MaxMinus broj 14/Issue No 14...02.12.2011 by DIOGEN pro culture magazine

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Broj 14/Issue No 14., Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Aforizmi, priče, pjesme Mensur Ćatić, Visoko , Bosna i Hercegovina

POZORNICA

Savo Martinović, Beograd, Srbija

Andrej Glišić, Beograd, Srbija

Ivo Mijo Andrić Zagreb , Hrvatska

Vasil Tolevski, Skoplje, Makedonija

SATIRIČNA

Karikatura, crtež strip Mirjana Marinković, Beograd, Srbija

Gordana Vlajić, Pančevo, Srbija

PRVA

Branislav Bane Jovanović, Beograd, Srbija

Sanja R. Petrović, Novi Sad, Srbija

Četvrtak/Thursday - 02.12.2010.

2010 World of satire...

Knjige, kolumne...

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

2 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Redakcija/Editorial Board: Sanja R. Petrović (Novi Sad, Srbija), Samira Begman (Zurich, Švajcarska), Mirjana Marinković (Beograd, Srbija), Zlata Žunić (Tuzla, BiH), Andrej Glišić (Pančevo, Srbija), Ratko Orozović (Sarajevo, BiH), Aleksandar Čotrić (Beograd, Srbija), Suno Kovačević (Zenica, BiH), Ekrem Macić (Konjic, BiH), Boban Miletić Bapsi (Knjaževac, Srbija), Ivo Mijo Andrić (Zagreb, Hrvatska), Elvis Huremović (Travnik BiH), Jasmin Mrkalj (Podlehnik, Slovenija), Zoran Spasojević Paske (Kragujevac, Srbija), Franja Straka (Čerević, Srbija), Vladislav Pavićević (Bar, Crna Gora), Abdurahman Halilović (Rijeka, Hrvatska), Borislav Mitrović (Banja Luka, BiH), Slobodan Žikić (Jagodina, Srbija), Vasil Tolevski (Skopje, Makedonija), Pavle Popović (Kruševac, Srbija), Ernest Bučinski (Banja Luka, BiH). Founder, director and Editor in chief, Glavni i odgovorni urednik MaxMinus - Bosnia and Herzegovina, : Sabahudin Hadžialić, Sarajevo, Bosna i Hercegovina; sabihadzi@gmail.com Zamenik glavnog i odgovornog urednika/Deputy Editor in chief MaxMinus nedjeljnika: Petar Pismestrović, Klagenfurt, Austria; petar.pismestrovic@chello.at Logo i design zaglavlja magazina/Design of the head logo of the magazine: Tošo Borković, Beograd, Srbija i Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Cachoeirinha, Brazil DTP– Sabahudin Hadžialić REDAKCIJA: SLOBODA IZRAŽAVANJA JE OSNOVNO LJUDSKO PRAVO. FREEDOM OF EXPRESSION IS THE BASIC HUMAN RIGHT!

U pravu je samo onaj, koji se brani šutnjom. Right has only the one who remain silent.

Ivo Mijo Andrić Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently) Copyright Sabahudin Hadžialić & Authors 2009-2010. All rights reserved. Copying of all content is free of charge with obligation to underline from where it has been taken from: MaxMinus, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina. Otherwise, forget it!

3 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

MaxMinus 14 WikiLeaks, ili u prevodu ĐE SI BA, Š'A IMA, BA? Cijeli svijet se ovih dana zabavio „iznenađenjima“, „razočaranjima“, „uvrijeđenostima“ raznoraznim oko curenja blizu 250.000 povjerljivih dokumenata iz korespodencije diplomata i političara USA, ali i u drugim zemljama. Interesantno koliko „šuplje“ priče na jednom mjestu. Dovoljno je bilo da Julian Assange dođe do Bosne i Hercegovine (oba njena entiteta) i odmah bi svjestan postao koliko samo tajnosti ovdje ima. Ništa! Nimalo! Nada! Ovdje se sve toliko radi transparentno da narod(i) od sreće gladuje/ju. Mislim da ne bi bilo loše iskoristiti SOLARNU JOGU i da ovdje u BiH slobodno šetamo pod suncem nadanja hraneći se sunčanim zrakama i pijući vodu. Taman bi nam to bilo, jer bi tada propale sve teorije zavjere koje ne postoje, ali što djeluju, djeluju. Međutim, problem „curenja“ informacija u Bosni i Hercegovini je još dublji i širi nego bilo gdje na svijetu, pardon, planeti. Naime, prvo moramo utvrditi „od čijih je kuća“ informacija. Koja curi. Da li je zelena, crvena ili plava? I tek tada ćemo saznati da li je i istinita. No, ponovo se rađa novi....pogađate, problem. Naime, i istina zavisi od toga koga pitate za mišljenje. Ali, postoji i nešto pozitivno. Inovativnost, jedinstvena na svijetu. Jer ovdje postoje TRI istine. Šta ćeš sada Juliane Assange? Da te vidim, ba. Pdf. izdanje MaxMinus-a će imati najmanje 32. stranice i ne više od 112 stranica...Pdf. format of MaxMinus will be with ate least 32 pages and not more than 142pages

Gl.i odg. urednik

Izlazimo svakog četvrtka u 23:55 ako nam nešto ne uđe u međuvremenu!

Shortly (in English): WikiLeaks in Bosnia and Herzegovina and/or hidden transparency. While people are starving.

Vlast se uspešno izborila sa kriminalom. U Srbiji nema više šta da se ukrade! The government successfully fought with the criminals! In Serbia there is nothing more to steal!

Boban Miletić Bapsi DIOGEN—PRVI BROJ -GODIŠNJAK 2009/2010 izašao je iz štampe— primjerak na 300 stranica... cijena 10 Eura/Evra plus poštarina: sabihadzi@gmail.com

FIRST ANNUAL 300 pages...10 Euros plus PTT...Order your copy: sabihadzi@gmail.com

SUZBIJANJE KRIZE

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

4 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

U ovom broju autorstvo pisane riječi potpisuju: Vasil Tolevski, Danja Đokić, Zenny K. Sadlon, Dušan Đorđević, Vida Nenadić, Višnja Kosović, Ivan Karponai, Miroslav Krleža, Iva Mažuranić, Zoran Jovanović, Robert Marić, Miroslav Sredanović, Andrej Glišić, Boban Miletić Bapsi, Darko Mihajlović, Dimitar I.Vilazorski, Dražen Jergović, Đura Šefer Sremac, Ekrem Macić, Elvis Huremović, Gordana Vlajić, Ivo Mijo Andrić, Berislav Blagojević, Mirjana Grbac Pismestrović, Mile Gorgijoski, Modrag Tasić, Mirjana Marinković, Mitar Mitrović, Pavle Popović, Danica Mašić, , Sanja R.. Petrović, Savo Martinović, Živojin Denčić, Zlata Žunić, Miljenko Žuborski, Mladenko Marijanović, Miladin Berić, Abdurahman Halilović Ahil, Suno Kovačević i Sabahudin Hadžialić...

In this issue the cartoons & comics were signed by: Tošo Borković, Bayram Hajizadeh, Franja Straka, Petar Pismestrović, Jordan Pop Iliev,, René Bouschet, Winfried Besslich BESS, Senad Nadarević, Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Borislav Šajtinac, Ashmarin Stanislav, Zoran Spasojević, Igor Smirnov, Jordan Pop Iliev, Herminio Felizardo, Igor Smirnov, Miro Georgievski, Raquel Orzuj...

Sanja R. Petrović NAJBOLJA KNJIGA– MaxMinus 2010

određenih poslova i radnih zadataka utvrditi koje su sposobnosti za to potrebne. Svaki je čovek, u skladu sa svojim psihičkim i fizičkim osobinama, više prikladan za obavljanje jedne vrste poslova nego za obavljanje drugih. Ocena radne sposobnosti je veoma važna. Samo... različiti kriterijumi za „različite“ zaposlene – vazda bilo. Kada je obavljanju posla vidno zasmetalo nepoštovanje rokova „privilegovane“ zaposlene dobilo se objašnjenje: „Molim Vas, ne vršite mobing nad njom.“ „Ali ja samo tražim poštovanje rokova!“ „Molim Vas, razumite, naše žene su nežnije, krhkije, kako bih Vam rekao, to je kulturološka razlika. Vaše su čelične dame. Njih... Vi... tu... sa rokovima“?!!! U prvom momentu čovek pomisli da je ovo vic. U drugom shvati da je to njegova stvarnost… surova.

JEDNOSMERNI MOBING Za profesionalnu radnu sposobnost potrebno je, pored poznavanja zahteva za obavljanje

http://diogen.weebly.com

Ja mislim. Zbog toga sam gladan! I do think. That is why I am hungry!

Sabahudin Hadžialić Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

5 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

6 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Đura Šefer Sremac TAJKUN MAX I PROSJAK MINUS (Krah kule od karata) Sretala se, gotovo svakodnevno, na vratima banke, dva čoveka: jedan u odelu prosjaka, zapuštene riđe brade, drugi – u prvoklasnoj „firmiranoj“ odeći tajkuna, sa zlatnom iglom u kravati. Prvi, nije nosio ni tašnu aktovku, niti crno ulickano odelo; dolazio bi u čekaonicu banke, osobenjački ćutljiv – da se ogreje. Drugi je imao crnu limuzinu, skupocenu tašnu i luksuzni mobilni; od zatamnjenih naočara ni oči mu se videle nisu. Ko zna kakvu je tajnu krio ispod njih. Prvi beše puno srećan kad bi mu se otkravile prokisle, bušne cipele i pocepane čarape – uz radijator, u predvorju banke. Ništa ni od koga nije skrivao, pa ni tu svoju pohabanu obuću i prilično iznošenu odeću. Veliki gospodin, onaj drugi, što bi se moglo zaključiti bar po elegantnom odelu, poznat kao Tajkun Max, beše vrlo znana bankarska glava u gradu i okolini. Pamtiše ga ljudi, već na prvi pogled, po uvek stisnutim usnana, gotovo kao u facijalnom grču. Nadmen, drčan neki čova. Mali obični čovečuljak, zvani Sirotan Minus, mada beše poznat svakom službeniku banke, počev od vratara, nikome ništa kazivao nije o svom sadašnjem ili bivšem životu. U džepu je uvek bio u plusu: nit je u nj dodavao parice, niti oduzimao, vrag bi ga znao od čega je živeo. Verovatno se nije morao mučiti svakodnevnim prebrojavanjem svog kapitala u džepićima masnih pantalona. Njegov jedini svet kao da beše samo to ograničeno mesto pod suncem, kraj toplog radijatora u zimskim mesecima, ili kraj poluotvorenog kipovanog prozora u letnje vruće dane. Prosjak Minus ne beše mrzovoljan čovek zbog takve sudbine. Naprotiv, njegovo lice znalo bi se ponekad razvedriti i prijatan, iskreni, široki osmeh odslikao bi se u trenucima kada bi bacio pogled na veliki ekran na zidu prvog sprata, sa mnoštvom berzanskih brojeva. Niko ne obraćaše značajniju pažnju ovakvom njegovom interesovanju i promenama raspoloženja. Dakle, sa dolaskom jutra, tačno u 8.05, na vratima banke, sa senzorima, sretala bi se gotovo u minut dva neznanca – anonimus Minus i popularni Max, a nikada se ne pozdraviše ni klimanjem glavom, ni rukom, niti glasom. .... Jednog mutno-maglovitog berzansko-deviznog dana, koji ničega dobrog ne obećavaše klijentima, malecki „čovek kraj radijatora“ ne pojavi se kao besplatni korisnik grejnog tela. Primeti to vratar banke, pa podebela, pardon, elegantno popunjena službenica, sa odbojnom nom šminkom, na šalteru za stranke, najbližem Minusovom prebivalištu, od 8.05 do 14.00. Niko ne pridade veću pažnju ovoj činjeniici. Samo ulickani vratar, pun sebe zbog uparađene uniforme službenog lica, progunđa u sebi, zlurado: „Bar neće smrdeti one njegove čarape i bušne cipele...“ Slične misli proleteše kroz čudno nafriziranu glavu gospođe za šalterom: „Kamol’ sreće da ne dođe! Ne mogu više gledati onaj njegov krivoglavi palac što izviruje iz probušene cipele i tera mi klijente. Bože, bože!“ Takav je život – rekao bi nemušti Tvorac. „Život je uvek dovojno dobar da ne bi mogao biti i gori“ – znao bi, ponekad, da progunđa za sebe prosedi prosjak trljajući ruke pokraj radijatora. Međutim, kako vreme proticaše, poče rasti nervoza među

ostalim činovnicima jer u tačno određeni minut – 8.05, ne pojavi se na vratima banke ni najcenjeniji klijent, gospodin Tajkun Max. Šta li se to danas zbilo, pitahu se oni. Čudo neviđeno! Berza radi već punom parom, a gospodina u crnim, kružnobuljavim cvikerima na pokučastom nosu – nema pa nema. Vrte se već vratolomnom brzinom berzanski brojevi na džinovskom monitoru na zidu, ukrašenom skupocenim mozaikom. Berzijanci počeše buljiti u kovitlac od cifara i ne mogu da poveruju – pad valuta teče vrtoglavom brzinom… Nastavlja se jučerašnji stampedo. Već u 9.00 sati – sve pade u ambis, uruši se finansijska piramida na svetskom nivou. Stručnjaci za akcije izgubiše kontrolu nad sobom, sve vrvi kao u mravinjaku, žagor dostiže kulminaciju… A onda, tačno u 10.05, na senzorskim vratima pojavi se figura gospodina u crnom fraku, sa crnim cilindrom, kao u najtajanstvenijem kriminalističkom filmu, u otmenim crnim cipelama što behu toliko izglancane da se na njihovom vrhu moglo ogledati. Rek’o bi čovek – bogatun.

PREDSTAVLJAMO VAM ZVANIČNU MASKOTU NAŠEG MAGAZINA: MaxMinus by Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Brazil—1.12.2010. WE ARE PRESENTING YOU OFFICIAL MASCOT OF OUR MAGAZINE: MaxMinus by Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Brazil, 1.12.2010

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

Nastavak sa str.6...Đura Šefer Sremac MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Pritrča uslužno vratar pružajući ruke da prihvati štap od slonovače iz ruke neznanog gospodina, sa znalački friziranom bradicom. Službenica za šalterom ispusti u po zalogaja burek. Ostade u pozi zinulog svračeta u gnezdu, ali bez uobičajenih kreštavih glasića. Na vrhu glavnog stepeništa sa skupocenim tepihom, pojavi se i gdin direktor banke, popularno zvane Tajkunska jazbina, žureći u susret tajanstvenom neznancu. Već u vazduhu nanjuši miris podebelog uloga budućeg klijenta jer imao je taj mali bankarčić izoštreno čulo za „šišanje ovaca“, kako je voleo da se hvali u svojim finansijskim krugovima. Otmeni gospodin sa štapom od slonovače priđe odmerenim korakom najbližoj službenici za šalterom (beše to upravo ona dama sa zamašćenom bradom i podbratkom, od bureka): „Molim Vas, pozovite mi gospodina direktora, imam sa njim poslovni dijalog“. Službenica promrmlja nešto sebi u pomenutu bradu, sva u čudu – gospodin beše vrlo naočit, otmen, u zrelim godinama, kako je to ona odmah ošacovala jednim pronicljivim, tipično ženskim pogledom. Taman je zaustila nešto da prozbori, kad se njen direktorčić već nekako skotrljao sa stepenika svojim zečjim poskocima i našao – tik iza leđa Tajanstvenog: „Izvolite, šta bi gospodin želeo u našoj banci? Pođimo u moju kancelariju, gore...“ Direktor još i ne završi misao, niti se stiže predstaviti, kad Nepoznati odmahnu rukom: „Neka, neka, neće biti potrebno, te formalnosti ćemo sutra.“ Pohlepni bankar zamalo što ne zinu od čuda. Zar da mu se pred nosom izvuče lovina, tek tako!? I samo izusti: „Ali, gospodine, ja sam na raspolaganju za Vas, samo izvol’te!“ „Rekoh li Vam da neću se više zadržavati, imam još neodložnih poslova. Sutra dolazim u 8.05. Berzanski izveštaji su mi vrlo pozitivni, sve će biti dotle finansijski sređeno.“ „Kako sređeno, na šta to mislite, gospodine!? – gotovo zamuca direktorčić sluteći lošu vest. „Tako, dokumentaciono. Dolazim da preuzmem banku, svoje novo vlasništvo. Budite tačni i obavestite osoblje da dođe malo ranije. Ja sam gospodin Sirotan Minus. Doviđenja.“ Direktorčić se još više smanji i uhvati za stranu srca. Vratar ispusti iz ruku štap od slonovače. Šalterska činovnica zagrize svoj prst (burek već beže sažvakala) i vrisnu, pa se presamiti preko naslona poširoke fotelje glumeći, po običaju, nesvesticu. Nikog to ne dodirnu. Kao da se ništa oko njega ne zbiva, novi bančin gazda, saže se pored zabezeknutog vratara, uze svoju slonovu kost optočenu zlatnom alkom, i krenu elegantnim korakom ka izlazu: „Gospodo, očekujte me sutra. Tačno u 8.05. Da, zamalo da zaboravim: recite pomoćnom osoblju da radijatori budu topliji nego do sada. Moj naklon.“ I tako – uruši se finansijska kula od karata dojučerašnjeg nedodirljivog gospodina, Tajkuna Maxa. Dok jednom ne smrkne, drugom ne svane. Oči Velikog brata svetlucahu zlurado odnekud iz tajanstvenog centra svetske moći.

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

8 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Danja Đokić

sazvučja drhtaj

Prazna od stihova

razumjevanja gdje bilo nije (danima mjesecima godinama pamtim kao otpalim ružama) bliskosti dodir s tobom

Naslanjam se već dugo na svoje riječi šutnjom ogledala odmaram misli mogla bih optočiti mjesečinom onom istom što mi zaklon nudi od mraka možda mračnija i još više mogla bih biti prazna od stihova u ovom sobičku (sama sa sobom) što se ljulja na srpu bez prozora i poda bez svoda rječite da nije bljeskalice zvijezde na obrazu anđela (što me piše) Pjesma u odlasku

ostajem zatvorena u zatišju večeri (kad zažmirim) sabijam mrak u stisnute šake i otvaram očima put tamo gdje te nema nikad gdje te bilo nije Uzaludna pjesma (obogaljili su nebo svi oni sto prođoše mojim pogledom nedodirnuti

oblacima gradim šator za dvostruke oči od nesanice skrivene tople krijesnice neba da ih hladnoće tamo nekih budućih rascijepa možda nespremne ne zateknu ili moguće još gore ugnijezde ih u crno bijele (lažima raskriljene) pepeljave grane slažem se u konačnici kocku po kocku zalažem za let obučena uz dominante zvuk razvlašćena domina u hodu bez slijedeće moći jer snom probuđeni trotoari igraju šah sa našim koracima

ovo je pjesma napisana u odlasku

nemam više ništa ovo je tek nešto između grudi sakupljeno latice onemoćalih suza traže doticaj s nebom gdje sam vjerovala tebi uzalud

eto ja sam ti još samo malo svoja preko prestenovane presavijena ruke (na prije i poslije tebe podijeljena) hrabro ulažem vjernost za vječnost

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

9 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Andrej Glišić NAJBOLJA PRIČA— I MJESTO Max Minus 2010

KLEPSIDRA No.31

Hiber-nacija Džabа је što, iz nedelje u nedelju, obznanjujem javnosti grandomanska obečanja vlasti, i u etar šaljem „monumentalne“, iliti pak minorne, male, majušne informacije, prikupljene još iz perioda preporoda - tranzicije „Olimpijskih bogova“ – jasno sam njih, iliti ih, prozivao i izazivao, jer su me smatrali nedonošćetom, poluinteligentom. Govorio sam im da me ne zapišavaju. Jer i mokrenje, posebno kada je uz vetar, činilo me, iliti ih, sve mokrijim i mokrijim, posebno uz „Lozovaču“ kod Cukija, koji je po navici davao piće na crticu, iliti veresiju, da bi potom i pritom, za drugim stolom, sa smeškom i serijski brižnim kezom, zgužvanog šapata, olajavao kod proverenih i pravovernih doušnika vlasti. Reće mi dušebrižnici: - To, i tako Cukijevo sveto nadzorje, dragi pobratime, zvučalo i tako zlobno i pakosno, da sam se zgrozio, prosudi i sami, najrađe ću da Ti ga citiram, govori za tebe: - On, on Vam je državni – šapatom na uvce nastavi - neprijatelj broj jedan. Tako, baš tako vas olajavaju Cuki i njegovi kompanjerosi, režeći sa povodca. A, kako nisam trpeo kratak povodac, prvo sam jogunasto a kasnije sve upornije i zrejije, rekao bih artificirano, upadao u konflikte sa „nebeskim vlastodržcima“, sukobljavao se, sučeljavao, nadmudmudrivao, javno i za kafanskim stolom. A oni, oni su, navodno, popili svu pamet ovoga sveta, nabrajajući grehove prošlosti i ništa više – fertik, ende, kraj... Nađe se tu i tamo po neko pilece da kljucne i od mojih naravoučenja, posebno onda kad se laćam

novčanika. Hm... kažem sebi: - Rakija ne stoji u čoveku kao u flasi, mogla bi da me skolopleta sa „Delirijum tremensom“, tako je to kad vučeš akutnu psihozu hroničnog alkoholičara. Ipak da okrenem još po koju dok sam usamljen za stolom: - Halo Cuki... cukčino... udarim na šalu, obratim se onako svrsishodno – doturi lozovaču... onu pravu... ispod šanka je. - Ne služimo pijane goste – odgovori nadmeno Cuki – za tebe je fajront... - Opa bato, vidi ti gospodina Etikasa, deli packe i pridike. Baš si me uplašio... odo’ ja, menjam prčvarnicu... pa nastavim - Aman bre, daj samo još jednu, pa da se zbogujemo... - Znači još jednu, pa, kad se lije nek se i prelije. Drži! Naljoskajse... s Bogom si odavno rasčistio, neverniče! Iskapih je na eks, godila mi je – nisam je ni osetio... zna fukara da dolije vodu u piće, nek mu je. Ustajem pažljivo, jer me zemljina teža gura na dole. Stolica se prevće i pada na pod. Izvinjavam se i odlazim. Napolju duva jaka košava, zanosi me u stranu – opirem se. Ne pomaže. Napinjem se da izdržim u stavu mirno, ne biva... koračam cik-cak... pokušavam da izbegnem barice na rošavom asvaltu, iz koga viri nepokriveni šljunak... šljapkam po viru... Gospodine Iliću to je zbog kraduckanja – rekoh poluglasno – prolaznici se zloslutno smeškaju, očekuju šljas... izdržaću... Samo da doguram do onog olinjalog drveta, da se odmorim, da odanem. Manta mi se po glavi... prislonim se uz drvo... ma, kak’o mi je pa to stablo razglavljenih korenova... izvaliće se, čujem škripu upozorenja, i potom prasak... Rat. Dogodilo se! Ne ponovilo se... Ne laži vraže, sve je isto kao i pre. Ne bulaznim, sve mi je jasno, da jasnije ne može biti. Džabe sam arbajtovao u Nemčiji, i tamo sam bio ničiji i svačiji. Zar će opet po istom, nešto drugačijem, sličnom... Ne buncam... opšta je ujdurma, svi nas vole, da pokore. Ino-domaći su najjači, najvispreniji, izveštili se... Bulaznim u lavirintu vremena... Sećam se „Olimpik ekspresa“, ja i Bošnjak razglabamo o putu, o sasvim skromnim ljudskim nameram... računamo da će mo ih ostvariti sa ušteđenim markama, koje su u Bundes bankomatu, po običaju, štancane u obiljnim količinama, trebalo je isplatiti gasarbejtere. Kažem ja mom sapatniku: - Čuj, mislim da bi bilo dobro da ih konvertujemo u dolare... ipak je to dobro držeća valuta. U dinare ćemo ih svakako morati promeniti, jer kako ćemo ih trošiti. Zemljak me poglada značajno pa reče: - Zar da ih menjamo u „Aliju Sirotanovića“, ja vala neću. Materi i babu ostaviću zere, a ostalo u slamaricu... tu je na sigurnom. - Jes’ vala, pravo kažeš, u naš bankarski sistem ne verujem ni ja. Dinar iz časa u čas devalvira, neisplati se... mora se smestiti na sigurno, u slamaricu i gotovo... Vremenska prognoza moga prijatelja bila je tačna. Košava razvejava u talasima, prignječen smukom se izvlaćim ispod stabla. Da, svakako, mi smo zgnječena i prignječena generacija... Zar ne? – pitam se. Eto sustiže nas i recesija, u pravu je bio moj sapatnik, šteta da ga nisam poslušao. A, rat, ta dodatna nevolja još više nas je opustošila. Đavolja igra šejtana, uvela nas u hibernaciju za čitavi niz godina, čak i nerođenu generaciju. Odustali smo od reparacija, profučkali donecije, zaboravili na sanacije i ukalkulisali u zajedničke NATO operacije. Zaposeli status ČIZMADIJE, NATO pešadije. Valjda sam se zato i razbudio iz zimskog sna.

Mi smo naše najveće nade položili u zemlju. We have put our greatest hopes in the ground

In memoriam Iva Mažuranić (1952-2010) Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

10 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

KONKURS

Za Najbolju knjigu:

pod nazivom

Kompletna priprema, prelom i obrada nove knjige za štampu autora od strane MaxMinus magazina.

“SATIRA JE REALNOST PRIVIDA...VLASTI!”

Godinu dana prikazivanja bannera autora sa linkom ka njegovoj ili njenoj stranici koju izradjuje MaxMinus. Svim satiričarima Bosne i Hercegovine, ex-YU republikama, cijeloj Diploma u pdf. formatu. dijaspori i onima koji se ne osjećaju krivim za sadašnje bezumlje koje Tri najbolja rada u kategoriji aforizma, pesme, i priče dobijaju nanas okružuje. gradu u vidu diploma, elektronskog izdanja knjige u okviru Biblioteke Pravo učešća imaju svi afirmisani i neafirmisani autori satirične ri- MaxMinus, naravno, ukoliko nam prvonagrađeni dostave rukopise. ječi. Svakom kome uspije da to uobliči u tradicionalnu, savremenu, Kao i po jedan set gore navedene Književne trilogije. modernu, ili demode formu u obliku aforizma (epigrama, epitafa), satirične pjesme i priče, a zatim pošalje na E-mail: sabi- Žiri II SATIRIČNE POZORNICE MaxMinus 2011 će biti određen do hadzi@gmail.com (može se obavjestiti i na tel. 00387 63 111 062 ), septembra/rujna 2011.g. kandidovao se za narodnog poslanika/zastupnika Satire. Šaljite, 10 aforizma, 1 pesmu i 1 priču (do jedne kucane strane). Svaki rad kucati u posebnom dokumentu. Sve radove poslati pod punim imenom i prezimenom, dostaviti svoju kraću biografiju i fotografiju. Konkurs je otvoren Non-Stop! No, to nije sve...Još dvije kategorije unutar Konkursa postoje! Najbolja knjiga objavljena na prostoru ex-YU, etc…za 2011.g. 1. Knjige koje konkurišu dostaviti poštom na adresu Sabahudin Hadžialić, Grbavička 32, 71000 Sarajevo do 1.11.2011.g. Ako knjige dodju i iza toga datuma, nije problem, jer je konkurs otvoren Non-Stop ali nećete igrati za 201Q.g. već za sljedeću..i sljedeću…Ako, pak, niste u mogućnosti iz jasnih, finansijskih razloga, dostaviti poštom, dovoljno će biti E-mailom poslati pdf. pripremu preloma vaše knjige već objavljene. 2. Najbolji tekst napisan o satiri na prostoru ex-YU, etc…za 2010.g. Tekstove dostaviti E-mailom na adresu sabihadzi@gmail.com Nagrade: Tapšanje po ramenu! Šalu na stranu, nastavite čitati! Rezultati konkursa svake godine u isto vreme 21. Novembra, tri nagrade u svakoj kategoriji, u vidu web prezentacije u E- magazine MaxMinus-u i WWW sajtu, uoči, 21. novembra, dana rođenja nove i jadne, pardon, jedine Bosne i Hercegovine (sa svim njenim blentitetima, pardon, entitetima Federacijom Bosne i Hercegovine i Republikom Srpskom) , majstora humora, satire i karikature. Svi nagrađeni radovi i oni koji zadovoljavaju kriterijume biće prezentovani na sajtu http://maxminus.weebly.com , ali i u posebnom izdanju

MaxMinus E-magazina pod nazivom II SATIRIČNA POZORNICA MaxMinus plus. Nagrade za Najbolju knjigu i Najbolji tekst su sljedeće:

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

11 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Zlata Žunić I bijahu praznici, državotvorni! 1)Preleti beskonačnost i pobedi vreme i maštu, ali nikad ne zaboravi kako se korača po zemlji.(Mika Antić) 2)Vjeruj onima koji tragaju za istinom, a sumnjaj u one koji su je našli. Andre Žid

Skinem svoju zaređeno ozbiljnu op-servaciju, i napišem izvinjenje autoru statusa: "Nije vrijeme od prosvjetiteljskih zaokreta, očito! Veži konja gdje ti aga kaže. Vuk namiren, ovce na broju, a bajke se i inače, završavaju happyend-om za miran san.“ Onako posramljeno, listam stranice domaće štampe, kad pred mene iskoči niko drugi, do sam nečastivi, potvrđujući moju premisu da istomisleći individualisti, ponekada mogu preskočiti barijeru međusobnih animoziteta i nesigurne podrške palanačke plutokracije. I, vidi sad ovog čuda, Senad od Bosne brani Senada Pećanina i Dženanu Druško iz konkurentskog lista, pa čitam: "Opasnost i pogubnost ovakvog medijskog divljanja kojem ništa nije sveto, ponajmanje osobnost linčovanih dvoje kolega i njihovih obitelji, pravu mjeru nalazi u muku ovdašnjeg javnog mnjenja, u kukavičluku, konformizmu nesretne akademske scene da se javno i pravovremeno suprotstavi ovakvoj neprihvatljivoj terorističkoj medijskoj praksi. Te se stvari, jasno, ne mogu samo zakonski regulirati, za normalnu javnu scenu pretpostavka je normalno, kritičko, pravdoljubivo javno mnjenje, odgovorna i nepotkupljiva nevladina scena, pa tek onda profesionalno i revnosno pravosuđe. Naša kukavička, korumpirana, s razlogom isprepadana akademska zajednica ništa ne vidi, ništa ne čuje, jer je ciljano slijepa i plaćeno gluha!" I nestade nelagode zbog identičnih stavova, što izdvaja sve istinoljubive, iz vremena iščašene, koji nikada neće naći mjesto u nekoj ediciji "ko je ko", rezerviranoj samo za unaprijed saglasnu i „argumentima“ o bilo čemu i bilo kome, naoružanu javnost. I to, akademsku! U uslovima posvemašnjeg siromaštva, hipokrizije, rigidne politike i obračuna nacionalnih elita sa neistomišljenicima unutar vlastitih torova, bez obzira na udaljenost ili blizinu očiju svijeta, zasigurno, većina ne bi stigla tamo na drugi način. Ovako je kupila sve karte i vize za budućnost, ne samo svoju, već i svog potomstva. A, među njih se ne može ući bez tajnog obreda inicijacija, koji je priča za sebe. .-„Individualistima nikada nije bilo lako niti u jednom društvu“, konsternirano reče moja draga prijateljica, i zaključi: „On je na pravom putu, posebno što mi je poznato kada je Pećanin vrlo loše govorio o njemu i njegovoj Slobodnoj Bosni! Kada bi se samo po tom pitanju takvi i slični dobro organizovali, možda bi ove bosanske ovce poželjele malo van tora, pa da ih pastiri tamo i povedu, tamo gdje ima puno sočne, zelene trave...i to na izbor...Pa neka i dalje ostanu ovce, ali će barem imati šta da pasu...“ Moram priznati, oduševila me, jer je jasno rekla ono o čemu se javno šuti. Naime, podržati potragu za istinom, jednako je hrabro, uzme li se u obzir da se drskost unošenja u lice političkim narikačama, što imaju moć da daju kontejnere ispraznit samo za jednog telalbašu, smatra saučesništvom u pobuni protiv autoriteta. Zbog toga i dalje raste armija klonova što sa skrivenim bokserima, kacigama i motorističkim zaštitinim maskama, za malu paru začas optrče čaršiju, pokupe preko noći spremne filovane informacije PR kuhinja, donose goospodarima već skuhane pikanterije, koje ovi bacaju masi za duševnu hranu, jer druge nema, koristeći staru strategiju „da ti kažem dok mi nisi rekao“! I, dok prosječnom čitateljstvu i slušateljstvu sine u mozgu, protivnikove gaće su već odavno na štapu. Ostali se lako mogu naći na ulici, najefektnije u slijepim sokacima, viseći kao grafiti na čađavom zidu plača, ili srama, svejedno je, jer su neprobirljivim samo mezence, po mogućnosti blagdansko, za dane nacionalne slobode i osvještenosti, na trpezi vlastite ispraznosti. Do narednog dana. –„Ko je sljedeći, molim?“, pita se samo još u trgovinama, a i tu sve rjeđe, osim u Wikileakovom matematički proračunatom algoritmu doziranja planetarnih tajni, osmišljenom u nekoj laboratoriji za reprogramiranje poretka stvari, ili pranje savjesti, sa ili bez znaka jednakosti između ova dva modula manipuliranja globaliziranom palanačkom realnošću.

Gotovo svi etniciteti Balkana, sada moguće i šire, generalno gledano, pokazuju sindrom stečene ovisnosti o zabludama, predrasudama, bajanju naslijepo, povodcu, ne nalazeći motiva da realnost prilagode vlastitim potrebama. Naprosto, ne umiju bolje ! A život kakav je mogao biti, nepovratno izmiče. I ostaje tišina. Za spokoj nisam sigurna. On, zasad, stoluje samo u jedinkama, zatvorenim u ličinke, zbog kozmičke prašine, bačene u oči uprosječenog Zemljanina, koja reducira količinu slobodne svjetlosti, jedine pretpostavke višeg stupnja u njegovom cikličnom toplo-hladno gore-dolje razvoju. Sukladno tome, svako malo ponegdje izviri otrovni krak istine, podsjećajući na vlastite promašaje, primarno kao slavenska antiteza tuđim uspjesima, a potom se ređaju slike, izmigolji riječ, i sve zbrdozdoljeno zanjiše, baršunasto ušuškano u Barossovoj zabrinutost za posvemašnju hipokriziju, prodor nacionalizma, šovinizma, ksenofobije, ponekad čak i agresije, u tradicionalno demokratske zemalje koje su radnike s Juga i Istoka uvozile za sitnu paru da odžavaju „javne objekte“ i rade za koru hljeba više. Ili, bolje rečeno, za preživljavanje od danas do sutra, dan-i-komad, pet do deset usta što „zijevaju ka` tići“u nekom, i od Stvroitelja skrivenom budžaku velikih majstora kampovanja, daleko od izazova civilizacije. Sada im, pak, pokazuju srednjim prstom preko granice.Sa galerije neko dobaci (kao i uvijek, đavo im ne da mira!): -„ Barosso (asocira na Barbarosso), pričaj nam malo o Baskima , tako te je milina slušat o uljuđenoj demokraciji.“ Bili praznici, dani državnotvornosti dvije nam domovine, a može i sedam, i međusobna čestitanja, sličnija loše urađenim kakofoničnim marketinškim porukama, nego entuzijazmom natopljena sreća gostujućih nacional-statista u predvorju banket-sale globalne porodice. Bez šaptača, i u mizanscenu od kulisa prepunih prašine što žulja oči i grlo, tek za sjećanje na stara dobra vremena izumiruće generacije dvonožaca. Prvorođeni u eksperimentalnoj fazi populističkih homogenziraniziranja s kraja proteklog i početka novog vijeka, s greškama u ušaltanim čipovima memorije, moraju na doradu, pa će tako reparirani i usavršeni, moći kroz vrata histrorije . S vremena na vrijeme provuku se dosadne pikanterije o WikiLeak skandalima, prateći anemičnu jednoličnost svjetskog marša udesno. Na sceni od koje glumci ovdašnji očekuju mnogo, naša prepucavanja, sa svim elementima oskudnih informacija i dodatne ljenosti da čitamo, djeluju poput mišijeg hrkanja u džunglama Amazona. Pa, ipak, malo je previše neukusa u nametnutim obrascima ponašanja, po principu „ništa ne vidim i ne čujem“, samo slijedim „pametnije i učevnije“ onamo gdje se slivaju nagrade, te đone lente časti i humanizma za zaslužne, od kojih nijedan nije sumnjivo lice, a ta i takva „principijelna“ skromnost se, u principu, bogato daruje. Postavio jedan prijatelj, inteligentan, a pomalo i intrigantan lik, svoj status o ovoj temi na Facebook-u i zaoštrim pero, pa opleti, onako ženski, oznojenih dlanova, kad ono, niko ni jedne ne dopisa! MUK! Nelagoda se sruči na ramena, provirujem, svako malo,ima li nekih reakcija na „dosta je bilo“, a moj komentar, kao krajputaš i partybreaker, sklonjen na tratinu, visi u zraku, nedovršen. Težak je put do istine. Trnovit i bolan. Razočaravajuće je što njime nismo naučili hodati. Jesam li nešto nešto krupno propustila, previdjevši baricu što pretenduje biti čista voda, zatočena u enigmi potrage za istinom? Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

12 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Herminio Felizardo, Portugal ÂŠ 2010

Osvaldo Macedo de Sousa

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

13 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Sabahudin Hadžialić

ATEIZAM Ateizam je nada koja hoda gola ispred serijskog ubice.

TEIZAM Religija je opijum za narod, reče Marks. Prije bih rekao da je obrnuto!

Ateizam je utopija misli. Ako ih imaš! Ateizam je nepostojanje vjere. Ali, samo u Boga.

Religija se isplati. Bogu najmanje! Ateizam je legalan način krađe. Teizma. Religija današnjice je u novom pakovanju. Isto miriše!

Ateizam je za teizam kao Đavo za Boga.

Religija je alternativa današnjici. Jer govori o sutrašnjici! Ateizam je lažnjak. Pred golom. Zbog čega najsiromašniji idu u sveštenike, popove i hodže? Da bi se obogatili! Znate li ko najviše žali za smrću Majkla Džeksona? Hodža iz Gluhe Bukovice i Pop iz Brčkog!

Ateizam je vjerovanje u onoga koji ne vjeruje. Contradictio in adiecto! Ateizam je teizam bez samoglasnika.

Vjerovati nije teško. Naročito ako ne vjeruješ! Pomozi sam sebi, i ja ću ti pomoći, reče Bog. A zbog čega mi treba, u tom slučaju, tvoja pomoć, Bože?

Teizam je nelegan način krađe. Ateizma.

U mojoj zemlji nema masovnih grobnica. Osim ako ne računate moju zemlju! In my country there are no mass graves. If you do not count as that — m y country!

Vasil Tolevski Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

14 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Žali se Bravko Lali - Pa znaš ona fanfulja, ona domaća pečka koja radi na porti kao vratarka, ma gledala me je ko da bi me htela iz gaća istresti, Jes` a šta onda? iovako nemam šta da mi gaće drži a kako bi i hlače? - A sam si kriv Bravko! Sam si kriv bogami ne mogu ti pomoći! - A jes`... jes`sam sam kriv veliš... a što uvek ja? - A jeba ga ti! Šta se pitaš? Bacio si oko koje se odkotrljalo sve do nje med noge i gledaju na gore pod suknju... škakljaš je pogledom po pečki i još se pitaš. Pazi samo da se ne prestraši pa da se ispiša i usere od sreće... pa onda nećeš videti bogami ništa! Ha... ha... ha... E baš te žalim! Komšijina štala - Ma onaj moj komšija, neki džbunj, grm ili već kako ga ono zovu, a znaš ga Bravko, naš je jer i on vole malo da šljokne, ne treba ga dva puta zvati... dobio je neke svoje drugare, ma neki habagajsi, ne daj bože da ih je i više. - Jes' da ga znam, što je zabrljo? - Ma napili se ko guzice, ulivali su beton u štali da krave ne moraju da idu po onome blatu, ma nešto mi se moderira ko da je u varoši, a ono obične seoske krave muzare, ne znam ni kakve boje su kad su sve usrane od govana. - Aj da čujem šta su nakaradili. - Znaš, povukao bi liniju sa onom šlauf vaser vagom, znaš u ono crevo sa vodom, ali nije išlo... - Kako nije išlo? - Ma nije video vodu, bezbojna je, pozvao je onoge balavandera od sina, te mu naredi na naspe vina umesto vode... - Jes' pametan je on, nije mu glava za dve nego za četiri noge, bogati! - Pametan je on, pametan ali nije onaj balavander, nalijo je celu litru vina u to crevče, gleda onaj moj komšija, gleda... a ne vidi ništa. - Mater ti jebem onu balavu, nisi na ćaću, koji te vrag natera da naliješ belo vino pa ništa ne vidim... budalo jedna, crveno vino nali. - Jes' da ti je komšija pametan, pa je bilo sve posle u redu? - Ma kakav red, sve je zasrao... previsoko su ulili beton, preniska je štala i sada ne mogu krave da ulaze u štalu dvonoške pa moraju četvoronoške.... Letovanje - Znaš li onog komšiju Mudronju, Bravko, znaš onoga koji je prošle godine ostao udovac, prodaje svojeg fiću. A ti mi reka da tražiš nešto, da ne moraš uvek peške... - Jes' da tražim Lale nešto, ali je jebaji me, šta ću ja sa fićom? Ma nema ti ja dozvole za takvu stvar... nego reci mi šta je ono bilo sa njegovom ženom? - Pa, kako da ti objasnim Bravko da i ti to razumeš... ali probaću, jer to ti je duga priča. Znaš da mu je žena negde tamo od dole... znaš šta mislim. - Jes' kako da te ne razumem, a šta kažeš odakle je ona? Tamo od dole? A gde ti je to ono dole ako smem da te pitam? - Ma znaš, ma ne znam ni ja, nije to ni tako važno... priča počinje e ovako: Spakovali oni kufere i put pod noge, ili pod fiću i oni krenuše na godišnji... - Jes' a na more? - Ma ne kod njenih, tamo dole, negde u brdima. Sve je krenulo naopako, probuši se guma na fići, ona je nešto prigovarala, a on na fini način ni pet ni šest prilepio joj šamar... daj ženo ne baljegaj i ne pravi belaja dok sam još ovako kulturan. Stigoše oni tamo, Mudronja pokuca na vrata, a jes da su ga jedva čekali... ništa! Niko ne otvara

vrata. Pokuca on ponovo na vrata i iz sveg glasa poviče: - Daj otvori stigoše ti dragi gosti! Negde iz zadnje sobe čuo se samo jedan kratak odgovor: - Nema nas kući, otišli smo u mahalu! - Kako otišli u mahalu kad pred vratima su vam kundure, šta mi serete, otvarajte. - E moj zete imamo mi i sandale! - Dobro, dobro, kada dođete kući navratićemo opet. Vruće je bilo, litnje doba, preznoja su bili, gladni, žedni. Mudronja uzo pivo da pije, a ženu poslo na potok da opere onu preznojanu majicu. Nema nje, a on pivo po pivo, napijo se i zaspao. Probudio se da ga neko drma... - Diž se, je si li ti taj Mudronja? Pita ga džandar. - Jesam, ali nisam ništa uradio, samo sam se napio i spavao. - Ma to me ne interesuje, došao sam nešto da ti kažem, nešto važno, tvoja je žena prala na potoku tvoju majicu, odronio se kamen i ubi je, primi saučešće. - Ma jebem ti sreću, to je već druga veš mašina koji mi uze kamenac u zadnja tri meseca... stvarno nemam sreće.

***

Ivan Karponai

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently) Nastavak...

15 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Elvis Huremović Đelem, Đelem Ne postoji pod Božijim nebom, nekad tmurnom a nekad čistom k'o list papira nove teke, ama baš niko koga se toliko gazi i pljuje kao Cigane. Mnogi svoje animalnosti liječe na njima. Jedni svoju terapiju konzumiraju fizičkim iživljavanjem. Dok drugi svoje terapijske potrebe zadovoljavaju u domenu verbalnog ali do te mjere gnusno, da čovjeku nekada bude žao što čulo sluha uopće postoji. Okretali ovako ili onako, sagledavali iz raznih uglova Cigani su, bez preuveličavanja, skoro uvijek poligon za iživljavanje. Velikom i malom, starom i mladom. Većini smetaju, haman k'o zrno stuparskog tucanika u obući. Ciganski usud je težak, čak i teži od onog koji se može zamisliti, a još kad mu se na vrat nakači neki, veliki ili mali, stari ili mladi, konstituisani slobodni građanin onda je Ciganinu kao Arapu na Sibiru. Rijetkost su oni koji ne čine sve kako bi Cigane zbrisali sa lica majčice zemlje, taman da je najravnija glatka ploča. Sa kakvim guštom to rade, aman. Koliko je pakostan slobodni građanin kad mu najcrnja i najzlobnija psovka, koja upućenom najbolnije gađa u srce, jeste da nekome obeščasti majku, cigansku podrazumijeva se. Ako slobodni građanin hoće ciljano povrijediti nečiju ličnost, onda za tog bez imalo kolebanja ustvrdi da je Cigan. Želi li nekome ukazati na njegovo tjelesno zaudaranje, onda dotičnom veli da smrdi k'o zadnji Cigan. Ako se kojim slučajem pojavi neko sklon kleptomanskim radnjama ili iznošenju laži, onda ga građanin, slobodni, obilježi kao nekoga ko se bavi ciganskim poslom. A taj posao je, dakako za njegov ukus, bezvrijedan. Pogan. Svašta slobodni konstituisani insan umije pogrdno o Ciganima. Sve mu milo, usta od uha do uha, kad o njima pogani svoje iznosi. Cereka se glasnije od igdje i kojeg klovna u ovosvjetskim cirkusima. Kako samo, hinjski, u sebi cvjeta, bolje neg' Zambak. Ciganima krv na slamku piju otkako je svijeta i vijeka. Razne kazamate pune njima, kad treba i ne treba, glavni su krivci za sve. Kad negdje nešto nestane, prvo se upita jesu li kakvi Cigani tuda prolazili. Kad ono što se zove društveno oraganizovanom zajednicom, nečesto i pravnom državom, treba povesti brigu o manjinama, o svom najrođenijem svijetu ili im pomoći, onda uslijedi, sada već ustaljeni i dobro izlizan, odgovor kako Cigani ne žele da se o njima brine. Tobože, takvi su, eto njima nije do obrazovanja. Nije im do boljeg života, ne umiju oni to i da im pružiš. Kad komšiji crkne krava onda je, bezbeli, Ciganin kriv. Kad djevojka ne izađe u susret uspaljenom pubertetliji, opet je do cige. Tako iz sahata u sahat, epohama. Čini se, da seizmolozi sve svoje napore usmjeravaju na utrđivanje činjenica kako su Cigani krivi za razne cunamije, poplave, zemljotrese i još niz drugih prirodnih belaja koji svakodnevno salijeću finog, uglađenog građanina. Ko da isti belaji ne rade i cigi o glavi. Nigdje više dvoličnosti kao kod necigana. Onih što se diče svojom bjelinom. Cigani im smetaju zato ih redovno časte što šakama, što poganim riječima, a orgazmično uživaju u svemu ciganskom praveći se da ne znaju čije je to. Ne mogu svadbu, makar i onu za najužu familiju, sinu ili kćerci jedinici prirediti a da odnekud ne bahnu ciganski trubači. K'o biva nenadano iznenađenje od kumova ili amidže iz Švajcarske... Nakon ispijanja jedne manje bosanske rijeke, količinski, vruće vode, uslijedi uništavanje prouzrokovano kojekakvim melodijama

„smrdljivih“ Cigana. Suze puštaju na prvi takt „i barval pudela...“. Pronalaze ih isječenih vena u krvlju ukaljanim toaletima, dok sa radija, pored njih, bezbrojiti put ide repeticija Ederlezi. Zaljubljuju se u mlade, kremaste puti, ciganske djevojke. Vatrom ozarene. Glavom odu zbog njih. A Sve kao Cigani ovo, Cigani ono. Majku mu, čudno od slobodnog po nekoliko puta konstituisanog građanina. Gdje nestane, na tih nekoliko trenutaka ili sati, onoliko mržnje...pa, zar nije cigo kriv što u komšije crče krava, što su danas nepovoljni meteorološki uslovi ili što je kurs dolara opao, drastično?! Kako mu se okrenu bururet u glavi za mladom cigančicom, kad Cigani smrde. Zar uz ciganski melos dušu u klozetu da ispušta pomoću žileta, zar to nisu ciganska posla, ona lopovska?! Ne zna slobodni građanin, kao što ni bijelac nije znao kad je nasrnuo na crvenog čovjeka, šta je ciganska duša. Koliko su to golema prsa popunjena najdivnijim amorom, zato onako umije pjevati i potjerati na suze iz ničega. Ne zna on, a kako bi jadan i neuk, da Cigan mrziti ne umije. Jer da umije, kroz ove epohe bi mu se osvetio kad tad. Satrao bi ga. Al' jok. Nije cigo takav. On ima dušu koja razumije neukost privilegovanog građanina. Obrazovanog, dakako. Kažu, bogohuljenje je kad čovjek određuje gdje je komu mjesto. Jer, zna se čiji je to posao. Bez obzira, treba ponekad prekršiti, uvriježena, pravila i smiono reći. Da, ako je iko zaslužio pravo na naslađivanja u rajskim okriljima odnosno hladovini dženetskih bašči onda su to Cigani. Nema pod ovim Božijim nebom, što ponekad umije biti tmurno a ponekad bijelo k'o čista hartija nove teke, prečih za tu hladovinu i njene blagodati. *** PARENTS: ATTENTION! RODITELJSKA PAŽNJA! Dražen Jergović

YUGONOSTALGIČARI HARIStos vaskrse SILAJDŽIĆ KIROpraktičar GLIGOROV MILOVAN u laĐI prve kLASe EJUP izriGANIĆ EMIR – mala KUSTos cURICA VASILedžija TURPURKOVSKI na MOMe sjedi ČIL(i) KRAJIŠNIK (O) DIMITRIJ RUPELcer za presadnju JOSIP BROZ kroz (s)ITO i rešeto (T) đubRADOVAN KARADŽIĆ fekALIJA IZmETBEGOVIĆ JOVAN (ust)AŠKOVIĆ (R) SLOBODAN MILOŠEV(ac) (IĆ) LOJZE, odvezane su ti PETERLE! medo BRUNdO OREŠAR IBRAHIM svjetska RUGO(b)A (V) naštiMATO JELAVIĆ JANEZ zDR(m)OVŠEK (N)

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

16 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Miodrag Tasić DIVLJA NASELJA Ponovo vršim svoju patriotsku dužnost. Ukazujem na ponašanja i pojave koje nas udaljavaju od Evrope. Pošto živim u Evropi kakvoj teži moj narod, a i narodi u okruženju, iz sopstvenog iskustva i najbolje namere usuđujem se da ponudim neke predloge. Mada je to uzaludan posao, jer niko nikada nije uvažio tuđi savet.

dozvoli planom. Što će reći, ne može da štrči u visinu, širinu, spoljnim izgledom... Razume se da prilikom gradnje moraju da se poštuju propisi o količini betona, čelika i drugih materijala, gradnju neprestano kontrolišu stručni i nepodmitljivi ljudi i na kraju, kada se dobije upotrebna dozvola, stanar može biti siguran da mu se zgrada neće srušiti od najmanjeg zemljotresa, da će uvek imati vodu, da se neće začepljivati kanalizacioni odvod, da će funkcionisati grejanje, telefon, da prozori neće otpadati na prvi udar vetra! Pojave kao što su nadogradnja višespratnica, vikendice, raskošni zamkovi u susedstvu čatmara, samovlasno priključivanje na vodovod, električnu mrežu, zauzimanje ulica i gradskog zemljišta ne pripadaju evropskom razmišljanju. Tako nešto nisu dozvoljavale ni Osmanlije, kao što sam napomenuo, a kamoli da će Evropska Unija!

Nevažno. Svako mora da vrši svoju dužnost i da čini najbolje što može. Drugi - kako hoće. Prošli put sam pisao o nečemu čega nemamo. I što treba graditi. Reč je bila o javnim nužnicima. Danas da se osvrnem na nešto čega imamo u izobilju, a čega ne bi trebalo da bude. I sa čime se ne može u Evropu. Dakle, koju reč o "Divljim naseljima!" Divlja naselja, Kartonska naselja, Divlja gradnja, neki ih *** nazivaju tuđicom "Favele" i slično, očigledan su i jasan dokaz da nismo zreli za civilizovanu Evropu. I šta znači reč "Divlje naselje?" Hoće li neko možda tvrditi da su to naseobine divljih ljudi? ROBERT MARIĆ Moguće! Valjda niko civilizovan, razuman i svestan ne pravi kuću ZAPISI IZ BANANE (2) gde stigne, gde mu se prohte, ne obazirući se na opšta pravila, na potrebe drugih ljudi, na zahteve u vezi s prirodnom okolinom, NEPODNOŠLJIVI BESRAM BURŽOCROATIE biljnim i životinjskim svetom! Prošlo je vreme Kraljevića Marka. Marko je orao careve drumove. I nije zarezivao ni carsku vojsku. Nešto slično ponovilo se s kabadahijama. Ni kabadahije se nisu osvrtale ni na cara, niti na carsku silu. Pogrešili su. Zadavljeni su baš od ruku carskih službenika na rečnom, dunavskom ostrvu Ada Kale! Kod Turaka se znao red! Danas, slične kabadahije podižu dvorove, vile, kućerine, bazene na najlepšim planinskim zaravnima, pored jezera, uz obale reka... Tamo gde nema kanalizacije, gde nema komunalne službe, gde se ne prerađuje otpadna voda. Toaleti se direktno izlivaju u reke i jezera, često i u neposrednoj blizini pumpi koje vodom snabdevaju gradove pijaćom vodom. Komunalni otpad se jednostavno izbacuje u vodu. Doduše, oni revnosniji čine to malo podalje od svojih vikendica! Neki drugi podižu hotele, fabrike, mesare i klanice na mestima gde to ne bi smelo biti. Uništava se priroda, zagađuje okolina, ali moćnici za takve stvari ne haju. Nijedna inspekcija ih ne može kazniti. Na volšeban način su iznad zakona. Niko ne sme ni da ih prozove, a kamoli kazni, uhapsi ili eventualno da im poruši nezakonito izgrađeno zdanje. Možda ključ nedodirljivosti leži u sprezi ovih moćnika s moćnicima na političkoj sceni? Đavo će ga znati! Ipak su to đavolja posla! U svakom slučaju, kada se pomene Divlja gradnja, odmah je prva misao na crnpuraste stanovnike kartonskih i sličnih straćara ispod mostova, ili na ružne naseobine koje je podigla sirotinja u okruženju većih gradova. Naravno da je i to ružan primer za članstvo u EU. Međutim, daleko bezazlenije od gornjih primera. Ima klošara i kartonskih naselja i u Zapadnoj Evropi. Videli smo u Francuskoj, Italiji, ima ih u Nemačkoj... Španiju, Grčku, Portugaliju i da ne pominjemo. A tek Rumuniju ili Bugarsku! Teško se nose sva ova društva sa svojim siromašnim sugrađanima. Ali je nezamislivo da neki tajkun, političar ili kriminalac, ma koliko jak bio, da podigne samovoljno i bez ikakve dozvole nekakav objekat tamo gde to vlasti ne dozvoljavaju. U Evropi se gradi na mestima koja stručne službe, posle svih ispitivanja i provera, odobre za gradnju. Prvo se izgrade saobraćajnice; asfaltirane ulice, dovod vode, gasa, telefonski i satelitski priključci, kanalizacija, bez toga nema nikakve gradnje, i tek onda investitor može da gradi. Ali samo onoliko koliko mu se

Zakonita nervozna, oni dani u misecu, pa joj još i kasni. Ja nervozan, i meni ti dani u misecu, i kasni mi. Zakonitu uvatija tres, upala u apstinentsku krizu i recesiju ka svaki teški ovisnik o crnom kruhu, pa počela buncat i rasplakala se nad teškim uvjetima za rad naših zastupnika, a posebno šjor Hebranga, koji je rekao da onaj Rom što je rekao da bi bio sretan da je u Saboru, nema pojma kako je to težak posao, a to što povećavaju plaće, to je tako u zakonu, a nisu oni krivi što ih oni donose. To je potvrdila i šjora Kosorina Zrinska. A bidan šjor Hebrang je još dok je bija ministar zdravstva mora ić na operaciju u inozemstvo, uvjeravajući nas nekoliko dana prije da nitko nema potrebe odit u inozemstvo na operaciju, jer mi imamo sve i...aaa, di je kruvvvv? Ajde pod hladan tuš dok traje kriza, a možda u međuvremenu i dobijemo. I išla pod hladan tuš i... Ma, čekajte čas, nisu nama bili oni ONI dani, nego oni dani kad čekamo socijalnu pomoć, a ona nam redovito kasni. E, tooo, a vi mislili... Ajde, uozbiljite se. Kad eto ti Mate poštara. Mate, dragi, di si ti meni! Jedva san te dočeka! - Skočija na njega, grlin ga, ljubin, a on: Miči se, pederu jedan! I Zakonita čula Matu i dotrčala iz kupatila, s mudantama na glavi, i punđom na onom mistu di trebaju bit mudante, i počela grlit Matu poštara. Sad mučiš, je li, Mate! Ona ti nije pederica, a! Ajde, Zakonita, namisti te stvari kako dođu, vidiš da ti je donja gori, a gornja doli! Ona, da pusti me, sritna san. Mate, vadi to nevolje! Mate počeja otkopčavat gaće, a ja, da budalo, ne tu nevolju nego vadi poštu, vadi socijalnu pomoć, vidiš da smo u krizi. A on počeja vadit - opomenu za isključenu struju, opomenu za vodu, opomenu za smeće od televizije, opom...PAF!!! Zakonita ga slučajno potegla punđom u glavu (ne sjećam se je li donjom ili gornjom), on izgubio domoljubnu svijest, izbacili ga bez opomene. Torbu zadržali, da ga ne opljačkaju.

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

MaxMinus PJESME...

17 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Miladin Berić

Ivo Mijo Andrić

BOLJE VELIKI BRAT NEGO RAT

Sabahudin Hadžialić

HRVATSKI UDAR

MIOMIRIS

Zavladalo čudno vrijeme Među Hrvatima, Bogat skoro ništa nema Siromah sve ima.

Različitost miriše drugačije

Zato snaše preko plota odvajkada glavu dižu kuda li se komšo mota dok se kasni sati nižu.

U bogatog kuća trošna A tanjur mu prazan, Siromašak ispred dvora Založio kazan.

Inspirativno

Došlo eto takvo doba nemaš s kime kafu piti i sam čova posta roba mejdin šou rijaliti...

Na računu bogataša Minus do minusa, A kod drčnog siromaha Samo plus do plusa.

Oni što su "niko“ bili dočekaše svoju eru gledamo ih mi debili u nekakvom Big Braderu.

Državna je vlast u šoku Ne zna kud će - šta će, Proračun joj prepun rupa Ko prosjačke gaće.

Nema onog koji nije poželio da zaviri šta se zbiva kod komšije kad se ponoć povampiri.

Pratimo ih u pet kuća s njima smo u svakom trenu zato triput do svanuća sanjam jednu istu scenu. Baš u kući od Big Mame navalila jedna na me pred ekranom narod klono čekajući sramno “ono”. Snaja, strina, deda \ura po tri sata svak dežura cijela kuća zorom ranom prati one pod jorganom.

Dekretom je siromahu Oduzeo sve što ima, Tako je mir zavladao Među Hrvatima.

Tako eto zime svake u većoj il manjoj mjeri mi gledamo razne mrake postajući voajeri... Dok ne znamo šta bi prvo Farmu, Kuću ili Ostrvo pitamo se s puno jeda da li neko i nas gleda. Da l' nas neko barem trunku dnevno gleda kroz špijunku da li ispred svakih vrata bdije sjenka vel'kog brata. Došlo eto takvo doba da zavidi Tarzan ^iti i sam čova posta roba mejdin šou rijaliti…

... Nadahnuto

Zabrinut je i predsjednik Otac domovine, Smišlja kako siromaha Sa trona da skine. Na kraju je povukao Jedan potez mudar, Pod hitno je izvršio Bogataški udar.

Došlo eto takvo doba ovce gladne vuci siti i sam čova posta roba mejdin šou rijaliti...

...

... svugdje osim na Balkanu ... Ovdje je to miromiris. Smrada isključivosti inspirisanog etnosom a ne etosom. Nadahnut mržnjom. Avaj. Do kijametskoga/sudnjega dana.

DRŽAVA Ona je moj san Ljubav mog života, Ona me ko crva Oko prsta mota. O njoj pišem pjesme Iz nje crpim snagu Volim je najviše Više nego dragu. Ona mi je nada Koju srce želi Zbog nje su me na križ Skoro razapeli. Iznad nje je Bog Ispod nje je sve, Života mi mog Crknut ću zbog nje. http://diogen.weebly.com

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

18 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Mirjana Marinković

Umor prođe... Opet hrlim - u pobede.

HAIKU ILI NALIK MU 107

Leni Šarić (SVA SAM... TAKO, NEKAKO)

O, Kraljice od rebra Adamova! Pred lepotom klonuh...

RETU BATLERU

Nenazdravljenoj se čaši ni pijanac ne obradova. Zakonu fizike i puce na jeleku katkad podlegne. U Vas zagledan obnevideh za druge. Sad sam slep zbog Vas. Rečju senčiću, sve dane zadužiću, što mi značiše... Zoran Matić (NEŠTO KAO, RITAM VREMENA)

(UDRI) PO SERVANTESU Šta učini, Dulsinejo, od našeg junaka, rad' tebe mu svet se smej'o, postade im žvaka? Don Kihote, mlad junače, zar nemade druge, šta te njoj to primače, baš od Južne pruge? Sve bi bilo drugačije da si sluš'o Sanča, ost'o bi bez Dulsineje, a ne bi bez ponča. Dragu Čingelu (PROLAZNOST)

KAD JA SPUSTIM... Dođe vreme kad i tuga zanemoća. Spustim breme, pa mi prija i samoća. Tonem u se, u dubine modre svoje I tek tu se rodim, spoznam gde je moje... Tad mi dođe, pa izronim poput Lede.

(O, Rete, nisi dete!) A ja sam danas na tri ćoška. Da vas dan kunjam, osporiti se ne da. Šteta Sunca što me sjajem časti, kad na oko jedva gledam. O njemu neću danas. Sutra ću u sitna crevca. A drugu bi sasvim priču, da je Reta i vihora huja, pričala nam srca. Ostaje mi da citiram moje drage: mogu samo da se smeškam, al' od sutra, jerbo danas nemam snage. Najbolja knjiga 2010—MaxMinus

Biljani Stanojević (IZMEĐU NIČEGA I NIČEGA)

SRCE OD LIMA Vodi, Vilo, svog Limenka, čarobnom iz Oza, na srčanu reklamaciju, preskoči administraciju, zaobiđi Šumenka, Jelenka, i ostale čuvare! Spasavaj čoveka! Nek je i limeni, samo da klima, da ti štima doveka, da mu srce lupa jače, da preskače za tebe i naciju... Gordani Soko (da je prođe "nja-nja")

"NJA-NJA" I "LA-LA" Ona je danas sva "nja-nja", a ja bih "la-la". Da se menjamo, pa ja tebi jedno "la", a ti meni

jedno "nja"? U proseku biće obema malo "nja" i malo "la". I - da se dogovorimo: nikom da ne pričamo da smo mi odavno iznad proseka.

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

19 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

o kako smo samo nesvjesni bili da ćemo na tom brdu i mi posijati svoje ***

Đura Šefer Sremac PRAZNA SLAMA EPIGRAMA SVINJARIJE Kupih uši svinjske za pasulj raje da boljem čujem skupštinske – svinjarije. Polomljena rebra dobiću kasnije od demokratske – nežne policije.

Mladenko Marijanović RATNO ŽITO Dan kad je počinjao rat pamtim tako što zapucalo je tamo negdje na četvrtom brdu na dva sata hoda od rođene mi kuće žurio sam jako da štogod mašilo me ne bi da vidim kako u povijest se pišu crvenom tintom redovi novi i bude li se ikad snimao film o tomu da kazivat mogu sve kako je bilo premda uloga moja nije mi baš sjela ostadoh krivih leđa netko je ponio mitraljez neki a na me uprtiše streljiva sanduk da njega slijedim

SLATKI DREMEŽ Svinja više pravih nema samo lenčuga bravaca dok skupština slatko drema, stižu iz kafanskih pravaca. PRAZNA SLAMA Političar slamu praznu mlati mozak mu u energetskoj krizi, raja blene, ne može da shvati da u ambis s grane – sa njom klizi. (EV)ROPSKA LJUBAV O, Evropo, željni smo „ljubavi“, oduvek smo kužni i gubavi! Muzara te naša čeka krava, bremenita – „vladavinom prava“! STRUJNI (U)DARI Baš me hvata skepsa ko su „gazde“ EPS-a! Dok se oni natkuruju, raja plaća skupu struju. ***

bila je to cijena ulaznice na poprište i zakupih mjesto u prvom redu u kinu ludom putem smo preko partizanskog groblja prešli spomenike stare razmicali ko klasje Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

20 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! NAJBOLJI AFORIZMI 2010—MaxMinus

Savo Martinović Kao esej BIJELA ZASTAVA Bijela zastava udara u temelje etike. Poklonike, uvažavaoce ili poštovaoce bijele zastave, kao sredstva za čuvanje života i opstanak, pravovjerni, moralisti, epski patetičari, etičari i patrioti smatraju otpadnicima, moralnim šljamom, kukavičkim ološem, etičkim monstrumima... Jer, istaći bijelu zastavu znači predati se, ostati bez slobode, postati rob. A zar ima išta važnije i vrednije od slobode?! I zar ima išta uzvišenije nego za slobodu dati život?! Uvažavaoci i poklonici bijele zastave su uvjereni da i od slobode ima nešto preče i važnije, a to je život! Jer, što ako te napadne triput, ili sto puta jači neprijatelj, da ne idemo dalje, recimo cijeli svijet, je li vrijedno pružati otpor po svaku cijenu i izginuti do posljednjeg za jedan, možda, sasvim apstraktni ideal!? Da li je bolje imati kuršumima izrešetanu ratnu nacionalnu zastavu (uz bezbroj mrtvih njenih nosilaca, stjegonoša, zastavnika, barjaktara...) ili sačuvanu, netaknutu, nedodirnutu bijelu zastavu, spasiteljicu života?! Kojoj zastavi je preče mjesto u nacionalnom muzeju?! Sasvim je moguće da je jedno od ovo dvoje časnije, a drugo korisnije. Razdiran tom dilemom, moj iskošeni um, sklon mudrovanju, da ne kažem jaču riječ, filozofiranju, na poziv iz slobodarskog grada Kruševca, da smislim i pošaljem jednu sažetu, jezgrovitu, iščašenu, iskošenu misao, na temu ''spas'' – poslao sam na anonimni Konkurs Devetnaestog Međunarodnog festivala humora i satire ''Zlatna kaciga'', uz devetnaest drugih, i sljedeću misao (aforizam): Bijela zastava nam je spasila živote. Za nju se mora naći mesto u nacionalnom muzeju. I, gle čuda! Ovaj aforizam je dobio Prvu nagradu – ''zlatnu kacigu'', među hiljadu konkurentskih. Nije na ''slavodobidnitku'' da govori o kompetentnosti žirija koji su činili Ljubodrag Stojadinović, Petar Lazić i Ivko Mihajlović, ali je autor nagrađenog aforizma dužan da tom žiriju oda priznanje za duboko razumijevanje njegove etičke dileme! Kao melem na ranu mi je palo reagovanje znamenitog filozofa Nikole Rackovića: ''Kad pročitaš ovaj aforizam, koža da ti se naježi.'' Nije suvišno dodati da sa ovim mojim svježim aforizmom veoma dobro korespondira, ili je u prisnoj korelaciji, moj davnašnji aforizam: ''Razum je pobijedio! Silu valja poštovati.'' (Nabijeđeni lektori su redom ispravljali na: ''Silu treba poštovati.'' Ne, tako nijesam mislio dok sam razrešavao tu dilemu. Upravo treba da stoji: ''Silu valja poštovati.'' Ne pridikovati, već konstatovati da od toga ne samo da ne može biti štete, već naprotiv, može imati koristi, ili dobiti.) Možda je upravo ovdje mjesto da se unese i jedna zgoda. Pošto su novine razglasile rezultate Konkursa za ''Zlatnu kacigu'' 2010, javio mi se jedan kolega po peru, znači aforist, satiričar i pitao: ''Što ima novo?'' Nema ništa – odgovorio sam. ''Lažeš da nema ništa novo'' – bio je ''intiman'' – ''a to što si dobio 'Zlatnu kacigu'?!'' To nije ništa novo – uzvratio sam. ''Zlatnu kacigu'' sam dobio i prošle godine. Da čitaoci ovog, kao eseja, ne ostanu uskraćeni, evo tog lanjskog aforizma, na temu ''kriza'': ''Vlada je zabranila svaki štrajk glađu. Ali, dok traje kriza, prema štrajkačima neće biti preduzimane nikakve mere.''

BIĆE SPAS AKO BUDE NAS ZLATNA KACIGA 2010. Nenadno je pala klet: Napala je kriza Svet. Bez najave stigla nam, šireći se kao plam. U naletu snagom svom obišla je svaki dom. I zatekla laki plen, k'o pastorak da si njen. A od krize nema beg – kriza je o vratu teg. Protiv krize nema štit, i od nje se ne mož' skrit'. Niti naći gusti žbun – može samo vešt tajkun. Kriza nama menja lik – na licu nam Munkov ''Krik''! Zauzesmo čvrsti stav: Boriti se kao lav! Ne pružati otpor slab:

Formirati Krizni štab! I u Štabu naći spas za nekog (ne – za sve nas). Krizu neće ni za trun osetiti naš tajkun. Iza krize biće jak, makar bio Sveta smak! Ne rešava krizu blef! Može samo s Kipra sef! Kriza ima nagli tok. Terapija: samo šok! Iza krize ide sjaj, al' joj se ne vidi kraj. Sa njom moraš biti fin – ne zabijaj vrbov klin! I ne budi mnogo strog. Pomoći će tada Bog! I doneti svima spas. Ako tada bude nas?!..

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

21 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Savo Martinović AFORIZMI na temu: Spas – ZLATNA KACIGA 2010. Naša prva briga je čovek kome nema spasa!

On hoće meni da pruži pomoć, a nije mi ni do pojasa. Za spasavanje. Neću vaš pojas za spasavanje! Nije pristojno reći ''na'', nego ''izvol'te''!

Pacifisti su kao rođeni za vojsku spasa. Čašu vode, čašu vode, davljenik je bez svesti! – zavapio je spasilac.

Zemljotresi imaju i dobru stranu. Spasilačke ekipe se uvek zateknu na mestu nesreće.

A što vi pijete? – upita davljenik spasioca.

Nesreća se dogodila u ranim jutarnjim časovima, a spasilačka ekipa je stigla tačno u minut do dvanaest!

Veliko vam hvala što ste mi spasili život koji ne vredi ni pet para.

Hitna pomoć je zakasnila akademskih petnaest minuta.

Najčešće čovek traži slamku spasa kad mu ne može pomoći ni ceo svežanj.

Bela zastava nam je spasila živote. Za nju se mora naći mesto u nacionalnom muzeju.

Nepismenost je najsigurniji spas od loših knjiga.

Jedini spas od smrti je – ma kakav život!

Moja žena ne prestaje da priča. Jedini spas je kad nastane predizborna ćutnja.

***

Odbrambeni igrači nisu pipnuli loptu. To je bio spas za golmana da mu ne daju autogol. Već na dijamantskoj svadbi videlo se da njihovom braku nema spasa. Vekna je jedini spas za gladne. Kad imaju hleba kao drva, za gladne nema zime. Vapaj gladnih: Spasite Vaše Duše – ako ih imate! KULTURA

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

22 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Abdurahman Halilović Ahil

Tamo gde je nesrazmerno mnogo krasnih reči, ili apsolutno ćutanje, tamo traži da definišeš situaciju...

Učim se lagati-redovito gledam političke emisije.

Slušaj šta ti govore, ali ne previše. Gledaj im postupke i interese...

Šta će mi crveni tepih-dobar je meni i ćilim.

Vole da mi kažu da nisam istoričar, politikolog, pisac... Neka su u pravu, ali ja znam da nisam drug član koji se sada naziva gospodinom i da se trudim samo biti čovek!

Nema se tu šta reći-ispričajte me. Po onom, rekla, kazala - proširuje se svaki trač.

Dragi moji promenili ste svoj status. Bili ste građani, a sada ste potrošači!

U nama ključa, u njima vrije - zakuhaćemo zajedno.

Slušate me, ali nećete da me čujete. Kada se budete pozivali na moje reči za mene će davno biti kasno, ali ni vama neće mnogo koristiti.

Još je u nama ljubav moguća - ako prekinemo vezu sa zapadom.

***

Još im samo to treba - a mi to ostavili, zlu ne trebalo. Dugovi su nam dugi-a mi za vraćanje kratki. Preveslali su me u istrazi koja je bila u toku. Evropa je kao kurva-samo nam obećava da ćemo ući u nju.

Dražen Jergović U čovjeku sve možeš ubiti, ali jezik nikako.

Odumiru stari zanati-jedino se najstariji osavremenjuje.

No pushing! Only leasing!

Danas pljuju po Jugoslaviji oni koji su je godinama lizali.

Ljepotica i kuharica nikad ne idu u paketu. Nije zima, al` ništa ne štima.

Socijalizam je bio pun para-ali i njega je kapitalistička banda pokrala.

*** Boban Miletić Bapsi

Recesija je – štedimo na životima. Nije problem zadužiti se, već dug vratiti. Nisi loš, očajan si!

Dok je nama našeg Vođe nema šanse da nas seksaju tamo neki stranci!

Ispod šljema mozga nema. Gdje završava bedro, ondje počinje raj.

Ovi sa vlasti grabe ka Evropi - sve što im dođe pod ruku!

Estetski sam jako neprivlačna osoba. Sterilnost je nasljedna.

Ne zna čovek šta je gore : da li to što krade NEKO, ili što ne odgovara NIKO!

Vjetar je povoljan. Ispišajmo se! Bolje mrtav konj, nego živi seljak.

Većinu današnjih političara buduće generacije izučavaće na akademiji – policijskoj!

Dok ne okusim lava, meni je svinja „kralj životinja“.

Bili smo petsto godina pod Turcima - od čega i dan - danas osećaju posledice!

Pedofili, za razliku od svećenika, uistinu vole djecu.

Ili robuješ depilatoru, ili ti se čitav svijet smije.

Bolje aktivan, nego radioaktivan! ***

Na poslu me nitko ne voli, a svi me jebu. Tko rano rani, vozi se javnim prijevozom. Nije važno biti prvi. Važno je stići prije drugog. Samoubojstvo se kod nas kažnjava smrću.

Nekada ti biva žao što razumeš stvari, jer ne možeš uticati na situacije, događaje, pojave, procese... Sudbina ti ne određuje put sama, nego si je ti nekim postupkom prizvao. Kad odrđeđenu sudbinu prizioveš e posle ne mož kontrolisati njenu ćudljivost. Najgore ako ti neko, sa malom merkom, svojim postupcima s vrha kroji sudbinu, a ti imaš samo okvir koliko i šta...

Bolje umrijeti od litre, nego od kapi! Od kolijevke pa do groba svaka treba da se proba. Tražimo dlake na jajima. Magla nam je pomračila (dr)umove. Komunisti, fašisti, nacisti... svi za naš narod isti.

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

23 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Dimitar I. Vilazorski

Ekrem Macić

Smrtno sam pogogjen. Promašio sam zivot. Dok mi spavamo, nekima je život san. Mnogo sam bogat. Svi mi kradu i opet imam...ideje.

EPIGRAM O NEPOZELJNOM

U ovoj jami praznina je najglasnija. Opet je u modi folklor. Izvadio sam pancir iz dedine sehare. Mafija je zadobila težak udarac. Mnogi ministri se zadugo neće oporaviti. Sa kreditima MMF-a počeo je i popis stanovništva. Srbe je mitologija spasila mnogih pobjeda.

Ako si za sve tata mata proglasit ke te za persona non grata!

Demokratiju treba stegnuti.Progovoriće ona. ***

Bolje se živjelo dok nije bilo potrošačke korpe. Ako se navučeš na kriminal u politici je spas.

Dušan Đorđević Lako je tajkunima i kriminalcima da vladaju Srbijom – obezbeđuju ih političari.

Odbio sam da platim telefonski račun. Neću da plaćam PDV na prisluškivanje.

Vlast se boji huligana, a normalni ljudi i jednih i drugih.

Pravda je zadovoljena. A ni sudije se ne žale. Pritvoreni se branio šutnjom. Ne znam zašto se iz njegove ćelije čuju krici.

Predsednik je svečanim pucnjem označio početak trke za EU. Toliko je odjeknulo da narod još uvek trči poslednji krug. Naši političari brojeći ovce mirno se uspavljuju, zahvaljujući računici koliko će zaraditi njihovim šišanjem. Ako prosjaci u Srbiji naprave udruženje biće respektabilnija snaga u pregovorima sa Vladom od radničkih sindikata.

Prepolovili smo kriminal. Pola smo ih penzionisali, pola stavili na listu za naredne izbore. Mogao sam poboljšati potrošačku korpu, ali sam bio u sukobu interesa sa jednim kontejnerom. Nema više privilegovanih. Danas svako može ponuditi mito.

Policajci sa juga Srbije od svih sedam padeža bolje znaju dva od ostalih. Zato brže napreduju u hijerarhiji vlasti.

Kakav je rat bez genocida. To ti je kao utakmica bez golova.

Stigli su na braniku Otadžbine, a onda su im otkazale kočnice.

Kad god pođemo na utakmicu posvađamo se oko toga ko će nositi zastave, a ko motke. Postoje narodi koji su talentovani za genocid.

***

Đura Šefer Sremac

Bosna je toliko mala zemlja da nemaš gdje u njoj zakopati ratnu sjekiru. Cijenim slobodu govora, ali umnu šutnju poštujem.

PRVI AFORIZAM autora koji je je objavljen u ŽIKIŠON-u br. 72, 4.09.2009. :

U politiku je ušla iz viših interesa. Za štiklu više.

Krv nije voda. Daje se besplatno, a voda je sve skuplja.

Naši sprinteri bi bili brži da se starter oglasi rafalom.

The blood is not water. It is given for free and the water is more and more expensive.

Predsjednik je temelj države. Mi imamo tri udarena temelja. Sudstvo je toliko oprezno pa prvo sudi nevinima. Ne dozvoli da te dva puta ujede zmija iz iste rupe u zakonu.

Našao je rešenje za miran i bezbrižan život – ubio se. He found a solution for a peaceful and carefree life - committed suicide.

Dušan Đorđević Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

24 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! U početku sam bio nitko i ništa. Tako ću izgleda i svršiti.

Ivo Mijo Andrić Da nije bilo bratstva i jedinstva, nacionalisti se ne bi imali protiv čega boriti.

Nekad smo bili multietničko, a danas smo nultietničko društvo. Počeli su nas dijeliti tek onda, kada smo sve podijelili.

Policiju najduže pamte oni, koji osjećaju svaku promjenu vremena. Neuračunljiv sam od kada na mene više ne računaju.

Nisam više za primjer. Sad sam – na primjer.

Na liniji su samo tvrdolinijaši. Svi drugi su ispod crte.

Jedni u torbu stavljaju novac, a drugi – glavu.

Dobar pisac danas piše samo ono, što čitatelji ne mogu razumjeti.

Samo su bezopasni, uvijek u opasnosti.

Slikovito rečeno: naša je ekonomska situacija takva da se možemo slikati.

U posljednje vrijeme naš kotač povijesti

Prazna obećanja daju samo oni, čija su usta puna.

NAJBOLJI AFORIZMI—II mjesto 2010—MaxMinus

Naš narod se svim sredstvima borio da ima što manju državu. Uveli smo nova pravila igre. Više se nećemo igrati. Više volim da mi život visi o koncu, nego o konopcu. Na vijest o smrti, uvijek se ohladim. Štiteći nacionalni ponos, dobili smo po nosu. Visok ugled uživaju samo oni, koji imaju u čemu uživati. Kod nas najbrže propjevaju one ptice, koje padnu na niske grane. Mijenjam sjekiru ratnu za bilo kakvu radnu. Bog je stvorio čovjeka, a čovjek ateizam. Šta nam vrijedi što slijedimo isti put, kada on vodi u oba smjera. Najduže žive oni koji žive na tuđi račun. Opametio sam se tek onda, kad su me raspametili. Ne mijenjajmo običaje. Promijenimo navike! Uozbiljite se već jednom. Zar ne vidite da je vrag odnio šalu!? Nisam zlopamtilo. Pamtim i bolje dane. Pukao sam tek onda kada nisam uspio, spojiti kraj s krajem. Bijesan sam na sve one, koji vozaju bijesna auta. Đavo dođe po svoje tek onda, kada nam više ne ostane ništa. Najviše gube oni, koji se bore do kraja.

Andrić nije dorastao sadašnjim književnicima. On je dobio samo Nobelovu nagradu. Andric is even close to current writers. He only got the Nobel Prize. Miroslav Sredanović Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

25 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Makedonac se retko odlučuje na samoubistvo! Njemu sve značajnije odluke donosi međunarodni faktor.

Milo Gorgijevski Držim situaciju u svojim rukama. Nedam joj da mrde. Mora da su klonirali Pinokija. Broj drvenih glava neprestano raste.

Nije mi teško što me prave magarcem. Ali bar da mi dodaju još dvadesetak santimetara.

***

Naš narod glasa na slepo, jer ne može očima da ih gleda. U banana državi narod je kao južno voće: Cede ga kao limun!

Mitar Mitrović On ne bi ni mrava zgazio. Otkada je ostario i ostao bez obadve noge. Kada postanemo Crna Rupa Evrope, svi će dotrčato do nas. Da nas krešu.

*** Vasil Tolevski

U proseku živimo 78 godina. Ako ništa drugo, bar od stoke duže živimo. Fekalije će biti gorivo budućnosti. Zahvaljujući našim političarima, Makedonija će postati svetska velesila. Naš Vođa nije lopov. Lopov je inteligentan i hrabar. Ne znam da limoja zemlja tone, ali delegacija Atlantide je spremna za doček.

NAJBOLJI AFORIZMI—III mjesto 2010—MaxMinus

Naši političari imaju jake vilice. Zato su nas bez problema žive pojeli! *** Višnja Kosović Od roba do robota; to je put istorije. Da li je bolja zubata ili krezuba demokratija? Nisam na liniji, smetaju mi vijuge. Čovjek je kao mjesec; uvijek ima svoju tamnu stranu. Civilizacija vatreno napreduje, i Prometeju priteže okove. Savremeni čovjek- zgodan, odan, prodan. Bila prava ili kriva, linija nema širinu. Čovjek je prva PUCA tehnike. Civilizacija je porasla, neda se više dojiti i privijati na grudi. Između politike i života uvijek je masa i grimasa.

Na Balkanu je najteže biti Makedonac. Jedno dupe a mnogo kandidata

Nisu to jauci, samo je zahrđala lira života.

Deda i baba pripremaju se za seks. Vlada je obećala da će se vratiti stara dobra vremena.

Da li se i točak istorije brže kotrlja nizbrdo?

Satira,to su makaze kojima neposlušni šišaju nedodirljive. Satire, the scissors with which disobedients are triming/sucking the untouchablea.

Višnja Kosović Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

25 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Kakav politički alhemičar? Od ništa, sada ima sve.

Suno Kovačević Narodu su obečali zlatne kašike, a zadržali ih za sebe.

Država se pravi svaki dan. Impotentni ustupite mjesto potentnim!

Srbija je cjelovita, ako govorimo o beogradskom pađaluku.

Veliki je to čovjek, Kad čitaš njegovu autobiografiju.

Po stare dane posječuju bogomolje. Koriste posljednju šansu.

Mazohista sam usljed društvenog položaja sa sadidstičkim namjerama.

Jedni žive od penzije, a drugima je život penzija.

U miru nakon završetka rata izgubili smo rat.

Čuvaj se zla od onoga kome si učinio dobro. Jer dug je zao drug.

Država je najavila borbu građanima. Od kriminalaca je digla ruke.

Bitka na Kosovu se završila autonomijom Kosova.

Proklamujući ideju da su svi narodi bivše SFRJ Srbi prošle ratove velikosrpska politika je proglasila bratoubilačkim.

Nakon što se oženio bio je drugi čovjek. Dejtonski sporazum je luđačka košulja u kojoj se političari-narodni predstavnici normalno ponašaju.

Narod vjeruje vlastima da će doći bolji dani, zato ništa i ne radi.

Žena mi je srćana mana za koju medicina nema lijeka.

Naši vladari bore se za bolje i boje se sutrašnjeg dana. Historija ih ne interesuje.

Bračni život mi je pjesma u kojoj neću preživjeti.

Jednoumlje je zavladalo. Drugi umovi odlaze.

Dok državna vlast postiže mršave rezultate narod izvlači deblji kraj.

Dijalog je moguć unutar jedne stranke.

Ako život piše romane, onda je najviše plagijatora.

Bosna i Hercegovina začuđujuće brzo ide ka ponoru.

Zaslužnim političarima podignimo biste jer će im golubovi dati potrebnu glazuru.

Obečavaju sretnije dane. O ljudima niko ne govori. Čudan je bosanskohercegovački folklor. Korak naprijed dva nazad.

Političari idite u svoje bajke. Ostavite narod u životu. Građani nemojte se brinuti. Privatna imovina je u sigurnim rukama. Daltonisti.Govore o sivoj ekonomiji, a ono raznobojni svijetleći hoteli, moteli, restorani, kafići, benzinske pumpe, supermarketi, marketi i dr.

Nakon što su nam upalili svjetlo, desila se mračna historija.

Nakon što ga je život mazio, slijeda radi, postao je jebena strana.

Kontejneri su mjesta za robno tržište između bogatih i siromašnih.

Slijede srećna vremena. S novom vlašću ulazimo u srećnu Novu godinu.

Dajući saopćenje izdao je domovinu.

Najbolja imovina je državna imovina. Koristiš je kao svoju, a čuvaš je kao državnu.

Kažu dolaze bolji dani. Pitam se s kojim ljudima.

U izgradnji bogatog društva vlast je na dobrom putu, a narod na stramputici.

Kažu zavladala bijela kuga, da nam se crno piše.

Kad bi narod znao i vlast bi zavrnula rukave.

Platite usluge kod ljekara. I oni rade za pare.

Živimo u sekularnoj državi kojoj samo dragi Bog može pomoći. Radnička klasa ima najveću odgovornost, jer se ništa ne pita.

U ratu za državu je dao ruku. U miru ona njemu nogu.

Kada bi se živilo od rada bogataši bi bili siromašni. Od kada su mi kola krenula niz brdo stari prijatelji se nađu da ih poguraju. Toliko đubreta a neplodna zemlja. I nakon poplave đubre je ostalo na površini zemlje. Drugove i prijatelje proganja iz uvjerenja, jer je bio na njihovom položaju. Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

27 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Sabahudin Hadžialić, gl.i odg. urednik MaxMinus magazina

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

28 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! praštaj kome treba, ko što ću i ja tebi. Skupi mi do sutra novce što mi duguješ, donesi mi ih pre mraka i da gledamo da se više ne sretnemo.

Gordana Vlajić NAJBOLJA PRIČA—III mjesto—MaxMinus 2010

Ni ruku jedna drugoj nisu pružile. Milena je malo postajala u dovratku, koliko da primeti da je tog julskog podneva Jelenina kosa bila razvezana, lepezasto se prostrvši po ramenima ispod slamnatog šešira. Jelenina starija sestra je živela jedan sokak niže, avlije im behu „u čelo“ što se kaže, ali se nisu posećivale. Još od Božića koji je osvanuo dan pred Milutinovo stradanje. Tog dana je Milena došla svojoj sestri da je zamoli za zajam od 500 maraka, jer je njen sin, tu noć, ponovo prokockao očev auto: - Ako li mu otac sazna, preklinjala je Jelenu, ima detetu da zatvori i drugo oko. Znaš kako Bora udara. Ne gleda. To je pijano. Stalno pijano.

VAROŠARIJA Nema onih koji bi mogli da potvrde da su makar jednom videli ili čuli Jelenu da je zaplakala. Od kako je sahranila svog Milutina, živela je sa ćerkom i više je nikakva druženja nisu zanimala, uprkos golicavim pričama palanke koje bi se povremeno razvlačile po nakarminisanim ili bezubim ustima meštana, od pijačnih dana do dugih sati šalterskih čekanja. Jelena je hodala kao žena koja se ne plaši mraka. Koraci joj nisu bili sitni, a bokove je držala vojnički kruto. Visoke potpetice je prvi i poslednji put obula za malu maturu i još od puberteta nosila je isključivo „spenserice“, ravne poluduboke antilopske cipele na pertlanje. Toplijim danima krem, a s jeseni i zime zagasito plave. Njeno ovalno belo lice, bez bora, mladeža ili pega, uokvirivala je ravna kestenjasta kosa vazda vezana u rep. Biće da su njene krupne, u sagovornika uperene, širom otvorene crne oči, uzrujavale ljude kojima bi se klimoglavom javila, sretnuvši ih na ulici ili im čineći dobrodošlicu u svom frizerskom salonu. Žene su sumnjale u njene dobre namere, a muškarci u njena dobra dela. Bivalo je i obrnuto.

Jelena joj dade. Imala je ušteđeno od prodaje poslednje Milutinove slike. Odneo je pred Novu godinu u Kovačicu i odmah mu je otkupiše predstavnici neke inostrane ambasade iz Beograda. Stranci su najviše kupovali Milutinova ulja, njegova naiva je budućnost svekolike likovne umetnosti, govorili su. Na njegovim slikama nije raspusna živina koja tumara avlijom, već bele guske koje gegajući se otmeno i u nizu, gaču šepureći se iz uvek vidljivog razloga. Posmatrač ih čuje, kao i južni vetar koji nosi lišće i kišobran. I da vetar nije okrenuo pravac, kišobran bi odleteo pravo do prozora trošne banatske kućice i tu, na očigled publike, razbio bi okno u paramparčad. - I znam, zajapureno je jednom objašnjavo gost francuskog konzula, znam da bi se taj prasak čuo, a komadići stakla bi nas posekli. Bili bismo isprskani krvlju, ali ne i uplašeni. E tako slika vaš Milutin. Jelena je najviše volela rečenicu Svete piskarala, gradskog matičara kome je kao dopisniku „Politike“, jedared objavljeno ovo zapažanje: - Milutin Jagodić bojama oživljava svetove koji ovaploćuju dušu posmatrača lepotom i nezlobivošću. Posle je Jelena to prepisala u svoj rokovnik i učila naizust. Volela je Milutina. Poštovala je njegovu dobrotu. To najviše. Divila se svetu u kojem je živeo ne znajući kako da uđe. I ostane. Dešavalo se da nabasa, al je postiđena svojom nespretnošću i nerazumevanjem Milutinive tihe posvećenosti, izlazila bučno, nekad i vičući kao da je htela da kaže: - Ma ja ti ni neću u taj tvoj vilajet. Sapletoh se pa upadoh slučajno. Dešavaju se u životu takve stvari, ali izlečiću te ja od tih tvojih nezemaljština.

Kada je prošlo tri godine njenog samovanja, prodala je frizersku radnju „Kod Lele“, uzela Milicu za ruku i preselila se u kaljavu banatsku varoš. Napuštam ovo učmalo mesto, rekla je sestri, vratiću se na Sveti nikad, a ti Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

Nastavak sa stra.28...Gordana Vlajić MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Ustajao je u tri, u četiri sata izjutra i odmah počinjao da slika. Nekad i pored zatvorenog prozora sa navučenim zastorima i upaljenom lampom uperenom ka platnu. Slikao je njihovu avliju onakvom kakva nikada nije bila. Punu razletelih kokošaka, grlatih petlova, sa musavom decom koja se jurcaju po mastiljavom tepihu opalih dudinja, sa domaćicom koja u žurbi, pred nadolazeće nevreme, u pletenu korpu namaknutu o gizdavi bok skuplja bele muške potkošlulje i dugačke gaće, a onda utrčava u nisku kuću crvenog krova na dve vode pazeći da joj ne odleti marama sa glave i zimljivo prikupljajući ogrtač koji joj, onako smaknut, otkriva rame ili čvrstu dojku. Ne jednom je proveravala, zbiva li se nešto iza zavesa njegove radne sobe u noćima punog meseca. Virila je, išunjavala se u dvorište, postavljala lavor kod kapije, da čuje larmu uđe li ko, da se probudi, da ne prespava došljaka... ili došljakinju. To je najviše plašilo. Pričalo se, načula je to Jelena, kako je njen Milutin imao veliku ljubav i kako je ceo Zrenjanin zanemao kada je skočila u Begej. Tri dana i tri noći je kao mrtav ležao na humci sveže zemlje, dok ga iznemoglog ne odvezoše u bolnicu. Ćerka opštinskog funkcionera nije mogla podneti da roditeljima prizna da je zatrudnela sa ujka Menkovim šegrtom. Nje se, svoje imenjakinje, Jelena najviše plašila. Da noću dolazi Milutinu, da vileni njihovom avlijom. Ma kakvi. Kad god bi ustala i na vrhovima bosih prstiju prilazila prozoru, razaznavala je samo tišinu ponekad zaparanu nevidljivim lavežom komšijskih kera. Kako on vidi to što slika, bunilo ju je do ljubomore. Zar je njeno oko nevideće kada primećuje samo čist popločan prostor između njihove i komšijske kuće.

sahrani. Čovek je sitniji što je sitnija novčanica koju duguje, pomislila je i poželela da joj nikad neće tražiti taj novac nazad. Jelena je ispratila Milutina na groblje, Milena Boru u zatvor, a njih dve, svaka na svoju stranu. Do kapije se za njom valjala priča koju joj troje ponoviše na sahrani, kako je pravo čudo da je onoliko istumbani Milutin, nadlakticom gotovo presekao veknu hleba, koliko ju je stezao. I kad ga... onaj šiljak... probode, da je ni tada nije ispustio. Ko zna šta bi bilo sa Jelenom da nije imala Milicu. Zbog nje je i ustajala i legala. I zbog nje je odlučila da napusti ovaj gradić, gadeći se abrova koje su dokoni meštani po celi dan vodali na povocu, od drveta do klupa, od radnje do banke, od trafike do kasapnice. To što nad Milutinovim grobom nije svakodnevno do nesvesti naricala, nisu joj mogli oprostiti. Odlučila je da ne dopusti da joj Milica odrasta u sredini zagušenoj učmalošću gradskih nedogađanja. I otišla je. Stigavši u varoš, odabrala je kuću uz levu obalu Tamiša. Da umesto zaprške ili terpentina, jutrom udahne reku. A tu, u glavnom šoru, preko puta belo okrečene crkve sa dva tornja, nastavila je da doteruje ženske glave. Samo je sad za ulaz „Kod Lele“ naručila ragastov od bukovog, a ne od hrastovog drveta. I unutrašnji zidovi nisu imali rukom načinjenu šaru isprepletanih ružinih pupoljaka. Bili su obojeni bledo zelenom masnom farbom koja je laka za održavanje. Čim rujnu septembar, njena Milica krenu u prvi razred osnovne škole.

Nisu imali ni mačku, ni bicikl. On bi je ponekad sačekao u dovratku. Nikada se nije grohotom smejao, ali se zaštitnički osmehivao. Jelena bi se pravila da ne zna za postojanje dve vezane kofe kod ulazne kapije i pokušala bi da prođe pored njega glumeći začuđenost. On, siroče nađeno na pragu Doma za napuštenu decu kada je imao svega nekoliko sati, umeo je da pruži topao zagrljaj. Držao bi je u naručju i njihao sa usnama spuštenim na njen kapak. I pre nego što su začeli Milicu, kao ženu bi je uzimao dva puta, možda tri puta godišnje. Dodir kojim je zaticao vrelinu na njenoj koži, podsećao je Jelenu na kulinarsku znatiželju njene babe koja je, činilo joj se, baš istim takvim pokretom i izrazom iščekivanja, proveravala kažiprstom jesu li joj se dovoljno stegle pihtije. Ali, utešila se vremenom Lela, dok je njegovog zagrljaja u dovratku i njegove divne očinske brige za Milicu, ništa joj neće nedostajati. Nikada. To joj je i on obećavao. Drugog dana Božića, pijani Bora je svojim novim golfom „trojkom“, srebrnim, sa aluminijumskim felnama, naleteo na Milutina koji je hodao mokrom stazom duž glavnog puta, noseći još vruću veknu hleba. Najpre ga je, pri brzini od 134 kilometara na sat, kako je glasila zvanična procena opštinskog veštaka, poput krpene lutke podigao na vetrobransko staklo, a onda odbacio preko betonskog kanala pravo na šiljke gvozdene ograde kojom su gradski oci štitili Spomenik neznanog junaka od pobunjenih Srba kivnih na komunizam kojeg se ne sećaju i na rat u kojem su učestvovali zarad ciljeva koje ne razumeju. Jelena nije htela da ode u mrtvačnicu gradske bolnice. Trebalo je da ga prepozna i potvrdi da je to smrskano nebiće kojem je gvozdeni šiljak prošao kroz usta, da je to njen Milutin. To nije njen Milutin. Prepoznao ga je njegov brat koji je doputovao iz Beča. Posle sahrane, tutnuo je Jeleni u džep 500 maraka. I tad je primetila da njene Milene nema na

Rakila je bila Milicina učiteljica. Krhka žena s teretom neočekivano bujnog poprsja i nezgrapnog imena koje je nasledila od očeve majke. Svi koji su je voleli zvali su je Rada. Imala je dvoje dece, dečaka od tri i devojčicu od šest godina. Muž joj je bio, što bi se reklo, zgodan čovek. Stasit, mrk i uspravan. I visoko obrazovan. Inženjer rudarstva. Putovao je svakoga dana do obližnjeg grada, gde je radio kao šef pogona u moćnoj fabrici čiji se dim ponekad vijao sve do njihove varoši. Vraćao se kasno uveče, umoran i naredbodavan. Rada ga je čekala stalno svečano nameštenom sofrom: stolnjak sa šindlerajem, dupli tanjiri, desno nož pa kašika, levo viljuška i tanjirić sa dva parčeta toplog hleba prekrivenog damastnom uštirkanom salvetom i gore, u vrh tanjira kašičica za obavezan slatkiš iza večere. Dešavalo se da Rada odstoji dok on jede. Ako ne bi bio premoren, dopuštao bi joj da mu ukratko iznese ima li šta novo u vezi dece. Lela se zaljubila u Radu poslednjeg dana 2000. godine, dok joj je prstima prikupljala kosu u punđu. Poželela je da joj ljubi vrat. Od kako su se prvi put srele, jedne nedelje, u prednjem crkvenom dvorištu, Jelena ju je prepoznala sa Milutinovih štafelaja. Bila je poput onih, koje su, svaka sa svoje slike, bežale u kuću, unoseći veš pred letnju oluju, ne primećujući da im se u žurbi pojas kućne haljine odvezao i da im se vidi drhturavo rumenilo stomaka natkriljeno grudima putenijim od domaćih kajzerica, dojki beljih od mladog sira napravljenog od danas namuženog mleka. Još prilikom prvog susreta ispričaše se kao da se znaju oduvek. Ubrzo, postale su nerazdvojne prijateljice koje su štepale sećanja uz zajedničke kafe, heklale smisao ženskih života kroz misao o dragim knjigama, vezle pokrstice od strepnji nad decom, ukrašavale snežne kratkodnevnice šaputavim redovima s navijutkom.

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

Nastavak sa stra.29...Gordana Vlajić

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Nisu preskočile ni jedan dan za doplitanje čipke po godine. U Nadu. Neku Nadu iz kancelarije, da. Ne može više to da ivicama zalazeće ili izlazeće svakodnevnice čineći je lepšom, tako krije i sve će učiniti da Rakila i deca ne oskudevaju, tako joj je ukrašenom. U svemu su bile zajedno: u dečijim bolestima, rekao. slavama, komšijskim zađevicama, varoškim svadbama, ženskim Te noći Rada je ostala da spava kod Lele. Ali nije htela tegobama. ponuđenu utehu Lelinog zagrljaja. Lela je bila iskidana. Kad je Radi umro brat, tu prvu noć, spavala je kod Lele. Usamljenija nego kad joj je, božeoprosti, kad joj je postradao Nikad Lela nije osetila toliku požudu kao kad je grlila toplo telo Milutin. On svojom smrću nije odneo mogućnost da ga nadalje svoje prijateljice. To je zbog smrti, tumačila je sebi tokom ostatka mašta. Rada je i to odnela. noći, posmatrajući uspavanu Radu. Smrt podseća da ćemo minuti Rada nije htela Lelino telo. Danima je ležala i plakala. obuzeti svakodnevnim poslom, bez naslade. Smrt začikuje. Jedva Leli je rekla da je dosadna sa tim moljakanjem o nekakvom je, pred zoru, pobegla u san. oproštaju, sa tim preklinjanjem o Cele dve godine grlile ponovnoj vezi, o su se u najstrasnijoj i beskrajnoj i čistoj najtajnijoj pohoti. U svakoj ljubavi: - Lela, ostavi prilici koja bi im poličila na me na miru, bila je neuhvatljivu. Dok je Rada razgovetna. - Shvati, mutila šne za tortu, Lela bi joj niko mi ne treba. Milija prišla od pozadi. Ljubeći joj već dugo nije moj, znala meka i rumena ramena, smakla sam ja to, oseti žena. bi peševe kućne haljine sa Oseti utrobom i srcem, njenih poluraskrečenih nogu i ne mora videti, ne mora pomerivši joj gaćice, zavukla joj niko ništa natuknuti. bi prste u Radino kremasto Dala sam, jeste... dala međunožje. Onda bi kleknula sam da me ljubiš... i ja među njene butine i dugo, sam tebe, daaa, sitila dugo joj milovala dojke. sam svoju strast, svoju Jednom su se ljubile u špajzu. alavost, živa sam duša, Prvo su se smejale svojoj razumi il’ nemoj, briga šašavosti, pa zar među me, mislila sam..., ako materinim heklerajem i to malo tako... sa turšijom, i tolikim teglama... tobom, pa ipak sam njih dve. Lela se leđima poštena. Mislila sam, oslonila na policu sa ako sam sa ženom, pekmezom od kajsija, a Rada nisam kurva. Nisam! Idi joj je lagano lizala lice. Kapke, više, Lela. obraze, usta... jezikom joj je skidala pljuvačku sa zuba i Kada je izbrojala novce desni, kao da prikuplja rosu sa dobijene za frizersku latica. Rada je gurnula koleno radnju, poslala je Milicu među Leline noge. Stezala joj da se pozdravi sa je bedra, privlačeći je. Obe su drugaricama. Odselile ječale, njišući bokovima. Lela su se iz kaljave banatske se tresla od uzbuđenja. Nije varošice u uredno više pomerala prste uronjene u popločano bačko selo Radinu vlažnost. Nije imitirala gde je nastavila da radi mužjaka. Samo se opustila. frizerski posao. Samo Otvorila je usta, onemoćalo ih što je sada na ulazu puneći mekotom Radinog pisalo „Kod Mite“. ramena. Rada je sasvim malo Dimitrije Vitomirov, podigla glavu, oslonila svoje Winfried Besslich BESS, Germany© 2010 berberin iz oba rata je znojavo čelo na Lelino i tiho na dan kada je Lela počela da radi, rešio da ode u penziju. Nije joj zapevala: Besameee, besame mučooo. Lela je i dalje drhtala. uzeo ni dinara za zakup, bi mu žao samohrane žene sa detetom. Jedne zimske večeri, Rada je utrčala kod Lele u kuću ne Dogovorili su se da će Lela kuvati, prati i brinuti o starcu, a obazirući se što unosi hrpe snega i zime. Ostavila je vrata otvorena napraviše i ugovor o doživotnom izdržavanju. Već posle mesec i bacila se na otoman. Ridala je. Lela se prepala. Jedva su se dana suživota u istoj kući, uoči sv. Petke, Mita je ušao u Lelinu pribrale da sakupe isfronclanu stvarnost u sliku koja je obema spavaću sobu gde je noćivao do kraja njenog života. kidala dušu. Milija je toga dana došao u uobičajeno vreme s posla i Milica je krenula u treći razred. rekao Radi da je napušta. Razvodi se. Zaljubljen je. Već četiri Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

31 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! nije u stanju krasti, uzimati procenat i varati najbliže saradnike, završi u zatvoru. Uspostavili su sistem zakona, o d n o s a i r e a l i z a c ij a k o j i s u svojevreme no najavili Branko Miljković i Branko Ćopić. Otišavši svojevoljno sa ovoga svijeta. Jer imali su opciju: postati živi licemjeri ili mrtvi ljudi. I odabrali su ovo drugo. Zaista, čemu se nadati u zemlji gdje su uspostavili sistem zakona, odnosa i realizacija u kojem se otvoreno smiju onima što poštenje stavljaju na pijadestal nade. Čemu? MILINA GLUPOSTI

Sabahudin Hadžialić TAMO GDJE SVI KRADU, NIKO NE KRADE Uspjeli su! Uspostavili su sistem zakona, odnosa i realizacija u kojem je sasvim normalno postalod a idoli nacije postanu bivši ratni zločinci, a današnji tajkuni. Uspostavili su sistem zakona, odnosa i realizacija u kojem je sasvim normalno da su lica iz crnih hronika ugledni građani. Uspostavili su sistem zakona, odnosa i realizacija u kojem je sasvim normalno da književnik živi na ivici gladi dok pisar pliva u zlatu i kadifi. Uspostavili su sistem zakona, odnosa i realizacija u kojem je sasvim normalno da neko ko kaže da

Postoje dvojica “socijaldemokrata“ koji pokušavaju zavarati narod. Jedan je Srbin a drugi Bošnjak, odnosno Musliman. Jednom je ime Milorad a drugom Zlatko. Jednom je prezime Dodik a drugom Lagumdžija. Prvi ne voli drugoga. Drugi ne voli prvoga. Sastali su se . Da se rastanu. A toliko su toga jedan protiv drugoga kazali. Neko će reći, to je politika! Jeste u zemlji izgrađenih odnosa u kojem postoji pravo i pravednost, obaveza i odgovornost. Ovdje i sada, u ovakvoj, jadnoj državi koja nosi ime Bosna i Hercegovina, to nije politika! To je milina gluposti čiji je cilj opljačkati do sada neopljačkano, orobiti do sada neorobljeno. To je milina gluposti čiji rodonačelnici bijahu svi oni koji su 1990.g. obećavali raj nebeski na zemlji, Švajcarsku novoga doba. To je milina gluposti i za onoga ko je sjeo u fotelju svoga oca da završi započeto što mu rahmetlija ostavi u amanet: konačnu podjelu drage mi zemlje. To je milina gluposti za SVE političare, bez obzira kojoj političkoj stranci ili opciji pripadaju u oba entiteta ove države. I, šta je alternativa. Ima je:...dvije su mogućnosti: plivati u kaljuži smrada koju živimo ili pokušati saprati se otvorenim sukobljavanjem sa bandom, bez obzira na ime i prezime koje nosi. Problem je samo što nas je malo. Ja radim svoj dio posla. A ti?... SNIJEG JE OPET, SNJEŽANA Ponovo nas je iznenadio snijeg, krajem novembra/studenog. Mnoštvo saobraćajnih nesreća zbog automobila sa ljetnim gumama. Mnoštvo poginulih zbog te nedužne klimatske promjene. Zimi što hita. I tada se pitamo zbog čega ova civilizacija uopće opstaje. Ne opstaje već polako nestaje. I uz pomoć snijega. Našom krivicom.

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

33 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Zoran SpasojeviÄ&#x2021; Paske, Srbija ÂŠ 2010

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

34 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Opet ništa. Zabrinuo se.

Mirjana Grbac Pismestrović

„Daj, pusti to! Radije priključi svjetiljku za radni stol i kompjutor.

ENERGIJA SVUDA OKO NAS

Stan koji smo došli pogledati bio je malen, ali s vrlo praktično Ovo možeš i kasnije“ rekla sam mu, već umorna od prenošenja raspoređenim prostorom. Nalazio se u prizemlju, imao je debele materijala i arhive i slaganja u ormare. zidove od cigle, koji zadržavaju toplinu, na dobroj lokaciji u središtu Nekim čudom me poslušao i priključio stolnu svjetiljku. Trajalo je kratko, pa se opet posvetio istraživanju problema s linijom. Dok je

grada, s parkirnim mjestom u dvorištu... Što ćeš više?!

„Svi koji su ovdje radili, rekli su da tu vlada pozitivna energija“ gledao u žice iza aparature ja sam uključila stolnu svjetiljku da bolje rekao je vlasnik stana kad smo pregovarali o cijeni najma.

vidim slagati ladice u radnom stolu.

„To mi baš i treba“, odvrati moj mužić.

I gle čuda!

Moj mužić mora imati radni prostor koji ga inspirira, koji ga Kako sam pritisnula prekidač na svjetiljci, počne svirati glazba i to smiruje, koji je blizu kuće da može skoknuti na ručak i koji se lako tako glasno da smo se oboje preplašili. Srce nam je skoro stalo od može naći, ako mu dolazi netko od poslovnih klijenata. A i ja volim šoka. imati

barem

dobru

atmosferu

dok

bavim

dosadnim „Nisam ništa pipnuo“ progovori moj mužić nakon što se sabrao od

knjigovodstvom.

šoka.

Ovo s energijom jako nam se dopalo. Brzo smo se dogovorili.

„Ja još manje“ dodam ja.

Već slijedeći tjedan dopremili su nam namještaj. Nije ga bilo „Pazi, sad svira“ nastavi on, i dalje u čudu promatrajući kablove i previše, pa smo do četiri poslijepodne sve rasporedili.

žice. „A ništa nisam stisnuo“.

Onda smo drugi dan počeli prikopčavati najnužnije aparate.

„Nešto si morao stisnuti“ dodam ja,“ samo nisi primijetio. Stalno

Primijetili smo da su u svim prostorijama instalirane brojne utičnice gledaš iza linije, možda si nešto pritisnuo koljenom“. i prekidači. Bilo ih je posvuda, a najzagonetnija je bila utičnica na „Sad bi ti rekao čime sam pritisnuo... Kad ti kažem, nisam ništa ni plafonu u najvećoj prostoriji. Ali nije nam trebala, pa se njome pipnuo!“ Ja sam zbunjeno sjela na stolicu, a on napokon pritisne prekidač

nismo ni bavili.

Moj mužić jako voli muziku dok radi, pa je najprije prikopčao staru kojim se uključuje i isključuje cijela linija. stereo liniju koja je doduše zauzimala puno prostora, ali je davala Ništa. Pogleda me. dobar zvuk. A u novom radnom prostoru bilo je mjesta na pretek. „Ovo mi nije jasno“, progovori tiho kao da bi ga netko nepoželjan Dakle, prikopčao je sve žice i kablove, sve to spojio na zvučnike i mogao čuti. pun zadovoljstva uključio liniju da mu svira dok dalje razmješta „Meni još manje“, dodam ja. stvari. Ali linija ne daje ni glasa!

A glazba i dalje svira.

Strpljivo je izvadio sve utikače iz utičnica i okrenuo ih obrnuto, Onda se moj mužić dosjeti i izvadi utičnicu iz zida. Nestane glazbe, zamijenio je i kablove, one lijeve u desne rupe, a one desne, u lijeve a s njom i svjetlo iz stolne svjetiljke. Nakratko smo oboje utihnuli, a rupe i opet, pun očekivanja, pritisnuo prekidač.

onda se moj muž podigne i krene prema prekidaču za svjetlo pokraj

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

Nastavak sa str.34...Marija Pismestrović

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! vrata. Kako je pritisnuo prekidač tako se upali svjetlo, ali u drugoj ovako: sobi.

1. Svjetlo u predsoblju pali se u predsoblju.

„Ovo nije normalno“, reče on. Ja krenem u drugu sobu i pritisnem 2. Svjetlo u zahodu pali se u kuhinjici. prekidač, a svjetlo se upali u maloj prostoriji u predsoblju, koja je nekada vjerojatno služila kao ostava. Tu smo pogurali neke nevažne

3. Svjetlo u velikoj sobi pali se u kupaonici. 4. Svjetlo u maloj sobi pali se u velikoj sobi.

stvari da nam ne smetaju dok im ne nađemo odgovarajuće mjesto, pa

5. Svjetlo u ostavi pali se u maloj sobi. su i vrata ostala poluotvorena. Odmah smo primijetili odakle svjetlo Svjetlo u kuhnjici pali se u ostavi. dolazi. „A što ako su to duhovi?“ prošapćem ja. Niz leđa mi prostruji Uključivanje električnih uređaja: hladnoća.

1. Stereo linija – uključi stolnu lampu. I obrnuto.

„Ne lupaj gluposti“, odvrati moj hrabri mužić „ Odakle ti to?“

2. Kompjutor se,hvala Bogu, pali i gasi normalno.

„Ovaj stan je star sto godina...tko zna tko je tu prije živio... ili možda umro...“ razmahala mi se mašta. Stisla sam se na stolici pokraj radnoga stola i odlučila ne micati se otuda. Ali sam morala na zahod.

3. Bojler se uključuje istovremeno sa svjetlom u predsoblju – ODMAH ISKOPČATI radi pregrijavanja!!!

4. Telefon radi normalno. Ako prikopčaš laptop, imaš besplatno

Pritislo me od straha. internet. „Hoćeš me otpratiti?“ pitala sam muža.

Utičnica na plafonu je aktivna samo kad je upaljeno svjetlo u velikoj sobi.

„Pa tu ti je zahod u predsoblju...“ „Bojim se...“

P.S.

„Ajde... idem ja s tobom“ Krenuo je ispred mene i pritiskao redom sve prekidače za svjetlo u Neki dan nazvao nas je gazda stana, kaže da je sam instalirao zvono svim prostorijama. Odjednom je čitav stančić bio obasjan kao na ulaznim vratima, ali ne radi. Ne zna zašto, ali ne bi trebao biti problem,danas svi imaju mobitel

Betlehem i ja sam hrabro ušla u WC. Još nisam ni završila, kad se odjednom ugasi svjetlo i ja se nađem u potpunome mraku. A ništa pipnula nisam. Izletila sam u predsoblje napola odjevena i utrčala u sobu gdje je moj mužić slagao knjige. „Svjetlo se samo ugasilo“ kažem mu. „Ja sam ugasio u kuhinjici, da ne svijetli bez veze“ prizna on. Trebalo nam je dugo dok smo donekle naučili kompletan raspored paljenja i gašenja svjetala u stanu, kao i električne veze preko utičnica. Za svaki slučaj izradili smo uputstvo za uporabu koje

izgleda

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

36 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Berislav Blagojević

POSTSOCIJALISTIČKA TRAGIKOMEDIJA

Harms: Zašto ste zabrinuti, prijatelju? Sofronije: Zbog krize, Danil Ivanoviču, zbog krize... Harms: Šta se vas tiče ta kriza, moliću lijepo? Sofronije: Brinem se za posao. Bez posla nema plate, bez plate ne mogu da kupim hranu, da platim račune za struju, vodu, grijanje... Harms: Razumijem vas... Sofronije: Bojim se da ne shvatate težinu problema. Vidite, mogao bih da živim sa činjenicom da umirem od gladi ili da se smrzavam, ali da hodam neuredan, smrdljiv i prljav - to već ne bih podnio! Harms: Shvatam! Ja sam umro od gladi, ali ima i gorih usuda. Zamislite da se pojavite na razgovoru za posao, odijelo vam musavo, kosa nepočešljana i brkovi potkresani nakrivo! Nije to mala stvar... Nego, imate li posao? Sofronije: Imam, ali ne dobijam platu već šest mjeseci. Harms: Pa šta biste htjeli, prijatelju!? Vi barem idete na posao! Šta je sa hiljadama onih koji ne idu nigdje? Sofronije: Njihovi brkovi ne moraju biti besprijekorni! (Kraj) ZURENJE U SUNCE

Sofronije: Ima nade, Danil Ivanoviču, ima nade! (radosno trlja ruke) Harms: Zar? (trže se iz dubokih misli) Sofronije: Upravo sam čitao o nekom jogiju (mislim da se zove Hira Ratan Manek) ili šta je već, koji tvrdi kako već godinama živi samo od vode i Sunca! Kaže kako mu hrana uopšte nije potrebna. Harms: Imate li dokaze? Sofronije: Ne, ali... Harms: Jeste li ga upoznali? Sofronije: Ne. Harms: Jeste li pokušali? Sofronije: Nisam, ali hoću. Šta nam drugo preostaje? Harms: Ja jesam. I gladan sam. Užasno sam gladan! Sofronije: Znači, nema nade? (u nevjerici) Harms: Nema... (ponovo zauzima pozu Rodinovog Mislioca)

(Kraj)

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

37 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Senad Nadarev iÄ&#x2021;, Bosna i Hercegovina ÂŠ 2010

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

38 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Borislav Šajtinac Kopija nedozvoljena - Copyright VG Bild-Kunst, Bonn / Sajtinac, Paris

Pripremio Petar Pismestrović

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

39 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Borislav Šajtinac Izgleda da na vojvođanskoj zemlji ne rastu samo kukuruzi, pšenica i ostalo što plodna zemlja daje, već i ljudi plodnoga stvaralaštva. I Vojvođanin, i Jugoslaven, i Nijemac, i Francuz, jednom riječju - kosmopolit. U jednoj osobi stvaraju i slikar, i karikaturist, i filmaš. Cinik, kritičar, satiričar, ironičar, promatrač i sudionik. Jedan čovjek , a toliko lica. Borislav Šajtinac je umjetnik u svakom pogledu. Prvo ga je zavela karikatura. A onda se posvetio filmu. Kaže, već deset godina nije crtao karikature. A one su ipak tako moderne i aktualne kao da su danas nastale. Kao da je u njima ostavio dimenziju bezvremenosti kako bi joj se možda jednoga dana, kad poželi ili kad to iz njega smo navre, opet mogao vratiti. Da li je to logičan razvoj jedne ličnosti ili naprosto više ličnosti u jednoj. Pa se bore za prevlast. Šajtinac je čovjek kojemu nije lako naći sliku u internetu, ali je posvuda lako naći tragove koje ostavlja za sobom. Tražite li ga u Njemačkoj, Francuskoj ili bilo gdje drugdje na ovoj planeti, naći ćete ga, ali ga nećete prepoznati. On kao da se skriva iza svojih djela. Možda je tako i bolje. Postoje autori kojima znamo samo njihov lik, jer su njime zasjenili i vlastita djela, pa se pitamo zbog čega su uopće poznati. Gledajući rad Borislava Šajtinaca nameće se suprotno pitanje - zašto je ostao tako slabo poznat u našim krajevima. Ili je tomu kriva ona stara uzrečica: „Daleko od očiju….“

BORISLAV ŠAJTINAC - rođen 1943. godine u Melencima (Vojvodina), Srbija. Diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu i Akademiji lijepih umjetnosti u Parizu. Objavljuje crteže i karikature u zemlji i inozemstvu. S knjigom humorističkih crteža „Kažiprst” pojavio se 1965. godine. Radi ilustracije za knjige, a krajem šezdesetih počinje se baviti crtanim filmom. Debitirao je s filmom „Analiza“ i još poznatijim djelom „Izvor života“, koji je radio s Nikolom Majdakom. Slijedili su njegovi filmovi nagrađeni na festivalima u Beogradu, Bilbaou, Oberhausenu, Krakovu, Anesiju, Čikagu, Tampereu, Miamiju i Locarnu. Bavi se slikarstvom. Autor je nekoliko knjiiga karikatura. Crteže objavljuje u

Kopija nedozvoljena - Copyright VG Bild-Kunst, Bonn / Sajtinac, Paris Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

40 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Kopija nedozvoljena - Copyright VG Bild-Kunst, Bonn / Sajtinac, Paris Kopija nedozvoljena - Copyright VG Bild-Kunst, Bonn / Sajtinac, Paris

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

41 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Kopija nedozvoljena - Copyright VG Bild-Kunst, Bonn / Sajtinac, Paris

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

42 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Kopija nedozvoljena - Copyright VG Bild-Kunst, Bonn / Sajtinac, Paris

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

43 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Kopija nedozvoljena - Copyright VG Bild-Kunst, Bonn / Sajtinac, Paris

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

44 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Kopija nedozvoljena - Copyright VG Bild-Kunst, Bonn / Sajtinac, Paris

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

45 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Kopija nedozvoljena - Copyright VG Bild-Kunst, Bonn / Sajtinac, Paris

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

46 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Kopija nedozvoljena - Copyright VG Bild-Kunst, Bonn / Sajtinac, Paris

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

47 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Kopija nedozvoljena - Copyright VG Bild-Kunst, Bonn / Sajtinac, Paris

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

48 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Kopija nedozvoljena - Copyright VG Bild-Kunst, Bonn / Sajtinac, Paris

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

49 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Kopija nedozvoljena - Copyright VG Bild-Kunst, Bonn / Sajtinac, Paris

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

50 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Kopija nedozvoljena - Copyright VG Bild-Kunst, Bonn / Sajtinac, Paris

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

51 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Kopija nedozvoljena - Copyright VG Bild-Kunst, Bonn / Sajtinac, Paris

Kopija nedozvoljena - Copyright VG Bild-Kunst, Bonn / Sajtinac, Paris Kopija nedozvoljena - Copyright VG Bild-Kunst, Bonn / Sajtinac, Paris

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

52 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Kopija nedozvoljena - Copyright VG Bild-Kunst, Bonn / Sajtinac, Paris

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

53 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! ZABILJEŽIO PAVLE POPOVIĆ, Srbija-BiH

Više... Više čujemo jedni druge nego što se razumemo. (Radović Duško) Više hrabrosti treba za patnju nego za smrt.((Bonaparte Napoleon)) Više ima nijemih od vjenčanja nego od rođenja. (Racković Radomir) Više je blaga u knjigama nego u gusarskom plijenu na Otoku sa blagom. (Disney Walt) Više je prodavnica nameštaja nego knjižara, a opet mnogima fale daske. (Jovanović Rade) Više je proveo vremena u poslaničkoj klupi, nego u školskoj. (Lalović Ranko) Više mi se ne diže ni na himnu! (Radosavljević Goran Čorba) Više nam ne peru mozak. Sada nas cede. (Novaković Rajko C.) Više nas ne deli provalija. Napunili smo je leševima. (Baljak Aleksandar) Više nas umire nego što se rađa. Mi se smrti ne bojimo. (Mihajlović Momčilo) Više ne guramo samo kamen, sad guramo i Sizifa. (Pjević Predrag) Više ne izvozimo pamet. Prezasitili smo svetsko tržište. (Denčić Vesna) Više ne izvozimo pamet. Što smo imali to smo prodali! (Denčić Vesna) Više ne laje u horu. Postao je solista. (Tumarić Mića M.) Više ne možemo udarati glavom u zid! Zidovi su nam u ušima. (Tolevski Vasil) Više ne možeš go da izađeš na ulicu a da neko ne pokaže prstom na tebe. (Milojević Dejan) Više ne možeš naći ni bačeno, a kamoli izgubljeno. (Vlahović Vladislav) Više ne muca. Prešao je sa riječi na djela. (Zakovšek Anton Dudo) Više ne nosimo glavu u torbi. To je sad potrošačka korpa. (Denčić Vesna) Više ne promašujemo. Sklonili su metu. ((Honić Senad - Hona)) Više ne propadamo. Dno nam je sada na vrhu. (Tofčević Dejan) Više ne robujemo stranoj propagandi. Domaća je efikasnija. (Denčić Vesna) Više ne udaram šakom o sto. Smiruju me udarci glavom o zid. (Milenković Vladica Vlajče) Više ne vjerujem u glasine! Sada su to pouzdani izvori. (Lakušić ilija) Više nećemo udarati glavom o zid. Zidovi su nam u ušima. (Tolevski Vasil) Više nema čabrova. Sada prdimo u prazno. (Pešev Božo) Više nema petogodišnjih planova razvoja.Ima samo od danas do sutra, što je dovoljno da se svaki dan nešto ukrade! (Mitrović Borislav) Više nema razlike između doktora i pacijenata. Cela zemlja pretvorena je u bolnicu. (Denčić Vesna) Više nemamo prijatelja, ali zato imamo televiziju. (Anonimus) Više ni deca ne veruju u naše bajke. Valjda ćemo i mi jednom podetinjiti. (Simeunović Srđan Senedan) Više ni podzemlje ne radi na divlje. Sve se overava! (Micin Rajko) Više ni sam ne vjerujem u ono što pričam.(Berić Miladin) Više niko ne priča crnjake. Zbilja je preovladala. (Matejić Dragan) Više nismo goli i bosi. Dobili smo odoru. (Denčić Vesna) Više nismo malograđani. Svakim danom nas je sve više. (Pavlović Srba) Više nismo ružni, prljavi i zli. Promenila se moda. (Denčić Vesna) Više nismo u beznadežnom položaju. Sada smo u bezizlaznoj situaciji. (Kulić Živko) Više ništa nije isto, osim praznih priča. (Laličić Peko) Više njih je napisalo isti aforizam o predsedniku. Odgovaraće onaj ko se prvi toga setio. (Stanojević Zoran) Više od trideset godina čekam posao ...još malo pa ću i u penziju. (Halilović Abdulrahman Ahil) Više prava imate u seksu nego u politici. U politici kad vas pritegnu, ne možete ni da mrdnete. (Tolevski Vasil) Više puta naprasitost nije ništa drugo do prekipela i suviše brza iskrenost. (Kraljica Natalija) Više puta sam nudio život za slobodu. Niko nije hteo to da uzme. (Papeš Raša) Više se dug ne računa po glavi stanovnika. Nema toliko glava. (Denčić Vesna) Više se ne igramo. Sve smo izigrali. (Laličić Peko) Više se ne pere novac tek tako. Sada se svuda nešto gradi. (Laličić Peko) Više se ne radi na crno. Sada se radi crno na belo. (Laličić Peko) Više se ne selimo. Samo tovarimo stvari. (Matejić Dragan) Više se ne smatram Srbinom. A ni manje. (Ilić Milovan Minimaks) Više se ne snabdijevam u kontejneru pored zgrade, već na gradskom smetlištu. U trendu su megamarketi. (Ilić Dragan) Više se ne svađamo: niko ni sa kim ne govori. (Ilić Milovan Minimaks) Više se ne trudim da budem prvi kod žena, zadovoljiću se i kao poslednji. (Ničić Slobodan Mango) Više se ni vatra ne gasi vodom. Sad svi traže neki prah. (Stević Stefan) Više Srba izgine u saobraćaju nego u sačekušama. To znači da je najjača saobraćajna mafija. (Ognjanović Dragan) Više stotina krađa, a po novinama mu povlače samo inicijale. U razvijenoj demokratiji on bi već bio ime! (Papeš Raša) Više vjerujem Vladu, nego Vladi. Vlado je čovjek koji ne obećava. (Rajković Veljko) Više volim crne nego plave žene. Manje se prljaju. ((Miranović Mijo Grof)) Više volim da jedem čokoladu nego da postanem manekenka. (Đurica Marina) Više volim da me bije loš glas nego dobar siledžija. (Ilić Milovan Minimaks) Više volim kontejnere nego narodne kuhinje. Samo što je tamo veća gužva! (Tolevski Vasil)

Više volim natpis "Zabranjen ulaz", nego "Izlaza nema." (Ježi StanislavLec) Više volim vladu nego svoju ženu! Vlada me redovnije seksa. (Tolevski Vasil) Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

54 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Svijet satire u MaxMinus-a....MaxMinus u svijetu satire. World of satire in MaxMinus...MaxMinus within the world of satire. T.S.Eliot – aforizmi i misli

Dramska igra bi ti trebala dati nešto o čemu da razmišljaš. Kad vidim dramsku igru i kada je razumjem prvi put, onda znam da ne može biti naročito dobra. *** A toothache, or a violent passion, is not necessarily diminished by our knowledge of its causes, its character, its importance or insignificance.

Zubobolja, ili nasilna strast, nije nužno umanjena našim znanjem u otklanjanju njegovih/njenih uzroka, njegovih/ njenih karaktera, njegovih/njenih važnosti i beznačajnosti. *** All significant truths are private truths. As they become public they cease to become truths; they become facts, or at best, part of the public character; or at worst, catchwords.

Thomas Stearns Eliot (26. septembra/rujna 1888 - 4 januara/siječnja 1965)

Sve značajne istine su privatne istine. Kada postanu javne one prestaju postajati istinama, tada postaju činjenice, ili u najboljem slučaju, dio javnog karaktera, ili u najgorem slučaju, „riječi kojih se kačimo“.

xxx Rođen u Americi, no ipak, engleski pjesnik, dramatičar, te književni kritičar, nedvojbeno najvažniji pjesnik na engleskom jeziku 20. vijeka. Njegova prva uspješna publikacija, „Love Song of J. Alfred Prufrock“, An election is coming. Universal peace is declared and the foxes have a sincere interest in prolonging the lives of the poultry. objavljena u Chicagu, u lipnju 1915, smatra se remek djelom modernističkog pokreta. Poslije nje su slijedile neke od najpoznatijih pjesama na engleskom jeziku, uključujući Gerontion (1920), The Izbori dolaze. Univerzalni mir je proglašen i Lisice imaju Waste Land (1922), The Hollow Men (1925), Ash Wednesday (1930), iskreni interes u produžavanju života peradi. Old oposum's Book of Practical Cats (1939) i Four quarterts (1945). On je također poznat po njegovih sedam dramskih predstava, a xxx naročito Murder in the Cathedral (1935) i Cocktail Party (1949). Dobio Nobelovu nagradu za književnost i Orden za zasluge 1948.g. Anxiety is the hand maiden of creativity. Eliot je rođen u St. Louisu, a obrazovan je na Sveučilištu Harvard. Nakon diplome 1909, studirao je filozofiju na Sveučilištu u Parizu Strah je djevičanska ruka kreativnosti. godinu dana, a zatim je dobio stipendiju za Merton College, Oxford 1914, postaovši britanskim građaninom kad mu je bilo 39. " U mojoj xxx poeziji očito ima više zajedničkog sa mojim uglednim suvremenicima u Americi, nego sa bilo čim napisanim u mojojoj generaciji u Engleskoj", kazao o svojoj narodnosti i svojoj ulozi u vlastitom radu. Any poet, if he is to survive beyond his 25th year, must alter; he must seek new literary influences; he will have different emotions to "To ne bi bio ono što jest, a mislim da ne bi bilo tako dobro ... ako bih express. bio rođen u Engleskoj, a to ne bi bilo što jeste, ako bih ostao u Americi. To je kombinacija stvari. No u svojim izvorima, u svom emocionalnom izvoru, dolazi iz Amerike. „ Bilo koju pjesnik, ako mu se da preživjeti mimo njegove AFORIZMI I MISLI

25. godine, mora se promijeniti, on mora tražiti novi književni utjecaj, on će imati različite emocije za izraziti.

A play should give you something to think about. When I see a play and understand it the first time, then I know it can't be much good.

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

55 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Svijet satire u MaxMinus-a....MaxMinus u svijetu satire. World of satire in MaxMinus...MaxMinus within the world of satire. xxxx As things are, and as fundamentally they must always be, poetry is not a career, but a mug's game. No honest poet can ever feel quite sure of the permanent value of what he has written: He may have wasted his time and messed up his life for nothing.

Kako stvari stoje, a kao bitno da uvijek moraju takve biti, poezija nije karijera, nego igra kreveljenja. Nema iskrenog pjesnika koji uvijek može osjetiti bezgraničnu sigurnost u trajnu vrijednost onoga što je napisao: On može izgubiti svoje vrijeme i učinit svoj život zbrkanim ni za ništa. xxx

Ja sam u Anglo-katoličke vjere, klasicistit u književnosti i rojalist u politici. xxx I don't believe one grows older. I think that what happens early on in life is that at a certain age one stands still and stagnates.

Ne vjerujem da je bilo odraste i postane stariji. Mislim da je ono što se događa rano u životu je da u određenoj dobi osobe stoji i dalje stagnira. xxx I had seen birth and death but had thought they were different.

Business today consists in persuading crowds.

Biznis se danas sastoji od uvjeravanja svjetine.

Sam vidio rođenje i smrt, ali sam mislio da su bile drugačije.

xxx

Every experience is a paradox in that it means to be absolute, and yet is relative; in that it somehow always goes beyond itself and yet never escapes itself.

I have measured out my life with coffee spoons.

Svako iskustvo je paradoks po tome što znači da je apsolutno, a ipak je relativno, u smislu da nekako uvijek ide iza sebe, a ipak nikada ne pobjegne od sebe.

Izmjerio sam svoj život kašićicama kafe.. xxx I will show you fear in a handful of dust.

xxx

Pokazat ću ti strah u šaci prašine.

Genuine poetry can communicate before it is understood.

xxx Istinsko pjesništvo može komunicirati prije nego što je shvaćeno. xxx Home is where one starts from. Dom je mjesto iz kojeg se počinje/krene. xxx Humankind cannot bear very much reality.

Čovječanstvo ne može nositi mnogo stvarnosti. xxx I am an Anglo-Catholic in religion, a classicist in literature and a royalist in politics.

If you aren't in over your head, how do you know how tall you are?

Ako niste u preko svoje glave, kako znate koliko ste visoki? xxx Immature poets imitate; mature poets steal.

Nezreli pjesnici oponašaju; zreli pjesnici kradu. Xxx In my beginning is my end.

U mom početku je moj kraj.

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

56 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Svijet satire u MaxMinus-a....MaxMinus u svijetu satire. World of satire in MaxMinus...MaxMinus within the world of satire. It is obvious that we can no more explain a passion to a person who has never experienced it than we can explain light to the blind.

nečista srca: za srce je varljiv iznad svih stvari, i očajnički opak.

Očito je da ne možemo više objasniti strast osobi koja ga nikada nije doživjela nego što to možemo objasniti svjetlo za slijepe.

xxx

xxx It is only in the world of objects that we have time and space and selves.

Only those who will risk going too far can possibly find out how far one can go.

Samo oni koji će rizikovati da idu predaleko mogu eventualno otkriti koliko daleko se može ići. xxx

Samo u svijetu objekata postoji da imamo vrijeme i prostor i sebe. xxx It's not wise to violate rules until you know how to observe them.

Our difficulties of the moment must always be dealt with somehow, but our permanent difficulties are difficulties of every moment.

Naše poteškoće trenutka uvijek se moraju rješavati na neki način, ali naše stalne poteškoće su poteškoće u svakom trenutku.

Nije pametno kršiti pravila, sve dok znate kako ih promatrati.

xxx

Our high respect for a well read person is praise enough for literature.

It's strange that words are so inadequate. Yet, like the asthmatic struggling for breath, so the lover must struggle for words.

Naš visoko poštovanje za osobu koja mnogo čita je dovoljna pohvala za književnost.

Čudno je da su riječi tako neadekvatne. Ipak, poput astmatičara koji se bori za dah, tako se mora ljubavnik boriti za riječi.

xxx People to whom nothing has ever happened cannot understand the unimportance of events.

xxx Let's not be narrow, nasty, and negative.

Ljudi kojima se nikad ništa nije dogodilo ne može razumjeti nevažnost događaja.

Hajde da ne budemo uski, gadni, i negativni.

xxx

Xxx

Playwriting gets into your blood and you can't stop it. At least not until the producers or the public tell you to.

My greatest trouble is getting the curtain up and down. Moja najveća nevolja je u tome da zastor (u predstavit) ide gore i dolje.

xxx

Pisci dramskih tekstova ulaze ti u krv i ne možeš ga zaustaviti. Barem ne dok ti producenti ili javnost to ne kaže.

O Lord, deliver me from the man of excellent intention and impure heart: for the heart is deceitful above all things, and desperately wicked.

O Gospodine, izbavi me od čovjeka odličnih namjera i Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

57 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Svijet satire u MaxMinus-a....MaxMinus u svijetu satire. World of satire in MaxMinus...MaxMinus within the world of satire. xxx Poetry should help, not only to refine the language of the time, but to prevent it from changing too rapidly.

Nobelova nagrada je karta za vlastiti sprovod. Nitko nikada nije učinio ništa nakon što ju je dobio. xxx

Poezija bi trebala pomoći, ne samo da biste precizirali jezik vremena, ali i kako bi spriječili vrijeme da se mijenja previše brzo.

The progress of an artist is a continual self-sacrifice, a continual extinction of personality.

xxx

Napredak umjetnik je stalno samožrtvovanje, stalno slabljenje ličnosti.

Some editors are failed writers, but so are most writers.

xxx

Neki urednici su promašeni pisci, ali kao i, uostalom, većina pisaca.

There is no absolute point of view from which real and ideal can be finally separated and labelled.

xxx

Nema apsolutne točke gledišta iz koje stvarna i idealna mogu biti konačno odvojene i označene.

Television is a medium of entertainment which permits millions of people to listen to the same joke at the same time, and yet remain lonesome.

xxx There is no method but to be very intelligent.

Televizija je medij za zabavu koje dopušta milijunima ljudi da slušaju isti vic u isto vrijeme, a ipak da ostati usamljeni.

Nema metoda, nego biti vrlo inteligentan.

xxx

The communication of the dead is tongued with fire beyond the language of the living.

This is the way the world ends, not with a bang, but a whimper.

Komunikacija mrtvih je jezik s vatrom izvan jezika živih. xxx The last temptation is the greatest treason: to do the right deed for the wrong reason.

Posljednje Iskušenje je najveća izdaja: činiti pravo djelo za pogrešan razlog. Xxx The most important thing for poets to do is to write as little as possible.

Najvažnija stvar za pjesnike za činiti je da pišu što je manje moguće.

To je način na koji svijet završava, ne s praskom, ali uz cviljenje. xxx This love is silent.

Ova ljubav je tiha. xxx Mi znamo previše, i uvjereni u premalo. Naša literatura je nadomjestak za religiju, i tako je naša vjera.

We know too much, and are convinced of too little. Our literature is a substitute for religion, and so is our religion.

xxx The Nobel is a ticket to one's own funeral. No one has ever done anything after he got it. Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

Franja Straka, Srbija ÂŠ 2010

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

Franja Straka, Srbija ÂŠ 2010

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

Franja Straka, Srbija ÂŠ 2010

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

61 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

http://dhirasbk.weebly.com http://dhirasbk1.weebly.com

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

Predstavljamo knjige/Representation of the books...

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Eksluzivno, najnovija knjiga karikatura Petra PismestroviÄ&#x2021;a, objavljena i predstavljena publici u Austriji 25.11.2010.g.

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

63 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Petar PismestroviÄ&#x2021; sa promotorom, gospoÄ&#x2018;om Helanom Walner U Klagenfurtu, 25.11.2010.g.

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

64 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Petar Pismestrovic was born in Sremska Mitrovica, former Yugoslavia in 1951. After the school graduation he studied political science in Zagreb, and since 1970 he works as professional cartoonist. Aside of his work for 40 newspapers and magazines, he organised 25 exhibitions of his own works in former Yugoslavia, took part in numerous cartoon exhibitions and festivals worldwide and won five first prizes, twice in Tolentino (Italy), Deva (Romania), Zagreb (Croatia), Belgrade (Serbia) as well as the second Prize in Seoul (Korea), the "Excellence Prize" in Tokyo (Japan) and the Special Prize in Istanbul (Turkey). One of the founding members of the croatian cartoonists association (HDK). Pismestrovic works for Kleine Zeitung (Austria) since 1992. His works have been published in magazines and newspapers such as Nebelspalter (Switzerland), Courrier International (France), New York Times (USA), International Herald Tribune (France) , Cicero(Germany). Cartoon exhibitions in Klagenfurt (1992, 2000), Feldkirchen (1994), Ferndorf (1997), Tainach (1998) , Köflach and St.Veit a.G. (2007). Aside of three books with hs own cartoons, his works have been published in various other books such as "The Finest International Cartoons Of Our Time" (USA), Marylin in Art, Madonna in Art ( Great Britain), "The Big Book of Bush" (USA), "The best Political Cartoons of the year 2007" (USA), "Politik für das dritte Jahrtausend - Festschrift fur Alois Mock zum 60. Geburtstag", "Hohles Haus - Zitate aus Nationalratssitzungen der letzten zehn Jahre", "Zukunft denken -Festschrift für Wolgang Schüssel" ( all Austria) „Eurospott“(Germany).He also made illustrations for various books, Posters, Record covers and mascots. Pismestrovic is austrian citizen since 1996.

Petar Pismestrović je rođen u Sremskoj Mitrovici, u bivšoj Jugoslaviji 1951.godine, današnjoj Srbiji. Nakon diplomiranja studirao škole političkih nauka u Zagrebu, a od 1970 radi kao profesionalni karikaturista. Pored svog rada za 40 novina i magazina, on je organizovao 25 izložbi svojih radova. U bivšoj Jugoslaviji, učestvovao je na brojnim izložbama i festivalima karikature širom sveta i osvojio pet prvih nagrada, dva puta u Tolentino (Italija), Devi (Rumunija), Zagrebu (Hrvatska), Beogradu (Srbija), kao i druga nagrada u Seulu (Koreja), "nagradu za izuzetnost" u Tokiju (Japan) i Specijalna nagrada u Istanbulu (Turska). Jedan je od osnivača hrvatske asocijacije karikaturista (HDK). Pismestrović radi za "Kleine Zeitung" (Austrija) od 1992. Njegova dela su objavljena u časopisima i novinama kao što su Nebelspalter (Švajcarska), Courrier International-a (Francuska), Njujork tajms (SAD), Međunarodni Herald Tribjun (Francuska), Ciceron (Nemačka). Izložbe karikatura u Klagenfurtu (1992, 2000), Feldkirchen (1994), Ferndorf (1997), Tainach (1998), Köflach i St.Veit ag (2007). Pored tri knjige sa njegovim karikaturama, njegovi radovi su objavljeni u raznim drugim knjigama, kao što su "The Finest International Cartoons Of Our Time" (USA), Marylin in Art, Madonna in Art ( Great Britain), "The Big Book of Bush" (USA), "The best Political Cartoons of the year 2007" (USA), "Politik für das dritte Jahrtausend - Festschrift fur Alois Mock zum 60. Geburtstag", "Hohles Haus - Zitate aus Nationalratssitzungen der letzten zehn Jahre", "Zukunft denken -Festschrift für Wolgang Schüssel" ( all Austria) „Eurospott“(Germany). Takođe je ilustrovao veliki broj knjiga, plakata, uradio puno omota i maskota za razne proizvode. Pismestrović je austrijski državljanin od 1996. godine. Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

65 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

66 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

67 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

68 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

69 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

70 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

71 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

72 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

73 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

74 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

75 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Predstavljamo knjige/Representation of the books...

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

76 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Predstavljamo knjige/Representation of the books...

Winfried Besslich BESS, GermanyÂŠ 2010

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

77 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Predstavljamo knjige/Representation of the books...

Winfried Besslich BESS, GermanyÂŠ 2010

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

78 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Predstavljamo knjige/Representation of the books...

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

79 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Predstavljamo knjige/Representation of the books...

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

80 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Predstavljamo knjige/Representation of the books...

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

81 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Predstavljamo knjige/Representation of the books...

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

82 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

PREPORUČUJEMO ZA ČITANJE KAO E-KNJIGU ILI DOWNLOAD KAO pdf. format sa WWW stranice http://diogen.weebly.com PRVI GODIŠNJAK DIOGEN pro kultura magazina (septembar/rujan 2009 — septembar/rujan 2010). — od 1.9.2010....300 stranice A4 formata. Takodjer specijalna izdanja DIOGEN pro kultura magazina su online od 1.10.2010.g. We would like to recommend to read as Ebook and/or download as pdf. format from WWW: http://diogen.weebly.com FIRST ANNUAL ISSUE of DIOGEN pro culture magazine (September 2009 – September 2010) - since 1.9.2010...7 300 pages of A4 format..Also, as 1.10.2010, special editions of DDIOGEN are online...

http://diogen.weebly.com DOWNLOAD pdf.: http://www.scribd.com/doc/36694879/DIOGEN-Pro-Kultura-Magazin-No1-g http://www.4shared.com/document/w3H4UAjM/DIOGEN_pro_kultura_magazin_No1.html Listajte E-magazine…Read E-magazine http://content.yudu.com/Library/A1oybh/DIOGENprokulturamaga/resources/index.htm?referrerUrl=http%3A%2F% 2Fwww.yudu.com%2Fitem%2Fdetails%2F211541%2FDIOGEN-pro-kultura-magazin-DIOGENIS-pro-culturemagazine

Želite biti Marketing menadžer MaxMinus magazina...? Kontaktirajte nas i dobićete povoljan angažman u 30 % od vrijednosti donesenog adverta/reklamnog sadržaja. Reklame objavljujemo kako na WWW stranici tako i u magazinu MaxMinus. Kontakt na sabihadzi@gmail.com

FIRST FOUR ISSUES of MaxMinus you can browse and read on/PRVA ČETIRI BROJA MaxMinus magazina možete čitati i listati na http://maxminus.weebly.com Ako bude adverta bit će i naknade za autore! A i magazin neće biti besplatan sa advertom!

Orebić, Croatia paradise on Earth during all year long... Orebića, Hrvatska..tokom cijele godine NIJE LJETO SVE ŠTO SIJA! Contact: +385 20 713 894 http://www.freewebs.com/orebicvillaamira/index.htm

Marketing koji radi za vas 24/7 Svi drugi su dobri, mi smo drugačiji!

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

83 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

OPTIMISTA

MaxMinus i DANI SATIRE Pljevlja vam predstavljaju historiju/ istoriju/

Zemlja me primi u svoje nedro, i sad u budućnost gledam vedro. PESIMISTA

Alek MARJANO Mrtav sam, ali ćuti more, biće i gore!

PATRIOTSKA PESMA Rođen sam u jednom selu Rudničke nahije, nisam učesnik bune na dahije, nisam učesnik ni potonjih ustanaka i buna, kojih je istorija do vrha puna.

EPIGRAMI NAPREDAK tužim, ni da mu vratim.

Dakle, ljudi nemaju zašto da me cene, svi ti ustanici su zaslužniji od mene.

Zbog svega toga moja okolina donela je o meni sud da sam neizlečivo lud.

Ali, dođe li neprijatelju da opet kreće, kraj mene živog proći neće,

PRIVATNO GROBLJE

poručujem mu da ga unapred hvata jeza, jer neću dozvoliti da me i on zeza.

PESNIK

Na svakom ćošku prijatelj me vreba, pa zar mi još i neprijatelj treba! DOBRI ČOVEK IZ KUĆE BEZ BROJA

Nekada je obećanje bilo ludom radovanje. Sad se došlo do takvog stanja da i ludi daju obećanja! U ISTI MAH Veliki konjanici na čelu nam jašu, pa nam mašu, pa nam mašu... Ne trudite se, manite mahanje, dovoljno je i jahanje!

Umesto tebe, jesenji liste, gledam tvoje poreklo, tvoj koren. Umesto ptica pevaju gliste. Ovaj mrak je za poeziju stvoren. Sad ćutim, ali najveću pesmu slutim o predelima naopako okrenutim.

PERSPEKTIVA

KAPETAN

HORSKA PESMA

Putniče, ti se varaš Kao cvet živim pod staklenim zvonom ako misliš da više ne komandujem neba, nikom, ništa ne želim, imam sve što mi treba. zakopčaj se kad sa mnom razgovaraš , i stani mirno pred mojim spomenikom! Mislim i radim sve polako. Zašto da žurim? Ne nerviram se, ne vidim nepravdu, jer Disciplina je najvažnija, drug, obično žmurim. ti si vojni obveznik i pred rakom. A sad na levo krug, i marš, marš - trčećim korakom!

Prebolećemo mi sve jade, i više se nećemo jadati, ostvarićemo mi sve nade, i više se nećemo nadati.

Joj, da li znate, joj, kakve smo postigli, joj, uspehe, joj, rezultate! KRITIČNA TAČKA Kako se koje jutro razdanjuje, broj poštenih se drastično smanjuje. Uskoro može doći takvo stanje da pošteni više neće moći da se smanje.

I tako bure vremena sa blaženim osmehom guram, niti šta dižem, niti šta preturam. HEROJ Kad idem ulicom milujem mačke, pse i decu. Svemu se radujem: punom tramvaju i punom mesecu.

Život svoj ne želim ni da produžim, ni da skratim. Ako me neko udari neću ni da ga

Kad je poslednja bitka vođena, kad je samo još stopa zemlje bila neoslobođena, jedno zalutalo zrno me smače.. . Sad svakog dana na mom grobu Sloboda sedi i plače.

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

84 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS http://www.poemes-epars.com

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

85 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS

More than 15 languages

300 pages 80 authors Poems, stories, reviews, essays

300 stranica 80 autora Pjesme, priče, eseji, prikazi, osvrti 2009/2010

Iz štampe je izašao PRVI BROJ DIOGEN pro kultura GODIŠNJAK-a (sa autorima predstavljenim na 15 jezika na stranicama... formata A4 na 300 stranica). Obzirom da objavljivanje GODIŠNJAKA na bilo koji način ne finansiraju ili podržavaju bilo koje institucije države Bosne i Hercegovine, ili privatni namjesnici- tajkuni, ovo je pionirski pokušaj da pronadjemo čovjeka unutar kulturnih nadanja, a da istovremeno nismo dužni nikome zahvalnost do samim autorima, koje smo predstavili u našem magazinu online na http://diogen.weebly.com/ tokom perioda septembar 2009-septembar 2010 (više od 80 autora) Cijena po izlasku iz štampe ovog magazina/knjige koji objavljujemo uz pomoc Izdavačke kuće DHIRA, Kusnacht, Švajcarska (ustupljen ISBN code bez naknade) je 20 KM za BiH, odnosno 10 Eura/Evra za sve vas koji se nalazite van BiH. Poštarina se dodaje na navedenu cijenu (unutar BiH dobijate magazin sa plaćanjem po prijemu dok, ako ste van BiH - prvo izvršite uplatu na naš račun, a zatim vam dostavimo poštom vaš primjerak magazina). Dakle, sada se magazin može naručiti po navedenoj cijeni za jedan primjerak.

From the printing just came out the very First issue of DIOGENES pro culture YEARBOOK ANNUAL )of 300 pages in A4 format..with mor ethan 15 languages involved).. Since the publishing of DIOGENES pro culture magazine YEARBOOK ANNUAL in any way was not funded or endorsed by any of the institutions of Bosnia and Herzegovina, neither of any of private reagent-tajcoon, this is a pioneering attempt to find the human being within the cultural hopes and at the same time we are not obliged to anyone except to express gratitude to the authors themselves - to you - whom we presented in our magazine online at http:// diogen.weebly.com/ during the period September 2009September 2010 (more than 80 authors). Price per press individual issue of the magazine / book, published by Publishing House Dhira, Küsnacht, Switzerland (referred ISBN code free of charge) is 20 KM or 10 euro / euro for all of you who are outside of BiH. Postage is added at the listed price (If you are outside of BiH, first you do the payment on our account and after that we are sending you the copy of magazine/book). So, now the magazine can be ordered at a specified price, from one or more copies.

Narudzbe na sabihadzi@gmail.com

Orders on: sabihadzi@gmail.com

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

86 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS ZASTUPLJENI AUTORI U PRVOM BROJ DIOGEN pro kultura GODIŠNJAK– štampano izdanje na 300 stranica A4 formata 2009/2010.

Autori predstavljeni u prvom broju štampanog Godišnjaka DIOGEN pro kultura magazina 2009/2010. Poezija: Goran Vrhunc, Sanja R. Petrović, Zorica Šentić, Dejan Đorđević, Vojko Rebula, Slobodanka Boba Đuderija, Samir Tahirović, Samira Begman Karabeg, Gordana Knežević, Nihad Mešić River, Aleksandra Čirkin, Mirzeta Memišević, Nermina Omerbegović, Spasoje Milovanović, Bogdanka Rakić, Danja Đokić, Adi Jašarević, Ivana Stanisavljev, Biljana Diković, Elvedin Nezirović, Majo Danilović, Faruk Šehić, Tatjana Debeljački, Milo Jukić, Olivera Milojković Opresnik,

Alan Pejković, Kate Jovanovska, Elvis Huremović, Jasminka Pitić, Sanja Ž. Nedeljković, Enes Topalović, Svetlana Matić, Ermin Čelenka Skoromanin, Sanela Kuko, Petar Pismestrović, Halyna Krouk, Tanja Milojević, Mensur Ćatić, Branka Dojkić, Senada Smajić, Božo Popadić, Ozrenka Fišić, Tomislav Dretar, Milica Blagojević Janković, Biljana Gajić, Gordana Stojkovska, Milka Vujnović, Katarina Kiković Jović, Ružica Blagojević, Slavica Anisija Blagojević, Ljubica Vukov Davčik, Blanka Alajbegović, Petar Milić Periša, Jasmina Šušić, Vjekoslav Vukadin, Vanja Gredelj, Tanja Stupar Trifunović, Slobodanka Živković, Ivo Mijo Andrić, Branka Zeng, Elizabeta Stojanovska, Vesna Konc Marjanović, Ibrahim Spahić, Mirjana Marinković, Boris Staparac, Vesna Hlavaček, Zoran Matić Mazos, Sabahudin Hadžialić, Slobodan Žikić, Radmilo V. Radovanović, Jasmin Hasanović, Anto Stanić, Belma Malkoč, Josip Kurevija.

Proza: Boris Staparac, Vida Nenadić, Andrej Glišić, Stevo Basara, Siniša Stojanović Sinister, Marko Car, Majede Motalebi, Anto Zirdum, Mustafa Smajlović, Ivan Despotović, Jasmina Hanjalić, Marija Fekete Sullivan.

Esej: Sabahudin Hadžialić

ART: Pablo Picasso, Degas, Merad Berber, Biljana Zarubnica, Salvador Dali, Boris Staparac, Siniša Stojiljković, Đuro Politika, Zlata Bela, Zoran MatićMazos, Predrag Milovanović, Broko Blagić, Bosiljka Bokica Opačić, Đorđe Beara, Božidar Bošković, Boris Ptrački, Đura Šefer Sremac, Julian MacDonald, Tatjana Dojčinović, Nathan Ryan, Kandinsky, Chagall, Renoir, Andy Warhol, majede Motalebi, Ivana Živić, Botichelli, Monet, Bruegel, Cezanne, Deoning, Bosch, Klee,

Magritte, Sue Bond, Seurat, Masson, Derain, Dimitrije Popović, Hazim Čišić, Broko Sainović, Dragica Cvek Jordan, Zlata Labrović, Edo Murtić, Leonardo Da Vinči, Rick Van Der Meiden, Stojan Aničić, Jakov Bratanič. Mladen Čulić, Rudi Milat, Tamara Mikler, Željko Lapuh, Tihomir Čulić, Josip Bifel, Rudi Milat , Vlado Jakelić, Slavko Tomerin, Miljenko Bengez, Henri Marisse, Zdenko Velčić. ...još su tu i Konkursi...Najave...Knjige...Prikazi

Narudžbe na E-mail: sabihadzi@gmail.com (20 KM/10 Eura/Evra plus poštarina)

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

87 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS

NVO ALTRUISTA “SVJETLO” 2005-2010 – 5 godina STVARANJA NOVIH VRIJEDNOSTI Broj: 737/2010. Sarajevo, 30.11.2010. godine SAOPŠTENJE ZA JAVNOST Poštovani, Haris Čaušević, izvršni direktor NVO altruista SVJETLO, Sabahudin Hadžialić, književnik i glavni urednik Diogen pro kultura magazina potpisali su Ugovor o realizaciji projekta „Književnik u gostima“. Ceremonija potpisivanja Ugovora, uz prisustvo Amre Pašalić, članice organizacije održala se 30.11.2010. u Centru S... NVO alutruista SVJETLO u Ul. Logavina 11.

„I, konačno, zbog čega smo danas ovdje? Odgovor je veoma jednostavan. Da pokušamo uobličavanjem Književnih večeri sa nazivom Književnik u gostima približiti, animirati, interaktivno sublimirati napore i jednih (mladih s posebnim potrebama) i drugih (gledalaca-gostiju večeri) i trećih (autora koji učestvuju) da kreiramo pretpostavku mogućnosti približavanja te promjenjive note kulture koja se , nažalost, na ovim prostorima mijenja, ali u retrogradnom smjeru, uz časne izuzetke koji pokušavaju od izuzetka učiniti pravilo. Ljudi su, kako i navedoh, kulturna bića, i osnovni cilj je komuniciranje da bi se opstalo. Kako i Hemingvej reče: No man no island... Nijedan čovjek nije ostrvo... pa ni potrebama u ovakvim događajima pokazati da prostora za sve nas ima. Samo ga treba otvoriti. Barem pokušati.“-izjava je književnika Sabahudina Hadžialića, urednika Diogen pro kultura magazina. „Mi smo i ranije odlazili na izložbe, koncerte, predstave, ali nas posebno raduje saradnja sa Sabijem koji nam je omogućio da u narednih godinu dana , u našem prostoru, družimo se sa književnicima i steknemo ove prijatelje“- izjava je Amre Pašalić, članice NVO altruista SJETLO. Srdačni pozdrav, Izvršni direktor Haris Čaušević

„Projekat ima vrijednost jer otvara m o g uć n o s t osobama s umanjenim sposobnostima da kontinuirano imaju susrete sa književnicima iz BiH i regiona. Dodatna vrijednost je što se projekat realizira vlastitim sredstvima, volonterski i u partnerstvu“-izjavio je Haris Čaušević, izvršni direktor NVO altruista SVJETLO.

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

88 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS U Sarajevu, u petak, 03.12.2010.g. DRUŽENJE SA KNJIŽEVNIKOM Sabahudinom Hadžialićem

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

89 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

90 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

91 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

92 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS Rezultati konkursa “Zlatna kaciga” 2011 Na konferenciji za novinare u maloj sali Skupštine grada Kruševca, 27. novembra 2010. godine, saopšteni su rezultati 19. „Zlatne kacige“. Tema konkursa je bila „SPAS“, a za autore do 18 godina „ZUBI“. Na konkurs je pristigao sledeći broj radova: • Каrikatura: 173 autora iz 45 zemalja sveta, sa svih šest kontinenata (Evropa, Azija, Australija, Afrika, Severna i Južna Amerika) poslalo je 422 rada. • Pisana forma: – priča: 49 autora, 63 priče, – pesma: 60 autora, 90 pesama – aforizam: 68 autora, 1032 aforizma. Ukupno: 350 autora, 45 zemalja sveta, 422 karikature, 63 priče, 90 pesama i 1032 aforizma. Autori do 18 godina su poslali 202 karikature, 56 stripova, 1 priča, 53 pesme i 20 aforizama. ODLUKA I OBRAZLOŽENJE ŽIRIJA ZA KARIKATURU Žiri: Neđeljko Ubović (predsednik), Novica Kocić i Milanko Kaličanin Žiri je radio u punom saglasju, prilazeći pažljivo svakom poslatom radu. I ako se do kraja nismo izjašnjavali koje radove nagraditi, ispostavilo se na kraju da smo u prvom gledanju zapazili baš one radove koji su dobili nagrade. U svom radu smo se držali profesionalnih principa; estetike, etike i zadate teme… Do spasenja dolazi hrabrim verovanjem u sebe, u svoje okruženje, dobrih ljudi i vera da oni koji nisu dobri mogu jednog dana da se prodobre i budu spaseni. Žiri je jednoglasno odlučio: • Prva nagrada i „ZLATNA KACIGA“ – Mikhail Zlatkovsky (Rusija), • Druga nagrada – Milenko Kosanović (Srbija) • Treća nagrada – Javad Takjoo (Iran) ODLUKA I OBRAZLOŽENJE ŽIRIJA ZA PISANU FORMU Na konkursu Međunarodnog festivala humora i satire „Zlatna kaciga“ stiglo je ukupno 63 priče od 49 autora, 90 pesama od 60 autora i 1032 aforizma od 68 autora. Žiri u sastavu: Ljubodrag Stojadinović (predsednik), Petar Lazić i Ivko Mihajlović, doneo je odluku: Prvu nagradu za priču dobio je rad „Vera je pola spasa“ pod šifrom „Druga obala“, autora Tomislav Drvar iz Sombora. Odluku o ovoj nagradi žiri je doneo jednoglasno. Priča je uspešna literarna metafora teškoća sa kojima se Srbija i njeni građani susreću u pokušaju da se izbave iz krize. Autor se u svom radu uspešno služio ironijskim istorijskim paralelama uz nastojanje da na jedan moderan satirični način ukaže na ključne mane društva, države i njenih lidera u kreriranju krize i nedostatku ideja da se iz nje nađe odgovarajući izlaz. Drvar je uspešno pomirio relativno visok literalni stil i sarkazam kao sredstvo u realizaciji teme, kloneći se na taj način banalnosti i suviše pojednostavljenih, neposrednih iskaza.

Prvu nagradu za satiričnu poeziju žiri je dodelio pesmi pod naslovom: „Samo sloga Srbina spasava“ (šifra: „Srpski san“), autorke Jelene Kujundžić iz Majura. Žiri je ovu odluku doneo jednoglasno. U pesmi dominira niz snažnih sarkastičnih slika koje predstavljaju simbole naše stvarnosti uz parodiju mita o slozi Srba kao jedinom putu u spasenje. Simbolički i leksički pesma je u celini posvećena Srbiji i metafori njene sudbine uz osobenost da svaki stih počine slovom S. Prva nagrada za aforizam dodeljena je autoru koji je svoj rad poslao pod šifrom „Nada i Vera“ – Savi Martinoviću iz Beograda. Odluku o ovoj nagradi žiri je doneo jednoglasno. Iz grupe kvalitetnih aforizama ovog autora, žiri je odabrao: „Bela zastava nam je spasila živote. Za nju se mora naći mesto u nacionalnom muzeju.“ „Hitna pomoć je zakasnila akademskih petnaest minuta.“ „A šta vi pijete? – upita davljenik spasioca.“ Set uspešnih i duhovitih aforizama ima zajedničku poentu u satiričnom poimanju ideje o nacionalnom spasu i apsurdnim pokušajima da se do nje stigne. Nagrada Rade Brka dodeljena je priči pod naslovom „Spasavanje našeg dede“ (šifra: „Avala“) autora Dragiše Pavlovića Rasinskog iz Kruševca. Odluku o ovoj nagradi žiri je doneo većinom glasova. Nagrada Rade Brka dodeljuje se za negovanje narodnog humora. Uspešnim crno-humornim pristupom, autor se uspešno igra kultom života i smrti, kombinacijom tradicionalnog simboličnog lapota i primenom tehnološke revolucije u njegovoj negaciji. Poruka priče je da od naše crno-humorne i grobljanske kulture nema tehnološkog spasa. U Kruševcu, 27.11.2010. godine

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

93 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS

ODLUKA ŽIRIJA ZA RADOVE AUTORA DO 18 GODINA NA TEMU „ZUBI“ Žiri: Momir Dragićević (predsednik), Maja Olić i Radoje Savić, je jednoglasno doneo sledeću odluku: Nagrada za najbolji rad u kategoriji pisane forme autora do 18 godina, pesma „Matematički zub“ autora Andrije Isailovića iz Trstenika Autori koji će biti pozvani na MASTER CLASS – pisana forma: 1. Andrija Isailović iz Trstenika 2. Lazar Savić, 3. razred, Kuršumlija 3. Šifra „Nikola“ – Nikola Vlašković 6. razred, OŠ „Đuro Daničić“ Novi Sad 4. Šifra „Nike“ – Natalija Kocić, 16 godina, Niš, gimnazija „Bora Stanković“ 5. Šifra „Miša – Sava“, Božić Miloš, Pančevo, 17 godina • Nagrada za najbolju karikaturu autora do 18 godina: Aleksa Vujsić, 6. razred, OŠ Sutjeska, Zemun Nagrada za najbolji strip autora do 18 godina: Đorđe Bogavac, Niš Autori koji će biti pozvani na MASTER CLASS – karikatura i strip 1. Aleksa Vujsić, 6. razred, OŠ Sutjeska, Zemun 2. Marko Stamenković, 16 godina, ŠAF Vranje 3. Stefan Pleskonjić, 12 godina, OŠ „Vlada Aksentijević“, 11211 Borča 4. Aleksandar Petrikanović, Beograd 5. Miljan Šćepanović, Lajkovac 6. Milana Šušnjar, TŠ „Mileva Marić-Ajnštajn“, Novi Sad 7. Arsen Lalić, Beograd 8. Đorđe Bogavac, Niš 9. Katarina Karajić, Gimnazija, Čačak Milena Jevremović, ŠAF Vranje

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

94 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS

Poštovani! Obavještavamo Vas da će se u Sarajevu, 9. i 10. decembra 2010. održati međunarodna naučna konferencija pod nazivom Sarajevski filološki susreti I. Organizator ove konferencije jeste Bosansko filološko društvo (u saradnji sa Filozofskim fakultetom u Sarajevu) koje se nada da ovim započinje organizaciju tradicionalnih dvogodišnjih međunarodnih naučnih skupova iz oblasti filologije, odnosno lingvistike i nauke o književnosti. Neki od temeljnih ciljeva ove naučne manifestacije jesu jačanje istraživačkih kapaciteta bosanskohercegovačke filologije te njeno međunarodno promoviranje i afirmiranje, a posebno u vezi s proučavanjem jezičke i književne baštine naroda BiH, koja je – nažalost – još uvijek nedovoljno istražena, dok je u širim okvirima nerijetko i vrlo slabo poznata.

prilogu Vam šaljemo materijale koji Vam mogu pomoći, a dizajnirani su u skladu sa vizuelnim identitetom Sarajevskih filoloških susreta I: poster, program i sl. Isti ti materijali mogu se pronaći i ovdje: http://www.bfd.ba/aktivnosti/sarajevskifiloloki-susreti. Također smo zainteresovani za sve oblike saradnje koji za cilj imaju obavještavanje javnosti o ovom značajnom naučnom događaju. Ako imate bilo kakvih pitanja u vezi sa Sarajevskim filološkim susretima ili njihovim organizatorima, budite slobodni na nam se obratite. U ime Organizacionog odbora,

Nihada Lubovac, Naglašavamo da se radi o velikom i značajnom naučnom skupu PR Sarajevskih filoloških susreta I kakvog u Bosni i Hercegovini nije bilo u posljednjih dvadeset godina kada je riječ o ovoj oblasti. Na konferenciji će ove godine učestvovati devedesatak (90!) značajnih naučnika iz preko dvanaest različitih zemalja. Oni će raditi u tri sekcije: Književnost, Lingvistika, te Komparatistika, recepcija i prevodilaštvo. To će rezultirati zbornicima radova koji će biti objavljeni iduće godine. Ove godine cjelokupna bosanskohercegovačka kultura slavi najmanje tri izrazito važna književna jubileja – stogodišnjicu rođenja Meše Selimovića i Skendera Kulenovića te osamdesetpetogodišnjicu rođenja Derviša Sušića. Cijeneći ove bitne datume, vezane za imena trojice nemjerljivo značajnih, kanonskih autora bosanskohercegovačke i bošnjačke književnosti, Sarajevski filološki susreti I bit će najvećim svojim dijelom posvećeni temi Kanonska vrijednost kao živa tradicija (M. Selimović, S. Kulenović i D. Sušić). Na ovaj način želimo primjereno obilježiti i spomenuta tri velika jubileja, ali isto tako namjeravamo potaknuti i svestranije proučavanje književnih opusa ove trojice autora, kao i širih književnopovijesnih procesa i pojava u kojima oni učestvuju. Ovo je preliminarna informacija i o konferenciji ćemo Vas još obavještavati. Konferencija će se održati 9. i 10. decembra u konferencijskim salama hotela "Hollywood" dok će se press-konferencija povodom nje održati dva dana ranije, 7. decembra, u prostorijama Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Molimo Vas da se za press-konferenciju AKREDITIRATE, što je najbolje učiniti putem ovog maila (nlubovac@gmail.com) ili telefona 00 387 61 786 271, a moguće je i na mail Sarajevskih filoloških susreta sfs_info@bfd.ba Ukoliko ste zainteresovani za objavljivanje ove informacije, u

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

95 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS

Petru Pajiću nagrada „Radoje Domanović“ Književnik Petar Pajić dobitnik je nagrade „Radoje Domanović“ za ukupan doprinos srpskoj književnoj satiri za 2010. godinu. Nagradu dodeljuju Udruženje književnika Srbije i Fond „Radoje Domanović“. Nagrada „Radoje Domanović“, za ukupan doprinos srpskoj književnoj satiri za 2010. godinu, pripala je književniku iz Beograda Petru Pajiću, saopštio je žiri na konferenciji za novinare u Ministarstvu za dijasporu. Nagrada „Radoje Domanović“ za najbolju knjigu satire objavljenu 2009. godine dodeljena je satiričaru iz Kragujevca Radislavu-Raši Papešu i satiričaru iz Beograda Bojanu Ljubenoviću, dok je priznanje za doprinos satiri u drugim medijima (pozorište, film, TV, likovna i muzička umetnost) pripalo poznatom glumcu Velimiru-Bati Živojinoviću. Žiri je odlučio da u kategoriji ekselencija satire, nagradu,

namenjenu stranim satiričarima, dodeli Bojanu Bogdanoviću (Bosna i Hercegovina), Ganču Savovu (Bugarska) i Valeriju Butuleskuu (Rumunija). O laureatima odlučivao je petočlani žiri u sastavu: predsednik Udruženja književnika Srbije Srba Ignjatović, direktor Fonda „Radoje Domanović“, književnik Radoslav Tilger i književnici Dragutin Minić Karlo, Miljurko Vukadinović i Aleksandar Čotrić. Nagradu dodeljuju Udruženje književnika Srbije i Fond „Radoje Domanović“, a svečano uručenje priznanja biće 7. decembra u Ministarstvu za dijasporu. Izvor: http://blog.zikison.net/2010/12/01/petru-pajicu-nagradaradoje-domanovic/#more-5396

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

96 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Jordan Pop Iliev, Macedonia ÂŠ 2010

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

97 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Četvrtak/Thursday - 02.12.2010.

MaxMinus plus Makedonski OSTEN Slovenački TOTI list James Gaery WWW stranica Konkursi...još vijesti...

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

Specijalno Pavle Popović bira za vas...

98 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

TOTI list MaxMinus za vas...jedan mali dio satiričnog magazina iz Slovenije TOTI list and MaxMinus for you....one small part of the satiric magazine from Slovenia http://www.totilist.si/

Če si sam tresem poper v hrano je to samokritika, če mi trese poper žena je to kritika, če mi to dela tašča je to vmešavanje. Bojan , Hoče Mujo je obiskal zdravnika in zaprosil za potrdilo da je nesposoben za delo Zdravnik ga je vprašal kaj ti manjka: samo potrdilo... r.g., maribor Kako se po češko reče tangicam?

Prvi broj izašao prije 77 godina i jedini je list sa ovih prostora koji izlazi bez prekida od 1938.g.

ŠPAGIČKO ČES PRDIČKO Mirko, Gostilnička pri Jyrzy Mi je crknila mačka, zakopal sem jo za hišo. P.S. Le zaporedje dogodkov je bilo malce drugačno ....:) Barbika je le ena , Slovenija Ni ga junaka, večjega, ki tukaj copy paste kaka. Jana , Vojnik V čem je razlika med šahom in nogometom? Pri šahu so v igri samo štirje konji.... Jožek , Slovenija

http://www.vecer.com/blog/podatki/2010%5C12%5C01%5C2010120115562782-149-3-20-0.jpg http://www.vecer.com/blog/podatki/2010%5C11%5C30%5C2010113015175582-149-3-20-0.jpg http://www.vecer.com/blog/podatki/2010%5C11%5C25%5C2010112517555982-149-3-20-0.jpg Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

ZA LISTANJE/TO BROWSE: http://web.vecer.com/portali/vecer/v1/default.asp?kaj=16&p=TOTI%20LIST

99 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Predstavljamo WWW stranicu Jamesa Gearija, sigurno jednog od najpoznatijih aforističara ne samo u SAD-u već i u cijelom svijetu. We are presenting WWW site of James Geary, one of the most famous aphorist not only in USA but also in the World.

http://jamesgeary.com/

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

100 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Miljenko Žuborski (pripremio Pavle Popović) Manjak Nedostaje mi straha da bi pokatao hrabrost. Vlaga Stvari su važnije što su vlažnije Pripadnost Radost budućnosti pripada tuzi prošlosti. Iskušenja Vetrovi iskušenja ne remete dubinu savesti.

Vremena Sada čoveka može da proslavi sopstvena sramota. Nevolje Nevolje su prilike za prijatelje. Beznađe Beznađe rađa spokojstvo. Nepravda Nepravda je turpija za gnev... Sunce Sunce na zalasku izvlači pouku od svitanja...

Uzrok Ne bi jednima nikad nedostajalo, da drugima ne pretiče.

Zaborav Zaborav je skladište zaborava.

Mir U moći nema mira, jer je sva moć u miru.

Pokojnici Idemo za njima iako su iza nas.

Perad Lomača Ko se na knjigama ogrejao nije pokvario san... U životu sve do smrti Guska voli da se trti.. Sreću pernate živine Voda Zadovoljstva polna čine. Voda je znoj od leda Odnos Više je ludila u ljubavi, Nego ljubasvi u ludilu.

Preokret Za njima su prvo čeznuli, A onda su ih zeznuli

Čep Kod rakije Ništa se ne menja, Čep je čuvar flašinog poštenja.

Promena Ako čovek želi da se promeni, Treba da se kloni ljudi Kao što je on sam...

Razlika Što pametnom netreba, budali ne vredi.

Udruživanje Mane i nevolje se udružuju.

Zaborav Ko pije da zaboravi, ne zaboravi da pije. Rakija Ko rakiju zove u goste, najbolje je da ode od kuće. Pokajanje Možda su se pokajali koji su do sada krali

Sreća Luda sreća traži Društvo budala. Pohvala Pohvala budale se graniči sa uvredom.

Poštenje Poštenje je pokrivač vrline.

Obzir Poštedeo sam sve što sam propuistio.

Nemoguće Niti novcem do poštenja, niti poštenjem do novca.

Slavuj Slavuj kad peva ne leti.

Običaji Običaji su udružene navike.

Gordost Gordost je Naličje ponosa !

Siromaštvo Siromaštvo je Temelj blagostanja. Šake Dok je šaka biće i šamara. Mogućnost Kad bi bilo onako kako nije bilo, nebi nikad bilo onako kako jeste. Zaborav Kad prođu trenuci Klicanja i slavlja, Sve počne polako Da se zaboravlja.

Ko je zapljuvao bližnjega svoga, odao mu je priznanje. **** Osobe bez gaća su spremne na sve ! **** Dobit od prevare vuče dva gubitka. **** Ne mogu u istog Boga vjerovati tako različiti ljudi. **** Laskavac ima nježnost puzavice i podlost gmizavca. **** Dok sam pazio šta govorim, nisam pazio šta radim. **** Laskavac ukopava jezikom. **** Strpljenje je pravilno rasporenen gnev. **** Dobar oprašta,a budala zaboravlja. **** Ko stanuje svuda, ne treba mu adresa. **** Na svirali smernosti kajanje je poslednja rupa. **** Ko je pao u bezdan zaborava spasao se od zlopamtila. **** Najteža je kila od razmišljanja. **** Lek mora biti gori od bolesti... **** Ko traži istinu u koristi, neće imati korist od istine. **** Jednakost kvari prijateljstvo. ****

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

101 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

PRIČE (pripremio Pavle Popović)

obična stijena moćnija od mene? Želim da postanem stijena.“ I odmah, evo ga kako se visoko dizao u planini. Jedva je imao

KLESAR Živio jednom jedan klesar. Svaki bi dan odlazio u planinu klesati kamen.I dok je radio, pjevao je. Iako je bio siromašan nije želio imati više od onoga što ima, i zato ga nije bilo briga za cijeli svijet.

vremena uživati u novom stanju kada začu čudan zvuk koji je dolazio ispod njega. Pogleda dolje i na svoj užas opazi čovječuljka kako udara krampom da bi od njegovih nogu odsjekao gromadu kamena.

Jednoga dana bio je pozvan da radi u dvorcu kod nekog plemića. Kada je ugledao veličanstveni dvorac, prvi put u životu osjeti muku želje i uzdahne:

„Šta?“ povika. „Bijedno stvorenje poput toga da je moćnije od divovske stijene kao što sam ja? Želim biti čovjek!“ I tako je ponovo postao klesar koji bi odlazio u planinu rušiti kamen i tako u znoju i muci zarađivati svoj hljeb, ali s pjesmom u srcu, budući da je bio

„Kada bih ja bio bogat! Tada ne bih morao zarađivati za život u

zadovoljan s onim što jeste i da živi od onoga što ima.

znoju i muci kao što to sada činim.“ *** Zamislite kako je bio iznenađen kada je čuo glas koji mu reče: KOKOŠ U ORLU

„Tvoje je želja ispunjena. Od sada, šta god zaželiš biće ti ispunjeno.“

Jednog dana neki čovjek nađe orlovsko jaje i stavi ga pod Te su mu se riječi činile nerazumljivim sve dok se te večeri nije kokoš.Nakon izvjesnog vremena orlić se je izlegao istovremeno kad vratio u svoju kolibu i umjesto nje našao veličanstven dvorac kao i pilići.Počeo je da živi i ponaša se kao ostali pilići. Odrástao je sa onaj u kojem je radio. Zato klesar ostavi posao klesanja kamena i njima.Čitavog života orao je radio isto što i kokoši u dvorištu misleći da je jedna od njih. Kljucao je naokolo u potrazi za bubama i počne uživati u životu bogataša. glistama, kokodakao je i lepršao krilima, uzdižući se po koji pedalj Jednoga dana, kad je popodne bilo vruće i sparno, gledao je kroz iznad tla. Prošle su godine međutim i orao je ostario.Jednog dana prozor i opazio kako kralj s velikom pratnjom plemića i robova ugledao je u visini, na vedrom nebu, prolazi drumom. Mislio je: „Kako bi samo bilo lijepo da sam i ja kralj i da sjedim u rashlađenoj kraljevskoj kočiji!“ Njegova je želja čudesnu pticu moćnih raširenih krila, kako lebdi na vjetru.Stari orao odmah bila ispunjena, a on se nađe naslonjen u udobnoj kraljevskoj gledao je zadivljeno uvis. kočiji. No, unutar kočije bilo je toplije nego što je pretpostavljao. Gledao je kroz prozor kočije i počeo se diviti snazi sunca koja je «Šta je to?» - pitao je. sposobna prodrijeti i kroz debeli zid kočije. „Želio bih da sam sunce.“, reče sam sebi. Ponovo je njegova želja bila ispunjena i «To je orao, kralj ptica», rekla mu je jedna kokoš. našao se kako u svemir šalje svoje zrake topline. «On pripada nebu, dok mi kokoši pripadamo zemlji.» Sve je išlo dobro neko vrijeme. Tada, jednog kišnog dana, pokuša prodrijeti kroz guste oblake, ali nije mogao. Uporno je pokušavao, ali mu nije uspijevalo. Onda je pak htio da postane oblak. Bio je promijenjen u oblak i dičio se svojom moći da može zamračiti sunce – sve dok se nije pretvorio u kišu. I tako je neko vrijeme živio kao kiša. Ali na svoju nesreću otkrio je da mu je velika stijena prepriječila put i bio je primoran teći oko nje.„Šta?“ povika. „Da je

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

102 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

103 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

104 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

René BOUSCHET, France — s tripovi/karikature...comics/cartoons

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

105 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

René BOUSCHET, France — s tripovi/karikature...comics/cartoons

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

106 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

René BOUSCHET, France — s tripovi/karikature...comics/cartoons

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

107 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

PREDSTAVLJAMO KNJIGU NAJBOLJIH SVJETSKIH KARIKATURA WE ARE PRESENTING THE BOOK OF THE BEST WORLD CARTOONS

IV dio...Third part

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

108 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

109 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

110 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

111 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

112 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

113 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

114 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Priča o Mari(ji) Huani(ti) Naše malo selo sakriveno među brdima živelo je svoj miran, idiličan život udaljeno od tokova civilizacije i svih dešavanja. Putnici namernici svraćali su u selo i odlazili iz njega zadovoljni leptom prirode koja ga je okruživala, ljubaznošću ljudi, gostoprimstvom i, posebno, mirnim načinom života. Mir našeg sela prvi put je narušen kad je u selo svratila Marija Huanita sa svojim ljubavnikom. Mari Huana, po majci Francuskinja, po ocu Španjolka a ona sama državljanin Indije bila je na proputovanju baveći se istraživanjem rupa u zakonima slabo razvijenih sredina. Dan nakon što su zakupili sobu u jedinom hotelu u selu, simboličnog naziva Podzemlje, njen ljubavnik je otputovao besan zbog njenog očiglednog očijukanja sa Opi Jumom, recepcionerom hotela. Sama, željna dobre zabave, pometnju je unela najpre među momcima iz sela, savremenijeg načina razmišljanja. Odjednom je tu, strankinju, svako od njih želeo da proba. Uzimali su je jedan od drugoga u krug a ona sva zažarena prelazila je iz ruke u ruku zadovoljavajući svakoga od njih. Grupno i pojedinačno. Gorela je u svačijim rukama a oni su punim plućima upijali njene mirise. Sa njom su otkrivali neslućena zadovoljstva, dizali se u visine i padali na dno ponovo je tražeći. Onda je jednog dana nestala iz sela. Momci su patili za njom a, za divno čudo, u patnji su im se pridružile i neke devojke. Nastala je jedna opšta kriza koju je Radža od Stenleja, jedini koga Mari Huana nije mogla da obrlati, rešio bacivši gospođicu Mari Huanu polako u zaborav. Međutim.... Jednog dana u selo je, tokom predizborne kampanje svratio Met Amfetamin, portparol političke partije DOP, i na mlade glasače ostavio izuzetno jak utisak. Većina njih prihvatila je program ove partije, prezetnovan od strane Met Amfetamina, i počela da se prema njemu odnosi izuzetno zavisno. Jedini na koga ovaj program nije uticao bio je najbolji atletičar iz našeg sela, Hitro Nogić. On se, nakon lečenja kijavice i disajnih problema, pridržavao pomoći dr Efedrina jer je utvrdio da puno više i brže može da trči ukoliko ostane njegov pacijent. Na jednom od atletskih takmičenja, koje se održavalo u inostranstvu, slučajno mu je u ruke došao primerak glamuroznog časopisa u kome je na naslovnoj strani bila ona. Njegova prva ljubav, Mari Huana. Zamolio je jednog svog prijatelja da mu prevede tekst iz časopisa koji je pisao o njoj. Novinar

koji je radio intervju pisao je da je Mari Huana postala glumica i da je, izuzetno zapaženo od kritičara, odigrala glavnu ulogu u filmu "u Ekstazi" poznatog režisera Narko Kartela. Odigrala je Heroinu koja se borila za prava i slobode letenja i lebdenja a bila je izuzetno aktivna i u društvu za zaštitu životinja koje se bavilo zaštitom i povećanjem broja belih miševa i roze slonova. U poslednjem pasusu novinar je pomenuo političko angažovanje Mari Huane a ona je svoju političku aktivnost pojasnila rečenicom da je od skora postala članica LSD-a, partije opozicije u Parlamentu i da svoju kampanju planira da otpočne u selu gde je provela jedan deo svog života, računajući na odaziv glasača koji su je dobro poznavali. Kad se Hitro Nogić vratio iz inostranstva, sa medaljom oko vrata, u selu je zatekao Mari Huanu koja je uveliko radila svoju predizbornu kampanju a zarad viših političkih interesa ušla u ljubavnu avanturu. Njen izbor bila je sekretarica predsednika mesne zajednice, gospođa Koka. Njih dve napravile su pravi bum u selu razbijanjem svih moralnih normi koje su do tada postojale a kasnije i rezultatom u prvom krugu izbora. Rezultati izbora odjeknuli su i van granica našeg sela tako jako da se i gospodin Kokain iz odeljenja za obradu statističkih podataka sa izbornih jedinica iznenadio. Ubrzo, nakon izbora, za himnu našeg sela odabrana je popularna narodna pesma "Celo selo šmrče belo" a gospođica Mari Huana postavljena na mesto predsednika mesne zajednice. Dalji redosled događaja bio je neverovatan. Rezultati izbora u našem selu uticali su i na to da je Premijer Hašiš podneo neopozivu ostavku na svoju funkciju, pravdajući se time da Heroina Mari Huana ima loš uticaj na žuto-belu koaliciju tako što je sabotirala donošenje Zakona o zabrani pušenja i da je raspad koalicije koji je bio u najavi razlog zbog koga on podnosi ostavku i vraća se u pošten svet pornografije. Hitro Nogić, i dalje ludo zaljubljen u Mari Huanu, učestvuje na atletskim takmičenjima ali je zbog krivudavih staza počeo da trči kros trke.

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

115 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Projekat su zajedno pokrenuli Zoran Matić Mazos i Sabahudin Hadžialić, početkom 2010.g. Zbog prerane smrti kolege i prijatelja Mazosa, projekat je samo prolongiran za kratak period ali će biti realiziran tokom 2011.g.

Pozivamo sve autore sa prostora svih republika i autonomnih pokrajina bivše Jugoslavije da nam do 15.3.2011.g. dostave po trideset odabranih aforizama, fotografiju (crno-bijela, 300 dpi, formata 1200 x 800 pixela) i biografiju ne dužu od desetak redaka kao i bibliografiju. Također je potrebno da nam na adresu (jednu od njih) dole navedenu dostavite posljednju objavljenju knjigu (u MS WORD formatu, PDF. formatu ili poštom). Žiri, sastavljen od eminentnih književnika i satiričara, će odabrati petnaest aforizama koji će biti uvršteni u ANTOLOGIJU EX-YU AFORIZMA pod nazivom: "PRVA ANTOLOGIJA EX-YU AFORIZMA" Svaki autor će biti predstavljen sa petnaest aforizama. Slogan naše knjige je NE POSTOJE BOLJI AUTORI, POSTOJE AUTORI! Urednik izdanja je Sabahudin Hadžialić, Sarajevo, Bosna i Hercegovina U planu je objavljivanje Eknjige do sredine 2011.g. ali i štampanog izdanja regionalnog karaktera do kraja 2011.g. Aforizme dostaviti na E-mail adresu: sabihadzi@gmail.com , odnosno na adresu: Sabahudin Hadžialić, Grbavička 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina do 15.3.2011.g. Izdavač, MaxMinus, drugi prvoga nedjeljnog elektronskog časopisa za političku satiru, humor, karikaturu i strip na Balkanu.

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

RODITELJSKA PAŽNJA

116

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

DIO TREĆI...predstavljamo vam više od 3500 odabranih viceva koje je za vas pripremio Pavle Popović (Srbija-BiH) 41 Mujo kuha jaje i kaže: - "To prokleto jaje, kuha se već dva sata i nikako da se smekša !"

Ubjeđuje Srbin Bosanca kako su Srbi izmislili šatrovački ,a Bosanac mu veli: - "Hajdi mi reci matere ti na šatro: Smeđe boje !"

42 Sretna ti Nova jebem ti staru !

53 - "Fato, uporno tvrdiš da te Mujo silovao s nogu, uza zid, a ti si od njega visočija za pola metra ! Kako ?" - "Nabio mi lonac na glavu i drž'o se za ručke !"

43 - Kako naučiti kita da pije pivo ? - Lako, otvoriš pivo i staviš kitu u usta ! 44 - Kako se zove pimpek sa noktom ? - Karapandža ! 45 Svet je pun budala koji misle da je svet pun budala. 46 - Hmmmm, bila je jako dobra i draga cura i svi su je voljeli. - Neki čak i više puta. 47 Rone dva jastreba Jadranskim morem. I vide pastrmku. 48 Mujo i njegova Fata sjede za ručkom prije nego će Mujo poći na posao kad zazvoni telefon... Javi se Mujo i reče: - "Oprostite pogriješili ste broj...!" Nije malo prošlo opet telefon zvoni, opet se javi Mujo, i opet ista priča... Taman kad su bili pri kraju ručka opet zazvoni telefon a Mujo ljutito podiže telefonsku slušalicu i nakon što je saslušao ljutito reče: - "Ma pajdo pogriješio si ! Nisu ovo informacije o stanju puteva, zovi informacije pa `nek ti oni `reknu !" Zatim se okrene Fati i reče: - "Ma vidiš kretena jest uporan...Već treći put uporno pita jel put slobodan !" 49 Pas koji laje nije dovoljno kuhan !

54 Momak kaže devojci: - "Ti si prelepa !" Hvala kaže devojka : Ali ne mogu isto reći o tebi !" - "Možeš, možeš !", kaže mladić: "ako bi znala lagati kao ja !" 55 - Koja je razlika između žene i švalerke ? - 30 kg ! 56 Dva Srbina idu u lov. Ubili su jelena i odluče da ga odvuku za noge do kamiona. Tuda naiđe jedan čovek i kaže im: - "Nije moja stvar da vam kažem kako da nešto radite, ali bilo bi vam lakše da uhvatite jelena za rogove i vučete.Ne bi vam smetali rogovi !" - "Ajd da probamo šta nam je on rekao !" Posle deset minuta, jedan "lovac" kaže drugom: - "Taj čovek je bio u pravu, mnogo je lakše !" - "Jeste !", kaže drugi: "ali sad smo mnogo dalje od kamiona !" 57 Pita veštica ogledalo: - "OGLEDALCE, OGLEDALCE KO JE NAJLEPŠI NA SVETU ?" Ogledalo: - "Pa Miss sveta glupačo !!!" 58 Razgovaraju Japanac i Bosanac o najvažnijim stvarima u životu: - "Meni je na prvom mestu Japan, na drugom mestu posao a na trećem porodica !", kaže Japanac. Bosanac ga gleda začuđeno i kaže: - "Bolan, kod mene sve obrnuto... na prvom mestu mi porodica, na drugom mestu posao... a tek onda Japan !"

50 - Kako Rusi rješavaju talačku krizu ? - Tako da pobiju sve taoce ! 51 Razgovaraju dva tajkuna. - "Ne mogu da spavam kaže jedan. Pun sam dugova. A ti ?" - "Ko beba !" - "Kako, kad si dužan kao i ja ?" - "Sat spavam, sat plačem !"

http://www.poemes-epars.com

52 Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

RODITELJSKA PAŽNJA

117

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! DIO TREĆI — predstavljamo vam više od 3500 odabranih viceva koje je za vas pripremio Pavle Popović (Srbija-BiH)

59 Ulazi lijepa plavuša u trgovinu sa životinjama s namjerom da kupi neku egzotičnu životinju. Nakon malo razgledanja opazi kutiju sa žabama. Na kutiji je pisalo: Žablji seks! Jedna žaba 50$! Ako ne budete zadovoljni, vraćamo novac! Uputstva priložena. Plavuša pogleda oko sebe da li je neko gleda i šapne prodavacu za pultom: - "Uzimam jednu !" Prodavac uzme jednog žabca, da joj listić i kaže: - "Pažljivo sledite upute: 1.Istuširajte se . 2.Namirišite se najboljim parfemom. 3.Obucite seksi rublje. 4.Legnite u krevet i postavite žabca na pravo mjesto." Plavuša sve pripremi kako je pisalo i brzo legne u postelju, postavi žabca na pravo mjesto, ali na njeno iznenađenje ništa se nije dogodilo. Počela je kipjeti od bijesa, misleći da su je još jednom prevarili. Još jednom pročita uputstvo i opazi u donjem uglu listića sitnu poruku: Ako imate bilo kakvih problema, nazovite trgovinu sa životinjama. I ona odmah nazove. Muški glas na drugoj strani joj odgovori : - "Odmah dolazim !" Nakon pet minuta se začuje zvono. Plavuša otvori vrata i objasni: - "Vidite, napravila sam sve kako piše u uputstvu, ali ta se prokleta životinja samo sjedi tako i ništa se ne događa !" Muškarac sav zabrinut digne žapca, pogleda ga direktno u oči i ozbiljnim glasom mu kaže: - "A sad me dobro poslušaj! Ovo je zadnji put da ti ja pokazujem !"

62 Dva starija prijatelja razgovaraju: - "Godine prolaze !" - "Da !", kaže drugi: "pojebeš ženu dva puta i prođe godina !"

prepoznali smo nekoliko osumnjičenih. To su jedan tramvaj, jedna gorila iz zoo vrta i jedan frižider !"

70 Odredi SFOR na Kosovu jednog Srbina i 63 jednog Albanca da se, za primjer - Zašto su muhe najbolji novinari ? ostalima, pobratime. U tu svrhu treba da - ?!? zakolju i ispeku janje. Međutim svaki od - Zato jer odmah otkriju kada nešto zasmrdi ! njih se je vajkao da nema srca zaklati tako nedužnu životinjicu. 64 Nakon dugog i mučnog natezanja, popustio Ide dvometraš ulicom, a njemu u susret je Srbin: žena koja vodi dečaka. U mimohodu - "Ajde bre, kad već moram, ću da ga dvometraš se sagnu: krknem, samo daj mu tu svoju belu kapicu na - "Vama, gospođo svaka čast, a tebi mali glavu da mi bude lakše !" jebem majku !" - "Zašto to radite ?!", zbunjeno će gospođa. 71 - "Pa, znate, gospođo, kada se djeci jebe Prije je mladić mogao pronaći djevojku koja je kuhala bolje od njegove majke, a majka, mnogo brže rastu !" - "A, je li !? Vama je sigurno cijelo Sarajevo sada može samo naći neku koja može popiti više od njegova oca. jebalo mater pa ste toliki porasli !" 65 72 Bolje kopat nos, nego...krompire. Došli partizani u selo i upitaju seljake: - "Drugovi, bi li nam dali vode, jer smo 66 toliko gladni da ne znamo gdje ćemo spavat - Zvanično je objavljeno da se Uskrs neće ?" slaviti sledeće godine. 73 - Pronašli su telo ! U zagrebačkoj osnovnoj školi pita učiteljica đake za koga navijaju. Svi kažu za 67 Dinamo, jedino mali Ante za Hajduka. Kupio otac novi auto pa poveo sedmogodišnjeg sina na prvu vožnju. Kad su Učiteljica ga pita: - "Kako to Ante, cijeli razred za Dinamo se vratili, majka upita malog kako je bilo. Ovaj samo ti za Hajduka, zašto baš za Hajduka?" kaže: - "Jao mama, prekrasno. Usput smo pretekli - "Pa moj tata i moja mama navijaju za Hajduka, pa tako i ja !", kaže Ante. idiota, konja, devet kretena i tri Učiteljica sad već iznervirana kaže: majmuna !" - "Pa mislim stvarno, koji je to razlog, to 68 nema veze, šta da su ti, recimo, tata peder, Sjede dva kauboja u salonu i ulaze dvije a mama kurva,a šta bi Ti onda ??!" 60 dame. Kaže prvi kauboj: - "A onda bi i ja navija za Dinama...! Pokušao sam živjeti bez žena, cigareta i - "Eno moje zaručnice !" alkohola. Pita drugi: 74 Bilo je to najtežih pet minuta u mojem - "A koja ?" Sjede Mujo i Suljo u kafani te veli Mujo životu. Prvi izvadi pištolj, opali i kaže: Sulji: - "Ona koja stoji !" - "Suljo bolan, daj mi jedan cigar da 61 zadovoljim pluća..!", a njemu Suljo: Došao Mujo kod doktora kad ono na vratima 69 - "Evo ti kurac pa zadovolji šupak !" piše: prvi put usluga 100 eura, drugi Lopovi obili Pikasu stan, sve mu odnijeli. put 50 eura. Pozvao on policiju, i pošto u to vrijeme Stao Mujo pa konta, konta i uđe. Kaže nije bilo foto robota, on im predloži da doktor: nacrta lopova iz sjećanja. Nacrta on - "Dobar dan !" lopova, dade to policiji. Nakon nekoliko A Mujo: dana kuca mu policija na vrata. Policajac - "Dobar dan doktore, EVO MENE mu kaže: OPET !!!" - "Gospodine, na osnovu vašeg crteža Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

118 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

119 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

120 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

121 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

122 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

123 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

124 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

125 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

126 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

127 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

128 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

129 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

130 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

131 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

132 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

133 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

134 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

135 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)