Progressive No 126 by Progressive Croatia

Progressive magazin • prvi specijalizirani časopis za trgovinu mješovitom robom  GODINA XI  BROJ 126

ISSN 1331-7865

11 godina s vama  REGIONALNI PREGLED MALOPRODAJE I ove godine ekskluzivno donosimo najopširniji pregled kretanja na maloprodajnom tržištu u regiji. Što je obilježilo 2012. godinu u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji, BiH, Mađarskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj pročitajte u tekstovima koje su pripremili regionalni uredi Progressiva.

Dječja hrana

Josip Zaher

predsjednik Udruge trgovine HUP-a

www.progressive.com.hr www.facebook.com/progressive.hr

4 progressive |

1/2: 2013

ISSN 1331-7865

| 1/2:2013

progressive |

1/2:2013

JUBILARNA 10. KONFERENCIJA

Ne propustite ni ove godine najvažniji događaj hrvatskog maloprodajnog sektora

Zagreb 23.svibnja 2013. 6 progressive |

1/2: 2013

| 1/2:2013

Stranica nedostupna zbog poštivanja zakonske zabrane oglašavanja duhanskih proizvoda i alkoholnih pića.

progressive |

1/2:2013

PROGRESSIVE M A G A Z I N

Uvodnik

1/2: 2013 CMG MEDIA SOLUTIONS d.o.o. Starotrnjanska 23, 10000 Zagreb Tel.: + 385 1 4854 429 Fax: + 385 1 4854 432 + 385 1 6386 628 crier@crier.hr www.progressive.com.hr

Doza optimizma

ISSN 1331-7865

Godina 2012. još je jedna krizna godina koja neće ostati zapamćena po dobrome – dapače, većina trgovaca i proizvođača najradije bi je zaboravila. Potvrdio je to i tradicionalni pregled maloprodajnih tržišta u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Mađarskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj koji donosimo i na početku ove godine. Cijela se regija, neke zemlje u većoj, neke u manjoj mjeri, susreće s istim problemima: rastućom nezaposlenosti, inflacijom, borbom s tečajnim razlikama, povećanim PDV-om, novim porezima.

UREDNICE Marija Sedlar, 01 4854 428 marija@crier.hr Marija Kosor, 01 4854 279 marija.k@crier.hr SURADNICI Nataša Antunović, Ana Bulaš, Milan Cakić, Andrija Frinčić, Diana Gluhak, Tamara Jović, Mladen Kožić, Krešimir Lipovšćak, Maja Milković, Vedrana Ivčević Pušić, Saša Vignjević, Tomislav Vrbanec, Antonio Zrilić, Kristina Žilić

Veliki trgovci, još donedavno sigurni u svoju lidersku poziciju, napustili su pojedina tržišta u regiji: neki su prodajna mjesta prodali konkurentima, a nekima niti to nije uspjelo pa su bili prisiljeni staviti ključ u bravu. Cijene proizvoda u stalnom su porastu, kupovna moć pada, a pesimistična predviđanja najavljuju još nekoliko kriznih godina u kojima će se trgovci nastaviti boriti za svakog kupca.

PRODAJA/MARKETING Valentina Godler, 01 5391 546 valentina.g@crier.hr Danijela Lanović, 01 4854 278 danijela.l@crier.hr

U takvom su okruženju profitirali diskonti, mali formati trgovina, tzv. trgovine iz susjedstva te privatne robne marke. Tračak nade donosi i online kupovina, koja nosi zaista mali dio ukupne prodaje, ali ipak je u porastu i u narednim se godinama očekuje njezin značajniji porast.

VODITELJICA UREDA Irena Šahman, 01 4854 431 i NAKLADE irena@crier.hr grafička urednica Ivana Voloder ivana.v@crier.hr TISAK

Svjesni situacije u kojoj živimo, trgovci nastoje ublažiti udar na potrošače te sačuvati postojeću razinu potrošnje, standard građana, radna mjesta i investicije, istaknuo je u Intervjuu mjeseca Josip Zaher, predsjednik Udruge trgovine HUP-a: „Mišljenja smo da je za izlazak iz krize vrlo važno zadržavanje postojeće razine osobne potrošnje hrvatskih građana. Želimo unijeti dozu optimizma u potrošnju jer se samo pozitivnim trendovima u osobnoj potrošnji i investicijama može utjecati na neke konkretne pomake za izlazak iz krize.“

Gospodarska 9, Sveta Nedelja

GROUP MANAGER John Whitbread john@crier.co.uk

Progressive magazin izlazi jednom mjesečno i besplatan je za ciljnu skupinu (trgovine, proizvođače, distributere, uvoznike i izvoznike robe široke potrošnje) u Hrvatskoj, Sloveniji i BiH. Izdavač pridržava pravo da odredi ciljanu skupinu čitatelja. Za članke, slike i oblikovanja objavljena u ovom časopisu sva su prava pridržana. Nedopuštena je objava, prerada, repro duciranje, umnožavanje, imitiranje, stavljanje na elek troničke medije i drugi načini prenošenja bez suglasnosti nakladnika. Rukopise, fotografije i ostale priloge ne vraćamo.

Marija Sedlar

sadržaj FINANCIJE I POREZI POREZNA DAVANJA

INTERVJU MJESECA JOSIP ZAHER, UDRUGA TRGOVINE HUP-A

REGIONALNI PREGLED MALOPRODAJE 2012. HRV, SRB, BIH, SLO, MAĐ, RUM, BUG 12 PROGRESSIVE DORUČAK DJEČJA HRANA 8 progressive |

1/2: 2013

LOGISTIKA TKO OCJENJUJE DOBAVLJAČE I KAKO?

FOKUS NEPREHRANA DETERDŽENTI ZA STROJNO PRANJE SUĐA

U VAŠOJ TRGOVINI STRIDON

KULTURA PREHRANE ČAJ

PROFIL DANIEL ACKERMANN, iSTUDIO

 VIJESTI

Iz zemlje

| 1/2:2013

Lidl otvorio trgovinu u Kaštel Sućurcu Lidl je krajem siječnja otvorio trgovinu u Kaštel Sućurcu, čime Lidlova prodajna mreža broji čak 82 trgovine u Hrvatskoj i 9 trgovina u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Trgovina u Kaštel Sućurcu otvorena je u prisustvu gradonačelnika Kaštela Josipa Berketa, Lidlovih zaštitnih lica Blanke Vlašić i Olivera Dragojevića, predstavnika Lidla te mnogih drugih uzvanika. U povodu otvorenja trgovine, a u okviru društveno odgovornog poslovanja, Lidl je darovao mališane iz Dječjeg vrtića Maginja u Kaštel Sućurcu. Otvorenje nove Lidlove trgovine predstavlja nastavak provedbe strategije kontinuiranog ulaganja u širenje prodajne mreže ovog trgovačkog lanca. Ukupna površina objekta iznosi 1634 metara kvadratnih, kupcima je na raspolaganju 99 parkirnih mjesta, a Lidl je otvorio i 15 novih radnih mjesta.

Spar supermarket i u centru Zagreba Nakon sedam Interspar hipermarketa u omiljenim zagrebačkim trgovačkim centrima te dva kvartovska Spar supermarketa u novozagrebačkim naseljima Sopot i Središće, Spar Hrvatska otvorio je još jedan gradski supermarket površine cca. 300m2, prvenstveno namijenjen brzoj i svakodnevnoj kupovini. Moderno uređen, s izuzetnom ponudom dnevno svježih namirnica te toplotekom konačno je stanovnicima centra Zagreba, ali i svim prolaznicima pružena mogućnost brzog načina kupovanja, priopćio je Spar.

Konzum 2012. završio sa 204 milijuna kuna dobiti Maloprodajni lanac Konzum prošlu je godinu završio s 204,6 milijuna kuna dobiti, što je znatno niže u odnosu na 345,2 milijuna kuna dobiti iz godine prije, pokazuju podaci iz nerevidiranog izvješća Konzuma za 2012., objavljenog na Zagrebačkoj burzi. Ukupni promet Konzuma u prošloj je godini iznosio 14,9 milijardi kuna i 1,2 posto je viši u odnosu na promet iz 2011., a prihod od prodaje ostvaren je na razini od 12,15 milijardi kuna.

Plodine u 2012. povećale dobit na 45 mil. kn Trgovački lanac Plodine u 2012. godini ostvario je 44,8 milijuna kuna dobiti što je 10-ak posto više nego godinu ranije. Gotovo cjelokupna dobit će se reinvestirati, odnosno iskoristiti za povećanje temeljnog kapitala društva sa 90 na 130 milijuna kuna, odlučio je Nadzorni odbor Plodina. Kako bi refinancirale dosadašnja zaduženja, Plodine će 25. veljače izdati drugu tranšu korporativne obveznice s fiksnom kamatnom stopom od 9 posto i dospijećem 10. srpnja 2015.

Poslovanje Mercator Grupe u 2012. usporedivo s 2011. Grupa Mercator je u 2012. ostvarila 2,873 milijarde eura prihoda od prodaje. U okviru hitnih mjera, Grupa Mercator je u drugoj polovici prošle godine počela provoditi opsežne mjere na području smanjivanja troškova, poboljšanja obrtnog kapitala, smanjivanja zaduženosti i zaustavljanja negativnih tržišnih trendova. Grupa je u 2012. stabilizirala tržišne udjele u Sloveniji i Hrvatskoj i zabilježila rast tržišnog udjela u Srbiji, BiH i Crnoj Gori, priopćila je među ostalim Mercator Grupa.

progressive |

1/2:2013

 VIJESTI

Iz zemlje Tvornici Mondipro certifikat ISO 9001:2008 Svetonedeljskoj tvornici vlažnih maramica Mondipro u vlasništvu Velimira Radalja uručeno je priznanje za upravljanje kvalitetom - certifikat ISO 9001:2008. Obiteljska tvrtka sa 17 zaposlenih već se nametnula kao jedan od tržišnih lidera. Prošle su godine prihode povećali i 50% u odnosu na 4,4 milijuna kuna u 2011. te započeli izvoz u Srbiju i Italiju.

Agrokor preuzima distribuciju Perutnine Ptuj Perutnina Ptuj-Pipo će, prema ugovoru s Agrokorom, djelatnost distribucije proizvoda na hrvatskom tržištu obavljati preko poduzeća iz sustava Agrokor, i to od 1. travnja ove godine. Osim smanjenja troškova i racionalizacije poslovanja, bitan element za donošenje ovakve odluke je uspješno savladavanje povećane tržišne konkurencije u europskim okvirima u kojima će se naći Hrvatska polovinom ove godine, kada budu ukinute dosadašnje granice.

Izvoz u Rusiju Uprava veterinarstva, Ministarstva poljoprivrede, zaprimila je dopis Federalne službe za veterinarski i fitosanitarni nadzor, Ruske Federacije, kojim je šest tvrtki subjekata u poslovanju s hranom iz RH dobilo odobrenje za izvoz svojih mesnih i mliječnih proizvoda na tržište Carinske Unije. Pravo izvoza dobili su: PIK Vrbovec mesna industrija d.d., Vindija d.d., Belje d.o.o., Koka d.d., Perutnina Ptuj – Pipo d.o.o.

Ugovor Podravke i Badela Kompanije Podravka i Badel 1862 potpisali su ugovor o distribuciji prema kojem koprivnička prehrambena kompanija postaje ekskluzivni distibuter proizvoda Badela 1862 za područje Slovenije. Od 1. ožujka Podravka će u Sloveniji distribuirati program jakih alkoholnih pića, vina i sokova Badela 1862.

Stižu 'inteligentna kolica' U hrvatske prodajne centre uskoro stižu prva inteligentna kolica za kupnju. Ovaj novi proizvod nazvan je “Shop&Touch”, a sastoji od zaslona osjetljivog na dodir koji služi za komunikaciju s korisnikom, te barkod čitača za jednostavno učitavanje informacija o proizvodu. 10 progressive |

1/2: 2013

Otvoren novi pogon tvrtke PIP vrijedan 30 mil. eura Predsjednik Republike Ivo Josipović otvorio je krajem siječnja u Pisarovini novi pogon tvrtke PIP za proizvodnju i preradu meda i pčelinjih proizvoda vrijedan 30 milijuna kuna te obišao Eko park "Kraš" u Bratini vrijedan 7,5 milijuna eura. Josipović je istaknuo kako je PIP tvrtka koja ne samo da zapošljava i uredno plaća sve obveze, nego i izvozi i investira te naglasio da takve znakove optimizma uvijek treba prepoznati i podržati. U Eko parku "Kraš" je veliki turistički kompleks koji je nastao na livadi i takve investicije trebaju Hrvatskoj. Pojedina hrvatska područja imaju ogroman potencijal koji još nije došao do izražaja, ocijenio je Josipović.

Mabić direktor prodaje Karlovačke pivovare

Novi direktori u Podravci

Zoran Mabić novi je direktor prodaje i član menadžmenta Karlovačke pivovare. Bit će odgovoran za daljnji razvoj i implementaciju prodajnih kapaciteta i strategija Karlovačke pivovare s ciljem postizanja optimalnog položaja na tržištu, tržišnog udjela i pozicioniranja marki Karlovačke pivovare.

Uprava Podravke donijela je Odluku o imenovanju Gordane Periškić za direktoricu sektora Marketing i Ivana Galovića za direktora Lanca opskrbe Podravke. Periškić u Podravku dolazi s pozicije regionalnog Country menadžera te članice Uprave Unilevera za Hrvatsku, Češku, Slovačku, Mađarsku, Sloveniju i BiH. Galović će biti nadležan za nabavu, proizvodnju i logistiku.

Bornemann regionalni direktor Nestlé Adriatica

Ana Kljaić Balenović u Coca-Coli Adria

Ansgar Bornemann, bivši glavni menadžer za Srbiju te izvršni poslovni direktor u sektoru sladoleda u regiji, od siječnja 2013. preuzeo je poziciju regionalnog direktora tvrtke Nestlé Adriatic koja obuhvaća tržišta Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije, Crne Gore i Kosova. Njegovo sjedište bit će u Beogradu s uredima u Beogradu i Zagrebu.

Ana Kljaić Balenović imenovana je direk toricom komunikacija i odnosa s javnošću za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu u tvrtki Coca-Cola Adria (Public Affairs & Communications Manager). Ana će biti odgovorna za Public Affairs, odnosno odnose s vladajućim strukturama i ključnim dionicima, ali i za odnose s javnošću te korporativne i brand komunikacije u objema državama.

| 1/2:2013 Boris Lukšić predsjednik Uprave Lidla Hrvatska

Roko Vodopija predsjednik Uprave Dione

Mjesto predsjednika Uprave trgovačkog lanca Lidl Hrvatska, počevši od 1. ožujka 2013., preuzima 37-godišnji Boris Lukšić, dosadašnji član Uprave za prodaju. Dosadašnji predsjednik Uprave Marin Dokozić, koji je poduzeće uspješno vodio pune četiri godine, s istim datumom preuzima funkciju predsjednika Uprave Lidl Portugal. Lukšić je karijeru u trgovačkom lancu Lidl Hrvatska započeo 2003., od kada je obnašao brojne funkcije. Rođen je u Münchenu 1976., gdje je proveo djetinjstvo i dio školovanja.

Dužnost predsjednika Uprave Dione s početkom godine preuzeo je Roko Vodopija, koji će razviti strategiju poslovanja i voditi Dionu kroz proces tranformacije, priopćeno je iz Dione. Vodopija je radni vijek započeo u Plivi na poziciji direktora predstavništva. Karijeru je nastavio u Dukatu te nakon toga u TDR-u, gdje je nakon upravljanja tržištima regije preuzeo poziciju direkora marketinga i prodaje. Zadnje četiri godine proveo je u Makedoniji gdje je restrukturirao vodeću mliječnu industriju.

Zagrebačka pivovara nagrađuje zaposlenike Dobivanjem prestižnog certifikata Poslodavac partner i ostvarivanjem maksimalnog rezultata u kategoriji rada, motivacije i nagrađivanja, Zagrebačka pivovara svrstala se među vodeće tvrtke u motiviranju i nagrađivanju zaposlenika. Učestalo praćenje radnog učinka i adekvatno nagrađivanje zaposlenika jedne su od ključnih odrednica poslovanja Zagrebačke pivovare, ali isto tako i poruka za nove zaposlenike koji se s veseljem prijavljuju za rad u vodećoj pivovari u Hrvatskoj. Komunikacija i nagrađivanje zaposlenika visoko su na listi prioriteta Uprave i mogu poslužiti kao primjer većini drugih tvrtki koje, i kad imaju razvijene procese upravljanja ljudskim resursima, često zaostaju u području sustavnog praćenja kvalitete rada svih zaposlenika i njegova povezivanja s nagrađivanjem, priopćila je Zagrebačka pivovara.

Mirko Galić savjetnik predsjednika Agrokora

Zvonimir Šćurec na čelu Uprave RALU logistike

Od početka 2013. Mirko Galić radi u Agrokoru na poziciji savjetnika predsjednika. Galić je bio dugogodišnji novinar Vjesnika te dopisnik Vjesnika, Večernjeg lista, Hrvatske televizije i Hrvatskog radija iz Pariza. Od 1985. do 1988. bio je glavni urednik Danasa. Od 2000. do 2007. bio je glavni ravnatelj HRT-a. Od 2007. do 2012. ulazi u diplomaciju te obnaša dužnost veleposlanika RH u Francuskoj, pri UNESCO-u i Monacu.

Nadzorni odbor RALU logistike imenovao je Zvonimira Šćureca, dosadašnjeg člana Uprave kompanije zaduženog za logistiku, za novog predsjednika Uprave RALU logistike od 15. siječnja 2013. Istovremeno, Uprava dobija novog člana Uprave Ivana Perkovića, dosadašnjeg direktora financija, IT-a i nabave za RALU Grupu dok Štefica Mesaroš i dalje ostaje u Upravi.

Konzum snižava cijene Konzum je za svoje kupce pokrenuo projekt "Najniže cijene u susjedstvu" kojim će se omogućiti kupnja najpotrebnijih proizvoda po najpovoljnijim cijenama u njihovim najbližim Konzum prodavaonicama. U sklopu ovog projekta u sniženje cijena uloženo je više od 100 milijuna kuna.

Vegeta najjači brend U konkurenciji od tisuću brendova široke potrošnje, hrvatski potrošači su kao svoj najomiljeniji brend odabrali Vegetu, pokazalo je istraživanje agencije Ipsos Puls. Istraživanje koje je ta agencija provela na 4 tisuće ispitanika diljem Hrvatske podijeljeno je u više od 60 kategorija, a rezultati istraživanja daju uvid u snagu pojedinog brenda.

Best Buy Award za Franck Café Best Buy Award istraživanje tržišta za godinu 2012./2013. pokazuje da hrvatski građani smatraju kako im Franck Cafe danas nudi uvjerljivo najbolji omjer kvalitete i cijene kada je riječ o instant kavi u Hrvatskoj, priopćio je Franck. Ispitanicima u ovom istraživanju odgovori nisu bili sugerirani, te su oni sami mogli navoditi tržišna imena za koje smatraju da su prema njihovoj ocjeni “instant kave" koje pružaju najbolji omjer cijene i kvalitete” u Hrvatskoj.

Nagrada Vinima Laguna Dizajn ambalaže Vina Laguna, porečke Agrolagune, nagrađen je broncom britanskog poslovnog udruženja za dizajn (Design Business Association). Vizualni identitet Vina Laguna rad je agencije Lewis Moberly, britanske vodeće konzultantske agencije za dizajn i kreiranje identiteta brandova.

Na Pagu o proizvodnji ovčjeg i kozjeg mlijeka S ciljem poticanja hrvatske proizvodnje ovčjeg i kozjeg mlijeka, tvrtka Bio Pharm Vet d.o.o. u suradnji s tvrtkom Sirana Gligora d.o.o. organizirala je stručno predavanje praćeno domjenkom na otoku Pagu. Španjolski stručnjak za ovčarstvo José González Ramos hrvatskim je ovčarima i kozarima predstavio najnovije metode i najučinkovitije prakse koje se primjenjuju u proizvodnji u Europi.

progressive |

1/2:2013

 VIJESTI

Iz regije Novi Interex u Beogradu U Ustaničkoj ulici u Beogradu otvoren je novi Interex supermarket sa 1750m² prodajnog prostora. U ponudi supermarketa je više od 12.000 artikala. Za kupce je osiguran parking sa 120 mjesta, od čega se u garaži može parkirati 70 vozila. Supermarket u Ustaničkoj je deveti po redu prodajni objekt ovog francuskog lanca.

94. objekt Gomexa Gomex je završio 2012. godinu sa 94 maloprodajna objekta u mreži. Krajem prosinca ova kompanija je otvorila trgovinu u mjestu Ilandža, u općini Alibunar. Objekt, koji zapošljava 5 radnika i ima 75m² prodajnog prostora, potrošačima će ponuditi asortiman s više od 3000 artikala.

Slovaci odlaze u kupovinu u Mađarsku Cijene u mađarskoj maloprodaji nisu postale atraktivne samo za Slovake, već i za Hrvate i Rumunje. Zbog toga se u Mađarskoj razvio novi val shopping turizma, prenijela je novinska agencija TASR. Prethodni val shopping turizma, kada su slovački potrošači masovno odlazili u Mađarsku dogodio se 2009.

Metro otvorio HoReCa centar u Srbiji Na Vidikovcu, u neposrednoj blizini prodajnog objekta Metro Cash&Carry, otvoren je prvi moderni centar za razvoj ugostiteljstva u Srbiji i regiji. "Metro HoReCa centar će pružiti veliku podršku razvoju domaće gastronomije kroz čitav niz edukativnih radionica, seminara, tečajeva i predavanja namijenjenih svim profilima profesionalaca iz sektora ugostiteljstva. Većina treninga i predavanja bit će besplatna za polaznike i financirat će ih kompanija Metro Cash&Carry", priopćeno je iz ove kompanije.

Aman otvorio maloprodajni objekt u Zemunu Trgovačka tvrtka Aman otvorila je objekt u Ulici cara Dušana u Zemunu. Objekt je površine oko 1000m², nudi širok asortiman i trajno niske cijene. U novom Amanu bit će zaposleno 40 ljudi. Tvrtka Aman ima 102 objekata i zapošljava više od 1000 ljudi.

Nova Roda u Kruševcu Tvrtka Mercator-S otvorila je novi Roda market u Kruševcu, u ulici Stevana Visokog. Nakon otvaranja Roda Centra u kolovozu prošle godine, u objektu Roda marketa koji je namijenjen svakodnevnoj kupovini proizvoda, Mercator-S nudi Kruševljanima odličan izbor proizvoda neophodnih svakom domaćinstvu, po povoljnim cijenama.

Kuč izvozi feta sir u Rusiju Mljekara Kuč Company s partnerima iz Rusije potpisala je novi ugovor o izvozu feta sira i mliječnog namaza, vrijedan 5 milijuna eura. Ova mljekara svoje kiselomliječne proizvode, sireve, namaze i papriku u pavlaci već godinama izvozi na tržište Makedonije, BiH, Crne Gore, a od prošle godine i u Rusiju.

Tesco lansira online ponudu Tesco planira u Mađarskoj predstaviti online ponudu prehrambenih artikala do kraja ožujka 2013. Ovome je prethodilo prošlogodišnje lansiranje online trgovina u Češkoj, Poljskoj i Slovačkoj. Širenje online ponude Tesca dio je plana CEO-a grupe Philipa Clarka da proširi online poslovanje na različita tržišta.

12 progressive |

1/2: 2013

Danone investira 30 mil. eura u proizvodnju Danone SA (BN), najveći svjetski proizvođač jogurta, u naredne tri godine planira uložiti 30 milijuna eura u tvornicu u Ukrajini, najavio je Dario Marchetti, generalni direktor Danone Ukrajina. "Sredstva će uglavnom biti upotrijebljena za poboljšanje kvalitete i uvođenje novih proizvoda", rekao je Marchetti dodavši kako očekuje ovogodišnji rast prodaje od 10%, na 15%, što je podjednaka stopa rasta koju ovaj proizvođač bilježi u posljednjih pet godina.

Iz svijeta Delhaize Grupa otpušta 350 zaposlenika Američka podružnica belgijskog trgovca Delhaize Grupe otpušta 350 zaposlenika i zatvara 150 radnih pozicija, stoji u internom mailu koji je predsjednik Uprave Delhaizea u Americi zaposlenicima uputio e-mailom. Riječ je o korporativnim radnim mjestima, a ne o menadžerskim pozicijama vezanim za trgovinu. Glasnogovornik tvrtke izvijestio je da su se za rezanja radnih mjesta odlučili kako bi stvorili novu organizacijsku strukturu koja će omogućiti djelotvornije i uspješnije upravljanje tvrtkom.

Marks & Spencer širi Simply Food trgovine u Europi Trgovac raznolikom robom iz Velike Britanije, Marks & Spencer, potvrdio je širenje svojih Simply Food trgovina u kontinentalnoj Hrvatskoj. Predsjednik Uprave Marc Bolland izjavio je da će svoj format predstaviti u nekoliko zemalja i trenutno traže franšizne partnere. Još se ne zna koje zemlje će to biti, ali najvjerojatnije je riječ o zapadnoeuropskim zemljama s obzirom na geografske i logističke razloge. Naime, svježa hrana svakoga će dana biti dostavljana iz Velike Britanije.

Trgovci u Argentini smanjuju cijene Vodeći trgovci u Argentini, uključujući Carrefour, Cencosud, Walmart, Coto i La Anónima, usuglasili su se o stabiliziranju cijena do 1. travnja. Do ovog je poteza došlo nakon zahtjeva argentinske vlade upućenog maloprodajnom sektoru da privremeno zamrzne cijene svih proizvoda koji se prodaju u glavnim argentinskim trgovačkim lancima, a u svrhu borbe protiv inflacije. MMF je nedavno uputio kritiku Argentini zbog izdavanja netočnih gospodarskih podataka, dok analitičari vjeruju da inflacija iznosi 25%, što je dvostruko više od službenih podataka.

Carlsberg ulazi na tržište Mianmara Carlsberg će proizvoditi i prodavati svoje pivo u Mianmaru, pokušavajući preko rasta prodaje na tržištima u razvoju sanirati spori rast u zapadnoj Europi i pooštrene zakone u Rusiji. Četvrti po veličini svjetski pivar postigao je dogovor s privatnim pivarom Myanmar Golden Star oko zajedničke izgradnje nove pivovare u toj zemlji. Carlsberg će posjedovati 51% dionica.

| 1/2:2013 Carrefour otvara 70-80 malih trgovina Carrefour je najavio da planira otvoriti 70 do 80 trgovina do kraja 2013. preko svoja četiri banera: Carrefour City, Carrefour Contact, Carrefour Express i Carrefour Montagne. Carrefour trenutno broji 1755 malih trgovina.

Lidl kupuje O'Cool trgovine Lidl, u vlasništvu Schwarz Grupe, preuzima pet trgovina smrznutom hranom trgovca O'Cool u Belgiji. "Čim bude moguće počet ćemo preuređivati poslovnice, a nadam se da ćemo ih ponovno otvoriti u drugoj polovici 2013.", izjavio je glasnogovornik Lidla RetailDetailu. Lidl posluje na oko 300 prodajnih mjesta u zemlji. Trgovine se nalaze u Aalstu, Disonu, Herentalsu, Houthalenu i Nijlenu.

Cijene hrane pale 7% Cijene hrane na svjetskom tržištu u 2012. smanjene su za sedam posto u usporedbi s godinom ranije, objavila je UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu FAO, umirivši bojazni koje su se pojavile prije nekoliko mjeseci da bi svijetu mogla prijetiti nova kriza hrane. Indeks cijena hrane u 2012. u prosjeku je iznosio 212 bodova i bio je za sedam posto manji u usporedbi s godinom ranije.

Tescov kraj suradnje sa Silvercrest Foods Tesco je maknuo s liste svog dobavljača smrznutih hamburgera Silvercrest Foods, koji je nedavno bio u središtu skandala vezanog za konjsko meso. Trgovac sa sjedištem u Velikoj Britaniji izvijestio je da Silvercrest ne zadovoljava Tescove smjernice vezane za kvalitetu sastojaka. "Imamo dokaze da naš dobavljač smrznutih hamburgera, Silvercrest, u svojim proizvodima koristi meso koje nije na našoj odobrenoj listi", priopćio je Tesco.

progressive |

1/2:2013

 SAJMOVI U FRANKFURTU

Paperworld / Creativeworld / Christmasworld

Pouzdani pokretači sektora Tri objedinjena sajma za robu široke potrošnje - Paperworld, Creativeworld i Christmasworld – započeli su novu poslovnu godinu od 25./26. do 29. siječnja 2013. s velikim samopouzdanjem. U 2013., koja će i dalje biti u sjeni loših gospodarskih prognoza, tri sektora – proizvodnja ukrasnih predmeta, papira i uredskog materijala te hobi rekvizita za razne rukotvorine – mogli bi zasigurno biti pouzdani pokretači sektora jer su ponudili niz novih ideja. Pripremila: Marija Kosor PAPERWORLD – NOVI KONCEPT Organizatori su posebno ponosni što je sajam Paperworld uspio privući i vratiti veliki broj važnih proizvođača brendova. Presudan faktor je novi izgled i uređenje dvorana, koje su pružile mogućnost sinergije unutar širokog raspona proizvoda i na taj način stvorile potencijal privlačenja nove skupine kupaca. Zbog nove strukture, sajmu su se pridružile tvrtke kao što su Mitsubishi, Sigel, Staedtler, TESA, Troika i Tombow... Rezultat je sljedeći: vodeći međunarodni sajam za papir, uredski materijal i tiskanice, sa 1780 izlagača iz 64 zemlje, uspio je održati razinu iz prethodne godine, bez obzira na ovo ekonomski nestabilno vrijeme.

CREATIVEWORLD – ZVIJEZDA U USPONU

ukupno 2963 izlagača iz 69 zemalja, tri frankfurtska sajma - Paperworld, Creativeworld i Christmasworld, održala su stabilnu razinu sličnu onoj zabilježenoj godinu ranije. Višekanalni, novi prodajni kanali i predstavljanje svježih iskustava središnja su pitanja 'high-street' trgovanja, a podjednako tako i važni izazovi kojima se bave proizvođači novih brendova. “Kao organizatori trgovačkih sajmova, htjeli smo iskoristiti nove tržišne mogućnosti za naše klijente. Stoga smo izlagačima i posjetiteljima ponudili specijalizirane forume i poslovne programe koji bi im trebali ponuditi razna rješenja i olakšati poslovne odluke. U tom smislu, predstavili smo im najvažnije poticaje za sva tri sektora“, izjavio je član Izvršnog odbora Messe Frankfurt Exhibition GmbH.

14 progressive |

1/2: 2013

Sajam Creativeworld, nova zvijezda 'obrtničkog neba', okupio je sve ključne igrače. U odnosu na godinu prije, bilježi rast izlagača i zvijezda je u usponu. "Kontinuirani procvat segmenta rukotvorina i trend individualizacije odjeće i nakita te maštovitog ukrašavanja doma sve je popularniji i vrlo moderan“, kaže Ruth Lorenz, potpredsjednica i voditeljica divizija Messe Frankfurt. Novi izgled dvorane i blizina dvorane s uredskim materijalom naišla je na odobrenje izlagača. Creativeworld nastavio je rasti

paralelno sa segmentom DIY ('uradi sam'), a prisustvovao mu je 241 međunarodni izlagač s proizvodima za hobi, obrtnička i umjetnička pomagala. Štoviše, na sajmu su sudjelovali svi ključni igrači sektora, uključujući tvrtke poput C. Kreul, Marabu, Rayher Hobby, Rico Design i Schmincke.

CHRISTMASWORLD – POKRETAČKA SILA Christmasworld je ocijenjen odličnom pokretačkom silom u sektoru dekoracija. Uz velike tvrtke (Drescher, DPI, Edelman, član EFSA-e, Globall Concept, Inge Glas, Kaemingk, MK Illumination, Blachère), na ovom je sajmu sudjelovao i značajan broj novih izlagača. Među rastućim segmentima su, prije svega, svijeće, osvježivači prostora, materijal za pakiranje, cvjetne dekoracije i umjetna božićna drvca. Na sajmu je sudjelovalo ukupno 946 izlagača iz 41 zemlje. Predstavili su posljednje dekorativne trendove primjenjive za ukrašavanje trgovačkih centara, domova, gradskih površina, javnih zgrada, hotela i restorana. Vodeći međunarodni sajam za svečane i sezonske ukrase također je održao prošlogodišnju razinu. "Ove godine, Christmasworld je uistinu obavio sjajan posao, s odličnim komplementarnim programima koji otvaraju nove perspektive cjelosezonskoj trgovini", napomenula je Ruth Lorenz. n

U FRANKFURTU I IZLAGAČI IZ HRVATSKE Na sajmovima u Frankfurtu bila su i četiri izlagača iz Hrvatske. Na Christmasworldu svoje proizvode predstavili su NET d.o.o. iz Čakovca (proizvodi od plastike, svijeće, lampioni...) i S-Atea d.o.o. iz Svete Nedjelje (proizvodi za kupanje i njegu tijela, sapuni, eterična ulja, kupke...), dok su na sajmu Paperworld gostovale dvije tvrtke iz Zagreba - MAR-MAR d.o.o. (vodeći proizvođač školskih bilježnica u regiji, školski i uredski proizvodi od papira, omotni papir, rokovnici, mape...) i RECOM d.o.o. (rokovnici, kalendari, reklamni artikli, muške i ženske torbe, uredski materijal...).

 FINANCIJE I POREZI

Porezna davanja

| 1/2:2013

Za porez i javna davanja nema zastare! Navodno je Winston Churchill rekao da ne postoji dobar porez. A što bi tek rekao na ovo: od 1. siječnja 2013. u Hrvatskoj praktički ne postoji zastara plaćanja poreza i javnih davanja. Dakle, Porezna uprava može uvijek pokucati na vaša vrata i to za možda neka davno zaboravljena dugovanja.

astara znači gubitak zahtjeva na ostvarenje nekog prava. U našem slučaju to je pravo utvrđivanja i naplate poreznih davanja (što uključuje poreze, doprinose i carine). Relativni rok zastare može biti prekinut dok se nastupom apsolutnog roka (znači bez obzira na prekide) pravo naplate gubi zauvijek. Tako to otprilike treba izgledati. Koja su bila dosadašnja pravila igre?

DOSADAŠNJA PRAVILA Pravo Porezne uprave na utvrđivanje porezne obveze i kamata, pravo na pokretanje postupka naplate poreza, kamata i troškova ovrhe zastarijeva za tri godine računajući od dana kada je zastara počela teći. Zastara počinje teći nakon isteka godine u kojoj je trebalo biti utvrđeno plaćanje poreza. U praksi se to tumačilo tako da, ako npr. prijavu poreza na dobit za 2008. godinu treba predati do 30. travnja 2009., zastara za 2008. nastupa 31. prosinca 2012. Tijek zastare prekida se svakom službenom radnjom poreznog tijela usmjerenom na utvrđivanje ili naplatu poreza, kamata i troškova ovrhe, koja je dostavljena na znanje poreznom obvezniku. Apsolutni rok zastare nastupa za šest godina računajući od dana kada je zastara počela prvi put teći (znači, u ovom slučaju to bi bio 31. prosinca 2015.). Ukratko, to su stara pravila, a tim pravilima dodane su neke novosti koje se odnose na nezastarijevanja određenih radnji.

ŠTO NE ZASTARIJEVA? Ne zastarijevaju slučajevi "ispitivanja podri-

jetla imovine" i zlouporabe prava. Iako Zakon navodi trogodišnji, odnosno šestogodišnji rok zastare za navedene slučajeve, ključ je u tome kada zastara počinje teći. Kod ispitivanja podrijetla imovine to je "nakon isteka godine u kojoj je u tijeku postupka ispitivanja izvora imovine utvrđeno da ima osnove za oporezivanje". Kod zlouporabe prava to je "nakon isteka godine u kojoj je utvrđena zlouporaba prava". Iz ovih je formulacija vidljivo da zastara zapravo ovisi o trenutku u kojem će Porezna uprava pokrenuti postupak, a to može biti sada, a može biti i za deset godina.

PODRIJETLO IMOVINE Da vidimo što znači ispitivanje podrijetla imovne i zloporaba prava. Sam postupak utvrđivanja izvora imovine (popularno zvan "ispitivanje podrijetla imovine") nije detaljno opisan Zakonom, ali postupak

Kod ispitivanja podrijetla imovine zastara počinje teći nakon isteka godine u kojoj je u tijeku postupka ispitivanja izvora imovine utvrđeno da ima osnove za oporezivanje. Kod zlouporabe prava to je nakon isteka godine u kojoj je utvrđena zlouporaba prava.

Piše: Krešimir Lipovšćak, Partner, TPA Horwath

zlouporabe prava jest. Postupak utvrđivanja zlouporabe prava može se obavljati kod svih poreznih obveznika i drugih osoba koje "raspolažu činjenicama i dokazima bitnima za odlučivanje". Zlouporaba prava uključuje razne radnje kao npr. namjerno oštećivanje Porezne uprave, prijenose između povezanih osoba, umanjenje imovine, nepodnošenje izvješća ili nepokretanje stečaja u roku itd. Dakle, riječ je o vrlo širokom spektru transakcija koje su uobičajene u poslovanju, a koje Porezna uprava može protumačiti kao zlouporabu prava i obračunati porez. Stoga je u prosudbi vaših poslovnih transakcija potreban povećan oprez kako neka od transakcija ne bi bila pogrešno protumačena i završila s osobnom odgovornošću vlasnika i direktora.

NOVITETI Iako su nova pravila stupila na snagu 1. siječnja ove godine, pitanje je otkad se primjenjuju. Za sve buduće odnose ili/i za one prije stupanja na snagu novih pravila? Načelo zakonitosti jamči građanima pravnu sigurnost, a retroaktivna primjena je dopuštena samo iznimno. S obzirom na navedeno, naše je mišljenje da se ova nova pravila smiju primjenjivati samo na buduće pravne odnose. Umjesto zaključka: Churchill s početka priče je, kao što vam je poznato, umro (ne zbog poreza), ali mi smo još živi. Međutim, pravna nesigurnost kreirana ovakvim propisima svima će otežati život. n

progressive |

1/2:2013

 REGIONALNI PREGLED MALOPRODAJE 2012.

Hrvatska

Godina koju će većina zaboraviti Prema podacima Euromonitora, supermarketi predstavljaju najpopularniji kanal u sklopu pretežno prehrambene maloprodaje u 2012. i drže 27% prodaje (podaci iskazani u kunama bez poreza). Slijede ih hipermarketi sa 26% i lanci malih trgovina sa 20%. U ova tri kanala realizira se gotovo tri četvrtine cjelokupne maloprodaje u Hrvatskoj. Pripremili: Milan Cakić i Saša Vignjević, Euromonitor International

ok su prošlogodišnji natpisi predviđali barem minimalan oporavak hrvatske ekonomije u cjelini i tržišta robe široke potrošnje posebice, ova protekla godina je sve demantirala. Realna stopa BDP-a provela je cijelu godinu u negativnom području, dosegnuvši dno u drugom kvartalu 2012. sa -2,2%. Nakon toga, nezaposlenost je, umjesto da se počne smanjivati, osjetno živnula krećući se između službenih stopa od 17% i 21%, ovisno o sezoni. Inflacija se, nakon kriznog pada ispod 3% između 2009. i 2011. ponovno vraća u poznate vode, prema DZS-u dosegnuvši 5,1% za 2012. Prosječna plaća u trgovini na malo potkraj godine spustila se na 4000 kuna, što je realno čak 8% manje nego u isto vrijeme prošle godine. Što se događa s tržištem robe široke potrošnje i kupcima? Raznolike kategorije robe široke potrošnje ponašale su se različito tijekom 2012. godine; prema podacima Euromonitora najviše je raslo tržište alkoholnih pića – za 5% i be-

zreceptnih lijekova i dodataka prehrani – za 4%. Pakirana hrana i topli napitci slijede sa 3% rasta dok su odmah iza njih kozmetički i duhanski proizvodi sa 2%. Gotovo nepromijenjena ostaje kategorija sredstava za čišćenje domaćinstva dok minimalni pad bilježe sredstva za osobnu higijenu. Najveći pad od 2% vidjelo je tržište bezalkoholnih pića, što je interesantno s obzirom da upravo najveći rast bilježe alkoholna pića, koja su putem rasta radlera direktno preotela kupce bezalkoholnim pićima.

KUPCI TRAŽE JEFTINIJE Kupci u Hrvatskoj su, što pod teretom opadajućih prihoda domaćinstava, što zbog sve veće informiranosti dostupne putem novih tehnologija, prestali biti pasivnim partnerima u maloprodaji. Nekadašnja glavna odlika hrvatskog kupca – lojalnost (domaćem) brendu, postaje sve slabije vidljiva, tako da domaća prerađivačka industrija, naročito ona prehrambena, ne može više slijepo ra-

čunati na stabilnu potrošačku bazu koja će bez puno kalkuliranja uvijek odabrati tradicionalni hrvatski proizvod na polici. Takvi kupci su već sada u manjini. Po broju ih nadmašuju oni koji traže apsolutno najjeftinije proizvode, te oni, još brojniji, koji su u konstantnom lovu na promocije i sniženja, tzv. smart buyeri. Pravi (hard) diskonteri su prisutni u Hrvatskoj već šest godina, a privatne trgovačke marke možemo kupovati već više od desetljeća. Unatoč činjenici da su diskonti još uvijek nedovoljno popularni kao, na primjer, u Sloveniji, gdje je vrijednost ukupne prodaje u diskontima veća no u Hrvatskoj, početni strah od jeftinih proizvoda niske kvalitete i upitnog podrijetla naglo se rasplinuo nastupom ekonomske krize. Prema podacima Euromonitora, trenutno se u hrvatskoj maloprodaji prosječni udio trgovačkih marki kreće oko 8%, s napomenom da bi mogao još poprilično rasti, naročito ako se Lidlu na tržištu pridruže još neki diskonti.

MALOPRODAJNI KRAJOLIK Iako brojem trgovina Hrvatska već sustiže razvijene zapadnoeuropske zemlje, ima još mjesta za daljnju konsolidaciju. Hrvatska ima specifičnu zemljopisnu rascjepkanost te velik broj naselja – između 6 i 7 tisuća. Većina tih naselja premalena je da bi se isplatilo otvarati stalnu trgovinu u njima. U SAD su svojevremeno tom problemu zemljopisne izolacije doskočili razvijanjem sustava poštanske dostave. Kod nas je ovaj sustav tek u povojima za neprehranu dok su u prehrani pokrivena samo četiri veća grada. Istovremeno, broj malih lokalnih trgovina je najbrže padajući segment unutar malopro-

16 progressive |

1/2: 2013

| 1/2:2013 RAST ONLINE KUPOVINE

daje i Euromonitor ovdje predviđa pad od čak 26% do 2017. Početni val otvaranja hipermarketa u 2012. usporava i pokazuje se da je taj format izvan najvećih gradova zapravo prevelik za većinu hrvatskih naselja. Najpovoljniji format za njihovo pokrivanje jesu supermarketi, čiji će broj zabilježiti ukupni rast od 15% u narednih pet godina. Prema podacima Euromonitora supermarketi predstavljaju najpopularniji kanal u sklopu pretežno prehrambene maloprodaje u 2012. i drže 27% prodaje (podaci iskazani u kunama bez poreza). Slijede ih hipermarketi sa 26% i lanci malih trgovina sa 20%. U ova tri kanala realizira se gotovo tri četvrtine cjelokupne maloprodaje u Hrvatskoj. Ostatak je manje-više ravnomjerno podijeljen između specijaliziranih maloprodajnih objekata, malih neovisnih trgovina, diskonata i trgovina u sklopu benzinskih crpki. Može se argumentirati i da je prošlo doba direktnih stranih investicija u maloprodaju. Prema podacima Euromonitora, broj maloprodajnih kvadrata približio se brojci od 900 na tisuću stanovnika, što bi nas stavilo negdje u sredinu europske ljestvice, iznad prosjeka za istočnu Europu, tako da već možemo govoriti o zasićenju, što odbija velike globalne trgovačke lance od gradnje novih trgovačkih centara. Administracija i visoke cijene nekretnina tjeraju potencijalne investitore na razmišljanje o ulasku na tržište putem akvizicija postojećih trgovačkih lanaca. Dok se javnost fokusira na igre oko spajanja Konzuma i Mercatora, raspada Keruma i navodne prodaje Tommyja, u neprehrani su neke od domaćih tvrtki već promijenile vlasnika dok je veći broj njih otišao u stečaj. Sjetimo se samo Peveca, HG Spota, Magme ili Elektromaterijala.

Vjerujemo da je 2012. godina za zaborav za većinu hrvatskih proizvođača i trgovaca, osim za rijetke koji su ovu situaciju iskoristili za vlastiti napredak. Za utjehu, Euromonitor ipak predviđa da će tijekom sljedećih pet godina maloprodajno tržište rasti. Jedan od motora rasta mogla bi biti i prodaja izvan trgovina, koja trenutno čini nezadovoljavajućih 1% ukupne maloprodaje. Najviše se očekuje od internet trgovine, u kojoj se trenutačno realizira zanemarivih 0,1% trgovine u prehrani i nešto više u neprehrani. Hrvati su prešli preko početnih strahova od uporabe kreditnih kartica na internetu i već naveliko koriste neke od brojnih web-stranica za grupnu kupovinu. Ulaskom u EU možemo očekivati da će većina robe naručene online, a dosad isporučivane u pogranične poštanske urede naših susjeda, biti isporučivana direktno u Hrvatsku. Manji lokalni lanci mogu očekivati sljedeći val konsolidacije, i to ne samo u prehrani. S druge strane, veliki lanci već su pomalo shvatili da neki od potrošača, naročito oni stariji, ne mogu doći do njihovih velikih centara na rubu grada te da bi malo više pažnje trebalo posvetiti manjim formatima unutar gradskih središta. Ono što bi možda moglo iznenaditi sve nas je (ne)očekivani brzi dolazak do točke prijeloma u kojoj će hrvatski potrošači naglo povećati zanimanje za kupnju putem interneta te da će, osim usluga, i dobar dio osnovnih životnih potrepština vrlo brzo biti dostavljan na kućna vrata.

3-POSTOTNI RAST Na što bi, dakle, trgovci i proizvođači trebali obratiti pažnju u budućnosti? Naravno, barem u 2013. glavni trend će i dalje biti štedljivost, no neće se samo tražiti najniža cijena proizvoda. Hrvatski potrošači vole kupovati poznate i isprobane brendove te će rado prihvatiti ponuđeni izazov da svoju omiljenu marku kupe pod povoljnijim uvjetima, što ne uključuje samo cijenu. Tržišta robe široke potrošnje zabilježit će rast u svim državama u regiji u narednim godinama. Euromonitor predviđa rast od 3% u Hrvatskoj tijekom 2013., što znači da se proizvođači moraju okrenuti profitabilnijim kategorijama, s obzirom da prostora za rast svakako ima. Na primjer, vrijednosna prodaja gotovih jela izražena u tekućim cijenama će zabilježiti ukupni rast od 26% do 2017. dok će u istom periodu vrijednosna prodaja multivitaminskih proizvoda rasti za 30%, također u tekućim cijenama. Dakle, kategorije na koje posebice treba obratiti pažnju su grupe proizvoda s tvrdnjama o povoljnom utjecaju na zdravlje, kao i proizvodi koji pružaju mogućnost štednje dragocjenog vremena kupaca. n

progressive |

1/2:2013

 REGIONALNI PREGLED MALOPRODAJE 2012.

Hrvatska

Nastavak okrupnjivanja glavnih igrača Prateći povijest razvoja maloprodaje i slična tržišta, možemo pretpostaviti da diskonti nisu još rekli svoje te da će u idućih 8 godina, ulaskom Aldija i nastavkom jačanja Lidla, osvojiti oko 15% tržišta. Cash&Carry formati kontinuirano gube tržište ne samo u Hrvatskoj nego u cijeloj regiji, stoga ne čude njihovi projekti umrežavanja i brendiranja malih trgovina. Pripremio: Mladen Kožić, GfK Hrvatska

osljednjih 10-ak godina maloprodajno tržište u Hrvatskoj doživjelo je veliku preobrazbu. U bitkama za kupca domaćim trgovcima pridružili su se Billa, Mercator, Kaufland, Interspar i Lidl, a skori ulazak najavljuje i Aldi. Hipermarketi i supermarketi ustabilili su se na 50% tržišnog udjela, Lidl, kao zasad jedini predstavnik diskonata, trenutno je na oko 7%, a zanimljivost u 2012. je povratak u male trgovine koje su nakon višegodišnjih gubitaka povećale svoj tržišni udio u odnosu na prošlu godinu. U Bosni i Hercegovini su male trgovine, kao i u Hrvatskoj, rasle na račun supermarketa dok u Srbiji nije zabilježen sličan trend, ali treba naglasiti da male trgovine u Srbiji još uvijek vladaju tržištem držeći polovicu tržišta.

NASTAVAK JAČANJA DISKONTA U svega osam godina hipermarketi su u Hrvatskoj povećali udio s 3% na 26%, što je rijetko zabilježen fenomen u globalnim razmjerima. Naše maloprodajno tržište trenutno najviše sličnosti ima sa češkim, mađarskim,

poljskim i slovačkim tržištem. Ne mislimo pritom samo na strukturu formata, nego i na koncentraciju tržišta i na udio trgovačke marke. Prateći povijest razvoja maloprodaje i slična tržišta, možemo pretpostaviti da diskonti nisu još rekli svoje te da će u idućih 8 godina, ulaskom Aldija i nastavkom jačanja Lidla, osvojiti oko 15% tržišta. Cash&Carry formati kontinuirano gube tržište ne samo u

Hrvatskoj nego u cijeloj regiji, stoga ne čude njihovi projekti umrežavanja i brendiranja malih trgovina.

RASTE UDIO TOP 10 TRGOVACA U Hrvatskoj, udio deset vodećih trgovačkih lanaca iz godine u godinu osnažuje. U prilog tome govori podatak da je 2009. godine top deset trgovačkih lanaca zauzimalo 66% tržišta dok je u 2010. taj udio iznosio 70%. Top 10 trgovaca u Hrvatskoj trenutno drži oko ¾ tržišta (slično kao u Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj), ali to nije kraj koncentracije tržišta. Okrupnjivanje glavnih igrača nastavlja se preuzimanjem manjih trgovaca. Teško je predvidjeti kako će izgledati lista top 10 trgovaca za 10 godina, ali projekcije pokazuju da će oni zauzimati oko 83% tržišta.

HRVATI SE OKREĆU TRGOVAČKIM MARKAMA U okviru sve konkurentnije situacije među vodećim trgovačkim lancima na hrvatskom maloprodajnom tržištu, nastavlja se trend ra-

18 progressive |

1/2: 2013

| 1/2:2013

sta trgovačkih robnih marki. U prvoj polovici 2012. godine udio trgovačkih robnih marki iznosi 20% za razliku od, na primjer, 2004. godine kada je taj udio bio 5%. I u ovom segmentu hrvatsko maloprodajno tržište prati trendove u maloprodaji razvijenijih zemalja regije. Afinitet hrvatskih kupaca prema kupovini trgovačkih robnih marki sličan je onome kupaca zemalja srednje Europe kao što je Češka gdje je udio trgovačkih robnih marki u prvoj polovici 2012. godine 21% te Poljska s udjelom trgovačkih robnih marki od 18%.

NOVI POTROŠAČ Gdje je u cijeloj priči Njegovo Veličanstvo Kupac? Kupac je taj koji (su) kreira sve ove mijene na tržištu. On je danas, više nego ikada, "pametan kupac“, promišljeniji, više traži akcije i promocije, kupuje prema letcima, manje je impulzivan. Mogli bismo reći da je konstruirana jedna nova potrošačka svijest. Ali, nikako ne smijemo zanemariti činjenicu da taj isti pametni kupac postaje sve zahtjevniji, očekujući od marketera i brendova da inoviraju, da ga uvijek iznova iznenađuju, da mu ponude zadovoljstvo i zabavu. Oni koji to prepoznaju, na koncu će biti pobjednici. n

O ISTRAŽIVANJU: Ova analiza pripremljena je na temelju analiza GfK Consumer Panela. To je kvantitativno, kontinuirano istraživanje tržišta temeljeno na praćenju potrošačkih navika kućanstava na tržištu robe široke potrošnje. Kupovine kućanstava se prate kroz dulje vremensko razdoblje uz primjenu stalne istraživačke metode. U Hrvatskoj se ova vrsta istraživanja provodi od 2000 godine. Osim standardnih analiza, u istraživanju se radi i cijeli niz specijalnih analiza koje su primjenjive kako na praćene kategorije (njih 70-ak) tako i na lance na hrvatskom tržištu.

progressive |

1/2:2013

 REGIONALNI PREGLED MALOPRODAJE 2012.

Srbija

Supermarketi su ključno mjesto kupovine Uzimajući u obzir generalnu makroekonomsku situaciju u Srbiji, ukupna potrošnja u FMCG sektoru je porasla za 1%, uz isto smanjenje potrošnje na svježu hranu. Ovaj rast potrošnje je uzrokovan povećanjem cijena proizvoda, s obzirom na to da su prodane količine, u odnosu na prethodnu godinu, niže.

ako ekonomska kriza i dalje značajno utječe na ponašanje potrošača, pa samim time i na stupanj potrošnje, do izražaja, no ipak manjim intenzitetom, dolaze neki trendovi uspostavljeni u prethodnim godinama. Procjena veličine 'Universea' (koji uključuje hiper/super markete, velike i male prodavaonice, kioske, drogerije i benzinske postaje) u Srbiji u 2012. raste za 0,5% u usporedbi s prethodnom godinom (2011). Najveći doprinos rastu dolazi iz hiper/super kanala koji raste za 9,7%, zajedno s malim trgovinama i drogerijama. Dakle, prijelaz kupaca na velike formate se i dalje događa, međutim, ekonomska kriza je brojnim kupcima oduzela mogućnost velikih kupovina prisilivši ih da se vrate na manje, dnevne i dvodnevne kupovine, pa tako ovaj faktor i dalje održava u životu kanal malih trgovina.

20 progressive |

1/2: 2013

Supermarketi su i dalje ključno mjesto kupovine, čak i za kategorije kao što su svježa riba, meso, voće i povrće. Promatrajući sve kategorije, supermarketi su ili prvi izbor kupovine ili se kombiniraju s ostalim kanalima. To je razlog zbog kojeg je vrlo važno imati adekvatan asortiman s ciljem zadržavanja postojećih i privlačenja novih kupaca.

SVE LOJALNIJI PRODAVAONICI I BRENDU Model koji prevladava u ponašanju potrošača je odlazak uvijek u istu trgovinu, kao i nizak stupanj eksperimentiranja s novim stvarima. Kupci postaju sve lojalniji trgovini i brendu. Većina njih na promocijama kupuje brendove koje već koriste ili ako su u trgovini koju inače posjećuju. Kupci iz hipermarketa nasuprot kupcima iz supermarketa u 2012. povećavaju frekvenciju kupovine na tjed-

nom nivou. S druge strane, manje je kupaca koji tjedno posjećuju tradicionalni sektor, s tim da u taj sektor spadaju i srednje trgovine koje bilježe numerički pad u odnosu na prethodnu godinu.

RACIONALNE I/ILI EMOTIVNE RAZLIKE Kupci u Srbiji sve više rade racionalne i/ ili emotivne razlike između maloprodajnih lanaca. Ključni faktori asocijacija vezanih za SEI (Store Equity Index), kada je pitanju hiper/super kanal, su sljedeće: â Veliki formati i veliki izbor (14%) - ključno je imati veliki, moderan format trgovine s velikim izborom proizvoda (asortimanom) koji su dobro izloženi. Kupci preferiraju ugodnost u pronalaženju svega što im je potrebno u jednoj trgovini i ne toleriraju nedostatke u zalihama. â Odnos cijene i vrijednosti dobivene za novac (13%) - kao što se i očekuje, potrošačima je važno da trgovina nudi dobru vrijednost za novac koji daju. Atraktivna ponuda i promocija, kao i privatne robne marke, mogu pozitivno utjecati na percepciju trgovine kao one koja nudi dobru vrijednost za novac. â Efikasan program lojalnosti (13%) - potrošači bi također željeli kupovati u trgovinama koje nude ugodnost u smislu lakog pronalaženja proizvoda, zaposlenih koji osiguravaju dobru uslugu i efikasan proces završetka kupovine/naplate. â Pristupačnost trgovini (12%) - potrošači daju prednost lokaciji trgovine – u smislu blizine trgovine od mjesta stanovanja i lakoće dolaska do trgovine. Također, duže radno vrijeme povećava bolju percepciju same trgovine. â Kvalitetni proizvodi (12%) - kupcima je

| 1/2:2013 važno da trgovina omogućuje ne samo kvalitetno pripremljene i svježe proizvode, već i dobar izbor.

RAST UKUPNE POTROŠNJE Uzimajući u obzir generalnu makroekonomsku situaciju u Srbiji, ukupna potrošnja u FMCG sektoru je porasla za 1%, uz isto smanjenje potrošnje na svježu hranu. Ovaj rast potrošnje je uzrokovan povećanjem cijena proizvoda, s obzirom na to da su prodane količine, u odnosu na prethodnu godinu, niže. Kao odgovor na rastuće cijene hrane, 40% potrošača koji kupuju u hiper/super kanalu, kupuje samo osnovne namirnice dok smanjuje potrošnju luksuznih proizvoda. Neki od načina 'opstanka' koje kupci biraju u situaciji u kojoj je izražen rast cijena osnovnih životnih namirnica i ostalih proizvoda, definitivno se odnose na kupovinu na promocijama, posebno kada su u pitanju neprehrambene kategorije dok je smanjena količina proizvoda karakteristika kupovine prehrambenih kategorija. Tipovi promocija koji su najviše na cijeni su sniženje cijena, gratis proizvodi kao i nagrade na licu mjesta. Pri ovakvim promjenama na tržištu, jača rob-

na marka, pa tako u 2012. trgovačke robne marke dobivaju na značaju - u odnosu na prethodnu godinu, 20% potrošača u Srbiji više kupuje privatne robne marke. Kategorije koje se u kontekstu veće kupovine ističu jesu papirna konfekcija, konzervirana hrana i gotova jela, kao i hrana za kućne ljubimce.

U odnosu na prethodne godine, u 2012. godini se imidž trgovačkih marki kod potrošača u Srbiji značajno poboljšao, pa tako oni percipiraju visoku kvalitetu ovih proizvoda, i čak 30% potrošača smatra da privatne robne marke daju dobru vrijednost za novac. n Progressive Srbija

progressive |

1/2:2013

 REGIONALNI PREGLED MALOPRODAJE 2012.

Bosna i Hercegovina

Tradicionalni formati 'nose' više od polovine prometa

rema podacima istraživačke agencije Nielsen, u Bosni i Hercegovini je na kraju 2011., odnosno početku 2012. godine, ukupan broj maloprodajnih trgovina iznosio 10.604 objekata, što je 5% manje nego godinu dana ranije. Iako su i dalje najrasprostranjenije te čine skoro polovicu svih objekata (48%), male

trgovine mješovitom robom (do 41m2) u ukupnom prometu robe široke potrošnje nose manje od trećine prometa. Male trgovine, zajedno sa srednjim i velikim trgovinama, imaju 72% numeričkog udjela te ti tradicionalni formati trgovine nose više od polovine ukupnog prometa. Unatoč zabilježenom rastu od 18 objekata,

veliki formati moderne trgovine i dalje čine samo 4% od broja svih objekata. Ipak, tih svega 389 objekata čine skoro 40% važnosti prometa. Oba preostala tipa trgovina – drogerije / ljekarne te kiosci bilježe rast po broju objekata. n

Slovenija

2,3% manje objekata

kupan broj maloprodajnih objekata u Sloveniji, prema podacima agencije Nielsen, u 2011/2012. godini iznosio je 2043 trgovina (plus 105 diskonta), što je 2,3% manje u odnosu na

22 progressive |

1/2: 2013

godinu dana ranije. Iako su brojčano još najzastupljeniji te nose 48% ukupnog broja trgovina u Sloveniji, tradicionalni formati trgovine (velike, srednje i male trgovine mješovitom robom) nose 21% ukupnog prometa robe široke potrošnje u prehrambenim kategorijama (3% manje nego godinu dana ranije) i 20% ukupnog prometa robe široke potrošnje u drogerijskim kategorijama (1% manje nego godinu dana ranije). Velikih formata moderne trgovine ima ukupno 465 trgovina, od toga najviše supermarketa s prodajnom površinom od 300 – 1000m2 (311) i velikih supermarketa s prodajnom površinom od 1000 – 2500m2, kojih ima 122. Najmanje su brojčano zastupljeni hipermarketi (32). Moderni formati trgovina, hipermarketi i veliki supermarketi, čine 8% ukupnog broja prodajnih objekata. Međutim oni nose 50% ukupnog prometa robe široke potrošnje u prehrambenim kategorijama i 48% ukupnog prometa robe široke potrošnje 'drogerijskih' kategorija. n

Mađarska

| 1/2:2013

Najviše profitirali diskonteri Na maloprodajnoj sceni, najznačajnija promjena vezana je za odlazak Delhaize Grupe s mađarskog tržišta. Novi vlasnici koji su raširili svoj portfolio trgovina su sljedeći: Auchan je preuzeo 7 Cora hipermarketa i stavio ih pod svoj brend, čime je broj njihovih trgovina u Mađarskoj porastao na 19.

vrijeme kada je mađarska prehrambena industrija pogođena krajnje visokim, 27-postotnim PDV-om (iako, postoji nekoliko iznimaka kod osnovnih prehrambenih proizvoda kao što su mlijeko i pekarski proizvodi) i tzv. zdravstvenim porezom, poznatijim kao 'čips porez' koji je pogodio mnoge kategorije proizvoda sa šećerom, soli ili kofeinom, te u vrijeme u kojem se i dalje podižu cijene proizvoda, nije lako ostati optimističan. Proizvođači mesa i mlijeka smatraju da su u najlošijoj poziciji. Dok su neki proizvođači mesa s dugom tradicijom već bankrotirali, mnogi drugi su u vrlo izazovnoj poziciji, bilježeći ogromne gubitke u 2012. godini. Ostale kategorije našle su se u ponešto boljoj poziciji, no cjelokupna je situacija na mađarskom maloprodajnom tržištu loša.

ODLAZAK DELHAIZEA Na maloprodajnoj sceni, najznačajnija promjena vezana je za odlazak Delhaize Grupe s mađarskog tržišta. Novi vlasnici koji su raši-

rili svoj portfolio trgovina su sljedeći: Auchan je preuzeo 7 Cora hipermarketa i stavio ih pod svoj brend, čime je broj njihovih trgovina u Mađarskoj porastao na 19. Dominique Ducoux, predsjednik uprave Auchana u Mađarskoj izjavio je da je u njihovom slučaju 1+1 jednako tri, misleći na transakcije i utjecaj koji Cora poslovna mreža čini na pojačavanju vrijednosti postojeće mreže Auchana.

NAJJAČI TESCO Tesco je 2012. godinu završio s ukupno 200 trgovina i fokusom na nova otvaranja – riječ je o manjim trgovačkim formatima u manjim gradovima i predgrađima (trgovine Tesco Express). Osim Cora hipermarketa, Delhaize Grupa u Mađarskoj ima Match supermarkete i Profi diskonte. Nakon dugotrajnih pregovora, Coop i CBA konačno su preuzele većinu tih trgovina (ostale će biti zatvorene): 62 je kupio Coop, a riječ je o trgovinama izvan Budimpešte, dok je CBA kupio 48 trgovina smještenih u glavnom gradu i njegovoj okolici. U međuvremenu, CBA je izgubio neke od najvećih članova kao i značajan dio prihoda. To znači da će u 2013. Coop prestići CBA te će biti drugi po veličini trgovac u Mađarskoj, iza Tesca.

PRAVI POBJEDNICI - DISKONTERI

Auchan je preuzeo 7 Cora hipermarketa čime je broj njihovih hipermarketa u Mađarskoj porastao na 19.

Usprkos navedenim akvizicijama, pravi pobjednici u 2012. godini u Mađarskoj su diskonteri, a naročito Lidl kojem se priklonilo mnogo novih kupaca. Iako je došlo do značajnog povećanja broja trgovina, ipak ih naposljetku nije bilo onoliko koliko je planirano i to uglavnom zbog novih zakonskih regulativa kojima država zabranjuje gotovo sva nova otvaranja. Aldi, koji je u centru Budimpešte otvorio prvu trgovinu, pokušao je slijediti Lidl, ali je

Tesco je 2012. godinu završio s ukupno 200 trgovina i fokusom na nova otvaranja – riječ je o Tesco Express trgovinama u manjim gradovima i predgrađima.

ostao iza njega. Penny Market, treći po veličini diskonter u Mađarskoj, iako je imao mnogo manje novih otvaranja, još je uvijek važan igrač na tržištu maloprodaje. Spar je od 2012. pod upravom novog austrijskog menadžera koji je imao zadatak učiniti mađarsku mrežu trgovina profitabilnijom. Osim Spara i mreže trgovina Interspar i City Spar, novi upravitelj trebao je izgraditi i franšiznu mrežu i raditi na jakoj promociji svih prednosti pridruživanja toj mreži. Iako ta mreža ima potencijal rasta, zasad joj se priključio samo jedan vlasnik sa svoje dvije nezavisne trgovine. Metro pokušava pronaći svoje mjesto i ulogu na mađarskom tržištu, gdje njegovi glavni partneri – nezavisni trgovci, gube svoj tržišni udio. Kad su u pitanju drogerije, s najvećom mrežom trgovina dominira dm dok Rossmann pokušava zadržati brzinu rasta investiranjem u modernizaciju i proširenje ponude. n Progressive Mađarska

progressive |

1/2:2013

 REGIONALNI PREGLED MALOPRODAJE 2012.

Rumunjska

Godina konsolidacije Nakon niza godina u kojima su morali odustati od tržišnog udjela u korist rastućeg segmenta hipermarketa, lanci supermarketa postali su mnogo aktivniji. Ukupno, u 2012. godini u Rumunjskoj je otvoreno 110 supermarketa dok ih je godinu ranije bilo otvoreno samo 70.

odina 2012. može se smatrati prvom godinom konsolidacije u rumunjskoj maloprodaji, uzimajući u obzir transakciju u kojoj je njemački trgovac Metro prodao svoje Real hipermarkete francuskom trgovcu Auchanu, u međunarodnoj transakciji koja je utjecala na četiri ECE tržišta. S druge strane, drugi francuski retailer, ITM (Intermarché), odlučio je napustiti tržište i zatvoriti svih 11 supermarketa koje je posjedovao u Rumunjskoj jer nije pronašao kupca.

PREPOROD SUPERMARKETA Nakon niza godina u kojima su morali odustati od tržišnog udjela u korist rastućeg segmenta hipermarketa, lanci supermarketa postali su mnogo aktivniji. Ukupno, u 2012. godini u Rumunjskoj je otvoreno 110 supermarketa dok ih je godinu ranije bilo otvoreno samo 70. Profi, lanac trgovina kojima upravlja poljska privatna equity tvrtka Enterprise Investors, otvorio je 41 trgovinu. Mega Image, u vlasništvu Delhaizea, otvorio je 37 supermarketa, uglavnom u Bukureštu, dok je francuski trgovac Carrefour otvorio 20 trgovina pod brendom Carrefour Market. Billa u vlasništvu Rewe Grupe također je prošle godine otvorila 10 supermarketa. Međunarodni trgovački lanci također su fokusirali svoj rast na convenience formatu. Tako je Mega Image otvorio 52 Shop&Go trgovine dok je Carrefour u svoju mrežu Express dodao još 15 trgovina. Oba trgovca pokušavaju razviti franšize za svoje conveni-

ence trgovine, nadajući se da će time u poslovanje privući lokalne poduzetnike. Smanjenje broja tradicionalnih trgovaca, zbog ekspanzije modernih trgovina, navele su Metro Cash&Carry da razvije vlastitu franšizu za tradicionalnu trgovinu. Njemački retailer pokrenuo je mrežu La Doi Pasi, kojoj se do kraja prošle godine pridružilo 500 nezavisnih trgovina diljem zemlje.

MANJI HIPERMARKETI Kaufland Rumunjska, vodeći lokalni trgovac, nastavio je s ekspanzijom i u 2012. godini, otvorivši 10 trgovina, čime je dosegnuo brojku od ukupno 81 hipermarketa. Zadržavajući trenutačnu brzinu razvoja, Kaufland, koji je u vlasništvu njemačke Schwarz Grupe, mogao bi do polovice 2014. godine u Rumunjskoj dosegnuti brojku od 100 hipermarketa. Cora, u vlasništvu Louis Delhaize, i Auchan, otvorili su u 2012. godini svaki po dva hipermarketa. S novim otvaranjima, Auchan je na lokalno tržište lansirao koncept Auchan City, s manjim prodajnim prostorom i većim fokusom na hranu. Carrefour i Real, koje preuzima Auchan, u prošloj godini nisu otvorili ni jednu trgovinu. Naprotiv, oba trgovca zatvorila su po jednu trgovinu. Štoviše, Auchanova akvizicija Reala Rumunjska uključuje preuzimanje samo 20 od postojeća 24 Real hipermarketa. Preostale četiri trgovine najvjerojatnije će biti zatvorene nakon finalizacije transakcije. Lidl i Penny Market, dva aktivna diskontera na rumunjskom tržištu malopro-

Francuski trgovac Carrefour otvorio je u Rumunjskoj 20 trgovina pod brendom Carrefour Market.

24 progressive |

1/2: 2013

daje, prošle su godine otvorili 40 trgovina.

TRENDOVI - POTROŠAČKI PANEL GFK Nakon 2011. godine, u kojoj je u Rumunjskoj vladala visoka stopa inflacije na hranu, godina 2012. donijela je promjene na bolje. Međutim, smanjenje inflacije nije prouzročilo rast prodaje u smislu volumena, kao što su trgovci i FMCG dobavljači očekivali. Prema podacima istraživačke agencije GfK, rumunjsko tržište robe široke potrošnje vrijednosno je poraslo 2% u prvih osam mjeseci prošle godine. Prodaja bezalkoholnog pića i piva, češći posjeti trgovinama i rast privatnih trgovačkih marki te supermarketa, pridonijeli su skromnom rastu. U usporedbi s razdobljem od 2003. do 2008., kada je godišnja prodaja bilježila dvoznamenkasti rast vrijednosne prodaje, u 2010. rumunjsko FMCG tržište bilježi prvi pad u posljednjih devet godina (-5%). Nakon toga je došla 2011. godina, kada je prodaja malo porasla, ali uglavnom kao rezultat porasta cijena hrane. U 2012., nakon prvih osam mjeseci, Potrošački panel GfK pokazao je 2-postotni rast prodaje u vrijednosnom smislu. Po pitanju kategorija, bezalkoholna pića i pivo pridonijeli su ovom rastu zbog ljetnih vrućina. S druge strane, u usporedbi s prvih osam mjeseci 2011. godine, pala je vrijednosna prodaja hrane (-2%). U konačnici, u pitanju je lagani rast kategorije proizvoda za osobnu njegu i proizvoda za čišćenje u kućanstvu. Prodajni kanali koji bilježe rast su supermarketi i hipermarketi. U razdoblju siječanj-kolovoz 2012., u usporedbi s istim razdobljem godinu ranije, udio supermarketa porastao je za 13%, na 16%, dok je u istom razdoblju tržišni udio hipermarketa porastao za 22%, na 23%. Prodaja privatnih robnih marki također je porasla u 2012., bilježeći 16% udjela na ukupnom FMCG tržištu, što je rast od 13% u odnosu na 2011. godinu. n

Progressive Rumunjska

Bugarska

| 1/2:2013

Ratovi cijenama na državnoj i poslovnoj razini Gospodarsko okruženje u 2012. prisililo je potrošače da ponovno procijene svoje mogućnosti u trgovinama, trgovačkim formatima te pri izboru brendova koje planiraju kupovati. Zabilježen je povećan interes za trgovine koje nude dobar balans između kvalitete i cijene, različite varijacije privatnih robnih marki u više cjenovnih razina.

omak u razmišljanjima potrošača; povećanje cijena osnovnih prehrambenih namirnica i pokušaji države da ih regulira; otvaranja novih trgovina i rebrendiranje poznatih trgovačkih lanaca… Ovo su ključni događaji FMCG tržišta u Bugarskoj u 2012. godini. Unatoč pokušajima vladinih institucija da sugeriraju kraj krize, potrošači su promijenili način razmišljanja. Agencija Nielsen izvijestila je da je sredinom prošle godine, zbog oštre ekonomske realnosti i povećanja cijena, većina bugarskih potrošača kupovala samo osnovne namirnice (45%), aktivno tražila promotivne cijene (26%) te da su kupovali manje (23%).

ŠTEDNJA NA HRANI I ZABAVI Agencija za istraživanje tržišta ukazala je na sljedeće trendove – Bugari su provodili više vremena kod kuće kako bi uštedjeli na izdacima za hranu i zabavu. Gospodarsko okruženje u 2012. prisililo je potrošače da ponovno procijene svoje mogućnosti u trgovinama, trgovačkim formatima te pri izboru brendova koje planiraju kupovati. Zabilježen je povećan interes za trgovine koje nude dobar balans između kvalitete i cijene, različite varijacije privatnih robnih marki u više cjenovnih razina koji mogu biti zadovoljavajuća alternativa vodećim brendovima. Potrošači sve veću pažnju daju promociji proizvoda privatnih lanaca.

PROMOCIJE Izgleda da je rast cijena imao veliki utjecaj na prodaju svježe hrane i slatkiša – kupci su manje trošili na svježe namirnice. Istovremeno, kategorije poput bezalkoholnih pića, proizvoda za osobnu njegu i lagani obroci (grickalice) slabije su pogođene ovim trendom. Promocije ostaju ključnima za pića i impulsne proizvode, ali također i za osobnu njegu i proizvode za čišćenje u domaćinstvu. Protekla godina

Nakon ulaska Lidla zabilježeno je pojačano natjecanje između predstavnika modernih trgovina te su se svi potrudili pojačati medijsku prisutnost kako bi privukli što više kupaca.

također je bila obilježena nizom spekulacija o drastičnom porastu cijena određenih tzv. osnovnih namirnica. U pokušaju obuzdavanja potrošačke panike, država se uključila u raspravu i počela aktivno isticati u medijima, kako bi sebe predstavila kao medijatora između biznisa i potrošača. Zbog rasta cijena mesa, proizvođači su upozorili na mogući rast cijena kobasica, mesnih i mliječnih proizvoda. Neki su čak tvrdili da 30-postotni rast cijena može uzrokovati 15-postotni rast cijena mesnih i mliječnih proizvoda.

'ZAMRZAVANJE' CIJENA U kolovozu, nakon intenzivne komunikacije s predstavnicima nekih trgovačkih lanaca, Miroslav Naydenov, bugarski ministar poljoprivrede i hrane, izjavio je da će cijene 10 osnovnih prehrambenih namirnica u Bugarskoj biti 'zamrznute' na tri mjeseca. Među tim namirnicama su kruh, jogurt i mlijeko, žuti sir, svinjetina i piletina, jaja i hrenovke. Putem zamrzavanja cijena Ministarstvo poljoprivrede i hrane bilo je uvjereno da je pomoglo siromašnim bugarskim potrošačima dok je odluka sama po sebi kvalificirana kao "promocija" trgovačkih lanaca. Većina političkih stranaka i tvrtki bila je jednoglasna u kritiziranju

odluke vlade o zamrzavanju cijena, proglasivši to agresivnom i neregularnom intervencijom države u tržišnu ekonomiju. Politika bugarske vlade proglašena je štetnom za mala i srednje velika poduzeća u Bugarskoj, koja su također pogođena teškom ekonomskom krizom. Činjenica da su neki trgovački lanci sudjelovali u pregovorima s vladom interpretirana je kao njihov pokušaj da se nametnu i izbiju u prvi plan u ambijentu brzorastuće kompeticije. Nakon ulaska Lidla na tržište bugarske maloprodaje, zabilježeno je pojačano natjecanje između predstavnika modernih trgovina te su se svi potrudili pojačati medijsku prisutnost kako bi privukli što više kupaca. Većina trgovačkih lanaca fokusirala se na niže cijene i jačanje promotivnih aktivnosti te je svoju novu poslovnu politiku naglašavala putem TV reklama i pri komunikaciji s potrošačima putem spotova, ali i u samim trgovinama. Određen broj međunarodnih trgovačkih lanaca, koji su bili prisutni putem hipermarketa, prebacio se na manje formate kako bi ostao bliži kupcima. Ostali su se odlučili za rebrendiranje i aktivnu pripremu vlastitih trgovačkih marki. n

Progressive Bugarska

progressive |

1/2:2013

 Progressive doručak

Dječja hrana

Za najmlađe samo najkvalitetnije Za temu svog 10. doručka, na kojem Progressive okuplja proizvođače, distributere, istraživačke agencije i nutricioniste, odabrali smo dječju hranu, tj. sljedeće dječje prehrambene kategorije: suhu hranu za bebe (u koju su uključeni i keksi, dvopeci te žitarice za malu djecu), dječje kašice, dojenačka mlijeka, gotove sokove i vode za bebe te čajeve za bebe (gotovi čajevi, instant čajevi te čajevi protiv grčeva). Pripremila: Marija Sedlar

zadnjih godinu dana (prosinac'11/siječanj'12 - listopad/studeni'12) na hrvatskom maloprodajnom tržištu (bez diskontnih trgovina, veleprodaje, ljekarni, Muellera i specijaliziranih dječjih trgovina) dječje prehrambene kategorije su ostvarile prodaju od 4.553,1 tona u vrijednosti od 248,6 milijuna kuna, otkrila je Ana Bulaš, mlađa voditeljica klijenata iz agencije Nielsen. Usprkos padu vrijednosne prodaje u odnosu na isto razdoblje prošle godine (-2,1%), kategorija bilježi rast količinske prodaje (+4,7%)“, otkrila je Bulaš.

RAST KOLIČINSKE PRODAJE Najveći količinski udio u zadnjih 12 mjeseci ostvaruje kategorija suhe hrane za bebe (44% količinske prodaje kategorije), dječje kašice 26%, gotovi sokovi i voda za bebe 15%, dojenačka mlijeka 14%, dok čajevi za bebe čine preostalih 2% količinske prodaje kategorije. „Suha hrana za bebe je u zadnjih 12 mjeseci ostvarila količinsku prodaju od 1.982,6 tona u vrijednosti od 106,7 milijuna kuna. Pritom kategorija bilježi rast količinske prodaje u odnosu na prethodnih 12 mjeseci od +4,2%, usprkos padu vrijednosne prodaje od -2,4%.

26 progressive |

1/2: 2013

Vodeći proizvođači, prema količinskom udjelu u kategoriji, su Podravka, Bambi i Hipp“, navela je Bulaš te dodala da trgovačke robne marke čine 1% količinskog udjela u kategoriji. Dječje kašice su u zadnjih 12 mjeseci ostvarile količinsku prodaju od 1.182,0 tona u vrijednosti od 53,3 milijuna kuna. Kategorija bilježi rast količinske prodaje u odnosu na prethodnih 12 mjeseci od +2,8%, usprkos padu vrijednosne prodaje od -4,7%. Vodeći proizvođači su Hipp, Fructal, Bebivita i Nestlé. Trgovačke robne marke čine 7% količinskog udjela u kategoriji. „Gotovi sokovi i voda za bebe su u zadnjih 12 mjeseci ostvarili količinsku prodaju od 667,2 tona u vrijednosti od 15,3 milijuna kuna. Kategorija bilježi rast količinske prodaje u odnosu na prethodnih 12 mjeseci od +6,9%, usprkos padu vrijednosne prodaje od -12,6%. Vodeći proizvođači su Hipp, Bebivita, Fructal te Humana dok trgovačke robne marke čine 17% količinskog udjela u kategoriji“, pokazuju podaci Nielsena. Dojenačka mlijeka su u zadnjih 12 mjeseci ostvarila količinsku prodaju od 638,7 tona u vrijednosti od 63,2 milijuna kuna. Kategorija bilježi rast i količinske (+9,2%) i vrijednosne prodaje (+5,9%) u odnosu na prethodnih 12 mjeseci. Vodeći proizvođači su Hipp, Nestlé te Milupa, a trgovačke marke čine 6% količinskog udjela u kategoriji. „Čajevi za bebe su u zadnjih 12 mjeseci ostvarili količinsku prodaju od 82,5 tona u vrijednosti od 10,1 milijuna kuna. Kategorija bilježi rast i količinske (+9,2%) i vrijednosne prodaje od (+5,9%) u odnosu na prethodnih 12 mjeseci dok su na tržištu prisutni Hipp (Hipp, Bebivita), Domaco (Bebimil) te Podravka (Ciciban, Lino), a trgovačke robne marke čine 0,3% količinskog udjela u kategoriji“, navela je Bulaš. Najvažniji kanal za prodaju kategorije dječje hrane su 'velike trgovine mješovitom robom (301-2500m2) i drogerije' koji ostvaruju 42% ukupne količinske prodaje. Slijede ih supermarketi (>301-2500m2) s 30% prodaje, hipermarketi (>2500m2) s 22%. Srednje trgovine mješovitom robom (41-100m2) čine 5% dok male trgovine mješovitom robom (<41m2) čine preostalih 2% ukupne količinske prodaje kategorije.

NAJTRAŽENIJE INSTANT KAŠICE Prema istraživanju agencije Hendal provedenom na nacionalno reprezentativnom uzorku 1000 građana, 7% odraslih građana Hrvatske

| 1/2:2013 redovito kupuje dječju hranu – hranu namijenjenu djeci do 3 godine starosti. „Udio kupaca dječje hrane najveći je među osobama mlađe i srednje dobi (25-44 god), u braku, koja imaju djecu te koja žive u kućanstvima s 3 i više članova. Od svih kategorija dječje hrane, najviše kupaca redovito kupuje instant kašice (73%) te zatim sokove i čajeve (60%), a značajno manje gotove kašice (27%) i zamjenska mlijeka (18%)“, otkrila je Nataša Antunović, Research Manager iz Hendala. Od uobičajenih kategorija hrane za djecu, redovito se kupuju najviše keksi (77%), jogurti (74%) i deserti (63%), a značajno manje krekeri (25%) i žitne pločice (22%). „Na dječju hranu najmanje kupaca mjesečno troši iznose do 100 kuna (17%), trećina troši između 100 i 300 kuna (35%), a gotovo polovica kupaca mjesečno troši više od 300 kuna (48%). Dječju hranu najviše kupaca kupuje tijekom uobičajene kupovine, u supermarketima i hipermarketima (75%), a manji dio kupovinu obavlja u drogerijama (22%). Većina kupaca najviše pozornosti prilikom kupovine posvećuje sastavu proizvoda (45%) i imenu proizvođača, odnosno brendu (30%)“, istaknula je Antunović te dodala kako je istraživanje pokazalo da polovica kupaca nikada ne kupuje novitete već se drži isprobanih proizvoda (52%), a polovica kupaca isprobava i novitete - većina to čini povremeno (41%) te samo mali udio kupaca to čini često (7%).

PROBIOTICI U SLUŽBI PREVENCIJE Znanost je tek nedavno primijetila i dokazala blagodati korištenja probiotika u prehrani, posebice u preventivne svrhe, iako se živi mikroorganizmi u fermentiranim mliječnim proizvodima koriste tisućama godina, otkrila je u svom predavanju Diana Gluhak, mag.nutr.

„Probiotik je jedna ili više kultura stanica mikroorganizama koje, primijenjene u životinja i ljudi, djeluje korisno na domaćina poboljšavajući svojstva autohtone mikroflore. U probavnom sustavu zdravog čovjeka nalazi se iznimno velika mikrobna populacija nazvana mikrobiom, a sadržaj vrsta i količine mikroorganizama koje prevladavaju u određenom dijelu gastrointestinalnog trakta ovise o prehrani, stilu života i mnogo drugih čimbenika. U konačnici probavni sustav odraslog čovjeka nastanjuje 500 do 1000 različitih bakterijskih vrsta. Suprotno tome, probavni sustav je prilikom rođenja sterilan, a brzina kolonizacije ovisi o nekoliko čimbenika: gestacijskoj dobi, načinu poroda, okolini i primjeni antibiotika. Razlika u mikrobiomu dojenog i djeteta na umjetnoj prehrani je vidljiva kroz prvih mjesec dana života te je kvalitetna hrana za dojenče iznimno bitna. Probiotici svojim metabolizmom pasivno sudjeluju u ukupnoj probavi na način da imaju važnu ulogu u sintezi i apsorpciji hranjivih sastojaka i naposljetku digestije. Lactobacillus reuteri je bakterija mliječne kiseline i nalazi se u probavnom traktu većine ljudi. Iako relativno brzo kolonizira probavni trakt, nakon prestanka ingestije povlači se unutar par mjeseci“. Gluhak je napomenula da se L. reuteri nalazi i u majčinom mlijeku te ima i iznimno pozitivan utjecaj na dječju gastrointestinalnu mikrofloru. „L. reuteri je sve više pod povećalom prehrambene industrije i u proizvodnji dječje hrane zbog svog blagotvornog učinka. Probiotičke formule za dojenčad trebaju biti popraćene relevantnim probioticima kako bi se stvorila dodatna vrijednost koja će imati pozitivan utjecaj na gastrointestinalnu floru dojenčeta. Kvalitetna prehrana treba biti prisutna od rane dobi i nadalje jer je to pozitivan trend koji vodi boljoj kvaliteti života i očuvanju zdravlja“, zaključila je Gluhak.

progressive |

1/2:2013

 Progressive doručak

Dječja hrana

Ana Bulaš, Nielsen

Nataša Antunović, Hendal

Diana Gluhak, mag. nutr.

HIPP Hipp je na hrvatskom tržištu prisutan više od 20 godina, a danas u asortimanu ima preko 100 proizvoda: mliječne formule, čajeve, sokove, kašice od voća i povrća te kašice od integralnih žitarica i voća, žitne i gotove mliječne kašice, kekse, krekere, pudinge… „U posljednjih pet godina došlo je do velikih novosti, pa tako danas nudimo i vodu za bebe, a novost je kategorija Kinder 1 do 3 koju smo plasirali širom Europe. Naime, zakon koji regulira hranu za dojenčad, regulira i hranu za djecu od 1 do 3 godine i naš novitet zadovoljava tu zakonsku regulativu. Zadatak nam je educirati majke što je važno u prehrani djece nakon prve godine života, istaknula je Nataša Negran, voditeljica Hipp marketinga. „Hipp je prisutan i u kategoriji početnih i zamjenskih mlijeka na kojoj kontinuirano radimo na poboljšanju recepture te danas imamo jedinstvenu kombinaciju probiotika i prebiotika. U kategoriji instant čajeva prisutni su samo Hipp i Bebivita čajevi, ali ova kategorija je u padu. Najprodavaniji proizvod Hippa su kašice za laku noć koje se mogu naći u pet okusa. Ti su proizvodi ne samo bestselleri Hippa, već i cijele kategorije hrane za dojenčad u staklenci na hrvatskom tržištu“, otkriva Negran.

BEBIMIL, BEBIVITA Jasminka Kovačić, voditeljica marketinga za brendove Bebimil i Bebivita u Viveri, podsjetila je da je brend Bebimil u segmentu zamjenskih mlijeka na hrvatskom tržištu lider već 30 godina, dok je brend Bebivita prisutan u segmentu dohrane dojenčadi i male djece. „Bebivita je rastući brend na tržištu, a asortiman se sastoji od čajeva, sokova, voćnih kašica, keksa i obroka u staklenkama te Bebivita kašica ‘Fino voće’ pakiranih u praktične ‘kadice’ 4x100 g koje imaju i izvoran voćni okus jer sadrže 100% voća, obogaćenog vitaminom C. Prvi smo na tržište lansirali sokove u pakiranju od 0,5 l u PET ambalaži. Upravo je blagi sok od jabuke od 200 ml i 0,5 l, uz voćne kašice s okusima jabuke, šljive i breskve, među najprodavanijim proizvodima Bebivite. Kod Bebimila, naš najprodavaniji proizvod je Bebimil 1, početno mlijeko za dojenčad koje čini oko 15% ukupnog tržišta dojenačke hrane, a nalazi se u 300 g i 600 g pakiranju.“ Kovačić je otkrila kako rade na razvijanju novih komercijalnih pakiranja koja će roditeljima pružiti mogućnost uštede s obzirom da je potrošnja u ranijem periodu dječjeg života velika i ti se proizvodi troše u većim količinama.

NESTLÉ Još davne 1867. godine Henri Nestlé je svoje poslovanje započeo s proizvodnjom dječje hrane. „Danas, sa 145 godina ekspertize u segmentu dječje hrane, stalnim ulaganjima u istraživanje i razvoj, osiguranjem kvalitete proizvoda i sigurnosti hrane, nastojimo svakoga dana i svugdje unaprijediti živote naših potrošača“, istaknula je Koraljka Novina

28 progressive |

1/2: 2013

Nataša Negran, Hipp

Jasminka Kovačić, Bebimil, Bebivita

Brkić, voditeljica kategorije dojenačkih mlijeka iz tvrtke Nestlé Adriatic. „U segmentu dječje hrane, osim dojenačkih mlijeka pod robnom markom Nan, imamo i proizvode pod robnom markom Nestlé i to u kategorijama: suhe žitne kašice s dodanim probioticima, mlijeka sa žitaricama te mliječni deserti i jogurti. Upravo je Nestlé prvi za hrvatsko tržište lansirao ovu vrstu mliječnih proizvoda te stoga ne čudi činjenica kako Nestlé ima vodeću poziciju u ovoj brzo rastućoj kategoriji dječje hrane. Osim navedenog, u asortimanu imamo i Nestlé Junior mlijeko namijenjeno djeci od prve do treće godine. U Hrvatskoj je mlijeko za odrastanje prilično slaba kategorija. Vjerujemo da je tako jer potrošači nisu dovoljno educirani o tome da obično kravlje mlijeko nije dovoljno prilagođeno djeci nakon navršene prve godine života. To je kategorija u kojoj vidimo veliki potencijal“, poručila je Novina Brkić.

PODRAVKA Podravkina tradicija proizvodnje dječje hrane duža je od 40 godina, a brend Lino na tržištu je od 1980. godine. „Lino žitne kašice su pahuljice od žitarica s dodacima - čokolade, lješnjaka, keksa, meda, voća. Lino Rižolino i Lino Rižolino voće idealni su proizvodi za početak dohrane jer ne sadrže gluten dok djeci nakon tog perioda roditelji mogu ponuditi Lino Čokolino, Lino Keksolino, Lino Frutolino… U Lino asortimanu nalaze se mliječni proizvodi koji se pripremaju s vodom i bezmliječni proizvodi koji se brzo i jednostavno bez kuhanja pripremaju s mlijekom. Lino žitne kašice se uvode u prehranu djeteta od šestog mjeseca starosti i ostaju jedan od omiljenih obroka ili međuobroka tijekom cijelog života. Upravo je naša najveća snaga u kategoriji suhih kašica gdje je Lino Čokolino apsolutni lider i jedan od rijetkih proizvoda namijenjenih bebama i djeci koji konzumiraju i odrasli“, otkrila je Vesna Višnić-Vutuc, direktorica službe Marketing tržišta RH. Osim toga, Lino žitne kašice su oplemenjene mineralima i vitaminima, bez konzervansa i drugih aditiva, visoke energetske i nutritivne vrijednosti, a priprema obroka je jednostavna i brza – bez kuhanja! Podravka u asortimanu dječje hrane ima 21 proizvod, među kojima je i Lino keks. Najprodavaniji Podravkin proizvod je Lino Čokolino, koji se na policama nalazi u pakiranjima od 200 g, 500 g i 1 kg.

FRUCTAL Frutek je robna marka tvrtke Fructal, a Danijela Kamberović, Brand Manager iz Orbica, otkriva kako je taj slovenski brend na hrvatskom tržištu od 1974. godine prisutan sa sokovima, a od 1982. s kašicama. „U asortimanu imamo gotove kašice i sokove za djecu od 4 i 6 mjeseci do dvije godine. Kašice se prodaju u staklenkama od 190 g i 120 g u različitim voćno, voćno-povrtnim, voćno-žitnim, voćno-mliječnim i mliječnim kombinacijama. Najprodavanija kašica je marelica-kruška 190 g“. Kamberović je dodala da u Fructalu postoje optimistični razvojni planovi za ovu godinu i da se razmišlja o širenju na druge kategorije, drugačija

| 1/2:2013

progressive |

1/2:2013

 Progressive doručak

Dječja hrana

Koraljka Novina Brkić, Nestlé Adriatic

Vesna Višnić-Vutuc, Podravka

Ivana Alvir, Podravka

pakiranja... Kamberović je istaknula kampanju Moj Frutek koja je u Hrvatskoj imala veliki odaziv, a u kojoj su potrošači predlagali nove okuse kašica i sokova. Po završetku akcije odabrat će se najbolji okusi i s njima proširiti Frutekov asortiman.

MILUPA Milupa, danas članica Danone grupacije, s proizvodnjom zamjenskih mlijeka počela je u Njemačkoj 1921. godine. Brendove Aptamil i Milumil u Hrvatskoj distribuira Biofarm, čija je voditeljica prodaje Ljiljana Franković istaknula: „Fokusirani smo na dojenačka mlijeka te ćemo uskoro na tržište plasirati i Aptamil 4 – mlijeko za odrastanje namijenjeno djeci od navršenih 24 mjeseca. U ponudi imamo i žitne kašice koje se miješaju s vodom ili mlijekom. Najprodavanije su žitne BIO kašice 7 žitarica, rižine pahuljice i griz.“ Kao što su naglasili i ostali proizvođači dječje hrane, i Milupa posebnu pažnju pridaje kvaliteti strogo kontroliranih sirovina koja za ovu vrstu prehrambenih proizvoda mora biti na najvišoj razini.

TRENDOVI Hippu je trenutno u fokusu kategorija Kinder 1 do 3 koju planiraju širiti s novim proizvodima. „U ovom segmentu imamo jedinstveni proizvod Voćni pire koji zovemo voćna zabava jer putem njega na zabavan način nudimo djeci voće, a prednost pirea je što je lako probavljiv, energetski učinkovit i ima mnoštvo vitamina C. Proizvod je u svega nekoliko mjeseci od lansiranja dospio na 20. mjesto od ukupno 250 proizvoda koji se nalaze u kategoriji dječjih kašica“, otkrila je Negran. “U segmentu dojenačke hrane najveća se potrošnja bilježi kod formula za zdravu dojenčad, no trend je da se razvijaju specijalne formule za

Jadranka Lakuš, Podravka

Danijela Kamberović, Orbico

dojenčad s posebnim potrebama - kolike, refluks, alergije na kravlje mlijeko i sl. Mi bilježimo rast potrošnje mlijeka za djecu od 1-3 godine i tu vidimo veliki potencijal te i dalje namjeravamo staviti fokus baš na taj segment. Dječja hrana izuzetno je dinamična kategorija, svake godine lansiraju se nova pakiranja, recepture, proizvodi i okusi jer mame žele proširiti jelovnik svoje djece. Uvijek se vodi briga o sastavu, da nema dodanog šećera, nego je proizvod obogaćen potrebnim vitaminima i mineralima i svi trendovi idu u smjeru da se razvijaju prirodni i potpuno zdravi proizvodi“, istaknula je Kovačić. Funkcionalni karakter hrane sve je više važan i kod dojenačke hrane, jer roditelji sve više traže proizvode za specifične potrebe svoga djeteta, poput alergija, potvrdila je i Novina Brkić. „Neizbježno je da će neki segmenti dječje hrane bilježiti pad dok očekujemo rast tzv. nišnih proizvoda. Smatramo kako je važno razvijati segment mlijeka za odrastanje, koja su namijenjena djeci od prve do treće godine. Nestlé Junior mlijeko odgovara na potrebe tržišta. Potencijal vidimo i u segmentu još nedovoljno razvijenih kategorija poput napitaka na bazi žitarica i prijelazne mliječne hrane, s raznim okusima. Takvi proizvodi ne sadrže dodane šećere, a dostupni su u praktičnim pakiranjima i odmah spremni za konzumaciju.“

SEZONSKI KARAKTER Ivana Alvir, voditeljica grupe proizvoda u Podravci, istaknula je „da kategorija ne bilježi veće sezonske oscilacije, iako u ljetnim mjesecima raste prodaja ready to use proizvoda i gotovih kašica u staklenkama. Prodaja se povećava ako odrađujemo dodatne aktivnosti prema potrošačima, u bilo kojem periodu u godini.“ Veću prodaju u ljetnim mjesecima, bilježi i Fructal, ali Kamberović ističe da se ne radi o drastičnim promjenama. „Roditelji u toplijim mjesecima češće idu na izlete pa im je lakše ponijeti gotovu kašicu nego da ju rade kod kuće, a i gotove kašice prolaze stroge i brojne kontrole pa su sto posto sigurne u vrućim mjesecima.“ Hipp veću prodaju svojih proizvoda bilježi tijekom ljetnih mjeseci zahvaljujući i dolasku turista koji kupuju njihove proizvode o kojima se, kako otkriva Negran, često raspitaju u Hipp savjetovalištu koje je na usluzi roditeljima već 15 godina. Za razliku od ready to use proizvoda i gotovih kašica, Franković je uz osmijeh istaknula da upotreba dojenačkih mlijeka ovisi o samo jednom faktoru - broju djece!

MARKETING Kao i u drugim kategorijama, i u ovoj su bitne marketinške aktivnosti. „Naši potrošači imaju drugačije trendove u komuniciranju, recimo putem društvenih medija traže savjete o proizvodima i dodatne aktivnosti, poput lojalty programa, akcija. Kako je Lino Čokolino jedinstven proizvod jer ga ne koriste samo djeca nego i odrasli, tako su i naše aktivnosti usmjerene i prema maloj djeci, ali i prema školarcima i odraslima“, poručila je Alvir.

30 progressive |

1/2: 2013

| 1/2:2013

Ljiljana Franković, Biofarm

„Isto tako, neizostavna konstanta u komunikaciji prema malim i velikim potrošačima je i Lino medvjedić koji uvijek sprema nešto fino te svojom pojavom budi izrazito jake pozitivne emocije kako kod djece tako i kod odraslih“, istaknula je Jadranka Lakuš. Lino višebojac, jedinstvena aktivnost na tržištu Hrvatske koja okuplja djecu školske dobi i potiče natjecateljsko-sportski duh kako između školarcima tako i među školama. Osnovni cilj takve aktivnosti je poticanje mladih na kretanje i bavljenje sportom, poručila je Višnić-Vutuc. Franković je podsjetila da su zamjenska mlijeka specifična kategorija jer se ne smije potrošače dodatno poticati na kupnju, a i Novina Brkić složila se da se programom lojalnosti mama neće prebaciti na drugi proizvod. Međutim kod kašica i sokova roditelji dobro reagiraju na novosti, lojalnost nije dovoljno velika i proizvođači uz ulaganja u marketing mogu privući nove potrošače.

KRIZA, PDV Ovo je kategorija koju kriza nije pogodila jer roditelji ne štede na djeci i za djetetove potrebe 'mora biti', složili su se svi sudionici radnog doručka. Spuštanje stope PDV-a na dječju hranu s 23 na 10 posto omogućilo je roditeljima da kupuju te proizvode po povoljnijoj cijeni dok je dojenačka hrana, koja je bila na nultoj stopi PDV-a, od 1.1. ove godine ukinuta. Proizvođači i distributeri upozoravaju trgovce i roditelje da oni nisu podigli cijene svojih proizvoda nego se stopa s nulte stope podigla na 5 posto što je utjecalo na povećanje cijena. U kategoriji dječje hrane udjeli privatnih marki su minorni jer istraživanja pokazuju da roditelji obraćaju veliku pozornost na sastav, proizvođača, a kvaliteta proizvoda mora biti neupitna.

DESTINACIJSKA KATEGORIJA Kada je u pitanju suradnja s trgovcima, nema velike razlike u odnosu na ostale kategorije: zahtjevi od strane trgovaca su veliki, kao i očekivanja proizvođača i distributera. Često je kod nekih kupaca pitanje veličine police koja se ne povećava dok se istovremeno povećava broj proizvoda. Time nisu zadovoljni ni proizvođači s manjim brojem SKU-a, a posebno oni s velikim brojem proizvoda koji se zbog premalo mjesta na polici četo susreću s out of stock situacijama. Trgovci tako gube promet, umjesto da prate trendove i potrošačima daju raznovrsnu ponudu. Također, problem je što veliki broj kupaca ovu kategoriju nije prepoznao kao destinacijsku, posebno kada su u pitanju zamjenska mlijeka. Naime, praksa pokazuje da mama, ukoliko na polici ne pronađe određeni proizvod koji želi za svoje dijete, napušta trgovinu i svu kupovinu obavlja negdje drugdje. Zato je bitno imati u trgovini lijep i dovoljno velik prostor za dječju hranu i uz to vezati kategorije pelena, kozmetike, knjiga – kod nas su do nedavno police većinom bile neuredne i mame se nisu mogle snaći, ali proizvođači primjećuju da se to polako počinje mijenjati. n

progressive |

1/2:2013

 INTERVJU MJESECA

Josip Zaher, predsjednik Udruge trgovine HUP-a

Godina izazova i nove konkurencije S 1. siječnjom 2013. godine započela je obvezna primjena fiskalnih blagajni za velike sustave, što znači da su od tog dana Zakon o fiskalizaciji obvezni primijeniti svi veliki subjekti iz trgovačkog sektora, odnosno veliki i srednji poduzetnici iz djelatnosti trgovine. Josip Zaher, predsjednik Udruge trgovine HUP-a i prvi ovogodišnji sugovornik Intervjua mjeseca, smatra da su oni dobro informatizirani i opremljeni dok je kod ugostitelja bilo više problema u tekućem poslovanju jer fiskalizacija traži uvođenje uređaja – fiskalnih blagajni (hardversko rješenje) kao uspostavu sustava kontrole izdavanja računa i pripadajući softver. Razgovarala: Marija Sedlar Podržava li HUP uvođenje fiskalnih blagajni i kako će one utjecati na poslovanje trgovaca? Tražili smo duži period prilagodbe jer je od same najave do primjene novog Zakona prošlo tek nekoliko mjeseci pa je bilo tehničkih problema, nejasnoća pojedinih odredbi Zakona, a od strane trgovaca najviše prigovora je bilo upućeno na visinu blagajničkog maksimuma. U zajedničkoj inicijativi osam najvećih trgovaca, putem HUP-a, Ministarstvu financija i Poreznoj upravi istaknuli smo da kao Udruga uvijek podržavamo donošenje svih zakonodavnih rješenja s ciljem boljeg reguliranja tržišta koji sprečava ulazak u sivu zonu, kao i osiguravanje plaćanja svih obveza prema državi, ali da bi se to kvalitetno provelo treba uvijek osigurati primjereni rok za usklađivanje svih subjekata koji su obuhvaćeni Zakonom. S obzirom da Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom predstavlja novo zakonsko rješenje na našem tržištu, kako za gospodarski sektor tako i za državu, predlagali smo da se primjena Zakona odgodi na 1. srpnja 2013. godine kako bi se u početku primjene izbjeglo nepotrebno kažnjavanje zbog mogućih nenamjer-

32 progressive |

1/2: 2013

nih grešaka IT sustava i ljudi zaduženih za provedbu. Ovom prilikom inicirano je hitno otvaranje komunikacijskog kanala na relaciji gospodarstvo (HUP) – Porezna uprava kako bi se na vrijeme upozorilo na nedorečenosti Zakona te na taj način izradile izmjene i dopune Zakona da bi se izbjegla različita tumačenja Zakona i posredno time nepotrebno pečaćenje poslovnih prostorija. Mali trgovci još imaju vremena za usklađivanje svojih sustava jer su obvezni primijeniti Zakon o fiskalizaciji tek od 1. travnja. Smatramo da u sektoru trgovine vlada zadovoljavajuća razina financijske discipline, kada govorimo o legalnim gospodarskim subjektima. Problem će i dalje biti oni koji djeluju u sivoj zoni, ne izdaju račune, nemaju prijavljene tvrtke, radnike i sl. To fiskalizacija neće moći riješiti preko noći i zbog toga će i dalje biti porezne utaje. Država smatra da razina poreznog morala, odnosno razina financijske discipline u Hrvatskoj nije na zadovoljavajućoj razini, ali smatram da svi legalni i registrirani subjekti rade u okviru Zakona i ne krše ih namjerno. Do kršenja dolazi zbog propusta ili nerazumijevanja. Kazne su velike i nitko ne

| 1/2:2013 želi izgubiti svoje poslove. Veći problem predstavljaju neregistrirani i nelegalni subjekti i država stoga mora raditi u smjeru suzbijanja sive ekonomije, na sprječavanju porezne utaje na svim razinama te omogućavanju efikasnijeg nadzora prometa u slučaju nelegalnih poslovnih subjekata. Potrošače također treba informirati da oni koji ne izdaju račune krše porezne zakone i da korištenjem usluga 'u fušu' ili kupnje proizvoda bez računa potiču stvaranje sivog tržišta. Kako je na sektor trgovine utjecalo povećanje stope PDV-a s 23 na 25 posto? Povećanje poreza uvijek ima veći psihološki efekt nego se očekuje. Promjena PDV-a usko je povezana s potrošnjom koja ionako zbog krize stagnira. Današnji kupci su promijenili svoje potrošačke navike, idu češće u trgovine, kupuju manje košarice i prate akcije trgovaca. Izbjegavaju velike nabavke i postali su vrlo osjetljivi na cijene. Impulzivna kupnja se drastično smanjila. Kupuju se neophodne namirnice, a smanjena je potražnja za luksuznim proizvodima. Za trgovce, promijenjena viša stopa PDV-a značila je prilagodbu sustava blagajni i pripreme izdavanja računa s iskazanim novim stopama PDV-a. Standardna stopa PDV-a od 1. ožujka povećana je s 23 na 25 posto dok je istovremeno uvedena snižena stopa PDV-a od 10 posto na jestiva ulja i masti, dječju hranu, isporuku vode i bijeli šećer. Od 1. siječnja 2013. stopa od 10 posto primjenjuje se i na ugostiteljske usluge s ciljem poticanja turizma. Kada govorimo o poreznim promjenama, moramo istaknuti da je za sve potrebno određeno razdoblje prilagodbe, pa tako i u ovom slučaju, za što su potrebni i vrijeme i određeni troškovi koji terete trgovinu zbog promijenjenog ispisa cijena i utrošenih radnih sati. Unutar Udruge, razmatrali smo i problematiku mogućeg porasta cijena roba uvjetovanog rastom stope PDV-a, ali ne samo zbog poreza već i zbog rasta cijena energenata i sirovina te tečaja dolara i eura. Iz redova naših članova istaknuto je da će oni, kojima financijska situacija dozvoljava, preuzeti dio tereta povećanog PDV-a radi sprječavanja rasta cijena. Ne možemo govoriti i u ime drugih koji nisu članovi HUP-a, ali mislim da tu svi trgovci isto razmišljaju i svim svojim snagama nastoje ublažiti udar na potrošače te sačuvati postojeću razinu potrošnje, standard građana, radna mjesta i investicije. Mišljenja smo da je za izlazak iz krize vrlo važno zadržavanje postojeće razine osobne potrošnje hrvatskih građana. Želimo unijeti dozu optimizma u potrošnju jer se samo pozitivnim trendovima u osobnoj potrošnji i investicijama može utjecati na neke konkretne pomake za izlazak iz krize. Unatoč lošoj gospodarskoj situaciji i stagnaciji potrošnje, novim trendovima u poslovnom okruženju zajednički se želi postići da ne dođe do nekontroliranog rasta cijena, osim u slučaju promjene vanjskih inputa sadržanih u cijeni proizvoda, a koji su van kontrole poslovnog sektora trgovine. Sumirajte ukratko 2012. godinu. Godinu 2012. pamtit ćemo kao godinu umjerenog i opreznog optimizma koji je vladao među trgovcima, ali i potrošačima. U protekloj godini došlo je do prelijevanja trendova iz prethodnih razdoblja pri čemu su utjecaj imala i kretanja na tržištu rada, situacija na svjetskom tržištu i zbivanja u euro-zoni. Ti trendovi pokazivali su određenu dozu neizvjesnosti. Trgovina na malo u 2012. godini bilježi silazni trend prometa u trgovini na malo pa ne možemo govoriti o oporavku maloprodaje u skorom razdoblju. Zadnji podaci potvrđuju da realni sektor još uvijek ne pokazuje naznake oporavka, nema oporavka ni tržišta rada, a time ni potrošnje. Potrošačke navike iz razdoblja recesi-

je ostavile su traga pa su kupci zadržali oprez i racionalnu potrošnju. Na ponašanje potrošača utječu kretanja na tržištu rada, raspoloživi dohodak kućanstva, ali i očekivana kretanja u budućnosti. Dodatni utjecaj na sklonost potrošnji i potrošački optimizam imaju i neizvjesni vanjski faktori (npr. dužnička kriza u eurozoni i sl.). Intenzitet potrošnje limitiran je postojećom kupovnom moći, životnom standardu i raspoloživom budžetu kućanstva. Očekujemo da će se navedene kupovne racionalne navike kupaca i dalje nastaviti. Osim raspoloživog dohotka, na sklonost potrošnje utječu i dosadašnje stečene navike ponašanja, i ako je kupac postao racionalan, očito će nastaviti takvo i slično ponašanje u kupnji. Važno je pritom spomenuti i utjecaj medija koji utječu na buduća ponašanja, ali naravno i pojedine marketinške strategije ponuđača koji se bore za svakog kupca. Možda treba spomenuti da će dinamika izgradnje novih trgovačkih centara u RH biti usporena i teško da će se ponoviti godine prije krize kada je trgovina bila top destinacija za investitore. Također, osvrnuo bih se i na podatke o stopama rasta potrošačkih cijena pa bih naveo i najnovije podatke Državnog zavoda za statistiku od prosinca prošle godine pri čemu je vidljivo da je inflacija u Hrvatskoj dosegnula 4,7 posto na godišnjoj razini. Podaci DZS bilježe da su najviše porasle cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva (13,8 posto). Slijede cijene prehrane i bezalkoholnih pića (5,6 posto) dok su cijene alkoholnih pića i duhana porasle za pet posto. Očito je da su te inflatorne pritiske kreirali rast porezne presije, odnosno povećanje stope PDV-a, rast cijena inputa: električne energije i plina te vremenske neprilike, kao na primjer suša, koja je povećala cijene hrane. S obzirom na nastavak razdoblja recesije, i ove godine možemo očekivati sličnu stopu promjene potrošačkih cijena.

Unatoč lošoj gospodarskoj situaciji i stagnaciji potrošnje, novim trendovima u poslovnom okruženju zajednički se želi postići da ne dođe do nekontroliranog rasta cijena, osim u slučaju promjene vanjskih inputa sadržanih u cijeni proizvoda. Ima li u Hrvatskoj mjesta za konsolidaciju i dolazak novih trgovaca? Konsolidacija je već počela, a mogući dolazak za nove trgovce u Hrvatsku naravno da postoji. Puno će ovisiti o daljnjim trendovima, trajanju krize i kretanjima u eurozoni, ali i drugim stimulativnim faktorima naše države. U zemljama našeg okruženja već se nalaze veliki EU trgovački lanci poput Carrrefoura i Delhaizea koji kroz akvizicije mogu ući i na naše tržište. Hrvatska trgovina i proizvođači povezani su sa zemljama u regiji ugovorom o slobodnoj trgovini – kako će na CEFTA-u utjecati naš ulazak u EU? Iako ulazak u Europsku uniju označava izlazak Hrvatske iz asocijacije CEFTA i prestanak važenja bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini između Hrvatske i članica CEFTA-e, to nužno ne znači da će povoljni trgovinski uvjeti koje je Hrvatska imala dogovorene s članicama CEFTA-e automatski biti stavljeni izvan snage. Naime, postoje naznake da će se u narednim mjesecima ipak uspjeti dogovoriti određeni povoljniji carinski tretman hrvatskih proizvoda na tržištima CEFTA-e. Iz Vlade su u srpnju prošle godine najavili da će se povjerenik Europske

progressive |

1/2:2013

 INTERVJU MJESECA

vornosti nacionalnih tijela i tijela EU iz područja trgovinske politike, kao i informacije što hrvatskim gospodarstvenicima donosi pristupanje EU i kakvi će biti uvjeti izvoza na treća tržišta. Članovima su dostupne informacije o porijeklu roba, zaštitnim mjerama, ugovorima o slobodnoj trgovini, tarifnim suspenzijama i kvotama na zajedničkom tržištu EU. Ulaskom u EU dugoročno očekujemo više pozitivnih učinaka na cijelo gospodarstvo Hrvatske. Ulaskom u EU otvara se mogućnost korištenja fondova EU za sve gospodarske subjekte, bez obzira na djelatnost.

Ulazimo na tržište od 500 milijuna potrošača, ali jednako tako i na tržište ogromne konkurencije. Domaći trgovci su se dobro pozicionirali i na vrijeme su preuzeli svoj tržišni udio i dobro drže svoje pozicije. komisije angažirati na pokretanju postupka konzultacije sa zemljama CEFTA-e o dodatku na njihove Sporazume o stabilizaciji i pridruživanju u koji bi bili uključeni hrvatski izvozni interesi. Iako su povratne informacije o statusu tih konzultacija minimalne, a konačnih odluka još uvijek nema, u HUP-u apeliramo na nužnost postizanja dogovora u tom smjeru, čim prije, zbog negativnih posljedica koje bi ukidanje povoljnijih trgovinskih uvjeta na tržištima CEFTA-e imalo na domaće gospodarstvo. U HUP-u očekujemo postizanje dogovora na način da se u Sporazume o stabilizaciji i pridruživanju EU sa tržištima CEFTA-e uključe svi povoljni trgovinski uvjeti koje je Hrvatska ostvarivala kao članica CEFTA-e. Vrijednost hrvatskog izvoza na tržišta CEFTA-e je 2011. iznosila 20 posto ukupnog hrvatskog izvoza pa bi gubitak dijela tih izvoznih prihoda značio i dodatne probleme za domaće gospodarstvo. Najveći dio izvoznih prihoda na tržištima CEFTA-e odnosi se na prehrambeno-prerađivačku industriju i trgovinu. Na eventualni scenarij gubitka povoljnijeg carinskog tretmana hrvatskih proizvoda na tržištima CEFTA-e tvrtke se mogu prilagoditi na razne načine, no nadamo se da za najgore scenarije neće biti potrebe. Naime, u slučaju gubitka povoljnijeg carinskog tretmana hrvatski izvoznici bili bi u minusu za 350 milijuna kuna, a možda najvažnije za naglasiti je da bi to značilo gubitak između 3 i 4 tisuće radnih mjesta. Kako HUP trgovcima pomaže u pripremama za ukidanje granica s Europom? Unutar HUP-a pokrenuli smo cikluse seminara s Državnim uredom za trgovinsku politiku na kojima članove informiramo o ulozi i odgo-

34 progressive |

1/2: 2013

Koriste li hrvatski trgovci u dovoljnoj mjeri nove tehnologije poput online prodaje? Preduvjet za online prodaju je dobra zakonska osnova i sigurni uvjeti poslovanja. U RH je ovo područje regulirano Zakonom o elektroničkoj trgovini koji je u potpunosti usklađen sa zakonodavstvom Europske unije s područja elektroničkog poslovanja. U ovom području primjenjuje se Zakon o trgovini i Zakon o zaštiti potrošača koji regulira prodaju na daljinu. U 2010. godini uklonjene su pravne prepreke za elektroničko poslovanje kroz donošenje izmjena podzakonskih propisa Zakona o elektroničkom potpisu. Podaci Ministarstva gospodarstva prezentirani u dokumentu Izvještaj o provedbi programa zaštite potrošača pokazuju da online trgovina još uvijek nije dovoljno zastupljena. Samo 17% pojedinaca kupuje robu i usluge putem interneta gdje prednjače kupovina knjiga i časopisa te odjeće i sportske opreme. Kao nužan preduvjet za razvoj elektroničke trgovine postavlja se otklanjanje nepovjerenja potrošača prema ovakvom obliku poslovanja. S ciljem podizanja razine javne svijesti o praktičnosti korištenja online poslovanja te kako bi se steklo što veće povjerenje u sigurnost i zaštićenost potrošača u procesu elektroničke trgovine s jedne strane, i njezinog razvoja s druge strane, održano je nekoliko sastanaka HUP-a i Uprave za e-poslovanje pri Ministarstvu gospodarstva. Kako država stimulira poslodavce na nova zapošljavanja? U području poticanja zapošljavanja postoje mjere koje se kontinuirano provode putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i veliki spektar mjera koje su usmjerene na teško zapošljive osobe i vrlo su atraktivne svim poslodavcima, pa tako i poslodavcima u trgovini. Istaknuo bih da bi se trebalo više akceptirati trgovinu u povoljnim kriterijima dodjele kredita HBOR-a ili drugim programima poticanja poduzetništva jer se ponekad trgovina grupira kao izuzetak, odnosno svi se mogu kandidirati za mjere osim subjekata u djelatnosti trgovine. Koji su najveći izazovi s kojima se trenutno susreću hrvatski poslodavci i što donosi 2013.? Najveći izazov je kako opstati i preživjeti u današnjim uvjetima. Nadolazeća godina bit će godina novih izazova koje nam donosi članstvo u EU. Ulazimo na veliko tržište od 500 milijuna potrošača, ali jednako tako i ogromne konkurencije. Priliku za investiranje u trgovinu u Hrvatskoj su prepoznale mnoge strane trgovačke kuće iz EU koje su zauzele velik dio tržišta. Domaći trgovci su se dobro pozicionirali i na vrijeme su preuzeli svoj tržišni udio i dobro drže svoje pozicije. I dalje će biti preslagivanja u trgovini i konsolidacije. Trgovci će se udruživati i pronalaziti zajedničke interese u nastupu na tržištu. Mali trgovci će se morati specijalizirati, povezivati i pronalaziti tržišne niše. Kroz godine očekujemo zahtjevnije i izbirljive potrošače pa će tu veliku ulogu imati i zaštita prava potrošača i njihovog zdravlja. n

| 1/2:2013

progressive |

1/2:2013

 U FOKUSU neprehrana

Deterdženti za strojno pranje posuđa

Tablete najprodavanije Unutar samih deterdženata (bez uključenih aditiva), tablete čine 83% količinske prodaje kategorije, gelovi 10%, dok prašak ostvaruje 7% prodaje segmenta.

analizu su uključeni deterdženti za strojno pranje posuđa te razni aditivi (sol, sjajilo, pojačivači, osvježivači). U zadnjih godinu dana (siječanj/veljača-studeni/prosinac'12) na hrvatskom maloprodajnom tržištu (bez diskontnih trgovina, veleprodaje, tržnica i Muellera) kategorija detedženata za strojno pranje posuđa i aditiva ostvarila je prodaju od 2.585,4 tone u vrijednosti od 85.472,8 milijuna kuna. Kategorija bilježi pad i vrijednosne (-3,1%) i količinske prodaje (-2,8%). Kada govorimo o kategoriji detedženata za strojno pranje rublja, obično govorimo o široj kategoriji koja uključujuje i razne aditive. Takvi aditivi (sol, sjajilo, pojačivači, osvježivači) čine 53% količinske prodaje kategorije, dok deterdženti čine 47% prodaje kategorije. Unutar samih deterdženata (bez uključenih aditiva), tablete čine 83% količinske prodaje kategorije, gelovi 10%, dok prašak ostvaruje 7% prodaje segmenta. Pritom gelovi bilježe rast količinske prodaje (+6%), dok se sve manje potrošača odlučuje za prašak (-16%). Vodeći proizvođači (s pripadajućim robnim markama) prema količinskom udjelu u kategoriji su Reckitt Benckiser (Finish), Henkel (Somat), Saponia (Likvi) i Labud (Čarli). Trgovačke robne marke čine 36% količinskog udjela u kategoriji te i dalje bilježe rast količinske prodaje u odnosu na prošlu godinu (+8%). Najvažniji kanal za prodaju kategorije su drogerije koje su u zadnjih godinu dana ostvarile 37% količinske prodaje kategorije. Slijede

supermarketi (>301-2500m2) sa 26% te hipermarketi (>2500m2) sa 23% prodaje kategorije. Velike trgovine mješovitom robom (3012500m2) čine 8%, srednje trgovine mješovitom robom (41-100m2) 4%, dok male trgovine mješovitom robom (<41m2) čine preostalih 1% ukupne količinske prodaje kategorije. n

Analizirala: Ana Bulaš, mlađi voditelj klijenata, Nielsen

SAPONIA

"Saponia plasira na tržište modernu liniju proizvoda za strojno pranje posuđa Likvi automat koja obuhvaća dvije linije tableta za strojno pranje - Likvi automat Multipower All in 1 i Likvi automat Classic, te dodatke pri strojnom pranju posuđa. Likvi automat Multipower All in 1 tablete, zahvaljujući multifunkcionalnoj formulaciji i ugrađenom aktivatoru pranja već pri nižim temperaturama (40⁰ C) osiguravaju briljantno čisto posuđe i izniman sjaj", kaže Branka Olić, Brand Marke-

36 progressive |

1/2: 2013

ting, Saponia. Spominjući asortiman, navodi da Saponia u ponudi ima pakovanja - od 15, 30, 42 i 60 komada tableta, te da su najprodavanija manja i srednja pakovanja. "Likvi automat Classic tablete osiguravaju blistavo čisto posuđe, a najbolje rezultate postižu korištenjem dodataka pri strojnom pranju Likvi automat Soli i sredstva za strojno ispiranje Likvi automat Crystal Shine. Na tržištu smo prisutni s pakovanjima od 30, 100 i 120 Likvi automat Classic. Zadnjih nekoliko godina, čak i u uvjetima recesije, Likvi automat tablete za strojno pranje imaju znatan rast ukupne prodaje. Odgovarajućim omjerom cijene i kvalitete, rast u prodaji očekujemo i u godinama koje slijede", kaže Branka Olić. Govoreći o utjecaju privatnih marki, Olić napominje kako je Saponia tvrtka koja je u potpunosti usmjerena na potrebe potrošača te svoje proizvode kontinuirano usavršava i

prilagođava tržišnim trendovima, kako zbog snažne konkurencije brendova multinacionalnih kompanija, tako i zbog činjenice da se sve veći udio kupaca orijentira na kupovinu privatnih robnih marki. Najavljujući aktivnosti koje su u planu, Olić napominje kako je Saponiji zadovoljstvo potrošača uvijek na prvome mjestu. "U pripremi su godišnje marketinško-prodajne aktivnosti kojima ćemo podržati ovaj asortiman proizvoda, a koje će zasigurno pridonijeti rastu prodaje i povećanju tržišnog udjela". Savjetujući trgovce, u Saponiji kažu da je u redovnoj polici preporuka da Likvi automat tablete budu složene u bloku, i to Likvi automat Multi power All in 1, a isto tako i Likvi automat Classic tablete. "U visini očiju trebaju biti pakovanja od 15 i 30 tableta. Likvi automat sol se obično slaže na najniže police, a Likvi automat sredstvo za ispiranje na najvišu policu".

| 1/2:2013 HENKEL

"Potrošači se mogu osloniti na Somat za postizanje najboljih rezultata – čistog i sjajnog posuđa. Somat već više od 40 godina ispunjava svoje obećanje: pruža sjajnu i savršenu čistoću", kaže Marijeta Kuten Soldo, Brand Management, Henkel, regija Adria. Govoreći o asortimanu, Kuten Soldo kaže da Somat iz svog asortimana nudi sredstva za strojno pranje posuđa i aditive za perilicu posuđa. "Sredstva za strojno pranje posuđa su podijeljena na tri grupe proizvoda, od Stan-

dard s osnovnim funkcijama preko Multi do Multi-Perfect proizvoda koji sadrži različite funkcije uključujući sol i sredstvo za ispiranje. Osim sredstva za pranje posuđa, Somat u asortimanu ima i dodatna sredstva za perilicu kao što su sol, sredstvo za ispiranje (Rinser), osvježivač perilice (Deo Perls) i sredstvo za njegu perilice (Machine Care) koji pridonose vrhunskim rezultatima pranja posuđa". Prema riječima Marijete Kuten Soldo, najpopularnija pakiranja su Somat Multi-Perfect gel, najbolji gel za posuđe koji se lako i fleksibilno dozira te brzo i u potpunosti otapa, zatim Somat Multi-Perfect tablete s Express Power formulom koja ove tablete čini najboljim tabletama za strojno pranje posuđa na tržištu te Somat Standard tableta, najprodavanija u velikom pakiranju. U asortimanu aditiva, najprodavaniji su sredstvo za ispiranje i sol. "Somat konstantno unosi inovacije u svoj asortiman kako u izgled proizvoda tako i u samu formulu i učinkovitost proizvoda. Nova

Express Power formula Somata radi na najtvrdokornijim mrljama od samog početka ciklusa pranja, svoj posao obavlja savršeno čak i na kratkim programima čime se štedi novac te smanjuje potrošnja energije i vode, što je jedan od najvažnijih trendova današnjice", naglašava Kuten Soldo. Dodaje da je novi Somat Multi-Perfect gel obogaćen brzo topivom Express Power formulom s aktivnim odmašćivačima koji odmah počinju djelovati i prodiru duboko u tvrdokorne mrlje i naslage hrane - lomeći ih iznutra. Dostupan je u pakiranju od 650ml (26 pranja) i dvije varijante, Anti-Grease i Vinegar. Govoreći o utjecaju privatnih marki, Kuten Soldo kaže kako one nimalo ne utječu na kontinuirani rast i razvoj prodaje Somata, a kad su, pak, u pitanju akcije i kampanje, dodaje da se u Somat asortimanu vrlo često mogu pronaći posebna pakiranja po posebnim cijenama "koja su vrlo atraktivna svim potrošačima".

www.progressive.com.hr

progressive |

1/2:2013

 POD POVEĆALOM

Parfemi

Parfem – najmoćniji afrodizijak Razvoj novih tržišnih trendova i poboljšanje životnog stila potrošača iznjedrio je proizvodnju parfema kao jednu od najprestižnijih gospodarskih grana. Tijekom prošle godine globalna je industrija parfema ostvarila prihod od 27.5 miljardi dolara dok se u narednih pet godina očekuje njegovo povećanje za gotovo 24%. Piše: Tomislav Vrbanec, predsjednik Uprave, Essentie d.o.o.

arfem je neizostavan dio svakodnevice svake samosvjesne žene i svakog modernog muškarca. Premda parfemi potječu iz drevnih vremena, masovno su se počeli proizvoditi i upotrebljavati tek sredinom prošlog stoljeća. Razvoj novih tržišnih trendova i poboljšanje životnog stila potrošača iznjedrio je proizvodnju parfema kao jednu od najprestižnijih gospodarskih grana. Tijekom prošle godine globalna je industrija parfema ostvarila prihod od 27.5 miljardi dolara dok se u narednih pet godina očekuje njegovo povećanje za gotovo 24%.

PER FUMUM Pojam parfem je izvedenica latinskog termina "per fumum" koji znači "kroz dim". U vrijeme antičkih civilizacija navedeni se pojam upotrebljavao kao sinonim za obred proči-

šćavanja. Spaljivanjem cvjetova i smole nastajao je dim koji se koristio u svrhu štovanja bogova i održavanja osobne higijene. Prvim proizvođačem parfema smatra se kemičarka Tapputi iz Mezopotamije o kojoj zapisi datiraju iz vremena 2000 godina prije Krista. Najstarija parfumerija otkrivena je u mjestu Pyrgos na Cipru za koju se vjeruje da je stara više od 4000 godina. U devetom stoljeću arapski kemičar Al-Kindi je napisao knjigu u kojoj je opisao recepte, metode i opremu potrebnu za proizvodnju parfema. Proces nastanka esencijalnih ulja destilacijom cvijeća koji se i danas naširoko upotrebljava razvio je perzijski kemičar Ibn Sina. Umjetnost proizvodnje parfema se u Europi počela razvijati početkom trinaestog stoljeća, da bi svoj procvat doživjela u renesansnoj Italiji. Zahvaljujući osobnom proizvođaču parfema Katarine Medici koji je svoje znanje prenio iz Italije u Francusku, regija Grasse je postala jedan od europskih centara za proizvodnju parfema. Od 2009. godine parfemi se proizvode i u Hrvatskoj. Naime, te je godine utemeljena prva hrvatska tvornica parfema koja

Od 2009. godine parfemi se proizvode i u Hrvatskoj. Naime, te je godine utemeljena prva hrvatska tvornica parfema koja se bavi proizvodnjom parfema sačinjenih od 25% esencijalnih ulja. 38 progressive |

1/2: 2013

se bavi proizvodnjom parfema sačinjenih od 25% esencijalnih ulja.

SASTAVNI DIJELOVI Parfem predstavlja mješavinu esencijalnih ulja, učvršćivača mirisa i denaturiranog etilnog alkohola. Intenzitet i dugotrajnost parfema određena je koncentracijom esencijalnih ulja od kojih je isti sačinjen. Povećanjem postotka esencijalnih ulja, proporcionalno jača intenzitet mirisa te se produžuje dugotrajnost parfema. Kao indikator relativnog postotka esencijalnih ulja u parfemu, upotrebljavaju se termini kako slijedi: ã Parfem (Parfum) najčešće sadrži 20% esencijalnih ulja; ã Parfemska voda (Eau de Parfum) najčešće sadrži 15% esencijalnih ulja; ã Toaletna voda (Eau de Toilette) najčešće sadrži 10% esencijalnih ulja; ã Kolonjska voda (Eau de Cologne) najčešće sadrži 5% citrusnih esencijalnih ulja.

MIRISNA SIMFONIJA U kontekstu sastavnih elemenata, parfem se često spominje kao mirisna simfonija sačinjena od tri skupine nota: ã Gornje note ili vrh parfema se oslobođaju odmah nakon nanošenja. Zaslužne su za ostavljanje prvog dojma o parfemu; ã Srednje note ili srce parfema se oslobađaju nakon što ishlape gornje note. Njihova je namjena ublažiti miris temeljnih nota koje tek s vremenom postaju vrlo ugodne; ã Temeljne note se oslobađaju 30 minuta nakon nanošenja parfema, a netom prije

| 1/2:2013 hlapljenja srednjih nota. Temeljne se note najdulje zadržavaju na mjestima na kojima je parfem nanešen, a zajedno sa srednjim notama tvore miris parfema.

KATEGORIJE Ovisno o sirovinskom sastavu esencijalnih ulja, parfeme je moguće svrstati u sljedeće kategorije: ã Cvjetni – temeljne note su sačinjene od netom ubranog cvijeća, aldehidnih i puderastih kompozicija, ili cvjetova naranče i slatkih začina; ã Orijentalni – temeljne note obuhvaćaju tamjan i amber, orijentalne smole i vaniliju, ili sandalovinu i pačuli; ã Drvenasti – temeljne note su sačinjene od aromatičnog drveća i veltivera, lišaja i ambera, ili mirisa kože i sušenog drveća; ã Osvježavajući – temeljne note obuhvaćaju bergamot i citrusna ulja, miris mora, galbanum, te bobičasto voće; ã Aromatični – temeljne note su sačinjene od lavande i aromatičnog bilja poput žalfije ili ružmarina. Uz raznovrsno bilje, u proizvodnji parfema se često upotrebljavaju i sirovine životinjskog porijekla poput ambre, saća i mošusa.

KORISNI SAVJETI U kupovinu parfema je preporučljivo krenuti u prijepodnevnim satima kada je osjetilo njuha najosjetljivije. Odluku o kupovini pojedinog parfema treba temeljiti na mirisu koji nastane u dodiru sa vlastitom kožom, a ne mirisu koji nastane štrcanjem na papirić

OŽUJAK

ili otvaranjem bočice parfema. S obzirom da kod uzastopnog testiranja većeg broja parfema sposobnost percepcije mirisa opada, preporučljivo je nakon testiranja trećeg parfema udahnuti miris mljevene kave koji će neutralizirati miris parfema. Kako bi se osigurala dugotrajnost parfema, potrebno ga je nanijeti na mjesta gdje se osjeća puls poput vrata, zapešća, pregiba laktova i koljena te između grudi. Učestala pogreška kod nanošenja parfema je trljanje zapešća čime

se parfem lomi te se njegove note više ne oslobađaju onim redoslijedom kako je to inicijalno usađeno u strukturu parfema. Parfem je moguće nanijeti na svježe opranu kosu ili jednostavno prošetati kroz netom raspršen oblak parfema. S obzirom da vanjski uvjeti poput svjetlosti i promjene temperature mogu narušiti strukturu parfema i značajno skratiti njihovo trajanje, preporučljivo ga je čuvati u originalnoj ambalaži pri sobnoj temperaturi. n

FOKUS HRANA

FOKUS NEPREHRANA

POVEĆALO

ZAČINI

SPUŽVE, KRPE I ŽICE ZA KUĆANSTVO

MAJONEZA

b2Retail

TEMA BROJA - PRIVATNE ROBNE MARKE TEMA BROJA - PREGLED NAJKATEGORIJA PROTEKLE GODINE EKSKLUZIVNO - TRGOVAČKA KARTA HRVATSKE

progressive |

1/2:2013

 KULTURA PREHRANE

Čaj

Napitak koji je promijenio svijet Piše: Diana Gluhak, mag.nutr., foodieCro

aj je napitak u kojem svakodnevno uživa veliki broj ljudi. Čini se kao da je čaj oduvijek na dohvat ruke, međutim povijest kaže drugačije. Iako je Velika Britanija uspješno "kolonizirala" čaj i dovela ga u europsku aristokraciju, čaj svoje podrijetlo i znanost pripreme ipak duguje Kini i Japanu. Prema legendi, pripremu čaja je otkrio kineski car Shen-Nong. Čudesan miris čaja otkrio je tijekom lovačkog izleta, kada mu je slučajno list čaja upao u lončić prokuhane vode. Smatra se da tada počinje povijest pripreme

Čaj se danas nalazi u svakom kutku svijeta i ima ga u svim oblicima i bojama. Preuzeo je ulogu zdravog, dostupnog i ukusnog napitka u svakom godišnjem dobu. čaja, prije 4000 godina. Čaj i ceremonija čaja u kineskoj kulturi ima više značenja. Postoji nekoliko posebnih okolnosti u kojima se čaj priprema i konzumira: kao izraz poštovanja, obiteljsko okupljanje, isprika i izražavanje zahvalnosti starijim osobama na dan vjenčanja. Slaganje ubrusa u ceremoniji čaja je tradicionalna radnja i svrha joj je da drži negativnu energiju podalje, s obzirom da je ceremonija čaja smatrana jednom od sedam dnevnih potreba. Čaj se danas nalazi u svakom kutku svijeta i ima ga u svim oblicima i bojama, a tradicija čaja se u modernom svijetu gotovo u potpunosti izgubila. Čaj je preuzeo ulogu zdravog, dostupnog i ukusnog napitka u svakom godišnjem dobu.

Čajevi koji više pripadaju ljetnim mjesecima su "Ledeni čajevi" raznih okusa. Također, na tržištu postoje i čajevi u bocama koji se mogu i podgrijati te na taj način čine 2u1 kombinaciju za ljeto i zimu. VRSTE ČAJEVA Tržište se stalno mijenja, međutim potražnja za čajevima raste iz godine u godinu (FAO). Gledajući iz perspektive potrošača, čaj se može podijeliti na nekoliko kategorija. Ča-

40 progressive |

1/2: 2013

jevi biljke Camellia sinensis su poznatiji kao "pravi čajevi" - zeleni čaj, bijeli čaj i crni čaj. Svi navedeni čajevi se pripremaju iz lišća jedne biljke (Camellia sinensis), međutim konačan proizvod uvelike ovisi o načinu pripreme i prerade lišća biljke. Na tržištu također postoje i popularno nazvani "Biljni čajevi", a čaj od kamilice, šipka, mente, rooibosa i lipe su samo neki od predstavnika. Mnogi od biljnih čajeva imaju dodatna aktivna svojstva i često se preporučuju kao potpora kod pojedinih oboljenja. Kategoriju "Voćni čajevi" objedinjuju

| 1/2:2013

progressive |

1/2:2013

čajevi poput jagode, naranče, borovnice i jabuke. "Instant" kategorija čajeva je manje prisutna, ali čini simpatičan izbor za osobe koje su stalno u pokretu. Čajevi koji više pripadaju ljetnim mjesecima su "Ledeni čajevi" raznih okusa. Također, na tržištu postoje i čajevi u bocama koji se mogu i podgrijati te na taj način čine 2u1 kombinaciju za ljeto i zimu.

AKTIVNE TVARI Čajevi biljke Camellia sinensis bogati su fenolnim spojevima. To su sekundarni biljni metaboliti koji su prisutni u biljnim tkivima. Enzimi koji su ključni u biosintezi fenolnih spojeva djeluju uz pomoć sunčevog svjetla, temperature ili kod mogućih oštećenja biljke. Aktivne fenolne tvari koje se nalaze u zelenom i crnom čaju su flavan-3-oli i flavonoli. Flavan-3-oli (katehini) imaju mnoge pozitivne učinke na ljudsko tijelo, a neki od tih uključuju utjecaj na cirkulaciju krvi i smanjivanje krvnog tlaka. Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se potvrdila navedena, ali i otkrila mnoga druga pozitivna svojstva čaja. Tanini su također polifenolna komponenta čaja Camellia sinensis. Osim u čaju, tanin je možda poznatiji u enološkim krugovima. Interesantno, tanin koji se nalazi u čaju gorkog je, oporog okusa i smatra se da štiti čajevac od raznih grabežljivaca. Kad se govori o nutritivnoj vrijednosti, tanin utječe na smanjenu apsorpciju željeza koje dolazi iz biljnih izvora (Fe3+). Međutim, doda li se vitamin C u čaj iz primjerice limuna ili čak naranče, povećat će se apsorpcija željeza (Fe3+) iz biljnih izvora. Tanini uz sve navedeno pokazuju antivirusna, antibakterijska i antiparazitna svojstva.

HOT OR COLD Prije nekoliko godina u Tajvanu je nastao novi, popularan način pripreme čaja – sa vodom sobne temperature. Znanstvenike je zainteresirala činjenica koliko priprema čaja utječe na njegovu antioksidativnu aktivnost. Nakon istraživanja čaja koji je preliven vrućom vodom od oko 90°C/min i čaja koji je preliven vodom sobne temperature/120 min, zaključilo se da ne postoji značajna razlika u antioksidativnoj aktivnosti čaja (fenolna aktivnost). Zeleni, Oolong i Crni čaj su pokazivali jače antioksidativne aktivnosti kad su preliveni vrućom vodom. Iznimka je bio bijeli čaj, gdje ga se radi očuvanja antioksidativne aktivnosti ipak preporuča preliti vodom sobne temperature.

Kad se govori o nutritivnoj vrijednosti, tanin utječe na smanjenu apsorpciju željeza koje dolazi iz biljnih izvora (Fe3+). Međutim, doda li se vitamin C u čaj iz primjerice limuna ili čak naranče, povećat će se apsorpcija željeza (Fe3+) iz biljnih izvora. Tanini uz sve navedeno pokazuju antivirusna, antibakterijska i antiparazitna svojstva. DELIKATNI ZAVRŠETAK Konzumirajući čajeve koji sadrže tein, treba ograničiti unos na najviše tri šalice na dan. Također, čaj je najbolje držati u zatvorenoj posudi u kojoj nema doticaja sa dnevnim svjetlom kako bi sačuvao svoja svojstva. Delikatna namirnica koja svoju odu povijesti piše kroz tisućljeća, još uvijek, iako na drugačiji način, zauzima važno mjesto u svakodnevnoj prehrani i kulturi. Danas kada postoji mnogo vrsta i tipova čajeva nadohvat ruke, čarobni napitak se povezuje sa zdravljem i užitkom. U svakom slučaju, čaj je skromna biljka snažnih svojstava koja je odlična za početak i završetak dana. n

42 progressive |

1/2: 2013

| 1/2:2013

ŽELITE LI BESPLATNO?

Ukoliko želite primati Progressive ili je došlo do izmjene podataka, molimo da ispunite obrazac i pošaljete ga na e-mail: crier@crier.hr ili poštom na adresu: CMG MEDIA SOLUTIONS d.o.o., Starotrnjanska 23, 10000 Zagreb.

Naziv tvrtke......................................................................................................................................................................................................... Naziv trgovine.................................................................................................................................................................................................. Djelatnost............................................................................................................................................................................................................... Adresa.......................................................................................................................................................................................................................... Poštanski broj.....................................................................................................Mjesto........................................................................ Primatelj.................................................................................................................................................................................................................... Položaj u tvrtki............................................................................................................................................................................................... Vlasnik/Direktor............................................................................................................................................................................................ E-mail............................................................................................................................................................................................................................ Telefon...........................................................................................................................Mob................................................................................ *Izdavač pridržava pravo odrediti pripadate li ciljnoj skupini čitatelja, odnosno ispunjavate li uvjete za vlastiti besplatni primjerak Progressive magazina.

progressive |

1/2:2013

 TEHNOLOGIJA

Poslovno izvještavanje

Kupac u fokusu Business Intelligencea Piše: Andrija Frinčić, rukovoditelj razvoja, Sagena informatički inženjering d.o.o.

oslovno izvještavanje (Business Intelligence) je izuzetno širok pojam koji pod sobom objedinjava veliki broj tehnoloških rješenja koja za cilj imaju omogućiti organizaciji da efikasno prikuplja, održava i organizira veliku količinu poslovnih podataka. Sistematizacija te količine podataka pomaže kod razvoja novih poslovnih prilika čiji razvoj i implementacija kroz efikasnu strategiju dovodi do prednosti nad konkurencijom. Poslovno izvještavanje korisnicima pruža uvid u povijest poslovnog subjekta, njegovo sadašnje stanje te u njegovo moguće buduće stanje. Cilj je svakog modernog BI sustava osigurati korisnicima kvalitetnu podršku u donošenju poslovnih odluka. Iz svega spomenutog može se zaključiti da se stvarna korist iz BI sustava može očeki-

Kroz parametre simulacije poslovni korisnik dobiva dodatnu informaciju iz sustava o očekivanom efektu na poslovanje. Kroz ovakvu podršku, korisnik (koji u ovom slučaju može biti na bilo kojoj razini - od voditelja trgovine do člana uprave) dobiva pouzdanog saveznika koji mu olakšava donošenje poslovne odluke. 44 progressive |

1/2: 2013

Business Intelligence jedan je od termina koji se sve češće spominje u kontekstu retaila za što treba zahvaliti velikim online trgovinama koje dio uspjeha temelje na iskorištavanju velike količine informacija o kupcima u svrhu donošenja poslovnih odluka. vati u okruženjima gdje ili postoji velika količina podataka u elektroničkom obliku, ili gdje postoji potencijal za generiranje velike količine podataka. Bez obzira na to što veliki retail lanci predstavljaju idealno okruženje za uvođenje BI sustava, poslovno izvještavanje je u tom segmentu slabo zastupljeno zbog jedinstvenih izazova na implementaciji sustava u ovom segmentu. BI U KLASIČNOM RETAIL SEGMENTU Najveći izazov implementaciji sustava poslovnog izvještavanja u klasičnom retail segmentu predstavlja heterogenost IT sustava koje lanci koriste kao podršku poslovanju. Naime, vrlo često se za vrlo uski segment poslovanja koriste odvojeni sustavi i odvojene aplikacije. Za implementaciju kvalitetnog sustava poslovnog izvještavanja posebno je bitno da se svi ti podaci na neki način učine dostupnima BI sustavu. Zbog toga je često u implementaciju potrebno uključiti dio originalnoga tima koji je razvio i održava specifični sustav, poslovnog korisnika koji se koristi tim sustavom. Ovakav interdisciplinarni tim osigurava da u konačnici sustav poslovnog odlučivanja ima pristup relevantnim informacijama u sustavima koji se koriste u svakodnevnom poslovanju te da ima saznanje i o poslovnim procesima koji tim podacima barataju. Nakon što se takva integracija provede sa svim sustavima za koje se procijeni da imaju informacije koje su potrebne za donošenje strateških odluka, moguće je pristupiti kvalitetnoj implementaciji samog BI susta-

va i generiranju izvještaja za pojedinog poslovnog korisnika. PELENE UZ PIVO Izvještaji sustava poslovnog izvještavanja koji su prilagođeni pojedinom poslovnom korisniku i njihovoj ulozi u poslovnom subjektu za zadatak imaju pomoći u donošenju kvalitetne poslovne odluke. Jedan od primjera takve odluke jest ona o pozicioniranju piva na police do polica s pelenama. Ova odluka donesena je kao rezultat izvještaja iz sustava poslovne inteligencije koji je pokazao da dječje pelene uglavnom kupuju muškarci. Tradicionalno retail segment koristi sustave poslovnog istraživanja za praćenje povijesnih trendova te koriste te informacije za donošenje usputnih odluka, kao u prethodnom primjeru. Za razliku od tradicionalnih sustava poslovnog izvještavanja, moderni sustavi koncipirani su tako da poslovne korisnike podržavaju u donošenju odluka na svim razinama. Osim same podrške

| 1/2:2013

Cilj modernog BI sustava jest pružiti poslovnom korisniku u realnom vremenu informacije i preporuke vezane uz ponašanje kupca koje pak korisniku (ili poslovnom sustavu) omogućavaju donošenje odluke koja za posljedicu ima povećanu potrošnju ili zadovoljstvo kupca. kroz izvještavanje kroz pogled u prošlost te pogled u sadašnje stanje poslovanja (ili segmenta poslovanja), moderni sustavi osiguravaju i alate za simulaciju koji na temelju kvalitetnih podataka iz prošlosti pokušavaju simulacijom predvidjeti buduće poteze poslovnog subjekta ili dijela njegovog poslovanja. Dodatno je moguće mijenjati parametre simulacije čime poslovni korisnik dobiva dodatnu informaciju iz sustava o očekivanom efektu na poslovanje. Kroz ovakvu podršku, poslovni korisnik (koji u ovom slučaju može biti na bilo kojoj razini - od voditelja trgovine do člana uprave) dobiva pouzdanog saveznika koji mu olakšava donošenje poslovne odluke. PERSONALIZIRANA PONUDA Jedna od prednosti koje online trgovine imaju o odnosu na klasične trgovačke lance je to da se sve aktivnosti unutar online trgovine bilježe i vežu uz kupca. S obzirom da su svi ovi podaci u slučaju online trgovine pohranjeni u jednom sustavu koji vrlo često sadrži i informacije o stanju skladišta

i sl., implementacija BI sustava je u takvom okruženju manje zahtjevna i često je dio BI logike već uključen u samu online trgovinu. U takvom se okruženju podaci iz BI sustava koriste u realnom vremenu za formiranje personalizirane ponude kupcu te za formiranje cijene (odnosno popusta) ovisno o povijesti kupca te o njegovim trenutnim akcijama. S obzirom na uspjeh online trgovina koji je, između ostalog, posljedica dobrog poznavanja kupca, moderni BI sustavi namijenjeni retail segmentu fokusiraju se na kupca. Cilj modernog sustava poslovnog izvještavanja jest pružiti poslovnom korisniku u realnom vremenu informacije i preporuke vezane uz ponašanje kupca koje pak poslovnom korisniku (ili poslovnom sustavu) omogućavaju donošenje poslovne odluke koja za posljedicu ima povećanu potrošnju ili zadovoljstvo kupca. Sistematizacijom informacija o ponašanju kupaca i njihovim navikama i prezentiranju rezultata u realnom vremenu omogućava se vlasnicima trgovina ili trgovačkim lancima efikasnije upravljanje cijenama i zalihama, čime se s jedne strane povećava zadovoljstvo kupca, a s druge i profit po kupcu.

Implementacija BI sustava u retail segmentu vodi u konačnici do zadovoljnijeg kupca te većeg prometa uz manji trošak. JESMO LI SPREMNI? Da bi implementacija sustava poslovnog izvještavanja u poslovnom subjektu bila uspješna, potrebno je izvršiti procjene spremnosti za implementaciju u tri kritična područja. Prvi od tri čimbenika koja vode do uspješnog BI projekta jest spremnost uprave. Ovako složeni projekti moraju u upravi imati jakog sponzora. Visokopozicionirani sponzor osigurava da će BI sustav, ukoliko je kvalitetno implementiran, biti prihvaćen u cijeloj firmi. Drugo područje koje je potrebno kvalitetno procijeniti jest postojanje poslovne potrebe za uvođenje BI sustava. U retail segmentu poslovna potreba je očita, jer BI osigurava bolje razumijevanje kupaca i bolje razumijevanje stanja u poslovnom subjektu te korelacije između različitih događaja. Posljednja od stvari o kojima treba voditi brigu jest postojanje velike količine kvalitetnih podataka. Bez kvalitentih podataka i bez velike količine podataka, informacije koje nam generira BI sustav nisu pouzdane i nisu relevantne. Uvođenje sustava poslovnog izvještavanja je izuzetno složen proces. Kod dobro implementiranog sustava postoji višestruka korist za trgovački lanac koja se u konačnici oslikava kroz zadovoljnog kupca, veći promet i manji trošak. Dakle svakako DA za sustav poslovnog izvještavanja (BI), ali u malim koracima i uz tijesnu suradnju svih članova projektnog tima. n

progressive |

1/2:2013

 AKADEMIJA ZA TRGOVCE - RETAIL ACADEMY

www.logiko-edukacija.com/Retail

Evolucijom do proaktivne prodaje! Piše: Vedrana Ivčević Pušić, redoviti trener na Akademiji za trgovce

prirodi se sve kreće u ciklusima… plima i oseka… dan i noć… proljeće, ljeto, jesen, zima… Godine obilnih kiša smjenjuju godine suše… Zašto mislimo da poslovni svijet ne podliježe prirodnim zakonima i promjenama? Ako trenutnu situaciju na tržištu sagledamo kao niži nivo prirodnog ciklusa kretanja, možda ćemo se lakše moći prilagoditi i mirnije dočekati novo razdoblje obilja!? Da razmotrimo: tko u prirodi izumire, a tko opstaje? Izumiru on koji se ne stignu prilagoditi promjenama. Opstaju oni koji su prilagodljivi, spremni na promjene, tj. one vrste koje evoluiraju. POVEĆANJE PRODAJE Prodaja u maloprodaji prestala je biti djelatnost u kojoj mi prodavači stojimo i čekamo da kupac nešto kupi (pasivna prodaja). Prodaja u maloprodaji postaje djelatnost u kojoj prodavač, ako želi opstati, aktivno razmatra mogućnosti povećanja prodaje, aktivno pristupa svakom potencijalnom kupcu, aktivno smišlja kako prodati više, kako zadržati kupca, kako povećati prodaju. Prodaja u maloprodaji postaje PROAKTIVNA PRODAJA. Koji su mogući načini da od postojećeg broja posjetitelja/šetača s istim brojem prodavača ostvarimo povećanje prodaje? Mi, za početak, predlažemo tri vrlo jednostavna i efikasna načina: 1. dodatna prodaja 2. prodaja vezanog proizvoda 3. stvaranje stalnih kupaca

46 progressive |

1/2: 2013

Koja ste vi vrsta prodavača? Prilagodljiv? Spreman na promjenu? Onaj koji će evoluirati? Ili…? Kakva ste firma? Prilagodljiva? Spremna na promjenu? Ona koje će evoluirati? Ili…? Ukoliko ste svjesni potrebe za promjenom i spremni uložiti trud, počnjemo odmah! DODATNA PRODAJA Dodatna prodaja jest u jednom prodajnom ciklusu (prodajnom susretu) prodati dodatni proizvod, tj. više od jednog artikla ili više artikala nego što je kupac planirao kupiti. Dva su načina dodatne prodaje: prodati više istovrsnih proizvoda (npr. kupac traži majicu, a mi mu prodamo isti model majice u dvije različite boje), prodati više različitih proizvoda (npr. kupac traži majicu, a mi mu prodamo majicu i hlače). Kupci često puta dolaze ciljano, imajući na umu samo jedan proizvod koji im je potreban. Ukoliko smo pasivni prodavač, kupac će i kupiti samo jedan proizvod. Nasuprot tome, prodavač koji je proaktivan naći će način da zainteresira kupca za još neke proizvode. Pomoću otvorenih pitanja saznat će što kupcu zapravo treba i što kupac želi. Kada ponudi dodatni proizvod, ponuđeno će kod kupca stvoriti osjećaj dodatnog zadovoljstva i/ili će riješiti kupčev problem u potpunosti. VEZANI PROIZVOD Prodaja vezanog proizvoda znači prodati vezani proizvod uz osnovni proizvod ili osnovnu kupnju. Vezana prodaja je lak i jednostavan dio prodaje. Naše je samo kupcu ponuditi dodatno zadovoljstvo. Budući da je kupac već donio odluku o kupnji, on ne donosi odluku ponovno već samo pridodaje artikle onima koje je odabrao. Vrlo je važno da iznos ne bude prevelik u odnosu na osnovnu kupnju (do 20% cca). Kada nudimo dodatni proizvod? Nakon što je

donesena odluka o kupnji osnovnih proizvoda. Kolika je vrijedost dodatnog proizvoda? U pravilu, u iznosu do 20% vrijednosti osnovne kupnje. Što nudimo? Proizvode koji su na neki način vezani uz osnovne proizvode. Npr. sredstvo za čišćenje monitora uz kupljeni ekran, ili posteljinu uz kupljeni krevet. STALNI KUPCI Stalni kupci stvaraju se na sljedeći način: kupac koji prvi put uđe, odlazi zadovoljan, vrati se i ponovno odlazi zadovoljan. Stalni kupci znače višekratnu prodaju i najveći su potencijal za dugoročno povećanje prodaje u maloprodaji! ALATI Za sva tri načina za povećanje prodaje možemo razviti svoje specifične alate, ovisno o branši u kojoj radimo. Evo nekoliko primjera: â Dodatna prodaja - visual merchandizing i cross merchandizing â Prodaja vezanog proizvoda – demonstracija upotrebe vezanog proizvoda â Stvaranje stalnih kupaca – različiti programi lojalnosti (kartice, bodovi, nagradne igre…). Razvoj takve vrste alata na nivou sustava (firme) znatno olakšava prodavačima da budu proaktivni i uspješni u svom poslu. Pretpostavimo da po svakoj kategoriji/načinu povećamo prodaju za samo 5% (a moguće je!): 5% + 5% + 5% = 15%. Prihvaćate li izazov? n

 Logistika  tendinţe

www.logiko.hr

| 1/2:2013

Tko ocjenjuje dobavljače i kako? Jedan od glavnih poslova svakog nabavljača, voditelja nabave ili bilo kojeg drugog profesionalca u nabavi je vrednovanje, odnosno ocjenjivanje dobavljača. U prethodnom članku smo spomenuli jedan od elemenata ocjenjivanja – Koje dobavljače ocjenjivati, a u nastavku ćemo govoriti o ocjenjivačima.

ko bi to trebao ocjenjivati dobavljače? Logičan odgovor bi bio – pa, nabava. Međutim, odgovor nije uvijek tako jednoznačan. S obzirom da za kvalitetu dobavljača nije zainteresiran samo jedan odjel poduzeća (najčešće nabava) nego i ostali dijelovi poduzeća (kao što je skladište, proizvodnja, knjigovodstvo i dr.), potrebno je mjeriti dobavljače iz različitih kutova.

TKO KOGA OCJENJUJE Istina, nabava je zainteresirana za stabilnost cijena i isporuka te za povoljne uvjete plaćanja. Isto tako, nabava preferira pouzdanost i fleksibilnost odnosno brzu reakciju na njezine zahtjeve, ali su proizvodnja i odjel za kontrolu kvalitete zainteresirani za kvalitetu proizvoda i materijala. Skladište je zainteresirano za točnost isporuke i količine te ga zanima kvaliteta pakiranja, dok knjigovodstvo može ocijeniti kvalitetu financijskih dokumenata. U tom smislu svaki od navedenih odjela u poduzeću ima potrebu, ali i obvezu ocijeniti dobavljača u onom dijelu poslovanja koji se odnosi na taj odjel. Tako na primjer nabava ocjenjuje cijenu, uvjete plaćanja, ali i brzinu odaziva na upite. Djelatnici u proizvodnji mogu ocijeniti kvalitetu proizvoda i količinu škarta, dok u knjigovodstvu mogu ocjenjivati ima li pogrešaka na fakturama, ponovnih knjiženja i slično. Skladištari ocjenjuju točnost isporuka (dolaze li na vrijeme i u količini koja je navedena u narudžbenici). Danas postoje IT i ERP sustavi koji mogu

pomoći u smislu automatizacije ocjenjivanja dobavljača po nekim kriterijima kako bi taj dio oduzimao što manje vremena.

KRITERIJI Treći element u ocjenjivanju su kriteriji po kojima se dobavljači ocjenjuju. Ono što se traži je da ocijenimo trenutne performanse, mogućnosti održavanja tih performansi i moguće buduće zahtjeve. Pod trenutnim performansama možemo ocijeniti elemente kao što su: â KVALITETA PONUDE - pitamo se: Odnose li se ponude dobavljača na natječaj? Jesu li potpune i sveobuhvatne i jasno strukturirane? â CIJENA – pod kriterijem cijene gledamo razinu cijene tj. koliko su cijene dobavljača konkurentne, zatim fleksibilnost cijena, odnosno - koliko je dobavljač fleksibilan u smislu potrebnih promjena cijena? I na kraju transparentnost cijena – jedan od sve bitnijih elemenata u današnje vrijeme kada je sve teže postići konkurentnost na tržištu, a ona se može postići samo suradnjom među partnerima. Ono što želimo ocijeniti i vidjeti kod svoga dobavljača je koliko je on spreman objasniti svoju strukturu troškova? â UVJETI PLAĆANJA I CIJENE NA RAČUNIMA - jesu li uvjeti plaćanja i cijene na raču-

Piše: Antonio Zrilić, član Uprave za strategiju i razvoj nu kao što je navedeno u ugovoru?

ODRŽAVANJE PERFORMANSI Sustavi za održavanje performansi podrazumijevaju elemente kao što su: kvaliteta, dostupnost stručnog osoblja, odnosno - može li dobavljač i nadalje osiguravati stručni kadar te ima li dovoljno podrške u natječajnoj fazi i u svakodnevnom poslovanju? Budući zahtjevi se mjere kroz elemente koji osiguravaju opstanak i uspjeh na tržištu u budućnosti. Ti elementi su: â Napori za smanjenje troškova kod dobavljača tj. - ulaže li dobavljač napore kako bi se smanjili troškovi, i daje li određene prijedloge za smanjenje troškova? â Mogućnost globalnih ugovora, odnosno - koliki potencijal ima da postane globalni dobavljač za ovaj proizvod? Možemo li povećati i proširiti našu suradnju? â Spremnost na e-poslovanje - sudjeluje li dobavljač ili je spreman sudjelovati u e-business aktivnostima (npr. e-tržnice, eaukcije i slično)? Jedan od najučinkovitijih načina ocjenjivanja dobavljača je odlazak u njegovu firmu i njegove poslovne prostore, radione i tvornice te ocjenjivanje na licu mjesta. Ovakav način ocjenjivanja naziva se vizita ili audit. n

Ove i ostale vještine u vođenju nabave obrađivat će se detaljno na radionicama i praktikumima Logiko Akademije: 5 vještina za uspješno vođenje nabave. Više na http://www.logiko-edukacija.com/akademija

progressive |

1/2:2013

 LJUDSKI RESURSI

Razgovor za posao

Zaposlite me(ne)! Piše: Maja Milković, mag. psihologije, HR stručnjak, društvo Tecumviva d.o.o.

ije lagan zadatak impresionirati nekoga na razgovoru za posao, konkurencija je jaka, mogućnosti male. Kandidat želi biti zaposlen, tako bar tvrdi, ali često može poslati poruku – nemojte me zaposliti. Izgleda kao da tražite posao, a “molite Boga da ga ne nađete“. Vi ste kandidat i pripremate se za intervju za posao. Želite ga dobiti, treba vam. Ovdje je navedeno nekoliko čestih pogrešaka kandidata kojima sami sebe sabotiraju na razgovorima za posao. Iako svi poslodavci ne odrađuju svoj dio posla kako treba, to ne znači da to ne trebate napraviti vi. Povećajte svoje šanse za zaposlenje barem tako da sami sebe ne izbacite iz natječaja, šaljući krivu poruku. Kandidati: 1. Nisam pripremljen – došli ste na razgovor, a o firmi ne znate ništa, niste se informirali o

48 progressive |

1/2: 2013

Živimo u dobu krize, recesije, poslova je malo, plaće su male, nije nam dobro! Bez obzira na to, veliki broj ljudi kada traži posao radi pogreške kojima se sami izbacuju iz natječaja. Kako se dobro pripremiti za razgovor za posao i koje su najčešće pogreške kandidata? poslovanju, niste pogledali vrijednosti poslodavca, niste proučili natječaj. Natječete se za posao, a kao da vam nije važno gdje ćete početi raditi. Razmislite, ukoliko dobijete posao, na tom ćete mjestu provoditi dvije trećine svog budnog vremena života. Zar vam doista nije važno gdje će to biti? 2. Nemam odgovor na pitanje – ne morate imati odgovor na sva pitanja, ali možete razmisliti o tome što bi bili vaši odgovori na neka pitanja. To se posebno odnosi na stručna pitanja. Na internetu postoji niz korisnih članaka i naputaka o tome kako odgovarati na niz nepredviđenih pitanja. Možete ih dobro proučiti i imati barem ideju kakav bi bio vaš odgovor na njih. 3. Odgovaram nekonzistentno – priča o vašem životu ne bi trebala djelovati kao izmišljena priča u kojoj neke stvari nemaju logiku.

Odgovarajte konzistentno, pokušajte se držati neke niti vodilje koja prolazi kroz vaš život, odnosno karijeru. Ako na jedno pitanje odgovorite na jedan način, drugi odgovor ne smije opovrgavati prethodni. Jednostavni recept je - budite iskreni! Neke stvari ne morate govoriti na intervjuu, ali laganje svakako nije preporuka jer će se prepoznati u ovome da se odgovori sukobljavaju i djelovat ćete “sumnjivo“. 4. Nemam adekvatnu komunikaciju – previše ili premalo priče. Ukoliko na pitanja odgovarate previše opsežno, može biti jednaka šteta kao i ako odgovarate samo sa “da“ i “ne“. Unošenje previše tema koje nisu dio posla također je štetno. Poslodavca uglavnom ne zanima što vam je hobi i duga priča o tome. Možda ga zanima samo to jeste li svestrana osoba ili ne. S druge strane, dok se vodi razgovor, osoba koja vas ispituje ne želi imati osjećaj da treba “orati i kopati“ kako bi došla do informacija. 5. Izgledam neprikladno – vaš vanjski izgled prvi je dojam koji ostavljate. To je vaš prvi kontakt sa drugim ljudima. Ne trebate biti svečano odjeveni, jer ne idete na proslavu, ali niti nonšalantno, kao da ste upravo ustali sa svoga kauča. Trebate ostaviti dojam da vam je stalo i da poštujete osobu koja vas intervjuira. Izgled koji odaje dojam opušteno-poslovnog stila uglavnom je najprikladniji. 6. Ne znam zašto sam se kandidirao – ovo pitanje ili dojam koji ostavljate. Znate li zašto ste se kandidirali baš ovdje? Vrlo često kandidati, posebno kad su duže vrijeme nezaposleni krenu u traženje posla stihijski odnosno javljaju se na sve natječaje koji su im dostupni. Često je to potpuno bez kriterija i ne razmišljate o tome imate li želju raditi u toj firmi,

| 1/2:2013

odgovarate li uopće svojim iskustvom uvjetima iz natječaja. Javljate se jer je postojao natječaj. Ovakav pristup govori o tome kako želite dobiti posao – bilo kakav posao, nije vam važno što i s kim i gdje. To ne govori o dobroj i zdravoj motivaciji baš za OVO radno mjesto, a time i niste dobar kandidat. 7. Pokušavam šarmirati – na razgovoru o poslu želite se svidjeti, želite imati famozni “klik“. To je svakako cilj, ali u njemu ne treba pretjerivati. Ne želite biti toliko šarmantni da se izgubi granica toga jeste li na razgovoru za posao ili na kavi/dejtu. Pretjerano oslanjanje na šarm može stvoriti dojam da se morate mnogo oslanjati na vještinu šarmiranja kako biste prikrili nedostatak stručnosti i profesionalnosti. Ipak ovo nije razgovor za stjecanje novih poznanstava već profesionalni razgovor koji treba imati za cilj budući poslovni odnos. 8. Ne znam ništa o kompaniji – svaka firma za koju se kandidirate uglavnom priželjkuje da vi želite doći baš tu. Ako ne znate ništa o novom poslodavcu, to je kao da idete na sastanak s nekim, ali vas nije briga tko je ta osoba – bitno da plati kavu, odnosno da vam isplati plaću. Većina firmi je kao djevojka koja želi biti poželjna, želi da se oko nje potrudite i da dokažete da ste upravo vi pravi udvarač. Ujedno, vaša neinformiranost govori o lošijoj motivaciji, a možda i neprofesionalizmu. 9. Nemate jasan odgovor na pitanja o motivaciji i ambicijama – ne znate što vas pokreće u životu, posao je nebitan, bitno je dobiti plaću… To poslodavac ne želi čuti, želi radnika koji želi raditi posao ne samo za plaću, već u tome vidi dodatni smisao. Ljudi koji su motivirani samo pritiskom izvana, plaćom, ugovorom, opominjanjem... uglavnom nije dobar radnik. Svakako razmislite što je to što vas u životu potiče na rad i stvaranje i imajte odgovor na pitanje kuda želite dalje sa svojom karijerom i životom. Ljudi bez ciljeva teško će ostvarivati ciljeve firme. Ne želimo da lutate po našem kolektivu. 10. Neverbalna komunikacija – nije lako pratiti što govori vaše tijelo dok vi u svojoj glavi užurbano pokušavate smisliti odgovor na postavljeno pitanje. Veći dio komunikacije općenito odvija se u stvari neverbalno, stoga je jako važno da i na razgovoru za posao budete u skladu sa situacijom. Svaki nesklad stvorit će zbunjenost i sumnju, blokirati komunikaciju. Iako nije lako, može se naučiti. Ako ste vrlo nevješti u tome, upišite neki tečaj, posavjetujte se sa bliskima i prijateljima, uvježbavajte svoju komunikaciju. Na tržištu je niz edukacija koje vam u tome mogu pomoći. Za osobe koje trema zaista jako ometa - preporučamo i stručnu pomoć. 11. Kašnjenje - nije dobro kasniti na razgovore, ali niti dolaziti prerano jer ljudi koji obavljaju razgovore s vama imaju svoj raspored i velika je vjerojatnost da ćete uranjenim ili zakašnjelim dolaskom poremetiti taj raspored. Stoga, ako kasnite, nazovite ili na drugi način obavijestite osobe s kojima trebate razgovarati da kasnite, koliko otprilike ćete zakasniti i zašto. Ukoliko odjavljujete razgovor, također se ispričajte, pokušajte odmah dogovoriti novi termin i kažite (ukoliko možete) što je razlog otkazivanja. n progressive |

1/2:2013

 U VAŠOJ TRGOVINI  tendinţe

Supermarket Stridon promet, Dubrava, Zagreb

Potpuno prilagođeni kupcima Svoje poslovanje Stridon promet d.o.o. započeo je 1991. godine otvaranjem prvog diskonta u Dugom Selu, a prva maloprodajna trgovina otvorena je 1998. godine u Sigetu. Danas posluje kroz više veleprodaja (Sesvete, Virje, Hrvatska Kostajnica, Koprivnica), četiri veleprodajna skladišta (na području Vinkovaca, Rijeke,Trogira i Splita) te kroz maloprodajnu mrežu od 30ak prodavaonica raznih formata (od diskonata, marketa, supermarketa do prodajnog centra). U trgovinama je zaposleno 140 ljudi. Stridon promet član je Gastro grupe. Posjetili smo trgovinu Supermarket u ulici Hrvatskog proljeća 38 u Zagrebu koju nam je predstavila voditeljica poslovnice Mirjana Antunović. Pripremila: Marija Kosor

rgovina Stridon promet d.o.o. u ulici Hrvatskog proljeća 38 u zagrebačkoj Dubravi otvorena je 15. rujna 2005. godine. To je tipična kvartovska trgovina. "Iz godine u godinu stvaramo imidž trgovine iz susjedstva koja svojom ponudom i pristupačnim cijenama zadovoljava sve dnevne potrebe potencijalnih kupaca", kaže voditeljica poslovnice Mirjana Antunović te dodaje da je riječ o trgovini prodajne površine 260 metara kvadratnih, sa skladištem od 190 m2.

50 progressive |

1/2: 2013

KUPAC NA PRVOME MJESTU Na pitanje po čemu se ova trgovina razlikuje od sličnih, konkurentskih, i koje su njezine prednosti, Antunović navodi da se trend koji se događa u maloprodaji temelji na želji kupca da sve svoje potrebe za kupnjom ispune na jednome mjestu. "Naša prodavaonica prepoznata je po vrlo širokoj ponudi prehrambenih i neprehrambenih proizvoda. Što se tiče konkurencije, trudimo se biti u samom vrhu ponude na hrvatskom tržištu, kako

izborom roba tako i najnižim cijenama. Uz sve renomirane domaće proizvođače, na našim policama zastupljena je i roba iz uvoza, a neke proizvode uvozimo i sami (Liking, Divella, Pata, Spak, Vispak). Također, imamo vlastitu preradu mesa i mesnih prerađevina, te vlastitu trgovačku marku Ideal". Govoreći o lojalnosti kupaca i njihovom zadovoljstvu kvalitetom usluge, voditeljica poslovnice Stridona u Dubravi kaže da je, prema politici poslovanja tvrtke, kupac uvijek na prvome mjestu. "Upravo su ispunjavanje želja i potreba naših kupaca, odnosno potpuno prilagođavanje našeg poslovanja kupcima, ključni za naš uspjeh i ukupnu kvalitetu poslovanja. Naša visokokvalitetna usluga pozitivno utječe na njihovu percepciju o cijeni i imidžu. Sve to omogućava nam da budemo konkurentni na tržištu. Inovacijama, pristupačnim cijenama, ljubaznošću osoblja i raznolikom ponudom trudimo se zadržati stare, ali i steći nove kupce", naglašava Mirjana Antunović.

VIŠE OD 6500 ARTIKALA Kada je u pitanju asortiman, Antunović kaže da posebnu pozornost Stridon pridaje asortimanu roba koje se nalaze u ponudi prodavaonice. "Ukupan asortiman obuhvaća više od 6500 artikala iz raznih grupa proizvoda, uz zastupljenost svih

| 1/2:2013

relevantnih hrvatskih i svjetski poznatih i priznatih marki, tako da i najizbirljiviji potrošači mogu zadovoljiti svoje potrebe i pronaći nešto u skladu sa svojim željama, navikama i potrebama. Naglasak je na kvalitetnim proizvodima, sa visokom funkcionalnom vrijednošću, koji prate sva suvremena kretanja i inovacije u industriji. Ovdje bih posebno istaknula veliki izbor domaćih i stranih pića po atraktivnim cijenama, vlastitu preradu mesa i mesnih prerađevina po domaćoj recepturi, vlastitu trgovačku marku te vlastiti uvozni asortiman izuzetne kvalitete (Divella tjestenina, Liking bomboni, Elledi, Pata, Spak, ulje...). Opskrba u svim kategorijama hrane vrši se na dnevnoj razini, a na tjednoj za svu ostalu robu, pa je neupitna svježina i kvaliteta svih proizvoda na polici".

ATRAKTIVNE POLICE Na pitanje koliko pozornosti trgovina Stridona u Dubravi polaže u atraktivnost polica, Antunović kaže da je općepoznato da police u trgovinama moraju biti

uredne, jednostavne i smisleno složene po kategorijama proizvoda. "Naše prodajno mjesto uređeno je prema standardima Stridon prometa koji su ujedno i trgovački standardi na nacionalnoj razini. Atraktivnost polica ogleda se u kvalitetnom asortimanu i dobroj komunikaciji prema potrošačima koji mogu u svakoj prilici prepoznati najatraktivnije proizvode s atraktivnijim cijenama". Govoreći o suradnji s dobavljačima, a s ciljem unaprjeđenja učinkovitosti upravljanja ponudom i potražnjom, voditeljica poslovnice Stridona kaže kako unapređenje učinkovitosti upravljanja ponudom i potražnjom u Stridonovoj trgovini ne bi mogli postići bez kvalitetne suradnje s dobavljačima i bez njihove podrške. "U suradnji sa našim partnerima/dobavljačima proučavamo kretanje tržišta i na temelju potreba kupaca radimo akcije na dnevnoj, tjednoj i mjesečnoj razini i za sve kategorije, od svježe hrane do sredstava za čišćenje i pranje. Sve što je jednom domaćinstvu potrebno na svakodnevnoj razini može se naći na našim policama", kaže Antunović i dodaje da se prodaja i zalihe nadziru svakodnevno, te je strategija poslovanja za ovu godinu smanjenje zaliha i rješavanje nekurentnih proizvoda.

NIZ POGODNOSTI

Voditeljica Mirjana Antunović

Navodeći pogodnosti kupnje u ovoj trgovini i koristi za potrošače kroz asortiman proizvoda, cijene i dostupnost zaliha, Mirjana Antunović kaže kako Stridon svojim potrošačima nudi niz pogodnosti - od akcija na dnevnoj, tjednoj i mjesečnoj razini do organiziranja nagradnih igara, degustacija, darivanja kupaca u povodu blagdana i slično. "Širok izbor asortimana (svježe meso, voće i povrće, prehrana, neprehrana...), vrhunska kvaliteta i povoljne cijene glavne su naše prednosti. Kako je opskrba na dnevnoj razini, nemamo problema sa zalihama", kaže Antunović te dodaje da trgovina koju vodi iz godine

u godinu bilježi rast prometa. Jedna od svakako značajnih karakteristika ove trgovine je, prema riječima Mirjane Antunović, i veliki izbor robe za ugostiteljstvo s mogućnošću dostave.

MARKETING I PROMOCIJA U poslovnici Stridon prometa u Dubravi zaposleno je 10 djelatnika koji kontinuirano prolaze interne edukacije i treninge. "Kada su u pitanju stručnost, diskrecija, ljubaznost, kompetentnost, uslužnost i poznavanje proizvoda, edukacija zaposlenika je vrlo važna. Rezultati naših internih edukacija su uslužno i ljubazno osoblje koje je dobro informirano o kvaliteti i raznolikosti ponude. Oni su u svakom trenutku na raspolaganju kupcu". Na pitanje o tome koliko je za trgovinu važna čistoća i osvijetljenost prostora, Antunović kaže da je u Stridonu svakodnevno čišćenje objekta u skladu s najvišim standardima (HACCP), dok se rasvjeta brižljivo održava u svrhu što ugodnije kupovine. Naglašavajući važnost marketinških aktivnosti unutar trgovine, Antunović kaže kako je primjetno da su kupci definitivno promijenili kupovne navike. "Više se kupuje na akcijama i kupci su spremniji uložiti više truda i vremena kako bi racionalnije trošili sredstva koja su im na raspolaganju. Kako bismo kupcima olakšali pristup informacijama i novostima, svaki tjedan oglašavamo na plakatima i letcima artikle koji imaju posebno povoljnu cijenu. Promotivni letci distribuiraju se po kućanstvima. Četiri puta godišnje izdaju se katalozi (Uskrs, ljeto, jesen, zima) u kojima su svi važni dobavljači sa svojim atraktivnim proizvodima po posebnim cijenama. Pored toga imamo i cjenovnu strategiju za ključne artikle koje kupci svakodnevno kupuju - cjenovnu akciju trajno niskih cijena koje komuniciramo prema kupcima putem naše akcije STOP, kojom garantiramo najpovoljnije cijene". n

progressive |

1/2:2013

 PROGRESSIVE KOŠARICA

Heraklea

Je li kupac zaista na prvome mjestu? Iako svi trgovački lanci u svojim promotivnim sloganima ističu kako su kupci na prvome mjestu, vrlo često praksa pokazuje upravo suprotno. Naravno, kao i u svakom drugom slučaju, i tu postoje iznimke. Tajni kupci u siječnju su posjetili Plodine, Konzum, Metro, Lidl, Kaufland, Mercator, Interspar i Billu. Pripremila: Kristina Žilić, izvršna direktorica, Heraklea U mjesecu siječnju tajni kupci u Osijeku su posjetili osam supermarketa kako bi mjerili koliko su djelatnici spremni pomoći kupcu da bi što prije našao proizvod koji traži. Posjetili su Plodine, Konzum, Metro, Lidl, Kaufland, Mercator, Interspar i Billu. U većini prodavaonica djelatnici su češće zaokupljeni slaganjem robe na police nego samim kupcima. Iako svi trgovački lanci u svojim promotivnim sloganima ističu kako su kupci na prvome mjestu, vrlo često praksa pokazuje upravo suprotno. Naravno, kao i u svakom

52 progressive |

1/2: 2013

drugom slučaju, i tu postoje iznimke. Tako su tajni kupci uočili da je 70% djelatnika spremno pomoći i uputiti na proizvod koji kupac traži. U Plodinama, Lidlu i Kauflandu su djelatnici prekinuli svoj posao te su kupca odveli do proizvoda koji je tražio. U Konzumu i Metrou je djelatnik pokazao rukom i objasnio gdje se nalazi proizvod dok su u Intersparu, Billi i Mercatoru djelatnici kupca uputili samo riječima, no nedovoljno jasno kako bi se kupac mogao snaći. U mnogo slučajeva se događa da su dje-

latnici ljubazni u komunikaciji s kupcem, međutim, kupac mora potrošiti mnogo vremena kako bi uopće pronašao djelatnika. Ukoliko ga ne uspije pronaći nakon nekog vremena, odlazi iz tog trgovačkog lanca, osjećajući se neugodno i nedovoljno cijenjeno, što pak rezultira prelaskom konkurenciji. Iako su ovi elementi kvalitete usluge toliko mali da se najčešće podrazumijevaju, nedostatak istih može prouzročiti troškove velikih razmjera. Najbolje je to spriječiti na vrijeme. n

Hendal

| 1/2:2013

Konzum najposjećeniji trgovački lanac Na osnovu analize imidža koje pojedini trgovački lanci imaju među svojim posjetiteljima, primjećuje se da je u siječnju većina lanaca ocijenjena sličnim ocjenama na ispitanim karakteristikama, te se može pretpostaviti da posjetitelji uočavaju sve manje razlika među različitim trgovačkim lancima. Pripremila: Tamara Jović, Research Executive, Hendal

osjećenost trgovačkih lanaca u siječnju je najviša za Konzum, koji posjećuje 63% građana, dok njih 40% najčešće posjećuju ovaj lanac. Među svim posjećenim centrima, Kaufland, Lidl i Plodine se također često posjećuju, međutim manje građana najčešće ide u ove trgovačke lance. Analizom imidža koji pojedini trgovački lanci imaju među posjetiteljima, možemo primijetiti da se Billa još uvijek pozicionira kao lanac sa dobrim radnim vremenom, ali i širokim asortimanom

proizvoda. Interspar i Mercator također se percipiraju kao lanci s dobrim asortimanom među posjetiteljima. Ova tri lanca također među posjetiteljima imaju imidž urednih prodajnih mjesta. Lidl, kao i u prethodnom valu mjerenja, među posjetiteljima ima imidž lanca s povoljnim cijenama te s pristupačnim lokacijama trgovina. Pristupačnost lokacije također se vezuje uz Konzum. Dodatni sadržaji se također najčešće vezuju uz Konzum u siječnju. Na osnovu analize imidža koje pojedi-

ni trgovački lanci imaju među svojim posjetiteljima, primjećuje se da je u siječnju većina lanaca ocijenjena sličnim ocjenama na ispitanim karakteristikama, te se može pretpostaviti da posjetitelji uočavaju sve manje razlika među različitim trgovačkim lancima. Razlikovanje od konkurencije postaje sve teže, te trgovački lanci trebaju pratiti koji su to elementi koji utječu na diferenciranje jednog lanca od drugih te na taj način na eventualnu lojalnost i zadovoljstvo posjetitelja. n

Napomena: Broj kupaca koji ocjenjuju trgovačke lance varira na mjesečnoj bazi. Interpretacija nalaza ne uključuje one trgovačke lance/ hipermarkete koji u zadanom mjesecu imaju manje od N=30 kupaca, tj. čije ocjene su temeljenje na N<30 procjena.

progressive |

1/2:2013

 PROGRESSIVE KOŠARICA

SUPERMARKETI Broj

PROIZVOD

KOLIČINA

INTERSPAR SPLIT

KONZUM ZADAR

BILLA OSIJEK

PREHRANA

KAUFLAND - PULA

PLODINE VARAŽDIN

TOMMY RIJEKA

Šećer kristal, Premijer

1 kg

6,99

Brašno glatko T-550, Čakovečki mlinovi

1 kg

4,99

5,99

5,49

5,38

4,99

Vegeta, Podravka

250 g

12,85

12,89

12,99

12,85

12,99

Dukat trajno mlijeko 2,8% m.m.

6,49

6,69

4,98

6,19

Jogurt 2,8% mm, Vindija

1000 g

10,99

11,99

11,49

7,99

10,49

Maslac kadica, Dukat

250 g

16,99

13,99

16,98

Poli – Perutnina Ptuj - Pipo

500 g

25,89

24,99

27,99

25,89

26,49

Marmelada brusnica, Podravka

380 g

14,99

13,99

13,98

13,79

Kakao Kraš Express, Kraš

330 g

15,49

15,45

15,49

15,99

Čokolino, Podravka

200 g

11,79

11,99

11,79

12,29

Barilla Fusilli

500 g

9,99

7,99

7,89

10,39

Pureće mljeveno meso, Vindija

500 g

25,99

27,99

Rajčica pasirana, Podravka

680 g

10,99

11,49

10,98

11,79

Kroketi od krumpira, Ledo

1 kg

20,99

18,99

17,99

18,69

Carska mješavina, Ledo

450 g

11,99

10,99

12,49

8,88

10,99

NEPREHRANA 1

Deterdžent Ariel mountain spring

2 kg

47,99

47,49

47,99

43,99

47,99

46,99

Zewa deluxe toaletni papir Pure white 3-slojni

8+2

23,99

24,69

Palmolive Kupka milk & honey

500 ml

22,99

22,49

21,99

22,99

24,49

Arf sredstvo za čišćenje, Cream original

500 ml

12,89

12,99

12,89

12,99

13,99

Vileda spužva abrazivna, glitzi, 2 u pakiranju

13,99

12,49

14,69

Cilit bang spray

28,89

28,99

28,89

29,89

32,99

358,15

284,42

300,21

313,60

285,24

330,72

BROJ PROIZVODA KOJI NEDOSTAJU

NOMINALNA VRIJEDNOST KOŠARICE

358,15

352,35

349,65

343,06

347,49

365,10

750 ml UKUPNO

akcije/sniženja/promocije/trajno niska cijena

n - nema

INTERSPAR SPLIT

KONZUM ZADAR

BILLA - OSIJEK

KAUFLAND PULA

PLODINE VARAŽDIN

14:20 - 15.20

13:00 - 13:45

13:30 - 14:10

18:40 - 19:50

17:40 -18:20

TOMMY RIJEKA 09:40 - 10:25

čisto

djelomično čisto

čisto

ne zadovoljava

zadovoljava

Koliko blagajni ima u supermarketu?

Koliko je blagajni bilo otvoreno dok ste vi obavljali kupovinu?

Koliko je kupaca bilo ispred vas u redu za kupovinu?

Blagajnik je pozdravio kupca?

PITANJA Vrijeme provedeno u trgovini? Je li na ulazu u trgovinu bilo kolica/košara? Stupanj čistoće u trgovini? Stupanj *potpore prodaji robe u trgovini?

54 progressive |

1/2: 2013

| 1/2:2013

HIPeRMARKeTI INTERSPAR ZAGREB

KONZUM - ZAGREB

MERCATOR - ZAGREB

PROSJEČNA CIJENA PROIZVODA

6,99

4,99

5,37

Datum kupovine 19.01.2013.

12,85

12,89

12,88

6,19

6,69

6,39

6,23

10,99

11,99

11,12

Progressive magazin na mjesečnoj bazi prati cijene proizvoda iz kategorija hrana i piće, kućne potrepštine te ljepota i njega u supermarketima i hipermarketima diljem Hrvatske.

16,99

17,99

16,74

25,89

24,99

28,99

26,32

14,99

13,99

14,49

14,30

15,49

15,99

15,55

11,79

11,99

11,89

11,88

9,99

7,99

5,99

8,22

25,99

19,99

24,79

10,99

11,49

11,28

20,99

18,99

19,12

11,99

10,99

12,99

11,41

47,99

47,49

47,30

23,99

24,09

22,99

22,49

21,99

22,55

12,89

12,99

12,94

12,99

13,99

13,37

29,99

31,99

29,77

327,96

348,40

335,51

357,73

353,77

354,25

akcije/sniženja/promocije

METODOLOGIJA

Naši tajni kupci obilaze i analiziraju trgovine u šest supermarketa u Splitu, Rijeci, Osijeku, Zadru, Puli i Varaždinu te tri hipermarketa u Zagrebu. Cijene označene crvenom bojom predstavljaju akcije, sniženja i promocije dok oznaka "n" znači da na polici nije pronađen određeni proizvod. Nominalna vrijednost košarice dobiva se zbrojem svih proizvoda u košarici tako da se proizvodima koji nedostaju dodijeli prosječna cijena košarice. Prosječna cijena pojedinog proizvoda u košarici predstavlja prosjek cijena svih trgovina u kojima su prisutni spomenuti proizvodi. Napominjemo da je cilj objavljivanja košarice praćenje i pregled cijena proizvoda (brendova) u različitim trgovačkim formatima u kojima pratimo: kretanje cijena određenih kategorija hrane i neprehrane; kvalitetu uslug; stupanj potpore prodaji proizvoda (merchandising); razinu čistoće trgovina. U potrošačkoj košarici, u dijelu kvalitativnih istraživanja, razinu čistoće prikazujemo na sljedeći način: n prljavo: u čak 40% prostora, trgovina je prljava ili su vidljivi tragovi prljavštine n djelomično čisto: u 20% prostora vidljiva je prljavština ili tragovi prljavštine n čisto: trgovina bez vidljivih tragova prljavštine. Pri određivanju potpore prodaji robe, slijedili smo ove kriterije: n dostupnost proizvoda na polici n način slaganja/aranžiranja proizvoda na polici n čistoća, tj. zaštita integriteta proizvoda.

n - nema

INTERSPAR - ZAGREB

KONZUM - ZAGREB

MERCATOR - ZAGREB

10:30 - 11:40

11:00 - 11:45

12:50 - 13:25

djelomično čisto

čisto

ne zadovoljava

zadovoljava

Ako dva od tri kriterija nisu u potpunosti ispunjena, izvješće o potpori prodaji robe na razini trgovine ocijenjeno je ocjenom “nedovoljno”. Progressive košarica omogućava fokus na grupu proizvoda svim profesionalcima FMCG sektora, od menadžmenta i voditelja poslovnica do dobavljača i distributera, radi lakšeg praćenja pojedinih proizvoda u različitim trgovačkim formatima. Progressive magazin, kao specijalizirani časopis u FMCG sektoru, samostalno sastavlja popis proizvoda u košarici kao i trgovina u kojima proizvode kupuju tajni kupci.

progressive |

1/2:2013

 PROFIL

Daniel Ackermann, Co-Founder & CEO, iSTUDIO

Naglasak na partnerstvu i ekspanziji Tvrtka iSTUDIO danas broji 40 zaposlenih, ima urede u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i SAD-u (Boston). Osim usluga digitalnog marketinga, razvili su i vlastite proizvode: Mediatoolkit, Socialpuzzle i portal Socialnumbers, za koje imaju kupce iz svih dijelova Europe, pa čak i svijeta. Trenutno rade sa stotinama velikih tvrtki: u Hrvatskoj sa tvrtkama poput Agrokora, EPH, Iskona, Svjetlosti, Milke, Lega, Agram Lifea, Valamara... a na europskoj razini sa Philipsom, Admiral Marketsom, Ringier Axel Springerom... Razgovarala: Marija Kosor

aniel Ackermann, suosnivač i direktor tvrtke iSTUDIO, vodeće regionalne agencije za društvene medije, rođen je u Zagrebu gdje je završio XV. gimnaziju, a potom Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER). U srednjoj školi je, kako kaže, najviše sklonosti pokazivao prema matematici, pa je sudjelovao na raznim natjecanjima i čak došao do državnog. "Možda je u pitanju bila i sreća", našalio se Daniel koji se pred kraj srednje škole sve više fokusirao na web i počeo raditi prve poslove za klijente.

PRVI POSLOVI "To nisu bili veliki klijenti, no za mene su bili veliki kao Himalaja. Početkom fakulteta zaključio sam da bih radije radio vlastite projekte nego izrađivao web stranice za druge pa smo se Tomislav Grubišić (kasnije drugi suosnivač iSTUDIO-a) i ja upustili u izradu vlastitih portala i foruma. Budući da smo bili ograničenih budžeta, a bila nam je potrebna promocija, počeli smo eksperimentirati s jeftinim marketingom. Probali smo plakate, letke, evente, Google adwords kampanje, tada nove Facebook adse i 56 progressive |

1/2: 2013

tada još gerilu na Facebooku (Facebook grupe, tada stranice još nisu bile u obliku u kakvom su sada). Sve što smo isprobali skupo smo platili, a povećanje u posjećenosti stranica je bilo minimalno ili nikakvo. Osim zadnjeg – Facebook gerile", priča Daniel o svojim poslovnim počecima. SRUŠENI SERVERI! Daniel je s kolegom Tomislavom potom isprobao slanje promotivne poruke grupi od 3000 članova. Rezultat je bio odličan: unutar 5 minuta njihovu je stranicu posjetilo već 150 ljudi istovremeno i - srušilo servere! Unutar jednoga dana posjetilo ih je više od 1500 ljudi. "Postigli smo besplatno (bez oglasa) ogroman rezultat, jako brzo i jako jednostavno. Taj dan nam je bio najveći promet u povijesti projekta. Nije nam trebalo mnogo da shvatimo snagu tog medija te smo je u početku koristili za vlastite projekte, a potom sve više i za potrebe klijenata", nastavio je Daniel. Kako je broj klijenata ubrzano rastao, Daniel je sredinom 2009. godine s Tomislavom osnovao tvrtku iSTUDIO. "iSTUDIO je osnovan dok smo obojica ima-

li 23 godine. Upravo sam privodio kraju 4. godinu fakulteta. Tvrtka je naglo počela rasti pa je, u trenutku kad sam završio fakultet, iSTUDIO već brojao sedmero zaposlenih. Jako mi je teško bilo balansirati, odnosno razvijati brzorastuću firmu i diplomirati. Ali fakultet sam svakako želio završiti jer sam znao da, ukoliko to ne napravim u tom trenutku, neću nikada. Radio sam preko tjedna, učio vikendima i - uspio završiti fakultet u roku!", prisjeća se Daniel razdoblja vezanog za naglu ekspanziju tvrtke.

'POTUKLI' NYT I CNN "Nakon što smo osnovali firmu, bili smo sigurni da imamo jako dobru uslugu. Imali smo vlastite projekte kojima smo dokazali da naša metoda marketinga ima višestruko bolji rezultat, a u isto je vrijeme i višestruko jeftinija od klasičnih", kaže Ackermann. No, tu je nastao "problem". "Tomislav i ja smo bili mladi i zbog toga smo mnogima djelovali neozbiljnima, a Facebook je bio novi medij koji su mnogi percipirali kao medij za klince. Mnogi su se pitali: 'Ukoliko je to toliko dobro, zašto nitko drugi ne radi takve kampanje?' Nismo

| 1/2:2013 imali razvijene kontakte i bilo nam je poprilično teško dogovoriti bilo kakav sastanak. To nam je bio velik problem, sve dok nismo dobili Jutarnji list kao klijenta. Fan page Jutarnjeg lista uspjeli smo podignuti do brojke od 100.000 fanova te postići da ima bolju interakciju od New York Timesa ili CNN-a koji su tada imali skoro milijun fanova. Svaka naša objava generirala je i po nekoliko tisuća klikova na njihovu web stranicu, te im je traffic na webu s Facebooka značajno narastao. To je bio 'case nad caseom' o kojem su svi počeli govoriti te je i nama počeo otvarati mnogo vrata", kaže Daniel.

poslenih te smo morali proći više faza razvitka firme kako bismo došli do ovoga što imamo. Danas, naš posao je kreiranje idealnog sustava ljudi, znanja i procesa. Posao nam je dovesti što bolje zaposlenike, napraviti sustav što kvalitetnijih edukacija i usmjeravanja te posložiti jasne i jednostavne procese kako bi firma što bolje funkcionirala. S mnogo stvari se susrećemo po prvi puta i to nam je izuzetno zanimljivo. Super je što ne preuzimamo gotove i već ustaljene procedure, već kreiramo vlastite, upravo one kakve smatramo idealnima za firmu poput naše. Moramo ostati mala i agilna firma, ali i preuzeti ozbiljnost i profesionalizam najvećih. Moramo se fokusirati na klijenta te mu osigurati najbolja moguća rješenja, a u isto vrijeme ostaviti dovoljno prostora za istraživanja, nove projekte i buduće investicije. To su glavni izazovi s kojima se susrećemo", objašnjava Daniel.

ZEMLJA-REGIJA-SVIJET Tvrtka iSTUDIO danas broji 40 zaposlenih, ima urede u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i SAD-u (Boston). Osim usluga digitalnog marketinga, razvili su i vlastite proizvode: Mediatoolkit, Socialpuzzle i portal Socialnumbers, za koje imaju kupce iz svih dijelova Europe, pa čak i svijeta. "Trenutno radimo sa stotinama velikih tvrtki. U Hrvatskoj radimo sa tvrtkama poput Agrokora, EPH, Iskona, Svjetlosti, Milke, Lega, Agram Lifea, Valamara... ili sa tvrtkama na europskoj razini kao što su Philips, Admiral Markets, Ringier Axel Springer...". Na pitanje čime se najviše ponosi, Ackermann navodi nagrade poput one Webfestove za Mediatoolkit, za najbolji regionalni startup. "Dobili smo nagradno putovanje u New York i mogućnost predstavljanja na jednoj od najvećih tehnoloških konferencija". Njihov klijent 24sata dobio je priznanje WAN IFRE (najveće svjetske udruge za medije) za najbolje korištenje Facebooka (uz Le Parisien i Guardian), a dobili su i niz drugih manjih nagrada. Daniel, ali i cijela ekipa iSTUDIOa najponosnija je na priznanje Facebooka, odnosno uvrštenje u Facebook preferred marketing developer program kao prva i jedina agencija u cijeloj regiji!

DOBRA ATMOSFERA Govoreći o radnom ambijentu, Daniel kaže kako u tvrtki pokušavaju njegovati opuštenu, pozitivnu i konstruktivnu atmosferu. "Nedavno smo se preselili u prostranu vilu gdje svi imaju dovoljno prostora. Organiziramo redovito velike team buildinge kao i povremene zabave, druženja, sportske ak-

Želimo okupiti vrhunski tim ljudi koji žele napraviti pomake i pokazati da u Hrvatskoj možemo u kratko vrijeme napraviti uspješnu izvozno orijentiranu kompaniju. Želimo zaposlenima omogućiti najbolje uvjete kako bi bili sretni svaki dan što su s nama te ponosni na stvari koje smo napravili. tivnosti i natjecanja. Važno nam je u firmi njegovati kolegijalni i prijateljski odnos, koliko god je to moguće. U poslu koji radimo, znanje je izrazito bitno tako da svaki tjedan imamo edukacije, bilo interne, bilo eksterne, ili organiziramo gledanje webinara. Jako njegujemo feedback kulturu tako da često šaljemo raznorazne feedback forme u kojima pokušavamo dobiti što više povratnih informacija vezanih općenito za zadovoljstvo zaposlenika, klijenata, zadovoljstvo edukacijama, pojedincima, procesima... To nam omogućuje da dobijemo što bolji uvid u mjesta na kojima smo slabi, te nam pokazuje što bismo morali unaprijediti", kaže Daniel. Ono što je njemu i kolegama najveći izazov je - organizacija. "iSTUDIO jako brzo raste. U manje od četiri godine došli smo do 40 za-

RAZVOJ I IZAZOVI

Nastavljajući navoditi daljnje smjernice tvrtke, naglašava kako im je cilj stvoriti mjesto na kojem će se stvarati vrhunski projekti. "Želimo okupiti vrhunski tim ljudi koji žele napraviti pomake i pokazati da u Hrvatskoj možemo u kratko vrijeme napraviti uspješnu izvozno orijentiranu kompaniju. Želimo zaposlenima omogućiti najbolje uvjete kako bi bili sretni svaki dan što su s nama te ponosni na stvari koje smo napravili. To nam je glavni cilj, i sve aktivnosti koje radimo idu u tom smjeru". Radna je pozicija i više nego ispunila Danielova očekivanja. "Nisam ni sanjao da ćemo se toliko razviti, da ćemo raditi toliko jake projekte, i da ćemo uopće imati prilike razgovorati s ljudima o kojima smo nekad 'samo čitali'. Ovo je smjer koji smo ja i cijela ekipa željeli i on se u potpunosti, pa čak i iznad očekivanja, zaista ostvario. Godina 2012. za nas je bila velika godina u kojoj smo najviše radili na razvoju novih proizvoda i pojačavanju kvalitete usluga. U 2013. cilj nam je nastaviti u istom smjeru, no još veći naglasak želimo staviti na internacionalizaciju, partnerstva i ekspanziju. Smatramo da imamo kvalitetu usluge i proizvoda koji su prihvaćeni i na razvijenim zapadnoeuropskim tržištima. Glavni nam je zadatak to iskoristiti te se internacionalno proširiti". n

progressive |

1/2:2013

 PROMOCIJE

| KAMPANJE | LANSIRANJA

NOVI Zvijezda namazi za sendviče Zvijezda namazi za sendviče jedinstveni su proizvod na hrvatskom tržištu. Radi se modernim i inovativnim namazima na bazi lagane majoneze prepoznatljivog Zvijezda okusa i kvalitete. Za ljubitelje sendviča predstavljamo dva okusa Špeksi s aromom slanine i Hambi sa dodatkom rajčice. Zvijezda namazi mogu se konzumirati kao samostalan namaz, ali i kao dodatak svim vrstama sendviča. Namazi su termostabilni tako da se mogu koristiti i za tople sendviče, toast, hamburgere, hot dog. Marketinška podrška: TV, print FB kampanja, promocije i degustacije na prodajnim mjestima. Logističke informacije: Zvijezda namazi za sendviče pakiraju se u plastične boce od 350 g i porcijske vrećice od 45 g. Proizvođač: Zvijezda d.d., M. Čavića 1, Zagreb Telefon i fax: +385 1 2382 666 / +385 1 2370 917 Web site: www.zvijezda.hr

Za najšarenije torte i kolače!

HiPP Kinder obroci u tanjuriću

HiPP Kinder obroci sa Bio tjesteninom svojim su nutritivnim sastavom u potpunosti prilagođeni djetetovim potrebama od godine dana. Proizvodi sadrže točno odgovarajući udio soli za tu dob i blago su začinjeni začinskim biljem. Zbog visokog udjela povrća dodatno doprinose zdravlju djeteta. Neki obroci također sadrže udio mesa prilagođen djetetovim potrebama i čine obrok uravnoteženim. Dodatna prednost je što djetetu i dalje pružate obroke u najboljoj BIO kvaliteti sa strogo kontroliranim sastojcima. Logističke informacije: komercijalno pakiranje 250 g; 6 komada u transportnom pakiranju Preporučena MPC: 13,99 kn Uvoznik: Vivera d.o.o., Ul. Kralja Zvonimira bb, 44400 Glina Distributer: AWT International d.o.o., Slavonska avenija bb, 10000 Zagreb Telefon: 01/2481 500 Web site: www.awt.hr

HiPP voćna zabava!

Za početak ovogodišnje sezone, Dr. Oetker predstavlja još jednu novost: crvenu, žutu, zelenu i plavu boju za kolače u pojedinačnom pakiranju te NOVO: crnu boju za kolače! Više nije potrebno kupovati velika pakiranja s više boja, već je moguće kupiti samo one potrebne! Dr. Oetker boje za kolače stabilne su u pečenju, prirodne su i ne sadrže AZO boje. Vrlo su praktične, lako ih je dozirati i čuvati. 1 tubica dovoljna je za 500 g tijesta ili 500 ml kreme. Omiljene boje za najljepše kreacije! Logističke informacije: sve boje dolaze u pakiranju od 10 g, 6 kom po kart; Crvena boja EAN: 5907707054655, Plava boja EAN: 5907707054679, Žuta boja: EAN 5907707054693, Zelena boja EAN: 5907707054716, Crna boja EAN: 5907707054730. Marketinška podrška: PR kampanja Proizvođač: Dr. Oetker Dekor Sp. z.o.o., Poljska Uvoznik za Hrvatsku: Dr. Oetker d.o.o., Josipa Lončara 9a, Zagreb Telefon i fax: +385 1 3438 299, +385 1 3496 391 Web site: www.oetker.hr Uvoznik za BiH: Orbico d.o.o., Lužansko polje 7, Sarajevo Telefon i fax: + 387 33 756 000, + 387 33 756 090

www.facebook.com/progressive.hr 58 progressive |

1/2: 2013

Ako dijete nije ljubitelj voća, može mu se ponuditi voće pakirano u tubi da bi voćni obrok bio što zanimljiviji – istisni voće! Praktična i inovativna ambalaža koja se lako zatvara nakon konzumacije. Voćna zabava sadrži voće iz organskog uzgoja bez dodatka šećera, idealno za putovanja ili šetnju, kao međuobrok ili kao desert. Može se pronaći u tri okusa: Hipp voćna zabava jabuka-kruška-banana i Hipp voćna zabava jagoda-banana u jabuci i HiPP voćna zabava jabukabreskva sa šumskim voćem. Logističke informacije: komercijalno pakiranje 90 g; 6 komada u transportnom pakiranju Preporučena MP cijena: 6,49 kn Uvoznik: Vivera d.o.o., Ul. Kralja Zvonimira bb, 44400 Glina Distributer: AWT International d.o.o., Slavonska avenija bb, 10000 Zagreb Telefon: 01/2481 500 Web site: www. awt.hr

| 1/2:2013 KOTANYI mlinci - grubo i fino mljevenje!

KOTANYI mlinci sa svoja dva mehanizma, od kojih jedan služi za sitnije, finije mljevenje, a drugi za krupnije, predstavljaju novitet na tržištu. Pritom su toliko usavršeni da jamče mljevenje i najmanjeg djelića začina odnosno začinskog bilja te samim time osiguravaju uživanje u svakom, pa i onom posljednjem zrncu. Nova paleta boja. Moderan i nov dizajn, prepoznatljiva paleta boja karakteristična za određenu skupinu začina predstavlja značajan vizualni pomak kod ovog proizvoda. Tako se primjerice papar pojavljuje u elegantnom crnom pakiranju, začinsko bilje u zelenom, čili i mješavina začina za meso u žarko crvenom, sol u prepoznatljivoj bijeloj. Nova paleta boja omogućava lakše snalaženje na policama trgovina, ali i kod kuće. Oduševiti će Vas i činjenica da mljevenim začinima i začinskim biljem možete u tren oka začiniti sve što poželite. Zato se KOTANYI mlinci nalaze nadohvat ruke u gotovo svakoj kuhinji, a ime Kotányi postalo je nezaobilazan trend među svim ljubiteljima ukusne hrane. A zna se da onaj tko kuha, mora koristiti i začine. Stoga nimalo ne čudi da mlinci sa začinima postaju sve omiljeniji među kupcima. Marketinška podrška: PR kampanja, jaka podrška na svim prodajnim mjestima, cjenovne akcije i dodatne pozicije. Logističke informacije: 4 kom/kart. Proizvođač: KOTANYI GmbH, Austrija Uvoznik/distributer: KOTANYI d.o.o., Savska cesta 116, 10 000 Zagreb Web site: www.kotanyi.com

Dolcela promotivne aktivnosti za Uskrs Dolcela i ove godine uoči Uskrsa priprema atraktivne promotivne aktivnosti. Podravka i Dolcela pozivaju sve potrošače da osmisle svoju novu proljetnu kolekciju slastica uz pomoć omiljenih Dolcela okusa te uživaju u njima kako u vrijeme uskršnjih blagdana tako i tijekom cijelog proljeća. Potrošači mogu u svoju vlastitu Dolcela slatku kolekciju proljeće/ljeto unijeti ljubav, kreativnost i vrijeme, te uživati u finom okusu moderne, zabavne, elegantne i zanosne Dolcela slastice. Nova slatka kolekcija biti će predstavljena potrošačima u novoj knjižici recepata koja će biti dostupna na 130 prodajnih mjesta u Hrvatskoj. Osim knjižica recepata pripremljeni su i drugi pokloni (Dolcela krpe, pregače, rukavice…) koje će potrošači moći dobiti za kupnju Dolcela i drugih Podravkinih proizvoda u akciji. Dolcela Slatki dodir fantazije! Marketinška podrška: Uz aktivnosti na prodajnim mjestima tijekom ožujka emitirat će se Dolcela TV spot na svim nacionalnim TV postajama, provoditi web aktivnosti na Podravkinim web stranicama te drugim društvenim stranicama (Coolinarika, Facebook…). Proizvođač: Podravka d.d, Ante Starčevića 32, Koprivnica Besplatni potrošački telefon: 0800 08 08 Web site: www.podravka.com

Korlat Loza Barrique, puno više od rakije Korlat Loza Barrique novi je premium proizvod u ponudi Badela 1862, lansiran povodom obilježavanja 150 godina kompanije. Proizvedena od masulja svježih bobica grožđa, koje je u sebi sačuvalo svu snagu i osebujnost podneblja u kojem se miješaju kontinentalna i mediteranska klima, predstavlja vrh kvalitete u proizvodnji jakih alkoholnih pića. Za proizvodnju Korlat Loze koristi se kupaža sorti grožđa sa položaja Korlat – vinarija Benkovac; Cabernet sauvignon, Merlot i Syrah. Mirisna vinska nota zaokružena je notom blago paljenog drveta, njegovanjem u hrastovim barrique bačvama kroz godinu dana. Korlat, premium brand Badela 1862 za vrhunska crvena vina, nastavlja promicati svoje vrijednosti, ujedinjujući po prvi puta pod istim brandom vrhunske proizvode od grožđa; vina i jaka alkoholna pića. Marketinška podrška: Korlat Loza Barrique 0,5L Lux Logističke informacije: Volumen punjenja 0,5L, Alkoholna jačina: 40% vol., 6 kom/karton, EAN kod proizvoda 3850112122339, EAN kod kartona 3850112122322. Proizvođač: Badel 1862 d.d. Zagreb, Vlaška 116, 10000 Zagreb Telefon: + 385 1 4609 555 Web site, e-mail: www.badel1862.hr, marketing@badel1862.hr

Borotalco White Spray osjećaj čistoće cijeli dan Brand Borotalco, sa 100-godišnjom tradicijom nastavlja razvijati liniju dezodoransa te predstavlja novi Borotalco White. Borotalco White je dezodorans u obliku spreja, s ekskluzivnim mirisom bijelog mošusa, koji nudi osjećaj cjelodnevne čistoće i svježine. Na bazi pudera koji upija znoj, ali omogućava koži disanje te antibakterijskim djelovanjem koji pomaže u sprječavanju stvaranja neugodnih mirisa. 0% Alkohola. Dermatološki testirano. Logističke informacije: Borotalco White sprej 150 ml. EAN: 8002410042214. 12 kom/kart. Proizvođač: L.Manetti - H.Roberts & C.p.A, Italija Uvoznik za Hrvatsku: Bolton Croatia d.o.o., Šarengradska 9, 10000 Zagreb Telefon: 01 333 67 55

Aktualna novost za suhu i oštećenu kosu Klas argan, serum s arganovim uljem namijenjen je suhoj i oštećenoj kosi. Hrani, štiti i jača kosu, ali je ne masti. Rezultat je meka i podatna kosa s nevjerojatnim sjajem. Upotreba: Nekoliko kapi seruma iscijedimo na vrhove prstiju i utrljamo u mokru ili suhu kosu. Ne ispiramo, prikladno za upotrebu po cijeloj dužini kose. Logističke informacije: 3838980522574, komercijalno pakiranje: 3 komada Preporučena MP cijena: 59,99 HRK Proizvođač: Ilirija d. d., Tržaška 40, Ljubljana, Slovenija. Distributer: Prodis d.o.o., Savska opatovina 36/3, 10090 Zagreb. Web site: www.ilirija.com progressive |

1/2:2013

 PROMOCIJE

| KAMPANJE | LANSIRANJA

Sportina žitarice iz cijelog zrna Razbudite se uz ukusne i hrskave žitarice! Doručak je najvažniji obrok čiji je cilj osigurati dovoljno energije za mentalnu i tjelesnu produktivnost tijekom većeg dijela dana. Sportina hrskave integralne pšenične pahuljice s rižom idealan su izbor za doručak ili laganiji obrok. Prirodno su bogate vlaknima koja imaju blagotvorni učinak na metabolizam i doprinose duljoj sitosti. Sadrže malu količinu masti omogućujući uravnoteženi unos hranjivih sastojaka i energije za svakodnevne aktivnosti i postizanje vitke linije. Proizvode od žitarica potrebno je konzumirati 5-7 puta dnevno, pri čemu bi oko 2/3 trebale biti integralne. Sportina sadrži cjelovite (integralne) pahuljice pa će se svojom jednostavnošću pripreme odlično uklopiti u vaše dnevne potrebe. Preporučaju se svima koje vode aktivan život i brinu o svom izgledu. Punog okusa i hrskave teksture zadovoljiti će i najizbirljivije potrošače. Mogu se konzumirati same ili pomiješati s mlijekom, jogurtom ili nekim drugim napitkom. Logističke informacije: Neto količina: 375 g, 15 kom u kartonu Uvoznik/distributer: Encian d.o.o., Gospodarska 16b, Donji Stupnik, 10250 Lučko Telefon: 01/6531-111 Web site, e-mail: www.encian.hr, encian@encian.hr

Eva sardine s češnjakom i peršinom 115 g Svoj bogati asortiman ribljih proizvoda Eva je proširila s novim proizvodom u segmentu sardina - Eva sardinama s češnjakom i peršinom. Riječ je o jedinstvenom proizvodu na tržištu jer je pripremljen od visokokvalitetne jadranske srdele u kombinaciji s biljnim uljem, češnjakom i peršinom. Ova dobro poznata kombinacija jadranskih srdela svakim će zalogajem oduševiti ljubitelje gurmanskih okusa i vratiti prepoznatljiv okus mora u vašu svakodnevnicu. Nutritivno superiornu plavu ribu uvrstite na jelovnik najmanje 2 puta tjedno. Marketinška podrška u 2013.g: TV kampanja, Internet Logističke informacije: litografirana limenka od 115 g, 30 komada u kartonu, 135 kartona na paleti Proizvođač: Za Podravku d.d. proizvodi Adria d.d., Gaženička cesta 32, 23000 Zadar Besplatni potrošački telefon: 0800 08 08 Web site: www.podravka.com

Linija Tragom prirode obogaćena Mediteranskim i Planinskim čajem Biljna mješavina. Marketinška podrška: TV kampanja ožujak i prosinac 2012. g, print promo advertorijal, oglašavanje na prodajnom mjestu - wobbler. Logističke informacije: Mediteranski čaj k. 40 g omot: EAN artikla 3858881086784, EAN transport. pak. 3850291039329; Planinski čaj k. 40 g omot: EAN artikla 3858881086791, EAN transport. pak. 3850291039336. Preporučena MP cijena: 9,99 kn Proizvođač: Franck d.d., Vodovodna 20, Zagreb Telefon i fax: 01 37 10 300 Web site: www.franck.hr 60 progressive |

1/2: 2013

Barilla umak Puttanesca 400 g, 6/1 i Barilla umak Ragu Ricco 200 g, 12/1 Puttanesca 400 g, umak od rajčice s maslinama i kaparima; Ragu Ricco 200 g, mesni umak (udio mesa 30%). Marketinška podrška: Print, in store promocije i dr. Logističke informacije: Jedinično pakiranje 400 g, transportno pakiranje 6 kom; Jedinično pakiranje 200 g, transportno pakiranje 12 kom. Proizvođač: Barilla G. e R. Fratelli, Via Mantova 166, Parma, Italija Uvoznik/distributer: AWT International d.o.o., Slavonska avenija 52a, 10000 Zagreb Telefon i fax: 01/ 2481500, 01/2481600 Web site: www.awt.hr

Grancereale žitne pločice badem i brusnica 105 g, 12/1 i Grancereale žitne pločice pšenica i badem 105 g, 12/1 Žitne pločice s integralnom pšenicom, bademima i brusnicama; Žitne pločice s integralnom pšeničnom prekrupom, prženim slanim bademima i slanim bućinim sjemenkama. Marketinška podrška: Print, in store promocije, degustacije i dr. Logističke informacije: Jedinično pakiranje 105 g, transportno pakiranje 12 kom. Proizvođač: Barilla G. e R. Fratelli, Via Mantova 166, Parma, Italija Uvoznik/distributer: AWT International d.o.o., Slavonska avenija 52a, 10000 Zagreb Telefon i fax: 01/ 2481500, 01/2481600 Web site: www.awt.hr

Mulino Bianco Cuor di Pane 325g, 8/1 Cuor di Pane je kruh bez kore koji daje samo najbolje iz mekog kruha. Sa njegovim bijelim mekim kriškama, delikatnim okusom i jedinstvenom teksturom, možete pripremiti maštovite sendviče i sendviče ispunjene radošću. Marketinška podrška: Print, in store promocije, degustacije i dr. Logističke informacije: Jedinično pakiranje 325 g, transportno pakiranje 8 kom. Proizvođač: Barilla G. e R. Fratelli, Via Mantova 166, Parma, Italija Uvoznik/distributer: AWT International d.o.o., Slavonska avenija 52a, 10000 Zagreb Telefon i fax: 01/ 2481500, 01/2481600 Web site: www.awt.hr

| 1/2:2013

progressive |

1/2:2013

Stranica nedostupna zbog poštivanja zakonske zabrane oglašavanja duhanskih proizvoda i alkoholnih pića.

62 progressive |

1/2: 2013