HRB: Hoteli, restorani, barovi No 33

33 broj JESEN 2014.

HOTELI

RESTORANI

BAROVI

AKTUALNO

Sve popularniji obiteljski smještaj!

INTERVJU

Maxim Moralić

Držimo 50% ukupnog izvoza vina!

5

JESEN 2014.

sadržaj 10 hrb aktualno

Sve popularniji obiteljski smještaj PRIPREMILA: ALMA RADOŠ

12 hrb ljudski resursi

Uspjeh ne donose samo sunce i more PRIPREMILA: MAJA BLAŽEVIĆ

14 hrb turistička sezona Porast broja dolazaka PRIPREMILA: MARIJA SEDLAR

16 hrb intervju

Držimo 50% ukupnog izvoza vina!

RAZGOVARALA: MARIJA KOSOR

20

hrb nagrade

16

Suncokret ruralnog turizma Hrvatske

26 hrb trendovi

Novi uređaji u hotelskoj industriji PRIPREMIO: GABRIEL MARTINEZ

30 hrb savjetnik

Magični boutique hoteli PRIPREMILA: ANICA ĐOKIĆ

32 hrb tehnologija

Multimedijalne slikovnice na usluzi gosta PRIPREMIO: ANDRIJA FRINČIĆ

34 32 6

hrb dizajn Zavedite osvjetljenjem PRIPREMILI: MARKO ĆULIBRK I MLADEN PEŠIĆ

Partnerstvom do rasta

CMG MEDIA SOLUTIONS d.o.o. Starotrnjanska 23, 10000 Zagreb crier@crier.hr www.progressive.com.hr ISSN 1846-9361 UREDNICE Marija Kosor, 01 4854 428 marija.k@crier.hr Marija Sedlar, 01 4854 428 marija@crier.hr SURADNICI Maja Blažević, Marko Ćulibrk, Anica Đokić, Andrija Frinčić, Željko Garmaz, Gabriel Martinez, Silvija Munda, Mladen Pešić, Alma Radoš, Duško Stanišić, Tomislav Stiplošek, Stjepko Špoljarić, Dragana Vraneš PRODAJA/MARKETING Danijela Lanović, 01 4854 278 danijela.l@crier.hr Valentina Godler Dobraš, 01 4854 429 valentina.g@crier.hr Tomislav Ćorluka, 01 4854 429 tomislav.corluka@crier.hr VODITELJICA Irena Šahman, 01 4854 431 UREDA I NAKLADE irena@crier.hr GRAFIČKA UREDNICA Ivana Voloder ivana.v@crier.hr TISAK

TISKARA ZELINA d.d., Katarine Krizmanić 1, Sveti Ivan Zelina

GROUP MANAGER John Whitbread jwhitbread@crier.co.uk

HRB je besplatan časopis koji izlazi četiri puta godišnje za ciljnu skupinu u Hrvatskoj. Nakladnik zadržava pravo odrediti ciljnu skupinu čitatelja (vlasnici i voditelji hotela, restorana i barova). Za članke, slike i oblikovanja objavljena u časopisu sva su prava pridržana. Nedopuštena je objava, prerada, reprodukcija, umnožavanje, imitiranje, stavljanje na elektroničke medije i drugi načini prenošenja bez suglasnosti nakladnika. Rukopise, fotografije i ostale priloge ne vraćamo.

JESEN 2014.

uvodnik

32

U prošloj godini obiteljski smještaj zaradio je oko 7 milijardi kuna ili u prosjeku između 5 i 10 tisuća eura po domaćinstvu. Kada se radi o ovogodišnjim turističkim brojkama, usprkos negativnim faktorima koji se spominju unutar turističkog sektora (loše vrijeme, nogometno prvenstvo i termini školskih praznika na emitivnim tržištima s kojih u Hrvatsku dolazi najviše gostiju), ovaj segment bilježi značajan rast.

Obiteljski smještaj ostvaruje više od 22 milijuna noćenja što je jedna trećina ukupnih noćenja u RH i 1,3 milijarde eura prihoda. No, usprkos velikom ovogodišnjem rastu obiteljskog smještaja, privatni iznajmljivači, koji u ukupnoj strukturi smještajnih kapaciteta imaju čak 49 posto svih registriranih ležajeva, još uvijek su više potencijal nego u potpunosti iskorišteni resurs.

Analize Hrvatske turističke zajednice pokazale su kako je snaga nacionalnog turističkog brenda Hrvatske još uvijek nedovoljna, ponuda nije u dovoljnoj mjeri profilirana u odnosu na konkurente, smještajna ponuda djelomično je deficitarna, kapacitet privlačenja novih segmenata gostiju je ograničen, a sezonalnost visoko naglašena.

Među glavne ciljeve hrvatskih turističkih institucija nužno je uvrstiti i stvaranje brenda obiteljskog smještaja. Naglasak bi pritom trebalo staviti na udruživanje u zadruge, klastere ili klubove. Stručnjaci koji se bave ovom problematikom smatraju da je malo vjerojatno da će vlasnici jednog ili dva apartmana opstati na tržištu bez udruživanja.

No pomaci su na pomolu: sredinom listopada u Opatiji je održan prvi Forum obiteljskog smještaja koji je okupio više od 700 sudionika. Hrvatski su iznajmljivači pokrenuli dijalog o suradnji, a dobili su i podršku na nacionalnoj razini, koju im pružaju Ministarstvo turizma, Hrvatska turistička zajednica, Hrvatska gospodarska komora i Zajednica obiteljskog smještaja.

Glavni ciljevi partnerskog udruživanja trebali bi pomoći jačanju nacionalnog turističkog brenda, povećanju turističkog prometa u razdoblju pred i posezone te, napokon, i povećanju prosječne potrošnje turista.

Marija Kosor marija.k@crier.hr 3

vijesti: Prvi hrvatski Mcdonald's u novom ruhu

McDonald’s Jurišićeva ponovno je otvorio vrata posjetiteljima koji će odsad, osim u slasnim zalogajima, uživati i u vrhunski dizajniranom interijeru. Ponovno otvaranje preuređenog prostora u Jurišićevoj privuklo je brojne posjetitelje, a mnoge je podsjetilo na njegovo prvo otvaranje, 1996. godine, koje je odjeknulo i na nacionalnoj razini. Upravo je McDonald's u Jurišićevoj, danas već 18-godišnjak, tada bio prvi u Hrvatskoj, a stotine i stotine Zagrepčana željnih svjetski poznatog brenda čekali su u redu i po nekoliko sati. Od tada pa do danas diljem Hrvatske posluje 21 McDonald's i devet McCaféa. Uz ugodan ambijent modernog dizajna McDonald's gostima nudi i besplatan wireless na svim svojim lokacijama.

I Podravkino ugostiteljstvo nositelj Halal certifikata

Pet medalja China Wine&Spirits Awards za vinariju Jeruzalem Ormož Na China Wine&Spirits Awards (CWSA), jednom od najprestižnijih i najutjecajnijih vinskih natjecanja na svijetu, te svakako najutjecajnijem vinskom natjecanju za tržišta Kine i Hong Konga, vinarija Jeruzalem Ormož okitila se sa čak pet medalja - tri zlata (od kojih jedno veliko), te dvije bronce. Suci su regrutirani između kupaca, uvoznika, distri-

butera i sommeliera. Vina za ovogodišnje natjecanje pristigla su iz 35 zemalja svijeta, a kušanje je organizirano kao blind tasting. Navedene nagrade osvojila su vina: Gomila Welschriesling ledeno vino 2009 (velika zlatna medalja); Jeruzalem Ormož Traminac 2013 (zlatna medalja); Jeruzalem Ormož Laški rizling, kasna berba, 2006 (zlatna medalja); Puklavec & Friends Cabernet Sauvignon&Merlot, 2013 (brončana medalja) i Puklavec & Friends Demi Sec (brončana medalja).

U Bistrou Apetit predstavljena vina i šampanjci Baron Philippe de Rotschild

od Mouton Cadeta, jedne od najstarijih francuskih sorti iz regije Bordeaux do Chateaua Mouton Rothschild koje se smatra jednim od najcjenjenijih vina na svijetu.

Francuska vina i šampanjce jedne od najboljih svjetskih vinarija Baron Philippe de Rotschild, a koja osvajaju svijet još od 1933., polovicom rujna u Bistrou Apetit predstavili su voditelj restorana/sommelier Ivan Jug i Žara Malić, zahvaljujući kojem su i stigla u Hrvatsku te po prvi puta i službeno prezentirana.

Gosti ove ekskluzivne večeri imali su priliku kušati sve perjanice ove vinske kuće koje su pratile kulinarske senzacije executive chefa Bistroa Apetit Gregoria Mannuccia i njegovog posebnog gosta, chefa Toma Gretića;

Održan prvi Panorama pizza kup Poznati Podravkin restoran Podravska klet nositelj je prvog Halal certifikata u ugostiteljstvu u Koprivničko – križevačkoj županiji. Certifikat je to koji podrazumijeva postupke u procesu proizvodnje i karakteristike proizvoda i usluga koje su u skladu sa šerijatskim zakonima, odnosno potvrđuje da su jela pripremljena u ovom restoranu, uvrštenom u sto najboljih restorana u Hrvatskoj, primjerena za konzumaciju i osobama islamske vjeroispovijesti.

Certifikat je u Koprivnici uručila delegacija Centra za certificiranje Halal kvalitete koju su predvodili rukovoditelj Centra Aldin Dugonjić i glavni imam varaždinski Abdulah efendija Imširović.

4

U organizaciji DG - SPORT d.o.o. i G.E.T. - udruge za kulturu stola, a pod pokroviteljstvom TZ Međimurske županije, krajem rujna u hotelu Panorama u Prelogu organiziran je Pizza kup & show! Panorama pizza kup natjecanje je najboljih pizzerija Hrvatske, a glavni cilj manifestacije je edukacija o kvalitetnim namirnicama. Organizatori ističu kako je njihov cilj poučiti ugostitelje, pizza-majstore i konzumente što su to dobre namirnice te da pizza nije "junk food", ako se priprema prema pravilima kulinarske struke. Na Panorama pizza kupu natjecalo se 10 ponajboljih pizzerija Hrvatske. Prvo mjesto osvojio je Dejan Plišo iz zagrebačkog restorana O'Hara.

Gradu Ninu Srebrni cvijet Europe 2014.

Na izboru Entente florale Europe - Zlatni cvijet Europe 2014., gradu Ninu je u mađarskom Szazhalombattu dodijeljena "Srebrna ruža Europe", čime se Nin svrstao među najljepše uređene manje gradove Europe. Grad Nin predstavljao je jednog od kandidata za uglednu nagradu u kategoriji gradova i mjesta do 3000 stanovnika, dok je u kategoriji gradova iznad 15.000 stanovnika broncu osvojio Grad Đakovo. Od prijavljenih 1700 gradova i mjesta Europe, Nin se prvotno našao u 19 gradova iz 12 europskih zemalja, a potom je bodovima osvojio srebrnu nagradu, kao potvrdu uspjeha i vrijednosti uloženog truda u uređenje grada, čime je značajno povećana kvaliteta života stanovništva i gostiju Nina.

Izabrani novi članovi Nadzornog odbora Sunčanog Hvara Na redovnoj godišnjoj Glavnoj skupštini društva Sunčani Hvar, održanoj sredinom rujna, prihvaćena su financijska izvješća društva za 2013. godinu koja je dioničarima predstavila Gordana Tomičić, predsjednica Uprave društva Sunčani Hvar. Nakon uspješne 2012. godine, Sunčani Hvar nastavio je i u 2013. godini s rastom ključnih pokazatelja poslovanja s ciljem daljnje konsolidacije društva i što uspješnijeg odgovora na sve oštriju konkurenciju na turističkom tržištu.

Tako su ostvareni ukupni poslovni prihodi u iznosu od 140,9 milijuna HRK što predstavlja rast od 10,6 posto u odnosu na raniju godinu. Odim usvajanja predstavljenih financijskih rezultata, dioničari su dali razrješnice članovima Uprave i Nadzornog odbora te

Rekordni rezultati Međunarodne zračne luke Zagreb Međunarodna zračna luka Zagreb zabilježila je rekordne rezultate prometa i broja putnika u kolovozu, povećanjem od 10 posto u odnosu na kolovoz 2013. godine, čime je zabilježen rekordan broj putnika u jednom mjesecu u povijesti zagrebačke zračne luke. Tako je

umjesto dosadašnjih članova Nadzornog odbora Jeana Francoisa Otta i Nicolasa Tommasinia izabrali Pavela Menšika i Martina Matulu.

u kolovozu kroz Međunarodnu zračnu luku Zagreb prošlo 269.500 putnika, a ovaj se pozitivan trend nastavlja i u rujnu. U prvih 10 dana rujna Međunarodna zračna luka Zagreb je zabilježila porast od više od 7% u odnosu na rujan prošle godine, a očekuje se nastavak pozitivnih trendova i u zimskom redu letenja 2014./2015.

Zagreb može biti europska shopping destinacija Arena Centar ugostio je sredinom listopada velškog stručnjaka za turizam Terryja Stevensa na okruglom stolu "Kako potaknuti rast turističke potrošnje?" s ciljem suradnje maloprodajnog i turističkog sektora u promociji "shopping turizma" u gradu Zagrebu i šire. "Kreirati izvorno zagrebačko iskustvo putovanja i shoppinga je ono što će Zagreb izdvojiti od ostalih gradova oslanjajući se pritom na autentičnost i kvalitetu lokalnih proizvoda i dizajnera", kazao je, među ostalim, Stevens. Sudionici okruglog stola složili su se kako je u Zagrebu i cijeloj Hrvatskoj potrebno mnogo raditi na destinacijskom marketingu i brendingu zemlje. Ključno je povezivanje svih dionika turističkog sektora i suradnja u kreiranju izvorno zagrebačkog i izvorno hrvatskog shopping iskustva.

Hrvatska – odlična lovna destinacija U organizaciji Hrvatske turističke zajednice i Hrvatskog lovačkog saveza, a s ciljem plasmana Hrvatske kao iznimne lovne destinacije u kataloge inozemnih agencija za lov, u Hrvatskoj je od 9. do 15. listopada boravilo 15 stranih agenata koji u svojim programima nude lov kao turistički proizvod. Agenti iz Danske, Norveške, Francuske, Slovačke, Njemačke i Belgije upoznali su se s izuzetnom ponudom koju Hrvatska nudi u segmentu lova te su posjetili neka od najznačajnijih hrvatskih lovišta. Lovni turizam, kao specifični oblik turizma, važan je segment u ukupnoj turističkoj ponudi Hrvatske, s osobitim naglaskom na ponudi kontinentalnoga dijela.

5

vijesti: Certifikat Travelife Gold Awarda Hrvatska kao top destinacija u za tri Valamarova hotela kanadskom Zoomer Magazinu

Prestižni certifikat Travelife Gold Award 2014. dodijeljen je za tri Valamarova hotela: Valamar Sanfior Rabac, Fortuna Island i Valamar Diamant iz Poreča, dok su prošle godine ovaj prestižni certifikat zaslužili dubrovački hotel Valamar Lacroma i porečki hoteli Valamar Crystal i Valamar Riviera.

Međunarodni certifikacijski sustav Travelife promiče održivost unutar turističke industrije, pomažući turoperatorima, hotelima i ostalim smještajnim kapacitetima u upravljanju i praćenju društvenog i ekološkog utjecaja, te informiranjem gostiju i partnera o vlastitim postignućima. Travelife Gold Award kao priznanje dodjeljuje se hotelima koji ispunjavaju najstrože kriterije održivosti Travelifea.

Kanadski Zoomer Magazin u svome jesenskome izdanju kao top destinaciju koju svakako treba posjetiti preporučio je Hrvatsku, odnosno regiju Istru. U bogato ilustriranom članku na tri stranice, pod naslovom ''A Gastronome's guide to Istria'', autorica Via Beaumanis govori o kvalitetnim, višestruko nagrađivanim istarskim maslinovim uljima, svjetski poznatim tartufima i mnogobrojnim luksuznim hotelima, preporučujući pritom Istru kao novootkrivenu destinaciju za ljubitelje hrane, pića i luksuza. Zoomer Magazin izlazi u mjesečnoj nakladi od 186 tisuća primjeraka, a sama editorijalna vrijednost članka u rujanskom izdanju magazina iznosi 132 tisuće američkih dolara.

Odabrane 22 destinacije za pilot projekt PPS za posezonu 2014.

Turističko vijeće Hrvatske turističke zajednice donijelo je odluku o izboru 22 destinacije koje će sudjelovati u pilot projektu PPS za posezonu 2014. godine. Pod PPS konceptom podrazumijeva se razvoj i promocija atraktivne i konkurentne destinacijske ponude s dodanom vrijednošću u razdoblju pred i posezone. Na javni poziv HTZ-a kandidiralo se

ukupno 39 destinacija, no u tijeku postupka kandidiranja uočeno je kako su odvojene kandidature podnijele destinacije koje pripadaju logičnim turističko-geografskim cjelinama i imaju kompatibilnu ponudu, koja bi objedinjena imala veću tržišnu snagu. Polazeći od navedenog, dio turističkih destinacija naknadno je izrazio spremnost na spajanje, pa su u konačnici formirane 22 destinacije, od čega 14 na jadranskom i 8 na kontinentalnom području.

Ivan Trifonov spustio se balonom u velebitsku jamu Mamet

pothvat u ovom sportu i Trifonov peti Guinnesov rekord. Trifonova je na ovaj let inspirirao poznati pustolovni pisac i vizionar Jules Verne svojom knjigom Put u središte zemlje.

HTZ predstavio PPS podstranicu croatia365.eu Hrvatska turistička zajednica, u sklopu pilot projekta Hrvatska365, a u skladu s ciljem razvoja i promocije atraktivne i konkurentne destinacijske ponude s dodanom vrijednošću u razdoblju pred i posezone, predstavila je novu podstranicu croatia365.eu.

Spomenuta podstranica izrađena je u okviru postojećeg portala HTZ-a croatia.hr te je informativnoga karaktera. Sadržaj je predstavljen na jednostavan način, s privlačnim fotografijama i pristupom informacijama na više razina. Sadržaj podstranice croatia365. eu dostupan je na sedam jezika, hrvatskom, engleskom, njemačkom, talijanskom, francuskom, slovenskom i poljskom, dok se u godinama pune primjene očekuje prijevod i na ostale jezike.

6

S ciljem dodatne promocije, a s osobitim naglaskom na promociju aktivnog turizma, Hrvatska turistička zajednica dala je potporu zanimljivom i jedinstvenom pothvatu u svjetskim razmjerima. Deset godina nakon što je snimka skoka s padobranom Felixa Baumgartnera u jamu Mamet obišla svijet, ova velebitska jama postala je poprištem još jednog nevjerojatnog podviga. Sedamdesetogodišnji Austrijanac s hrvatskom putovnicom, Ivan Trifonov, prvi je čovjek na svijetu koji je pokušao i uspio ostvariti let balonom u podzemlje. Ulet u jamu Mamet, silazak do njezinog dna i uspješan izlazak dosad je nezabilježen

METRO Cash & Carry predstavio bogat asortiman bifteka

U OXBO Urban & Grill baru u hotelu Double Tree by Hilton u Zagrebu, tvrtka Metro Cash & Carry predstavila je sredinom listopada novitete u asortimanu mesa. Specijalist za mediteransku, kontinentalnu i kuhinju američkog juga te ujedno i glavni chef OXBO Urban & Grill bara Tomislav Nikšić pripremao je specijalitete - svježe i smrznute bifteke iz ponude Metroa. Nakon degustacije, novosti u asortimanu predstavio je voditelj odjela Meso i mesne prerađevine u Metrou Vlatko Zovko. Uz široku ponudu svježeg mesa, Metro Cash & Carry ima najveću ponudu svježih i smrznutih bifteka iz svih krajeva svijeta: od Hrvatske, Sjedinjenih Američkih Država, Irske, Argentine, Francuske, Brazila do Ujedinjenog kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Gosti ovog događaja bili su u prilici kušati sljedeće specijalitete: • Hrvatska: svježi juneći biftek maturo, 4/5 lbs,

ZABA prodala Istraturist Plavoj laguni

bez lanca, odležan 14 dana u dry aged komori, vakuumirano • Hrvatska: svježi juneći biftek pasmine Simental, 4/5 lbs, bez lanca, vakuumirano • Hrvatska: svježi goveđi biftek, 3/4 lbs, bez lanca, vakuumirano • Argentina: svježi juneći biftek, 4/5 lbs, bez lanca, odležan 30 dana, vakuumirano • SAD: svježi juneći biftek , 4/5 lbs, bez lanca, odležan 21 dan, vakuumirano • Irska: Black Irish Angus - svježi juneći biftek, 4/5 lbs, bez lanca, odležan 14 dana, vakuumirano • Francuska: svježi juneći biftek pasmine Charolais, 5+ lbs, bez lanca, odležan 14 dana,vakuumirano • Brazil: smrznuti goveđi biftek, 4/5 lbs, bez lanca, vakuumirano • Novi Zeland: smrznuti goveđi biftek,5+ lbs, bez lanca, vakuumirano

Terme Jezerčica: Potvrđena ljekovitost vode Hotel Terme Jezerčica, nakon balneoloških ispitivanja izvorske vode od strane Škole narodnog zdravlja "dr. Andrija Štampar" iz Zagreba, dobio je potvrdu ljekovitosti i djelotvornosti termalnih voda na bazenima u Donjoj Stubici. Termalna voda izvorne temperature 37,7°C sadrži više različitih iona te

se smatra ljekovitom mineralnom vodom.

Optimalna temperatura i kemijski sastav omogućuju primjenu vode u rehabilitaciji ili rekreaciji. Glavna prednost Termi Jezerčica, ističu analitičari, je ta što je voda u unutarnjim i vanjskim bazenima protočna jer upravo je protočnost ključan preduvjet da bi kupači osjetili ljekovitost termalnih voda i pozitivne utjecaje na zdravlje.

Zagrebačka banka (ZABA) i Plava laguna sklopile su krajem kolovoza ugovor kojim se 4,35 milijuna Istraturistovih dionica u vlasništvu ZABA-e prodaje Plavoj laguni za 120,1 milijun eura.Kako se navodi u zajedničkom priopćenju Banke i Plave lagune, svih 4.349.400 redovnih dionica Istraturista u vlasništvu Zagrebačke banke, što čini 93,04 posto udjela u njezinu temeljnom kapitalu, prodaju se Plavoj laguni po cijeni od 120,1 milijun eura, u protuvrijednosti u kunama. Cijena je podložna usklađenju u skladu s Ugovorom o kupoprodaji. Prijenos tih dionica uvjetovan je ispunjenjem uvjeta predviđenih Ugovorom o kupoprodaji, između ostalih i odobrenjem namjeravane koncentracije od strane Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.

7

vijesti: DODIJELJENE NAGRADE U AKCIJI '18. TURISTIČKI CVIJET - KVALITETA ZA HRVATSKU 2014.' velika marina je marina Punat dok je drugo mjesto osvojila Marina Kornati iz Biograda na moru, odnosno treće D-Marin Marina Dalmacija iz Bibinje – Sukošana. Posebno priznanje za višegodišnju kvalitetu u kategoriji malih marina otišla je u ruke marine Vrsar, za srednju ACI marina Dubrovnik, a marina Frapa iz Rogoznice dobitnik je posebnog priznanja za višegodišnju kvalitetu - marina godine.

Hrvatska gospodarska komora je u sklopu "Dana hrvatskog turizma", ove godine održanog u Opatiji, dodijelila priznanja odnosno nagrade u akciji "18. Turistički cvijet - kvaliteta za Hrvatsku 2014."

Tako su Čakovec, Varaždin i Zagreb dobili priznanje za nominaciju za najbolje destinacije na kontinentu, Bol, Brela i Vis za nominaciju za najbolje male destinacije na Jadranu, a za nominaciju u kategoriji najboljih srednjih destinacija na Jadranu priznanje su dobili Novigrad, Opatija i Split. Osim toga, Rab, Rovinj i Šibenik dobitnici su priznanja za nominaciju u kategoriji najboljih velikih destinacija na Jadranu.

NAJBOLJI MALI HOTEL Priznanje za 1. mjesto za najbolji mali hotel na kontinentu osvojio je hotel Villa Magdalena iz Krapinskih Toplica (drugo mjesto hotel Waldinger iz Osijeka, a treće hotel Frankopan iz Ogulina). Najboljim malim hotelom na Jadranu proglašen je The Pucić Palace Hotel u Dubrovniku (drugo mjesto hotel Vestibul Palace iz Splita, a treće hotel Tragos iz Trogira). Prvo mjesto u kategoriji najbolji hotel na

8

Jadranu s 3* otišlo je u ruke Bluesun hotela Soline iz Brela (drugo mjesto hotel Valamar Koralj Romantic s Krka, a treće hotel Laguna Mediteran iz Poreča). Dobitnik priznanja za najbolji hotel na kontinentu 4* je hotel Osijek (drugo mjesto Panorama Zagreb hotel, a treće hotel Phoenix iz Sesveta). Hotel & Casa Valamar Sanfior iz Rapca proglašen je najboljim hotelom na Jadranu 4* (drugo mjesto Bluesun Hotel Berulia iz Brela, a treće Bluesun hotel Afrodita iz Tučepa), a hotel Monte Mulini u Rovinju najboljim hotelom na Jadranu 5* (drugo mjesto hotel Bellevue Dubrovnik, a treće hotel Milenij iz Opatije).

Posebno priznanje za višegodišnju kvalitetu u kategoriji hotela na Jadranu s pet zvjezdica osvojio je pak hotel Excelsior Dubrovnik.

NAJBOLJA MALA MARINA Priznanje za 1. mjesto za najbolju malu marinu osvojila je Olive Island Marina iz Sutomišćice (drugo mjesto Marina Betina, a treće ACI marina Korčula). Najboljom srednjom marinom proglašena je marina Hramina s Murtera (drugo mjesto ACI marina Opatija iz Ičića, a treće ACI marina Vodice). Najbolja

NAJBOLJI MALI KAMP Kamp Jasenovo iz Žaborića proglašen je najboljim malim kampom, a drugo mjesto osvojio je kamp Lando iz Kampora. Priznanje za 1. mjesto u kategoriji najbolji srednji kamp osvojio je kamp Krk (drugo mjesto Naturist kamp Bunculuka iz Baške, a treće kamp Poljana s Malog Lošinja). Najboljim velikim kampom proglašen je kamp Turističko naselje Zaton (drugo mjesto Kamp Kovačine s Cresa, a treće kamp Park Mareda iz Novigrada). Posebno priznanje za inovativan proizvod u kampu osvojio je pak kamp San Marino s Lopara.

NAJBOLJA RURALNA PLAŽA Najboljom ruralnom plažom na Jadranu proglašena je plaža Srebrena na Visu, najbolja urbana plaža na Jadranu je Sunčana Uvala - Veli Žal s Malog Lošinja, a plaža Turističko naselje Zaton najbolja je resort plaža na Jadranu.

48 SUDACA I 103 DESTINACIJE Akcija Turistički cvijet - kvaliteta za Hrvatsku tradicionalno se provodi uz pomoć strukovnih udruga, Udruge poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske i Kamping udruženja Hrvatske, te Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Udruženja marina pri HGK i Ministarstva zaštite okoliša i prirode, a od prošle godine akciji ocjenjivanja destinacija pridružila se i Hrvatska turistička zajednica. Sve to i činjenica da je ove godine čak 48 sudaca obišlo 103 destinacije i ocijenilo 80 hotela, 15 marina i 33 kampa, te čak 907 plaža u čak sedam hrvatskih županija govori koliku je važnost poprimila ova hvale vrijedna akcija.

Vitality Hotel Punta postao prvi EuropeSpa hotel u Hrvatskoj

Lošinjski Vitality Hotel Punta postao je prvi hotel u Hrvatskoj kojemu je dodijeljen prestižni certifikat EuropeSpa, a kojim su Punti potvrđeni najviši međunarodni standardi kvalitete u provedbi wellness, spa i vitality usluga.

Nakon dodjele prestižnog ECARF certifikata, kojim je Punta postala prvi hrvatski hotel koji je dobio međunarodnu potvrdu da je svojim proizvodima i uslugama u potpunosti prilagođen ljudima sklonim alergiji, ovo je drugo veliko međunarodno priznanje u nepunih mjesec dana. Hotel Punta zagovara filozofiju odmora u skladu s netaknutom ljekovitom prirodom koja ga okružuje te u prvih sedam mjeseci 2014. godine bilježi rast noćenja od 6% u odnosu na 2013. Zbog njegove jedinstvene ponude, Puntu najviše posjećuju gosti iz Njemačke, Austrije, Slovenije, Italije i Hrvatske.

Astronomski centar Rijeka dobio nagradu International Property Awards 2014 Rijeka sport d.o.o., koja upravlja Astronomskim centrom Rijeka, dobitnik je priznanja International Property Awards 2014 u kategoriji objekata od javnog interesa za područje Europe. International Property Awards dodjeljuje se u četiri glavne kategorije: razvoj, unutarnji dizajn, arhitektura te nagrade za zaposlene u prodaji nekretnina. Ove nagrade namijenjene su izuzetnim komercijalnim i stambenim objektima u cijelom svijetu.

Posebno se dodjeljuju u devet regija (Afrika, Azija Pacifik, Arabija, Kanada, Karibi, Centralna i Južna Amerika, Europa, Ujedinjeno

U tijeku završne pripreme za 9.

Zagreb VINOcom

Kraljevstvo i SAD), a najbolje ocijenjeni natjecatelji iz svake pojedine regije automatski sudjeluju i u sveukupnim International Awards, kako bi se dodijelila nagrada svjetske izvrsnosti u pojedinim kategorijama.

I ove godine, 28. i 29. studenoga, deveti puta zaredom bit će održan međunarodni festival vina i kulinarstva VINOcom - vodeća manifestacija u Hrvatskoj, pa i šire, u domeni vina i gastronomije. Festival, koji će i ove godine biti održan u hotelu Esplanade, u cijelosti je posvećen kulturi stola, vinu i hrani kao neza-

obilaznom dijelu gospodarstva i hrvatske turističke ponude. Na festivalu će i ove godine biti organizirane radionice, prezentacije i degustacije vina, a bit će održavane i suvremeno koncipirane eno-gastro edukacije za poslovne ljude, trgovce, sommeliere, ugostitelje, ljude iz javnog života, novinare i druge ljubitelje vina i hrane.

Neodoljiva Hrvatska gostovala u Labinu i Korčuli

kroz stručne skupove. Predstavljanje kataloga je ponovno izazvalo snažno zanimanje medija, kao i veliku posjećenost turista.

Valamar Riviera i službeno novo ime vodeće turističke tvrtke u Hrvatskoj S danom 30. rujna 2014. i službeno je izvršen upis pripajanja trgovačkih društava Valamar grupa d.d. i Valamar Adria holding d.d. iz Zagreba društvu Riviera Adria d.d. iz Poreča, čime je vodeća turistička tvrtka u Hrvatskoj dobila i novo ime - Valamar Riviera d.d. Sjedište tvrtke ostaje u Poreču. Valamar Riviera posjeduje 41 objekt (22 hotela, sedam apartmanskih naselja, dva hostela i deset kampova) u Istri, na otoku Krku i u Dubrovniku.

Raspolaže s gotovo 43 tisuće ležajeva u 16 tisuća smještajnih jedinica. Godišnje ostvaruje najveći pojedinačni prihod od turizma među hrvatskim turističkim kompanijama, a u 2013. godini on je iznosio milijardu i 48 milijuna kuna. U visokoj sezoni Valamar Riviera zapošljava oko tri tisuće radnika, od kojih je 40 posto stalno zaposlenih.

Najveći katalog na svijetu, Neodoljiva Hrvatska, nakon brojnih gostovanja u Hrvatskoj i inozemstvu, predstavljen je 9. rujna prvi put u Istri, u Narodnom muzeju Grada Labina. Potom je, u povodu svečanog obilježavanja 800 godina Statuta grada i otoka Korčule te Međunarodne konferencije Korčula Cross Media, 26. rujna ovaj katalog predstavljen i u Gradskom muzeju Korčule. Impozantan katalog atraktivnog sadržaja održiv je projekt koji će se u budućnosti, kao i do sada, realizirati putem suradnje sa znanstvenicima i renomiranim institucijama, s ciljem razvijanja inovativnih oblika turizma

9

obiteljski smještaj:

Na cijeni vile i kvalitetan smještaj

Piše: Alma Radoš, PR i marketing ekspert

Gostima je danas iznimno važna privatnost i atraktivnost lokacije, kvalitetno i komforno uređenje interijera, hortikulturno uređenje okućnice. Traži se bogatstvo doživljaja, pa su danas na dobitku kvalitetni i ekološki orijentirani objekti. sti, gotovo jednako kao i dobra prezentacija.

Neke se stvari ne mijenjaju pa je tako dobar fotograf jedna od najjačih karika uspješne prodaje smještajnih kapaciteta, a Anamarija Cicarelli tvrdi da se u cilju bolje popunjenosti moraju uvoditi dodatni sadržaji poput bazena, jacuzzija, teretane, wellnessa, najma bicikala te posebni atraktivni programi poput branja maslina ili mandarina. Jednako kao što je važna kvaliteta obiteljskog smještaja, važna je i ponuda same destinacije u čijem je interesu što bolja suradnja iznajmljivača, njihovo udruživanje i partnerski odnos.

S

a 60 tisuća kućanstava u čijem je vlasništvu 50 posto ukupnih turističkih ležajeva u Hrvatskoj, obiteljski smještaj danas predstavlja važan segment turističkog sektora. Iako sve ovisi i o destinaciji u kojoj se obiteljski smještaj nalazi, uspješni iznajmljivač po apartmanu veličine 40 do 60 četvornih metara za četiri osobe, godišnje zaradi minimalno 5.000 eura.

Anamarija Cicarelli, autorica knjige "Vodič za vlasnike obiteljskog smještaja" i vlasnica "Interliga", prvog savjetovališta za obiteljski smještaj kaže kako postoje tri vrste iznajmljivača – oni koji iz neznanja ili nedostatka vremena sve prepuštaju agencijama, potom kompjutorski educirani, sa znanjem jezika, najčešće visokoobrazovani iznajmljivači čiji posao nikad nije bio vezan za turizam i ovo im je posve novo područje, te oni koji žele voditi ili već vode svoje apartmane.

DODATNI SADRŽAJI Bez obzira o kojem je tipu iznajmljivača riječ, svi moraju voditi računa o kvaliteti jer trendovi u ovom sektoru pokazuju da se većina novih apartmana i kuća za odmor mogu mjeriti s najboljim svjetskim hotelima s pet zvjezdica.

10

Tako visoka razina kvalitete utječe na drastično spuštanje cijene smještaja niske kvalitete koja prelazi granicu isplativosti. Velika je potražnja i za kvalitetnim obiteljskim smještajem, kojem je u odnosu na luksuzni smještaj glavni adut niža cijena. Stoga je kontinuirano ulaganje u kvalitetu danas od iznimne važno-

U cilju bolje popunjenosti važno je uvoditi dodatne sadržaje poput bazena, jacuzzija, teretane, wellnessa, najma bicikala te posebni atraktivni programi poput branja maslina ili mandarina. Jednako kao što je važna kvaliteta obiteljskog smještaja, važna je i ponuda same destinacije.

UDRUŽIVANJE Anamarija Cicarelli ističe kako je danas najslabija karika obiteljskog smještaja činjenica da iznajmljivači međusobno ne surađuju, kriju jedni od drugih kontakte dobrih agencija, učinkovitih portala... "Jednostavno bi trebali shvatiti da će njihov objekt bolje raditi ako bolje radi i susjedov te da će neka agencija ili portal bolje promovirati njihovu destinaciju što je veći broj kvalitetnih iznajmljivača u njoj.

Udruživanje u zadruge, klastere, klubove, garantira uspjeh svim iznajmljivačima. Malo je vjerojatno da će vlasnici jednog ili dva apartmana opstati na tržištu bez udruživanja. S druge strane objekti s četiri i više apartmana trebaju profesionalno prići vođenju i prodaji svojih smještajnih kapaciteta kako bi imali ozbiljnije prihode. Putem udruga i klastera obiteljski smještaj moguće je organizirati u difuzne hotele. U Hrvatskoj su se već počeli otvarati prvi difuzni hoteli po uzoru na talijanske 'Alberghi difusi'. Nadamo se da će naši difuzni hoteli doseći prepoznatljivost i kvalitetu kakvu uživaju oni naših susjeda", zaključuje Cicarelli.

Podsjetimo, prema Pravilniku o kategorizaciji objekata Ministarstva turizma, izmijenjenom početkom godine, uvedene su dvije novine difuzni i integralni hotel. Difuzni hotel je objekt sastavljen od tri i više građevina, u starim i tradicijskim strukturama, uz preduvjet da su takvi hoteli opremljeni na tradicijski način. Integralni hotel smještajni je oblik sastavljen od tri i više objekata u jednom naselju, koji nisu vezani uz tradicijsku baštinu, ali kao i difuzni

hoteli trebaju imati zajednički hol s recepcijom, zajedničke smještajne jedinice, zajednički sanitarni čvor te druge turističko-ugostiteljske sadržaje. Kod integralnih hotela jest i mogućnost, a usluge mogu pružati i vanjski subjekti, odnosno registrirane pravne i fizičke osobe te lokalna zajednica koja integralnom hotelu može ponuditi ili dati na raspolaganje sadržaje i usluge u funkciji turističko-ugostiteljske potrošnje.

TRENDOVI SE MIJENJAJU Marino Jakovčević Martinov, vlasnik i voditelj turističke agencije M-traveltouristservice sa sjedištem u Stomorskoj na otoku Šolti, kaže kako je gostima danas iznimno važna privatnost i atraktivnost lokacije, kvalitetno i komforno uređenje interijera, hortikulturno uređenje okućnice. Jednostavno rečeno, gost traži bogatstvo doživljaja u odabranom smještaju za svoj planirani odmor, pa su danas na dobitku nadasve kvalitetni objekti, ekološki orijentirani. M-traveltouristservice ujedno je i DMC agencija za Šoltu koja trenutno nudi više od 240 smještajnih jedinica na tom otoku – uglavnom apartmana i nekoliko kuća za odmor, te veliki broj apartmanskog smještaja na otocima srednje Dalmacije te u Splitu i Dubrovniku. U ponudi agencije je i oko 160 luksuznih kuća za odmor na području Dalmacije i Istre, a riječ je o sve traženijem smještaju.

"Luksuzne kuće s bazenima očaravaju goste interijerom i okućnicom, u njima svaka soba ima svoju kupaonicu, prostranu kuhinju i dnevni boravak. Dok u Istri nije važna blizina mora, u Dalmaciji gosti traže da ovakvi luksuzni objekti budu što bliže moru. Iz tog razloga, za razliku od Dalmacije, Istra ima dobre i konkurentne cijene i jako dugu sezonu. U Dalmaciji Brač, koji je od srednjodalmatinskih otoka najbogatiji vilama s bazenom, Hvar ili Korčula bolje se prodaju od Šolte, iako ni njoj ne manjka kvalitete no javlja se, nažalost, problem same destinacije", kaže vlasnik ove agencije.

Prema njegovom mišljenju, danas je Hrvatska prepuna apartmana, u nekim destinacijama

U prošloj godini obiteljski smještaj zaradio je oko 7 milijardi kuna ili u prosjeku između pet i deset tisuća eura po domaćinstvu.

Prema istraživanju Instituta za turizam, u obiteljskom smještaju nalazi se 82,3 tisuće apartmana, 45,5 tisuća soba, a u 2013. ostvareno je 22,4 milijuna noćenja. i prezasićena. No trendovi se mijenjaju pa u posljednje vrijeme gosti u tjedan-dva odmora žele promijeniti dvije-tri destinacije i u potrazi su za smještajem u sobama. Stoga soba mora biti kvalitetna, imati vlastitu kupaonicu, po mogućnosti mali hladnjak, SAT TV i bežič-

ni internet. Osim soba, ovi gosti traže studio apartman ili apartman s jednom spavaćom sobom. Za razliku od otoka, po gradovima a posebno u Splitu, ove kategorije obiteljskog smještaja dovoljno su zastupljene. Pokazalo se da čak i ovaj smještaj u kojem borave nekoliko dana gosti žele unaprijed rezervirati i isplanirati svoje putovanje. Takvi gosti, zahvaljujući sezonskim čarter letovima, najviše dolaze sa skandinavskog tržišta. U Dalmaciji se najviše traži kombinacija Split, pa otoci Brač ili Hvar i Dubrovnik.

OBITELJSKI SMJEŠTAJ U BROJKAMA U prošloj godini obiteljski smještaj zaradio je oko 7 milijardi kuna ili u prosjeku između pet i deset tisuća eura po domaćinstvu. Prema istraživanju Instituta za turizam, u obiteljskom smještaju nalazi se 82,3 tisuće apartmana, 45,5 tisuća soba, a u 2013. ostvareno je 22,4 milijuna noćenja. Od ukupnog broja iznajmljivača, dvije trećine su žene u dobi od 36 do 60 godina. Srednju školu završilo je više od polovice iznajmljivača, a 38 posto ima završen fakultet. Iznajmljivanje je osnovni izvor prihoda za 21 posto iznajmljivača, dok je za 40 posto dodatni izvor prihoda uz radni odnos, a za 30 posto uz mirovinu.

Najviše privatnih iznajmljivača, čak 99 posto, koncentrirano je u primorskim županijama.

Najviše ih je u Splitsko-dalmatinskoj regiji – 27,2 posto, slijedi Kvarner i gorje sa 22,8% kapaciteta u obiteljskom smještaju, potom Zadarska regija s 16,1 posto, Istra sa 13,9 posto te Šibenska regija s 11,2 posto.

Gosti koji biraju ovaj vid smještaja u prosjeku imaju 40 godina, a većina ih ima mjesečni prihod od 1,5 do tri tisuće eura. Ostvaruju deset noćenja po putovanju, od čega sedam u destinaciji. Još uvijek je glavni motiv dolaska odmor i opuštanje, potom zabava, nova iskustva i gastronomska ponuda. Gosti prosječno u destinaciji troše 43 eura, a gotovo ih 90 posto dolazi cestovnim prijevozom. Riječ je uglavnom o lojalnim gostima jer ih se 29 posto vraća u smještajni objekt, a 44 posto u destinaciju.

11

ljudski resursi:

Uspjeh u turizmu ne donose samo sunce i more

Piše: Maja Blažević, Voditeljica poslovnog razvoja, ljudskih potencijala i marketinga, Crowe Horwath

Ljudi su najvažniji resurs za kvalitetnu turističku ponudu. Oni su kroz izravan kontakt s turistima nositelji te ponude i naše ogledalo u svijet. Najčešće su u kontaktu s klijentima i o njima najviše ovisi kako će turisti percipirati našu cjelokupnu ponudu i turistički proizvod i, na kraju krajeva, našu zemlju.

H

rvatska je zasigurno jedna od najatraktivnijih turističkih destinacija na svijetu, a turizam glavni pokretač gosopodarstva zemlje s gotovo 20% udjela u BDP-u.

Ipak, postoje još mnoge prepreke na putu da bude prepoznatljiva kao vrhunsko odredište za odmor od strane potencijalnih turista. Glavni nedostaci poput sezonalnosti, neadekvatne smještajne infrastrukture, općenito niske razine usluge te složeno pravno okruženje zaustavljaju hrvatski turizam u postizanju punog potencijala. Nedostatak adekvatne usluge jedno je od najosjetljivijih pitanja koje se odnosi na sve uslužne djelatnosti u zemlji ne isključivo na turizam no u tom segmentu je nedostatak najvidljiviji.

Prema nekim procjenama, u turizmu i komplementarnim djelatnostima kao npr. u prometu, trgovini, poljoprivredi i dr. zaposleno je oko 40.000 ljudi, što s direktnim turističkim sektorom čini više od 10 posto zaposlenika u gospodarstvu Hrvatske. Ljudski resursi su ključan čimbenik uspjeha u turizmu dok bi zadovoljstvo gosta trebalo biti na prvome mjestu. Gost je kralj – oko njega se sve vrti i apsolutno sve tre-

12

ba biti podređeno zadovoljstvu gosta. Ukoliko je ispunjen ugodnim doživljajem, on se ponovno vraća u posjećenu destinaciju. To bi trebala biti vodilja prilikom odabira kadrova u turizmu

Uzmimo za primjer Njemačku, tamo su osobe sa stručnim znanjima, poput prodavača ili konobara, izuzetno cijenjene ukoliko dobro rade svoj posao. Oni se konstantno educiraju, usavršavaju svoje znanje i generalna percepcija je da je njihov posao jako bitan (što i jest) te žele biti najbolji u tome što rade.

jer oni čine tu glavnu razliku.

STRAST, A NE POSAO Uz prirodne ljepote, hrvatski bi turizam morao biti prepoznatljiv i po kvaliteti usluge što, nažalost, trenutno nije slučaj. Hrvatskoj još jako nedostaje adekvatno obrazovanog kadra. Interes za obrazovanje u turizmu jednostavno je prenizak, a uzroci su vrlo niske plaće, učestali rad na crno te sklapanje ugovora na određeno vrijeme što dovodi do demotivacije kod mladih ljudi. Ugostiteljska zanimanja su već godinama deficitarna te je bitno poraditi na privlačenju što većeg broja učenika. Trebalo bi povećati motiviranost učenika, ali i roditelja, imajući na umu njihovu veliku ulogu prilikom upisa djece u školu.

Strukovna zanimanja poput kuhara i konobara zahtijevaju visoku razinu kreativnosti i umijeća, no radi se i o napornim zanimanjima te je bitno učenicima pravoremeno dati kvalitetne informacije o poslu i tome što ih čeka upišu li određeni smjer. Također, trebalo bi povećati fond sati za praktičnu nastavu kako bi se učenici prilagodili tržištu rada jer u školi ne mogu

naučiti o realnom poslu.

Današnje društvo je utjecalo na to da konobar postane neatraktivno zanimanje i smatra se da taj posao može svatko raditi, što sigurno nije ispravno. Važno je popraviti imidž i popularizirati strukovne djelatnosti, podići ugled te poraditi na pozitivnoj percepciji tih zanimanja.

Uzmimo za primjer Njemačku, tamo su osobe sa stručnim znanjima, poput prodavača ili konobara, izuzetno cijenjene ukoliko dobro rade svoj posao. Oni se konstantno educiraju, usavršavaju svoje znanje i generalna percepcija je da je njihov posao jako bitan (što i jest) te žele biti najbolji u tome što rade. U svom su poslu vrhunski stručnjaci koji svoje područje djelovanja poznaju do najsitnijeg detalja i na njihovm primjeru možemo učiti.

EDUKACIJA, EDUKACIJA… Na vrhuncu sezone u Hrvatskoj kada imamo preko milijun gostiju, dešava se da nemamo adekvatnu i kvalitetnu radnu snagu što se rješava tako da se zapošljavaju učenici, studenti, osobe u mirovini te se uvozi radna snaga iz susjednih država. A to jednostavno nisu kvalificirane osobe za turističke potrebe i one ne ostavljaju dobar dojam na gosta. Poslodavac bi to mogao također riješti uvođenjem internih edukacija na kojima bi se ti kadrovi konstantno educirali (također praksa u Njemačkoj), i gdje bi se učile osnove ophođenja s gostom (npr. sa smješkom pozdraviti gosta, ugodno mu se obratiti, pokušati udovoljiti svakom zahtjevu gosta itd.), strani jezici i ostalo ovisno o pozicijama kadrova.

Najveći udio u strukturi kadrova zaposlenih u hotelima i restoranima imaju zaposlenici sa srednjom stručnom spremom i upravo se radi toga posebna pažnja mora posvetiti njihovu obrazovanju i usavršavanju. Tu je i posebno ozbiljna situacija jer se smanjuje broj učenika koji završavaju turističke strukovne škole. Vrlo je važna i mogućnost daljnjeg usavršavanja strukovnih zanimanja, npr. turistički i gastronomski fakulteti, sommelieri, koktel majstori, umjetnici hrane itd. koja bi pridonijela povećanju interesa za turistička zanimanja. Sve više fakulteta i visokih škola na sveučilišnoj i veleučilišnoj razini pruža mogućnost edukacije stručnjaka za

Strukovna zanimanja poput kuhara i konobara zahtijevaju visoku razinu kreativnosti i umijeća, no radi se i o napornim zanimanjima te je bitno učenicima pravoremeno dati kvalitetne informacije o poslu i tome što ih čeka upišu li određeni smjer.

Također, trebalo bi povećati fond sati za praktičnu nastavu kako bi se učenici prilagodili tržištu rada jer u školi ne mogu naučiti o realnom poslu. različita područja turizma i upravo je u ovom segmentu potrebno poticati mlade ljude da svoja znanja stječu u turizmu jer živimo u zemlji

u kojoj je on jedan od glavnih pokretača društva i ekonomije.

PROMJENA SVIJESTI Ljudi su najvažniji resurs za kvalitetnu turističku ponudu, koji su kroz izravan kontakt s turistima nositelji te ponude i naše ogledalo u svijet. Oni su najčešće u kontaktu s klijentima i o njima najviše ovisi kako će turisti percipirati našu cjelokupnu ponudu i turistički proizvod i, na kraju krajeva, našu zemlju. Kadrovi zaposleni izravno i neizravno u turizmu naprosto se moraju malo više potruditi kako bi na profesionalan način predstavljali svoju zemlju. Oni moraju biti spremni npr. staviti led u Nescafe turistu ukoliko on traži "Hladni Nes", a ne odbrusiti mu: "Mi to nemamo, imamo samo topli!"

Trgovac bi morao ostati par minuta izvan radnog vremena u dućanu ukoliko kupac i dalje bira robu i ostvarit će značajan promet, a ne reći mu nekoliko minuta ranije da zatvaraju i doslovno ga istjerati iz objekta. Cijena koju možemo platiti zbog loše usluge iznimno je visoka s teškim posljedicama na cjelokupno gospodarstvo. Još uvijek Ministarstvo turizma i druge turističke organizacije ne prepoznaju dovoljno važnost kvalitenog radnog kadra u turizmu. Vjerojatno bi reforme školstva mogle donijeti tražene promjene, a najviše treba poraditi na svijesti i percepciji ljudi o zanimanjima u turizmu i ugostiteljstvu. Kvalitetni kadrovi velika su prednost i u privlačenju novih i zadržavanju starih gostiju i njihovo obrazovanje mora biti prioritet.

13

turistièka sezona:

Porast broja dolazaka „Nakon vrlo uspješne prošle turističke godine, 2014. nam donosi još bolje rezultate nego lani. Na Jadranu je u devet mjeseci ostvareno čak 4 posto više dolazaka i 2 posto više noćenja, a i grad Zagreb na kontinentu bilježi izvanredni dvoznamenkasti rast prometa“, izjavio je ministar turizma Darko Lorencin.

Pripremila: Marija Sedlar

U

prvih devet mjeseci 2014. godine, sve su županije, osim Kvarnera, ostvarile veći turistički promet nego u istom razdoblju prošle godine. Najbolje rezultate zabilježile su Splitsko-dalmatinska županija s 2,2 milijuna dolazaka (+10,4 posto) i 13,1 milijuna noćenja (+6 posto), Dubrovačko-neretvanska s 1,3 milijuna dolazaka (+8 posto) i 6,04 milijuna noćenja (+4 posto) te Grad Zagreb sa 702 tisuće dolazaka (+11 posto) i 1,2 milijuna noćenja (+11 posto). Ukupno je na Jadranu u devet mjeseci ostvareno 4 posto više dolazaka i 2 posto više noćenja nego lani.

Strani su turisti u devet mjeseci ostvarili rast od 4,5 posto u dolascima (11 milijuna) i 2 posto u noćenjima (64,76 milijuna). Najveći promet ostvarili su turisti iz Njemačke - 1,9 milijuna dolazaka (+2,4 posto) i 15,13 milijuna noćenja (+2,1 posto), Slovenije – 1,12 milijuna dolazaka (+0,7 posto) i 7,6 milijuna noćenja (+2 posto) i Austrije – 1 milijun dolazaka (+4,5 posto) i 5,8 milijuna noćenja (+3,2 posto). Rast turističkog prometa zabilježili su i turisti sa ostalih najvažnijih emitivnih tržišta, iz Italije (+3 posto dolasci i +0,5 posto noćenja), Slovačke (+2,6

14

posto u dolascima i u noćenjima), Ujedinjenog Kraljevstva (+10 posto u dolascima i +9 posto u noćenjima) i Mađarske (+9 posto u dolascima i u noćenjima). Turistički promet domaćih turista također je bio bolji nego lani te je zabilježeno 1,1 milijun dolazaka (+0,5 posto) i 6 milijuna

Strani turisti su u devet mjeseci ostvarili rast od 4,5 posto u dolascima (11 milijuna) i 2 posto u noćenjima (64,76 milijuna). Najveći promet ostvarili su turisti iz Njemačke - 1,9 milijuna dolazaka i 15,13 milijuna noćenja, Slovenije – 1,12 milijuna dolazaka i 7,6 milijuna noćenja te iz Austrije 1 milijun dolazaka i 5,8 milijuna noćenja.

noćenja, što je oko 1 posto više nego u istom periodu 2013. godine. „Nakon vrlo uspješne prošle turističke godine, 2014. nam donosi još bolje rezultate nego lani.

Na Jadranu je u devet mjeseci ostvareno čak 4 posto više dolazaka i 2 posto više noćenja, a i grad Zagreb na kontinentu bilježi izvanredni dvoznamenkasti rast prometa. Posebno nas veseli što gotovo sve županije bilježe veći turistički promet nego lani, a posebno nas raduje što je Hrvatska na najvažnijim emitivnim tržištima, uz neke izuzetke, još popularnija nego lani. Uvjeren sam kako će fizički i financijski rezultati na razini cijele godine biti pozitivni te će nam dati dodatni zamah za pripremu i realizaciju turističke 2015.“, izjavio je ministar turizma Darko Lorencin te dodao kako kontinuirani godišnji rast turističkog prometa dokazuje da je Hrvatska tražena i popularna turistička destinacija, što znači da smo na dobrom putu turističkog razvoja TURISTIČKA SEZONA U PLUSU Ovogodišnja turistička sezona u dolascima i noćenjima bolja je od lanjske jer je kolovoz nadoknadio minuse iz prethodnih mjeseci, ali

je pokazala brojne nove i iznova dugogodišnje problematične situacije i negativne činjenice u hrvatskom turizmu. Jedan je to od zaključaka Turističkog poslovnog vijeća pri Hrvatskoj gospodarskoj komori doneseno na raspravi o ovogodišnjoj sezoni i problemima koji su je obilježili.

Među većim problemima predsjednik Vijeća Franco Palma označio je veći porast dolazaka turista od porasta noćenja, što je dijelom povezao i s lošim vremenom zbog čega su turisti ranije odlazili kući, kao i problem 'srpanjske rupe' koja se ponavlja skoro svake godine zbog čega smatra da bi konačno promocijom i marketingom trebalo učiniti nešto više da se ne ponovi i iduće godine. Loše vrijeme utjecalo je i na nešto slabije rezultate nekih kampova, ali Palma drži da mali minusi do 2 posto ne znače puno s obzirom da zadnjih par godina pa i ove taj segment doživljava 'renesansu' investicija.

Među uspješnijim segmentima u turizmu su ruralna (seoska) turistička domaćinstva čiji je promet, po procjenama Dragutina Kezelea, porastao za oko 10 posto u odnosu na prošlu godinu. I hotelijeri su zadovoljni sezonom, osim na Kvarneru gdje su se jedino hoteli na Opatijskoj rivijeri u kolovozu 'izvukli' u plus dok svi drugi - na Rabu, Krku, Lošinju - imali lošije rezultate nego lani, upozorila je direktorica Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) Iva Bahunek. U svim drugim regijama, posebno u većim gradovima na obali (Split, Dubrovnik,

Zadar, Šibenik) te u Zagrebu sezona je za hotele bolja od lanjske, pa i u Istri koja je također u hotelima nakon kolovoza u plusu.

PRIHODI VEĆI 2,2% Prema podacima Hrvatske narodne banke, u prvih šest mjeseci 2014. godine, prihodi od turizma iznosili su 2,12 milijarde eura, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine 2,2 posto više. Udio prihoda od putovanja - turizma, u ukupnom BDP-u iznosio je u tom razdoblju 10,3 posto, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja blagi rast udjela od 0,4 posto. Rast prihoda od turizma zabilježen je i u drugom tromjesečju 2014. godine te je od travnja do lipnja ostvareno 1,8 milijardi eura prihoda, što je 2,8 posto više nego u istom razdoblju 2013. godi-

ne. Udio prihoda od turizma u BDP-u iznosio je u tom razdoblju 17 posto, odnosno 0,8 posto više nego lani. „Prihodi od turizma ostvareni u prvoj polovici 2014. godine prate uspješne rezultate turističkog prometa te vjerujem da će se trend nastaviti do kraja godine. Ova je turistička godina do sada bila izuzetno uspješna, a rast fizičkih i financijskih pokazatelja dokazuje kako je Hrvatska sve privlačnija i popularnija turistička destinacija među turistima iz cijeloga svijeta. Ostvareni rezultati su i izravan pokazatelj predanog rada čitavog turističkog sektora te istovremeno motiv svima da još snažnije razvijamo turizam Hrvatske koja u svjetskim okvirima zaista ima potencijala da bude na samom vrhu turističkih odredišta“, komentirao je ministar turizma.

BAR latte specijalizirano trajno mlijeko za ugostiteljstvo Atlantic Trade, distribucijski tim Atlantic Grupe, od studenog u HoReCa kanalu lansira trajno mlijeko BAR latte kao rezultat uspješne suradnje s kompanijom Meggle Hrvatska. Riječ je o specijaliziranom proizvodu za upotrebu u ugostiteljstvu, sa visokim udjelom mliječne masti (3,8%) i posebnom formulacijom koja omogućava izradu izdašne i bogate pjene čineći ga idealnim dodatkom svim toplim i hladnim napitcima od kave. Mlijeko će na tržištu biti dostupno u jednolitarskom pakiranju s navojnim čepom koji dodatno jamči sigurnost proizvoda i praktičnost uporabe.

15

intervju:

Držimo 50% ukupnog izvoza vina!

Kutjevački podrumi su najveća vinarija u Hrvatskoj, a imate i najveću i najstariju vinsku arhivu. Kolika je vaša godišnja proizvodnja?

Kolike količine i u koje zemlje izvozite?

Kutjevački podrumi godišnje proizvode od 5-6 milijuna litara vina, od čega se cca. 80% proizvodnje odnosi na čuvenu hrvatsku autohtonu sortu Graševinu. Kutjevačku vinsku arhivu ustrojila je još 1890ih godina obitelj Turković. U II. svjetskom ratu arhiva je poharana, a od 1947. do danas je sustavno uređivana. Danas je to najbogatija vinska arhiva u Hrvatskoj.

U 2013. izvoz vina iznosio je nešto više od 30% naše ukupne prodaje vina. Izvoz vina iz Kutjeva d.d. sudjeluje sa više od 50% u ukupnom izvozu vina iz Hrvatske na što smo izuzetno ponosni i vjerujem da nam na tom rezultatu zavidi sva konkurencija. Danas izvozimo u više od 15 zemalja Europe i svijeta (Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Njemačka, Austrija, Švicarska, Češka, Kosovo, Belgija, Poljska, Ukrajina, Švedska, Slovenija, Rusija, Kina, Japan, SAD i dr.).

Planirate li širenje na nova tržišta?

Od 2013. godine Hrvatska je članica EU. Zajedničko tržište EU pruža i nove prilike i dodatne mogućnosti plasmana i prodaje vina, a kako je značaj vinogradarstva i vinarstva kod nas u Kutjevu dio našeg identiteta, povijesti, tradicije i kulture sigurno ćemo i u budućnosti poduzimati brojne aktivnosti s ciljem dodatnih i novih plasmana naših vina, dajući naglasak na ekspanziju na tržištima Poljske, Rusije (ovisno o razvoju političke situacije) i Kine koja imaju ogroman potencijal jer trenutno nemaju dovoljno razvijenu kulturu konzumacije i imaju vrlo nisku potrošnju vina po stanovniku. Kao najveći i najkompetentniji izvoznik te kao lokomotiva hrvatskog izvoza vina realno je za očekivati da će udio Kutjeva d.d. u ukupnom izvozu bilježiti pozitivne trendove rasta i u vremenu koje je pred nama.

Razgovarala: Marija Kosor

Kutjevo d.d. korijene vuče još iz 1232. godine kada u kutjevački kraj dolaze pripadnici svećeničkog reda Cisterciti. Oni su izgradili još i danas živući podrum te započeli vinogradarsku proizvodnju. Djelatnosti kojima se Kutjevo d.d. danas bavi obuhvaćaju poslove u biljnoj, stočarskoj i vinogradarskoj proizvodnji te pratećem uslužnom sektoru. O poslovanju i daljnjim planovima Kutjeva d.d. razgovaramo s predsjednikom NO-a Maximom Moralićem.

16

Vaša najpoznatija tržišna marka je Kutjevačka graševina. U travnju ste predstavili redizajnirani Kutjevački gemišt. Jeste li zadovoljni tržišnim odjekom? Planirate li još neke slične akcije vezane za promociju vaših vina?

Kako je već spomenuto, naša Kutjevačka Graševina je daleko najpriznatija i najtradicionalnija sorta na hrvatskom tržištu vina. Graševina je vino žutozelene, kristalno bistre boje, izuzetne pitkosti i svježine i pruža potrošačima različitih okusa varijante od slatke aromatične ledene berbe do suhih svježih okusa, a posebno naša kvalitetna mlada Graševina koja se konzumira najčešće u gemištu. Pijenje gemišta je već niz godina dio opće kulture u Hrvatskoj gdje skoro 50% svih bijelih vina završava u gemištu. Zato smo odlučili u ovoj godini promovirati ovo tradicionalno piće.

Zahvalan sam svima koji su sudjelovali u ovoj kampanji, a posebno gospodinu Robertu Prosinečkom. S tržišta imamo jako pozitivne reakcije, pozitivan feedback od potrošača koji hvale Robertovu autentičnost uz konzumaciju Kutjevačkog gemišta. Usprkos lošoj godini po pitanju vremenskih prilika tijekom ljeta, kao i recesiji koja u Hrvatskoj traje već godinama, kampanja je amortizirala negativne učinke i omogućila Graševini Kutjevo da i dalje ostane vino broj je-

Minimalno 50% ukupno proizvedenog vina u Hrvatskoj prodaje se 'na crno', uglavnom kroz prodaju u rinfuzi u ugostiteljstvu. Kako bismo taj problem barem djelomično riješili potrebna je kvalitetnija i učestalija kontrola prometa grožđa i vina, odnosno - potrebno je pojačati inspekcijski nadzor, a sve u interesu domaće proizvodnje. dan u Hrvatskoj. I dalje planiramo promovirati konzumaciju naših vina.

Marketing budžet u biznisu vina neusporediv je s pivskim budžetima, zato velike medijske kampanje planiramo svake druge godine. Velika sredstva ulažemo svake godine direktno na mjestima prodaje (hoteli, restorani, kafići), uz organiziranje partyja, degustacija i sl.

Kutjevo d.d. osvojilo je šest priznanja na ovogodišnjem Decanteru u Londonu, od kojih čak dva regionalna zlata i dvije brončane medalje…

Samo prošle godine Kutjevačka vina osvojila su čak 16 međunarodnih nagrada. Na koja priznanja ste posebno ponosni? Koliko su ona važna za imidž i promociju i koliko utječu na prodaju?

Iako smo veliki proizvođač vina s godišnjom proizvodnjom od 6 milijuna litara, dokazali smo svoju sposobnost, znanje i stručnost posvetiti se i detaljima i proizvoditi ništa manje količine naših prepoznatljivih vrhunskih vina. Premium brendovi – de Gotho i Maximo, uz najprodavaniju i po treći puta zaredom Best Buy butelju u Hrvatskoj, Graševinu vrhunsko vino, Graševinu Turković, pjenušac Maximo brut koji je proizveden od čiste graševine te uz birana predikatna vina Kutjeva d.d. koja osvajaju samo najprestižnije domaće i međunarodne nagrade, teško je izdvojiti samo jedno odličje. Ponosni smo na sva odličja koja su potvrda proizvodnje najboljih vina, koja ćemo raditi i dalje, i više nego do sada. Ova priznanja su jako važna. Međunarodne nagrade su potvrda da smo s našom kvalitetnom proizvodnjom konkurentni svim svjetskim brendovima i to nam osigurava plasman na inozemno tržište. Potrošačima su nagrade pokazatelj ili potvrda provjerene kvalitete što, naravno, potiče konzumaciju naših vina. Sve ove nagrade poticaj su našem imidžu proizvođača vrhunskih vina te nam osiguravaju lidersku poziciju na hrvatskom tržištu.

S obzirom da je Kutjevo d.d. tržišni lider u prodaji i proizvodnji vina, što biste izdvojili kao krucijalnu problematiku u sektoru vinogradarstva i vinarstva s kojom se danas susrećete?

Nesređenost situacije u sektoru vinogradarstva i vinarstva, kao i njezini razmjeri, upućuju na činjenicu da mi kao država danas nemamo točan podatak s koliko hektara pod vinogradima raspolažemo, a samim time niti podatak koliko godišnje vina proizvedemo. Podaci govore da Republika Hrvatska godišnje proizvede između 120 i 140 milijuna litara vina, od čega samo 60-ak milijuna litara bude prodano legalnim kanalima na tržištu. Iz istih podataka razvidno je da minimalno 50% ukupno proizvedenog vina u Republici Hrvatskoj bude prodano 'na crno', tj. najčešće kroz nelegalne tržišne kanale, uglavnom kroz prodaju u rinfuzi u ugostiteljstvu. Kako bismo taj problem barem djelomično riješili potrebna je kvalitetnija i učestalija kontrola prometa grožđa i vina, odnosno - potrebno je pojačati inspekcijski nadzor, a sve u interesu domaće proizvodnje i domaćih proizvođača.

Uz već spomenutu problematiku 'crnog' tržišta te uz veliko prisustvo uvoznih jeftinih vina vrlo upitne kvalitete i kakvoće, sve učestalije se pojavljuje nelojalna konkurencija koja damping cijenama agresivno 'otima' sve veći dio tržišnog kolača, što je nas proizvođače natjeralo na snižavanje prodajnih cijena, što u konačnici rezultira i padom profitabilnosti poslovanja te smanjenjem investicijskih aktivnosti. Bojim se da će isti negativni trendovi, ukoliko se budu nastavili, rezultirati i smanjenjem zaposlenosti.

Isto tako, gubitak trgovinskih koncesija, u okviru CEFTA sporazuma, dodatno je otežao poziciju nas izvoznika vina. Prije svega, naglasio bih problematiku izvoza na tržište susjedne nam Bosne i Hercegovine, u koju su hrvatski izvoznici do sada izvozili cca 1,3 milijuna litara vina godišnje, dok danas raspolažemo kvotom od 800.000 litara koje bez plaćanja carine mogu izvesti proizvođači iz svih zemalja EU. Smatram da je danas pravi trenutak da pokušamo maksimalno animirati gospodarsku diplomaciju kako bi u okviru svojih mogućnosti i dopuštenih ovlasti dodatnim aktivnostima u Europskoj komisiji izlobirali izmjene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između članica CEFTA-e i EU. Bez kvalitetnog izvoza moramo biti svjesni i daljnjeg kumuliranja zaliha vina kojima smo ionako već opterećeni, a u tom slučaju dolazi pod znak upitnika, kako dosadašnji obujam naše primarne proizvodnje u vlastitim vinogradima, tako i količina otkupa grožđa od naših kooperanata.

Slijedom svega, danas se pred sve nas postavlja veliki imperativ provođenja značajnih strukturnih reformi u sektoru vinogradarstva i vinarstva, na što ovim putem i apeliram jer bi bilo i više nego žalosno da daljnjom indolencijom i zanemarivanjem sektorske problematike od strane nadležnih institucija dovedemo u pitanje opstojnost hrvatske vinske industrije, a samim time i opstojnost dijela naše povijesti i tradicije.

Prošle godine dobili ste i nagradu za pjenušac Maximo brut, pjenušavo vino od graševine, koje je nagrađeno srebrom u Francuskoj. Kolika je godišnja proizvodnja pjenušaca? Hoćete li povećati količine s obzirom na rastuću popularnost 'mjehurića'?

Proizvodnja pjenušaca u Kutjevu d.d. uvedena je tek prije nekoliko godina, točnije 2010. godine. Stoga se osvajanje srebrne medalje u zemlji s višestoljetnom tradicijom proizvodnje pjenušaca svakako može smatrati vrhunskim uspjehom kao i potvrdom dobre i promišljene poslovne odluke.

Sadašnja proizvodnja pjenušca Maximo Brut iznosi cca 10.000 boca godišnje. S obzirom na pozitivne reakcije tržišta i rastući trend prodaje, u narednim godinama planiramo postepeno povećanje proizvodnje pjenušca, a što će svakako ovisiti o zahtjevima tržišta.

17

intervju: Kutjevo d.d. danas zapošljava cca. 700 radnika i po tom kriteriju je najveći gospodarski subjekt s područja Požeško-slavonske županije. Treba imati u vidu i činjenicu da, uz stalno zaposlene u poduzeću, kroz razvijene dugogodišnje kooperativne odnose sa selom u ratarskoj i vinogradarskoj proizvodnji, svoju egzistenciju zahvaljujući Kutjevu d.d. osigurava i više stotina kooperanata s područja Požeško–slavonske županije, pa i šire. U poduzeće konstantno dolaze mladi kadrovi, možda ne u mjeri u kolikoj bismo mi to željeli, ali treba svakako imati u vidu i sadašnji gospodarski trenutak kada je svako novo zapošljavanje značajan uspjeh.

Osjetite li na poslovanju utjecaje recesije?

Recesija širih razmjera koja je danas prisutna zasigurno ima negativan utjecaj i na Kutjevo d.d. Rast nezaposlenosti i smanjena kupovna moć stanovništva oslikava se kroz smanjenje potražnje za finalnim proizvodima poduzeća ili pak okretanje kupaca ka jeftinijim i zasigurno manje kvalitetnim proizvodima. Nelikvidnost velikog broja domaćih poduzeća povećava rizik naplate isporučene robe, a dugi rokovi i neredovitosti u naplati potraživanja negativno utječu na financijski tijek i likvidnost poduzeća.

Vaša tvrtka sponzorski pomaže djelovanje brojnih društvenih organizacija. Koliko u prosjeku godišnje odvajate na takve aktivnosti?

Osim vina, u fokusu Kutjeva d.d. su i meso te pekarski proizvodi. Nedavno ste u središtu Požege otvorili i specijaliziranu prodavaonicu. Kakve su Vaše ambicije kad su takvi proizvodi u pitanju? Planirate li još otvaranja sličnih prodavaonica? Kakve su prve reakcije s terena?

Kroz godine postojanja i poslovanja Kutjeva d.d., uz konstantno inzistiranje na kvaliteti proizvoda, stekli smo zavidan imidž kod naših kupaca i krajnjih potrošača. Strogo poštivanje standarda kvalitete i propisanih zakonskih normativa, te konstantna kontrola proizvodnih procesa, garancija su našim kupcima da će dobiti kvalitetan i provjeren proizvod. Upravo stoga pokrenut je projekt otvaranja specijaliziranih prodavaonica s proizvodima Kutjeva d.d. (kruh, meso i vino). Prve reakcije s terena su vrlo povoljne, što nam daje za pravo da možemo očekivati solidne financijske efekte i povećanje izravne prodaje naših proizvoda. Stoga planiramo daljnje otvaranje ovog vida prodavaonica, kako u većim mjestima požeške kotline, tako i u nekim većim gradovima Hrvatske.

Hoćete li u ponudu uključiti i druge kategorije proizvoda?

U novootvorenoj prodavaonici kupcima je već sada ponuđen kompletan trenutni proizvodni asortiman prehrambenih proizvoda i vina Kutjeva d.d. te povezanih poduzeća - Đakovačka vina d.d. i Božjakovina d.d. (proizvođać zdrave hrane – prerada žitarica, pod brendom 'Bivita'). Ukoliko se pokrene proizvodnja još nekog novog proizvoda kod navedenih proizvođača, bit će uključen u prodajni asortiman ove, kao i novih prodavaonica koje planiramo otvarati.

Koliko ljudi zapošljava Kutjevo d.d.? Planirate li otvaranje novih radnih mjesta?

18

Unatoč brojnim problemima koji danas prate svaki gospodarski subjekt, Kutjevo d.d. konstantno nastoji zadržati ulogu društveno osjetljivog i angažiranoga gospodarskog subjekta. Kroz dugi niz godina Kutjevo d.d. svojim donacijama i sponzorstvima omogućilo je realizaciju velikog broja projekata iz raznih društvenih, kulturnih, sportskih, humanitarnih, obrazovnih i drugih područja.

Godišnje se u tu svrhu izdvaja do 500 tisuća kuna.

Kakvi su planovi Kutjeva d.d. u narednih nekoliko godina?

Jedna od temeljnih strateških odrednica u budućnosti je zadržavanje liderske pozicije u djelatnostima kojima se bavimo već dugi niz godina i ostvarili smo zapažene uspjehe. Prije svega to se odnosi na proizvodnju vina. Isto tako i na proizvodnju sjemenske robe pa i na stočarstvo. Zbog trenutnog stanja na domaćem tržištu, ovakva naša orijentacija svakako će obuhvaćati i aktivniji nastup u iznalaženju novih ino-tržišta. Nastavno na aktualne natječaje iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2014. – 2018. godine, Kutjevo d.d. je iskazalo interes i za dobivanje namjenskih sredstava. Dugogodišnjim radom i postignutim rezultatima u vinogradarstvu i vinarstvu dokazali smo svoju vrijednost i kvalitetu. Naši ciljevi u vinskom biznisu su jasni, a projekti koje namjeravamo realizirati su definirani i smatramo da postoji potpuna opravdanost naših zahtjeva da ostvarimo predmetnu potporu u realizaciji svojih projekata. S tim u vezi dostavili smo prijave na dva objavljena natječaja za mjere 'Restrukturiranje i konverzija vinograda', a taj projekt nam je i odobren. Vrijednost projekta prelazi višemilijunski iznos za restrukturiranje 60 ha pod vlastitim nasadima, i mjeru 'Promidžba na tržištima trećih zemalja u 2014. godini'. Nacionalni program traje pet godina i u narednom razdoblju, unutar mogućnosti, planiramo kandidirati vlastite projekte s ciljem da i dalje svojim vjernim potrošačima osiguramo maksimalnu kvalitetu vina i njihovu dostupnost u što većem broju objekata.

Po pitanju iskoraka u druge djelatnosti, aktivno razmišljamo o gradnji bioplinskih postrojenja kojima bi se, uz očekivane pozitivne financijske efekte, uspješno rješavala problematika adekvatnog zbrinjavanja nusproizvoda stočarske i vinogradarsko-vinarske proizvodnje.

19

nagrade:

Dodijeljene nagrade Suncokret ruralnog turizma Hrvatske 2014.

Povjerenstvo sastavljeno od stručnjaka u području turizma, na čelu s predsjednikom dr.sc. Eduardom Kušenom, ocijenilo je stotinjak pristiglih prijava iz 12 županija te dodijelilo 28 nagrada.

U

organizaciji Kluba članova Selo i HF Eko Etno Grupe, u Zagrebu je 2. listopada održana dodjela nagrada Suncokret ruralnog turizma Hrvatske 2014.

Dodjela je okupila predstavnike obiteljskih gospodarstava i ruralno-turističkih projekata te predstavnike hrvatskih županija koje su nominirale svoje lokalne projekte za ovu nagradu.

Povjerenstvo sastavljeno od stručnjaka u području turizma, na čelu s predsjednikom dr.sc. Eduardom Kušenom, ocijenilo je stotinjak pristiglih prijava iz 12 županija te dodijelilo 28 nagrada. Nagrade su dodijeljene u pet kategorija: turistička seljačka gospodarstva, poduzetnici u ruralnom turizmu, ruralno-turistički projekti, ruralno-turističke manifestacije te tradicijska ruralna gastronomija. Također, ocjenjivačka komisija dodijelila je i posebne nagrade pojedinim projektima.

Nastavljajući podizati kvalitetu komunikacije

20

Nagrada poseban naglasak stavlja na još intenzivniju promociju bogatstva ponude i potencijala ruralnog turizma u Hrvatskoj, što je nedvojbeno jedan od ključnih čimbenika prepoznatljivosti Hrvatske u svijetu. o ruralnom turizmu, ova nagrada poseban naglasak stavlja na još intenzivniju promociju

bogatstva ponude i potencijala ruralnog turizma u Hrvatskoj, što je nedvojbeno jedan od ključnih čimbenika prepoznatljivosti Hrvatske u svijetu.

"Ruralni turizam jedan je od glavnih čimbenika prepoznatljivosti i percepcije svake zemlje, a posebice zemalja u čijim je gospodarstvima turizam ključni sektor. Mi u Hrvatskoj imamo izuzetne potencijale u ruralnom turizmu, koje zasad još uvijek nismo u potpunosti iskoristili.

S razlogom smo ponosni na bogatstvo našeg ruralnog turizma, a najbolja potvrda toga je stalno povećanje broja turista koji posjećuju našu zemlju. Vjerujemo da i trebamo i možemo pridonijeti povećanju prepoznatljivosti naše zaista prelijepe zemlje. Stoga i kroz ovu našu nagradu nastojimo još intenzivnije promovirati bogatstvo ruralnog turizma", naglasila je organizatorica nagrade mr.sc. Dijana Katica, predsjednica Udruge "Klub članova – Selo". .

REZULTATI PREMA KATEGORIJAMA Kategorija I – Turistička seljačka obiteljska gospodarstva ZLATNA POVELJA OPG Gladović - etno selo 'Grešna pilnica' / Varaždinska županija SREBRNA POVELJA OPG Micak Mladen / Krapinsko-zagorska županija BRONČANA POVELJA Seosko imanje 'Stari dud' / Sisačko-moslavačka županija BRONČANA POVELJA Seoski turizam – izletište 'Na malenom brijegu' / Bjelovarsko–bilogorska županija POSEBNE NAGRADE: Posebno priznanje za ekološku proizvodnju vina OPG ŠIME ŠKAULJ / Zadarska županija Kategorija II –Poduzetnici u ruralnom turizmu ZLATNA POVELJA Riva rafting centar / Zadarska županija ZLATNA POVELJA Kuća dida Tunje Oprisavci / Brodsko-posavska županija SREBRNA POVELJA Konoba Neretvanska kuća / Dubrovačko-neretvanska županija BRONČANA POVELJA Moslavačka priča / Sisačko-moslavačka županija BRONČANA POVELJA Etno selo Kokorići / Splitsko-dalmatinska županija POSEBNE NAGRADE: Posebno priznanje za tradicijski suvenir Zozolly / Krapinsko-zagorska županija POSEBNE NAGRADE: Posebno priznanje za tradicijski suvenir Domaća radinost Kunić / Krapinsko-zagorska županija Kategorija III - Ruralno-turističke manifestacije ZLATNA POVELJA "Kruh naš svagdašnji - žetva i vršidba u prošlosti" / Vukovarsko-srijemska županija SREBRNA POVELJA Ružica Vinodola / Primorsko-goranska županija BRONČANA POVELJA

Dragi naš kaj / Zagrebačka županija BRONČANA POVELJA Vinfest Benkovac / Zadarska županija POSEBNE NAGRADE: Posebno priznanje za očuvanje nematerijalne hrvatske kulturne baštine - Godišnji proljetni ophod kraljice ili Ljelje, Gorjani / Osječko-baranjska županija Kategorija IV - Ruralno-turistički projekti ZLATNA POVELJA Ruralno turistički projekt Wine Tour / Osječkobaranjska županija SREBRNA POVELJA Zaštićeni sičanski govor – sičanske riči / Brodsko-posavska županija SREBRNA POVELJA Razvoj agroturizma u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 1. Faza Indentifikacija i komercijalizacija tradicijskih proizvoda na području županije / Dubrovačko-neretvanska županija BRONČANA POVELJA Općina Cestica / Varaždinska županija POSEBNE NAGRADE: Posebno priznanje za inovacije u turizmu - Ražnjevića dvori - Ilirija d.d. / Zadarska županija Kategorija V - Tradicijska ruralna gastronomija ZLATNA POVELJA Udruga žena općine Vidovec / Varaždinska županija

SREBRNA POVELJA Ninski Šokol / Zadarska županija BRONČANA POVELJA OPG Franić / Varaždinska županija BRONČANA POVELJA Puževim korakom / Zadarska županija POSEBNE NAGRADE: - Posebno priznanje za očuvanje gastronomije - Štruklijada / Krapinsko-zagorska županija - Posebno priznanje za očuvanje gastronomije - Festival palente i sira / Primorsko-goranska županija - Posebno priznanje za spoj autohtonih sirovina i autohtone primjene - OPG Krsto Matulić / Zadarska županija POSEBNA NAGRADA IZVAN KATEGORIJA POSEBNE NAGRADA: Posebno priznanje za međuregionalnu suradnju - Vlada Vojvodine Sekretarijat za privredu, zapošljavanje i ravnopravnost spolova ČLANOVI POVJERENSTVA: Eduard Kušen, predsjednik Povjerenstva; Andrea Pešutić, profesor na Katedri za turizam više ustanova; Spomenka Saraga, direktorica Zagreb Tourfilm Festivala; Dubravka Davidović, stručnjak za turističku industriju; Stjepan Cukor, dipl.oec., član Uprave HF Eko Etno Grupe.

Tajnik Povjerenstva: Dražen Plasaj, mag. soc.

Organizator: Dijana Katica, predsjednica Uprave HF Eko Etno Grupa d.o.o., predsjednica Udruge "Klub članova – Selo"

21

oprema:

Rashladni uređaji sve neophodniji U današnje vrijeme sve većeg globalnog zagrijavanja i nepredvidivih klimatskih promjena, kvalitetna klimatizacija nameće se kao prioritet i mjerilo kvalitete hotela, restorana i barova.

M

oderni rashladni uređaj mora biti efikasan, pouzdan i ekonomičan te ekološki i estetski prihvatljiv.

Njegov zadatak je održavanje pet parametara – sobnog zraka, temperature, vlažnosti, čistoće i strujanja - u okviru određenih granica. Takav uređaj obavlja sva četiri termodinamička postupka dorade kvalitete zraka: grijanje, hlađenje, vlaženje i sušenje.

Zahtjevi koji se u tom smislu postavljaju bitno su različiti i ovise o vrsti i namjeni prostora.

Imajući u vidu sve strože ekološke standarde i nekontrolirani rast cijena energenata, sve više pažnje pridaje se smanjenju potrošnje energije.

Stoga je važno prilikom projektiranja bilo kakvog objekta HoReCa sektora definirati: odgovarajuće građevinske osnove, prozore s termo izolacijom i zaštitom od sunca, termo izolaciju zgrade, ekonomičnu rasvjetu (če-

22

šće korištenje dnevnog svjetla) i, naravno, suvremeno postrojenje za klimatizaciju.

HOTELI I UGOSTITELJSKI OBJEKTI Rashladni uređaji namijenjeni hotelskim sobama, za razliku od primjerice uređaja za urede, imaju drugačiji način rada. Dok se uredi pretežno koriste u isto vrijeme, hotelske sobe su često jednim dijelom neiskorištene.

Prosječno korištenje iznosi samo 60%. Zbog pogonskih troškova potrebno je nezavisno isključivanje grijanja i hlađenja. Pored toga, hoteli i poslovni prostori međusobno se razlikuju i po trajanju pogona rashladnog uređaja tijekom godine.

Noću i vikendom uređaji u poslovnim prostorijama su isključeni (godišnje oko 3000 pogonskih sati). Kod hotelskih uređaja, centralna priprema zraka za hotelske sobe permanentno je u pogonu (godišnje oko 9000

pogonskih sati). Zato se u hotelima pretežno koriste ventilokonvektori ili sobni klima uređaji zbog mogućnosti neovisnog isključivanja.

Centralni nadzor je vrlo koristan jer se osim kontrole klimatizacije mogu povezati i protupožarni alarm, video nadzor, rasvjeta. Njime se postižu velike uštede jer se u sobama koje nisu zauzete uređaj isključi ili stavi na minimalni režim rada. Budući da su hoteli veliki potrošači energije, potrebno je obratiti pažnju na mjere uštede i korištenje obnovljivih izvora energije, kao što je solarna energija.

Osnovni izvor energije za pogon rashladnog uređaja je električna energija, međutim ako nam nije dostupna dovoljna količina energije za pogon - možemo koristiti plin. To je spasonosno rješenje za ugostiteljske objekte na područjima koja su slabije opskrbljena strujom. Rashladni agregati na plin (grijanje,

hlađenje i ptv) imaju male pogonske troškove i rade s ekološki prihvatljivim freonima.

Godišnje uštede dosežu i do 30%.

TRIGENERACIJSKI UREĐAJI Suvremeni hoteli imaju specifično riješenu klimatizaciju. Riječ je o trigeneracijskom uređaju kojim se rješava hlađenje, grijanje i priprema potrošne tople vode. Ako je potrebno hladiti, priprema se hladna voda i razvodi do ventilokonvektora i klima-komora. Potrošnu toplu vodu stvaramo korištenjem otpadne topline u procesu hlađenja dok se preostala otpadna toplina predaje okolini preko zraka ili

vodom hlađenih kondenzatora. Bitno je istaknuti da se kod vodom hlađenih kondenzatora može koristiti riječna, morska ili bunarska voda. U slučaju potrebe za grijanjem, uređaj prima toplu vodu imajući pritom i do pet puta veći stupanj iskoristivosti od klasičnog načina grijanja. Nadalje, hladna ili topla voda se cijevnim razvodnikom vodi do klima-komore ili ventilokonvektora.

Klima-komora je zračna komora koja je povezana s više kanala tako da je sastavni dio uređaja za dovod čistog i odvod zagađenog zraka. Prema namjeni, u njoj su smješteni ventilatori i uređaji za doradu zraka (filteri,

grijači, hladnjaci i ovlaživači).

Upravljanje ventilokonvektorima hotelskih soba obavlja se putem tehnologije ‘pametnih soba’. Sistem predviđa isključivanje uređaja ili minimalnu temperaturu u sobi kada nema ljudi. Ventilacija soba je prirodna, odnosno svjež zrak se ubacuje otvaranjem prozora, a onečišćeni zrak se izvlači preko kupaonice zbog odstranjivanja mirisa. Otvaranjem prozora hotelske sobe isključuje se ventilokonvektor. Treba istaknuti da se svježi zrak, osim prirodnim provjetravanjem prostora, može osigurati i kroz klimakomoru (centralno postrojenje za pripremu zraka). Kada govorimo

Office 365 I svi su dokumenti uvijek uz vas Dostupan u Vipu za 79 kn/mj. po zaposleniku

Office 365 cloud usluga sadrži uredske aplikacije kao što su Outlook, Word, Excel i PowerPoint. Smještene su u oblaku, što omogućava još bolju povezanost zaposlenika, olakšava njihovu suradnju te jamči ažuriranost svih Office aplikacija kojima možete pristupiti bilo gdje i bilo kad. Uz sve to, još i smanjuje troškove IT održavanja. Usluga Office 365 Business Premium dostupna je za 79 kn/mj. po zaposleniku, a možete je kombinirati s fiksnim ili mobilnim Vip uslugama te dodatno uštedjeti.

Radite na svim uređajima

Započnite posao na računalu, doradite ga na mobitelu i dovršite na tabletu. Jednostavno, brzo i efikasno Office 365 omogućava vam pristup: dokumentima, e-pošti, kalendarima, kontaktima i zajedničkim folderima. Bez obzira na to gdje se nalazite i koji vam je uređaj trenutačno pri ruci, možete nastaviti s radom tamo gdje ste stali.

Jednostavnija suradnja

Office 365 nudi poslovnu e-poštu (exchange mail sa 50 GB prostora), zajedničke kalendare, izravne poruke, konferencije na internetu i pristup ažurnim dokumentima. Možete surađivati u stvarnom vremenu, a da pritom sigurnost

podataka nije ugrožena.

Primjerice, dok vi ubacujete troškovnik u ppt. prezentaciju, vaši zaposlenici još mogu dopunjavati stranice koje se tiču proizvoda i usluga...

IT uštede

Upravljanje Office 365 paketom vrlo je jednostavno. Postoji detaljan vodič za implementaciju, a korisnicima i uslugama možete upravljati putem samo jednog portala za administratore. Korištenjem paketa možete bitno smanjiti troškove IT podrške.

Korisnička podrška od 0 do 24

Uz Vipnetov Office 365 paket više nećete imati potrebe za vlastitom korisničkom podrškom. Kao i s našim ostalim uslugama, u svakom trenutku bit će vam dostupna naša korisnička podrška. Umjesto da problem rješavate s tri različite osobe, na tri različita mjesta, nazvat ćete 0917722 i problem rješavati samo s jednom osobom.

Više informacija saznajte na www.vipnet.hr

23

o kuhinjama hotela i restorana, osnovni zadatak ventilacije je osiguranje veće izmjene svježeg zraka i osiguranje podpritiska zbog sprečavanja širenja mirisa. Istom logikom se služimo kod rješavanja problema ventilacije toaletnih prostorija.

MULTI-SPLIT SISTEMI Kod manjih hotela i ugostiteljskih objekata problem ljetnih vrućina elegantno se rješava pomoću multi-split sistema, gdje je do 10 unutrašnjih jedinica spojeno na jednu vanjsku. Sa samo jednom potrebnom vanjskom jedinicom, manje se nadograđuje interijer

RASHLAĐIVANJE BAZENA Postoji rješenje za rashlađivanje i što ugodniji boravak na terasama restorana, kafića, hotela, bazena i ostalih otvorenih prostora u vrijeme velikih vrućina. Riječ je o sistemu adijabatskog hlađenja zraka čiji je djelomični učinak moguće osjetiti, na primjer, prolaskom pored vodoskoka za vrijeme velike vrućine. Naime, raspršivanjem voda hlapi, pri čemu litra vode oduzima zraku oko 700 W toplote. Što su čestice vode sitnije, to je oduzimanje temperature veće. Upravo na tom principu rade vrlo efikasni uređaji, čiju osnovu čine pumpa za vodu visokog pritiska i mlaznice koje stvaraju naročito sitne čestice vode, veličine od 6 do 10 mikrona. Pumpa se spaja na vodovodni priključak i pod pritiskom od 70 bara posebnim fleksibilnim ili krutim inoks cijevima tjera vodu do mlaznica koje, stvarajući finu maglu, rashlađuju zrak.

24

objekta. Ako je potrebno više unutrašnjih jedinica, kao i istovremeno grijanje i hlađenje prostorija objekta, onda treba odabrati tzv.

VRF sisteme multi-splita.

KANALNI RAZVODI Kanalni razvod je neizbježan element u sistemu klimatizacije i s gledišta krajnjeg korisnika važno ga je što uspješnije uklopiti u enterijer hotela. Razvodom limenog kanala kroz spušteni strop taj problem je lako rješiv i potrebno je izabrati samo strujne otvore (anemostate) odgovarajućeg dizajna.

Alternativa klasičnim limenim kanalima su

HLAĐENJE TERASA Postoji nekoliko mogućnosti postavljanja sistema koji se prilagođava svakom pojedinačnom objektu. Ukoliko je riječ o terasama sa čvrstom konstrukcijom tende, cijevi s mlaznicama postavljaju se po vanjskoj ivici tende, a mlaznice se usmjeravaju prema dole stvarajući pritom ‘vodenu’ barijeru ulasku vrućeg zraka na terasu, što je istovremeno prohlađuje. Mlaznice se postavljaju s razmakom od 75 cm, a kapacitet standardne mlaznice za hlađenje promjera 0,2 mm iznosi 4,5 l/h vode.

Kod tako postavljenog sistema ne povećava se znatnije vlaga ispod same tende. Dodatne koristi su sprečavanje ulaska muha, letećih insekata i prašine na terasu. Neki proizvođači nude i mogućnost dodavanja prirodnih mirisa u vodu uređaja. Osim kontinuiranog rada, pumpa se može uključivati i u vremenskim intervalima pomoću ugrađenog tajmera. Tako je moguće koristiti sistem i kada su vanjski atmosferski uvjeti ne-

tekstilni kanali koji osim ekvivalentne funkcionalnosti, ljepšim izgledom daju investitoru više opcija u uređivanju interijera. Odlikuju se malom težinom, laganim načinom postavljanja, velikim izborom boja i materijala, kao i raznovrsnom distribucijom zraka.

Za prostore s velikom vlagom, na primjer wellness centre, radi sprečavanja korozije klasičnog limenog kanala najpogodnija je distribucija zraka tekstilnim kanalom.

Broj, veličina i orijentacija mikroperforacija određuju izlaznu brzinu i domet mlaza zraka, što u praksi prvenstveno znači hlađenje sa malom izlaznom brzinom zraka bez neugodnog puhanja, što ih čini idealnim za primjenu neposredno iznad radnih mjesta.

Tekstilni kanali održavaju se jednostavno, pranjem u veš-mašinama, rade se od sintetičkih materijala koji su nepogodni za razvoj bakterija, a apsolutna čistoća zraka može se garantirati dodavanjem sredstava za dezinfekciju.

Jednostavna montaža i demontaža, kao i mala težina kanala, čini ih idealnim za primjenu u šatorima, izložbenim halama i prostorima u kojima je potrebna privremena instalacija. Također, postoje tekstilni kanali za bazene presvučeni PVC slojem sa vanjske i unutarnje strane, koji se peru mlazom vode iz šmrka. Tehnologija rashladnih uređaja veoma je napredovala i nudi brza i jednostavna rješenja za sve vrste prostora, a sve se veća pažnja pridaje ekološkoj prihvatljivosti i uštedi energije.

Duško Stanišić, direktor ITS Consulting

povoljniji, na primjer kada je vrlo sparno.

Time je ujedno omogućeno postavljanje sistema i ispod dvostranih pokretnih tendi, za što se gotovo uvijek koriste mlaznice promjera 0,15 mm, koje stvaraju još sitnije čestice, omogućavajući još intenzivnije ishlapljivanje i sprečavaju moguću kondenzaciju.

HLAĐENJE DRUGIH PROSTORA Moguće je i rashlađivanje i stvaranje ugodnije atmosfere potpuno otvorenih prostora, plaža, bazena i vrtova, pomoću mlaznica postavljenih na stalke i nosače raznih oblika, poput suncobrana ili letećih tanjura. Ulaganje u takve uređaje je isplativo jer se ubrzo vraća uloženo kroz popunjenost do tada praznih objekata. Navedeni adijabatski sistem hlađenja upotrebljava se i za ovlaživanje staklenika i vinskih podruma, suzbijanje prašine i mirisa i slično.

Stjepko Špoljarić, direktor

EMA d.o.o.

25

trendovi:

Novi uređaji u hotelskoj industriji Ugostiteljstvo se sve više prilagođava novoj tehnološkoj generaciji gostiju. Jeste li vi spremni za nove generacije? Hoćete li instalirati ove uređaje u svom radnom okruženju? Prije nego što ih nabavite, uzmite ipak u obzir jesu li vaši zaposlenici spremni učiti, kao što ste vi spremni investirati. Ako jesu - samo naprijed!

P

rije desetak godina, brojne hotelske tvrtke počele su primjenjivati nove uređaje kako bi gostima osigurale vrhunski ugođaj i iskustvo. Pridonose li ovi uređaji, ukoliko ih tvrtka ima, tome da se gost opredijeli upravo za njihove hotele? Činjenica je da ovakvi uređaji pridonose tome da se troškovi smanje, ali i da se hotel ponudom razlikuje od drugih na tržištu. Počeci ‘tehno-ugostiteljske generacije’ vezuju se za implementaciju televizora s ravnim ekranom - s njima je začet novi način diferencijacije tržišta.

Hotelijeri su postali svjesni tehnoloških potreba svojih gostiju, dostižući stupanj na kojem su se jedinstveni uređaji počeli razvijati i patentirati ekskluzivno za potrebe nekih od najpoznatijih hotelskih lanaca na svijetu.

KVALITETA I DIZAJN Uređaje ovog tipa možemo podijeliti na opće i ekskluzivne. Opći su oni koje nezavisni hoteli ili lanci hotela mogu kupiti u slobodnoj prodaji, poput sound dock sistema, televizora s ravnim monitorima, printera... Ove uređaje može slobodno kupiti i bilo koji pojedinac u malopro-

26

dajnoj trgovini. S druge strane, ekskluzivni uređaji se proizvode posebno za određeni hotel, poput sustava čekiranja bez upotrebe papira kakav je napravljen za Shangri-la hotele.

Iz ugla menadžmenta, opći uređaji postaju nešto što se mora imati kada hotel počinje s radom i nastoji se pozicionirati na tržištu. Tako,

na primjer, hotel s pet zvjezdica mora imati televizore s ravnim ekranima, kao i sound dock sistem - uređaj na koji se priključuje MP3 ili drugi audio plejer, pomoću koga je moguće puniti plejer ili slušati muziku. Ovakvi noviteti također mogu olakšati neke od zadataka koji se tiču održavanja soba. Na primjer, televizor može omogućiti gostu da provjeri svoj račun ili da se odjavi, a pri tom ne mora niti proći pored recepcije.

Sound dock sistem se koristi i kao budilica, zvučni sistem ili čak za vremensku prognozu.

Ali, je li njegov dizajn uvijek moderan i u trendu? Upravo je to ono što su pomislili vlasnici Plaza Athenee kompanije kada su birali dock sistem za svoj hotel u Parizu. Tražili su, prilikom odabiranja proizvoda, da oni budu moderni, laki za upotrebu, u trendu i jedinstveni. Odlučili su se za proizvode Jarre tehnologije – riječ je o tvrtki koja je kreirala grupu proizvoda nastalih kao rezultat istraživanja i razvoja tima inženjera za zvučne tehnologije, predvođenih Jean Michel Jarreom po kome je tehnologija i dobila ime. Ova europska tvrtka je najpoznatija po tome što razvija uređaje koji su kombinacija visoke tehnologije i aktualnih dizajnerskih trendova. Ukoliko se pogleda tehnički list Aero System One by Laliquea - muzičkog sistema kompatibilnog sa iPodom i iPhoneom – ot-

27

ovaj novi uređaj još uvijek mnogo košta pa se hoteli teško odlučuju za njegovo uvođenje.

Fingerprint sistem nije najekstremniji proizvod koji se danas može pronaći na tržištu.

Kimpton´s 190 room hotel u Bostonu predstavlja pionira u upotrebi biometrijskog sistema identifikacije pomoću skeniranja zjenica, koji omogućava gostima koji odsjedaju u penthouseu da otvaraju vrata jednim pogledom upućenim u pravcu uređaja za identifikaciju.

Iz ugla menadžmenta, ovaj uređaj je sve više u trendu i eliminira troškove ključeva i kartica za otključavanje. Također, on može biti dobro rješenje ukoliko u hotelu borave diplomati i poznate osobe kojima je, pri biranju hotela u kojem će odsjesti, najvažnija sigurnost.

krit ćemo da ovaj sound dock može osigurati podjednaku kvalitetu, ili čak i bolju, od onog koji pruža Bose sistem, ali sa jednom bitnom razlikom - Jarre proizvod je atraktivnije izgleda.

Jarre kompanija nije jedina koja razvija proizvode koji moderno izgledaju. Danska tvrtka Bang and Olufsen također je zbog dizajna postala popularna u hotelskoj industriji. Kako kažu iz ove tvrtke, “zadatak ugostitelja je da razmaze goste i pruže im vrhunsko iskustvo. Ili da im barem ispune potrebe i očekivanja, ako ne i da odu korak dalje, ispunjavajući i ono što gosti ne očekuju.”

Njihovi proizvodi idu taj jedan korak dalje, nudeći širok izbor dobro dizajniranih uređaja, od televizora do sound docka. Bang and Olufsen također kreira proizvode prilagođene potrebama konkretnih kompanija, omogućavajući im da ponude jedinstvene uređaje svojim gostima.

Danska tvrtka osnovala je i specijalizirani ugostiteljski odjel koji u svakom trenutku podržava potrebe hotela, od dizajna do održavanja kada je uređaj već instaliran.

SKENIRANJE ZJENICE ILI OTISKA PRSTA Spomenuti uređaji su, međutim, prava sitnica u usporedbi s novim sistemima osiguranja objekata koji su instalirani u nekim od najluksuznijih hotela na svijetu.

Iris and fingerprint scanner, uređaj koji omogućava otključavanje/zaključavanje vrata tako što se identifikacija vrši pomoću skeniranja zjenice ili otiska prsta, predstavlja posljednju riječ tehnologije kada se radi o sigurnosnim sistemima. Soho hotel u New Yorku već je implementirao fingerprint sistem za otključavanje/zaključavanje vrata. Potrebno je samo podići poklopac na kvaki i postaviti prst u visini skenera.

Proizvodi poput ovog štede vrijeme nakon čekiranja jer nije neophodno prolaziti kroz proces s karticom za otključavanje vrata. Međutim,

28

Iris and fingerprint scanner, uređaj koji omogućava otključavanje/zaključavanje vrata tako što se identifikacija vrši pomoću skeniranja zjenice ili otiska prsta, predstavlja posljednju riječ tehnologije kada se radi o sigurnosnim sistemima. Soho hotel u New Yorku već je implementirao ovaj sistem u kojem je potrebno samo podići poklopac na kvaki i postaviti prst u visini skenera.

‘ZELENI’ TRENDOVI Spomenuti lanci hotela ne investiraju samo u vrhunsko iskustvo koje se gostima pruža, nego nastoje i smanjiti troškove i budu što više u skladu s ekološkim trendovima. Shangri-la hoteli su, primjerice, implementirali tablet-sisteme na recepcijama koji prikazuju račune i registracijske kartice i smanjili upotrebu papira.

Ti tableti se istovremeno koriste i da predstave hotelsku ponudu, prikažu fotografije hotela, a recepcionaru je omogućeno da gostu pokaže sobu, a da pri tome ne mora napuštati recepciju. Naravno, kod implementiranja ovakvih rješenja postoje troškovi koji se tiču treniranja osoblja za upotrebu i održavanje uređaja, budući da zaposleni moraju naučiti kako koristiti ove tablete koji su direktno povezani s Opera sistemom.

Ugostiteljstvo se sve više prilagođava novoj tehnološkoj generaciji gostiju. Jeste li vi spremni za nove generacije? Hoćete li instalirati ove uređaje u svom radnom okruženju? Prije nego što ih nabavite, uzmite ipak u obzir jesu li vaši zaposlenici spremni učiti, kao što ste vi spremni investirati. Ako jesu - samo naprijed!

Pripremio:

Gabriel Martinez, Hospitality Expert

Les Roches Marbella

International School of Hotel Management

Ugodan i inovativan napredak AquaClean Sela – pojam za higijenu i čistoću Najavljen prošle godine, AquaClean Sela tuš-WC, u potpunosti će zablistati ove jeseni, kao glavna atrakcija i predvodnik higijene u kupaonici. Jesen dakle donosi inovativnost, udobnost, dizajn i kvalitetu suvremenog tušWC-a koji dodatno pomiče granice u sanitarnoj industriji.

Novosti u funkcionalnosti i izgledu, upotpunjuju cijelu sliku i dodatno potvrđuju kvalitetu ovog dizajnerskog noviteta.

Elegantno, a opet jednostavno Matteo Thun, ugledni arhitekt i dizajner, potpisuje ovaj suvremeni tuš-WC, koji se ističe elegantnim i profinjenim linijama.

Cjelokupna slika istovremeno je jednostavna i svakodnevna, neovisno o modelima, koji mogu biti zidni ili podni.

Thun je težio eleganciji i nježnosti, pojmovima koji se poistovjećuju s održavanjem higijene. Ideja vodilja je fokusirana upravo na higijenu i na to koliko se izgled i tehnologija povezuju s njom. Moj pristup, od samog početka, bio je usmjeren ka želji da stvorim tuš-WC, koji će se uklopiti u bilo koju kupaonicu, na što prirodniji i jednostavniji način, dodaje Thun.

Osim dizajnerske strane, koja je zaslužna za cjelokupan izgled i općenito za usklađivanje u prostor, potrebno je naglasiti i važnost onog što se krije iza tog savršenog izgleda. U pozadini je impresivna i besprijekorna tehnologija, koja je od neizmjerne važnosti za funkcioniranje cjelokupnog sustava. Svi strujni i vodovodni priključci, uz cjelokupnu tehnologiju,

PR TEKST

uključeni su i integrirani u WC školjku. Mnogi će pomisliti da je održavanje ovakvog sustava i općenito WC-a teško. Međutim Geberit je razmišljao o tome. Sustav je prilagođen lakšem održavanju i zapravo korisnik neće imati problema s očuvanjem i održavanjem tuš-WC-a.

Detalji AquaClean Sele, koji će svakako razveseliti svakog korisnika, uključuju nježan i prozračan mlaz tuša koji je tjelesne temperature i potpuno prilagodljiv. Za lakše korištenje na raspolaganju je i daljinsko upravljanje ispiranja tušem, koje će svakom korisniku priuštiti kompletan i intuitivan doživljaj.

Prednosti u instalaciji i montaži AquaClean Sele-a, dodatno olakšavaju posao i dokazuju koliko je sam proizvod maksimalno prilagođen zahtjevima korisnika.

Tuš-WC se priključuje izravno na zid, ne ostavljajući pritom prazan prostor. Nećete pogriješiti niti u slučaju da umjesto ugradbenog vodokotlića montirate Geberit Monolith sanitarni modul, koji će pretvoriti kupaonicu u higijenski sigurnu i dizajnerski savršenu prostoriju.

Otkrijte AquaClean iskustvo AquaClean proizvod se oduvijek poistovjećuje s osobnom higijenom, čistoćom i svježinom. Model Sela donosi još nekoliko funkcionalnih, učinkovitih i pametnih solucija koje naglašavaju i odnos prema prirodnim resursima.

Svaka upotreba i općenito svaki odlazak na WC donosi i pametne korake u štednji vode, gdje vodeni mlaz za ispiranje troši minimalne količine vode te pritom ne utječe na efikasnost pranja. AquaClean Sela susreće sve ekološke standarde i dokazuje koliko Geberit slijedi svoje osviještene principe rada.

www.geberit.hr

Pripremio: Matko Branković

29

savjetnik:

Magični boutique hoteli

Piše: Mgr. Anica Đokić, MBA, anicadj@seznam.cz

Od boutique hotela se očekuje da svojom atmosferom i interijerom evociraju romantiku grada i okoline u kojoj se nalaze, da imaju unikatnu priču ili i legendu prikrivenu misterijom, a sve s ciljem što neobičnijeg i romantičnijeg doživljaja.

Z

a razliku od dizajn hotela o kojima je bilo riječi u prošlom broju, od kojih se očekuje da ponude doživljaj tako što će iznenaditi ili čak šokirati svoje goste; kada se kaže boutique hotel, dojam o hotelu i očekivanje doživljaja poprilično je jasno i sigurno.

Očekujemo boravak u hotelu visoke kvalitete, koji će biti na svoj način jedinstven i poseban, a opet vrlo klasičan i luksuzan. S obzirom da ovakvu kombinaciju nije lako napraviti, obično se radi o malim nezavisnim hotelima.

VJERNI GOSTI Posebna atmosfera boutique hotela počinje lokacijom i izborom zgrade, koja je obično u starom dijelu grada što, naravno, ima svoje prednosti u očuvanju stila i atmosfere, ali i tehnološke mane: nije moguće imati sve sobe iste veličine, neke mogu biti uže ili nižega stropa, s manjim prozorima, debeli zidovi ponekad ne dozvoljavaju instaliranje klimatizacije ili bežičnog interneta, ili nije moguće imati sve usluge koje bi trebao imati luksuzan hotel s pet zvjezdica. To znači da, kao i u slučaju

30

dizajn hotela, i ovi hoteli neće biti zanimljivi svakome gostu, ali će imati svoje probrane, velikodušne i vrlo vjerne goste, ako se mane pažljivo pretvore u prednosti s visokom razinom usluga.

ATMOSFERA Od boutique hotela se očekuje da svojom atmosferom i interijerom evociraju romantiku grada i okoline u kojoj se nalaze, da imaju svoju unikatnu priču ili i legendu prikrivenu misterijom, a sve s ciljem što neobičnijeg i romantičnijeg doživljaja. Ponekad je dio toga i okolina hotela, vrt, park, vinograd, pogled na planinu, grad ili more, uz povijesni trenutak vezan upravo za tu sobu, taj balkon ili taj prozor. Nije uvijek važno da su događaji u potpunosti istiniti i podložni povijesnim činjenicama, bitno je da su zanimljivi, romantični i ponekad šokantni i dramatični. Kada je sama zgrada hotela izvor priča i povijesnih detalja, dovoljno je restaurirati originalni strop, mural ili podove i s malo starog restauriranog namještaja (koji ne mora biti antikvitetski vrijedan i može biti kupljen vrlo jeftino), boutique hotel je kompletan. To je primjer hotela U Krale Karla u Nerudovoj ulici u Pragu. Onda je hotelu oprošteno što su hodnici uski, stepenice visoke, zidovi ponekad malo iskrivljeni i internet baš ne radi u svakoj sobi.

TEMATIKA I STIL A ponekad je dovoljno samo nazvati svaku sobu imenom poznate osobe ili termina u

skladu s glavnom temom hotela (a to može biti glazba, umjetnost ili lokalna legenda), u sobi ostaviti poneki detalj koji će evocirati priču - za ostalo se ponekad pobrinu i sami gosti - kada u recenziji napišu da su vidjeli duha te osobe ili im se ona u snu obratila. Na primjer, hotel može biti na temu glazbe i svaka soba može nositi naziv poznatoga kompozitora ili izvođača, sobe su podijeljene po katovima i svaki kat može biti u istom stilu izraženom različitim bojama, motivima i slikama. Ili hotel u kolonijalnom stilu sa trijemom ispred i mirisom narandži koji se širi sobama i hodnicima uz legendu o okrutnom vlasniku ili romantičnu ne/ sretnu priču ilustriranu slikama ili muralima.

JEDINSTVEN DOŽIVLJAJ Što se tiče razine usluge, tu su očekivanja gostiju jasna i zato su spremni za poseban, jedinstven doživljaj više platiti. Kako se uglavnom radi o malim, nezavisnim hotelima, i gostima i hotelima pomaže da se udruže i prezentiraju zajedno. Tako nastaju udruženja i asocijacije koje hotele prezentiraju na internetu, ali i kontroliraju kvalitetu usluge. Na primjer, Small Luxury Hotels of the World je udruženje hotela za koje se isplati platiti članarinu, jer imaju veliki broj vjernih i bogatih gostiju, ali i članstvo na osnovu posebne inspekcije (to znači da je svaki hotel prije primanja u udruženje detaljno provjeren i odobren na osnovu ispunjenih uvjeta), i time garantirani ekskluzivitet i posebnost izabranog hotela. Časopis sa velikim autoritetom, Conde Nast Traveler, često objavljuje preporuke i top listu upravo malih šarmantnih hotela ili hotela s posebnom atmosferom ili hotela dvoraca - što sve spada u kategoriju boutique hotela. TripAdvisor također svake godine objavljuje top listu boutique i lukusuznih hotela - na osnovu glasova gostiju i recenzija. Osim mjesta, grada i posebne atmosfere, u izboru je uvijek posebno cijenjena razina usluge i posebna priča koju hotel ima ili evocira.

LUKSUZ Boutique hoteli su hoteli u kojima bi gosti rado proveli posebne trenutke, i zato su voljni platiti za luksuz i posebnu uslugu ili apartman radije nego samo sobu. Izuzetne trenutke kao što su medeni mjesec (ili vikend) i moguće nakon sretne godišnjice uz evociranje sretnih, izuzetnih trenutaka. Boutique hoteli također imaju auru posebnog luksuza i stila koji je vezan uz dugogodišnju tradiciju i niz poznatih ljudi s kojima bi se gosti rado usporedili ili susreli - na ovakvoj tradiciji i dalje žanju profit visokim cijenama hoteli tipa Le Meurice u Parizu, St. Regis u Firenci ili Grosvenor Square u Londonu. Hoteli u kojima se odsjeda ne samo zato što su u centru staroga grada ili zato što nude luksuzne sobe, već i zato što u ovakvom hotelu treba biti viđen i fotografiran i, naravno, zato što se onda zbog ovakvog boravka može izazvati zavist prijatelja i poznanika. A je li itko ikad izračunao cijenu ovakve zavisti?

31

komunikacijski kanali:

Multimedijalne slikovnice na usluzi gosta

Piše: Andrija Frinčić, CEO, Implementacija snova d.o.o.

U Hrvatskoj gotovo da se na prste jedne ruke mogu izbrojati ugostiteljski objekti koji u potpunosti prihvaćaju digitalne kanale komunikacije i putem njih uspješno komuniciraju s gostima. Tu ne pričamo samo o društvenim mrežama kao mjestu gdje se ciljana populacija nalazi, već i o mobilnim aplikacijama, digitalnim jelovnicima te digital signage ekranima. o društvenim mrežama kao mjestu gdje se ciljana populacija nalazi, već i o mobilnim aplikacijama, digitalnim jelovnicima te digital signage ekranima.

K

ao uvod u ovaj tekst poslužio mi je segment poznatoga govora Stevea Ballmera (“Developers, developers, developers”) kojim je želio istaknuti koliko su softver developeri bitni Microsoftu. Za razliku od gospodina Ballmera, ja želim skrenuti pažnju na važnost komunikacije između gosta i ugostiteljskog objekta i na nužnost da se ista iz temelja promijeni.

Kroz aktivnu komunikaciju s ugostiteljima u protekle dvije godine jako puno sam naučio o tome koje su jake strane hrvatske ugostiteljske ponude, a gdje ima mjesta za napredak. U većini objekata koje sam posjetio ponuda hrane je vrhunska. Vrlo često nju prati i odlična usluga te još bolje uređenje, što interijera što eksterijera. Dakle, u stvarima koje se smatraju jezgrom poslovanja, hrvatski ugostitelji rade odličan posao. Ono u čemu prostora za unaprjeđenje ima, i to dosta, jest komunikacija s gostom. U Hrvatskoj danas gotovo da se na prste jedne ruke mogu izbrojati ugostiteljski objekti koji u potpunosti prihvaćaju digitalne kanale komunikacije i putem njih uspješno komuniciraju s gostima. Tu ne pričamo samo

32

Mobilna aplikacija na telefonu gosta ima pristup korisničkim računima gosta na društvenim mrežama čime se olakšava širenje informacija putem novog digitalnog kanala i povećava doseg restorana do novih potencijalnih kupaca bez dodatnih ulaganja u marketing i razvoj.

DIGITALNI ŠTO? Prvi jelovnici pojavili su se u drugoj polovici 18. stoljeća u Francuskoj. Do tada, ponuda hrane u gostionicama svodila se uglavnom na jedno jelo koje je vlasnik ili kuhar u nekom trenutku imao pripremljeno. Ono što je osobito interesantno, u većini slučajeva jelovnici kakve koristimo danas, bez obzira na razvoj tehnologije, ne razlikuju se previše od onih kakve smo koristili prije 50 ili 100 godina. Razvojem digitalnog tiska i digitalne fotografije produkcija jelovnika je postala nešto pristupačnija, no u većini slučajeva oni su i dalje suhoparne liste hrane i pića u kojima se tipični gost vrlo lako izgubi… Mislim da je došlo pravo vrijeme da smjestimo ovakve dosadne i monotone jelovnike tamo gdje im je mjesto, u povijesne muzeje, i da okrenemo novu stranicu…

Digitalni jelovnik je tablet računalo opremeljeno posebnim programom koji pretvara dosadno i suhoparno računalo u multimedijalnu slikovnicu koja korištenjem slike i videa priča čarobnu priču o svakom jelu. Ova tehnologija omogućava vlasnicima restorana da osim imena i cijene, gostu prezentiraju i slike i video hrane, kratku priču o jelu (ili piću), nutricionističke vrijednosti. Osim što digitalni jelovnik olakšava prezentaciju hrane i pića, on omogućava ugostiteljima kreiranje preporuka te dobivanje povratnih informacija od gostiju kroz komentare i ocjenjivanje ponude te ankete o zadovoljstvu gostiju. Sve ove informacije dostupne su vrlo često u realnom vremenu tako da vlasnik može detektirati potencijalni problem unutar objekta i prije nego što on eskalira i postane globalan.

Osim što predstavljaju elegantniji medij za komunikaciju, digitalni jelovnici imaju i efekta na komercijalno poslovanje objekta u kojem se primjenjuje jer skraćuju vrijeme boravka gosta u restoranu te povećavaju potrošnju kroz sustav

preporuka.

Broj restorana u svijetu koji počinju koristiti ovu tehnologiju iz dana u dan raste, no da ne bi ispalo sve tako crno, i mi svoje konje za utrku imamo. Digitalne jelovnike u svoje poslovanje uspješno je uvelo nekoliko hrvatskih restorana, između ostalog PZ Gospoja iz Vrbnika, restoran Porat iz Dubrovnika te Marina Punat iz Punata na otoku Krku.

MOBILNE APLIKACIJE Obično se isto tako sve informacije koje digitalni jelovnici prikazuju čuvaju na nekom centralnom mjestu s kojeg mogu biti dostupne gostu i putem drugih digitalnih komunikacijskih kanala.

Kad sve te silne informacije o hrani postoje negdje pohranjene, pravi je grijeh ne spustiti ih u džep gosta. Mobilne aplikacije su digitalni kanal koji naši restorani još uvijek ignoriraju.

Osnovni razlog za to leži u relativno visokoj cijeni razvoja takve aplikacije. Rješenje ovog ključnog problema koji koči adaptaciju mobilnih aplikacija leži u izgradnji platforme koja bi vlasnicima ugostiteljkih objekata omogućavala prezentaciju ponude putem mobilne aplikacije bez potrebe za posebnim ulaganjem u skupi razvoj. Trenutno je na tržištu mobilnih aplikacija dostupno nekoliko servisa koje omogućavaju brz razvoj mobilnih aplikacija no oni su i dalje prilagođeni razvojnim inženjerima, a ne osoblju zaposlenom u restoranima. Platfroma o kojoj ovdje pričam mora biti razvijena na način da omogućava lako upravljanje sadržajem na svim digitalnim kanalima prosječnom zaposleniku ugostiteljkog objekta koji ne posjeduje programerska znanja. Dostupnost takve platforme definitivno će skrenuti fokus ugostitelja prema mobilnim aplikacijama i omogućiti im da jednostavno iskoriste ovaj komunikacijski kanal. Za razliku od tableta, mobilna aplikacija instalirana na mobilni telefon u rukama je točno određenog gosta, što otvara mogućnosti za nove usluge kao što su: program nagrađivanja vjernosti kupaca, obavještavanje gostiju o akcijskim ponudama, rezervacija stolova, naručivanje hrane sa mobilnih telefona.

Nadalje, aplikacija na telefonu gosta ima

pristup korisničkim računima gosta na društvenim mrežama čime se olakšava širenje informacija putem novog digitalnog kanala i povećava doseg restorana do novih potencijalnih kupaca bez dodatnih ulaganja u marketing i razvoj.

DRUŠTVENE MREŽE Ono što me naviše iznenadilo u mojim druženjima s ugostiteljima je činjenica koliko zapravo oni slabo iskorištavaju potencijal ovog digitalnog kanala. Naime, većina mojih online prijatelja, uključujući i mene, vrlo često na društvenim mrežama dijeli informacije o hrani koju konzumira i o restoranima u koje zalazi.

Restorani pak s druge strane, ako koriste digitalne jelovnike, imaju vrhunske slike i vrhunske informacije o svojoj hrani u digitalnom obliku.

Jedino što je potrebno je omogućiti jednostavno dijeljenje tih informacija među prijateljima na društvenim mrežama. Ono što i ovdje koči veći iskorak ugostitelja u ovom smjeru je cijena. Cijena razvoja tehnološkog rješenja i cijena rada za osobu koja bi sudjelovala u komunikaciji s gostom jer društvene mreže su dvosmjerni komunikacijski kanal. Razvojem univerzalne komunikacijske platforme koja se naslanja na informacije dostupne u digitalnim jelovnicima, a koja omogućava širenje istih

putem društvenih mreža tehnološki dio troška će se smanjiti i ostat će samo trošak osoblja.

Kada konačno ovakva platforma ugleda svjetlo dana, vjerujem da će se i veći broj ugostitelja okrenuti i društvenim mrežama i komunikaciji s gostima na njima.

PLAFORMA? Kada govorim o digitalnim jelovnicima, govorim o sustavu sa točno određenom namjenom: prezentacijom hrane i pića gostu u restoranu za stolom. Kada pak govorim o platformi, razmišljam o sveobuvatnom alatu koji omogućava komunikaciju ugostitelja s gostom sa jednog mjesta na različitim digitalnim kanalima. Takvo rješenje trenutno u svijetu ne postoji, ali sam gotovo siguran da tamo negdje ima netko tko na njemu trenutno marljivo radi. I do trenutka dok taj sveti gral komunikacije gosta i ugostiteljkog objekta ugleda svjetlo dana, krenimo s prvim korakom. Digitalizirajmo jelovnike, jer od tuda sve počinje.

33

savjetnik:

10 pogrešaka pri unutarnjem dizajnu Kada gost uđe u restoran, sve što vidi komunicira s njim. Ugostiteljski objekt ima zadatak privući svih pet čula svojih gostiju, povećati očekivanja posjetitelja i, naravno, ta očekivanja ispuniti. Što nikako ne ide u korist ostvarivanju ovih ciljeva?

R

ubrika HRB savjetnik bazirana je na materijalu preuzetom iz Restaurant Audit istraživanja namijenjenog ugostiteljskim tvrtkama različitih veličina, koje se svake godine provodi diljem svijeta. Cilj je analizirati najčešće pogreške i nedostatke različitih aspekata ugostiteljskog poslovanja i, naravno, da se ugostitelji koji rezultate istraživanja pročitaju - nauče na tuđim pogreškama. Deset pogrešaka koje možete napraviti kod unutarnjeg dizajna su: 1. Loše organiziran ulazni dio u kojem gost ostvaruje prvi kontakt s ugostiteljskim objektom; 2. Loše projektirani podovi i lobiji te loše uređen bar i postavljeni stolovi; 3. Prljava, prašnjava ili neadekvatna dekoracija koja ne promovira objekt kao brend; 4. Pogledu gostiju izložene prostorije poput onih za pripremu hrane, pa još ako se vidi smeće koji ispada iz kante, jurnjava osoblja i dezorganizacija; 5. Vrata toaleta koja se otvaraju prema unutra

34

umjesto prema van ili postavljanje kante za smeće u blizini izlaznih vrata toaleta; 6. Neadekvatna akustika, glazba ili ambijent: previše bučno ili previše tiho; 7. Trošenje previše novca na nove stolnjake ili kemijsko čišćenje postojećih stolnjaka ukoliko bismo ih sami mogli ‘srediti’;

8. Loše unutarnje postavljanje elemenata i natpisa, prazna ili poluprazna merchandising zona; 9. Neefikasno korištenje skladišta, prostorija za pripremu hrane i slično; 10. Nerazrađen sustav i načini kontrole primanja i skladištenja skupih proizvoda/zaliha.

Dobre strane recesije za HoReCa industriju: 1. Kvalitetnija radna snaga Jedan od najvećih izazova za industriju restorana u posljednjih 20 godina svakako je pronaći i zadržati kvalitetne radnike. U vrijeme recesije, međutim, restoranskoj industriji nudi se mnogo veći broj radnika nego inače i mnogo više kvalitetnog kadra, pa je to pravo vrijeme za pronalaženje novih talenata. Iako mnogi vide zaposlenje u restoranu kao kratkoročno rješenje, 'dok ne naiđe nešto bolje’, veliki broj njih se ipak odluči za trajnu promjenu karijere.

2. Niže cijene zakupa Cijene zakupa poslovnog prostora za ugostitelje danas su u mnogim zemljama daleko iznad onoga što tržište može podnijeti. Vrijeme krize je zato idealno da se ponovno pregovara o visini najma, što uspješno čine mnogi vlasnici restorana diljem SAD-a i drugih zemalja. Idealna zakupnina za restoran je 8 do 10% prometa.

3. Lokacije Može se dogoditi da vam tijekom recesije postanu dostupne lokacije koje su ranije bile izvan vašeg domašaja ili su bile preskupe za vas. Ima dosta primjera da su ljudi svoje ‘sanjane lokacije’ uspjeli dobiti u kriznom periodu pod inače nezamislivim uvjetima. Ukoliko zarađujete iznad svojih potreba, pravo vrijeme za širenje poslovanja može biti sam kraj recesije.

4. Inovacija Pravo vrijeme za pokazivanje ‘od čega smo napravljeni’ je kada nas okolnosti ‘stjeraju u kut’. Kada dođe do pada, počinjemo mnogo više pažnje obraćati na profit i gubitke, trudimo se da nam svi procesi budu što efikasniji i tražimo nove načine da budemo uspješni

Tijekom recesije, ne samo da možete postići bolje i povoljnije dogovore s dobavljačima i pružateljima usluga, već vam ovo vrijeme može poslužiti kao dobar korektivni trening kada je u pitanju donošenje discipliniranih i razumnih odluka u vezi s nabavkom.

usprkos teškim vremenima. Generalno, ljude motivira težnja za izbjegavanjem boli i želja da osjete zadovoljstvo. Kada osjetimo bol, reagiramo mnogo brže i efikasnije. Kada recesija počne 'boljeti', uspješni ugostitelji okreću se inovacijama i prilagođavaju situaciji. Kao što je rekao Darwin, “ne preživljavaju one vrste koje su najjače, već one koje su najsposobnije evoluirati”.

5. Pametnije nabavke Oskudica nas tjera da počnemo više cijeniti svoje resurse. Tijekom recesije, ne samo da možete postići bolje i povoljnije dogovore s dobavljačima i pružateljima usluga, već vam ovo vrijeme može poslužiti kao dobar korektivni trening kada je u pitanju donošenje discipliniranih i razumnih odluka u vezi s nabavkom.

Sada je trenutak da preispitate inventar, menu i iskorištenost svojih resursa i kapaciteta, kao i načine da uz pomoć tehnologije dođete do veće efikasnosti. U većini restorana 95% prihoda koji uđu na prednja vrata, izlazi na zadnja - odlazeći dobavljačima, prodavačima opreme i slično, što ostavlja samo 5% profita za vlasnika.

Poboljšanja, kada je riječ o nabavci i nabavnom lancu, zato su neophodnost. Ipak, pazite da ne pretjerate u ‘rezanju’ troškova.

6. Prosječni ispadaju iz igre Ma koliko ovo nekome može zvučati bezosjećajno, činjenica je da je našoj industriji recesija potrebna kako se ne bismo previše opustili i kako bi iz igre ispali oni ispodprosječni. Ružin grm mora se obrezivati kako bi ostao zdrav, kao što su i šumski požari razorni i nepoželjni, ali su prirodni fenomen i dio neophodnog ciklusa. Restoranskoj industriji potrebni su periodi recesije kako bi postala bolja. I ma koliko može biti bolno vidjeti da neki nisu ‘preživjeli’, oni će također iz svega nešto naučiti i mnogi će se vratiti bolji nego ranije.

35

chef preporuèuje:

Janjeći file sa žara na podlozi mladih vrganja Marko Marčec je, nakon stjecanja iskustva u opatijskom hotelu Milenij te kavani Kocka u Maloj Subotici, došao u restoran Kneja u kojem radi od otvaranja, 2012.

To mu je vjerojatno najbolja poslovna odluka, jer njegove su se ideje poklopile sa željama vlasnika, a jako je važno da u kuhinji kuhar ima otvorene ruke.

Pripremio: Tomislav Stiplošek

M

arko Marčec, glavni kuhar u međimurskom restoranu Kneja, rođen je ne tako davne 1993. nedaleko od samog restorana, u obližnjem selu Palovcu. Ako ste pomislili da se možda nije micao iz rodnog Međimurja - krivo. Hotelijersko-ugostiteljsku školu završava u Opatiji. Naravno, smjer kuhar i to nedavne 2010. godine.

Nakon malih lutanja i stjecanja iskustva u opatijskom hotelu Milenij te kavani Kocka u Maloj Subotici, dolazi u Kneju. U tom restoranu je

36

od samog otvaranja, 2012. godine. To mu je vjerojatno najbolja poslovna odluka, jer njegove su se ideje poklopile sa željama vlasnika, a jako je važno da u kuhinji kuhar ima otvorene ruke.

Kako je od malena u kuhinji, jako poštuje tradiciju kod pripreme hrane, posebice međimursku. "Treba učiti od naših prabaka", kaže Marko. "To što naučite od njih, treba staviti u suvremene trendove, ali tako da poštujete namirnicu i maksimalno koristite autohtone proizvode".

Tako vas ne treba čuditi što kraj restorana imaju i mali vrt začinskog bilja i salata.

Omiljena namirnica: vrganj, i to naravno - svježi. Vrganji koje on koristi beru se po Međimurju na dnevnoj bazi.

Jela su mu iznimno skladna i izbalansirana, odišu svježinom i lakoćom, mada često u jelu možete naći vrhnje (ipak je to Međimurje). S Markom je Kneja dobila izuzetan kulinarski potencijal tako da ne čudi što su već sada postali vrlo popularan restoran. I, da, porcije u Kneji su sve samo ne male.

Iako radi u predivnom ambijentu restorana Kneja, Markov fokus je isključivo na dnevnim obavezama. Ne razmišlja previše o budućim postignućima, svakom jelu prilazi s jednakim entuzijazmom jer to je jedini put do uspjeha. U rijetkim trenucima maštanja, razmišlja o radu pod Michelinovim zvjezdicama - barem jednoj. Možda i u Kneji, zašto ne? Mislimo da je Marko Marčec za to sposoban.

Janjeći file sa žara na podlozi mladih vrganja na maslacu (sa karameriliziranim lukom i začinskim maslacem) SASTOJCI ZA 4 OSOBE: 1 kg janjećeg filea 1 kg mladih vrganja 1 deblji luk malo rukole šnita kruha sol, papar, maslac, peršin, začinsko bilje (ružmarin, mažuran, bosiljak...)

PRIPREMA: Meso posolimo, popaprimo i ostavimo da odstoji.

Na malo ulja stavimo narezane vrganje i pržimo na laganoj vatri 15-ak minuta. Pred kraj dodamo malo maslaca i peršina.

U drugoj tavi na malo ulja pržimo tanko narezane kolutove luka (15 min). Pred kraj dodamo malo maslaca i nasjeckano svježe začinsko bilje.

U međuvremenu smo sotirali kruh.

Dok vrganji i luk idu kraju s prženjem, dobro zagrijemo grill tavu te pržimo janjeći file po 2 minute sa svake strane.

SERVIRANJE: Na tanjur stavimo malo rukole i vrganje te ostalo složimo po želji.

37

predstavlja:

Roko - restoran u koji se gosti vraćaju!

U restoranu prevladava dalmatinska kuhinja, a gosti uvijek mogu dobiti svježu ribu, lignje, sipe, hobotnice, a u sezoni i svježe školjke i škampe.

Osim ribljih specijaliteta, gosti mogu uživati i u raznim vrstama mesa pripremljenim na roštilju na ugljen i vinovu lozu.

Pripremila: Marija Kosor

R

estoran/pansion Roko smješten je tik uz more, u malom ribarskom mjestu Zaglav na Dugom otoku. Tradicija mjesta i kultura otoka ogledaju se u svakom detalju Roka, ugostiteljskog objekta koji, smješten u maloj ribarskoj lučici, odiše dobrom atmosferom i izvrsnim osobljem. Ovaj dobro posjećeni restoran, koji je nedavno od TripAdvisora, najvećeg svjetskog online savjetnika za putovanja, dobio i nagradu kao najbolji restoran na Dugom otoku, u svakom trenutku prenosi priču o povijesti otoka i, prije svega, njegovoj bogatoj lokalnoj gastronomskoj ponudi.

U ZAŠTIĆENOJ UVALI Dugi otok pripada zadarskoj otočnoj skupini sjevernodalmatinskih otoka, a čini ga vanjski niz otoka zadarskog arhipelaga zajedno s

38

Nedaleko od Roka postoje košarkaško i igralište za odbojku na pijesku gdje mještani rado pristaju na sportsko druženje s gostima. Ukoliko gosti požele posjetiti Park prirode Kornati, za njih su organizirani redoviti izleti, a ako požele obići kornatsko otočje morskim putem, u prilici su iznajmiti malu brodicu...

otocima Molatom, Istom, Škardom i Premudom. Na otoku se nalazi 11 naselja, od čega su Sali, Zaglav, Žman, Luka, Savar, Brbinj, Dragove i Božava smješteni na sjeveroistočnoj strani, dok se Soline, Verunić i Veli Rat nalaze na sjeverozapadnoj obali, u duboko uvučenim zaljevima Solišćica i Velarska vala.

Zaglav je naselje na južnom dijelu Dugog otoka, 4 km sjeverozapadno od najvećeg otočnog mjesta Sali i 4 km jugoistočno od mjesta Žman. Jedno je od manjih mjesta na otoku i nalazi se na zaravni iznad uvale Triluke, čija je okolica pretežno pod pašnjacima, makijom i maslinicima. Smješten je u dobro zaštićenoj uvali, pa se u njemu nalazi i trajektno pristanište za trajektnu vezu sa Zadrom. Na regionalnoj je prometnici koja prolazi uzduž otoka, a u mjestu je i jedina benzinska postaja (za automobile i za brodove) na Dugom otoku i

u širem akvatoriju. U neposrednoj blizini je i Park prirode Telašćica.

IZLETI, REKREACIJA I SPORT Mjesta na otoku povezana su asfaltiranom cestom koja ih povezuje, a bezbroj malih puteljaka putnike će odvesti do najskrivenijih plaža i uvalica. Vozeći se po Dugom otoku gosti mogu uživati u lijepim vidicima, a u razgledavajnu ljubazni otočani rado će vas uputiti na interesantna mjesta.

U Zaglavu, nedaleko od restorana/pansiona Roko postoje košarkaško i igralište za odbojku na pijesku gdje mještani rado pristaju na sportsko druženje s gostima. Ukoliko, pak, poželite posjetiti Park prirode Kornati, za goste su organizirani redoviti izleti, a ako poželite obići kornatsko otočje morskim putem, u prilici ste iznajmiti malu brodicu... Za one odvažnije organizirano je razgledavanje otočnog podmorja.

MORSKI SPECIJALITETI Vlasnici Roka u ponudi imaju najraznovrsnije morske specijalitete začinjene domaćim maslinovim uljem, a gosti mogu uživati i u sočnom svježem povrću uzgojenom na otoku, u njegovim malim, krškim poljima, te nazdrav-

Zaglav je naselje na južnom dijelu Dugog otoka, 4 km sjeverozapadno od najvećeg otočnog mjesta Sali i 4 km jugoistočno od mjesta Žman.

Jedno je od manjih mjesta na otoku i nalazi se na zaravni iznad uvale Triluke, čija je okolica pretežno pod pašnjacima, makijom i maslinicima. ljati vrhunskim vinom domaće proizvodnje.

S balkona pansiona gosti u svakom trenutku mogu uživati u pogledu na ribarske brodice, a u daljini se pruža pogled na čisto more i udaljene otočiće. Dugi otok je, naime, najveći otok sjeverne Dalmacije okružen mnoštvom otoka i otočića koji s južnom stranom otoka pripadaju Parku prirode Kornati.

Ugostiteljski objekt Roko počeo je s radom 1990. godine, kao restoran, a u pansionsku ponudu upustio se 2003. godine. Vlasnica je Radmila Štraub, koja je i rođena u Zaglavu, koja restoran vodi sa suprugom. Dok ona vodi kuhinju, suprug Bernard zadužen je za roštilj.

Lokal, koji je gostima osigurao i besplatni

WiFi, u unutarnjem dijelu može prihvatiti 30ak ljudi, dok je na terasi za goste osigurano 40-ak mjesta. U apartmanskoj ponudi je pet dvokrevetnih soba, a gosti se mogu odlučiti za noćenje s doručkom ili u polupansion.

GOSTI SU KAPITAL U restoranu prevladava dalmatinska kuhinja, a gosti uvijek mogu dobiti svježu ribu, lignje, sipe, hobotnice, a u sezoni i svježe školjke i škampe. Osim ribljih specijaliteta, gosti mogu uživati i u raznim vrstama mesa pripremljenim na roštilju na ugljen i vinovu lozu. Kako kažu vlasnici restorana, njihov najveći specijalitet ipak su škampi na buzaru sa špagetima spravljeni u glinenim posudama!

Vlasnici Roka naglašavaju da su najsretniji kad im se gosti vrate, a zahvaljujući prije svega vrhunskoj restoranskoj ponudi, pa onda i činjenici da žive u sigurnom okruženju sa savršenom klimom, to je uistinu česta pojava.

Znamo da je zadovoljan gost 'kapital' u koji treba kontinuirano ulagati, a restoran Roko, odnosno njegovi vlasnici Radmila i Bernard, toga su i te kako svjesni.

39

otvorenje:

Još jedan Yogorino u Zagrebu Y

ogorino, vodeća talijanska marka u sektoru smrznutog jogurta, domaćeg sladoleda i laganih, zdravih deserata, otvoren je nedavno u Zagrebu, na adresi Gundulićeva 5. Riječ je o drugoj po redu Yogorino trgovini u ovome gradu, čime se Hrvatska pridružila Italiji, Njemačkoj, Francuskoj, Španjolskoj, Švicarskoj, Belgiji, Ukrajini, Rusiji, Libanonu, Južnoj Koreji, Japanu, Kini, Alžiru, Saudijskoj Arabiji, Egiptu, Kazahstanu, SAD-u, Venezueli , Irskoj te ostalim zemljama uključenim u projekt. Yogorino je dosad otvorio više od 600 trgovina diljem svijeta. Iako je Yogorino izvorno talijanski brend, danas ga ima diljem Europe, Azije, Sjeverne i Južne Amerike te Bliskog istoka.

Proizvodi dolaze u 150 različitih okusa, kupci mogu sami kreirati svoje slastice, a na raspolaganju su: voćni umaci; hladni umaci; topli umaci te dodaci. Kao i drugdje, Yogorino je prepoznatljiv i po dizajnu koji je istovjetan svim njihovim trgovinama u svijetu.

Yogorino je dosad otvorio više od 600 trgovina diljem svijeta. Iako je Yogorino izvorno talijanski brend, danas ga ima diljem Europe, Azije, Sjeverne i Južne Amerike te Bliskog istoka. Kako kažu vlasnici, ono po čemu se Yogorino razlikuje u industriji smrznutog sladoleda jest naglasak na proizvodnji isključivo prirodnih i zdravih slastica.

Pripremila: Marija Kosor

40

PRIRODNE SLASTICE Kako kažu vlasnici, ono po čemu se Yogorino razlikuje u industriji smrznutog sladoleda jest naglasak na proizvodnji isključivo prirodnih i zdravih slastica. "Također, konstantno provodimo prehrambena istraživanja te se trudimo inovacijama dodatno poboljšati proizvode i uslugu. Uz visoku kvalitetu proizvoda te brigu za tehnološka i prehrambena istraživanja, Yogorino se uspješno razlikuje u industriji smrznutog sladoleda konstantnim inovacijama te naglaskom na proizvodnji prirodnih i zdravih proizvoda. Svi naši proizvodi su pažljivo odabrani i napravljeni od prirodnih sastojaka čime potrošačima pokazujemo kako mogu uživati u visokovrijednim smrznutim desertima i sladoledima, a ujed-

no i održati zdrave prehrambene navike i stil života", kažu u Yogorinu.

FUNKCIONALNA HRANA Naglašavaju da se kompanija brine o svakom koraku proizvodnog procesa kako bi osigurali apsolutnu originalnost i zdrave, higijenski smrznute proizvode te da njihova snaga zapravo leži u tisućama ljudi koji iz dana u dan odabiru svježe, ukusne i prirodne proizvode i koji Yogorinu pomažu u potvrđivanju uspjeha njihovih ideja i distribucijskog modela koji se pokazao kao veoma uspješnim. Tako su u manje od 20 godina uspjeli stvoriti potpuno novi način raspodjele izvornih, prirodnih prehrambenih proizvoda.

"Naši proizvodi su zasigurno među najvećim predstavnicima funkcionalne hrane, odnosno najpotpuniji su primjeri zdravih namirnica. Njihova temeljna kvaliteta jest visoka probavljivost i to zbog drastično smanjene laktoze. Dakle, sve namirnice u Yogorino svijetu jesu namirnice koje promiču i poboljšavaju fiziološke funkcije tijela kroz niz učinaka koji su dodani i normalnim prehrambenim navikama", dodaju u Yogorinu. ČAK 150 OKUSA Proizvodi dolaze u 150 različitih okusa, kupci mogu sami kreirati svoje slastice, a na raspolaganju su: voćni umaci (jagoda, kiwi,

Uz visoku kvalitetu proizvoda te brigu za tehnološka i prehrambena istraživanja, Yogorino se uspješno razlikuje u industriji smrznutog sladoleda konstantnim inovacijama te naglaskom na proizvodnji prirodnih i zdravih proizvoda. Svi naši proizvodi su pažljivo odabrani i napravljeni od prirodnih sastojaka, kažu vlasnici Yogorina.

banana, jabuka, kruška, voćna salata, ananas, lubenica, mango, papaja, kokos, marelica, smokva, nar, bobičasto voće, malina, borovnica, ribizle, crne kupine); hladni umaci (jagoda, malina, breskva, marelica, ribizli, vanilija, lješnjak, limun, naranča, kivi, kava, čokolada, karamela, banana, trešnja, tropic, jabuka"; topli umaci (tamna čokolada s lješnjacima, bijela čokolada, bijela čokolada s karameliziranom rižom, pistacija, badem, karamela, vanilija, nutella) te dodaci (žitarice, nocciola, amareto, meringa, kokos, karamelizirana riža, minismarties, čokoladni smotuljci, karamelizirani martzipan, puslice, muslie, lješnjak, slatki kornet, šarene i čokoladne mrvice i dr.).

Kao i drugdje, Yogorino je prepoznatljiv po dizajnu koji je istovjetan svim njihovim trgovinama u svijetu. Osim na očuvanju zdravlja, filozofija kompanije temelji se i na očuvanju okoliša te, kako kažu, zbog toga u proizvodnji koriste samo provjerene sirovine i materijale. Također, sve ambalažne vrećiće, žlice i posudice u kojima su pakirane njihove slastice napravljene su od biorazgradivog materijala.

41

razgovor:

Raste globalna potražnja za premium alkoholnim pićima Jeff Arnett, majstor destiler destilerije Jack Daniel, sedmi je majstor destiler u 148 godina povijesti destilerije Jack Daniel. Posao o kojemu maštaju milijuni ljubitelja whiskeya Jeff je preuzeo 2008. godine, od kada nadzire cijeli proces proizvodnje whiskeya, od mljevenja, fermentacije i destilacije do omekšavanja aktivnim ugljenom i dozrijevanja u bačvama. Pod njegovim je nadzorom ukupno 77 skladišta i 1,7 milijuna bačava whiskeya koje odležavaju u destileriji Jack Daniel.

Razgovarala: Dragana Vraneš

Koji je bio razlog organiziranja 'Meet The Jack' događaja, koji je u Zagrebu organizirala tvrtka Coca-Cola Hellenic?

Hrvatsko tržiste je tradicionalno u fokusu našeg interesa zbog naklonosti potrošača prema Jack Daniel’su. Osim toga, Jack Daniel’s je broj jedan whiskey u Hrvatskoj i to je dodatan motiv da se na adekvatan način odužimo našim fanovima. Smatramo da je moj posjet kao majstora destilerije, prenošenje priče o našem viskiju i edukacija svih onih koji su na profesionalnoj osnovi povezani sa Jackom, najbolji način da to prijateljstvo dodatno ojača.

Je li Jack Daniel's napravljen za određenu ciljnu skupinu? Možete li opisati potrošače diljem svijeta?

Jack Daniel’s nije stvoren za određenu ciljnu skupinu potrošača, ali se tijekom 148 godina duge povijesti postojanja ta skupina na određeni način sama profilirala. Danas prepoznajemo univerzalne osobine koje povezuju naše potrošače, a to su prije svega sklonost autentičnosti i tradiciji, ali i izrazita težnja ka

42

neovisnosti i slobodi duha. Svi oni koji sebe prepoznaju kao takve, sljedbenici su Jacka.

No, zaista je teško generalizirati. Jacka jednostavno vole svi. Ponosni smo što smo brend koji privlači i muškarce i žene iz svih sfera života koji cijene prijateljstvo, autentičnost, i neovisnost.

Jesu li se ukus i potrošački trendovi mijenjali tijekom godina i kako se tome prilagođavate?

Nikada nismo razmatrali promjenu Jack Daniel's recepta ili procesa proizvodnje, i to se, već cijelo stoljeće, pokazuje ispravnim.

Jack Daniel's whiskey teži ka tome da bude nešto zeokruženijeg karaktera nego burbon ili scotch viski, a čini se da svaka naredna generacija traži upravo takav okus. Mogućnost miješanja s bezalkoholnim pićima je također postala važna karakteristika whiskeya, što je privuklo nove obožavatelje Jacka diljem svijeta.

Kakav je položaj Jack Daniel’s whiskeya u Hrvatskoj? Je li popularan među hrvatskim potrošačima?

Na hrvatskom tržištu smo prisutni sa cijelom 'obitelji' Jack Daniel’s, što znači da i izvanredni Gentleman Jack i Jack Daniel’s Single Barrel nalaze svoje potrošače i sve su uspješniji u svojim kategorijama. Najnoviji član naše obitelji, Jack Daniel’s Tenneesee Honey tek je stigao na tržiste, a već snažno krči put uspjeha. Whiskey je, kao kategorija, snažno zastupljen kod hrvatskih potrošača, a Jack Daniel’s zauzima posebno mjesto ispred svih ostalih.

Planirate li uskoro uvesti nove proizvode/okuse na hrvatsko tržište?

Tek nedavno smo hrvatskim potrošačima predstavili Jack Daniel’s Tenneesee Honey i prvi rezultati su više nego impresivni. Ova, najveća i najuspješnija inovacija u svijetu alkoholnih pića u posljednje tri godine očigledno ima univerzalnu privlačnost kod potrošača diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj.

Kombinacija meda i Jack Daniel’sa čini se neodoljivom.

Jeste li imali priliku probati neka

nacionalna hrvatska pića i, ako jeste, koji je vaš dojam?

Tijekom posjeta, kušao sam rakiju i smatram da je to ugodno piće. Posluženo je rashlađeno prije večere, kao odličan aperitiv.

Što čini dobrog majstora destilera? Možete li opisati vaš tipični radni dan?

Dobar majstor whiskeya osnažuje i podržava zaposlene koji rade danonoćno kako bi napravili najbolji whiskey besprijekorne kvalitete. Moj tipičan radni dan provedem u destileriji nadgledanjem procesa proizvodnje Jack Daniel’s whiskeya. Provedem do 50 dana godišnje putujući po svijetu u cilju edukacije ljudi i davanju odgovora na pitanja koja imaju o našem whiskeyu i načinu na koji se proizvodi.

Vi ste sedmi majstor destiler whiskeya, ali tko je vaš omiljeni prethodnik (i zašto)?

Jack Daniel je moj omiljeni prethodnik i verujem da bi se svih ostalih pet majstora destilera složilo. Od njegove životne priče kao siročeta, do njegove strasti za whiskeyem, i naslijeđa koje je ostavio svakome od nas koji smo bili dovoljno sretni da krenemo njegovim stopama. Iako je bio visok samo nešto više od 1.50 cm, Jack i dalje baca veliku sjenku na grad Linchburg.

Možete li nam objasniti proces proizvodnje Jack Daniel’sa i razliku između whiskeya i burbona? Koje sastojke koristite za Jack Daniel’s?

Da biste napravili whiskey, potrebne su vam kvalitetne žitarice i odlična voda. Mi u destileriji Jack Daniel's imamo i jedno i drugo. Važno je naglasiti da isključivo prirodni sastojci dolaze u obzir. Dakle, nikakvi dodaci, arome ne smiju prići našem whiskeyu – sve je rezultat prirodnih procesa. Fermentacijom smjese

kukuruza , ječma i raži, dobijamo smjesu za destilaciju od koje nastaje destilat koji sadrži 70% alkohola. Destilat omekšavamo filtriranjem kroz javorov drveni ugljen. Svaka kap Jack Daniel’sa polako kaplje kroz sloj od tri metra drvenog ugljena od šećernog javora.

Tako omekšan destilat odležava u bačvama od američkog bijelog hrasta, najmanje 4 godine. Sami pravimo svoje bačve, jedini smo u industriji alkohola koji to ne prepušta nikome drugome. Ono zbog čega se Jack izdvaja, iako ga mnogi smatraju burbonom, jeste upravo taj dodatni korak 'omekšavanja' kroz drveni ugljen. Time se naš whiskey oslobađa svih mogućih nečistoća i dobija tu finu, dimnu notu, zbog koje je i tako popularan. To ga i čini Tenesi whiskeyem, a ne burbonom.

Na kojim tržištima je Jack Daniel's najpopularniji?

Pet najvažnijih tržišta za Jack Daniel's su SAD, Velika Britanija, Njemačka, Francuska i Australija, iako se popularnost našeg whiskeya vrtoglavo uspinje i u Rusiji, Poljskoj, pa evo i na Zapadnom Balkanu.

Koje nove Jack Daniel's okuse/ proizvode možemo očekivati u bliskoj budućnosti (globalno)?

Jack Daniel’s Tennessee Honey se još uvijek širi po svijetu. Nedavno smo lansirali whiskey s ukusom cimeta pod nazivom Jack Daniels Tennessee Fire, koji se za sada prodaje u osam američkih saveznih država i pokazuje potencijal za širenje na mnoga tržišta. Također, radimo na whiskeyu od raži koji bi trebao biti predstavljen krajem sljedeće godine u SAD-u, a potom vjerojatno i na izvoznim tržištima.

Kako vidite tržište alkoholnih pića u Hrvatskoj, raste li potra-

žnja ili pada, šta predlažete?

Generalno, raste potražnja za alkoholnim napicima premium segmenta i to je globalni trend, čak i u kriznim razdobljima. Potrošači su spremni izdvojiti više novca ako su sigurni u kvalitetu proizvoda. To i jest jedan od razloga globalnog uspjeha Jack Daniel’sa.

Moja sugestija bi se prije svega odnosila na odgovornu konzumaciju kao ključ uživanja u alkoholnim pićima. Brown Forman, kao društveno odgovorna kompanija ulaže mnogo napora da potrošačima ukaže da je odgovorna konzumacija obavezno ponašanje svakog pojedinca. I na tome ćemo i dalje inzistirati.

Prema Vašemu mišljenju, koji će biti položaj Jack Daniel'sa u svijetu u narednom razdoblju?

Danas je Jack Daniel’s Old No.7 Tennessee Whiskey najprodavaniji whiskey i naravno da očekujem da ćemo ovu poziciju zadržati i u narednom razdoblju. Također se nadamo da ćemo u narednom desetljeću postati najveći proizvođač whiskeya na svijetu. Whiskey je naša strast!

43

dizajn:

Zavedite osvjetljenjem Iako izbor tipa osvjetljenja ovisi o konkretnoj namjeni i konceptu ugostiteljskog objekta, kao jedno od osnovnih pravila može se uzeti da gosti trebaju biti manje osvijetljeni u odnosu na stol na kojem se nalazi njihovo piće ili hrana.

Pripremili: Marko Ćulibrk i Mladen Pešić, arhitekti

D

a bi se gosti i osoblje jednog objekta poput restorana, kafića ili bara u njemu osjećali komforno i udobno, potrebno je stvoriti originalni i prepoznatljiv imidž i vizualni identitet tog prostora u okviru kojeg se ugostiteljska aktivnost odigrava.

Imidž objekta u pojedinim slučajevima može imati i presudan utjecaj na buduće uspješno poslovanje. To znači da se velika pozornost mora posvetiti kvalitetnom rješenju interijera i eksterijera, a također i osvjetljenju ugostiteljskog objekta.

KOMPLEKSAN POSAO Svjetlo-tehnički zahtjevi su polazište za projektiranje osvjetljenja. Ove zahtjeve definiraju faktori kvalitete unutarnjeg osvjetljenja, među kojima se izdvajaju: stupanj osvjetljenja, ravnomjernost osvjetljenja, raspodjela sjaja, ograničenje blještenja, smjer upada svjetla i sjenovitost. Također, važni su i estetski, ergonomski i aspekti energetske efikasnosti. Sve to čini projektiranje rasvjete složenim i kompleksnim poslom, posebno ako se uzme u obzir da rasvjeta u ugostiteljskom objektu mora zadovoljiti i dodatni paket zahtjeva i standarda koji se moraju poštovati

44

kako bi se omogućio komfor svih gostiju i što bolje funkcioniranje objekta.

SVJETLOSNI KOMFOR Ako ugostitelj odabere primjerenu vrstu osvjetljenja, on će dodatno utjecati na ugodnu atmosferu i gostima osigurati svjetlosni komfor. Svjetlom se, ako je postavljeno na pravi način, mogu kreirati različiti ambijenti. Da bismo to postigli, koristit ćemo različite tipove svjetlosnih izvora, pravilno ćemo ih pozicionirati i, naravno, kontrolirati jačinu osvjetljenja. Kada je o električnim izvorima svjetlosti riječ, ugostitelji mogu upotrijebiti izvore sa žarnim vlaknom kao što su standardne ili posebne, reflektorske i halogene lampe. Također, koriste se i izvori svjetlosti na elektroničko pražnjenje niskog pritiska – fluorescentne cijevi i natrijske lampe, kao i izvori svjetlosti na pražnjenje visokog pritiska (živine, metal-halogene i natrijske lampe).

LED RASVJETA Kako bi se što kvalitetnije odgovorilo na obilje zahtjeva prilikom projektiranja osvjetljenja, sve češće se upotrebljava LED rasvjeta.

Ona je efikasna, kvaliteta svjetla je dobra, životni vijek dug i, što je veoma važno - potrošnja energije je niska. Iako su početna ulaganja u nabavu i instaliranje ove rasvjete veća, tijekom dužeg perioda korištenja uštede su mnogostruke, prije svega zbog toga što LED čini poluprovodnik koji pretvara električnu energiju direktno u svjetlost. Dok klasične lampe s užarenim vlaknom u svjetlost pretvore u prosjeku oko 10% uložene energije (ostatak se pretvara u toplinu) kod LED rasvjete emitirano zračenje je u mnogo većem postotku u vidljivom spektru.

LED ne emitira toplinu ili radijaciju jer nema UV ili infracrvenog spektra. Osim toga, LED je otporniji na mehanička oštećenja od staklenih lampi ili neonki i ima manje dimenzije, pa je lakši njegov transport, rukovanje i ugradnja. Sijalici s vlaknom treba vremena da se zagrije i ohladi za razliku od LED rasvjete, pa se LED može brže paliti i gasiti po potrebi. Manje dimenzije LED-a omogućavaju da se on upotrebljava na mjestima na kojima nije moguće koristiti klasičnu rasvjetu i često se za osvjetljavanje staklenih površina koriste takozvane svjetlosne spojnice (LED clips), naročito za osvjetljenje delikatnih površina ili oboda stakla uz mogućnost ostvarivanja snažnih svjetlosnih efekata boja, svjetlosnih snopova i sjenki.

ŠTO MANJE OSVIJETLITE GOSTE Iako izbor vrste osvjetljenja ovisi o konkretnoj namjeni i konceptu ugostiteljskog objekta, kao jedno od osnovnih pravila može se uzeti da gosti trebaju biti manje osvijetljeni u odnosu na stol na kojem se nalazi njihovo piće ili hrana. Ovo pravilo je uvjetovano kako funkcionalnim (da bi gosti vidjeli što jedu ili piju) tako i estetskim razlozima (sprječava se blještanje). Prilikom projektiranja osvjetljenja u ugostiteljskom objektu treba voditi računa o kvaliteti osvjetljenja pojedine prostorije, vrsti aktivnosti koja se u tom prostoru odvija, ljudskim potrebama. Također, mora se predvidjeti i činjenica da se potrebe čovjeka mijenjaju tijekom vremena. Uz to, objekt mora podjednako kvalitetno funkcionirati u dnevnom i u noćnom režimu rada.

A važan je, naravno, i maksimalan estetski učinak.

DOBRI UVJETI ZA OSOBLJE Osvjetljenje utječe na raspoloženje gostiju, stvara određenu atmosferu u prostoru i dodatno definira sam interijer. Zato arhitekt analizira uvjete koji su od značaja za izvore svjetlosti. On nadalje treba predvidjeti i odrediti utjecaje svjetlosti na površine s kojima ona dolazi u kontakt.

Nakon toga, arhitekt određuje kriterije za projektiranje osvjetljenja i efekte koji se mogu postići određenom rasvjetom. Umjetno osvjetljenje prije svega treba omogućiti dobre vidne uvjete za rad osoblja, stvoriti takvu atmosferu koja čovjeku pruža psihički i fizički ugodan osjećaj, sprječava nezgode i nesreće, ispunjava zahtjeve ekonomičnosti, te se uklapa u arhitektonsku cjelinu prostorije o kojoj je riječ i poštuje određene svjetlotehničke zahtjeve.

nja i uskladiti ove cjeline. Veoma je važno i vanjsko osvjetljenje hotela ili pojedinih njegovih dijelova, neophodno je naglasiti hodnike hotela i ostale sadržaje i, u tom smislu, dobro je kombinirati svjetlosne snopove i točkaste izvore osvjetljenja kako bi se objekt istaknuo.

Prilikom određivanja tipa osvjetljenja u restoranu, baru ili kafiću prvenstveno treba odrediti minimum svjetlosnih zahtjeva prostora i kasnije na osnovu toga odrediti nadogradnju. Dok su osvijetljeni i prozračni prostori interesantniji danju, noću su atraktivniji lokali koji imaju meko osvjetljenje u toplim bojama jer stvaraju mirnu, opuštajuću atmosferu. U svakom slučaju, poželjno je predvidjeti više nezavisnih sistema osvjetljenja kako bi se efekti kombinirali.

HOTELI, RESTORANI I BAROVI Ovo je najzahtjevnija kategorija kada je o rasvjeti riječ jer je u okviru hotela neophodno osmisliti različite vrste osvjetljenja koji trebaju odgovoriti na potrebe restorana ili bara, ali i na zahtjeve gostiju koji koriste smještajne kapacitete. U okviru hotela treba projektirati više zasebnih sustava osvjetlje-

Kako bi se što kvalitetnije odgovorilo na obilje zahtjeva prilikom projektiranja osvjetljenja, sve češće se upotrebljava LED rasvjeta. Ona je efikasna, kvaliteta svjetla je dobra, životni vijek dug i, što je veoma važno - potrošnja energije je niska.

KONFERENCIJSKE DVORANE Dvorane za sastanke i konferencije sastavni su dio kako manjih gradskih tako i većih hotela kongresnog tipa. One mogu imati različite namjene, od radnog prostora do dvorane za prezentacije. Kako svojim osvjetljenjem dvorane za konferencije trebaju potaknuti atmosferu za raspravu i razmjenu

mišljenja, preporučuje se upotreba svjetlosnih izvora koji odaju dojam bijele ili neke druge hladnije boje. Ukoliko postoji posebno mjesto za govornika s kojeg on drži prezentaciju ili predavanje, potrebno je ovo mjesto opremiti dodatnim svjetlosnim izvorima kako bi se dodatno naglasilo u prostoru.

Potrebno je predvidjeti i posebne zavjese za zamračivanje prostorija u slučaju da se u njima održavaju video prezentacije.

HOTELSKE SOBE Ovaj prostor istovremeno može biti dnevna soba, radni prostor i spavaća soba. Koncept osvjetljenja hotelske sobe trebao bi biti zasnovan na istim principima kao i osvjetljenja u okviru stambenog prostora, uz mogućnost upotrebe dodatnih svjetlosnih izvora koji će omogućiti transformaciju sobe. Potrebno je omogućiti i jednostavnu kontrolu svjetlosnog sustava (na nekoliko prekidača) i njegovu preglednost, pa je poželjno da se prekidači kojima se kontrolira osvjetljenje nalaze pored ulaza i kreveta kako bi korisnik iz svih dijelova sobe mogao paliti i gasiti svjetlo. Poželjna je i upotreba lampi i visećih lustera kako bi atmosfera bila bliska onoj u stanu.

HODNICI Hodnici i stubišta su, prije svega, mjesta cirkulacije. U hotelima, hodnici su i servisne zone (posluga, osoblje, čišćenje). Često su bez prirodnog osvjetljenja pa je zato njihovoj pravilnoj rasvjeti potrebno posvetiti dodatnu pažnju.

Najčešće su osvijetljeni u tonu hladnih boja s nekoliko naglašenih mjesta uz pomoć zidnih lampi ili plafonskih svjetiljki. Posebno su naglašena mjesta poput liftova i stepenica, kao i evakuacijski put. Uz dobru rasvjetu, ovi elementi često mogu od čisto funkcionalnih postati i važna mjesta naglašavanja prostora te mogu pridonijeti ukupnom imidžu hotela.

45

G.E.T. Report:

Ključ svega je kvaliteta!

Pišu: Silvija Munda & Tomislav Stiplošek

Imamo odlična vina, imamo vinsku povijest, samo nam treba uvesti malo reda u cijelu tu priču. I moramo shvatiti: kvaliteta, a ne kvantiteta - i držati se toga u podrumu, a ne samo deklarativno. Kvaliteta je ključ svega. Kad imate top proizvod, o cijeni nitko ne raspravlja.

K

ada ste enolog 30-ak godina i kad vam je i suprug ili supruga također enolog sa sličnim stažem i tek sada izlazi prvo vaše vino s etiketom i svime što je potrebno, tada to mora biti nešto sjajno.

Ali, hajd'mo redom...

MARČA VRH Marija i Jozo Pecotić, jer o njima se radi u ovom tekstu, izuzetni su ljudi i enolozi. Na Korčuli, a posebice u Smokvici, njihova se riječ sluša s puno pažnje, jer veliko je njihovo znanje i neprocjenjivo iskustvo koje imaju. I takvi vinski velikani prate naš rad, čitaju što pišemo, gledaju naše emisije i znaju puno o nama... Moramo priznati da je to pomalo zastrašujuća činjenica. Oni su vinski autoriteti, a mi ljubitelji vina kojeg pokušavamo prezentirati široj publici.

Na ovogodišnjim Danima pošipa, usred vinske gungule i kušanja, kaže nama Mari-

46

ja: "Tomice i Silvija, biste li probali jedan drukčiji plavac, malo drugačije rađen i odgajan?" "Pa svakako!", rekosmo dok smo čekali da nam kaže o kojem se vinaru radi.

Na naše potpuno iznenađenje, pozvali su nas da sutradan dođemo do njih kući. Tako jedva čekajući sutrašnji dan, krenemo završavati s pošipima, a u glavi nam sutrašnji plavac.

Marča vrh položaj je gdje Pecotići imaju svoje nasade plavca. Terase su to koje je još Jozin otac podizao - ručno, naravno. Škrta zemlja, strmina i vjetar koji noću hladi lozu - položaj maltene ravan slavnom Dingaču takav je Marča vrh. Kad krenu u rad na tom vinogradu ne znaš, kažu, s koje strane doći automobilom jer - ako dođeš odozdo, teško je ići gore, a ako kreneš odozgo, lakše je dolje, ali se teško umoran vratiti. Neki suhozidi koji tvore terase viši su od metar i pol pa ima i loza koje rastu okomito iz samih

zidina. Poznaju oni svaku tu lozu i koliko su rada u svaku uložili.

SPOJ TRADICIJE I TEHNOLOGIJE Marija je bila enolog u zadruzi u Smokvici i grožđe se otkupljivalo za tek dvije do tri kune kada je Jozin otac, a njezin svekar, počeo saditi na Marča vrhu. Krenuli ga odgovarati od tog posla: "Pa vidiš kakva je cijena...", a on star i mudar kakav je bio rekne im: "Djeco, vinograd se sadi kad se grožđe ne prodaje". Trebalo im je vremena da to shvate, ali danas ga se često sjete, a i njegovih riječi se drže.

Pričaju nam tako o svom životu, Marča vrhu i rođaku iz Australije koji je naslikao sliku Marča vrha (danas je ta slika na etiketi) i uz priču pijemo njihov plavac. Uspjeli su u onom što još nitko nije, barem ne oni koje mi znamo - spojili su tradiciju i tehnologiju, i to tako da kad pijete to vino, prvo što

kažete - takva vina su radili naši stari, ali nakon toga shvaćate da vino nema nikakvu manu. Vino je veliko, kompleksno, savršenstvo plavca. To se ne da opisati, to se mora probati.

To sa probanjem biti će mali problem. Naime, toga vina ima svega 600-tinjak boca godišnje, par boca gore-dolje, ovisi od godine. I neće ga biti više. Marča vrh ne misle proširivati, a i nemaju gdje sve i da hoće. Ta činjenica još mu više podiže vrijednost, jer lijep je osjećaj znati da nečega ima samo 600 boca na svijetu, a tvojih je recimo pet.

Među prvima smo iz vinskog svijeta koji su dobili na probu to vino, surađivali smo u stvaranju etikete i izabrani smo da budemo promotori tog vina. Ponosan sam na ovaj projekt i beskrajno zahvalan Mariji i Jozi na povjerenju i na tome što su nam dopustili da budemo dio tog projekta, jer uz njih i mi postajemo bolji. Marija i Jozo su nesumnjivo vinski autoriteti, a mi se nadamo da ćemo jednom biti veliki vinski promotori kao recimo naš veliki prijatelj Željko Suhadolnik.

PLAVAC MALI Eto tako smo mi doživjeli plavac mali naziva Marča vrh, a nakon prvotnog oduševljenja krenuli smo o tome razmišljati onako suvislo i racionalno. Da, taj projekt je ogledni primjer kako bi se trebalo raditi. Kvaliteta je odlučujući čimbenik i ona određuje sve ostalo.

To ostalo je jako puno. Naime, vina Marča vrh svake se godine puni 600-tinjak boca i neće se povećavati proizvodnja. Sama činjenica da ga ima u ograničenim količinama diže mu vrijednost. Povećana potražnja s vremenom će, naravno, neminovno podići i cijenu. Vrlo brzo Marča vrh će postati vrlo traženi brend; postat će brend za ljude koji ga proizvode, ali i za zajednicu u kojoj žive i rade. Ljudi će kupovati i druga vina iz njihove proizvodnje, jer Marča vrh će biti garancija kvalitete koja mora biti neupitna. Zbog

Marča vrha će turisti poželjeti posjetiti taj podrum, a kad su tamo, obići će još ponešto. Takvi brendovi itekako djeluju u razvoju turizma, samo još da ih država prepozna.

Takvi bi brendovi morali imati pomoć vlasti na svim razinama, jer kroz njih je najlakše brendirati destinaciju. Naravno, treba ih strogo kontrolirati - od količine do kvalitete.

Ne možete imati par godina 600 boca pa najednom 6000, a pričamo o mikrolokalitetu. Danas prosječan vinski turist zna puno.

Ne možete mu prodavati sve i svašta, on zna što hoće, zna što je kvaliteta i - spreman je to platiti.

BOUTIQUE PROIZVODNJA Stalno pričamo o vagonima izvoza i boutique proizvodnji. Gospodo, to ne ide zajedno i nikako da naučimo. Imamo idealnu priliku u tome da nam stranci dolaze na kućni prag i tu radimo izvoz. Ma nema boljeg, ali dajmo turistu ono što on hoće, a to je kvaliteta.

U Austriji koja, gle čuda, od turizma zarađu-

je više nego mi, na vinski turizam otpada 14 posto svega što zarade u turizmu. A nemaju najbolje plavce i graševine i svašta nešto.

Imaju rajnske rizlinge i, naravno, uređene vinske ceste i standarde koje su postavili – i njih se drže.

Imamo sve predispozicije. Imamo odlična vina, imamo vinsku povijest, samo nam treba uvesti malo reda u cijelu tu priču. I moramo shvatiti: kvaliteta, a ne kvantiteta - i držati se toga u podrumu, a ne samo deklarativno. Kvaliteta je ključ svega. Kad imate top proizvod, o cijeni nitko ne raspravlja.

47

vinske prièe: zeljko-vinskeprice.blogspot.com

Ante Marlais - pelješki Francuz iz Chateaua Ponikve

Piše: Željko Garmaz, novinar 24sata

Za razliku od svojih vinskih prijatelja iz Ponikava, prolazniku kroz to mjesto jedina enigma može biti kako doći do njegova podruma. Jer, jedino za Antinu vinariju ne postoji nikakav smjerokaz. Možda je dovoljno (a i lakše!) pronaći stari Napoleonov put kojim ćete doći ravno do njegove kuće. Gdje će biti jedini pelješki Francuz nego na Napoleonovom putu!?

K

ada netko iz Ponikava svoj plavac mali nazove škrapa, jedino mi padne na pamet razmišlja li taj nazivač, možda, postoji li išta drugo na Pelješcu osim morfoloških oblika krša. I, hoće li rukatac nazvati jama, a maraštinu spilja. Ili, hoće li svoj vinski podrum nazvati - Chateau Vrtača.

Dežurni "krivac" za propitkivanje krških reljefnih oblika Pelješca je trenutno najmlađi pelješki vinar dalekih francuskih korijena Ante Marlais. Njega u Ponikvama, da bi ga razlikovali od drugih Anta i drugih Marlaisa, zovu jednostavno – Mrčo! Neki idu tako daleko u veličanju ovoga mladca da ga bez

48

ustručavanja nazivaju "stilskim blizancem Frane Miloša"!

Njegova bosanska prijateljica, zadivljena Antinim nogoloptačkim vještinama, darivala mu je originalni dres bosanskohercegovačke reprezentacije s brojem 9 – neka između ponikava, škrapa i vrtača boravi i duh Edina Džeke. Čuli smo se telefonski nekoliko dana zaredom oko 21 sat. I svaki put bi Ante zamolio "time out" za tuširanje, "da se osvježi i dođe k sebi", jer – taman se vratio iz vinograda.

Kaže, "upravo sam oro lozu, čekam, kao prvi na Pelješcu, prvi urod sa 300 trsova dubrovačke malvasije koju sam nedavno zasadio".

KONAVOSKI SAUVIGNON Anti se taj "konavoski sauvignon" svidio kušajući malvasiju Bože Metkovića iz Molunta, a u glavi je prelomio da želi upravo tu sortu imati u svojem vinogradu nakon što se u Stonu uvjerio koliko malvasija (Bože Metkovića, naravno!) i kamenice dišu zajedno.

Međutim, malvasiju Ante neće prodavati kao sortno vino nego će je smiješati s rukatcem i maraštinom u bijelu kupažu koja će se zvati – Mrčo! "To mi je nadimak još iz djetinjstva, jer sam uvijek bio šporak u licu. Bio sam najmlađi i uvijek sam trčeći kaskao za drugima i pritom padao u blato, na zemlju. Ovdje se za nekoga tko je prljav

ili garav kaže da je – mrčav. Eto, od tuda sam ja Mrčo, a i moja kupaža će nositi isti naziv, jer kupaža nije sortno, čisto vino",

smješka se Ante.

S osmijehom na licu Ante reagira i na usporedbu s Franom Milošem, kako se o njemu na nedavnom Dalmacija WineExpou u Splitu izjasnio hrvatski vinski autoritet Saša Špiranec.

"Naravno da gode te usporedbe, ali ja nisam ni pjesnik ni fotograf ni toliko poznat poput Frane koji je svima nama veliki uzor.

A i moje najstarije vino kod Frane još ne bi bilo ni blizu izlaska u svijet! Franu doživljavam kao umjetnika i boema s puno vinskog znanja, ali i kao čovjeka koji je napravio nemjerljivo veliki pomak u brendiranju Pelješca kao vrhunske vinske regije. On je svima nama visoko podignuo letvicu koju mi moramo barem pokušati dosegnuti, ako već ne i preskočiti i podići na još veću visinu", priča Ante.

NA NAPOLEONOVU PUTU Premda je doslovno tek započeo svoju vinsku priču (vinograde je zasadio 2010. godine u svojoj 24. godini, a podrum je nedavno završio!), Ante se voli našaliti i reći

da je "kao čistokrvni Francuz, koji znanje o vinarstvu ima u krvi, predodređen raditi dobra vina".

Njegovi prijatelji tvrde da je rijetko naići na tako radišnog čovjeka koji je doslovno sve svoje vinograde napravio sam ručno iskrčivši šume na padinama brda te sazidavši suhozide između terasa s lozom. Malo slobodno vremena posvetio je neprestanom unaprjeđivanju svojeg Golfa i jurcanju po pustim pelješkim kaldrmama, kao i uživanju u nogometu. Naime, nedavno se, nakon dugo vremena, obnovio lokalni nogometni klub Ponikve, a na čelu kluba je još jedan mladi vinar – Davor Magazin iz susjedne Žuljane. U klubu je trebao igrati i Josip Miloš, Franin sin, ali "koljeno mu iskače i ne dopušta igranje". Ante smatra da je njegov nogometni klub već u prvoj godini postojanja kvalitetom igre dostigao Grka iz Potomja.

"Oni jesu u kvalitetno većem razredu natjecanja, ali mi bismo zasigurno bolje prošli u toj ligi nego što su oni ove godine, jer nije nikakav problem osvojiti više od četiri boda, koliko je bio njihov doseg. No, mi nemamo novac za taj rang natjecanja, zadovoljni smo i sa sudjelovanjem u 2. županijskoj ligi", smije se Ante.

Pričajući o nogometu, Ante zamišlja ljuti boj svojih Ponikava i Potomja u borbi za vinsku prestolnicu Pelješca. "Potomje ima jaču proizvodnju, a slobodno mogu reći da su ih Ponikve već sada pretekle u kvaliteti", tvrdi Ante Marlais.

I onda je uslijedilo nabrajanje: Frano Miloš, Dubravko Vukas, Željko Ledinić, Mišo Ledinić, Frano Ćurlin, Mato Vlašić, Mario Andrović, Robert Barović i Ante Marlais. Vrlo kvalitetna družina!

Za razliku od svojih vinskih prijatelja iz Ponikava, prolazniku kroz to mjesto jedina enigma može biti kako doći do njegova podruma. Jer, jedino za Antinu vinariju ne postoji nikakav smjerokaz. Možda je dovoljno (a i lakše!) pronaći stari Napoleonov put kojim ćete doći ravno do njegove kuće. Gdje će biti jedini pelješki Francuz nego na Napoleonovom putu!?

49

promocije: POTPUNO ISKUSTVO SERVIRANJA Tork predstavlja nove linije Xpressnap® Image Napkin Dispenser u varijantama aluminij i boja oraha koji uz mekane i fine papirnate ubruse stvaraju potpuni dojam. Držači su dostupni uz šest različitih vrsta ubrusa. Ovaj držač posebno je dizajniran tako da se papirnati ubrus vadi listić po listić što smanjuje potrošnju i za 25% u odnosu na konvencionalne držače. Ovim sistemom se smanjuju ukupni troškovi, ali i negativan utjecaj na okoliš. Tork Xpressnap Image linija proizvoda nedavno je osvojila i prestižnu nagradu “Red Dot Award” za dizajn proizvoda.

Proizvođač: SCA Hygiene Products; AfH Professional Hygiene Europe Telefon i fax: Tel: +36 1 392 2100; +36 1 392 2160 Web site: www.sca-tork.com

OMILJENA SORTA IZ PORODICE PINOTA Dobro poznata žuta etiketa Jeruzalem Ormoža donosi pinot sivi punog tijela, s izraženim aromama zrele jabuke, korice citrusa i bijelog cvijeća. Idealno će se sljubiti s tjesteninama, školjkama, a odlično prati svinjetinu i meke sireve. Berba se obavlja ručno, a nasadi na lokacijama Kajžar i Jeruzalem ubrajaju se u ponajbolje štajerske vinograde.

Potvrda kvalitete vina Jeruzalem Ormoža dolazi i s jednog od najpoznatijih svjetskih natjecanja China Wine&Spirits Awards (CWSA) odakle su se vratili s jednim velikim zlatom, 2 zlata i 2 bronce, dakle ukupno pet odličja.

Cijena u Vrutku: 26.98 kn Uvoznik & distributer: Retekon d.o.o. E-mail vina@retekon.hr Web: www.pfwineries.com

Želite hrb?

Ukoliko želite primati izdanje HRB-a, molimo da ispunite obrazac i pošaljete ga poštom na našu adresu ili nam podatke pošaljite e-mailom na adresu crier@crier.hr Naziv tvrtke...................................................................................................................................................................................................

Adresa...................................................................................................................................................................................................................

Poštanski broj............................................................................................................................................................................................

Grad..........................................................................................................................................................................................................................

Država...................................................................................................................................................................................................................

Kontakt osoba...........................................................................................................................................................................................

E-mail......................................................................................................................................................................................................................

Web stranica................................................................................................................................................................................................

Telefon/fax......................................................................................................................................................................................................

Sektor (hoteli, restorani, barovi, proizvodnja…).....................................................................................

50

NOVO!!!

D I G I T A L Progressive Digital, kao dodatna opcija Progressiva, s novim dizajnom i rubrikama, FMCG profesionalcima otvara nove kanale komunikacije.   

digitalni format Progressiva zasebnog sadržaja i dizajna multimedijalne opcije (filmovi, linkovi, društvene mreže…)

Osim stalne pozicije na našem web portalu, link Progressive Digitala šaljemo i svim registriranim primateljima Progressive Newslettera.

Budite dijelom našeg novog projekta!

www.progressive.com.hr

Rastite s nama! 

7

8