Progressive 136 - Siječanj/veljača 2014. by Progressive Croatia

PROGRESSIVE MAGAZIN • PRVI SPECIJALIZIRANI ČASOPIS ZA TRGOVINU MJEŠOVITOM ROBOM  GODINA XII  BROJ 136

ISSN 1331-7865

12 godina s vama  REGIONALNI PREGLED MALOPRODAJE 2013. Iako je ulaskom u EU došlo do svojevrsnog pritiska na cijene u trgovinama, u Hrvatskoj nije došlo do strukturalnih pomaka u maloprodaji. Kakva je situacija u ostalim zemljama regije, što kažu analitičari o poslovnoj klimi i kakva su predviđanja vezana za robu široke potrošnje – donosimo u velikom godišnjem pregledu maloprodaje u Hrvatskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj i Srbiji…

Distribucija u službi korisnika

PETER SZABO

direktor Unilevera za RH, Sloveniju i BiH

www.progressive.com.hr

ISSN 1331-7865

PROGRESSIVE M A G A Z I N

Uvodnik

1/2: 2014 CMG MEDIA SOLUTIONS d.o.o.

Izazov

Starotrnjanska 23, 10000 Zagreb crier@crier.hr www.progressive.com.hr ISSN 1331-7865

I dok je hrvatsko maloprodajno tržište u prošlog godini obilježio ulazak u Europsku uniju – što je utjecalo na rast proeuropskih kampanja kojima su trgovci pozivali na europsku kvalitetu i jeftinije cijene, no ne i na dolazak novih međunarodnih trgovačkih lanaca, u Srbiji je svoju prvu trgovinu Casino Supermarché otvorila fran cuska Casino grupa. Lidl je kupovao zemljišta i time nagovijestio da uskoro stiže u Srbiju dok će Carrefour svoj prvi hipermarket otvoriti u 2015.

UREDNICE Marija Sedlar, 01 4854 428 marija@crier.hr Marija Kosor, 01 4854 279 marija.k@crier.hr SURADNICI Elvio Andrade, Kristijan Barun, Ana Bulaš, Ana Despot, Katya Dzhatova, Željka Joinović, Karla Kovač, Mladen Kožić, Anđa Šimović, Mihail Tanase, Saša Vignjević, Dragana Vraneš

Hrvatska je, od zemlje koja bi trebala privlačiti strane investicije, već krajem 2012. došla u zonu neto odljeva investicija i zadržala se tamo tijekom prošle godine. Prema Euromonitor Internationalu, globalne trgovačke lance od dolaska u Lijepu našu odbija relativna koncentriranost tržišta, skupe nekretnine i generalno obe shrabrujuće poslovno okruženje dok postojeći strani lanci imaju olakšane puteve za uvoz robe iz Europe.

PRODAJA/MARKETING Danijela Lanović, 01 4854 278 danijela.l@crier.hr Valentina Godler Dobraš, 01 5391 546 valentina.g@crier.hr

Hipermarketi i supermarketi drže oko 50% tržišnog udjela, a Lidl, kao jedini pred stavnik diskonata, prema podacima GfK, trenutno je na oko 8%. I u prošlog godini, kao i godinu ranije, male trgovine bilježe oporavak i prestaju gubiti tržišni udio, nakon što im se potrošači polako vraćaju, zasićeni velikim prodajnim prostorima s dugačkim policama i dubokim kolicima koji pozivaju na trošenje. A potrošači su više nego ikad osjetljivi na svaku kunu: na prodajna ih mjesta u najvećoj mjeri privlače akcije, promocije, letci, kuponi... koje su u svoje poslovanje uveli baš svi: hipermarketi i supermarketi, diskonti i trgovine iz susjedstva te drogerije.

VODITELJICA UREDA Irena Šahman, 01 4854 431 I NAKLADE irena@crier.hr GRAFIČKA UREDNICA Ivana Voloder ivana.v@crier.hr TISAK

Gospodarska 9, Sveta Nedelja

GROUP MANAGER John Whitbread john@crier.co.uk

Prema svim istraživanjima i predviđanjima, pred nama je još jedna teška godina. U stvari – izazovna. A izazov nas tjera naprijed - na traženje novih rješenja i inovacija!

Progressive magazin izlazi jednom mjesečno i besplatan je za ciljnu skupinu (trgovine, proizvođače, distributere, uvoz nike i izvoznike robe široke potrošnje) u Hrvatskoj. Izdavač pridržava pravo da odredi ciljanu skupinu čitatelja. Za članke, slike i oblikovanja objavljena u ovom časopisu sva su prava pridržana. Nedopuštena je objava, prerada, reproduciranje, umnožavanje, imitiranje, stavljanje na elek troničke medije i drugi načini prenošenja bez suglasnosti nakladnika. Rukopi se, fotografije i ostale priloge ne vraćamo.

Marija Sedlar

sadržaj REGIONALNI PREGLED MALOPRODAJE HRVATSKA, SRBIJA, BUGARSKA, RUMUNJSKA

U FOKUSU NEPREHRANA KREME ZA RUKE

ISTRAŽIVANJE ČOKOLADNE SLASTICE

INTERVJU MJESECA PETER SZABO, UNILEVER

PROGRESSIVE PREPORUČUJE OCAT

DNEVNIK KUPCA ZBOG BLAGAJNICE ODUSTALA OD KUPNJE

U FOKUSU PREHRANA MLIJEKO, JOGURTI I SIRNI NAMAZI

LOGISTIKA DISTRIBUCIJA U SLUŽBI KORISNIKA

PROFIL IRENA FILIPOVIĆ, ILIRIJA

 VIJESTI

Iz zemlje Stanić Grupa kupila Juicy

Otvoren supermarket Plodine Senj

Potpisan je kupoprodajni Ugovor između Jamnice, kompanije u sastavu Agrokor koncerna i Stanić Grupe, tvrtke sa sjedištem u Splitu, o preuzimanju linije voćnih sokova Juicy. Investicija je vrijedna 45 milijuna eura. Stanić Grupa postala je novim vlasnikom punionice sokova u Jastrebarskom te brendova sokova pod nazivima Juicy, TO, Juicy Fruits, Juicy Kids i Juicy Vita.

U Senju je, na adresi Stara ce sta 9, tvrtka Plodine otvorila 74. prodajni centar. Novi supermar ket prostire se na 2130 četvornih metara prodajnog prostora. Vri jednost investicije je 5,5 miliju na eura, a supermarket Plodine Senj broji 40 zaposlenih. Ovo otvorenje dio je strategije šire nja maloprodajne mreže diljem Hrvatske i učvršćivanje na 2. mjestu maloprodaje, poručuju iz ovog trgovačkog lanca. Plodine su u 2013. zaposlile uku pno 150 novih djelatnika.

Otvorenja u Lumini centru Varaždin i okolicu očekuju nova otvorenja u shopping centru Lumini, a među novim trgovinama su brendovi poput C&A, Deich mann, New Yorker, Benetton, s.Oliver, Europa 92 te H&M, Next, Sport Vision i UPIM, koji prvi put otvaraju vrata u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.

Agrokor prodao 5 trgovina Američki investicijski fond W. P. Carey kupio je pet trgovina Agrokora za 67 milijuna eura. Kako piše Večernji list, tri trgovine nalaze se u Zagrebu, a preostale dvije u Splitu i Zadru. Ovaj poslovni poduhvat je dio investicije fonda W. P. Carey, vrijedne 350 milijuna, koja je namijenjena ulaganjima u Europi.

Certifikati Dalmatinskom pršutu U Centru za kulturu prehrane proslavljena je dodjela prvih certifikata za Dalmatinski pršut koji nosi oznaku zemljopisnog podrijetla na nacionalnoj razini. Certifikate koji dokazuju sukladnost proizvodnje zaslužili su Pršut Vo štane iz Trilja i MI Braća Pivac iz Vrgorca. Po stupak zaštite naziva na razini EU započet će u sljedećih nekoliko tjedana.

Otvorena dva Anamaria Coffee Shopa Grad Zagreb bogatiji je za dvije nove specijalizirane trgovine – 'Anamaria Coffee Shop' na Savici, na adresi Zinke Kunc 2 te u Sigetu, u Frodeuovoj 7. Uz širok asortiman rinfuznih i paki ranih tradicionalnih kava, espressa, cappuccina i instant kava, kakao napitaka i bijelila, nude se i funkcionalni čajevi, coffe 2 go, rinfuzno jezgričavo i suho voće po vrlo atraktivnim cije nama. U ponudi su i pahuljice te müsli s miješanim voćem domaćih proizvođača.

Prijevoznička tvrtka Ricardo kupila Beljetrans S ciljem konsolidacije i optimizacije procesa u ce stovnom prijevozu roba, u Dardi je potpisan ku poprodajni ugovor između tvrtke Ricardo d.o.o. i Belja o preuzimanju poslovanja Beljetransa, profitnog centra za prijevoz roba u sastavu Belja. Ovim ugovorom tvrtka Ricardo postaje novim vlasnikom Beljetransa specijaliziranog za prijevoz stvari u tuzemnom i međunarodnom prijevozu s najmodernijim voznim parkom posebno u segmentu specijalnih prijevoza za potrebe poljoprivredne proizvodnje. Upravo će ovom investicijom Ricardo postati najveći cestovni prijevoznik u RH, ali i široj regiji.

Kampanja 'Pokažite im put' Lagermax AED Croatia otvorio LDC Kukuzovac Nakon nekoliko edukativnih kampanja koji ma je pažnja bila posvećena odraslim oso bama, hokejaši zagrebačkog Medveščaka uključili su se u kampanju “Pokažite im put” koju je pokrenuo klupski partner Carlsberg Croatia, a s ciljem prevencije maloljetničke konzumacije alkohola. Ovom kampanjom Carlsberg Croatia i KHL Medveščak Zagreb žele skrenuti pažnju javnosti na sve učesta liju konzumaciju alkohola maloljetnih osoba. 4 progressive |

1/2: 2014

Tvrtka Lagermax AED Croatia d.o.o., najkvalitetni ji domaći logističar prema recentnom istraživanju kvalitete Business Qudal - QUality meDAL, izgradila novi logističko distributivni centar u Kukuzovcu, ne daleko od Splita, koji ima i ulogu pretovarno-distri butivne platforme za područje od Zadra do Dubrov nika, uključujući i otoke. Objekt se sastoji od 2000 m2 skladišnog dijela i 150 m2 uredskog prostora. Skladišni objekt je izgrađen uz primjenjivanje najnovijih rješenja u logističkom poslovanju, a omogućuje istovremeni ukrcaj i iskrcaj i do 20 vozila.

| 1/2:2014 dm otvorio natječaj za obiteljsko-poljoprivredna gospodarstva

Prvi SPAR supermarket u Rijeci

Na predstavljanju dm green city projecta dm je otvorio natječaj "…jer najbolje dola zi iz prirode!" za obiteljsko-poljoprivredna gospodarstva u povodu Međunarodne go dine obiteljske poljoprivrede. Do 31. ožujka na natječaj se mogu prijaviti sva obiteljskopoljoprivredna gospodarstva koja jesu ili planiraju tijekom 2014. i 2015. ući u proces ekološke proizvodnje. Odabranim obitelj sko-poljoprivrednim gospodarstvima koja tijekom ove i iduće godine proizvedu ekološke proizvode, dm će pružiti marketinšku potporu u vidu razvoja etiketa, ambalaže te stavljanja proizvoda na police prodavaonica dm-a. Inače, prema recentnom istraživanju portala MojPosao o najpoželjnijim poslodavcima u Hrvatskoj, tvrtka dm drogerie-markt petu je godinu zaredom zauzela prvo mjesto!

Prvi kvartovski SPAR supermarket u Rijeci, u ulici Franje Čandeka 8a, otvoren je u bivšem prodajnom prostoru Mebla u zgradi koju Rije čani popularno zovu „Meblova žuta zgrada“. U SPAR supermarket od 400 kvadratnih meta ra prodajne površine zaposleno je 20 Riječa na. Osim dnevne ponude svježeg asortima na: povrća, voća, kruha i pekarskih proizvoda, mesa i delikatesa, Riječani imaju i izuzetno bogati izbor proizvoda SPAR robnih marki, poput vrlo popularne linije BIO proizvoda SPAR Natur pur, SPAR Premium linije te SPAR free from namijenjene sportašima te osoba ma s intolerancijom na gluten i laktozu.

Uskoro na tržištu - novi Podravka temeljci

Zvečevo proizvodi robnu marku za Tesco

U hotelu Sheraton početkom veljače koprivnič ka Podravka prezentirala je i najavila lansiranje novog proizvoda. Riječ je o temeljcu koji do lazi u tri okusa: kao povrtni, kokošji i goveđi, a oblikovan je u obliku tradicionalnog Podravkina znaka - srca. S obzirom da temeljci u pripremi jela imaju važnu ulogu, na razvijanju novog pro izvoda stručni tim Podravke radio je više od go dinu dana, i to u suradnji s vrhunskim kuharima iz Hrvatskog kuharskog saveza. Prema riječima Helene Pentek, menadžerice kategorije Podravka jela, cilj je bio da primjena novog proizvoda bude jednostavna i brza te da sadrži domaći okus tradicionalnog bujona. Podravka temeljci ne sadrže konzervanse i pojačivače okusa pa tako prate najnovije trendove u prehrani.

Tvornica slatkiša Zvečevo uskoro će isporučiti prvu pošiljku čokoladnih prutića proizvede nih kao robnu marku za britanski trgovački la nac Tesco, piše Poslovni dnevnik. Proizvodi će biti plasirani na police tog trgovačkog lanca u nekoliko zemalja srednje Europe. U požeškoj tvrtci se nadaju kako će im ovaj posao u 2014. donijeti najmanje dva milijuna eura prihoda. Marin Pucar, predsjednik Uprave Zvečeva, izjavio je da s Tescom razgovaraju i o proizvo dima koji bi se plasirali na britansko tržište.

Nova akcija zapošljavanja mladih u Agrokoru Agrokor koncern ponavlja akciju zapošljavanja mladih, koju je prvi puta uspješno proveo 2011. godine pod sloganom "Radom iz krize". U svojim vodećim tvrtkama - Konzumu, Jamnici, Ledu, Zvijezdi, PIK-u Vrbovec, PIK-u Vinkovci i dr. od 21.ožujka ove godine Agrokor će zaposliti više stotina mladih ljudi bez radnoga iskustva ili s iskustvom do godine dana na različitim poslovima u financijama, razvoju, marketingu i drugim odjelima unutar sektora maloprodaje, proizvodnje hrane i pića te u poljoprivrednoj proizvodnji. Od pristiglih kandidata različitih obrazovnih profila, od magistara znanosti, diplomiranih ekonomista, inženjera do školovanih prodavača, mesara ili vozača, Agrokor će u prvoj selekciji zaposliti u tromjesečni radni odnos više stotina djevojaka i mladića.

Željko Maslać Commercial Excellence direktor Zagrebačke pivovare Željko Maslać, dugogodišnji regionalni menadžer prodaje Zagrebačke pivovare za Istru i Kvarner te član Uprave tvrtke TIA d.o.o., imenovan je Commercial Excellence direktorom i članom Country Leadership tima Za grebačke pivovare, preuzevši rukovođenje novoformiranim Commercial Excellence sektorom. S obzirom na bogato komercijalno iskustvo te či njenicu da je tijekom karijere u Zagrebačkoj pivovari dao velik doprinos u postizanju prodajnih rezultata izvanrednim vodstvom svoga tima i stalnim unapređivanjima poslovanja i prodajnih aktivnosti, Maslać će ovim imenovanjem biti odgovoran za odjele po drške prodaji i poslovnih analiza te trade marketing.

Tehnologija smanjene gorljivosti cigareta Od 1. srpnja 2014. u Hrvatskoj će se smjeti prodavati samo cigarete proizvedene prema RCIP/LIP tehnologiji koja smanjuje gorljivost cigarete. RCIP/LIP tehnologija (engl. Reduced Cigarette Ignition Propensity; Low Ignition Propensity) podrazumijeva primjenu poseb nog cigaretnog papira koji usporava gorenje odložene cigarete, na način da ograničava dovod kisika nužnog za podržavanje gore nja cigarete. RCIP/LIP usklađene cigarete su dizajnirane kako bi se s većom vjerojatnošću ugasile kada su odložene. Navedeni standard uveden je u sve zemlje članice EU krajem 2011. godine. progressive |

1/2:2014

 VIJESTI

Iz regije Otvoren Roda Cash&Carry u Požarevcu Novi Roda Cash&Carry otvorio je 26. prosinca 2013. vrata svojim potrošači ma u Požarevcu. Objekt se prostire na površini od oko 4000 m2, a osim više od 16.500 proizvoda, za posjetitelje su u povodu otvorenja organizirane brojne akcije i popusti.

Novi Višnjica supermarket na Dorćolu Novi objekt trgovačkog lanca Višnjica otvoren je 28. prosinca 2013. Riječ je o supermarketu bruto veličine 950 m2, od čega 750 m2 čini prodajni prostor. U novootvorenoj Višnjici, koja se na lazi na uglu ulica Cara Dušana i Kralja Petra na Dorćolu, potrošačima je do stupan asortiman sa približno 10.000 artikala: 70% prehrambenih i 30% neprehrambenih.

Ugovor Delta DMD i Ferrera Kompanije Delta DMD i Ferrero pot pisale su novi ugovor o distribuciji proizvoda ove kompanije na tržište Srbije. Na taj način, kako su priopćili iz Delta DMD-a, produžava se dugogo dišnja uspješna suradnja sa jednim od najvećih svjetskih proizvođača kondi tora, koji je vlasnik brendova poput Ferrero Rochera, Kindera, Nutelle, Raffaella, Tic Taca…

Otvoren Premium Corner market Na jednoj od najatraktivnijih loka cija u Novom Beogradu, na uglu Ulice Omladinskih brigada i trase unutarnjeg magistralnog prstena, u stambeno-poslovnom kompleksu West 65, otvoren je Premium Corner market. To je i prvi objekt otvoren u ovom kompleksu, a od ostalih Corner marketa izdvaja se po pažljivo oda branom asortimanu najviše kvalite te, zasnovanom na mikrolokacijskim uvjetima i navikama potrošača.

6 progressive |

1/2: 2014

Produžen rok za restrukturiranje dugova Mercatora Konzorcij prodavatelja većinskog udjela Merca tora potvrdio je načelni dogovor postignut s kon cernom Agrokor o pro duženju roka u kojemu je potrebno s bankama doći do dogovora o restruktu riranju Mercatorovih kre dita bankama, potvrdila je Pivovarna Laško (PL) preko internetskih stranica Lju bljanske burze. Rok za dogovor o restrukturiranju milijarde eura Mercatorova duga tako je produžen do 28. veljače.

Carrefour kupio mali lanac trgovina u Poljskoj Potvrđujući ranije najave da će se širiti putem akvi zicija u Poljskoj, Carrefour je preuzeo lokalni lanac Rast, koji posluje kroz 10 supermarketa na sjeve roistoku te zemlje. Prilikom objave akvizicije, iz Carrefoura su priopćili da će ova kupovina učvrstiti njihovu poziciju u Poljskoj. Carrefour je najavio na mjere širenja putem akvizicija u Poljskoj početkom prošle godine. Ovaj potez je u skladu i sa njihovom strategijom da se fokusiraju prije svega na manje formate trgovina, naročito na Express baner.

Tesco prodaje 22 trgovine u Češkoj Tesco prodaje 22 trgovine u Češkoj Sjevernoj Moraviji lokalnom suparniku Hruski. Preuzimanje čeka odobrenje Komisije za zaštitu konkurencije. Pro daja trgovina koje nisu ostvarile dobre rezultate još je jedan od pokazatelja da Tesco ima probleme s poslovanjem u Češkoj, zemlji u kojoj je maloprodaja i dalje u konstantnom padu. Također, sve je očigledniji oprezan pristup Tesca međunarodnom širenju, pri čemu se objekti koji ne postižu očekivane rezultate vrlo brzo prodaju ili zatvaraju.

Henkel će u investiciju u Srbiji uložiti 30 mil. eura Predsjednik kompanije Henkel Srbija Chri stoph Till i direktor tvornice u Kruševcu Felix Sobotka predstavili su značajne investicijske planove kompanije u novi projekt proizvod nje inovativnog proizvoda za kućnu kemiju. Investicija je vrijedna 30 milijuna eura i ojačat će poziciju Henkelove tvornice u Kruševcu, dok će zahvaljujući tom projektu biti otvore no do 100 radnih mjesta. Početak proizvodnje očekuje se u drugoj polovini 2014. godine.

Iz svijeta Lidl uklanja 'junk' grickalice iz 600 trgovina Lidl uklanja sve bombone, čokolade i čips sa blagajni u 600 trgovina u korist zdravijoj alternativi, podupirući borbu protiv pretilosti. Odluka je uslijedila nakon što je dokaza no da roditelji imaju slab utje caj na djecu u pokušajima da ih potaknu da se hrane zdra vo, jer im je lako dostupna "junk" hrana. Istraživanje Lidla, prvog supermarketa koji će uvesti totalnu zabranu poput ove, pokazuje da više od polovine roditelja nemaju utjecaj na djecu kad je u pitanju zdrava prehrana, a naro čito s obzirom na činjenicu da su im na svakom koraku dostupne grickalice. Direktor Lidla u Velikoj Britaniji Ronny Gottschlich rekao je da je Lidl prvi trgovački lanac koji će uvesti potpunu zabranu prodaje takve hrane.

Japanski Suntory kupio Beam grupu za 16 mlrd. USD Japanska obiteljska firma Suntory kupila je američki Beam Inc, kompaniju koja proizvodi burbon Jim Bean. Ova transakcija ukupno je vrijedna 16 milijardi dolara, a Suntory će platiti 13,6 milijardi dolara u gotovini i preuzet će du gove kompanije Beam. Transakcija će dovesti Suntory na treću poziciju među najvećim svjet skim proizvođačima destiliranih pića. Dvije kompanije su donedavno bile u partnerskom odnosu te su jedna drugoj distribuirale bren dove na različitim tržištima.

PMI ulaže 500 mil. € u proizvodnju smanjenog rizika

| 1/2:2014 Tengelmann zatvara e-trgovine Nakon što je sredinom 2012. pokrenuo online uslugu dostave namirnica u Düsseldorfu, Tengelmannova divizija supermarketa Kaiser’s Tengelmann priznao je da ovaj format nema bu dućnosti u ovom zapadnom njemač kom gradu. Dostava hrane naručene putem interneta zahtijeva velike troš kove i zahtjevne investicije u hladni lanac, kao što je kupovina dostavnih kamiona s različitim temperaturnim zonama.

Dejean Holdings okreće se Carrefouru Pokazujući sposobnost da privu če franšizere od svojih konkurenata, Carrefour je potpisao ugovor s francu skim regionalnim operaterom Dejean Holdingsom, a ono što je još važnije, Dejean napušta nezavisnog suradnika Système U, u korist Carrefoura. Smje šten na jugu Francuske, novi franšizer donosi hipermarket veličine 7000 m2, te šest supermarketa ukupne površine 1800-2900 m2, s ukupnim regionalnim prometom u iznosu 160 milijuna eura.

Spar suočen s optužbama za antitrust

Philip Morris International Inc. (PMI) priopćio je da će uložiti 500 milijuna eura u njihov prvi proi zvodni pogon u Europskoj uniji i pilot postrojenje u blizini Bologne u Italiji koji će proizvoditi du hanske proizvode smanjenog rizika. Kad budu u potpunosti operativni, očekuje se da će godišnji kapacitet proizvodnje u tvornici i pilot postroje nju dosegnuti i do 30 milijardi jedinica do 2016. Očekuje se da će izgradnja nove tvornice početi uskoro te da će trajati dvije godine. Kad bude u potpunosti operativna, u tvornici će biti zaposleno 600 ljudi.

Austrijska Federalna komisija za zašti tu tržišnog natjecanja predala je sudu u Beču dva zahtjeva protiv Spara za isplatu novčanih kazni. Spar je optužen da je sa svojim dobavljačima ilegalno dogovarao maloprodajne cijene mli ječnih proizvoda i piva. Osim toga, u optužbama stoji da je putem svojih dobavljača ilegalno dogovarao cijene s konkurentima. Trgovac glasno pro svjeduje odbijajući optužbe te tvrdi da se Komisija tijekom istrage koristi ilegalnim metodama.

Carlsberg potpisao kredit vrijedan 2,51 mlrd. eura

Billa otvara 'drive in' supermarkete u Beču

Danski proizvođač piva Carlsberg potpisao je novi dugoročni kredit od 2,51 milijardi eura za "opće korporativne svrhe". Tvrtka je otkrila da je kredit potpisan sa skupinom banaka i zamjenju je 1,75 milijardi eura vrijedan kredit potpisan u 2010. godini, a 800 milijuna potpisano je u 2011. Ukupno 19 banaka sudjeluje u kreditnoj liniji.

Austrijski supermarket Billa otvara svo ja prva dva "drive in" supermarketa. U dvije trgovine kupcima je ponuđena mogućnost da posjete online adresu www.billashop.at i da tim putem oba ve odabir artikala i kupovinu.

progressive |

1/2:2014

 REGIONALNI PREGLED MALOPRODAJE 2013.

Hrvatska

Godina europskog življenja Iako je ulaskom u EU došlo do svojevrsnog pritiska na cijene u trgovinama, što je smanjilo indeks potrošačkih cijena, u zemlji nije došlo do strukturalnih pomaka u maloprodaji. Također, još se niti jedan od većih globalnih trgovačkih lanaca nije odvažio okušati sreću u Hrvatskoj. Od toga ih odbija relativna koncentriranost tržišta, skupe nekretnine i generalno obeshrabrujuće poslovno okružje. Postojeći strani lanci imaju olakšane puteve za uvoz robe iz Europe, što se već vidi u šarolikosti novih proizvoda. Pripremili: Elvio Andrade i Saša Vignjević, Euromonitor International

a hrvatsku maloprodaju u prošloj, 2013. godini, poslovno okruženje svakako nije bilo povoljno. Prema podacima DZS-a, rast realnog BDP-a ostao je u negativi tijekom cijele godine. Dok nam je stopa registrirane nezaposlenosti u veljači dosegnula 22%, inflacija se, pak, po igravala: od zabrinjavajućih 5% porasta po trošačkih cijena u siječnju 2013. u odnosu na siječanj 2012., do pada na gotovo nulu na kraju 2013. Promet u trgovini na malo je u listopadu 2013. za sektor 47 (trgovci na malo) bio no minalno vrijednosno 1% viši nego protekle godine dok je realno pao za 1%. U istom sektoru broj zaposlenih u pravnim osoba ma pao je na 93.000 početkom godine, po pravivši se ipak na 96.000 do kraja godine.

ULAZAK U EUROPSKU UNIJU Što čeka Hrvatsku u sljedećim desetljećima? Transition Report EBRD-a za 2013. tvrdi da se

Promet u trgovini na malo je u listopadu 2013. za sektor 47 (trgovci na malo) bio nominalno vrijednosno 1% viši nego protekle godine dok je realno pao za 1%. U istom sektoru broj zaposlenih u pravnim osobama pao je na 93.000 početkom godine, popravivši se ipak na 96.000 do kraja godine.

Hrvatska već sad prestala rastom približavati grupi EU-15 mjereno BDP-om po zaposle nom, te da će ostati na 70% EU-15 prosjeka sljedećih 20 godina. Naravno, ne dođe li do nekih velikih promjena, kada bismo mogli do stići optimističnih 80% istog. Od zemlje koja bi trebala privlačiti strane in vesticije, Hrvatska je već krajem 2012. došla u zonu neto odljeva investicija i zadržala se tamo tijekom 2013. Unatoč tome, tijekom godine nije nam ne dostajalo optimizma: približavao se povijesni trenutak ulaska u Europsku Uniju. Maloprodaja je na taj događaj reagirala dosta živahno: sje ćamo se samo lavine prospekata u našim po štanskim sandučićima i najava 'europskih cije na' već mjesecima prije samog ulaska. No je li u posljednjih šest mjeseci od kako smo pu nopravni članovi EU bilo kakvih strukturalnih pomaka u maloprodaji? Ne baš, iako je došlo do svojevrsnog pritiska na cijene u trgovina ma, što je smanjilo indeks potrošačkih cijena. Također, još se niti jedan od većih globalnih trgovačkih lanaca nije odvažio okušati sreću u Hrvatskoj. Od toga ih odbija relativna koncen triranost tržišta, skupe nekretnine i generalno obeshrabrujuće poslovno okružje. Postojeći strani lanci imaju olakšane puteve za uvoz robe iz Europe, što se već vidi u šarolikosti no vih proizvoda

RAST TRGOVAČKIH MARKI Trgovačke marke, uslijed nezavidnog položaja hrvatskog potrošača, nastavljaju svoj rast, i to ne samo u 'mekim' i 'tvrdim' diskontima, već i u tradicionalnim trgovinama. Naći ćemo ih i u malim kvartovskim trgovinama, kao i u dro

8 progressive |

1/2: 2014

| 1/2:2014 i po postotku pretilih te osoba s prekomjernom tjelesnom težinom. Ništa naročito ne odskačemo ni po postotku potrošnje na slobodno vrijeme i razonodu. I u indikatorima maloprodaje, Hrvatsku ćemo naći sakrivenu u sredini među ostalim europskim zemljama: prema broju trgovina na tisuću stanovnika, broju prodajnih kvadrata po stanovniku, prodaji po kva dratnom metru, pa i po navodnoj zasićenosti trgovačkim centrima (shopping malls). Razrijedimo li svu površinu trgovačih centara na svo hrvatsko stanovništvo, a ne samo na stanovnike prijestolnice, ukupna površina poslovnih prostora u njima još ne doseže 30% ukupnog po slovnog prostora u maloprodaji - i tu smo negdje u prosjeku.

NEPOVJERLJIVI POTROŠAČI Međutim, lošiji smo po indeksu povjerenja potrošača: od agencije do agencije, taj indikator se vrti oko 40, što je otprilike dvaput veće nepo vjerenje od europskog prosjeka. Od nas su nepovjerljivije jedino još gerijama, gdje je njihov udio najveći. Neke agencije koje prate tržište potrošnih dobara smjelo procjenjuju da su trgovačke marke već pokri le 20% prodaje. Gledajući ostale istočnoeuropske zemlje, Euromonitor procjenjuje da za prodor trgovačkih marki ima još dovoljno prostora, pa i do 40% prodaje, koliko je gotovo dostigla Poljska. No stisnuti smanjenim prihodima, Hrvati ipak vole kupovati, i to kvali tetne proizvode. To pokazuje rast prodaje odjeće i obuće, alkohola i du hana. S druge strane, prodaja elektronike i računala bilježi katastrofalne rezultate, slične prodaji automobila, koji pak nisu predmet ove analize.

PROSJEČNOST HRVATSKOG POTROŠAČA Kakvi su Hrvati zapravo potrošači? Što ih izdvaja u regiji ili Europi opće nito? Glavna karakteristika hrvatskih potrošača, pa i maloprodaje, jest – prosječnost. Hrvatski potrošači imaju manje pristupa svježem voću i povrću nego njihovi susjedi – 220 kilograma po glavi stanovnika godišnje, no u istoč noeuropskim okvirima, Hrvatska je opet u zlatnoj sredini. U sredini smo

neke sredozemne nacije. Što se tiče trgovine izvan prodavaonica, napredujemo, ali je još uvijek dug put pred nama. Dok se direktna prodaja bori s tradicionalnim ne povjerenjem prema direktnim prodavačima, a kataloška prodaja zama lo ugasila nakon odlaska Quellea i Neckermanna, internetska prodaja ostaje jedina nada ovog oblika maloprodaje. U usporedbi sa susjednim zeljama, Hrvati lagano zaostaju za Slovencima u uporabi interneta pri kupoprodaji, no daleko smo ispred naših susjeda na istoku. Najmanje građana (5%) kupuje namirnice online dok ih je najviše kupilo neki film/knjigu/softver (45%).

PUNO 'VELIKIH SUPERMARKETA' Gledamo li prodaju prema formatu trgovine, primjećujemo neke defi nicijske razlike od uobičajenih izvještaja za Hrvatsku. Zašto? Hipermarketi su, po definiciji Euromonitora, moderni formati trgovina iznad 2500 kvadratnih metara prodajne površine. Krenemo li u detalj nu analizu trgovina u Hrvatskoj, ispada da gotovo polovina tih „hiper marketa“ ne odgovara tom kriteriju; naime, manji su od 2500 kvadrata. Gledamo li čvrsto prema tom kriteriju, u Hrvatskoj je 84 hipermarketa, što je manje nego što ćemo pročitati u većini analiza koje se bave hr vatskom maloprodajom. Shodno tome, i udio prodaje hipermarketa je kod Euromonitora znatno manji – oko 10% vrijednosne prodaje u maloprodaji. Što je tome razlog? Veliki broj takozvanih 'velikih supermarketa' – iznad 2000, a ispod 2500 kvadrata prodajne površine – što je zapravo idealan format trgovine za pokrivanje rascjepkanih hrvatskih gradova. U bu

progressive |

1/2:2014

 REGIONALNI PREGLED MALOPRODAJE 2013.

Hrvatska dućnosti ćemo vidjeti sve više ovakvih trgovi na dok će hipermarketi, koji su se ipak pokazali kao prevelik format izvan velikih gradova, u dogledno vrijeme dostići svoj maksimum od 100 lokacija u Hrvatskoj.

KONCENTRACIJA TRŽIŠTA Neki izvori će nas svrstati u vrh kada se radi o koncentraciji tržišta, u nekim slučajevima s tvdnjom da top 10 trgovaca drži 80% tržišta. No ovdje treba ta istraživanja uzimati s rezer vom, jer ili se radi o istraživanju na određenom ciljanom uzorku trgovaca, ili, u najbolju ruku, trgovaca prehranom (grocery). Euromonitor International prati tržišne udjele trgovaca na svim nivoima maloprodaje, pa će se tako i rezultati koncentracije razlikovati ovisno o se gmentu koji pratimo. Dok, na primjer, udio vo dećih 10 trgovaca u prehrani dosiže 72% vri jednosne prodaje u 2013., na razini cjelokupne maloprodaje on se smanjuje na 50% u 2013. I prije spajanja s Mercatorom, Agrokorove maloprodajne operacije – Konzum i Tisak – dominirale su tržištem s 22% udjela u malo prodaji i 33% u prehrani. Jedini takmac koji im se donekle približio je Schwarz Beteiligungs GmbH, poznatiji po svojim trgovinama Kau fland i Lidl, zabilježivši za sebe 7% i 11% udjela u istim kategorijama.

ŽILAVOST REGIONALNIH LANACA Hrvatska posebnost je neočekivana žila vost regionalnih trgovačkih lanaca. Tako, na primjer, KTC drži primat u tri županije dok Plodine vode ispred Konzuma u Primorskogoranskoj, a Tommy u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Konzum nije vodeći čak ni u svim ma loprodajnim formatima: u hipermarketima ga nadmašuje Kaufland. No snaga Agrokora je u

njegovoj sveprisutnosti: ne samo u većini ma loprodajnih formata, već i širom cijele države. Ambiciozni maloprodajni klasteri poput NTL-

a i Ultragrosa ipak nisu ništa više od tigra na papiru: puko zbrajanje tržišnih udjela malih lokalnih lanaca nije uspjelo uvjeriti niti AZTN da se radi o ozbiljnijoj prijetnji tržišnom natje canju. Priča je slična onoj iz distribucije: dok god svaki od pojedinačnih članova grupacije u svakom trenutku može otići iz klastera, on će to i učiniti kad mu se učini da će bolje prospe rirati sam ili uz drugog partnera.

AGROKOR I MERCATOR I, na kraju, završetak dugogodišnje sage oko Agrokora i Mercatora. Rađa se regionalni ma loprodajni lider koji će se boriti rame uz rame sa Schwarz grupom za prevlast u jugoistočnoj Europi. I dok su barijere za preuzimanje Mer catora u Sloveniji, gdje je tržišna koncentracija daleko veća nego u Hrvatskoj, neočekivano lako i brzo preskočene bez većih primjedbi, priča oko AZTN-a i hrvatskog tržišta tek po činje. Uostalom, čime bismo se mi analitičari inače bavili u 2014. godini? n

10 progressive |

1/2: 2014

| 1/2:2014

progressive |

1/2:2014

 REGIONALNI PREGLED MALOPRODAJE 2013.

Hrvatska

Diskonti nastavljaju s osvajanjem tržišta U Hrvatskoj udio deset vodećih trgovačkih lanaca iz godine u godinu osnažuje. U prilog tome govori podatak da je 2009. godine top deset trgovačkih lanaca zauzimalo 66% tržišta dok je u 2010. taj udio iznosio 70%. Top 10 trgovaca u Hrvatskoj trenutno drži oko ¾ tržišta (slično kao u Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj), ali to nije kraj koncentracije tržišta. Okrupnjivanje glavnih igrača nastavlja se preuzimanjem manjih trgovaca. Pripremio: Mladen Kožić, GfK Hrvatska

pecifičnost hrvatskog retaila leži u činjenici da je sličniji razvijenijim trži štima s višom kupovnom moći nego tržištima istočne i južne Europe. To više nije novost, ali je neiscrpan izvor proučavanja i inspiracije, kako za znanost, tako i za sve nas vezane uz marketing i ponašanje potrošača. Hrvatska maloprodaja odavno je nadmašila razinu opće gospodarske razvijenosti, što je posljedica neravnomjernog razvoja između proizvodnje i potrošnje. Tako u Hrvatskoj imamo 0,95 kvadrata maloprodajne površi ne po stanovniku što je slično Britaniji, Italiji ili Francuskoj. Kasnih 1990-ih u Hrvatskoj dolazi do temelj nog restrukturiranja maloprodajnog sek tora tijekom kojeg primjećujemo sljedeće procese:

12 progressive |

1/2: 2014

1. ubrzani proces koncentracije maloprodaje, tj. izniman rast velikih u odnosu na mala tr govačka poduzeća; 2. intenzivno povećanje prodajnih površina, tj. rast hipermarketa i supermarketa; 3. refleksivnu transformaciju (kontinuira na evaluacija efikasnosti, mjerenje zado voljstva klijenata, analiza kupaca, analiza konkurencije).

REFLEKSIVNA TRANSFORMACIJA Za refleksivnu transformaciju posebno su bitni racionalizacija polica (category ma nagement), racionalizacija prostora (space management) i stvaranje atmosfere (očara vanje). Neki od primjera racionalizacije koji opisuju navedenu refleksivnost su: - „Hot spotovi“ prodajnog prostora - povr šine s desne strane toka kretanja kupaca, površine u visini oka, dijelovi uz bla gajne, itd. Kapetan katego rije (najprodavaniji brend) dobiva najbolju poziciju. - Kros - kategorijsko kupo vanje - ako kupujete sla doled, šansa da ćete kupiti slane grickalice povećava se nekoliko puta; ako ku pujete žestoko alkoholno piće, šansa da ćete kupiti čokoladu, povećava se ne koliko puta. - Zakon o „neokrznutoj stražnjici“. Paco Underhill, prvo ime maloprodajne etnografije, u knjizi „Why

| 1/2:2014 We Buy: The Science of Shopping“, iznosi tezu da će većina kupaca nesvjesno prekinu ti kupovni proces ukoliko ih ometa „sudara nje stražnjica“ između polica. Upravljanje atmosferom ili očaravanje od nosi se na boje, svjetlost, glazbu, aktivnosti, popratne sadržaje. „Posredstvom spektakla ili očaravanja kupnja se, kao ekonomski pro ces u čijoj pozadini stoje racionalne premise, transponira u ludistički-vašarski kontekst za bave i razonode“ (Burić, 2010).

TOP 10 SVE JAČI Hipermarketi i supermarketi ustalili su se na oko 50% tržišnog udjela, Lidl kao zasad jedini predstavnik diskonata trenutno je na oko 8%, a zanimljivost u 2012. i 2013. je blagi oporavak malih trgovina koje su nakon višegodišnjih gubitaka prestale gubiti na tržišnom udjelu. U svega devet godina hipermarketi su u Hrvatskoj povećali udio sa 3% na 25% što je rijetko zabilježen fenomen u globalnim razmjerima. Naše maloprodajno tržište tre nutno najviše sličnosti ima sa češkim, mađar skim, poljskim i slovačkim. Ne mislim pritom samo na strukturu formata, nego i na kon centraciju tržišta i na udio trgovačke marke. Prateći povijest razvoja maloprodaje i slična tržišta, možemo pretpostaviti da diskonti nisu još rekli svoje te da će u idućim godina ma nastaviti osvajati tržišni udio. Cash&Carry formati kontinuirano gube tržište ne samo u Hrvatskoj, nego u cijeloj regiji, stoga ne čude njihovi projekti umrežavanja i brendiranja malih trgovina. U Hrvatskoj udio deset vodećih trgovačkih lanaca iz godine u godinu osnažuje. U pri log tome govori podatak da je 2009. godine top deset trgovačkih lanaca zauzimalo 66% tržišta dok je u 2010. taj udio iznosio 70%. Top 10 trgovaca u Hrvatskoj trenutno drži

Hipermarketi i supermarketi ustalili su se na oko 50% tržišnog udjela, Lidl kao zasad jedini predstavnik diskonata trenutno je na oko 8%, a zanimljivost u 2012. i 2013. je blagi oporavak malih trgovina koje su nakon višegodišnjih gubitaka prestale gubiti na tržišnom udjelu. oko ¾ tržišta (slično kao u Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj), ali to nije kraj koncentracije trži šta. Okrupnjivanje glavnih igrača nastavlja se preuzimanjem manjih trgovaca.

'PAMETNI' KUPAC U okviru sve konkurentnije situacije među vodećim trgovačkim lancima na hrvatskom

maloprodajnom tržištu, nastavlja se trend rasta trgovačkih robnih marki. U prvoj polo vici 2013. udio trgovačkih robnih marki iznosi 22% za razliku od npr. 2004. godine, kada je taj udio bio 5%. I u ovom segmentu hrvatsko maloprodajno tržište prati trendove malo prodaje razvijenijih tržišta. Afinitet hrvatskih kupaca prema kupovini trgovačkih robnih marki sličan je onome kupaca zemalja sred nje Europe kao što je Češka, u kojoj je udio tr govačkih robnih marki u prvoj polovini 2013. godine 21%, te Poljska s udjelom trgovačkih robnih marki od 20%. Gdje je u cijeloj priči kupac? Kupac je taj koji (su)kreira sve ove mijene na tržištu. Zadnjih godina svi razmišljamo o 'pametnom kupcu' koji je promišljeniji, više traži akcije i promo cije, kupuje prema letcima, manje je impulzi van. I to je činjenica. Da je upravo Kupac Kralj u ovoj je godini postalo jasnije no ikada jer ona bilježi ozbiljno smanjenje prometa u hr vatskoj maloprodaji. Trgovcima to ne ostavlja previše prostora te su suočeni s izazovom ra sta koji je moguć samo na račun drugih trgo vaca. Kako? Moguće pravce mogu ponuditi istraživačke agencije i konzultantske kuće, ali odgovor znaju i u Billi kojoj, u odnosu na konkurente, pripada titula trgovca s najvećim rastom u 2013. godini. n

O ISTRAŽIVANJU: GfK Consumer Panel je kontinuirano istraživanje u kojemu se podaci prikupljaju na temelju dnevnika kupovine kojeg ispunjava 1500 kućanstava u Hrvatskoj. Uzorak je reprezentativan prema regiji, veličini naselja, broju članova kućanstva te broju djece ispod 14 godina. Misija GfK Consumer Panela je pružiti klijentima informacije o ponašanju potrošača te ih savjetovati na temelju otkrivenih insighta.

progressive |

1/2:2014

 REGIONALNI PREGLED MALOPRODAJE 2013.

Srbija

Trgovci aktivni, kupovna moć u padu Godinu iza nas obilježio je ulazak jednog stranog trgovačkog lanca u Srbiju - francuska Casino grupa je, u partnerstvu s investicijskom kompanijom Sodibal, otvorila svoj prvi objekt Casino Supermarché u Beogradu. Casino je na tržište lansirao i oko 300 proizvoda svoje robne marke, koji će biti distribuirani na području čitavog Balkana. Pripremila: Dragana Vraneš, Progressive Srbija

rijednost srpskog tržišta robe široke potrošnje iznosi 70,6 milijardi dolara, a kupovna moć u Srbiji bilježi pad u raz doblju od 2007. - 2013.: prosječan potrošački račun je 2007. iznosio oko 4,3 eura, a danas oko 3,14. Udio malih trgovina na srpskom tr žištu je 2003. iznosio 72%, a 2011. 53%. U Sr biji još uvijek dominiraju male, tradicionalne trgovine. Dok prosječna godišnja kupovna moć po stanovniku u 42 zemlje Europe izno si 12.890 eura, u Srbiji je ona za tri četvrtine manja i iznosi 3032 eura. Ne baš sjajnu godinu pratila su i poskuplje nja komunalnih usluga, 20-ak osnovnih ži votnih namirnica (za oko 8%) i sredstava za osobnu higijenu, kozmetike, kućne kemije i slatkiša (za 20%). Kako su naveli iz Unije po slodavaca, trgovci su morali smanjivati broj zaposlenih kako bi opstali na tržištu. Prognoze za 2014. godinu nisu mnogo ve drije: Institut za tržišna istraživanja tvrdi da se do kraja 2014. ne može računati na po zitivne pomake u srpskoj maloprodaji, pa će trgovci morati ulagati veće napore da privuku kupce, biti kreativniji u promo akci jama, ali i sniziti svoje marže, s obzirom da će s početkom 2014. doći do rasta PDV-a za egzistencijalne proizvode.

14 progressive |

1/2: 2014

PRVI CASINO SUPERMARCHÉ

BROJNA OTVARANJA

Godinu iza nas obilježio je ulazak jednog stranog trgovačkog lanca u Srbiju - francu ska Casino grupa je, u partnerstvu s investi cijskom kompanijom Sodibal, otvorila svoj prvi objekt Casino Supermarché u Beogra du. Casino je na tržište lansirao i oko 300 proizvoda svoje robne marke, koji će biti distribuirani na području čitavog Balkana. Dugo najavljivani Lidl ni ove godine nije otvorio objekte u Srbiji, ali je nastavio ku povati zemljište za svoje diskonte u gra dovima diljem Srbije. Drugi trgovac čiji se ulazak očekuje je francuski Carrefour. Prvi hipermarket ovog maloprodajnog lanca bit će otvoren 2015. u Beogradu, u trgovačkom centru Delta Planet na Autokomandi, naja vila je kompanija Delta Real Estate počet kom godine. Delta Real Estate, članica Delta Holdinga, je s Carrefourom postigla dogo vor o zakupu prostora površine 10.000m² u budućem šoping centru, a dvije kom panije zajednički će nastupiti i na drugim lokacijama. Osim planiranih ulazaka na srpsko tržište, zabilježen je i jedan izlazak: hrvatski lanac KTC je ove jeseni zatvorio sve svoje super markete, locirane u Vojvodini.

Kada je riječ o trgovcima koji već posluju u Srbiji, godinu su obilježila brojna otvaranja. Belgijski Delhaize, koji je u Srbiju ušao 2011. kupovinom Delta Maxija i koji je tijekom 2012. godine otvorio 15 novih objekata i renovirao 18, nastavio je s investicijama. Kompanija je tijekom 2013. uložila 45 mili juna eura u razvoj trgovačkog poslovanja. Otvoreno je 20 trgovina diljem Srbije, a re novirane su 43. Maloprodajnu mrežu danas čini 380 objekata i pet prodajnih formata: Maxi, Mini Maxi, Tempo, Tempo Express i Shop&Go. Delhaize je u travnju postavio kamen-temeljac za novi distributivni centar u Staroj Pazovi, u koji će uložiti 50 milijuna eura, a prostirat će se na 70.000 m². Polovinom godine, konzorcij dioničara Mer catora obavijestio je Upravu Mercatora da je postignut dogovor o prodaji 53% udje la u društvu Mercator hrvatskoj kompaniji Agrokor i da su dioničari i Agrokor potpisali sporazum o prodaji tog udjela. Iz Agrokora su, kako je naveo Tanjug, priopćili da su za 53,12% dionica Poslovnog sistema Mercator platili 240 milijuna eura. U Ministarstvu trgo vine ocjenjuju da bi Agrokor u Srbiji, nakon preuzimanja Mercatora, zajedno s Delha izeom kontrolirao oko 75% prometa robe široke potrošnje. Pod Agrokorovom 'kapom' u Srbiji već posluje lanac Idea, a nakon pre uzimanja Mercatora hrvatska kompanija će imati tržišni udio u Srbiji od 32,2%. Zahvalju jući ovoj akviziciji, Agrokor bi mogao postati drugi najveći trgovac na Balkanu, odmah iza Schwarz grupe. U prva tri kvartala 2013. Mercator-S, koji je 2011. preuzeo objekte i zaposlene Familija marketa, pozitivno je poslovao i ostvario rast

| 1/2:2014 prihoda od 2,7% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ostvareni ukupni prihod u promatranom razdoblju iznosi 412,96 miliju na eura, a dobit 3,69 milijuna. Idea, koja je 2011. preuzela hipermarkete i radnike slovenskog Tuša u Srbiji, nastavila je u 2013. s trendom otvaranja malih susjed skih trgovina u Beogradu i Novom Sadu, prodajne površine oko 100-250m². U Metroovom projektu pod imenom 'Moja radnja' trenutno posluje više od 1000 malih nezavisnih trgovina. Metro Cash&Carry je tijekom godine bio aktivan i kada je riječ o vlastitim formatima trgovina - otvorio je prvi diskont centar specijaliziran za rasprodaju asortimana, koji nudi oko 3000 artikala teh nike, opreme za domaćinstvo, alata, odjeće i obuće, sportskih i sezonskih proizvoda i kozmetike.

DOMAĆI TRGOVCI Domaći trgovci imali su uspješnu godinu. Gomex, koji je 2013. dočekao s 94 trgovine u mreži, najviše u Vojvodini, nastavio je ek spanziju te potpisao suradnju sa trgovač kom tvrtkom Novitas iz Šapca. Gomex je na tom području otvorio 10 objekata, veličine do 250m² prodajnog prostora, a u planu je i otvaranje distributivnog centra te izgrad nja i renoviranje oko 50 objekata. Još jedan domaći trgovac, Aman, koji je u prošloj go dini uzeo u zakup objekte nekadašnjeg SOS marketa, intenzivno je ulagao u nove objek te tijekom godine, uglavnom u Beogradu i Pančevu. Najveći domaći trgovac, tvrtka Dis, otvori la je svoj prvi veliki prodajni centar u Nišu, na 6000 m², pri čemu 4000 m² zauzima Dis market koji ima oznaku Plus. Ta je oznaka re zervirana za najveće i najopskrbljenije objek te ovog lanca i imaju je još samo marketi u Beogradu i Novom Sadu. Dis je otvorio trgo vinu i u Požarevcu, a krajem godine svoju je mrežu objekata proširio na 16, otvorivši tr govine u Kraljevu i Vršcu. Osim trgovina, Dis trenutno u sistemu franšize ima preko 420 aktivnih ugovora i više od 650 trgovina. Domaći lanac Univerexport je povećao broj

svojih objekata na 39. Ovaj trgovac, koji u sa stavu ima trgovine različitih formata, uklju čujući i e-trgovinu, također poslovanje kon centrira uglavnom na području Vojvodine . Lanac drogerija dm drogerie markt godinu završava sa 51-nom filijalom u Srbiji dok je Lilly drogerija otvorila svoj 127. objekt. Lanac 'convenience' trgovina Corner Shop obilježio je četvrtu godišnjicu poslovanja i pokrenuo novi format Premium Corner Shop objekata, koji su locirani u ekskluziv nim stambeno-poslovnim kompleksima i tr govačkim centrima, a kupcima nudi pažljivo odabran asortiman najviše kvalitete. Tvrtka već posjeduje dva formata trgovina - Corner Shop i Corner Market, a mrežu čini ukupno 106 objekata.

ZAKONODAVNE PROMJENE Skupština Srbije usvojila je u 2013. izmjene Zakona o trgovini. Jedna od novina je da na deklaracijama privatnih robnih marki umjesto naziva proizvođača može pisati samo ime trgovca, odnosno vlasnika mar ke. Ukinut je i Centar za razvoj trgovine, koji je trebao davati dozvole za sve trgovačke objekte veće od 2000 m², a također se po jednostavljuje vođenje evidencije o prome tu. Usvojene su i izmjene Zakona o konku renciji, a najznačajnija promjena odnosi se na način utvrđivanja dominantnog položaja na tržištu. Do sada se smatralo da takav po ložaj ima tvrtka s više od 40% udjela, a to će ubuduće biti samo jedan od parameta ra. U kalkulaciju će ulaziti i financijska snaga sudionika na tržištu, tehnološke prednosti i struktura tržišta. Također, utvrđeno je i da se rok zastare i vođenja postupka pred an timonoploskom komisijom s tri produži na pet godina. U listopadu je na snagu stupio i novi Pra vilnik o deklariranju, označavanju i reklami ranju hrane. Promjene u novom pravilniku odnose se prije svega na obavezu nutritiv nog deklariranja, usklađenost dnevnih uno sa vitamina i minerala sa EU, navođenje ke mijskog izvora vitamina i minerala, veličinu slova, jasnu i čitljivu formulaciju alergenske

izjave, upozorenja koja moraju stajati na am balaži proizvoda koji sadrže, na primjer kofe in, biljne sterole i drugo. Prijelazno razdoblje za prilagodbu proizvođača iznosi 18 mjeseci. Nacionalni savjet za zaštitu potrošača Srbije usvojio je krajem godine konačnu verziju nacrta novog Zakona o zaštiti potrošača, koji će biti usklađen s direktivama i pravnom praksom EU. Zakon predviđa i jačanje nad ležnosti tržišne inspekcije u procesu zaštite potrošačkih prava, kao i unaprjeđenje meha nizama izvan sudskog rješavanja sporova u ovom području. Sljedeće godine trebao bi zaživjeti i novi si stem fiskalizacije koji kontrolira račune u re alnom vremenu i omogućuje inspektorima trenutni uvid u bilo koju blagajnu. Obveznici više neće morati čuvati fiskalnu memoriju, niti tiskati i čuvati kopije fiskalnog isječka. Početkom 2013. počelo je i smanjivanje ili potpuno ukidanje carina na uvoz pojedine robe široke potrošnje: na neke vrste hrane, kozmetike, kućne kemije, odjeće, automobi la, namještaja i građevinske opreme. Vlada Srbije je odredila proizvode na koje će se, ipak, plaćati posebni porezi pri uvozu, među kojima su sve vrste mesa, kobasice, mlijeko, jogurt, maslac, margarin, sve vrste sireva, jaja i krumpir. Najveći domaći trgovac, tvrtka Dis, otvorila je svoj prvi veliki prodajni centar u Nišu, na 6000 m², pri čemu 4000 m² zauzima Dis mar ket koji ima oznaku Plus, koja je rezervirana za najveće i najopskrbljenije objekte ovog lanca i imaju je još samo marketi u Beogradu i Novom Sadu. n

progressive |

1/2:2014

 REGIONALNI PREGLED MALOPRODAJE 2013.

Bugarska

Malo tržište s velikim potencijalom rasta Slaba kupovna moć stanovništva i povećana konkurencija među međunarodnim trgovcima pridonijeli su još jednoj teškoj godini za tržište robe široke potrošnje u Bugarskoj. Međutim, analitičari predviđaju da će nadolazeće razdoblje biti obilježeno blagim poboljšanjem poslovne klime u zemlji, što će pridonijeti pozitivnom rastu gospodarstva. Pripremila: Katya Dzhatova, Progressive Bulgaria

lavni događaj bugarskog FMCG tržišta u 2013. bilo je povlačenje Roda Me gamarketa iz zemlje. Vlasnik brenda, Mercator Grupa, odlučio se povući nakon če tiri godine neuspješnih pokušaja ispunjavanja razvojnih planova u Bugarskoj. Unatoč prostra nim trgovinama, brojnim promocijama i kvali tetnim privatnim markama koje lanac nudi bu garskim kupcima, koncept rasta ovog trgovca doživio je potpuni neuspjeh. Ostali predstavnici međunarodnih i domaćih tvrtki nastavili su se širiti otvaranjem novih, ma njih formata trgovina u gradskim središtima. Napori velikih hipermarketa i supermarketa da osvoje srca bugarskih potrošača nisu bili do voljno uspješni jer su kupci nastavili kupovati u trgovinama bližim mjestu stanovanja, ignorira jući njihove ponude i popuste. Istraživanje koje je agencija GfK provela sredinom godine po kazalo je da su tradicionalne male trgovine još uvijek važan kanal prodaje i da čine jednu tre ćinu potrošnje bugarskih kućanstava u FMCG sektoru. Iz tog je razloga i diskontni lanac Lidl otvorio trgovinu u srcu grada. Posebne ponude i dalje su glavni fokus ko munikacije s kupcima. Međutim, za razliku od 2012. godine, kada je niska cijena bila dovolj na za privlačenje kupaca, u 2013. došlo je do promjene stava i kvaliteta je postala vodeći

Nakon pregovora s profesionalnim sindikatima, većina međunarodnih trgovačkih lanaca povećala je raspon ponude bugarskih proizvoda.

16 progressive |

1/2: 2014

Unatoč prostranim trgovinama, brojnim promoci jama i kvalitetnim privatnim markama koje nudi, Mercator Grupa i njezin brend Roda Megamarket povukao se iz zemlje.

uvjet bugarskih kupaca. To je razlog što se ve ćina trgovaca počela koncentrirati na ponudu kvalitetnih proizvoda i pomaknula svoj fokus s nižih cijena.

LOKALNE INICIJATIVE Odnosi s dobavljačima bili su tijekom cijele go dine ponovno u središtu pozornosti. Prigovori nepoštenih praksi u pregovorima i zlouporaba vladajućeg položaja od strane maloprodajnih lanaca doveli su do obećanja nove bugarske vlade da će poduzeti mjere i uvesti zakon kako bi se smanjio pritisak trgovačkih lanaca na dobavljače. Druga točka spoticanja u poslovanju bila je ograničena opskrba robe proizvedene u Bugarskoj u trgovinama međunarodnih tr govaca. To je potaknulo na djelovanje neke profesionalne sindikate i nakon pregovora je većina međunarodnih lanaca povećala raspon ponude lokalnih proizvoda. Postojale su dvije različite točke u komunikaciji maloprodajnih lanaca s potrošačima: kvaliteta proizvoda i na bava bugarske robe. U nastojanju poboljšanja bugarskog poslova nja, nova je vlast izašla s prijedlogom zatva

ranja hipermarketa i supermarketa tijekom vikenda. Cilj inicijative je promovirati trgovinu u malim prodajnim mjestima. Na kraju godine, ministar gospodarstva podržao je ideju o otva ranju hipermarketa koji će prodavati isključivo proizvode koji su proizvedeni u zemlji. S druge strane, neki nezavisni lokalni trgovci, zastrašeni rastom velikih trgovačkih lanaca, odlučili su udružiti snage i ponuditi bolje uvje te dobavljačima te se tako natjecati s međuna rodnim igračima.

KARAKTERISTIKE POTROŠAČA Zapažanja i studije potvrđuju da bugarskog potrošača nije lako osvojiti kao što se može činiti na prvi pogled. S prosječnim tjednim proračunom za hranu od samo 20-ak eura* , potrošač nije impresioniran posebnim ponu dama, nego traži jamstvo kvalitete. Ispitanici su u istraživanju izjavili da u trgovinu odlaze četiri puta tjedno i kupuju prehrambene proizvode na temelju sljedećih kriterija: dobra ravnoteža između cijene i kvalitete (46%), najniža cijena (22%), posebna ponuda (20%) i poznavanje brenda (12%). Bugarski potrošači žele brzo pro naći ono što traže kada uđu u trgovinu, oni su znatiželjni i otvoreni da probaju nove i inova tivne proizvode te traže ljubaznu uslugu. Zaključno, svaka tvrtka koja želi osvojiti svoje mjesto na FMCG tržištu Bugarske, mora biti svjesna povećane konkurencije među trgo vačkim lancima, beskrajnih ratova cijena i spe cifičnih karakteristika bugarskog potrošača . Dobra je vijest da su Bugari Europljani koji naj češće idu u kupovinu. Koje prodajno mjesto će odabrati i koji proizvod staviti u svoju košaru? Odgovori na ova pitanja leže u rukama trgova ca i dobavljača. n * Podaci se temelje na istraživanju GfK Bugarska koje je naručio Lidl Bugarska

Rumunjska

| 1/2:2014

Novi maloprodajni formati Prošlu godinu obilježila je rekordna stopa rasta broja convenience trgovina te marketa i supermarketa 'iz susjedstva': samo je Delhaize otvorio 100 novih trgovina ovog formata. Drugi najaktivniji trgovac u prošloj je godini bio Profi, koji je za otprilike 18 mjeseci otvorio 100 novih trgovina ovog formata i tako udvostručio broj prodavaonica. Pripremio: Mihail Tanase, Progressive Magazine Romania

eke od najvažnijih trgovačkih kompa nija na rumunjskom tržištu postavile su osnove za razvoj e-trgovine u sektoru robe široke potrošnje u 2013. Prije četiri godine ovaj kanal nije ni postojao. Danas, nakon što je Carrefour lansirao prvi online hipermarket, a Cora prvu 'drive' uslugu, očekujemo da će se online prodaja značajno ubrzati. Prvi Cora 'drive' u Bukureštu ima ambiciozan cilj: postići 5% prometa koji imaju u svojim klasičnim hi permarketima. Carrefour planira povećati asor timan u virtualnim prodavaonicama na više od 50.000 artikala. Predviđa se da će e-trgovina dostići 5% tržišnog udjela u srednjoročnom periodu od 3 do 5 godina i imati veću stopu rasta od one u zapadnoj Europi.

INOVATIVNI KONCEPTI U 2013. godini pojavili su se novi formati: Mega Image Concept Store - prodavaonica vode ćeg lanca supermarketa u Bukureštu, koji je u vlasništvu belgijskog Delhaizea; AB Cool Food prodavaonica specijalizirana za smrznutu hra nu, koja u asortimanu ima uglavnom proizvo de privatnih marki (koja je također u vlasniš tvu Delhaizea); te Profi Mall - format trgovina kreiran za potrebe komercijalnih prostora koji se nalaze u sklopu šoping centara. Jedna od inovacija koja predstavlja najveće iznenađe nje bila je otvaranje Profi Ice trgovine u centru Bukurešta. Oko 80 tona leda iskorišteno je za zidove i police ove trgovine, koja se prostira la na 150 m² i u asortimanu imala oko 5000

proizvoda, uglavnom iz segmenta svježe hra ne. Jedinstvena prodavaonica napravljena je kompletno od leda i bila je otvorena mjesec dana u zimskom periodu. Cilj otvaranja ovakve trgovine bio je povećati svijest o brendu i po boljšati imidž Profija. Selgros, lanac prodavao nica u vlasništvu Rewe grupe, implementirao je u 2013. godini novi Cash&Carry koncept u Rumunjskoj, tako što je adaptirao jednu od svojih trgovina u Iasi. Novi koncept, modernog izgleda i rasporeda, pojednostavljuje kupovinu i kretanje potrošača unutar prodajnog prosto ra. Također, Auchan je uložio u rebrendiranje Reala, nakon preuzimanja 20 od njegovih 24 hipermarketa u Rumunjskoj.

TRGOVINE IZ SUSJEDSTVA Prošlu godinu obilježila je rekordna stopa rasta broja convenience trgovina te marketa i super marketa 'iz susjedstva': samo je Delhaize otvo rio 100 novih trgovina ovog formata. Drugi najaktivniji trgovac u prošloj je godini bio Profi. Za otprilike 18 mjeseci, tvrtka u vla sništvu poljskog investicijskog fonda Enterprise Investors, otvorila je 100 novih trgovina ovog formata i tako udvostručila broj prodavaonica. Njemački Metro Cash&Carry ostvario je ve

liki utjecaj sa svojim franšiznim programom LaDoiPasi, lansiranim 2012. Koncept koji je Metro dizajnirao specijalno za istočnoeurop sko tržište je jednostavan: Metro Cash&Carry nezavisnim trgovcima nudi 'know-how' koji uključuje: promotivnu kampanju, profesional nu podršku u unapređenju trgovine, savjete kako kreirati asortiman, marketinšku podršku i slično. Trenutno u sklopu franšiznog programa LaDoiPasi posluje 600 trgovaca. Po prvi puta, moderni kanali prodaje prošle su godine zabilježili više od 50% udjela na ru munjskom tržištu robe široke potrošnje (izvor: GfK Panel domaćinstava). Mali trgovci suočili su se s pojačanim pritiskom snižavanja cijena zbog konkurenata - velikih međunarodnih trgovačkih lanaca. Trend kupovine jeftinijih proizvoda bio je uočljiv kod potrošača, a akcije i popusti bili su dio pobjedničkih maloprodaj nih strategija u manjim i gradovima srednje veličine. Ovu strategiju primijenio je njemač ki Kaufland, koji je sada vodeća kompanija u FMCG maloprodajnom sektoru. Kaufland ima 89 diskontnih hipermarketa s prodajnim pro storom od 3000 do 3500 m², uglavnom u gra dovima srednje veličine i manjim gradovima, a najvjerojatnije će taj broj prijeći 100 u 2014. n

progressive |

1/2:2014

 INTERVJU MJESECA

Peter Szabo, direktor tvrtke Unilever za Hrvatsku, Sloveniju i BiH

Gradimo robne marke za održivi razvoj Tvrtka Unilever, britansko-nizozemski proizvođač robe široke potrošnje, u svome portfelju ima više od 400 robnih marki i 50.000 različitih proizvoda te prihod koji prelazi 50 milijardi eura. Unilever je jedna od najistaknutijih multinacionalnih kompanija čije proizvode dnevno koriste dvije milijarde potrošača diljem svijeta. Portfelj ove tvrtke sastoji se od širokog dijapazona prehrambenih artikala, proizvoda za osobnu njegu te bogate palete proizvoda za kućanstvo. O razmjerima prepoznatljivosti robnih marki i uspjeha kompanije govori i činjenica da 14 najprodavanijih Unileverovih robnih marki godišnje generiraju prihod od prodaje koji prelazi milijardu eura. O poslovanju ove tvrtke za Progressive govori Peter Szabo, direktor Unilevera za Hrvatsku, Sloveniju i BiH. Razgovarala: Marija Kosor Poziciju direktora Unilevera u zemljama Adrije preuzeli ste 1. siječnja 2013., nakon 14 godina rada u ovoj velikoj tvrtki. Koji su bili Vaši najveći profesionalni izazovi tijekom karijere, a koji nakon preuzimanja najnovije funkcije? Školovanje sam započeo kao student financija na odjelu za kon trolu prodaje, potom sam prešao na Brand Marketing i naposli jetku završio u službi prodaje. U Unileveru sam sedam godina bio na odgovornim pozicijama vezanim za prodaju i marketing. Sma tram da je svaki potez vezan za unaprjeđenje na vodeće pozicije već sam po sebi vrlo izazovan. Međutim, meni osobno najteže je

18 progressive |

1/2: 2014

bilo razdoblje koje je trajalo 2-3 godine, počevši od 2008. godine, kada je Mađarsku zahvatila recesija. Tada sam vodio prodajni tim i bio mi je nevjerojatno velik izazov postizati dobre rezultate. Od početka prošle godine dobio sam ulogu glavnog menadžera , što mi je oduvijek bio san. U toj ulozi u mogućnosti sam koristiti sva svoja iskustva, što je uistinu uzbudljivo. Ključni izazovi u 2013. godini bili su dvostruki: kao prvo, poslo vanje na početku godine nije bilo na zavidnoj razini, i kao drugo – dobio sam novu poslovnu poziciju, preselio u novu zemlju i donekle drugačije kulturno ozračje.

| 1/2:2014 Studirali ste u SAD-u i diplomirali na International Business School u Budimpešti, na smjeru marketinških komunikacija. Koliko je marketinška strategija važna kada su u pitanju različitosti pojedinih tržišta? Hoćete li raditi neke prilagodbe po tom pitanju kad je u pitanju tržište Adrije? Za nas u Unileveru svakako je najvažnije služiti lokalnim potro šačima i kupcima na najbolji mogući način. Ono što trenutačno radimo jest da odluke donosimo od kategorije do kategorije. Razlika u rasponu proizvoda najveća je u kategorijama hrane, poput margarina, dresinga i unutar okvira Knorr portfelja. S druge strane, istraživanja koja se provode diljem svijeta, kada su u pitanju navike u korištenju proizvoda za kućnu i za osobnu njegu, pokazuju da su sve manje razlike u željama i potrebama npr. francuskih potrošača u odnosu na potrošače u Hrvatskoj ili Sloveniji. Ipak, u ovim kategorijama sve naše marketinške kam panje i aktivnosti usmjerene su prema lokalnim potrošačima i kupcima. Unilever je tvrtka koja vodi brigu o održivom razvoju i socijalnoj odgovornosti. Koji su još bitni naglasci vezani za poslovanje ove tvrtke? U studenome 2010. godine pokrenuli smo Unileverov Plan odr živog razvoja, s ciljem realizacije rasta. Ono što naš Plan čini različitim jest činjenica da se odnosi na ukupni lanac vrijednosti – preuzimamo odgovornost ne samo za naše izravne operacije, nego i za poslovanje naših dobavljača, distributera i, ono što je ključno, za to kako naši potrošači koriste Unileverove robne marke. Plan se odnosi na više od 50 ciljeva, a još u 2012. godini napravili smo značajan napredak u realizaciji obveza zacrtanih Planom. Uspostavili smo objektivne tehnike mjerenja, uključuju ći odgovarajuće procjene i pretpostavke za svaki od naših cilje va. Fokusirajući se na održive životne potrebe, možemo graditi značajne robne marke. Smanjenjem količine otpada kreiramo učinkovitost i smanjujemo troškove, što potvrđuje naše glavne postavke poslovanja. Otkako smo se usmjerili na proizvodnju i razvoj proizvoda kroz objektiv održivosti, otkrili smo da nam to otvara velike mogućnosti za uvođenje inovacija. Unileverova vrijednosna prodaja raste brže od količinske, što pokazuje posvećenost kompanije profitabilnom rastu. Koliko ulažete u inovacije i koliko su one bitne za rast? Inovacija je ključna za postizanje naših ciljeva održivog razvo

Istraživanja koja se provode diljem svijeta, kada su u pitanju navike u korištenju proizvoda za kuću i za osobnu njegu, pokazuju da su sve manje razlike u željama i potrebama npr. francuskih potrošača u odnosu na potrošače u Hrvatskoj ili Sloveniji. Ipak, u ovim kategorijama sve naše marketinške kampanje i aktivnosti usmjeravamo lokalnim potrošačima i kupcima.

Očekujemo da će suradnja s Atlantic Grupom ubrzati naše poslovanje i ubrzati rast na hrvatskom i slovenskom tržištu. Od 1. siječnja ove godine kreće još jedna vrlo važna etapa za poslovanje Unilevera u Hrvatskoj. Riječ je o sladoledu koji će za nas distribuirati kompanija Stanić, koja ima ogromne kapacitete za distribuciju smrznute hrane, ali i za distribuciju u gastro-HoReCa kanalu u Hrvatskoj. ja. Uspješnost za nas znači stvaranje proizvoda koji drže korak s promjenama stila i životnih navika potrošača, a dostupni su kupcima s različitim razinama dohotka. U Unileveru, istraži vanje i razvoj stup su razvoja tehnologije za implementaciju većih, boljih i bržih inovacija. U to smo u 2012. godini uložili milijardu eura. Nedavno je najavljeno da ćete smanjiti broj proizvoda u proizvodnom portfelju i do 40 posto, kako biste smanjili kompleksnost u lancu opskrbe i smanjili troškove. Koliku uštedu očekujete u narednih godinu dana? Unilever racionalizira svoj portfelj, no to ne bi trebalo utjecati na percepciju i potrebe potrošača. Ovaj proces u skladu je s pokušajem pojednostavljenja našeg opskrbnog lanca i reduk cije otpada. Nedavno ste potpisali ugovor s Atlantic Grupom, vrijedan uku pno 32 milijuna eura, kojim će ta tvrtka u Hrvatskoj i Sloveniji preuzeti distribuciju Unilevera. Kakva su Vaša očekivanja? Očekujemo da će suradnja s Atlantic Grupom ubrzati naše poslovanje i ubrzati rast na hrvatskom i slovenskom tržištu. Kao što sam ranije napomenuo, naš poslovni uspjeh (i lokal ni i globalni) gradimo služeći našim potrošačima i trgovačkim partnerima na najbolji mogući način. Čvrsto sam uvjeren da će Atlantic Grupa poboljšati prisutnost robnih marki Unilevera na ovim tržištima. Jeste li realizirali suradnju vezanu za distribuciju i s nekim drugim tvrtkama u Hrvatskoj? S kim još surađujete, i zašto ste odabrali baš njih? Od 1. siječnja ove godine kreće još jedna vrlo važna etapa za poslovanje Unilevera u Hrvatskoj. Riječ je o sladoledu koji će za nas distribuirati kompanija Stanić, koja ima ogromne kapa citete za distribuciju smrznute hrane, ali i za distribuciju u ga stro-HoReCa kanalu u Hrvatskoj. Veselim se unaprjeđenju naše konkurentnosti na tržištu u ljetnoj sezoni 2014. godine. Je li ulazak Hrvatske u EU utjecao na poslovanje Unilevera (i na koji način)? Osim što smo morali riješiti poneke unutarnje tehničke detalje, još uvijek ne primjećujem nikakve značajnije promjene nakon ulaska Hrvatske u EU - ni pozitivne, ni negativne.

progressive |

1/2:2014

 INTERVJU MJESECA

Peter Szabo, direktor tvrtke Unilever za Hrvatsku, Sloveniju i BiH U studenome 2010. godine pokrenuli smo Unileverov Plan održivog razvoja , s ciljem realizacije rasta. Ono što naš Plan čini različitim jest činjenica da se odnosi na ukupni lanac vrijednosti – preuzimamo odgovornost ne samo za naše izravne operacije, nego i za poslovanje naših dobavljača, distributera i, ono što je ključno, za to kako naši potrošači koriste Unileverove robne marke. Na što ćete staviti fokus u 2014. godini kad su u pitanju tržišta Hrvatske, Slovenije i BiH? Gdje vidite najveće mogućnosti, a gdje najveće izazove? Imamo vrlo čvrste planove i ogromne ambicije rasta u 2014. O nekim detaljima još ne mogu govoriti, ali ambicija je jasna: nakon postizanja viših tržišnih udjela u 2013., nastavit ćemo ih razvijati u tom smjeru i u 2014. godini. Kao prvo, kad govorimo o tekućoj godini, vrlo sam optimističan jer imamo vrlo jak plan razvoja kategorija, uključujući uvođenje inovacija i aktiviranje potrošača. Kao drugo, uvjeren sam također da će naši novi dis tribucijski partneri ove godine napraviti ogroman uzlet vezan za naše planove i zacrtane ciljeve. n

20 progressive |

1/2: 2014

| 1/2:2014

progressive |

1/2:2014

 U FOKUSU PREHRANA

Mlijeko, jogurti i sirni namazi

Bogata i raznolika ponuda Mlijeko konzumira čak 90% potrošača u dobi od 15-64 godine s tim da je od 2010. godine zabilježen blagi rast korištenja kategorije. Jogurte konzumira oko 85% potrošača te i ta kategorija bilježi trend rasta korištenja u istom periodu, dok su mliječni i sirni namazi konstantni te ih konzumira 75% potrošača u istoj dobi. Pripremila: Karla Kovač, Ipsos Puls već neko vrijeme piše o važnosti konzumacije proizvoda s manjim udjelom masti. Light proizvode sad već pronalazimo u gotovo svim mliječnim kategorijama.

VAŽNE NAMIRNICE Prema BRANDpuls istraživanju, na hrvatskom tržištu mlijeko, jogurti te mliječni i sirni namazi i dalje ostaju vrlo važne namirnice u prehra ni. Mlijeko konzumira čak 90% potrošača u dobi od 15-64 godine s tim da je od 2010. godine zabilježen blagi rast korištenja kategorije. Jogurte konzumira oko 85% potrošača te i ta kategorija bilježi trend rasta korištenja u istom periodu, dok su mliječni i sirni namazi kon stantni te ih konzumira 75% potrošača u istoj dobi. U okviru BRANDpuls istraživanja kontinuirano se prate marketinški pokazatelji uspjeha za kategorije mlijeka, jogurta i mliječnih i sirnih namaza te brendove unutar njih, a podaci se analiziraju u pogledu demografije, lifestylea potrošača, te njihovih kupovnih navika. Mar ketinški pokazatelji su važni za uspješno vođenje brenda kroz sliku stanja brenda i ranog uočavanja mogućih problema i prilika. Podaci korišteni u analizi koja slijedi prikupljeni su u 2013. godini.

PREFERENCIJE

lijeko i razni mliječni proizvodi odavno su dio svakodnev ne čovjekove prehrane. Mlijeko kao osnova svih mliječnih proizvoda obiluje mnoštvom hranjivih tvari, minerala i vi tamina te se zbog toga često smatra vrlo važnom prehrambenom namirnicom. Do nedavno se o mlijeku pisalo samo u tom kontekstu, ali u posljednje vrijeme sve se više piše o mlijeku i mliječnim proi zvodima te njihovim nepovoljnim utjecajima na čovjekovo zdrav lje. Također, mijenja se stav o mlijeku i mliječnim proizvodima pa se

22 progressive |

1/2: 2014

Nešto manje od polovine korisnika mlijeka smatra da je mlijeko naj prirodniji napitak, a zanimljivo je da ih 1/3 pazi na postotak mliječne masti prilikom kupnje dok se isti postotak korisnika izjasnio da im je draže masnije mlijeko. S druge strane, čak 75% korisnika jogurta smatra da su jogurti i slični proizvodi dobri za probavu, a više od polovine ih preferira proizvo de bez dodatnih okusa poput voća i sl. Također, ni korisnici mliječnih i sirnih namaza nisu baš skloni namazima s dodanim okusima. Više preferiraju one obične te ih smatraju zdravom namirnicom koju če šće jedu za doručak nego kao međuobrok. Ako pogledamo demografiju heavy korisnika ovih kategorija (potro šači koji koriste kategoriju bar 2-3 puta tjedno), ona se ne razlikuje značajno od prosjeka populacije. Ni između samih kategorija nema značajnih razlika pa su tako heavy korisnici ovih kategorija nešto više žene, najčešće u dobi od 30-49 godina, sa završenom srednjom školom, iz Zagreba i okolice te Dalmacije s osobnim prihodima od 2000-4000kn. Ovaj profil predstavlja prosječnu Hrvaticu koja sva kodnevno vodi brigu o svom kućanstvu i trudi se odabrati ono što smatra najbolje za svoju obitelj.

| 1/2:2014

progressive |

1/2:2014

 U FOKUSU PREHRANA

Mlijeko, jogurti i sirni namazi

ŠIROKA PALETA Ponuda proizvoda unutar ovih kategorija prilično je bogata i razno lika. Proizvođači se trude zadovoljiti različite potrebe i ukuse pa na policama trgovačkih lanaca imamo stvarno široku paletu proizvoda raznih okusa, dodataka, različitih postotaka masti. Kombinacijom najvažnijih marketinških pokazatelja, uzetih sa potrošačke razine (od poznavanja branda, korištenja, uzimanja u obzir prilikom kup nje, lojalnosti i sl.) dobivena je jedinstvena mjera koja omogućuje usporedbu brendova na tržištu - BRANDscore. BRANDscore uspore đuje brendove unutar kategorija mlijeka, jogurta i mliječnih i sirnih namaza i pokazatelj je snage na tržištu. Promatranje cjelokupnog

Pozicija brendova prema BRANDscoreu: KATEGORIJA

BRAND

BRANDScore

MLIJEKO

Vindija Z'Bregov

MLIJEKO

Dukat

JOGURTI

Dukat

MLIJEČNI I SIRNI NAMAZI

ABC

JOGURTI

Vindija 'z bregov

MLIJEČNI I SIRNI NAMAZI

Dukatela

JOGURTI

Jogobella

JOGURTI

B.Aktiv LGG

MLIJEČNI I SIRNI NAMAZI

Vindija 'z bregov

MLIJEKO

Meggle

24 progressive |

1/2: 2014

uspjeha brenda na tržištu je osobito vrijedno u situacijama kada brendovi na određenom marketinškom pokazatelju postižu vrlo slične vrijednosti, te se tek uzimanjem u obzir svih pokazatelja može dobiti prava slika stanja snage na tržištu. Prema BRANDscoreu, u najčešće konzumiranoj kategoriji, mlijeku, vodeći brend je Vindija 'z bregov kojeg slijede Dukat i Meggle. U kategoriji jogurta vodeći brend je Dukat koji u ovoj kategoriji po stiže veći BRANDscore od Vindije, dok u kategoriji mliječnih i sirnih namaza vodeću poziciju drži ABC od Belja ispred vodećih brendova iz druge dvije kategorije. Zasigurno će biti zanimljivo promatrati trendove kojima će krenuti hrvatsko tržište u pogledu mliječnih kategorija. Pitanje je hoćemo li krenuti putem svjetskih trendova koji pokazuju opadanje konzu macije prvenstveno kategorije mlijeka ili ćemo pak krenuti nekim drugim putem i kategorije modificirati te proizvode prilagoditi stilu života. Ostaje nam da vidimo. n

 U FOKUSU NEPREHRANA

Kreme za ruke

| 1/2:2014

Najprodavanija pakiranja od 100 ml Od studenoga 2012. do listopada 2013. na hrvatskom maloprodajnom tržištu (bez uključenih Cash&Carry trgovina, diskonata i ljekarni) kreme za ruke ostvarile su prodaju od 1,5 milijuna komada u vrijednosti od 20,8 milijuna kuna. Kategorija bilježi pad i komadne (-9,3%) i vrijednosne prodaje (-9,9%). Analizirala: Ana Bulaš, voditeljica klijenata, Nielsen

ijepe i njegovane ruke znak su da vodite ra čuna o svome izgledu i da vas u tome ne sprječavaju ni hladnoća ni vjetar. Zima je razdoblje kad je koža najizloženija "patnji" i potrebni su dodatni napori kako bismo hlad noću i vjetar spriječili da našu kožu osuše i učine grubom. U tome ponajviše pomažu zanimljive i kvalitetne kreme koje pomažu da osjetljive ruke i dalje ostanu mekane i nježne.

ZAŠTITA RUKU U analizu krema za ruke uključene su kreme, losioni, balzami i ostali pro izvodi namijenjeni zaštiti i njezi ruku. Uključeni su također i proizvodi na mijenjeni njezi različitih dijelova tijela, ali s naglaskom na zaštitu i njegu ruku. Navedeni proizvodi se najčešće razlikuju prema tipu kože kojem su namijenjeni te učinku koji pružaju. U analizu nisu uključeni proizvodi na mijenjeni zaštiti i njezi ostalih dijelova tijela, kao ni oni koji nisu primarno namijenjeni zaštiti i njezi ruku. U zadnjih godinu dana (studeni'12 – listopad'13) na hrvatskom malopro dajnom tržištu (bez uključenih Cash&Carry trgovina, diskonata i ljekarni) kreme za ruke su ostvarile prodaju od 1,5 milijuna komada u vrijednosti od 20,8 milijuna kuna. Kategorija bilježi pad i komadne (-9,3%) i vrijedno sne prodaje (-9,9%) u odnosu na lani. Još uvijek najprodavanije su kreme za ruke namijenjene normalnom tipu kože koje čine 63% komadne prodaje kategorije. Slijede kreme za suhu

kožu koje čine 22% prodaje, dok kreme na mijenjene ostalim tipovima kože čine 13% prodaje kategorije. Kreme za osjetljivu kožu čine približno 2% prodaje kategorije te bilježe pad u odnosu na prošlu godinu za -29%. Najprodavanije su kreme za ruke u pakira nju veličine 100 ml koje zauzimaju 40% ko madne prodaje kategorije. Kreme u pakiranju od 75 ml čine 25% kategorije. Iza njih slijede pakira nja od 50 ml (10%), 150 ml (7%) te ostale veličine pakiranja krema za ruke koje čine 19% kategorije.

VODEĆI PROIZVOĐAČI Vodeći proizvođači (s glavnim pripadajućim robnim markama) prema vri jednosnom udjelu u kategoriji u zadnjih godinu dana su Beiersdorf (Atrix, Nivea), Johnson & Johnson (Neutrogena), Lek (48), Afrodita (Afrodita) i L'oreal (Garnier). Trgovačke robne marke čine oko 18% vrijednosnog udje la u kategoriji te bilježe pad prodaje veći od prosjeka kategorije u odnosu na isto razdoblje prošle godine (-11%). Najvažniji kanal za prodaju krema za ruke su drogerije koje čine 58% kate gorije dok supermarketi čine 16% prodaje. Slijede hipermarketi (>2500m2) s 11%, velike trgovine mješovitom robom (101-300m2) sa 7%, srednje trgo vine mješovitom robom (41-100m2) s 5% prodaje, dok male trgovine mje šovitom robom ostvaruju preostalih 2% ukupne prodaje kategorije. n

progressive |

1/2:2014

 PROGRESSIVE PREPORUČUJE

Kuhinjski ocat

KISKO – prvi po kvaliteti u Hrvatskoj! Djelotvornost octa na organizam rezultat je sinergije octene kiseline i kalija s ostalim mineralima i vitaminima. Octena kiselina pozitivno djeluje na cijeli probavni trakt i dobro djeluje na krvotok, smanjujući gustoću krvi i povećavajući njezin protok kroz krvotok. Kalij utječe na mekoću tkiva i održava gipkost krvnih žila, te svojom važnom ulogom zauzima središnje mjesto u metabolizmu. Pripremila: Ana Despot, Brand Manager, Tita grupa d.o.o.

rema rezultatima istraživanja kvalitete - QUDAL - QUality meDAL 2013/2014 (www.qudal.hr) hrvatski potrošači, kada je riječ o kuhinjskom octu, najkvalitetnijim smatraju onaj koji nosi tržišnu marku Kisko. Na ime, u QUDAL istraživanju u kojem se mjerilo isključivo iskustvo, mišljenje i percepcija ispita nika o kvaliteti ponude roba i usluga na hrvat skom tržištu, od ispitanika se, između ostalog, tražilo da navedu ponuđača kuhinjskog octa koji prema njihovom osobnom iskustvu nudi apsolutno najvišu razinu kvalitete na hrvat skom tržištu. Istraživanje je provedeno putem web ankete u ožujku 2013. godine na 1200 ispitanika - građa na Hrvatske - starijih od 15 godina. Ispitanicima je u istraživanju postavljeno pitanje: "Navedite naziv kuhinjskog octa koji prema vašem osob nom iskustvu ili iskustvu vaših bližnjih nudi najvišu razinu kvalitete na hrvatskom tržištu". Uvjerljivo najveći broj ispitanika odgovorio je - KISKO.

PRIRODNE SIROVINE Kisko, prvo ime za ocat, tržišni je lider već više od 80 godina. Od davne 1930. godine proizvodi se isto kao i danas – na tradicio nalni način od prirodnih sirovina. Sa svojom dugom tradicijom i iskustvom te sa širokim asortimanom standardnih i specijalnih aro matiziranih octeva, KISKO je danas vodeća marka octa u Hrvatskoj, ali i na regionalnim tržištima (BiH, Makedonija). Ocat se danas ne koristi samo u salatama ili za pripremu zimnice, već je prepoznat kao začin koji daje specifičnost mnogim gastronomskim delicijama, ali i kao prirodno sredstvo za čišćenje doma te za održavanje ljepote i zdravlja. U našim krajevima sve je veća raznolikost primjene octa, pa tako osim najčešće ko rištenog alkoholnog, jabučnog i vinskog octa, odnosno kvasine u Dalmaciji, na sto lovima sve više nalazimo aromatizirane oc teve s različitim biljem ili dodacima poput,

primjerice, meda. Kisko alkoholni ocat proizvodi se destila cijom čistog etilnog alkohola prve klase iz vlastite proizvodnje. Njegova kvaliteta očituje se u prozirnosti njegove tekućine, a sadrži 9% octene kiseline čime je pogo dan za pripremu hrane i osigurava iznimnu kvalitetu svake zimnice. Kao što svaka do maćica pripremi zimnice posvećuje poseb nu pažnju, tako smo i u Kisku posvećeni stvaranju octa koji će svaku zimnicu učiniti vrhunskom! Kisko jabučni ocat proizveden je prirodnim putem iz jabučnog vina vlastite proizvod nje, dobivenog od koncentrata visokokva litetnih jabuka. Ovaj aromatični voćni ocat, u kojem su maksimalno sačuvani vrijedni nutricionistički sastojci iz prirodnog jabuč nog soka, ima općepoznatu djelotvornost na zdravlje i vrlo široku primjenu u gastro nomiji. Neovisno o tehnološkom napretku proizvodnje octa kroz povijest, naš ja

Jeste li znali? - Prvi pisani zapis o octu potječe iz Babilonskog carstva 5000 godina pr. Kr., kada su Babilonci koristili plodove datulje za proizvodnju vina i octa. Ocat su koristili za jelo i konzerviranje hrane. - Ostaci octa pronađeni su i u egipatskim urnama koje datiraju iz raz doblja oko 3000 godina pr. Kr., a zapisi o octu i njegovom ljekovitom djelovanju postoje i u drevnoj kineskoj povijesti (oko 1200 godine pr. Kr.) te u Starom i Novom zavjetu u Bibliji. - Najpoznatiji antički grčki liječnik Hipokrat, poznat po rečenici „Neka tvo ja hrana bude tvoj lijek, a tvoj lijek neka bude tvoja hrana“, ocat je koristio u terapeutske svrhe još u 4. stoljeću pr. Kr. za liječenje upala, oteklina i ulkusa. Radio je oxymel, pripravak od meda i octa za liječenje kašlja, koji se i danas često koristi u narodnoj medicini.

26 progressive |

1/2: 2014

- S visokim prirodnim vrijednostima koje sadrži, ocat zauzima središnje mjesto u metabolizmu, igrajući važnu ulogu u razgradnji ugljikohidrata, masti i drugih hranjivih tvari. - Djelotvornost octa na organizam rezultat je sinergije octene kiseline i kalija s ostalim mineralima i vitaminima. Octena kiselina pozitivno djeluje na cijeli probavni trakt i dobro djeluje na krvotok, smanjujući gustoću krvi i povećavajući njen protok kroz krvotok. Kalij utječe na mekoću tkiva i održava gipkost krvnih žila, te svojom važnom ulogom zauzima središ nje mjesto u metabolizmu. Pozitivno djelovanje octa danas je općepo znato, a smatra se kako, između ostalog, pomaže kod kod artritisa, oste oporoze, visokog kolesterola, niskog krvnog tlaka, potpomaže probavu i regulira tjelesnu težinu.

| 1/2:2014 bučni ocat i danas nastaje uz poštivanje tradicionalne recepture proizvodnje. Kisko vinski ocat dobiva se prirodnom fermentacijom kvalitetnog crnog vina, a odlikuje ga tamnocrvena tekućina, ugodnog vinskog mirisa i okusa. Izvrstan je za pripremanje salata, marinada i kao do datak glavnim jelima, a od davnina se koristi i za pripremu raznih prirodnih napitaka u medicinske svrhe. Kisko kvasina je vinski ocat pripreman od vrhunskog domaćeg vina poštujući načela proizvodnje tradicionalne „dalmatinske kva sine“. Odnjegovan je prirodnim putem čime vrhunsko vino tradi cionalnim vrenjem pretvaramo u izuzetni ocat koji će oplemeniti razne gurmanske delicije i salate. AROMATIZIRANI OCTEVI Našu posvećenost vrhunskoj kvaliteti prepoznali su potrošači di ljem regije, a Kisko je ulogu lidera na tržištu potvrdio lansiranjem linije specijalnih aromatiziranih octeva u tri varijante: Mediteran (s mediteranskim travama), Kvasina barrique i Jabučni ocat s medom u atraktivnoj staklenoj ambalaži od 500 ml. Svaki proizvod nastaje ručnom pripremom i potpuno prirodnim postupkom od prvokla snih sastojaka po originalnoj Kisko recepturi. Kisko Mediteran je aromatični vinski bijeli ocat proizveden od vr hunskih, 100% prirodnih sastojaka na tradicionalan način, uz do datak svježeg mediteranskog začinskog bilja. Grančice ružmarina i timijana koje smo pustili da narastu do točno određene starosti da bismo iz njih dobili maksimalnu aromu, ručno se beru i stavljaju u bijeli vinski ocat vrhunske kvalitete, kako bi odležavanjem pustile

vlastite prirodne sokove koji odlikuju okus ovog proizvoda. Karak terističan okus čini ga nezaobilaznim sastojkom za oplemenjivanje jela mediteranske kuhinje, odličan je u marinadama, u pripremi ribe, piletine i jela od povrća, osobito svih vrsta salata. Kisko Kvasina barrique nastaje pripremom tradicionalne dalmatin ske kvasine od vrhunskog vina koja zatim mjesecima odležava u hrastovim bačvama po načelima pripreme barriquea. Dugotrajni proces pripreme koji diktira ovaj prirodni postupak na stanka octa iz vina i poštivanje tradicije daju ovom octu aromatič ni vinski ocat s karakterističnom nježnom voćnom notom u kojoj možete osjetiti aromu hrastove bačve, odnosno, barriquea. Idealna je za pripremu marinada te kao dodatak svim mesnim je lima i jelima od divljači, a svojim osebujnim aromatičnim okusom posebno će obogatiti svježe salate. Kisko Jabučni ocat s medom pripremljen je od najukusnijih jabuka vrhunske kvalitete, po tradicionalnoj recepturi njegovanoj već više od 80 godina, uz dodatak domaćeg cvjetnog meda. Od davnina poznat po svom blagotvornom djelovanju, jabučni ocat s medom oplemenit će gotovo sve gastronomske delicije, a odlično se slaže sa svim vrstama zelene salate. 100% prirodni sastojci vrhunske kvalitete i pažnja koju posvećuje mo pripremi ovih proizvoda čini ih zaista posebnim i bez konku rencije na našem tržištu, što ćete prepoznati u njihovim specifič nim okusima koji vaša jela pretvaraju u prave delicije. Posvećeni octu više od 80 godina, brinemo se da prirodne doma će sastojke pretočimo u KISKO ocat vrhunske kvalitete, vama za pomoć i užitak! n

progressive |

1/2:2014

 LOGISTIKA

Kvaliteta usluge

Nacionalna distribucija u službi korisnika Piše: Kristijan Barun, voditelj odjela međunarodni transport, Lagermax AED, nacionalna distribucija

anas uslužni sektor prolazi kroz najviše promjena. Zahtjevi strana ka sve su veći i kompleksniji. Naci onalna distribucija kao dio uslužne djelat nosti uvelike se promijenila pa se ista više ne svodi samo na dostavu robe od točke A do točke B. Uslužna tvrtka mora odlučiti kome želi uslugu pružiti, otkriti želje kori snika usluge i odrediti strategiju pružanja takve usluge. Korisnici sustava nacionalne distribucije očekuju maksimalnu fleksibil nost, susretljivost i "custom made" usluge. Uspješne tvrtke u nacionalnoj distribuciji

Tvrtke koje prepoznaju prednosti koje im donosi kvalitetna distribucija proizvoda koje nude na tržištu i koja će zadovoljiti njihove potrebe, trebale bi u tvrtkama koje se bave nacionalnom distribucijom prepoznati partnera i produženu ruku prodaje. prepoznaju potrebe korisnika i prate tren dove, te su spremne u najkraćem roku prilagoditi svoje poslovne procese inte resu svojih korisnika. Jedan od važnijih elemenata koji mora zadovoljiti korisnika usluge je kvaliteta izvršene usluge. Znače nje kvalitete kao konkurentske prednosti i obilježja prema kojem se pružatelj usluga diferencira u odnosu na konkurenciju sve je veće. Kvaliteta će: - zainteresirati korisnika - omogućiti prodaju usluge - zadovoljiti korisnika pruženom uslugom

- izgrađivati i održavati lojalnost korisnika usluge.

PARTNERSTVO Korisnici usluge će pružatelja usluge koji ispunjava navedene zadaće percipirati kao tvrtku koja je drugačija, jedinstvena i vri jedna dugoročnog vezivanja u partnerski odnos. Nažalost, još uvijek postoje tvrtke koje transport, a osobito nacionalnu distribu ciju smatraju isključivo troškom. U vrijeme kada je smanjenje troškova poslovanja im perativ ne samo razvoja poslovanja već i opstanka na sve konkurentnijem tržištu, ovakva razmišljanja su kontraproduktiv na. Tvrtke koje prepoznaju prednosti koje

Djelotvoran sustav nacionalne distribucije može biti važna sastavnica cjelokupne prodajne strategije jer može smanjiti troškove i povećati zadovoljstvo kupca. Prodaja i distribucija morale bi raditi zajedno kako bi osigurale opskrbu kupaca u pravo vrijeme i na pravome mjestu. 28 progressive |

1/2: 2014

| 1/2:2014 im donosi kvalitetna distribucija proizvoda koje nude na tržištu i koja će zadovoljiti njihove potrebe, trebale bi u tvrtkama koje se bave nacionalnom distribucijom prepoznati partnera i produže nu ruku prodaje. Odabir odgovarajućeg i kvalitetnog pružatelja usluge nacionalne distribucije uvelike može pomoći u razvoju prodaje. Djelotvoran sustav nacionalne distribucije može biti važna sa stavnica cjelokupne prodajne strategije jer može smanjiti troško ve i povećati zadovoljstvo kupca. Prodaja i distribucija morale bi raditi zajedno kako bi osigurale opskrbu kupaca u pravo vrijeme, na pravome mjestu i time omogućile tvrtki uspješan nastup na tržištu. Distribucija je važan dio prodajnih napora svake tvrtke jer će nedostupnost proizvoda ili kašnjenje u isporuci poništiti pozi tivne učinke rada prodaje i samog proizvoda.

Od iznimne je važnosti da tvrtke shvate kako se kroz distribuciju može stvoriti konkurentska prednost, odnosno dodana vrijednost njihovim proizvodima. Tvrtke koje koriste učinkovitiji sustav distribucije mogu steći održivu prednost pred konkurencijom. MINIMUM TROŠKOVA Cilj kvalitetne distribucije je svođenje troškova na minimum uz zadržavanje željene razine usluge ili povećanje razine usluge ko risnicima. Međutim, u stvarnosti je teško uvijek istodobno postići smanjenje troškova uz povećanje razine usluge. Za povećanje ra zine usluge potrebni su dodatan angažman, resursi i nove tehno logije što u konačnici povećava i troškove. Stoga je za pružatelje usluge nužno pronaći ravnotežu između razine pružene usluge i njezine cijene, dok je korisnicima bitno da procjenjuju troškove pružatelja usluge kao cjelinu, a ne segmente tih troškova. Korisnik usluge s jedne strane bi trebao sagledati: brzinu i pouzdanost isporuke i njezin utjecaj na prodaju, te nudi li istu ili bolju uslugu od konkurencije. S druge strane, treba uvidjeti troškove te ih po kušati sagledati u ukupnim troškovima tvrtke (uskladiti troškove s

ciljem pokrivanja većih troškova u jednom području s nižim troš kovima u drugom području). U današnjem okruženju "oružje" konkurentnosti postaje logistič ki način upravljanja procesima distribucije s ciljem minimiziranja ukupnih troškova poslovanja i maksimiziranja usluge kupcima. Lo gistika kao sustavni pristup razmišljanja o transportu robe omo gućava smanjenje ukupnih troškova i povećanje koristi kupaca. Od iznimne je važnosti da tvrtke shvate kako se kroz distribuciju može stvoriti konkurentska prednost, odnosno dodati vrijednost njihovim proizvodima. Tvrtke koje koriste učinkovitiji sustav dis tribucije mogu steći održivu prednost pred konkurencijom. Benefiti koji se ostvaruju kvalitetnim partnerom u nacionalnoj distribuciji su: - korist za korisnika – veća konkurentnost na tržištu, bolja pokri venost tržišta, povećanje fleksibilnosti u odnosu na kupce, po stizanje visoke razine usluge (na pravo mjesto u odgovarajuće vrijeme – 'Just in Time'); - koristi za kupca proizvoda – povećanje fleksibilnosti u isporuci (način, vrijeme, količina), smanjenje skladišnih zaliha (brža dostu pnost proizvoda, dostava unutar 24 sata), povećanje točnosti i ispravnosti isporuke.

24-SATNE DOSTAVE Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju teško je razlučiti nacionalnu od međunarodne distribucije. Budući da ulazak u EU znatno po jednostavljuje i omogućuje bržu i povoljniju isporuku robe te da više nema postupka carinjenja, koji je produžavao rokove i pove ćavao troškove isporuke, dostupnije su sve zemlje EU-e, a osobito zemlje u okruženju. Iz tog razloga su već razvijene 24-satne do stave za pojedine zemlje. Realno je očekivati da će se trend po većanja broja usluga i dostupnosti dostave zemalja EU-a unutar 24 sata iz tog razloga i povećati. Moderan čovjek vezan je u svojoj svakodnevnici uz robu koju može jednostavno kupiti u bilo kojoj trgovini. Iza te jednostavne radnje stoji vrlo kompleksan sustav pomoću kojeg ta roba dolazi do krajnjeg potrošača. Na svom putu, roba uvelike ovisi o tran sportu, a s obzirom na sve veću i zahtjevniju potražnju, tvrtke koje se bave ovom djelatnošću u stalnoj su utrci s vremenom. Stoga se u ovom segmentu često razmišlja unaprijed, iskušavaju se nove ideje i primjenjuju se nove tehnologije. Baš kao što je jedan general rekao: "U biti, bitka je dobivena i od lučena časnicima za opskrbu i prije nego što pucnjava počne". n

progressive |

1/2:2014

 ISTRAŽIVANJE

Euromonitor International

Čokoladne slastice lagano rastu Najveći dio rasta čokoladnih slastica može se pripisati čokoladnim tablama, najvećoj kategoriji među čokoladnim slasticama, koje u 2013. u vrijednosti prodaje dosežu udio od 42%, što je povećanje od 4% u trenutnim uvjetima vrijednosti. daje dosežu udio od 42%, što je povećanje od 4% u trenutnim uvjetima vrijednosti. Što se tiče tabli prema vrsti, očekuje se da će ispunjene čokoladne table preuzeti vod stvo naspram običnih mliječnih, s udjelom od 37% naspram 36% dionica vrijednosti prodaje. Očekuje se da će treća najprodava nija vrsta biti obična tamna čokoladna tabla, s udjelom od 19%, a četvrta obična bijela s udjelom od 9%.

ajvažnija činjenica vezana uz čokolad ne slastice u 2013. godini bio je ulazak Hrvatske u Europsku uniju sredinom godine. Čak i prije prvog srpnja, ukinuta je visina predviđene količine za uvoz čokolade, čime je neograničen uvoz europske čokolade na što su oštro odgovorili domaći proizvođači. S druge strane, u teoriji je također omoguće no domaćim proizvođačima da se prošire na tržišta Europske unije, ali to se vjerojatno neće dogoditi sve dok su mali i neujedinjeni. Umje sto toga, hrvatski proizvođači mogu izgubiti bivša tržišta CEFTA-e, budući da je Hrvatska ulaskom u EU ostala bez povoljnih trgovačkih sporazuma sa svojim istočnim susjedima.

NAJPRODAVANIJE ČOKOLADNE TABLE Prema volumenu prodaje, može se zaključiti da su čokoladne slastice na putu prema opo ravku, s očekivanim rastom od 1% u 2013., u usporedbi s negativnim CAGR-om (prosječnoj godišnjoj stopi rasta) od 1% tijekom promatra nog razdoblja od 2008. do 2013. Pritisak na cijene zbog lakšeg uvoza doći će do izražaja tek nakon 2013. Najveći dio rasta može se pripisati čokoladnim tablama, najvećoj kategoriji među čokolad nim slasticama, koje u 2013. u vrijednosti pro 30 progressive |

1/2: 2014

Prognoze pokazuju da će ispunjene čokoladne table preuzeti vodstvo naspram običnih mliječnih, s udjelom od 37% naspram 36% dionica vrijednosti prodaje. Očekuje se da će treća najprodavanija vrsta biti obična tamna čokoladna tabla, s udjelom od 19%, a četvrta obična bijela s udjelom od 9%. Od drugih čokoladnih slastica, raste popular nost čokoladnih umaka, na koje proizvođači skreću pozornost atraktivnim pakiranjima i pozicionira njem na policama. Naime, ne stavljaju ih samo u odjele desertnih mikseva, nego i blizu zamrzivača sa sladoledima u ljetnoj sezoni. Čokoladne slastice pr venstveno se kupuju u supermarketima - 26% udjela te hipermarketi ma - 24% udjela.

PREDVIĐANJA Glavni upitnik koji se nadvija nad hrvatskom konditorskom industrijom u cjelini je koliko će uspješno dugoročno poslovati tri glavne domaće tvrtke. Dok Kandit ulaže napore za konsolidaciju, spajanjem s proizvođačem kek sa Koestlin i računajući na nove sinergije, Kraš i Zvečevo još uvijek rade kao samostalne tvrt ke. Euromonitor International predviđa da će se ove tvrtke zbog slabe konkurentnosti teš ko dugoročno nositi sa stranim konditorskim proizvođačima, pa je moguće da odu u stečaj ili da ih preuzmu strane multinacionalne tvrt ke kao što su Nestlé ili Mondelez. Predviđamo da će u razdoblju od 2013. do 2018. čokoladne slastice zabilježiti solidan rast prometa, s prosječnom godišnjom stopom rasta od 2%. To će se dogoditi zahvaljujući ra stu u najvećoj kategoriji - tablama. Međutim, rast tabla uzrokovat će uvoz jeftinijih proizvo da iz Europe, zbog čega će vrijednost prodaje bilježiti konstantan negativan učinak. Svi novi proizvodi od čokolade koji se pojave na tržištu nailaze na dobar odaziv kod potro šača pa se i nadalje očekuje da će u kratkom roku postati uspješni. Potrošači su, naime, na vikli na stalan dolazak novih proizvoda i dobro na njih reagiraju. n

Dnevnik kupca

| 1/2:2014

Zbog blagajnice odustala od kupnje

jednom od svojih "shopping izlazaka" pažnju mi je privukao izlog jedne prodavaonice s torbama. Torbe su bile prilično skupe, ali zaista je bilo vrlo lijepih i odmah su mi se na prvu svidjele neke od njih. Iste sekunde shvatila sam da mi treba još jedna torba te sam ušla u velik i dobro osvijetljen prostor. Nitko me nije pozdravio, ali se nisam obazirala budući da je to uobičajena pojava u današnje vrijeme. Po ulasku u prodavaonicu primijetila sam mnoštvo torbi svih boja, raspoređenih po policama te krenula u razgledavanje. Torbe su bile uredno posložene, sortirane po bojama, a na svakoj je bila označena cijena. Neke su bile i na sniženju, što je potvrdilo moju odluku da se razveselim novom torbom. Razgledavajući tako, nakon nekog vremena, primijetila sam da u prodavaonici nema prodavača. Pretpostavila sam da je u stražnjoj prostoriji te sam nastavila dalje pregledavati torbe. Uzimala sam s polica neke od njih u ruke, otvarala i pregledavala. Nakon nekoliko minuta, začula sam na ulazu u prodavaonicu ženski glas: "OK. Vidimo se kasnije. Bok!" Okrenula sam se i vidjela djevojku sa šalicom kave u

ruci koja se pozdravljala s nekim mladićem. Ušla je u prodavaonicu. Bez riječi je prošla pored mene, a da me nije ni pogledala, te je stala za blagajnički pult. Zaključih da je to prodavačica. Nastavila sam razgledati torbe, a prodavačica mi se nije obraćala, već je gledala u računalo i povremeno pijuckala kavu nalakćena na pult. Pretpostavila sam da ima važnog posla te sam, prošavši tik ispred blagajničkog pulta, krenula na drugu stranu velike prodavaonice, kako bih pogledala ostatak torbi. Djelatnica je i dalje stajala za blagajnom i gledala u računalo. Prošlo je već dosta vremena otkako se vratila te je mogla primijetiti da razgledavam, pogotovo kad sam sa stalka pored blagajne pogledala i nekoliko kišobrana. Umjesto da mi ponudi pomoć, blagajnica je uzela mobitel te nekoga nazvala. Po razgovoru, koji je bio prilično glasan, zaključila sam da se radi o privatnom pozivu. Prodavačica je razgovarala o nekom izlasku, čak je s osobom s druge strane komentirala nekakve fotografije koje je u to vrijeme gledala na računalu. Razgledavajući i dalje torbe, moj se izbor sveo na dvije, međutim nisam htjela prekidati prodavači-

cu u njezinom razgovoru. Odustala sam od kupnje i krenula prema izlazu. Shvatila sam da mi ipak možda ne treba još jedna torba te da ću radije razmisliti o kupnji cipela u prodavaonici preko puta.

 SAVJET STRUČNJAKA

Dajte kupcu do znanja da je dobrodošao

N Piše: Željka Joinović, voditeljica projekata, Heraklea d.o.o.

aša su istraživanja pokazala da, tijekom prošle godine u Hrvatskoj, trećina proda vača u maloprodaji nije pozdravljala kup ce prilikom njihova ulaska u prodavaonicu. Bez obzira na to što se taj rezultat popravio u odno su na prethodne godine, primjetno je da i dalje postoji velik prostor za napredak. Uobičajena je pojava da se veliki dio sredstava ulaže u uređe nje prostora, odnosno u uređenje prodavaonice, kao i izloga koji ostavlja prvi dojam kupcu te ga treba motivirati da uđe u prodavaonicu. A što je s prvim dojmom koji ostavlja prodavač? Prilikom naših mjerenja kvalitete usluge u ma loprodaji, često su zabilježeni slučajevi da pro davač kupca pri ulasku u prodavaonicu samo odmjeri ili čak ignorira. Često prodavači daju

prednost slaganju proizvoda te privatnim razgo vorima, umjesto da ponude pomoć kupcima. Postavlja se pitanje - odakle ta nezainteresiranost za kupca, kada je poznato da je svaki ulazak kupca u prodavaonicu prilika za prodaju. Ovakvim pristu pom gubimo kupca već u početku, a samim time i priliku za povećanjem profita. Konkurencija na tržištu je velika, proizvodi koji se nude su u principu isti, a ono po čemu se treba mo istaknuti je upravo kvaliteta usluge, odnosno pristup kupcu. Kupci su sve više svjesni toga što mogu dobiti za svoj novac i sve više očekuju. Najmanje što kupci očekuju jest ljubazan pozdrav i osmijeh od strane prodavača pri ulasku u proda vaonicu čime mu dajemo do znanja da je dobro došao. n

progressive |

1/2:2014

 PROGRESSIVE KOŠARICA

HIPERMARKETI Broj

PROIZVOD

KOLIČINA

INTERSPAR

KAUFLAND

KONZUM

PREHRANA

MERCATOR

PLODINE

PROSJEČNA CIJENA PROIZVODA

Brašno oštro T-400, Podravka

1 kg

6,89

6,99

6,89

6,92

Premijer šećer kristal

1 kg

6,19

5,99

6,19

5,25

5,91

Suncokretovo ulje, Zvijezda

9,99

Trajno mlijeko 2,8% m.m., Vindija

11,99

10,99

9,98

11,99

Vegeta, Podravka

250 g

12,79

12,89

12,79

12,82

Franck Jubilarna kava vakumirana

250 g

17,49

Maslac, Meggle

250 g

17,99

17,49

14,99

17,49

16,99

Abc classic sirni namaz, Belje

200 g

7,99

8,99

8,79

Zimska salama vakumirana, PIK

330 g

33,99

36,99

29,99

31,99

32,59

Pileće hrenovke bez ovitka, Cekin

300 g

13,79

14,99

9,99

13,99

14,44

Pekmez šljiva, Podravka

370 g

14,99

14,49

14,99

14,49

14,79

Musli voćni, Dr.Oetker

375 g

24,99

23,99

23,49

24,09

Barilla lasagne

500 g

21,99

22,99

22,66

Pureće mljeveno meso, Vindija

500 g

19,99

27,99

19,99

27,99

Oslić filet, Ledo

500 g

29,99

28,99

29,99

31,99

24,99

30,24

Brokula, Ledo

450 g

13,99

12,99

13,99

14,19

12,99

13,79

Dona sirup naranča

19,99

14,99

18,74

NEPREHRANA 1

Persil deterdžent lavander, 20 pranja

1,6 kg

47,99

Toaletni papir Violeta lavanda 10/1 3 slojni

10/1

22,99

Schauma šampon regeneracija i njega

250 ml

14,99

13,99

14,99

11,19

13,99

14,49

Zubna pasta Aquafresh fresh&minty

100 ml

18,99

17,99

18,99

18,79

Arf professional Kuhinja

750 ml

19,99

17,99

19,99

17,99

18,79

Deterdžent Jar limun

1,5 l

21,99

20,99

23,99

22,59

431,97

386,30

424,17

379,59

386,75

BROJ PROIZVODA KOJI NEDOSTAJU

NOMINALNA VRIJEDNOST KOŠARICE

431,97

428,70

430,08

419,24

428,48

UKUPNO

akcije/sniženja/promocije/trajno niska cijena

n - nema

METODOLOGIJA Progressive magazin na mjesečnoj bazi prati cijene proizvoda iz kategorija hrana i piće, kućne potrep štine te ljepota i njega u supermarketima i hiper marketima diljem Hrvatske. U siječnju su tajni kupci kupovali u četiri hipermarketa u Zagrebu (abeced nim redom): Interspar, Kaufland, Konzum, Mercator i Plodine. Cijene označene crvenom bojom predstavljaju ak cije, sniženja i promocije dok oznaka n znači da na polici nije pronađen određeni proizvod.

32 progressive |

1/2: 2014

Nominalna vrijednost košarice dobiva se zbrojem svih proizvoda u košarici tako da se proizvodima koji nedostaju dodijeli prosječna cijena košarice. Prosječna cijena pojedinog proizvoda u košarici predstavlja prosjek cijena svih trgovina u kojima su prisutni spomenuti proizvodi. Napominjemo da je cilj objavljivanja košarice pra ćenje i pregled cijena proizvoda (brendova) u razli čitim trgovačkim lancima.

Progressive košarica omogućava fokus na grupu proizvoda svim profesionalcima FMCG sektora, od menadžmenta i voditelja poslovnica do dobavljača i distributera, radi lakšeg praćenja pojedinih proi zvoda u različitim trgovačkim formatima. Progressive magazin, kao specijalizirani časopis u FMCG sektoru, samostalno sastavlja popis proizvo da u košarici kao i trgovina u kojima proizvode ku puju tajni kupci.

Hendal

| 1/2:2014

Kupci najlojalniji Konzumu i Kauflandu Preporuka je važno mjerilo uspješnosti marke. Ona govori o povjerenju potrošača i percipiranoj vrijednosti marke. Prema rezultatima iz prosinca 2013., najviše kupaca preporučuju Konzum (43%), a zatim Kaufland (39%), Plodine (31%) i Lidl (26%). Pripremila: Anđa Šimović, Senior project manager, Hendal

gencija Hendal kontinuirano provodi istraživanje zadovoljstva trgovačkim lancima na nacionalno reprezentativ nom uzorku od 400 građana starijih od 15 godina. Rezultati za prosinac 2013. godine pokazuju da je 96% odraslih osoba u zadnja tri mjeseca kupovalo u trgovačkim lancima. Gledano na razini posljednja tri mjeseca, građani najviše posjećuju Konzum, Kaufland, Lidl, Plodine, Billu, Interspar i Mercator. Po sjećenost je najveća, kao i u svakom valu do sada, za Konzum kojeg je u zadnja tri mjeseca posjetilo 55% svih ispitanika.

POSJEĆENOST Posjećenost ostalih vodećih trgovačkih lana ca nije se značajnije mijenjala: na drugom je mjestu Kaufland kojeg je posjetilo 41% ispi tanika, dok treće mjesto dijele Plodine (36%) i Lidl (37%). Preporuka je važno mjerilo uspješnosti mar ke. Ona govori o povjerenju potrošača i perci piranoj vrijednosti marke. Prema rezultatima iz prosinca 2013., najviše kupaca preporučuju Konzum (43%), a zatim Kaufland (39%), Plodi ne (31%) i Lidl (26%). LOJALNOST Prema broju lojalnih kupaca koji u pojedinom trovačkom lancu najčešće kupuju, Konzum i dalje drži vodeću poziciju sa 26% svih posjeti telja trgovačkih lanca koji upravo u Konzumu najčešće kupuju. Nakon Konzuma, vedeće udjele lojalnih kupaca u listopadu nalazimo za Kaufland (20%), Plodine (14%), Lidl (10%) i Billu (6%). Ukoliko analiziramo udio lojalnih kupaca među svim kupcima za svaki vodeći trgovački centar posebno, najveći udio lojal nih kupaca među svim svojim posjetiteljima u prosincu imaju Konzum i Kaufland, a nakon toga slijede Plodine, pa Lidl i Billa. n

progressive |

1/2:2014

 PROFIL

Irena Filipović, voditeljica marketinga široke potrošnje, Ilirija

Ispunjavamo želje potrošača Naš je posao stvaranje kozmetike, što je uvijek povezano sa željama potrošača da izgledaju i osjećaju se bolje. Kod stvaranja novih proizvoda zato je neophodno prepoznati njihove želje i naći priču koja će privući pažnju i interes ljudi. To je jako kreativan proces, ali u isto vrijeme treba sve to smjestiti u okvire ekonomije.

Razgovarala: Marija Sedlar

rena Filipović, voditeljica marketinga široke potrošnje u Iliriji, rođena je u Njemačkoj, a 1986. godine doselila se s obitelji u Sloveniju. Osnovnoškolsko obrazovanje završila je u Osnovnoj školi Pod Goro Slovenske Konjice, nakon čega je završila I. gimnaziju u Celju. „Nakon gimnazije upisala sam novinar stvo na Fakultetu za društvene znanosti Univerze u Ljubljani. Također, završila sam i Master of Arts međukutlurnih znanosti Martin-Luther Universität Halle-Witte nberg u Njemačkoj. Već sam tijekom studiranja u Njemačkoj počela raditi kao prevoditeljica i na taj način financirala studij, a po završetku studija, uz prevođe nje, radila sam i u novinarstvu – na POP TV-u i u Cosmopolitanu“, prisjeća se Irena.

POČETAK U ILIRIJI Nakon povratka iz Njemačke, Irena poči nje raditi kao Brand Manager u slovenskoj tvrtki Ilirija d. d.. Od 2007. godine vodi kozmetiku Amai, Macho, Biodent, Klas,

34 progressive |

1/2: 2014

Vitergin i drugo, a nakon toga postaje i Brand Manager boje za kosu Subrina. Na kon vođenja brenda Subrina Professional, Irena Filipović od 2012. postaje voditeljica marketinga široke potrošnje. „Moje radno mjesto podrazumijeva vo đenje i koordiniranje strategija svih rob nih marki široke potrošnje tvrtke Ilirija, od kojih su najznačajnije Subrina i Green line. Redovito predstavljamo nove pro izvode unutar naših marki, također kre iramo nove robne marke i postavljamo strategije za njih. Spremamo planove potpore ATL za trgovce u Sloveniji, Hr vatskoj, BiH, Srbiji, Makedoniji, Crnoj Gori i Kosovu te planove lansiranja novih pro izvoda. Tim s kojim radim sastoji se od tri Brand Managera, a želim naglasiti da je atmosfera na poslu jako opuštena i ne formalna. To nam je jako bitno jer samo tako može se održati kreativni duh, koji je jako bitan kod osmišljavanja novih proi zvoda. Marketing je stalno u kontaktu s ostalim odjelima kao što su razvoj, razvoj

ambalaže te nabava i prodaja i stoga nam je vrlo važna opuštena i konstruktivna komunikacija“.

NJEGA KOSE Od trenutnih aktivnosti Ilirije, naša sugo vornica ističe da je kod široke potrošnje trenutačno u fokusu rebranding i obnova brenda za njegu kose Subrina i značajno lansiranje unutar njege lica Green line. „Kod njege kose Subrina mijenja se stra tegija brenda. Razmišljali smo o našem mjestu unutar njege kose i što možemo nuditi potrošačici. Odlučili smo da je tre bamo podsjetiti na to da nudimo njegu juće proizvode s kvalitetom i znanjem dugogodišnjeg proizvođača. Imamo vlastiti razvoj i proizvodnju, sve naše pro izvode testiraju frizeri. Subrina je domaći brend, nudimo odlične proizvode za sve tipove kose, a sada širimo asortiman i na njegu za muškarce. Želimo da nas se per cipira kao domaći brend koji nudi odlič nu njegu za cijelu obitelj.“

| 1/2:2014 SURADNJA S RADENSKOM Kod njege lica novost je krema Green line HydroMineral, izrađena na osnovi vode Radenska Naturell. Tri kreme za različite ti pove kože nude intenzivno vlaženje kože i rješenje protiv prvih mimičkih bora. U Iliriji su željeli stvoriti odličnu njegu za žene od 25 do 40 godina te su eksperimentirali s recepturama. Jedna od njih bila je i s vo dom Radenska Naturell, legendarnom i odličnom mineralnom vodom. Kako su se i tvrtki Radenska oduševili ovom idejom, brzo je započeta suradnja na novoj kremi, otkriva Irena. „Lansiranja Subrine i Green line HydroMi neral planiramo za početak 2014. U planu je širenje asortimana boja za kosu bez amo nijaka, Subrina Vivid, koje smo lansirali u jesen 2013., na tržištima u Hrvatskoj, BiH te Srbiji. Također, radimo na proširenju nijan si kod ostalih boja za kosu Subrina. Iliriji je jako važan i rast Subrina Professional, naše profesionalne njege kose. U asortimanu Ili rije su poznate robne marke kao 48 zaštitna krema za ruke, Amai, Biodent, Hydrogern Cream, Macho, Klas, Frizer, Čisto i nadgrob ne svijeće. Tu želimo zadržati dobru pro daju. Ilirija je distributer za Revlon i ghd za regiju Adria te za Morrocanoil u Sloveniji.“

50 GODINA ISKUSTVA „Naš je posao stvaranje kozmetike, što je uvijek povezano sa željama potrošača da izgledaju i osjećaju se bolje. Kod stvara nja novih proizvoda zato je neophodno prepoznati njihove želje i naći priču koja

OŽUJAK

Ilirija je kompanija stara više od 100 godina, a kozmetikom se bavi više od 50 godina. Sve od ideje do konačnog proizvoda događa se na ovom prostoru i mislimo da je to za lokalnog potrošača u ovim vremenima jako važno. Zato želimo u budućnosti još više naglašavati naše iskustvo i integritet te kvalitetu naših proizvoda. će privući pažnju i interes ljudi. To je jako kreativan proces, ali u isto vrijeme treba sve to smjestiti u okvire ekonomije. Na kraju uvijek dolazimo do pitanja: može li se proi zvod dobro prodavati? U današnje vrijeme najveći izazov je zadržati svoje mjesto u poplavi jake konkurencije s većim marke tinškim budžetima. Također, kod nas manje ljudi radi isti posao u usporedbi s global nom konkurencijom, i to je jak izazov. Ilirija je kompanija stara više od 100 godina, a kozmetikom se bavi više od 50 godina. Sve od ideje do konačnog proizvoda događa se na ovom prostoru i mislimo da je to za lokalnog potrošača u ovim vremenima jako važno. Zato želimo u budućnosti još više naglašavati naše iskustvo i integritet te

kvalitetu naših proizvoda“, poručuje Irena.

POSEBAN TRENUTAK Ova je radna pozicija u potpunosti je ispu nila sva Irenina očekivanja. „Stvarno volim svoj posao. Kad u ruci držim novi proizvod, svjež iz proizvodnje, na kojem se radilo go dinu i pol te je točno onakav kakvog smo ga zamisli - to je uvijek poseban trenutak. Ne zna se kako će se prodavati i koliko će bit uspješan na tržištu, ali u onom trenutku, to je perfekcija“, smatra Irena. U slobodno vrijeme Irena se rado bavi sportom, bio to biciklizam, pješačenje ili pi lates. Za sebe kaže da je i knjižni moljac te da voli kuhati i peći kolače. Idealan odmor za nju je putovanje po ne previše egzotič noj državi, s puno povijesti, i osobom koju voli. n

FOKUS HRANA

FOKUS NEPREHRANA

TEMA BROJA

ŠUNKA

OMEKŠIVAČI

PROLJETNO ČIŠĆENJE

b2Retail

www.progressive.com.hr TEMA BROJA - PREGLED NAJKATEGORIJA PROTEKLE GODINE progressive |

1/2:2014

 PROMOCIJE

| KAMPANJE | LANSIRANJA

'z bregov čokoladno mlijeko u PET boci Svoju ponudu vrhunskih proizvoda Vindija je obogatila omi ljenom mliječnom poslasticom svih naraštaja. Proizveden uz najsuvremeniju tehnologiju, Vindijin mliječni napitak s oku som čokolade sadrži još veći udio kakaa u prahu, koji daje ne odoljiv okus i karakterističnu boju čokoladnom mlijeku. Ovaj potpuno novi proizvod dolazi u praktičnoj PET boci od 0,5 l sa smeđim čepom koji estetski upotpunjuje cjelokupan diza jn te omogućuje zatvaranje i otvaranje nakon konzumacije. Mlijeko 'z bregov i čokolada – najslađe prijateljstvo na svijetu! Logističke informacije: 6 kom/karton, 174 kartona na paleti Marketinška podrška: PRINT, WEB, POS Proizvođač: Vindija d.d., Međimurska 6, Varaždin Telefon i fax: 042 399 999; 042 399 076 E-mail: promotion@vindija.hr

'z bregov Vilikis – grčki tip jogurta Vindija je na tržište lansirala grčki tip jogurta pod na zivom VILIKIS. Poznate kvalitete ove cijenjene namirnice, kao što su karakterističan okus i miris te gusta, kremasta konzi stencija, sadržane su u najnovijem proizvodu iz mli ječnog asortimana varaždinske prehrambene indu strije. Kao i domaće mlijeko od kojeg se sastoji, Vilikis je zaštićen brendom 'z bregov, koji jamči vrhunsku kakvoću i provjereno porijeklo proizvoda. Vindijina varijanta grčkog jogurta pakirana je u zajed ničkom pakiranju koje sadržava dvije prikladno dizajnirane čašice od 150 grama. Logističke informacije: 12 kom/karton, 153 kartona na paleti Marketinška podrška: PRINT, WEB, POS Proizvođač: Vindija d.d., Međimurska 6, Varaždin Telefon i fax: 042 399 999; 042 399 076 E-mail: promotion@vindija.hr

KISKO - ocat br. 1 po kvaliteti u Hrvatskoj! KISKO, lider u kategoriji octa s više od 80 godina iskustva, prepoznat je kao najkvalitetniji ocat na hrvatskom tr žištu prema rezultatima istraživanja kvalitete - QUDAL - QUality meDAL 2013/2014. Od davne 1930. godine proizvodi se isto kao i danas – na tradicionalni način od prirodnih sirovina. Kvaliteta temeljena na dugogodišnjoj tradiciji i pažnji koju posvećujemo pripremi svojih proizvoda jamči pravi gurmanski užitak u raznovrsnim jelima koja ćete pripremati s ljubavlju. Logističke informacije: Asortiman KISKO octeva u ponudi je u pla stičnoj i staklenoj ambalaži od 0,5 l, 1 l, 3 l i 5 l. Proizvođač: Badel d.o.o., Zagrebačka 23, 10360 Sesvete Distributer: Labud d.o.o., Radnička 173r, 10000 Zagreb, tel: +385 1 2404 100, e-mail: labud@labud.hr Telefon i fax: 01 2400 011, 01 2007 042 Web site, e-mail: www.kisko.hr, badel@badel.hr

36 progressive |

1/2: 2014

Fortia – dobitna kombinacija okusa Dugo očekivano novo izdanje Vin dijina ukusnog jogurta napokon je stiglo u sve bolje opremljene trgo vine! Novo izdanje jogurta Fortia, koje u zbirnom pakiranju sadržava četiri čašice od 125 grama, donosi žitarice obogaćene osvježujućim okusom jagode. Fortia žitarice i jagoda – žitarice izvrstan je spoj voćnog okusa, mli ječnog bogatstva jogurta te vlaknima i mineralima bogatih ži tarica. Novi okus Vindijina poznatog proizvoda sadržava vlakno inulin te kulturu Lactobacillus casei (L. casei 431® ), a namijenjen je svim naraštajima potrošača. Logističke informacije: 6 kom/karton, 180 kartona na paleti Marketinška podrška: PRINT, WEB, POS Proizvođač: Vindija d.d., Međimurska 6, Varaždin Telefon i fax: 042 399 999; 042 399 076 E-mail: promotion@vindija.hr

Air Max® Odstranjivač plijesni bez klora Air Max® Odstranjivač plijesni bez klora novi je proizvod za učinkovitu borbu protiv plijesni. Zahvaljujući formuli bez klora i mirisa prikla dan je za primjenu u spavaćoj i dnevnoj sobi te na tekstilu i tapetama. Aktivna formula odmah dezinficira, uništava gljivice i bakterije dok gel formulacija osigurava dubinsko prodiranje i pro duženo djelovanje. Air Max odstranjivač plijesni bez klora učinkovito uništava plijesan u svim prostorijama kuće. Logističke informacije: Air Max® Odstranjivač plijesni bez klora 500 ml, EAN 8710439223964, 12 kom/karton Proizvođač: Bison International, NL-4460 AD Goes Uvoznik i distributer: Bolton Croatia d.o.o. Adresa uvoznika/distributera: Šarengradska 9, 10000 Zagreb E-mail: mail@boltoncroatia.hr

WC Net Energy uložak Blue Sky Ponosno predstavljamo novi WC Net Energy uložak Blue Sky s aktivnim kisikom i 5 učin kovitih djelovanja koji osigurava potpunu hi gijenu svakim ispiranjem. Posebna formula i izduženi oblik uloška stvaraju snažnu pjenu za dubinsko čišćenje WC školjke. Aktivni kisik izbjeljuje, dezinficira i sprječava nastajanje vodenog kamenca, a Inovativni Deo Clip™ mirisni nastavak postupno otpušta ugodan miris u prostor i osvježava zrak. Logističke informacije: WC NET ENERGY ULOŽAK BLUE SKY 38 g, EAN: 8004050033904, 14 kom/kart. Proizvođač: Bolton Manitoba S.p.A, Italija Uvoznik i distributer: Bolton Croatia d.o.o. Adresa uvoznika/distributera: Šarengradska 9, 10000 Zagreb E-mail: mail@boltoncroatia.hr

| 1/2:2014 Urosal čaj Podravka je svoj asortiman čajeva proši rila na novu kategoriju lansiranjem Uvin čaja Urosal. Urosal Uvin čaj je mješavina ljekovitih biljaka (List medvjetke, zelen zlatnice, list breze i zelen koprive). Pripremljeni napitak je žute boje, blagog mirisa i okusa karakterističnog po bilju od kojeg se sastoji. Kao i na cijelom asortimanu Podravkinih voćnih čajeva i kod Urosal čaja svaka filtar vrećica zapakirana je u aroma omotač, posebnu fo liju od polipropilena koja čuva svježinu čaja i nakon otvaranja kutiji ce te mu omogućava rok trajanja od dvije godine. Marketinška podrška: Podjela uzoraka u ljetnim mjesecima. Logističke informacije: Komerc. pakiranje: 20 filtar vrećica u aro ma omotaču, komada u kartonu: 20 kom., kartona na paleti: 48 kom. Proizvođač: Za Podravku d.d. Ante Starčevića 32, 48000 Kopriv nica, Hrvatska proizvodi: Herbarium d.o.o. Petra Preradovića 183, 33405 Pitomača, Hrvatska Besplatni telefon: 0800 08 08 Web site: www.podravka.com

Lansiranje na tržište novih Podravka temeljaca Brza, jednostavna i laka priprema kvali tetnih obroka jedna je od niti vodilja u poslovanju Podrav ke. Upravo zato ovih se dana na tržište lansira grupa novih proizvoda koji će znatno skratiti vrijeme po trebno za nabavu namirnica i kuhanje. To su Podravka temeljci pripremljeni od najkvalitetnijih sastojaka- vrhunskog kvalitetnog mesa, povrća i začina. Njihova primjena je vrlo jednostavna - do daju se direktno u jelo, ili se rastope u vodi i koriste za podlijevanje jela i tako na brz i jednostavan način obogaćuju okus svih povrt nih, mesnih jela, variva, rižota, umaka, juha i sl. Okus Podravka temeljaca je poput domaćeg, tradicionalnog bu jona koji zahtijeva višesatnu pripremu za koju suvremene doma ćice i ljubitelji kuhanja nemaju vremena i energije. Usto ne sadrže konzervanse i dodane pojačivače okusa pa tako prate najnovije trendove u prehrani i pogoduju onima koji za sebe i svoju obitelj i prijatelje žele kuhati zdravo i prirodno. Podravka temeljci koji se savršeno uklapaju u svako slano jelo na tržište dolaze u tri okusa: 1. Povrtni 2. Kokošji 3. Goveđi Svima onima koji vole kuhati i eksperimentirati u kuhinji, omogu ćit će pripremu najsloženijih recepata koji u svom sastavu imaju temeljac, onima koji su u žurbi skratit će vrijeme pripreme jela, kre ativcima pružaju novo kulinarsko samoizražavanje, a vegetarijanci ma će povrtni temeljac donijeti dodatne užitke.

Nove ideje iz pećnice: Fant zapečena tjestenina s 4 vrste sira Fant daje novu ideju za ručak koja uvijek oduševljava obitelj, a ujedno štedi vrijeme pripreme. Brzini pri preme Fant zapečene tjestenine s 4 vrste sira ide u prilog da tjesteninu nije potrebno unaprijed kuhati, već je dovoljno preliti je prethodno pripre mljenim umakom i peći u pećnici 30ak minuta. Proizvod je bez dodanih pojačivača okusa. Za pripremu zape čene tjestenine potrebno je: tjesteni na, ribani sir, vrhnje za kuhanje i Fant mješavina za pripremu jela zapečena tjestenina s 4 vrste sira. Mješavina sadrži 4 vrste sira (parmezan, gouda, chedar i mozzarela), vrhnje u prahu te začine koji upotpunjavaju okus jela. Upotrebom ove fant mješavine za pripremu jela priprema se brzo i ukusno jelo te se dobije još jedna nova ideja za svakodnevno spravljanje jela. Jelo će biti novo i ugodno otkriće. Ovaj proizvod razve selit će sve koji vole tjesteninu ili će je tek zavoljeti. Iz Fant kre ativne kuhinje stižu još: Fant zapečena tjestenina sa šunkom i sirom, Fant zapečena tjestenina s piletinom i gljivama i Fant zapečena tjestenina bolognese. Jednostavne i nove ideje za jela koja odrasli vole, a klinci još više. fant, fant……fantastično! Logističke informacije: komada u kartonu 18, komada na paleti 2.610. Proizvođač: Podravka d.d. Ante Starčevića 32, 48000 Koprivnica, Hrvatska Besplatni telefon: 0800 08 08 Web: www.podravka.com

Amstel Premium Pilsener Amstel Premium Pilsener u našem je por tfelju od veljače 2014. godine. Ovo vrhun sko pivo ima bogatu tradiciju od 1870. go dine. Potječe iz Amsterdama i ono što ga čini posebnim je specifičan, sporiji proces proizvodnje. Filozofija brenda sažeta je u poruci ''Ne štedi na vremenu''. Vođeni time, majstori pivari za Amstel Premium Pilsener od samih početaka u proces pro izvodnje dodaju još jedan ključni sastojak: vrijeme. Amstel Premium Pilsener karakte rizira svjež, uravnotežen i jasan okus, izra žene arome hmelja i bez voćnih primjesa. Marketinška podrška: ATL/BTL Logističke informacije: Povratna stakle na boca 0,5 l, nepovratna staklena boca 0,33 l, limenka 0,5 l Uvoznik i distributer: Karlovačka pivovara d.o.o., Dubovac 22, 47 000 Karlovac, Hrvatska Telefon i fax: +385 47 607 111; +385 47 451 321 Web site, e-mail: www.amstel.com; marketing@karlovacko.hr

www.facebook.com/progressive.hr progressive |

1/2:2014

 PROMOCIJE

| KAMPANJE | LANSIRANJA

Stranica nedostupna zbog poštivanja zakonske zabrane oglašavanja duhanskih proizvoda i alkoholnih pića.

38 progressive |

1/2: 2014