Sanacija i dogradnja Dječjeg vrtića Radost

U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Gradu Ludbregu odobrena su bespovratna sredstva za dogradnju, rekonstrukciju i opremanje Dječjeg vrtića Radost u iznosu od 3.672.000,00 HRK odnosno 487.358,15 EUR.

- Mi smo još 2012. godine započeli sa sanacijom i dogradnjom vrtića Radost i od tada se kontinuirano javljamo na natječaje – pojašnjava gradonačelnik Bilić. Tijekom prošle godine odrađene su sve pripremne radnje pa i ne čudi da je stigla pozitivna odluka Ministarstva znanosti i obrazovanja koje je ranije raspisalo natječaj u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije.

- Proširujemo vrtić i na zgradu političkih stranaka. Postojeći objekt nažalost zbog njegovog stanja u untrašnjosti moramo srušiti, ali na tom će dijelu nastati novi dio vrtića koji će biti povezan sa dosadašnjom zgradom vrtića. Uredit će se i vrtićko dječje igralište kako bi bilo sigurno i funkcionalno za broj djece smješten u vrtiću. Time zapravo zaključujemo priču uređenja i dogradnje javnog dječjeg vrtića – kaže ludbreški gradonačelnik i dodaje kako će Grad Ludbreg i u narednom razdoblju biti podrška i privatnim vrtićima - Želimo da standard djece u vrtićima bude najbolji i da sve što smo dosad ulagali u dječje vrtiće rezultira najboljom mogućom pripremom djece za školsko obrazovanje. Nadam se da će država reagirati i pomoći jedinicama lokalne samouprave u funkcioniranju dječjih vrtića jer trenutačno je to isključiva briga gradskog proračuna. Za nas je važno da s ovom završnom adaptacijom i uređenjem dječjeg vrtića omogućimo da taj obrazovni dio bude najbolji mogući – kaže gradonačelnik Bilić.

Unatoč svim problemima, Ludbreg se nekako uvijek uspije istaknuti kao grad koji nastojiosiguratištoboljiživot svima koji tamo žive.

SgradonačelnikomDubravkom Bilićem razgovarali smo ususret Danu grada, koji se obilježava 19. ožujka.

Projekt aglomeracije nikako da krene, iako je već trebao biti pred završetkom realizacije.

Da, čak su nedavno istekle i dozvole pa ih je Varkom morao produžiti. Država nije osigurala financiranje. Godinama stoje i obećanja poput rotora u Selniku, koji je ujedno i vezan uz sam projekt aglomeracije iz čisto tehničkog razloga – da se ista dionica ne kopa dva puta. Tu je i rekonstrukcija ceste premaVaraždinskimToplicama.

Imamo redovito problema i s državnim zemljištem. Zbog dvije čestice u državnom vlasništvunismouspjeliprijaviti projekt bazena, ali siguran samdaćemonaćidruginačin, mislim na ITU mehanizam. Nekejedinicelokalnesamouprave bez problema rješavaju probleme sa zemljištem, kao i probleme oko financiranja. Mi smo očito u raljama spore administracije ili smo u problemima zbog političke nedopadljivosti.

Kadvećspominjemodržavu, od prošle godine često se spominje decentralizacija, odnosno funkcionalno spajanje. Postoji li mogućnost takvog spajanja na području Ludbrega i okolnih općina?

Svevišesečinidajespajanje kakvo je država zamislila u praksi neizvedivo. Razovarao sam s načelnicima, postoji interes i plan da se spoji javna nabava, EU projekti, komunalno redarstvo… Međutim, zapelo je već na početku. Uzmimo za primjer poljoprivredno redarstvo. Mi smo potpisalisporazumsOpćinama, ali nam Županija redovito ruši rješenja. Konkretno, poljoprivredni redar napiše rješenje primjerice u Velikom Bukovcu, Županija ga sruši. Oni, naime daju upute da bi Grad trebao redara zaposliti na 4 sata, pa Općina Sveti Đurđ na sat vremena, Veliki Bukovecnasatvremenaitako dalje. To za sobom povlači obvezu podmirenja putnih i ostalih troškova. Ako se Županija i država ne mogu dogovoriti, ne znam kako onda provoditi to funkcionalno spajanje na terenu.

Sve više se čini da je funkcionalno spajanje kakvo je država zamislila u praksi neizvedivo. Zapelo je već na početku. Uzmimo za primjer poljoprivredno redarstvo. Mi smo potpisali sporazum s Općinama, ali nam Županija redovito ruši rješenja. Konkretno, poljoprivredni redar napiše rješenje primjerice u Velikom Bukovcu, Županija ga sruši. Oni, naime daju upute da bi Grad trebao redara zaposliti na 4 sata, pa Općina Sveti Đurđ na sat vremena, Veliki Bukovec na sat vremena i tako dalje.

Ipak, uspjela je suradnja na području turizma.

Turistička zajednica područjaCentarsvijetaobuhvaća područje Grada Ludbrega, Općine Martijanec, Sveti Đurđ, Veliki Bukovec, Mali Bukovec, Jalžabet, a nedavno nam se priključila i Općina Trnovec Bartolovečki. Osnivanjem Turističke zajednicecentarsvijetaotvorila nam se mogućnosti regionalnog objedinjavanja segmentiranih turističkih resursa te spajanja cijelog područja u jedan regionalni turistički proizvod koji se može sastojati od više čimbenika, primjerice vodenog turizma, outdoor turizma, kulturnog turizma, turizma temeljenog na prirodnim dobrima.

Ranije ste spomenuli

ITU mehanizam

Sredstva osigurana za ITU mehanizam namijenjena su za financiranje projekata koji omogućuju stvaranje povoljnijeg okruženja za poduzetnike, unaprjeđenje infrastrukture za razvoj naj- važnijih gospodarskih sektora, rekonstrukciju kulturne baštine u svrhu razvoja turizma, ravitalizaciju zapuštenih vojnih, industrijskih i drugih područja te poboljšanje usluge javnog prijevoza. U sklopu toga u planu je primjerice realizacijeprojekataBikeparka, Kuće rijeke Bednje, kupališta i kampa, kao i općenito jače brendiranjeoutdoorturizma, gdje smo našli svoju nišu i uspješno provodimo manifestacijepoputWelcomespring festivala, Wine and walk… Grad Ludbreg najdalje je stigao s projektom integriranog prijevoza. U kojoj je sad fazi?

Cilj je uspostaviti prijevoz koji bi zadovoljavao potrebe naših sugrađana, ali i koji bi bio jeftiniji. Sad imate situaciju da recimo iz Ludbrega u Veliki Bukovec vozi jedna ili dvijelinijednevnoiliakoodete u jednu od okolnih općina autobusom, nemate se više isti dan kako vratiti. I ljudi su ovisni o automobilima. Integriraniprijevozjejedan od najvažnijih projekata ne samo Ludbrega već i svih okolnih općina jer bi mogao učiniti čitavu našu mikroregiju otpornu na sve promjene koje nas čekaju u budućnosti, prije svega demografske promjene jer osigurava jednu mobilnost naših građana na način da se ne moraju seliti u neko veće središte već da mogu sve svoje potrebe zadovoljiti tamo gdje sad žive. Utajprojektuložilismodosta novaca,aliidostatruda,dosta istraživanja i on je kroz taj integrirani prijevoz zajedno sa Hrvatskim željeznicama odnosnovlakomsadspreman za financiranje i njime bismo uveli pet autobusnih linija koje obilaze sve općine, sva naseljausvimopćinamaigradu Ludbregu, a koje će voditi ljude prema središtu njihove aktivnosti, odnosno vraćaju ih domu nakon obavljenog posla ili drugih sadržaja. Projekt je vrijedan tridesetak milijuna kuna s uključenim obnovljivim izvorima energije. Ukoliko bismo radili klasičnu priču ona bi bila puno, puno jeftinija, ali očekujemo da bismo se mogli javiti na neki od natječaja upravo koji potenciraju autobuse ili na električni pogon ili na vodik. Mi smo istovremeno s tim projektom spremili projekt punionice vodika odnosno proizvodnje solarne energije. Jedan smo od rijetkih malih gradova koji ima spreman projekt. Očekujem da ćemo uspjeti pronaći financiranje