MaxMinus broj 17., 18. i 19 23.12.2010-13.01.2011 by DIOGEN pro culture magazine

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Broj 17., 18 i 19/Issue No 16., 17. and 18, Sarajevo, Bosna i Hercegovina Četvrtak/Thursday - 23.12.2010.

Aforizmi, Aforizmi,priče, priče, pjesme pjesme, kolumne

Karikatura, crtež strip

World of satire...

Knjige...

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Redakcija/Editorial Board: Sanja R. Petrović (Novi Sad, Srbija), Samira Begman (Zurich, Švajcarska), Mirjana Marinković (Beograd, Srbija), Zlata Žunić (Tuzla, BiH), Andrej Glišić (Pančevo, Srbija), Ratko Orozović (Sarajevo, BiH), Aleksandar Čotrić (Beograd, Srbija), Suno Kovačević (Zenica, BiH), Ekrem Macić (Konjic, BiH), Boban Miletić Bapsi (Knjaževac, Srbija), Ivo Mijo Andrić (Zagreb, Hrvatska), Elvis Huremović (Travnik BiH), Jasmin Mrkalj (Podlehnik, Slovenija), Zoran Spasojević Paske (Kragujevac, Srbija), Franja Straka (Čerević, Srbija), Vladislav Pavićević (Bar, Crna Gora), Abdurahman Halilović (Rijeka, Hrvatska), Borislav Mitrović (Banja Luka, BiH), Slobodan Žikić (Jagodina, Srbija), Vasil Tolevski (Skopje, Makedonija), Pavle Popović (Kruševac, Srbija), Ernest Bučinski (Banja Luka, BiH). Founder, director and Editor in chief, Glavni i odgovorni urednik MaxMinus - Bosnia and Herzegovina, : Sabahudin Hadžialić, Sarajevo, Bosna i Hercegovina; sabihadzi@gmail.com Zamenik glavnog i odgovornog urednika/Deputy Editor in chief MaxMinus nedjeljnika: Petar Pismestrović, Klagenfurt, Austria; petar.pismestrovic@chello.at Logo i design zaglavlja magazina/Design of the head logo of the magazine: Tošo Borković, Beograd, Srbija i Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Cachoeirinha, Brazil DTP– Sabahudin Hadžialić REDAKCIJA: SLOBODA IZRAŽAVANJA JE OSNOVNO LJUDSKO PRAVO. FREEDOM OF EXPRESSION IS THE BASIC HUMAN RIGHT!

Naša najveća želja u novoj godini nije da Deda Mraz nešto donese, već da nekoga odnese! Our greatest wish in the new year is not that Santa Claus brought something, but to take away someone!

Aleksandar Čotrić Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently) Copyright Sabahudin Hadžialić & Authors 2009-2010. All rights reserved. Copying of all content is free of charge with obligation to underline from where it has been taken from: MaxMinus, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina. Otherwise, forget it!

3 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

MaxMinus 17., 18. i 19. TRAVNIČKI NOKTURNO Postoje tri organizacije je jednom malom gradu koje organiziraju Andrićeve dane kulture. O Travniku se radi, u srcu Bosne i Hercegovine. Gradska biblioteka Travnik, Zavičajni muzej Travnik i Hrvatsko amatersko kazalište Travnik . I, umjesto da imamo nešto pažnje vrijedno, dobijamo trostruki aksl u stilu čuvene Milke Babović gdje svi očekujemo da vidimo boju koju ona dočarava na našim crno-bijelim televizorima dalekih sedamdesetih prošloga stoljeća/vijeka. Međutim, umjesto boje pred nama je crnilo bijelih namjera unutar bijelih pretpostavki crnilu koje nas okružuje. I do kada? U još jednu Novu godinu ulazimo razmišljajući o tome čiji je on pisac. “Naš” ili “njihov”. Ni ne shvatajući, jadni, da nije ničiji, do svačiji, orijentalnim nadahnućem omeđen i nagradom Nobela nagrađen. No, ovaj trostruki (čudno, i ovo je trostruki) broj MaxMinus magazina ponovo pokazuje da saradnja može postojati. I zelenih i crvenih i plavih. Ako se međusbno uvažavamo i poštujemo. Ne namečući rješenja već tražeći izazove. Banda protiv koje se borimo je i Ahmed..i Milan...i Mario, svi oni konstituvni (opet trostruki) prosjaci uma (prijeratni prosjaci duha) koji svoj napredak zasnivaju na omalovažavanju, nipodaštavanju i pljuvanju po drugom i drugačijem. Mi čistimo u vlastitom dvorištu. Barem pokušavamo. A zbog čega? Zbog djece naše. Odgovor je zaista jednostavan. Bolno jednostavan. Zbog Milanove...Mariove...i Ahmedove djece! Pdf. izdanje MaxMinus-a će imati najmanje 32. stranice i ne više od 112 stranica...Pdf. format of MaxMinus will be with ate least 32 pages and not more than 112 pages

Gl.i odg. urednik Izlazimo svakog četvrtka u 23:55 ako nam nešto ne uđe u međuvremenu!

Shortly (in English): About a triple issue within the are of triple people of Bosnia and Herzegovina and wider...

Ograničen, a ima neograničenu vlast. Limited, and has unlimited power.

Suno Kovačević

FIRST ANNUAL 300 pages...10 Euros plus PTT...Order your copy: sabihadzi@gmail.com

DIOGEN—PRVI BROJ -GODIŠNJAK 2009/2010 izašao je iz štampe— primjerak na 300 stranica... cijena 10 Eura/Evra plus poštarina: sabihadzi@gmail.com

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

4 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

U ovom broju ¸ autorstvo pisane riječi potpisuju književnicisatiričari i humoristi, ali i pjesnici, esejisti, novelisti, pisci sa Balkana, iz Evrope i Svijeta. SRETNA VAM NOVA GODINA!

In this issue the cartoons & comics & art were signed by cartoonists & artists from Balkans, Europe, USA, South America, Africa, Asia and the whole World. HAPPY NEW YEAR 2011!

Anketa je potpuno anonimna. Ali da li su odgovori uopšte od značaja i da li

Sanja R. Petrović ISTRAŽIVANJE SOCIJALNOPSIHOLOŠKE KLIME... , ha ha U našoj kompaniji najavili su anketiranje zaposlenih u cilju procene socijalno-psihološke klime koja vlada u našem kolektivu.

ht tp

:// d

io g

en .w ee bl y.c o

Anketiraće 1.000 zaposlenih iz raznih delova kompanije – jedan deo putem popunjavanja on-line anketa, a drugi Učesnici ankete popunjavanjem ankete na papiru. izabrani su Anketa obuhvata osnovne aspekte metodom izbora, života kompanije – sistem motivacije slučajnog bi se zaposlenih, zadovoljstvo osnovnim kako obezbedila aspektima rada, socijalno–psihološku maksimalna klimu u kolektivu, karakteristike relevantnost sistema upravljanja. rezultata anketiranja.

mogu da utiču na poboljšanje situacije? Instiktivno se nasmejah. Zamislite kako bi izgledala anketa za ispitivanje socijalno-psihološke klime u državi Srbiji... a tek odgovori... ha ha.

Uskoro će Nova godina. A koja? Very soon will be a New Year. But, which one?

Sabahudin Hadžialić Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

Ismail Kar, Turkey ÂŠ 2010

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

6 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! suza na njenom licu šta li je iskapa?

Samira Begman SLIKA Suza na njenom licu on za nju ne mari u oblacima razapet pored puta slomljena krila galeb izdiše društvo za zaštitu životinja radi od tri do pet ruski turist puši popred uzglavlja novorođenčeta drûga mu majka njegova ponosa iz modnog žurnala iskočila i pupčana joj (kao crna) rupa svjetlo svih okolnih zjena upila

vidim, iza ugla, moja se ljubav sa nadolazećim sumrakom nemarno stapa

Mladenko Marijanović NEŠTO Ovdje je stvar krenula po zlu gle gotovani se ko skakavci roje i rojit će se valjda sve dok ne izjedu tkivo svoje A ja još ne tražim ni puta ni trase

gušter u ruci razigrane djevojčice postaje plastikon

i nikako da uzmem dan preda se

starcu u kolicima izmiče hlad pogledom izmoljava samilost nečiju na tjeme mu sjeo Zvjezdan

nešto mi ne da

pa da si nabavim zemlju bolju

ne znam što je

vriska dječaka pozdravlja novi val

Jasmina Šikić Jašiki I

Na zemlji se retko sreće setim, znaš me... Zato, pusti me da letim. II Velike ljubavi se ne zaboravljaju. Samo, čovek nauči da živi u odsustvu najdražeg bića, s intimnim pravom da ga se seti kad mu dođe sevdah.... III Nekada je tuga početak, inspiracija, a kada se ona iživi, može sve veselo da se nastavi. Neki se ljudi tako zbliže, prvo tužnim i setnim notama... IV Pitala sam Sunce, zašto nije juče, kada smo šetali ovako sijalo? Kaže, subota, pa se i ono malo opustilo. V Bože, kako smo srećni što živimo u Beogradu! Uvek kada pešačim preko Brankovog mosta oduševi me BG- panorama, pomislim kako je divan... Treba onima koji ga ne vole naplaćivati pogled.

Ovaj se grad gleda s ljubavlju!

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

7 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

pčele, nudeći svakoj ruci, bez ičega zauzvrat, plodnu žetvu svog preslatkog truda. ...................................................................................... Sve tada beše spokoj, sve prijateljstvo, sve sloga: teško ralo povijenog pluga još se ne beše usudio da raspori milosrdnu utrobu naše prve majke, niti da u nju zađe, a ona je bez ikakve prisile sa svake strane svojih plodnih i prostranih grudi davala što god bi moglo nasititi, nahraniti i zadovoljiti decu koja su je tada imala.“ Nakon ovih blagougodnih reči visprenog Idalga uskočoperi mi se misao: - Pa to je gospodine Miguel de Servantes, kroz usta Don Kihota od Manče, govorio o zemlji Dembeliji. Jednako se šalio sa razumom, jer nije „ništa rekao“, a možda... možda trutove nije ni pomenuo, ili je čekao da se mi poprisetimo... možda... Da! Gospodine Miguele de Servantes imali smo u vidu da nakon četristo godina izvedemo taj, sasvim, prirodni eksperiment „Samoupravljanje radnika“, iliti pčela radilica, ali se namnožili trutovi i propadosmo. Ništa bolje ni sa demokratijom, jer lutajući vitezovi srnoberzijanci, da ne kažem crnokošuljaši, razbiše „radilice“ ko dete zvečku. U ovom razdoblju bla- gonaklono smo ih opslužili sa devizom: „Radio ne radio svira nam radio“. I to sve učestalije i nadmenije. Izjedne utopije utopili smo se u poplavi cirkuzijanata, i to onih viđenijih. Šteta je, ali vremenom će se i oni utopiti u sopstvenom kovčegu, te ih neće spasiti, niti im pomoći ni svila, ni kadifa.

Andrej Glišić KLEPSIDRA No.34

Ovih dana zlurado konstatujem da mi se mašta ispostila, i nikako da je preoblikujem i izmaštarim lepu od nemile stvarnost, tako što bi je oblikovao po sopstvenoj želji i nakani, pritom računajući da će mi biti lakše sanjariti, ali nametne mi se zaključak; vrednije je vratiti se „tim starim i prašnjavim knjigama“ (Gete). Zatvorenih očiju, rukom posežem ka polici sa knjigama, iako to i nije mi podobno čitini, jer mi se naplastila katarakta (zamućenje sočiva), a rad sam da još po što-šta pročitam. Nasumice odaberem knjigu, bila je dovoljno „debela“, sa glatkim koricama, hvatam je i, ako ništa drugo neću doživeti, barem će me lakše uspavati... K’ vragu... Pa to je knjiga o Don Kihotu od Manče. Krto se nasmejah govoreći; „Kojeg li spadala od čoveka, kojih li kalabura“. Nije važno... znam da sam je čitao u 17-toj, i 37-oj godini, nije zgorega isčitati ga u šezdeset i šestoj, možda sam poranio za jednu godinu i, zaista nije važno... Prelistavam knjigu kao harmoniku, zastajem na devedeset i četvrtoj strani... Lepo. Da vidimo šta kaže „Maštoglavi idalgo don Kihote od Manče“. Kako se obratio, nakon zadovoljenja blagoutroblja na pastirskoj večeri: „Srečno je doba i vekovi srećni oni kojima su stari nadenuli ime zlatni, i to ne zato što se tada zlato, koje je u naše gvozdeno doba na tolikoj ceni, bez po muke nalazilo u ono srećno doba, nego zato što oni koji su tada živeli nisu znali za ove dve reči: tvoje i moje. U to presveto doba sve su stvari bile zajedničke: kako bi došao do nasušnog hleba, niko nije morao da uradi bilo šta drugo osim da podigne ruku i ubere s krupnih crnika, koje su ga velikodušno nudile slatkim zrelim plodom. Izvori bistri, nabujale reke, darivaše ih veličan- stvenim obiljem slasne i prozirne vode. U pukotinama stenja i šupljini debala svoje su države stavrale uslužne i marljive

P.S. Ipak pročitajte storiju Don Kihota od Manče. Ja sam neke, meni bliske, poredio sa Don Kihnotom i Sančom Pansom. Neznam šta Vi

Radio ne radio

Radnicima su uzeli sva prava-da im ne smetaju dok rade. All the right-have been taken from the workers — not to bother them while they work.

Abdurahman Halilović Ahil Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

8 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

KONKURS

Za Najbolju knjigu:

pod nazivom

Kompletna priprema, prelom i obrada nove knjige za štampu autora od strane MaxMinus magazina.

“SATIRA JE REALNOST PRIVIDA...VLASTI!”

Godinu dana prikazivanja bannera autora sa linkom ka njegovoj ili njenoj stranici koju izradjuje MaxMinus. Svim satiričarima Bosne i Hercegovine, ex-YU republikama, cijeloj Diploma u pdf. formatu. dijaspori i onima koji se ne osjećaju krivim za sadašnje bezumlje koje Tri najbolja rada u kategoriji aforizma, pesme, i priče dobijaju nanas okružuje. gradu u vidu diploma, elektronskog izdanja knjige u okviru Biblioteke Pravo učešća imaju svi afirmisani i neafirmisani autori satirične ri- MaxMinus, naravno, ukoliko nam prvonagrađeni dostave rukopise. ječi. Svakom kome uspije da to uobliči u tradicionalnu, savremenu, Kao i po jedan set gore navedene Književne trilogije. modernu, ili demode formu u obliku aforizma (epigrama, epitafa), satirične pjesme i priče, a zatim pošalje na E-mail: sabi- Žiri II SATIRIČNE POZORNICE MaxMinus 2011 će biti određen do hadzi@gmail.com (može se obavjestiti i na tel. 00387 63 111 062 ), septembra/rujna 2011.g. kandidovao se za narodnog poslanika/zastupnika Satire. Šaljite, 10 aforizma, 1 pesmu i 1 priču (do jedne kucane strane). Svaki rad kucati u posebnom dokumentu. Sve radove poslati pod punim imenom i prezimenom, dostaviti svoju kraću biografiju i fotografiju. Konkurs je otvoren Non-Stop! No, to nije sve...Još dvije kategorije unutar Konkursa postoje! Najbolja knjiga objavljena na prostoru ex-YU, etc…za 2011.g. 1. Knjige koje konkurišu dostaviti poštom na adresu Sabahudin Hadžialić, Grbavička 32, 71000 Sarajevo do 1.11.2011.g. Ako knjige dodju i iza toga datuma, nije problem, jer je konkurs otvoren Non-Stop ali nećete igrati za 201Q.g. već za sljedeću..i sljedeću…Ako, pak, niste u mogućnosti iz jasnih, finansijskih razloga, dostaviti poštom, dovoljno će biti E-mailom poslati pdf. pripremu preloma vaše knjige već objavljene. 2. Najbolji tekst napisan o satiri na prostoru ex-YU, etc…za 2010.g. Tekstove dostaviti E-mailom na adresu sabihadzi@gmail.com Nagrade: Tapšanje po ramenu! Šalu na stranu, nastavite čitati! Rezultati konkursa svake godine u isto vreme 21. Novembra, tri nagrade u svakoj kategoriji, u vidu web prezentacije u E- magazine MaxMinus-u i WWW sajtu, uoči, 21. novembra, dana rođenja nove i jadne, pardon, jedine Bosne i Hercegovine (sa svim njenim blentitetima, pardon, entitetima Federacijom Bosne i Hercegovine i Republikom Srpskom) , majstora humora, satire i karikature. Svi nagrađeni radovi i oni koji zadovoljavaju kriterijume biće prezentovani na sajtu http://maxminus.weebly.com , ali i u posebnom izdanju

MaxMinus E-magazina pod nazivom II SATIRIČNA POZORNICA MaxMinus plus. Nagrade za Najbolju knjigu i Najbolji tekst su sljedeće:

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

9 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Petar Pismestrović Ozbiljna vremena za smijeh

neke. Opet one na vlasti.

Poslije jednopartijskog

jednoumlja dolazi jednoumlje- višepartijsko!

A nekada „u mraku“, kako su mnogi govorili, bilo je svega. Humora, satire, karikature pa i cenzure. Nije se Vrijeme demokracije, kako to divno zvuči. Mi, koji smo smijelo karikirati, ismijavati ili kritizirati određene drugove , to je fakat. se dokopali izlaza, hvatali smo zrak punim plućima. „Nema više politike koja nam određiuje što smijemo Ako si bio zabranjen, značilo je pogodio si nekoga s vrha crtati, pisati ili misliti,“ radovali smo se.

u slabu točku. To je za nas karikaturiste i satiričare bila

„Konačno smo te se riješili, jednoumna aždajo“, likovali potvrda da smo dobri i da smo netko. Da s nama nema smo. Majka demokracija prima nas napokon u svoje trte-mrte. A ako su te još strpli u zatvor, bio si heroj, naručje. Moći ćemo do mile volje pisati i risati sve što čovjek o kome su svi pričali jer je ustao protiv učmalog poželimo. Pokretat ćemo svjetove, biti zamajac boljem i sistema. To se sa strahopoštovanjem naglašavalo. Kao da naprednijem životu. Pred nama je ta, dugo očekivana, si dobio orden sa zlatnim vjencem. svijetla budućnost, to bolje sutra. Ali, avaj. Prerano smo se radovali. Demokracija, ono o Nažalost, nas ondašnji političari nisu baš ozbiljno čemu smo sanjali i s oduševljenjem maštali , važi samo za Shvaćali.

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

Petar Pismestrović...Nastavak sa str.9.

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Osim što bi poneki, malo hrabriji od nas, završili na bio jedan od vodećih humorističkih listova, popularan i nekom partijskom razgovoru, nikome nije pala vlas s izvan Makedonije. Naročito među karikaturistima, jer je glave. A priče o tomu da država hapsi karikaturiste i redovito plaćao honorare. „Jež“ u Srbiji bio je pravo leglo satiričare pretvarale su se u legende, mada su najčešće, „oportunista“, humorista i karikaturista. Osinje gnijezdo. ostaljale na nivou rekla-kazala ili tek pusti san mnogih .

U Hrvatskoj su se gasili i „palili“ humoristički listovi kao

Nekada u „mraku“ nije bilo previše tema. Politička je na tekućoj vrpci: „Berekin“, „Kerempuh“, „Brodolom“, scena bila dosadna i uspavana.

„Feferon“...

Znalo se tko kosi, a tko vodu nosi. Držalo se devize: „Kerempuh“ je, jako dugo, važio za list s najvećim „Veži konja, gdje ti gazda kaže“, pa ipak, imali smo i utjecajem. Mnogi se karikaturisti s nostalgijom sjećalju humor i satiru i karikaturu.

svojih početaka i vremena kad su donosili karikature, pa s

Listovi su se pokretali i gasili. Zavisno od toga, kad ja tko ceduljicom, na kojoj je pisala suma, išli na blagajnu imao volje raditi tako neozbiljan posao i kad je netko tako podići svoj honorar. Bilo, pa se spominjalo. Nedjeljnik nešto želio financirati. Kad bi pokušao nabrojati sve „Pavliha“ u Sloveniji pokazivao je da i „hladni Janezi“ listove koji su se pojavili u bivšoj „našoj“, teško da bih se imaju „konja za trku“, a da ni Bosanci ne shvaćaju život svih sjetio.

preozbiljno, pokušali su pokazati u listu „Diogen“ koji se

Ali ipak, treba pokušati. „Osten“ iz Skoplja godinama je pojavio početkom osamdesetih.

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

Petar Pismestrović...Nastavak sa str.10.

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Neki od tih listova trajali su kratko kao dnevna mušica, a

bi se time ozbiljnije bavili.

neki su bockali, pekli, opijali i žarili godinama, pa i

Ipak nešto se promijenilo. Danas možda nema straha da

decenijama. Doduše, ondašnji političari su se najradije

će ti netko zabraniti da pišeš, misliš ili crtaš, ali je

smijali na račun drugih, pa su finacirali te listove u nadi

problem to objaviti. Novine nisu zainteresirane iz samo

da sami neće postati „žrtve“ oštrih pera.

njima znanih razloga. Najčešće financijskih.

U vrijeme ove demokracije, kad su ona „crna vremena“

Humorističkih listova nema, izumrli su, a jedino sredstvo

daleko iza nas, nema viša ni „H“ od humora, ni „S“ od

na kome se možeš „iživljavati“ do mile volje je internet.

satire, a ni „K....“ od karikature. Pa sad nek mi netko kaže Barem za sada. gdje je tu logika.

Danas kad je svakome sve dozvoljeno političari su

U vremenu turbulencija, lopovluka, korupcije, kriminala,

preuzeli ulogu humorista pa nas zasmijavaju svojim

skandala, kad se teme izviru same od sebe, nema ni

potezima, lažima, obećanjima, brbljarijama.

listova koji bi ih objavljivali, a sve je manje i ljudi koji

A mi se smijemo do suza. Od nemoći i muke.

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

Petar PismestroviÄ&#x2021;...Nastavak sa str.11 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

Marcos Ribeiro Mendes TUBA , Brazil ÂŠ 2010

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

Guaico, Colombia ÂŠ 2010

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Eduardo Barreto, Peru ÂŠ 2010

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

16 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

m Ca ilo A. N IA TR A C. ,C om ol a bi ÂŠ 10 20

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Brazil ÂŠ 2010

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

19 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Zlata Žunić ALIGATOR ILI ŽABOKREČINA, PITANJE JE SAD? "Istina je pas, i mora u štenaru; bičem ga tjeraju napolje, a gospođa kučka smije da stoji kraj ognjišta i da smrdi."Shakespeare ( Kralj Lir)

Podvlačeći crtu pod zbir zbivanja u još jednoj godini na izmaku, opetovano mi se nameće nekoliko gorkolikih pitanja, a odnose se na frustirajući kolektivni kukavičluk i nespremnost ljudskog roda u cjelini, da o degeneriranom i poljuljanom političko-ekonomskom poretku stvari, prvenstveno, progovori na pravi način. Ili, približnije: koliko kompromisa je istinski u funkciji naše vlastite dobrobiti, te da li rušilački mandat koji najveći dio čovječanstva daje svojim vlastodršcima, pod pritiskom svekolikih manipuliranja, predstavlja pokriće za robovsku snishodljivost i krizu identiteta takozvanih „malih, običnih“ ljudi, oli mučenika, nalik ekseru, čije kretanje naprijed je uvjetovano žestinom udaranja po glavi? Mislim da su odgovori vrlo jednostavni, jer je sve na razini bolesne ucjene i unaprijed dogovorene razmjene, a sredstva i modaliteti su do perfekcije perverzno razrađeni, tako da je dobitak jednih uvijek, i u pravilu, višestruko iznad srazmjere sa gubicima drugih. Dovoljno je uzeti BH kao primjer, u kojoj nikada do rata nije bilo milijunaša, sada, pak, u potpuno razorenoj ekonomiji, nastaju preko noći. Kako? Kojom alhemijskom formulom? Sociološka znanost je davnih 50-tih tvrdila da za jednog bogato 30 siromašnih radi, a sada se tom broju dodaje neki čudotovorni eksponencijalni faktor, jer ukoliko je gotovo polovina radno sposobnog stanovništva nezaposlena, a ostatak hrani glomazni i zahtjevan administrativni aparat Frankeštajn države iz zakrpa, to više nije ekonomija u klasičnom smilu znanosti, već alarm za sve žitelje da su zamjenjivi i da se bez svakog može, bez obzira na to što govorimo o živim ljudima, a ne Buridanovom magarcu koji umire od gladi, razapet između dvije stoga sijena. Kako stvari sada stoje, turbulentna pregrupisavanja snaga i preraspodjela bogatstava u svijetu, biće zaštitini znak za godinu curenja najpovjerljivijih dokumenata putem pogoleme slavine zgođušnog i ingenioznog lovatora-silovatelja (!?) Džulijana Asanža, nestanka sa diplomacijske scene Ričarda Holbruka, posljednjeg pregovaračkog pitbulterijera, transporta Roma iz Francuske do Rumunije, nedavno objavljenog skandaloznog spiska markiranih doušnika specijalnih tajnih postrojbi Inkvizicije ideološkog jednoumlja, a sada visokih činovnika i najbogatijih Zemljana u Bugarskoj (Wikileak?). Riječ je tek o nagovještajima onoga što

slijedi, čime će jedna faza civilizacijskog razvoja čovječanstva biti okončana. Demonstriranja nekih novih nukleranih toljaga i mlaznih šargarepa za poprilično amorfnu i sve apstraktniju sociološku kategoriju odbrane sloboda i suvereniteta naroda i država, skriva karikaturalni bućkuriš sa ukrasnom mašnicom MDG (Millenium Developmen Goal)! Da li je to Pandorina inovirana kutija, ili nešto sasvim drugo, ostaje da se vidi. Ne bih, naime, da prejudiciram, ali ovako, u buketu, miriše na nešto što je trebalo da bude u ropotarnici historije, debelim lancima čvrsto vezano za armirano Marcin Bondarowicz, Poland © 2010

postolje, kao eksponat za nauk i opomenu. Da je rečeno tako nekako, svjedoči agresivni animozitet prema svemu živom sa islamskim predznakom, dakako, neživo je opće dobro, sve dok drugačije ne bude odlučeno, te ostacima ostataka nekih crvenih, omraženih na Dalekom Istoku, što nisu baš tolerantni sugovornici pregovaračima KKK provenijencije koji USA politici daje poseban šmek bogobojaznosti:

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

Zlata Žunić...nastavak sa str.15.

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

...-„Strmoglavljeni smo u igru, punu nebrojenih izmjena, jednog određenog trenutka, kad nas samo ta prilika čeka, jedina koja nas može sačekati u toku miješanja. Ne možeš je zaobići, ni odbiti. Tvoja je, kao voda u koju padneš. Pa plivaš, ili potoneš“, rekao bi Meša, potpuno svjestan da se svi pirjamo u istom loncu, zbog čega se jedni drugima penjemo preko glava, nesvjesni da je upravo to i bio naum Velikog Kuhara. A da je taj njegov Hasenpfeffer, načinjen od mariniranih zečeva, prezačinjen bijelim lukom i obložen krvlju animalnog porijekla, nije tajna, osim što ne znamo ostale sastojke njihovih kulinarskih vještina, koje ih čine nezamjenjivim u svim prestižnijim kuhinjama. Valjda Ivi Sanaderu nije bilo posve jasno kako se pravi sos, pa se u ulozi šegrta Hlapića odveć revnosno uživio u pronicanje tajne, zbog čega su mu se majstori uljudno zahvalili na usluzi. Zaboravio je, mrčenjak da Luciferovo „non serviam“ ne znači „neću da vjerujem“, nego „neću da služim“, pa je potegao malo više iz njihove čuture eliksira besmrtnosti, htijući biti jednim od njih, ne razmišljući o onima koje je u crno zavio na nekom novom Križnom putu. Svi su imali izbor: biti aligator ili žabokrečina u močvari, ili vrijedni trudbenik koji će ju posljednjim snagama, po cijenu života, nastojati isušiti i načiniti

plodnu njivu. Da nema amnestije čak ni za neutralne dokoličare, svjedoči suvremenik Hitlera, Karl Jaspers, filozof, kome se zamjera što je preživio vrijeme nekih novih Bartolomjeskih noći, koji ističe da je „svaki čovjek odgovoran za način na koji se njime vlada. Svaki državljanin dijeli odgovornost i pogođenost onime što mu vlastita država čini, a on trpi“. I šuti, dodajem, sve dok ne dođe do njega ta zamućena voda puna otrovnih supstanci. Po navici, većina će ostati tiha, a rijetko ko će dodati ruku ili granu davljeniku, pa držim da je Jaspers znao sve što će mu budućnost staviti na dušu kao grijeh. Eto, meni, materi, dakle, jednoj od balkanskih velikomučenica, njegova kritika te nijeme većine, poslužila je kao maxima za lični protest protiv ponižavajuće šutnje bližnjih na agresivno kidisanje vladalaca zbog „glasnosti“, vjerodostojno argumentirane, ničim sankcionirane otuđenosti i nepristojne distance vladajuće elite. Bio je to za Jasprsa hrabar iskorak u vremenu u kome je živio, ma šta neko o tome mislio. Razlog više da i dalje neupitnim smatram kako je lustracija ( nikako ne osveta!) bila conditio sine qua non za bilo kakav civilizacijski pomak kritičke misli i formiranje nove intelektualne elite, jedine moćne brane od poplave šunda i laži, od retrogradnih tendencija u svim aspektima života, o čemu se plaćenički, ili u egzistanecijalnom strahu "zamjenjivosti", šuti. Uz malu rezervu, sve ovo, pa i mnogo više, sublimira Kami, po kome je čovjek jedino biće koje odbija da bude ono što jeste-dakle, čovjek! Valjda je zbog toga jedino stvorenje koje Bog izbacuje iz Raja! Na kraju se, ipak, pitam postoji li balkanski arhetip kao Jungov hipotetički konstrukt koji označava sveopšti, naslijeđeni okvir cjelokupnog iskustva; strukturalnu i dinamičku jedinica kolektivno nesvjesnog? Mislim da bi bilo preveć naivno vjerovati une postoji, jer u Božijoj bašti ima mjesta za svakojake cvjećke, kukce, gmizavce i šta sve ne. Kada je riječ o onima što tiho hode kroz život, moja iskustvena spoznaja govori da su sve mnogo više, osim benigni. Ponekada "bukače" više cijenim, jer s njima se, u pravilu, zna na čemu smo, pa i odbrana nije nemoguća, ako je, uistinu, potrebna. Duboko sam uvjerena da su oba tabora snažno medjusobno povezani sivim eminencijama, trbuhozborcima, koji nikada ne izadju na javnu tribinu i očituju se. Ako, pak, nađu za potrebno da svjedoče svoje djelo i lik, od pamtivjeka za to postoji valjan obrazac mudroslovlja koje, gledajući u oči slušalaca, kao da priča bajkice za laku noć djeci uplašenoj sjenama noći. Dakako, to neće spriječiti, u neko vrijeme, sve utvare i ale da izmile iz mraka, čime se hepiend pretače u stvarnost šekspirijanske tragike: -"Krasna je ta budalaštinja ovoga svijeta: kad nam se sreća razboli - često zato što se presitila našim sopstvenim postupcima - mi krivicu za naše nesreće svaljujemo na Sunce, Mjesec i zvijezde; kao da smo hulje po nužnosti; budale po nebeskoj prinudi; nitkovi, lopovi i izdajice zbog toga što sfere vladaju nama; pijanice, lažovi i preljubnici zbog iznuđene poslušnosti uticaju planeta; i sve u čemu smo zli zahvaljujući nekom božanskom podstreku. Divan izgovor za arhikurvara da svoj nagon za prcanjem stavi na teret neke zvijezde!“(Kralj Lir)

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

21 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Selimovića. I šta ćemo sad bando schovinističko-komunistička!?

Sabahudin Hadžialić KNJIGA “Knjiga je predmet koji služi kao hladno oružje - u slučaju potrebe”manifest političara XXI vijeka/stoljeća. Pisci koji su napisali više knjiga nego što su ih pročitali zovu se: ……? E, ovo je pitanje za milion konvertibilnih maraca! Najtanja knjiga na svijetu, skoro providna je MORALNI KODEKS BH POLITIČARA. Autor: Licemjer Hipokrizović. Danas je najlakše knjigu napisati. No, ko će je čitati? Najčitanije su knjige stranačkih vedeta. Baš kao onomad Titova sabrana (ne)djela. Schovinističke knjige danas su istovjetne komunističkim knjigama jučer. Prije njih ništa nije bilo! A poslije...zna se....POTOP! Knjiga koja pripada meni ne pripada tebi. I vice versa. Do sudnjega dana! Koliko mimikrije pretpostavki može stati u jednu prosječnu knjigu? Pitajte prosječne pisce. Mislio sam da sam pisac. Dok me nisu pročitali! U Bosni i Hercegovini svaki narod ima „svoje“ pisce. O ljudima ni riječi!

On je bio „igrač“ jedne knjige. I zatim „igrač“ i druge knjige. Pa mu ponestalo knjiga! Kada čovjek u šesdesetoj godini dobaci van granica svoje općine kao pisac knjige, to je uspjeh. Kraja vlastitoga! Postoje knjige autora potpisane kao entitetske knjige. Da mi je znati kojoj ambasadi se obraćaju, ako im bude izgubljen pasoš, autori tih knjiga van države Bosne i Hercegovine! Knjige nikada nisu bile jeftinije. Baš kao i pisci! Knjiga je kao leptir. Dok ne dođe do čitatelja. Knjiga i Suština su nepoderive. Ako se mene pita! Upotreba papira kod loših knjiga je jad i čemer hrastovine. Nikada više književnika a nikada manje književnosti. Bosanskohercegovačke. Sklad neznanja je ovdje jednak veličini napisanih knjiga. Što manje znaš, knjige su ti deblje. Knjiga je nada. I umire posljednja! Što manje čitaš knjige to više znaš. Što više čitaš knjige to manje znaš. Bosno moja, divna mila...

Ja volim čitati i Šopa, i Andrića, i Kiša, i Pavića i Dizdra, i

Ni u jednoj KNJIZI ne piše da da je dobro krasti, varati i dvoličnjakom biti. U BiH izgleda da je ono što ne piše najveće...DOBRO!

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

23 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Aziz YavuzdoÄ&#x;an', Turkey ÂŠ 2010

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

24 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Elvis Huremović Prvi put

Niti je Bosanac (i Hercegovac, svakako) prvi put u Europu zakoračio sa viziranim pasošem, niti će mu prvi put to biti nakon polovine decembra, ove zime. Nakon što su mu se smilovali i odvizirali ga. Davna su vremena bila kad se Bosanac šerio po Europi. Raspravljao u Hayd parku, teferičio na Oktober festu ili zavodio dragu pod svjetlima Ajfelovog zdanja. Davno je obilazio prekrasnu rimsku građevinu, na kojoj je radio veliki Mikelanđelo, priisjećajući se priča o Svetom Petru, čemu su ga naučili još u djetinjstvu. Ne postoji među živima koji bi danas posvjedočio da je Bosanac, sada u historijska vremena, padao na sedždu u Aja Sofiji. Prije negoli su mnogi znali za nju. Potom, duhovno, puna srca obilazio Kapali čaršiju. Tu trošio svoj dinar, kupujući razne đakonije što za poklona, što iz čuđenja. Zatim se vraćao kući sa ponudama, dakako, i besjedio o onome šta su oči vidjele a čemu se duša divila. Prohujalo je još davno, kada je Bosanac išao pozdraviti,

mahanjem, Svetog oca dok je ovaj sa prozora govorio i blagosivljao prisutne. Rijetki se sjećaju kada i kakav je u Beču izmamio aplauz, ovacije prisutnih za besprijekornu izvedbu Bečkog valcera. Davno je to bilo, čak prije čuvenog „crvenog pasoša“. Više se niko u golemoj Rusiji ne može sjetiti, kada ih je u ispijanju tradicionalnog im pića na njihovom terenu savladao neki stranac iz Bosne. Svi znaju da jeste ali se niko ne sjeća kada. Podvig se do dana današnjeg prepričava, prenosi sa generacije na generaciju, Na sjeveru Europe sjećaju se nekog što je skakao sa štokholmskog mosta izvodeći leteću bravuriju, mostarsku lastu, zaranjajući duboko u hladne skandinavske vode. Svima je to u pameti ali godinu, kada to bijaše, niko sa sigurnošću ne može

potvrditi. Španijom kola, još uvijek, priča o čovjeku iz male istočne bosanske čaršije, čiji je bik suvereno vladao tamošnjim koridama dugo vremena. Hrabro i ponosno odolijevajući svim toreadorima koje je Španija tog doba dala. Na predivno čistim Alpama postoji starac od hiljadu ljeta koji tvrdi, još dok nije bio rođen, nepoznati čovjek je donio recept sa Vlašića po kojem se danas spravlja čuveni Švicarski sir. Sve strane Europe kriju u sebi bosanske tragove o davnošnjem boravku ovdašnjeg čovjeka po njezinim pitoresknim predjelima. Svjedočanstva i dokazi, što pisani, što usmeni, postoje ali niko ne može da ustvrdi kada je Bosanac ili Hercegovac prvi put ispijao kahve po zapadnim birtijama i kasabama. Davno biješe to vrijeme. Jedan u nizu prelijepih talijanskih gradova, Verona, i danas sa koljena na koljeno prenosi legendu o tešanjskom ašiku što je svako večer u isti vakat pjevao melanholično, sevdahli, ispod prozora tamošnje anđeoske ljepotice. Cijela veronska čaršija zna kako je taj ljubavni čin poslužio engleskom piscu da stvori jedno od svojih najvećih dijela. Tragom ove romanse postoji slična, koja svjedoči kako je Europa Bosni na noge dolazila, da je davno nekada jedan od prinčeva Beneluksa obilazio B.B. King banjalučke mahale ne bi li kako došao do čuvene Džaferbegove kadune. Priča dalje kaže da ju je blagom kitio, sve šorvan do šorvana, al' uzalud. Nije mogao na ašik megdan sa banjalučkim bekrijom, nikako. Davno su prošla vremena kada je Bosanac zajedno sa Hercegovcem ili svaki napose tumarao pločnicima i kaldrmama europskih metropola, te drugih znanih i neznanih predjela tog tamošnjeg svijeta. Dalekog. Gdje je ostavio tragove, svoje staze i bogaze što se do današnjih dana pamte. Utrte su svugdje po zapadu. Proteklo je od tada mnogo Temze, Rone i Dunava. Koliko li je puta Vltava promjenila svoj tok i oblik korita otkako je Bosanac na njoj prvi puta ribario, drugoj strani obale bistro uzvikivao. Niko to sa sigurnošću ne može reći. Ali, bilo jeste. Zato, niti je Bosanac (i Hercegovac, svakako) prvi puta pohodio Europu za vrijeme „crvenog“, ovdašnjeg najčuvenijeg, pasoša. Niti su prvijenac oboje ili obojica učinili sa bezbroj puta viziranim, a još manje će to učiniti u drugoj polovini ovogodišnjeg decembra sa odviziranim. Pasošem, dakako. - Eh, kakve je Pešta nekad kupleraje imala -. Reče jednom jedan, haman, Bosanac (i Hercegovac, bezbeli).

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently) Nastavak...

25 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Elvis Huremović Inspektor „Pašteta“ ponovo jaše

Ovo je, još jedna, priča o inspektoru „Pašteti“. Inače, čuvenom liku jedne male bosanske čaršije. Poznatom po podvigu razoktrivanja identiteta kradljivice nekoliko konzervi Argeta paštete u lokalnom supermarketu. Identiteta žene koja hrani petero djece u goloj siromaštinji. A, kako valjda On zna kako! Međutim, inspektora upće nije zanimalo šta On misli a još manje je li riječ o obučenom ili golom siromaštvu. Njegov moto je kradljivcu se ne gleda u zube. Kako to obično biva u uzbudljivim akcijskim trilerima i inspektor je naknadno pohvaljen za podvig od beskonačnog niza nadređenih. Lokalni mediji su pisali o nadljudskim naporima inspektora u rješavanja ovog posebno zamršenog, skoro na mrtvi čvor, slučaja. Bio je hit cijele dvije hefte u šest mjesnih zajednica male čaršije, bosanske. Na lokalnoj radio stanici se duže održao na vrhu ljestvice nego je to pošlo za mikrofonom jednoj poznatoj turbofolk zvijezdi. Na ulici su mu stiskali ruku, pljeskali po ramenu, dizali palac gore pri susretu, slali su piće kada bi ga zatekli u nekoj od lokalnih kafana... Uživao je ugled kao nekada narodni heroji. Pića je urijekto prihvatao, samo bezalkoholna, jer nagrađeni ne pije na dužnosti. Sasvim dovoljan razlog za još divljenja njegovoj profesionalnosti. Nema sumnje, veliki Poirot bi pozavidio „Pašteti“. Da kojim slučajem, već odavno, nije rahmetlija. U danima slave je uživao koliko se mogao protegnuti. Što u dužinu, što u širinu. Gdje god bi došao vrata su bila širom otvorena. Besplatno šišanje, karta u javnom prijevozu... U supermarketu, čije je paštete spasio, mogao se podmiriti svaki dan za „cvaju“, naravno besplatno. U njegovom životu sve je postalo besplatno, zahvaljujući podvigu. Svako jutro, prije nego se javljao na dužnost, glancao je svoju nagradu koju je držao u vetrini od orahovine, ručno izrađene. Glancao je pozlaćenu konzervu paštete sa ugraviranim imenom i natpisom u produžetku „za odanost i profesionalnost u obavljanju dužnosti...“. Ponekad, gledao bi u nju satima. Ritual bi završavao sa osmijehom, diveći se samom sebi. Kada bi vodio ljubav sa suprugom uvijek je to radio ispred vetrine od orahovine. Želio je biti u blizini vlastitog ponosa, pozlaćene konzerve. Dolazile su kolege, komšije, slučajni i namjerni putnici... vidjeti to uglancano čudo, što svojim sjajem komadu orahove rezbarije daje poseban izgled. Dok je inspektor uživao gledajući konzervu, doživljavajući lančane orgazme pred njom, osoba koja mu je omogućila trenutke slave procesuirana je kod nadležnog suda. Kradljivica, samohrana majka petero djece završila je tamo gdje se obično završava kada vam presude a njezina djeca su skončala sudbinu po kojekakvim domovima za nezbrinutu djecu. Uostalom, kao da je bitno gdje su

djeca a posebno osuđenik. Jedino važno je što pozlaćena konzerva još uvijek krasi inspektorove odaje, što doprinosi boljem seksualnom životu u njegovom braku. Jer, osuđeniku se ne gleda u zube, a, u kućnu listu još manje. Život je nepredvidiv, to „Pašteta“ nije mogao znati. Smatrao je da nema potrebe znati nešto poput toga. Ali se zajeb'o. Sve što je dobro kratko traje. Tako su, širom otvarana, vrata čaršijskih trgovina, brijačnica, frizerskih salona, kafana, ćevabdžinica, supermarketa... jednog otužnog dana postala, ne samo zatvorena, već i dobro potkajlana za inspektora. Doživio je životni krah, sve se okrenulo protiv njega. Prestali su ga pozdravljati na ulici, nisu mi nudili piće, ni bezalkoholno, u kafani. Palac niko nije dizao pri susretu. Osmijeh koji je protekli period krasio njegovo lice negdje se izgubio. Sve zbog nepromišljenog Alen Islamović poteza i gurmanskih apetita. Srušilo se kao kula od karata kad je promaha razvali poput granate. Jedno jutro dok je brisao pozlaćenu ljepoticu došao je đavo i umiješao svoje prste. Nešto ga natjeralo da je otvori. Inspektor je klonuo duhom, otvorio pozlaćenu konzervu uzeo komad vrućeg hljeba, desetak minuta ranije donešenog, iz Muharemove pekare i ispraznio sadržaj. Za kraj je oblizao prste. Njegovi gurmanski porivi su zadovoljeni. Nakon svega, momački je podrignuo. Zadovoljstvo sitog trbuha nije dugo trajalo, shvatio je veličinu počinjenog grijeha. Njegova ljepotica, koja daje poseban izgled rezbarenoj orahovini, je razvaljena. Nije bilo više ničega lijepog, ljepota se raspršila. Počeo je brzo misliti, iako mu to nije bila vrlina, dosjetio se genijalne ideje i bržebolje krenuo sa realizacijom. Uspio je napraviti falsifikat pozlaćene konzerve. Bila je to ona vrsta falsifikata koji ponekad izgleda bolje od originala. Ponovo se ozarenost i osmijeh vratila na njegovo lice. Inspektorski je uklonio sve tragove i sitog trbuha otišao obavljati svoju dužnost. Međutim, ubrzo se sve doznalo. Malom bosanskom čaršijom se priča širila brže nego kuga u svoje doba. Na autobuskoj stanici, po trgovinama, u kafanama, na ulici svi su pričali, sve je brujalo o tome. Inspektor je raskrinkan kao i njegov falsifikat, bolji ood originala. Njegov život se srušio na niske grane je spao. Postao je omražen. Niko više nije obraćao pažnju na njega. Po kratkom postupku je suspendovan a njegovi nadređeni okrenuli su mu leđa. Svi mediji su objavili priču o tome. Ovaj put nije se završilo samo na lokalnim. Najugledniji mediji svih vrsta u državi, regionu i šire su pisali o nečuvenom potezu čuvenog inspektora „Paštete“. Karijera je potonula kao kamen bačen u Mešin bunar. Da Poirot nije rahmetlija, kažu, na sve bi se nasmijao i dodao „samo dobar inspektor jaše bez falsifikata“.

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

26 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Biljana Gajić PJESMA KOJU NEĆU NAPISATI Danas sam željela napisati veliku pjesmu o ljiljanu i rasutim kapima mlijeka /nastanku svega/ o ruskom ruletu, igri ludaka, dokazu hrabrosti ili izgovoru očajnika o bijegu, hodu po žici a nisam /ne znam ni da li ću pisati/ A pisala bih o polarnoj svjetlosti neke zaboravljene preduge noći o onim koji su me ljubili i o onima koje sam ljubila o onima koji me nisu voljeli, a možda su mogli o gorčini ispraznih nadanja o ratovima koji nisu vođeni o nekoj neinspirativnoj dokolici o pomračenim umovima o revolucijama ili sivoj svakodnevici Pisala bih o vremenu koje stoji o sjeni koju bih pratila kroz smrznuti tunel I svjetlu na kraju ili početku a nisam i neću

Kome uopšte pisati Sretnima ili nesretnima jer šta god da napišem samo ću sretne rastužiti a nesreteni neće postati sretniji I nađoh zgužvanu hartiju sa starom bilješkom: “Mrak za osmjeh osmjeh za pogled pogled za uzdah uzdah za dodir dodir za ljubav ljubav za strast strast za grijeh grijeh za milost milost za strah strah za vrisak vrisak za stisak stisak za jecaj jecaj za mrak plaćam gotovinom ........ godina zmaja” nekakva mala pjesma sasvim slučajno sačuvana /veliku pjesmu ću pisati nekog drugog dana/

Cestit Bozic..Hvaljen Isus, prijatelji...Sretna Nova Godina...Happy New Year...Sretan Božić...Merry Christmas...Pomoz bog, prijatelji...svima, ali bivšim komunistima – JOK!...to all with exception of....former communists! Sabahudin Hadžialić gl.i odg. Urednik/Editor in chief Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

27 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Đura Šefer Sremac POLITIČARI I TRAGIKOMIČARI

JAHAČI APOKALIPSE

Državnim tragičarima fale samo jareće kože. Da bolje mekeću na skupštinskoj sceni u tragikomedijama.

(Ne)srećna nam Nova. I još uvek isti – jahači apokalipse.

Ni manje opanaka ni više seljaka. U Skupštini.

Nekad su vođe jahale konja. Sad jašu sve podanike.

Svaki treći građanin izopačio mozak, veli jedan poslanik. Hoće da jede tri puta na dan. Jadni đubretarci! Ne stižu da iznesu „kante” iz Skupštine. Tikva po tikva – strančica. Sednica po sednica – bogata dnevnica i besplatna klopica. Odličan je političar: nos mu pravilan, ravan, ima ravne tabane i sve mu ravno – do Kosova.

Neki političari ne znaju posao kojim se bave. Oni koji znaju – nisu političari. Kada je uža domovina, jasniji su široki vidici. Ne diraj narod kad spava. I vlast je bolja kad sklopi oči.

Od dnevne politike toliko mi skače pritisak da ću se prijaviti za Ginisa.

Između ljubavi i vlasti nema razlike: obe su slepe i ženskog roda. Zato se, na kraju, sve završi – neverstvom.

Na sednicama ima mnogo „babica“. Nije čudno što nam je politika – kilava.

Ispod našeg šešira može stati samo vođina glava. A gde će raja!?

U kosturu od države poslednji umire – glavni mozak.

Država je još uvek nekima krava muzara. Što mi onda muze ženu – privatnik?

Političari sve uverljivije izvode dramu „Serbia” – u tri čina! Pošteni ljudi su u kavezima – majmuni na slobodi.

Teško zemlji kuda vojska prođe i carini gde ministar dođe.

Najteže je biti rodoljub u svom pašaluku. Svi te isuviše dobro poznaju.

– Sudbina naroda je u tvojim rukama – reče vladar pred kuglom vračare.

U cirkuskoj areni sve je manje dobrih klovnova. Zauzeše im mesto političari.

Međunarodno pravo nije naše. Podeliše ga među narodima.

Blago nama! Sve više je na sceni političara kojima pametne reči dolaze iz govora mud(r)a.

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

MaxMinus PJESME...

28 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! (Zadate reči: Bog, voda, snoviđenje, zadatak)

Miladin Berić

Čijom čašom sad pjenuša ta pedersko gejska duša... ***

' Godinama se ustez'o da ga narod ne bi zez'o...

Mirjana Marinković

Jer su takvi među nama obješeni na stub srama...

Sunce na vodi plamti... Ogrejasmo se i ja, i Mesec...

(Kad popusti raji feder nije dobro biti peder)

HAIKU ILI NALIK MU 110 Sastaj'o se kažu krišom sa ćosavim nekim Mišom... Posjećiv'o Slatkog Boru kad pijetlovi kresnu zoru… S demokratskim prvim valom raskrstio s ilegalom. Kad je prizn'o da je „ono“ sam je sebi metn'o zvono... Bez obzira na svu priču priveo je nekog čiču...

Starost poštujuć', putem hladnoću čujem. Minut' me neće... Grdi hologram fatamorganu: "Lažeš! Zar te nije sram?!" Bože me prosti! Oprostite mi, ljudi! Majko, oprosti!.. Darujem reči lepotom noći svojih pa mi blistaju...

Pitao se buljuk raje ko tu meće, a ko daje...

Aidi Nuhambašić-Redžepović (KAD BI SE TO MOGLO)

Sa još jednim koji stenje formirao Udruženje...

NEGRO Branio je svoju stranu vrlo često po ekranu...

Naš'o se "uman" da i Negro optuži za čist rasizam.

Čak je jednom reko, hej da je srećan što je gej... Al' je smetno s uma samo da to može „negdje tamo“. (Kad popusti raji feder nije lako biti peder)

Na to se Negro grdno lecnu. Reši da povuče boju. Sad iz principa Negro ne farba više jezik u crno.

Tamo neki navijači čekali su da se smrači.

DOMAĆI Ne smem da zalud spominjem Mu Ime moram se najpre okupati... Sanjam, al' se snova ne sećam tek prikaza nekih noćnih, što me danju muče... Dadoše mi domaći da se ispravim. Aidi Nuhambašić-Redžepović (...TRUD... UZALUD?..) DALEKO OD TIHOVANJA Niko ne preči muziku reči, u pesmu kad složi, pa štampa i množi, seli i deli... Jedino zabrine (a sve rad' istine) kad se zanemari par stvari: katkad reči druga nota prija, druga melodija, a svi halale i do neba hvale, pa da l' sa zlosti, iz lenjosti, il' tuposti, svejedno je... Dopuštam i sa prostoga srca da je... Tek, nek oprosti prvo meni (za veći greh!), a selu nek bude na zdravlje i smeh, na pomirenje i na spasenje...

HAIKU ILI NALIK MU 111

Bog će znati s kojim motom rastao se sa životom... Neki, eto, kažu retro da je bio prvi metro... Drugi opet da je skikn'o čim je „ono“ kukurikn'o...

Pročit'o me je! Sad suvereno vlada mojom državom... Nema mi zime kad hodam. Nazimim se dok Njega čekam. Tvoje i Božje, ovlaš dok ruke svijaš oko svojine.

Treći, vele tek uz piće da je i on bio biće. Da li ga se iko sjeća zna jedino dušna svijeća...

Emini Vlahović (ZA NAS) http://diogen.weebly.com

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

29 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Ivo Mijo Andrić OGLEDALO I ZRCALO Država je ogledalo naroda koji u njoj živi i upravlja. Slika njegove ljepote ili pokvarenosti prema sebi i drugima. Zvijezda koja se ni po čemu ne razlikuje od drugih, osim po veličini i snazi svjetlosti koju isijava. Kamen u stijeni omeđen linijom koja ga označava i razdvaja od drugog kamenja na tijelu litice. Ptica u jatu što se kreće uz riječno korito u smiraj jeseni da ne izgubi trag drugim, ranije odletjelim pticama. Rubovi pravokutnog ogledala slični su granicama nekih američkih država koje su omeđene pravolinijskim crtama kao da ih je po mjeri krojio neki poznati matematičar ili fizičar, a ne ratnici i fizički radnici što su se otisnuli preko bare u potrazi za kruhom, zlatom i boljim životom. Kad god se pogledam u ogledalu, vidim cjelinu autonomne pojave i pokrajine čiji je vladar pod mojim čelom i tjemenom, a podanici negdje iza stakla. Takve me asocijacije i misaone devijacije spopadaju dok obavljam obred brijanja zapuštenog lica ili šišanja izđikale kose. Zadnjih godina, od kada sam kupio električni uređaj za šišanje i brijanje, ne idem u brijačnice niti trošim novce na tu vrstu muškog uljepšavanja. Šišam se u vlastitoj režiji na visinu kose od cent ili dva i nitko, osim mojih ukućana, ne zna da je izgled moje frizure djelo mojih ruku. Nitko mu ne nalazi mane, pa tako nemam potrebu objašnjavati kako se sam šišam. Niti braniti tvrdičluk prema samome sebi. Novce koje bih dao brici za njegove usluge, obično podijelim siromasima što prose u blizini pijace na kojoj se snabdijevam povrćem i voćem. Država je, dakle, moje ogledalo u kojem otkrivam sve dobre i loše strane svoga lica. Dobre pretežu, a loše me sve manje zanimaju. Kao što me sve manje zanima i moja današnja država. Ne više samo jedna, kako priliči običnom čovjeku, veće dvije, slijepljene jedna uz drugu pa onda nasilno odvojene graničnim rampama i drugim nepotrebnim ogradama. Prije tih ograđenih država imao sam jednu koje se nitko pametan nije mogao postidjeti. Protezala se gotovo od Alpa pa do Sredozemnog mora i dalje do Dojrana. Bila je priznata od svih i poštovana od ogromne većine drugih zemalja. Imala je vođu do koga su držale sve vođe ovoga svijeta. Gradila je svuda i bila nagrađivana od svakoga. Obrazovala je druge i slijedila najbolje. Bila je kao ogledalo u kome se svatko mogao ogledati. I vidjeti kakav je i na koga sliči. Je li bio dobar ili loš. Blizak majci i ocu, ili nekome trećem. Ta moja država bila je uvijek kao zapeta puška. Kao otkočen pištolj. I nitko joj se sa zlim namjerama nije smio približiti ni taknuti njezine granice. Glatke rubove njezinog ogledala. Jer, kad bi to učinio, posjekao bi se na njezinu oštricu i rana bi mu ostala vidljivom za sva vremena. Takva je bila ta moja, od svih cijenjena, država. To ogledalo na čijoj su se caklini ogledali mnogi narodi i narodnosti. I svi se, pritom, vidjeli onakvim kakvi jesu. Neki u pravom, a neki u krivom obliku i svjetlu. A onda je sa istoka i zapada puhnuo strašni vjetar razdora i zla, koji je ogledalo moje države srušio na pod, te ga razbio u više nejednakih dijelova. I lik na ogledalu raspršio se u više smjerova, ostavljajući prazninu u dušama i tijelima iznenađenih promatrača. Bio sam jedan od njih i sve sam vidio vlastitim očima. I težak pad i grozan raspad. Plač roditelja za djecom i djece za roditeljima. Smijeh mučitelja i krik mučenika. Vatru kad kuća gori i led što dušu topi. Suze umjesto kiše, pucanj umjesto poljupca. Sve sam to vidio i osjetio na vlastitoj koži. Proživio i preživio, krećući se

ivicom oštre smrti. Nitko mi o tome ne treba pričati, niti mi trebaju bilo čija objašnjenja i isprike. Ni onih koji su ogledalo razbili niti njihovih podanika zla koji su ulomcima stakla nemoćnim ljudima krvne žile sjekli i zjenice vadili. Mnogi su od njih i danas živi. I danas nam prljaju zrak, tlo i um stupidnim lažima dok beru plodove iznikle na kostima nevino stradali branitelja dobra. Od ulomaka razbijenog ogledala i dijelova polomljenog pištolja, plemenske su vođe sačinile mala zrcala u kojima gledaju svoja podbuhla, otromboljena, blijeda i usahla lica. Na rubovima tih zrcala i danas vise komadići stakla oko kojih se otimaju, nastojeći dokazati kako su dijelom njihovog ulomka. A cijelo punoljetstvo je prošlo otkad se ogledalo razbilo o pod popločan nerazumom i plemenskim sljepilom. Komad od zrcala nikada nije bio isto što i cijelo ogledalo. Na njemu se ne vidi sve ono što bi i drugi željeli vidjeti. Niti se sunčevi zraci od njega odbijaju tako daleko da bi i tuđa srca mogli zagrijati. Parče stakla isto je što i parče kruha u odnosu na cijeli kruh. Na njega se možeš posjeći i ostati gladan, ali se ne možeš prikazati lijepim niti biti pred svijetom sit. Krnje je o sebi misliti sve najbolje, a ne slušati što drugi misle i govore. Niti se kajati za učinjen grijeh. Pred bogom i pred narodom. Kako svojim, tako i drugima. Brzo su nosači malih nedorađenih zrcala uvidjeli da se u njima ne mogu sami zrcaliti pa su se okrenuli drugim većim ogledalima. Onim ogledalima na kojima se svaki lik jasno vidi i raspoznaje u moru drugih likova na kojima nema ulomaka niti neobrađenih rubova. Pa su požurili da svoj mali komadić zrcala prilijepe na to veliko ogledalo. Makar na samo dno, gdje se nazire praznina. No, ljudi koji se služe velikim ogledalima nisu baš naklonjeni malim zrcalima i zaziru od njihovih oštrih rubova i malih neobrađenih površina. Zato ih drže po strani dok ne pokupe rasute opiljke stakla i ne oliče zid na kojem će zrcalo visiti. Kako je nekada visilo dok je cjelinom bilo. U svijetu kakav je današnji nitko ne voli onoga tko nije u dobrim odnosima sa svojim prvim susjedima. I ne želi ga uza se, makar mu na korist bio. Ljudi puni sebe uvijek su bili prazni za druge. Kao što je ostao prazan svaki dio pištolja koji se raspao nespretnim rukovanjem loših pucača. Ne prima se lako u kuću onaj koji iz svoje kuće bježi. Kao ni onaj koji do tuđe kuće ne drži. U svakome dijelu svijeta imade pametnih ljudi. Ali i onih drugih imade, kod nekih čak i za izvoz. Ne vole pametni kada im ti drugi dođu pod prozor. Ili kad dugo zvone ispred ulaznih vrata. Jer, kada oni pozvone, moguć je svakakav belaj. Znadu to dobro mudri, kad drugom kroje sudbinu. *** Jednom sam kao dijete imao prelijepi špigel. Obrubljen crvenom bojom i plavom pozadinom. U sredini toga špigla bilo je ucrtano srce. Obojeno petinom plavom, trećinom crvenom, tek malo žutom a ostalo zelenom bojom. Na drugim dijelovima špigla bilo je miješanih boja. I raznih ukrasa kakvih do tada, a ni kasnije, nisam vidio. Nosio sam taj špigel kud god bih pošao. Na vjeronauk u crkvu, na nastavu u školu. I na njivu sam ga nosio kada bih s ocem kosio travu ili brao šljive za pekmez i ljutu rakiju šljivovicu. Svi su u kući znali za taj moj prelijepi špigel i svi su ga poštovali, gotovo koliko i mene. Nije se moglo desiti da mi ga netko uzme bez pitanja niti da ga odnese sa sobom kad ide dalje od kuće. Ni u danu kada sam zadaće pisao, niti u noći kad sam pod zvijezdama sanjao. U tom mom prekrasnom špigelu bilo je nečega što se nije moglo pronaći kod drugih sličnih stvari. Nekakve mistike i mitike kakvu nisam čitao ni Anderssonovim bajkama. Čuvao sam ga za sebe,

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

Ivo Mijo Andrić—Nastavak sa

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! ni sam ne znajući što mi sve znači i kakvu korist od toga imam. No, Gordana Roščić jedno sam ipak dobro znao. Taj moj špigel bio je relikvij kakav je vjerniku križ ili brojanica. Kakav je glumcu; glas ili stas. Piscu; pero i Šta Balkanke pevaju u sebi papir. Djetetu; majka i otac. Možda ne baš doslovno tako, ali tu negdje, u blizini. JAGODASTA I onda se desilo ono što se u takvim slučajevima najmanje očekuje i želi. Taj moj špigel, u nekom bezazlenom naguravanju u školskom Ti opet nisi uspeo da stigneš na dogovoreno mesto hodniku u kojem nisam sudjelovao već stojao po strani u ćošku, zbog u zaboravljeno vreme zbrke i vlastitog neopreza, pao je na beton i razbio se u šest-sedam komada. U toliko komada da ga poslije nikako nisam mogao sastaviti. Čemu se smejem A slagao sam ga i sastavljao na sve moguće načine, te lijepio Ako ne onoj jagodastoj sredi različitim ljepcima. Od trešnjine smole i katrana, pa do štirka i Prenoćištu u jatačkoj sobi krušnoga brašna 'oštre nule' te gumaleze namijenjene lijepljenju I lizanju torte sve do poljupca pod pazuh: opanaka i očevih rudarskih čizama. Ništa od toga nije pomoglo niti je Molba životu pisana vrhom jezika dalo željeni rezultat. Sastavljeno ogledalo nije više bilo ni blizu Po telu kojem se ne umire ranijem. Imalo je na sebi sijaset nepravilnih crta i crtica iz kojih je (Na drugoj se strani devojačko veče virio ružni ljepak. Nikad se u njemu više nisam mogao ogledati, a da Zbrinulo oko autobusa i otprilike maše mi lice ne bi bilo izlomljeno kao u kakvog starca gurnutog onkraj Uniformi u njemu) života. Dugo sam žalio za tim prelijepim špigelom. Pokušavao sam mu kod Čemu se radujem više staklara ukrojiti oblik kakav je ranije imao, ali ti pokušaji nisu Ako ne vestima u kojima te ne prepoznajem uspjeli. Špigel je ostao nagrđen, nikad ni sličan ranijem. Zato sam ga, U kojim neki ljudi pucaju u neke ljude na kraju, pohranio u stari očev sanduk i odložio na tavan kuće u kojoj I neke rane se gnoje pod otkinutim rukavima: i danas živi moja majka. Čuvam ga kao uspomenu na prošla vremena Pazusi neispisani molitvom životu kojih se rado sjećam. I koja ne bih mijenjao ni za što drugo na Golicljivi su na smrt svijetu. Učen sam da volim sve što je dobro i da poštujem ljude. Čemu se veselim Dobri su na jednoj strani. Loše držim po strani. Ako ne parti na kojoj te nema A sve zbog jedne stvari.... Na kojoj je neki čovek ostao bez lica Da ne zastranim. I neke oči ne žele da ga prepoznaju: ....................... Još uvek ga traže po boljim vestima i sredama Zbog kojih se kasni u smrt Ovo je bila ispovijed pokojnoga mi oca prije nego je krenuo u neki drugi svijet. Čega se stidim Dalek i nepoznat za one koji vole. Ako ne sebe što kao kurva nisam stigla Ljepši i bogomdan onima koji ljube. Da uližem tortu u sve balkanske pazuhe Pre poslednjeg znoja: *** Sredom bi se sada svi ženili Krvaveći grla jagodama

Jasmina Šikić Jašiki

KLARINDAN

MINUT PLAKANJA

Započinje obred ulagivanja: parfem se udvara dekolteu, ruža piti savijači. Zubato sunce potcrtava linearnost predrasuda.

Ovu suzu poslednju ti dajem za saznanje, voleo me nisi malo, nego ni najmanje.

Ono što bih rekla grči se između zvocanja i lirske konstrukcije:

Pa, kad me je ta istina zviznula u čelo, sedoh eto, da otplačem kol'ko je vredelo.

Vetar voli celofan. UZDRŽANA

Trajalo je godinama, nisam zato ljuta, već što sada svo sećanje nije ni minuta.

Strah od mogućih posledica razrezuje oštru granicu između imanja i postignuća.

***

So spontanosti se sliva niz ožiljke bivših ustega i ceo vek izranjavljen uzdržajima svedoči o: izbegnutoj lepoti. Prepečeno je nerečeno. Pregorela upala svetla. Život proveden u strahu od naknadne pameti.

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

Gordana Roščić—Nastavak sa str.30...

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! IZDVOJENA Slušam. Priča se uvaljuje u škripavu ljuljašku lagarije. Junaštvo se meri decibelima, nesumnjivost klimokezom. Grupnjak neumereno napaljen na prepričan ukus čokolade. Gledam. Osionom kretnjom prsta vasceli svet je nabijen na kurac. Mali ljudi, a prsti džinovski. Lilipute, moja zemljo draga, ko li te je prstom pohodio?

Zatvoriti prozor. Podneti. Praviti se da je nema. U ime nekakve nesvoje lepote... Sutra će kupiti zavese. Dobro joj je majka govorila. ZAUZETA Kao manijak. Došlo joj je da raskopča mantil i pokaže proleću da je živa. Da je žensko. Da ima sise i dupe. Ni jesen ih nije videla. Ni zima. Puno je posla: svima trebam, a niko me neće.

Mislim. Na koješta. Koješta je razum u odnosu s vama. Bezoblični ljudi.

Kažu da te otključava isto ono što te je zaključalo. Lako je to reći.

ZEMLJANA

ORIGAMI BLUZ

Zemlja sam meka Rovovna Utemeljen si grad

Pravili me u pticu, krunu, avion, čašu i brod

Niči obzirno Jer delom si iznad mene A delom si u meni već sahranjen PRIJATELJIČINA

Ispresavijana Isečena Nadvoje natroje pakovana u Neupotrebljivo lepo Fizikom ograničena Stilski razdevičena Obezrubljena klizim u Bezobličje Za pohabane pahulje još dostatna I konfete za tuđu sreću

Ne prisvajaj me. Podeljena briga nije epoleta za napredak u poretcima egoističnih bitnosti. I ne raščinjujem te ako ti nekad nešto prećutim.

SPECIFIČNA TEŽINA NESTAJANJA Kao kad ugasiš svetlo A ono još igra u oku...

Granice vređaju samo agresore.

Volja sa tim nema ništa. SGUIERRELING/ VEVERIČARENJE Kosa mi je grozna. Zbog repa ličim na vevericu. I zbog toga što krckam argumente svih propuštenih svađa, kao lešnike. U rupi. U lavirintima dugih unutrašnjih monologa. Imam ih dovoljno za celu zimu. Za sve zime. Neću napolje.

ODSKOČNA MASKA Kada slatko nije dovoljno slasno Kad je lepo tek senka iza nezasitosti Kada dobro ne rađa izdanke za uzvrate Nego se koreni u sebičnom dobrobitu POZOVI ME

Nemam šta da obučem.

Sustanak od opstanka Stajala je pred izborom, kao što se stoji pred gusenicom na simsu. Čvrknuti je prstom da padne sa sprata, ili? Leptirasto gusenično sutra. Rojevi budućih leptirića drhture u nutrini bezizgleda, pred pokretom njenog prsta. Pokaz ili otkaz.

Ja umem da ti napričam u nepca svaki ukus Da ti usvetlim u oko svaki zrak do ogrejanja Ja umem da ti vratim korak u najbolje ulegnuće I odapnem kretnju iz prošle u blisku mogućnost Odskočna sam u svim pravcima

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

Gordana Roščić—Nastavak sa str.31...

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! BESPERFEKTNA Evo i ja o prošlosti sada. O žutilu crno-belog sivim. Vreme je jurno. Pred točak da mu izletim. Da molim. Hoću. Stani. Prazna sam ovako neosvrnuta. Ovako neupijena dragih života mrtva sam već. Daj mi da se naispozdravljam s fijucima smeha S odsencima privitosti u bolu da se praštam. Moram. Stani. Hoću. Da se nađem u bivšima.

Obećali su da će mi, ako budem šutio, opraviti kuću, zaposliti ženu i djecu, kao i povećati penziju ocu. Razmišljao sam. Šta ako ne budem šutio. Druga strana će mi dati isto. Možda čak i više. Nisam se dvoumio. Otišao sam anamo onima. I postao svjedok-pokajnik. Danas sam negdje sa nekim, i imam sve to, pa čak u duplo, dok moja porodica nije htjela sa mnom ići. Ne vole strane zemlje a ni mene više. Jer sam izdajnik. Naravoučenije: Kada već to radiš, uradi to bez svjedoka-pokajnika! I izdajnika! DJEČIJA IGRA Lopta je išla direktno u moju glavu. Čučnuo sam i završila je u prozoru, odnosno staklu stana na prvom spratu zgrade ispred koje je bilo imrpovizirano dječije igralište. Krhotine stakla su uletjele u unutrašnjost stana i zabile se u oko starca koji je blaženo sjedio i čitao novine. Dva dana kasnije je umro od komplikacija i trovanja sepsom. Pitam se šta bi bilo da me je lopta udarila u glavu? SUPTILNOST ISTINE

Toplota je razdirala njegovu dušu. Morao je, ipak, završiti posao. Ako ga ne završi, drugi će. Jer će on ostati bez posla. I znao Da se crtam bojeći ostatke. je čemu to vodi. Njegova žena i djeca su očekivali malo krompira, masla i hljebnog žita za preživjeti. Gazda je bio Danas linija progoni boje neumoljiv. Ucjenjivao ga je drugima. a vreme se ne miri s tim. Jačima. Sposobnijima. Koji jedva čekaju da dodju na njegovo mjesto. Dok je žene Zoran Spasojević— Paske, Srbija © 2010 koje su radile kod njega prisiljavao na *** sve i svašta. I njih je ucjenjivao. Sabahudin Hadžialić Mladjima. I sposobnijima. Ne, to se nije dešavalo u delti Missipija sredinom 18 stolježa/vijeka. Ne, to se nije dešavalo afroamerikancima dok je bijeli gazda bahato posmatrao njihove mlade, jedre žene. To se BOLNICA NA KRAJU GRADA...SJEĆANJA dešavalo na početku XXI stolježa/vijeka. U bilo kojoj državi nastaloj Nisam tražio ništa drugo od njih do da mi vrate sjećanja. Bolna. Ljud- na prostoru što se nekada Jugoslavijom zvao. Bijeli gazda je tajkun ska. Platio sam visoku cijenu traženu na tržištu duše. Nisu se dvou- ovdašnji. A onaj drugi si ti, čitaoče. Čak i ja. Suptilno, zar ne? mili. I uspjeli su u tome. Vratili su mi sjećanja, a uzeli. Dušu. JEDNOM DAVNO, NA BRDOVITOM BALKANU... IMAGINARNA PRIČA „Jovica je tako lepo jurio Kalemegdanom!?“...Ne, to nisu riječi iz (a šta ako se zaista desi?) jutarnjeg razgovora dvije blijede mame srednjih godina dok vozilom Danas je toplo. „Prošetaću do bazena“, rekoh sinu svome. „Pripazi gradskog prevoza u Beogradu idu ka poslu već razgovor dvije malo, kažu da nema hlora dovoljno tamo.“, veli on meni. Promrljah preplanule mame srednjih godina dok rivom Orebića hode (pazi sad nešto u odlasku odobravajući njegove riječi i bijah to popodne tamo. ovo: Republika Hrvatska) Ljeta gospodnjeg 2009, tačnije dvadesetog Sarajevo je buktalo tih dana. Tri stotine mladih i starih je nahrlilo u dana osmog mjeseca. najbliže Domove zdravlja. Svrbež, nesanica, glavobolja. Bazeni su Dok sam slušao ekavicu koja je ostavljala još jedan schmek na obali zatvoreni, očišćeni, okupani i ponovo otvoreni. Za petnaest dana se Jadrana, zajedno sa odjecima izgovorenih riječi iz Mađarske, Češke, desila ista stvar. I meni. Sve dok jedno dijete pored otvorenog bazena Slovačke, Francuske, Engleske, Poljske, Njemačke i Bosne i u usta nije stavilo rascvjetanu Ambroziju, tu pakost ljetnih ali i drugih Hercegovine, na trenutak sam pomislio da živim u svijetu gdje se dana. „Dobro je...“, odzvanjalo je u katakombama bivšeg razuma u ljudi druže, odmaraju i inspiraciji teže. „Tako lijepa/lepa a tako blizu. tamošnjem NSP-iju. Naredite rasprskavanje širom Bosne Kada srce kaže more, kaže Hrvatska.“ Zaista, zbog čega smo (iHercegovine). Njima je voda strano tijelo, akamoli, Ambrozija. ratovali? Odgovor znaju ona trojica pod zemljom što su a čija imena nisu vrijedna pomena. Ne zaslužuju to! Počivšima.

SVJEDOK-POKAJNIK Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

33 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! NË

Ekrem Ajruli

çairin e bleruar

INKUBATORI

mrizon lopa me një viç

Pus pafund

qetë kullotin do gomar

profilesh të ndryshëm

një kërroçe dhe dy kërriç

tregtarë-matrapaz hoxhallarë

pyesin kërriçat me djallëzi

letrar

kënd ke babë a e di

drejtor burokrat ministër lugat

kërroçe ngrata veshët përpjetë

shefa biznesi

e galduar shikoi malin

klane interesi

krenarisht me zë të lart

krijesa ekzotike

tha: unë dajë e kam kalin

që preferojnë heshtjen vetëm kërcëllimë e karriges ua zgjon kureshtjen politikan butak nënë sqetull mbanë shtatë a tetë bajrak rrofshin inkubatorët politik depo kukullash të pushtetit KOKËDEMI variant këpucë telatini vesh këmbëdemi shkel zëshëm mbi mermer zotëri hijerëndë

shpëtimtar të miletit

gojëmi e barkderr s’janë të thjeshta si do këpucë të përmbytura në djersë e baltë janë këpucë burokrati këpucë kokëdemi shpirtguacë

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

34 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Živojin Denčić O KRAĐI HRANE ZA PSE

zdrave hrane kako na štetu tuđe imovine jede parče salame i otvara flašu piva, a drugo parče salame priprema da odnese svom mačoru; drugi učinilac nakon protivpravnog oduzimanja, skriva u svojoj odeći ukradeno pile namenjeno za ishranu obolelom psu; treći je oduzeo dve paštete i parče sira u nameri da ovim namirnicama hrani svoje izgladnele kućne ljubimce, itd... Činjenica je da zbog cena hrane pravna kvalifikacija dela može biti znatno izmenjena, ukoliko se oduzme ili nešto veća količina hrane, ili nešto skuplja hrana, te se ovde nikako ne zastupa stanovište da se na svaki slučaj krađe hrane apsolutno ima primeniti institut neznatne društvene opasnosti. Ipak, sigurno je da ima mesta zastupanju stanovišta fleksibilnijeg krivičnog gonjenja, pogotovo u graničnim slučajevima kada vrednost hrane relativno neznatno prelazi zakonom predviđeni novčani cenzus, a očigledno je da se hrana oduzima radi lične potrošnje učinioca i članova porodice ili za ishranu Peter Welleman, Netherlands© 2010 njegovih kućnih ljubimaca. U takvim slučajevima krivičnopravna zaštita nije neophodna. Iako, za sada, viši sudovi ne podržavaju izloženo stanovište, institut neznatne društvene opasnosti valja temeljno razmotriti kada se govori o krađi hrane, jer svrha zakonskih odredbi sigurno nije represija sitnih prema onima koji to nisu. ***

Dame i gospodo, sa velikim zadovoljstvom odazvao sam se pozivu gospodje Džonić, predsedika vašeg Društva za zaštitu Boban Miletić Bapsi životinja u Gornjoj Klisuri, da vam govorim o jednoj pojavi koja vas Za našu krizu ( koja trajeeee) nama je uvek neko drugi kriv ?! Nikad jedva može iznenaditi – o krađi hrane za naše kućne ljubimce. prvi ... Moramo li razmišljati o ovakvim krađama? Mislim da moramo. U uslovima zaoštrenih društvenih odnosa i ekonomske krize, pred sudom se u krivičnom postupku pojavljuje veliki broj lica Mi Srbi mnogo volimo da jedemo govna. I hleba ...Al' ne lezi vraže hleba je sve manje! optuženih za krađu hrane za pse, mačke i druge kućne ljubimce. Posredi su optužbe za krivično delo krađe i sitno delo krađe. Vođa je prolupao. Jer ga nismo na vreme izlupali! Ako je minimalna materijalna egzistencija osnov života, kako ceniti i proceniti mnoga važna pravna pitanja i dileme vezane za Posle izbora vlast uvek sprema neka iznenađenja za narod – odnos pojedinačne norme koju će izreći krivični sud, prema opštoj neprijatna! zakonskoj normi, koja krađu hrane za životinje ne odvaja od krađe hrane za ljudsku upotrebu, štaviše izrekom ne odvaja ovakvu vrstu Ne zna čovek šta je veća umetnost : preživeti bez plate, ili sa platom! krađe od drugih krivičnih dela krađe. Težak socijalni položaj, nezaposlenost, bolest, pa na kraju i Plate i penzije su nam čudo jedno! A svako čudo za tri dana ... glad, doveli su veliki broj ljudi na granicu socijalno prilagođenog ponašanja. Kao sudiji Prvog opštinskog suda u Gornjoj Klisuri lako Možda u životu i može "i jare i pare", ali i komunjare i pare! mi je bilo radi uzorka naći stotinak spisa formiranih po optužbi za krđu hrane (najčešće osnovnih namirnica), od kojih je zabrinjavajući Nisu baš svi pametni pobegli iz Srbije . Ostali su pametni: sado broj sudskih predmeta vođenih za krađu hrane za pse, mačke i druge mazohisti i dupeuvlakači! kućne ljubimce. Nije tema ovog mog saopštenja da se sagleda vrsta i visina Koliko smradova na vlasti !!! Ovo mi ne miriše na dobro ... izrečenih krivičnih sankcija. U posmatranom uzorku, u nekoliko mahova, sud se odlučio, kod predstavljenih inkriminacija za delo sitne Nismo, bre, mi od juče – gladni! kradje da primeni osnov iz odredbe zakona o neznatnoj društvenoj opasnosti, nalazeći da se radi o delu malog značaja, a štetne posledice su neznatne ili ih nema. Na primer, učinilac je zatečen u prodavnici Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

REDAKCIJA: SLOBODA IZRAŽAVANJA JE OSNOVNO LJUDSKO PRAVO. EDITORIAL BOARD: FREEDOM OF EXPRESSION IS THE BASIC HUMAN RIGHT!

35 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

36 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Miodrag Tasić Put u Evropu (v deo)

Mukotrpan je put do Evrope. Mnogo prepreka treba savladati. Mnoga pravila civilizovanog sveta usvojiti; na primer, "civilizovana Evropa" je bombardovala malenu Srbiju. Cilj je bio oslobađanje okupiranog albanskog naroda na Kosovu (bez Metohije), kao i uspostavljanje demokratskog društva na tom prostoru. Neupućeni Evropljani nisu mogli znati strogo čuvanu tajnu, koja u Srrbiji i nije bila tajna, da "oslobodilački pokret" na Kosovu u svojim kandžama drže ubice, trgovci oružjem, drogom, belim robljem... Čak i organima otetih ljudi! Da su neupućeni Evropljani to znali, nikada se Bler, Širak, Šreder i slični filantropi ne bi stavili na stranu morbidnih i monstruoznih zločinaca! Svi greše. Tako i human, demokratski svet u Evropskoj uniji. Mi, kao potencijalni članovi iste te Unije, jednoga dana, tamo daleko, morali bi da usvojimo ono što je dobro kod njih. A, toga, zaista ima. Recimo, prava i zaštita invalida. Invalidi se u civilizovanom društvu štite i svi se trude da se njihov život u potpunosti izjednači sa životom zdravih ljudi. Još tačnije, čini se sve što je moguće da im se olakša život, da ne budu obespravljeni, diskriminisani, da se osećaju ravnopravnim i vrednim članovima zajednice. Svaki autobus, voz, tramvaj, ima platformu koja se prilikom otvaranja vrata spusta do ravni pločnika, odnosno železničkog prilaza. Tako starijim i bolesnim ljudima, kao i invalidima u kolicima nije problem da uđu ili izađu iz vozila javnog prevoza. Ako, ipak, oni najteži invalidi ne bi mogli sami da pokrenu svoja invalidska kolica, dužnost je vozača ili konduktera da im pruži pomoć. I, stvarno, ljudi skoče i nađu se na usluzi hendikepiranim osobama, bez pomisli da protestvuju, ispsuju ili ponize takvu osobu. Dakle, nema onih naših osobenosti! Semafori su opremljeni zvučnim signalom, koji slepim osobama signalizira da je dozvoljen prelaz. I o gluvima se razmišljalo, pa za njih postoje lampice koje neprestano trepću. Višespratnice poseduju liftove. I, zamislite, liftovi su uvek ispravni i rade. Invalid će u prodavnici, banci, bolnici uvek imati prednost. U vozilima postoje posebna mesta za smeštaj takvih osoba. Isto kao i parkinzi na javnim površinama. Parking za invalide posebno je naznačen i tu niko od onih koji na to ne bi imali pravo neće parkirati vozilo. Osim u retkim slučajevima da neki Balkanac, Turčin ili gastarbajter arapskog porekla iz bezobrazluka i nevaspitanja ne poštuje tuđe pravo. No, i tu se ne radi o nekoj preteranoj zloupotrebi. U većini slučajeva je i to dobrim delom hendikepiran svet! Naravno, razume se da invalidi moraju biti materijalno

obezbeđeni, da postoji stalni nadzor i kontrola od strane zdravstvenog, socijalnog i drugog osoblja. Domovi za takva lica u boljem su stanju od hotela na Balkanu. Invalidima se obezbeđuje zabavni život, razonoda, društvene aktivnosti. Ne gleda se na njih, kao ono kod nas, na primer, mrkim pogledom, kao suvišan i nepotreban balast, ne okreće se glava od takvih osoba. I, svakako, nema na ulici prosjaka iz ove populacije. Ako se koji i zatekne nekim slučajem, ponovo je to izdanak naše gore list. Nekako dospeo u bogato zapadno podneblje, pa svojom mučnom pojavom izvuče pokoji cent i iz ruke bezdušne evropske cicije! Za mlađe i pokretljivije invalide otvaraju se specijalne fabrike, pogoni, biroi, u kojima oni shodno svojim mogućnostima rade i zarađuju za sebe. Tako se ne osećaju građanima manje vrednosti. Ako u Zapadnom društvu negde postoji humanost i ljudskost, onda je na ovom polju najprisutnija. Doduše, i kod nas se čine neki pomaci u popravljanju položaja invalida. Teško i sporo, ali kreće se. Ponegde je učinjeno i previše u toj oblasti. Međutim, ponovo pogrešno. Kod nas invalid ne može da uđe u autobus ili da se popne na prvi sprat oronule višespratnice, ali zato je vlast u potpunosti prepuštena invalidima. Verovatno se mislilo da ako invalidi osvoje vlast, onda će se potom postarati i o ostalim svojim kolegama? I ponovo ćorak! Vlast koja je u potpunosti u rukama invalida, istina ne fizičkih, već onih koji se ne na prvi pogled ne uočavaju, dakle, retardinamim ljudima, nimalo se ne zanima za probleme drugih. Svejedno zdravih ili bolesnih. Retardirani, neinteligentni, blentavi vršioci javnih funkcija misle samo na sebe. I delimično na svoje rođake, ljubavnice i ljubavnike, ponekog prijatelja, pod uslovom da su ih sačuvali, i to je to. Retardirani ljudi ne mogu ništa dobro da donesu. Zato ako želimo u Evropu, kao što se na sva usta priča i blebeće, onda nikako maloumnima ne treba poveravati vlast. Ali, ako je narod bolji, i sam taj narod mora da razmisli kome daje šansu!

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

REDAKCIJA: SLOBODA IZRAŽAVANJA JE OSNOVNO LJUDSKO PRAVO. EDITORIAL BOARD: FREEDOM OF EXPRESSION IS THE BASIC HUMAN RIGHT!

37 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Peko Laličić NEĆE VALJDA JOŠ DUGO Iako ne sam, iz dana u dan živ klan do Nove godine dođoh a onda bljesnu nada da nam ubuduće neće na šiljak stavljati kože nekakve mlatišume koje se pred ultimatumima savijaju kao da su od gume a mi ih sledimo kao da nemamo oči iako naziremo da nas kroz trnje vode u crnje noći. AFORIZMI Sreća je naša što bar jednom godišnje jedni drugima poželimo sreću. Da je veća, naša sreća bi možda bila neverovatna i nedohvatna.

*** Dimitar I. Vilazorski

Na KRAJU smo shvatili da smo još od POČETKA zagađivali ljudsku SREDINU. To šta smo do guše u govnama je zbog toga šta ima mnogo govana od ljudi. Meni ništa ne budi uspomene. Prespavao sam zivot.

Mitar Mitrović Država će početi opet sa analfabetskim tečajevima. Da bi se opismenili svi oni koji nisu imali para da kupe diplome. Porast i će nam natalitet,kada seksualni manijaci krenu od kuće do kuće.. Huligani ne bojte se vlasti. Sve se briše kad se dobro časti.

Nebeski narod je tapkao u mjestu i probio ozonski omotač. Heavenly people was dancing on a spot and have broken an ozon layer.

Ekrem Macić Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

38 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! napravio je spiskove za streljanje.

Aleksandar Čotrić Za novu godinu želimo sve najbolje, a onda cele godine jedni drugima radimo sve najgore.

Vlada odbija krivicu zbog nestašica osnovnih roba. Onda treba reći da je za to zaslužna.

Tata nam je priredio iznenađenje za novu godinu. Nije nam ništa kupio.

Njihova obećanja su na dugom štapu. Obećali su nam batine.

Deda Stanoje je naš Deda Mraz. Smrzao se u stanu, jer ne može da plati grejanje.

Premijer budno prati svaki potez članova svog kabineta. Redovno čita dnevnu štampu.

Srbi će se vratiti u Evropu. Odmah posle božićnih i novogodišnjih praznika. Kad Srbi imaju radne dane, to je za njihove poslodavce praznik. Nova godina će doći u našu zemlju samo ukoliko ispunimo vrlo stroge međunarodne uslove. Od svih stvari vezanih za našu državu, najviše volimo državne praznike. Predsednik se u sve meša. Osim u svoj posao.

Kod nas je vreme stalo. Već godinama je pet do 12. Ja sam evroskeptik. Strahujem da će Srbija ući u EU. Jugoslavija se raspala na Sloveniju, Hrvatsku, BiH, Crnu Goru, Kosovo, Makedoniju i pet statističkih regiona. Tamo gde svi igraju na sreću, nema sreće. On je renesansna pojava. Jedno govori, drugo radi, a treće misli. Kad sve prodamo, svega ćemo imati. Ja sam poliglota. Govorim nekoliko stranih i nekoliko domaćih jezika.

Pošto nije po bontonu pokazivati prstom,

U svakoj šali ima pola istine. A u satiri je istina i po.

Živeo sam u bivšoj Austro-Ugarskoj, bivšoj Kraljevini Jugoslaviji, bivšoj socijalističkoj Jugoslaviji, bivšoj Srbiji i Crnoj Gori. Sada živim u Srbiji.

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

Aleksandar Čotrić...Nastavak sa str.38.

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Podigli smo ekološku svest. Postali smo svesni da ćemo prljavom tehnologijom da uništimo svet.

Oni svega imaju previše, tako da mislim da im nešto fali. Kucaj, i otvoriće ti se. Traži, i daće ti se. Po glavi.

Ovde je nemoguće propasti u zemlju. Cela zemlja je propala. Ono što na pomirenju naroda na ovim prostorima urade muzički i dramski program, to pokvare informativni i sportski.

Rubikon nas je prešao. Ništa nije toliko sveto, da ne bi moglo biti zamenjeno nečim još svetijim. Što je neko veća budala, veće su mu šanse da zaradi pare. Zato se to zove realiti program. Da mi je da dođem na neko odgovorno mesto, pa da ne moram da odgovaram. Sve što ima, stekao je zahvaljujući žuljevitim rukama. Neprestano je aplaudirao. Ne verujem u izreku, koliko para, toliko muzike. Mi mnogo sviramo, ali para nema nigde! Neko i ove noći misli na mene. Oni kojima dugujem novac. Ne gledam televiziju. Hoću da znam kako mi je. Odem u jednu od vladajućih partija da vidim šta se radi. I odmah dobijem posao. Posle izbora ne očekujem ništa. Pre izbora očekujem litar ulja i kilogram brašna. Imamo sjajnu prošlost i sjajnu budućnost. Ne može baš sve da bude sjajno. Penzije su nedovoljne, jer od prošlosti ne može da se živi. Vreme je za ozbiljne reforme. Trebalo bi da promenimo reformatore. Birači bi poslanike najradije negde poslali. Dobili su nacionalne penzije da bi pod stare dane mogli da se bave umetnošću. Pošto to nisu stigli u svom radnom veku. Naše školovanje je bilo besplatno. Džaba smo učili. Kad nam pukne film, neće biti hepienda. Hranio sam kuče, pa sada nema za šta da me ujede. On je objektivan političar. Vlasnik je nekoliko objekata.

***

Sabahudin Hadžialić Jučer je bio dan pljački u Hrvatskoj. Da mi je znati kako se zovu svi ovi dani u BiH, od rata do danas?! Evo, prolazi i dvadeseta godina od kada nam upališe svjetlo. No, niko, jadan, da zamijeni sijalicu! Narod nije stoka. Ne treba vrijeđati plemenite životinje! ***

Peko Laličić KAMEN SMO, U ZEMLJI NAM JE MESTO Iz zemlje zemljani na zemlju dođosmo paučinom povezani iz zemlje kameni kročimo iz kamena ruže nedrimo u beton ih i čelik pretvaramo trn bivamo lelujamo karike sastavljamo u lance ređamo u nebo dižemo na zemlju vraćamo iz zemlje u kamen u ljude u ptice u žito sazrevamo

Oglasio sam nevažećom diplomu fakultetu. Već dvadeset godina ničemu mi ne služi.

trčeći počasni krug darujemo kamenujemo kamenimo zemlja bivamo

Ko drži liniju, uzdržava se od hrane. Ko drži političku liniju, uzdržava se od mišljenja.

kamen smo u zemlji nam je mesto

Noću tražimo razloge za život. A ako ih nađemo, danju tražimo sredstva za život.

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

40 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Vasil Tolevski Narod je postao impotentan. Ne diže se! Našim konjima ne treba sedlo. Oni nas jašu na golo. Od čuvanja ovaca se ne živi! Ovo su prvi uvideli neki naši poslanici. Deo naroda hrani se po narodnim kuhinjama. Oni srećniji – po kontejnerima. Mi bismo kleknuli za start! Ali uvek kada kleknemo, ispadne nešto drugo. Beležimo velike seksualne rezultate. Zbog toga ne možemo sesti na dupe. Moj narod pati od neznanja. Ne zna da li ima više golih ili bosih. Evropa predlaže da formiramo pionirsku organizaciju. Političari su nam kao mala deca. Umesto što plaćamo debelo, trebalo bi da plaćaju debeli! Nisam krava. Kravu muzu jednom dnevno.

Da bi započelo opštenarodno veselje sa pucanjem, Vođa bi morao da se upuca na pravo mesto. U našim vagonima nema mesta za spavanje. Naš narod ionako ne može oka da sklopi. ***

Ernest Bučinski Naš čovjek je kontradiktorno biće - malo jede a mnogo kenja. Pisanje je njegova fiziološka potreba – mnogo kenja dok piše. Kako Bosanac prevodi latinsku krilaticu - veni, vidi, vici? Doš'o, viđo, lapio, o'š'o! Kako Bosanac započinje ljubavnu predigru - podjeli sebi i trebi karte za partiju bele. Kako Bosanac stere veš - sa stereo uređajem. VLAST BRINE O ZDRAVLJU NARODA - SKIDA GA SA OVISNOSTI OD HLJEBA I MLIJEKA. SVE DRŽAVE SU OVISNE O NARODU .JEDINO JE BOSNA OVISNA O BUDALAMA.

Jedan mudri čovjek, nekada davno, svijećom je tražio ljude... drugi mudrac je nosao fenjer tražeći Boga... Bosančeros s baterijskom lampom u ruci zvjernja oko sebe ne bil' gdje nagazio 100 maraka. Mi smo najjači narod na svijetu - u jednom vijeku smo uspjeli razjebati imperiju, kraljevinu i republiku. Majka joj je bila operna diva, a ona je folk pjevaljka – ko kaže da djete ne može da nadmaši roditelja? Prilazi konobar narkiću i uslužno ga pita: "Ej, drugar, bil' popio koka-kolu?" A ovaj mu odgovara: "Dajder ti men' jarane malo te koke, a ti se sam u kolo hvataj!" Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

41 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Abdurahman Halilović Ahil Nisu dobili ono što su tražili kad sam ja to našao.

Curi sam rekao da joj neću kupiti prsten dok mi ne pokaže kako će da ga natakne. Po novom, mačke odlučuju šta će se objesiti mačku o rep. LJuta je kuka što niko neće motike. Kuku meni, ako može, naletio sam na motiku. Smirili smo podivljalu krizu - ali još uvijek reži. Ne može više Mujo da kuje konja po mjesecu - dalek je to za njega put.

Sreo sam nekoliko istomišljenika. Imali su različito mišljenje o vođi. Da korupcija ne bi uzela maha, neki ministri su budžet ponijeli kući. Na doradu. Od svih pojedinačnih glasova najdraži mu je glas naroda. Recesija je korupciju dovela do vrhunca. Mito možeš dati i na rate. Puno smo zakoračili prema Evropi. Tu su nas čekali i uhvatili u kredite. Pojedinci su se brzo obogatili, tako da široke narodne mase to nisu ni osjetile. Sve je više diplomiranih prosjaka. A akademicima svaka čast. Srbija je pod svjetskom lupom. Zato izgleda tako velika.

Mujo bi samo konja da kuje - Fata mu brani,jer za nju više ne mari.

Imamo funkcionalnu državu. Vrh joj funkcioniše neovisno od naroda.

Od kad Mujo ne kuje,Fata ga psuje - a konj tuguje.

Rasteretimo zatvore. Proširimo parlament.

Već danas smo zakasnili za bolje sutra.

Sreća pa imamo slavnu prošlost, inače se ne bismo iz ovoga izvukli.

Svele su korjenite promjene-izgrizo ih crv sumnje.

Borili smo se do zadnjeg, a onda je on ostao u manjini.

Sjaši uzjaši,uzjaši sjaši-preteški su nam i naši,a kamoli vaši.

***

Amerikanci i Arapi su rodbinski vezani. Krv nije nafta. Otvorite granice. Da iznesem svoje mišljenje. Mi se povučemo dok kažeš juriš.

Ekrem Macić Mi nismo pokazali sve što znamo. Mora se nešto ostaviti i za naredni mandat.

Teško je iskorijeniti kriminal kad su izbori tako česti.

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

42 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Tražili smo božićnicu, a dobili smo radne knjižice. Sve je mimo kontrole.

Dražen Jergović

Stvarnost nam se pretvara u puko preživljavanje.

YUGONOSTALGIČARI gljIVIĆ PAŠALIĆ

Vani pada snijeg; Još da padne vlada... Zemlja nam se pregrijava, ali grijanje i dalje ne radi.

pIVICA MUDRINIĆ naDRAŽEN uzBUDIŠA

Sve što nije logično je nelogično.

u(g)URO ti NJAVRO! (Đ)

Bog oprašta, čovjek osuđuje.

ZLATKO šah-MATEŠA IVICA ispovRAČAN

Bivši premijer je otišao u Sloveniju po zimske gume, a doma ga čekaju

JOSO sa ŠKARicamA

lanci.

VESNA tupe ŠKARE – OŽBOLT

Sve je novo, a opet neispravno.

JADRANKA – KOSORka djevojka ANTUN (p)RDOLJAK (V)

Prdim, dakle zdrav sam!

DOBROSLAV (k)ARA GA stojećki (P)

Što Bog sastavi, Facebook rastavi.

SILVIJE DEGENerik poNEDJELJKO MIHANOVIĆ

Gdje završava prijateljstvo, ondje počinje ljubav.

SA(nj)KA se DABČEVIĆ – KUČ(ka) (V; AR)

Plati pa se žali!

žMIKO (h)RIPALO (T) DRAGO suha KRPetINA

Ja sam Ličan i vrlo jednoličan.

dIVOkoza SANADER

Tišina je postala moja rutina.

DAMIR vrući KAJIN urušila se troKATnICA IVANIŠEVIĆ

Ljudski je kenjati!

JOZOofil kRADOŠ

Nema konstrukcije bez destrukcije.

VLADO sitni GlO(da)VAC (TO) (c)RVOJEd ŠARINIĆ (H)

Ulaz nam je veći od izlaza.

(razn)OŠKO KOVAČ

Svi putovi vode na Zavod za zapošljavanje.

protupoŽARKO DOMLJAN MATE GRANI(či) s ludilom (Ć)

Sve što je ružno dugo traje.

ZLATKO špriCANJUGA STIPE (herp)ESIĆ (M) jaJOSIP MANOLIĆ MILAN posRAMLJAK (ba)LAVKO sLINIĆ (S) ZDRAV K`O piTOMAC VICE VUKOJE(bin)IĆ (V) ***

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

43 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Ivan Karponai MENJANJE ULJA Krenuo je negde onih šezdestih godina Hajo iz Brčkoga, pa gde će on tražeći posao? Krenuo je na sever i tako je doša u našu varoš. - A je vidi šta ti je to? Zinio je ka otvorena konzerva, gleda, gleda i nikako da se nagleda. Vidio je on već vagone na šinama ali da su gore obešeni na kabel... no to je nešto novoga, e bolan toga nema kod nas. Da, to je to, Hajo prvi put u životu viđa tramvajn i da bude čudo još veće, bio je elktričan. Naša on posa, radio je ali nije bio baš od onih koji su vridni. Više je volio da se pravi pametan, hvalio se uvik da njegova glava nije za dvi noge... nego za četiri. Iša ti je on tako u vozačku školu, na vožnju ali ne daj bože pokido je Stipanu sve one njegove živce... siroma čovik a baš mi ga je žao, kući žena i troje male dice a eto ti i belaja baš kod njega je moro doći Hajo da se uči voziti. Na samom počitku časua vožnje onako da skrene malo pažnju, da mu Hajo previše ne dosađuje, pita on njega onako lipo i uljudno. - Ajde Hajo dede upalji. A Hajo onako popriko usta, malo glavu nakrivijo odgovara: - Nje pušim bolan! - Ma nemoj pušiti, upalji motor! Sunče ti tvoje. Voze se oni tako kad Stipan opet upita: - S kojom ideš Hajo? A Hajo opet onako popriko usta, malo glavu nakrivijo odgovara: - Me ajde ne znaš ti nju, to ti je jedna iz susjednog sela. - Ma ne pitam te sa kojom ženskom ideš... pitam te sa kojom brzinom! - E majstor Stipe sa trećom, sa trećom znam ja već voziti! Voze se oni tako dalje kad naiđe jedna oštra krivina... Stipan vidi da Hajo sanja uzvikne mu: Hajo navijaj... navijaj! Hajo pustio volan... udara dlanom o dlan i na sav glas urla... Željo! Željo... Želj....o. Stipan viče na sav glav: Koči lozane ode marva u kukuruz! Odoše u kukuruz a lito je još, prerano za berbu. Položio je i vozački ispit i kupio auto. Auto... dobro možemo isto reći ali za nas je to bio fićo. E! Preko noći postade od njega i mehaničar, sve je znao, davo je savete i rič je njegova uvik bila ta zadnja. Ona budala od Čombeta, tako smo ga zvali, bio je negde iz novoga Žednika, crn ko crnac ali bio je naš... i on je počeo da budali i da priča bez veze. Tako je on radeći počo da priča svom komšiji Palčiki koji je radio kraj njega da ga je šogor pozvao u subotu da mu pomogne da menja ulje na svojem fići. A onako ispod oka vidio je... Hajo se pravio da ne sluša, a uši ušpičio ko prislušne antene i kobojagi ga ništa ne interesuje. - E komšo! Da te nešto upitam i namigne mu, šogoru ću pomoći menjati ulje na fići, dede kako ti to radiš? Palčika ko Palčika, bio je zajebant svoje vrste, voleo je slagati i davati pogrešne savite pa da ti se puši za ušima. - Čombe... slušaj ti mene, ja imam prakse, znaš uzmem od žene onaj njen stari lavor, stavim ga pod motor, odšarafim i izpuštim ti ulje iz fiće. Je si me razumeo šta sam ti reka. - Ej ako sam lud nisam valjda i gluv. - Onda ovako... šlušaj me, u jednu kofu od deset litara nalijem tričetr tople vode, ne vruće ne daj bože... i u tu toplu vodu stavim jednu plastičnu šolju od kafe i to Albus deterdženta, al ne uzimaj ništa drugo... taj je najbolji. - Aha! Znači to sve odvisi od deterdženta? E polako kapiram! - Slušaj sada dobro, naliješ tu mešanicu u motor, pustiš da laufa dva do tri minuta, ispustiš je i onda naliješ čistu... je si razumija? Čistu mlaku vodu, pa opet dva do tri minuta laufaš motor, ispustiš tu vodu i tek

onda sipaš novo... si razumija novo ulje za motor. E boga mi moga, garantujem ti, onda će da ti motor prede ko mačkica... a ne trebaš je milovati. - E baš ti fala za nasvit Palči, moj šogor će se radovati da će imati nekog ko će mu pomoći i ko ima malo pojma o tome. Hajo je cilo vrime slušao, ali se nije mišao u divan, a zašto i bi... Prošlo je neko vrime, svako je radija svoj posa, a na ono menjanje ulja u fići u subotu kod šogora se i zaboravilo. Jedno jutro došao Hajo bisan, peške na posao... - Hajo di ti je fića, kad peške moraš na posa? Upita ga onako u šali Čombe. - Idte vi u pizdu vaše matere i ti i Palčika... vi i vaši savjeti, meni zaribala mašina na fići kada sam po vašim savetima menjo ulje. Ljut je bio. - A jebiga Hajo... baš nimaš sriće, mom šogoru nije zaribo motor na fići, mi se napili i bogami zaboravili mašinu vodom i deterdžentom oprati! *** KREDIT Eto to ti se disilo negde pre dobri dvadet i koju godinu. Imao sam dva kamarata, habagajsi i po, bili su ti oboje iz Bosne jedan se zvao Mujo, bio je stariji oko svojih petdesetak godina iz Živinica a zvali smo ga Jebem ti kanafu a drugi je bio Hamdija, mlad oko svojih tridesetak godina iz Tuzle bog da mu dušu prosti kad je tako rano umro. Jedino što su imali zajedničko a to je bilo… nikad para u džepu. Znaš da je jezik tuđ težak a njima je samo pivo bilo lako, pa su me onomad jednom zvali da im baš ja obaška pomognem tumačiti, pare su hteli digniti na kredit. - Ajmo bolan Lale idemo kod Sivca, jebem li mu kanafu para treba. - A Mujo šta misliš da neće biti problema? - Ma kakav problem! Za mene? Ne! za Muju ima uvek para. Eto otišli mi tako u šparkasu, za šalterom neka plavuša sedi, gleda ona nas, mi gledamo nju. Na to će Mujo po svoje: - Ti, gde šefe? Ja pare imati… Gleda ona njega, izbečila oči i na trenutak ko da je zanemela. - Neki čudan ti je to jezik Mujo ali misliš da te je ona razumela. - Jebem mu kanafu, Muju ima svako da razume! - Ma kojeg si vraga onda mene zvao, ja te ne razumem? - A znaš šta… što je sigurno je sigurno. Malo smo počekali kad eto došo i Sivac, zvala ga je ona plavuša. A stvarno je imao sivu kosu, ali kada ima posla sa ovakima ko Mujo, mislim da i nije ništa čudnega. Posmatra nas, Mujo i Hamdija njega a ja krišom gledam onu plavušu. - Šta je Mujo? Pita on začuđeno. - Šefe! Kuća… Šefe zemlja brrrm, brrrm, brrrm… kuća, ništa, uništena, žena, deca, spavati na ulica… treba para, treba popraviti. Na ovaki način je Mujo pokušao da objasni Sivcu da mu je zemljotres srušio kuću, a zemljotres je bio u Banja Luki! Ali šta zna Švabo gde je to, važno je da čuo da je u Bosni bio zemljotres. - Dobro Mujo koliko? - Šefe pet hiljada Maraka. - A ti Hamdija šta je s tobom i kod tebe je bio zemljotres? - Šefe i meni treba pet hiljada. Ali kod mene nije zemljotres, babo mi bio bolesan, umro, treba mi para za križ staviti na grob! E mislim se u sebi, alal lažeš bolan šta će ti babi križ kada je Musliman ali nisam ništa reka, niti se nasmešio, bojao sam se da ću se odati i da će Sivac nešto posumnjati. Eto tako oni dobiše pare, vratiše dugove i još ni misec ne prođe kad eto ti Muje kod mene na vratima: - Daj bolan Lale možeš li mi posuditi pedeset Maraka, bogami nemam ni kruha da jedem… a ni para nemam.

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

44 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Ivo Mijo Andrić

Milo Gorgijevski

Ugrabili smo trenutak. Drugi su ugrabili preostalo vrijeme.

Na redu jesmo! Ali, uredu - nismo! Bogati umiru od bolesti, a siromašni od bolovanja. I kad nemamo posla, mi smo aktivni. Bavimo se sami sobom. U tranziciji su čak i neke dvorske lude stekle dvorce. Radnički znoj i suze,tajkuni lako pretvaraju u med i mlijeko. Najlakše će te prolupati, ako sve stavite pod lupu. I kad vam sjekira padne u med, ne ližite je! Šta nam vrijedi što smo sudbinski povezani, Kad naša sudbina nije u našim rukama. (Pro)dali smo banke i druga dobra strancima. Sada se još hvalimo kako smo svoji na - svome. Samo jedan korak dijeli uobraženost od bezobrazluka. Igra s vlastitom sudbinom, obično završava porazom. Bez rizika nema dobitka. Bez razuma, nema probitka. Kome je glava u torbi, tome su ruke u zraku. Razlika između čovjeka i žene je u tome što je čovjek nevin dok ga na osude, a žena – dok je ne jebu. Socijalizam mi je u duši, a kapitalizam – na računu. Odskakao je od drugih, sve dok mu nisu doskočili. ***

Šta nas briga za poplave, požare, zemljotrese... Ove pojave ne dodiruju nebeski narod. What we care about floods, fires, earthquakes ... These phenomena are not touching the heavenly people.

Perica Jokić Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

45 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! I Bosna i Hercegovina je sveta srpska zemlja zbog datih žrtava u otađbinskom ratu za njen teritorij.

Suno Kovačević Marljivost. I pored uloženog napora ništa nije uradio. Siromaštvo je tradicija koje se nećemo lahko odreći.

Bosna i Heregovina je svetilište komšija nad njenim građanima.

Jedinstvo naroda i vlasti imamo dok narod ne otkaže.

Na prostoru Republike Srpske živi jedan narod. Drugi su etnički očišćeni od tog naroda.

Preživjeli smo komunizam U kapitalizmu neka nam drugi Bog pomogne.

Svi koji su izvukli živu glavu izašli su iz pakla rata, a ostali su preselili u raj.

Kad direktor ode na službeni put, lijepo njemu, a lijepo i radnicima.

U ratu u Bosni i Hercegovini nemamo pobjednika, niti poraženih. Znači, nema osnovnog uslova za mir i normalan život.

Narod sve plaća. Zarađeno ne može da naplati. Imali bi mir u svijetu kad bi to htjela Amerika.

Mrtve glave stvaraju historiju.Živi gledaju i zapisuju.

Davno je evolucija stala. Majmun se ne pretvara u čovjeka.

Cijeneći po primanjima naši političari su osobe sa posebnim potrebama.

Nakon što sam bio subjekt sada sam objekt revolucije.

Sve smo vam obećali. Na vama je da glasate za nas.

Neki piju od radosti ili žalosti, a neki od jutra.

Naši političari ne bore se za Bosnu, nego za sebe u Bosni.

Drugi drugim prave haos. Mi sami sebi.

Izbori u Bosni i Heercegovini odlučuju ko će imati platu zastupnika.

Nezamisliv je opstanak Republike Srpske u Bosni i Hercegovini bez entiteta.

Naši političari su dosljedni obećanim promjenama. Dolaskom na vlast odmah se promijene prema biračima.

Republika Srpska je multietnička zajednica u Bosni i Hercegovini.

Socijali program zasnivaju na što bržem rješavanju sirotinje.

Zahvaljujući dobivenim kreditima imamo bogate pojedince.

Vladajuća koalicija se zasniva na moći vladanja.

Mi znamo svoj put. Uvijek se vraćamo na mjesto polaska.

Oni su progresivno konzervativna partija, zadržavaju ono što im je potrebno,a mijenjaju ono što im ne treba.

Nije bitnio što si nekad bio komunista. Sad si Bošnjak. Revolucija jede svoju djecu. Šta će biti sa dezerterima?

Zvanična vlast je zabrinuta za stanje u zemlji. Ohrabrujuće je njihovo stanje.

Zbog posebnih zasluga iz odbrambeno-oslobodilačkog rata dobio je status osobe sa posebnim potrebama.

Održali su obećanje da će se pozabaviti stanjem u zemlji. I na kraju mandata oni se zabavljaju.

Patriotizam se sveo na one koji nigdje nisu mogli otiči.

Vlast u Bosni i Hercegovini je jedinstvena. Funkcioniše po izreci:“Sjaši Kurta da uzjaši Murta“.

Za ljubav je potrebno dvoje. Za rat je potrebno dvoje. I za silovanje je potrebno dvoje.

Konzervativci nisu za promjene. Zato misle da su nezamjenjivi.

Rat je završen remijem. Ko da ga nije ni bilo.

Bićeš to što jesi dok te ne uhvate u kriminalu.

Srbi su vodili otađbinski, Hrvati domovinski, a Bošnjaci odbrambeni rat. Svi smatraju da su vodili pravedan rat.

Nemam vremena jer ništa ne radim. Puno radim jer mi posao nikako ne ide. Nije to samo utisak da nam država ne funkcioniše. To je stvarnost.

Ne izlazim više na ulicu. Gde god da kročim sve same crne rupe. I do not go out into the street any more. Wherever you step up, all the black holes are there.

Darko Habazin Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

46 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Kadar sam svoje partije. Ne mislim svojom glavom.

Suno Kovačević Zbog velike zagađenosti zraka Zenićani radi prevencije zdravlja treba da prestanu da dišu. Naši narodi su zdravi. Boli ih briga za sve. Umro je Ričard Holbruk tvorac Dejtonskog sporazuma. Iza njega su ostali žalosni Dejtonski ustav i država Bosna i Hercegovina. Traženje dvojnog državljanstva je traženje identiteta kojeg nemaš.

Prošao je sito i rešeto. Bio je i postao prah. Bili smo uvijek jedinstveni kad su to drugi tražili od nas. Podnio je ostavku iz moralnih razloga, nakon dobivenih obećanja da neće biti prihvačena. Od njegovih ispunjenih obećanja možemo umrijeti. Uveli smo red u posao u biroima za zapošljavanje.

Dosljednost i istrajnost su vrline optimista. To su i naše vrline u vremenu produbljavanja krize.

Imamo stopostotnu uposlenost. Svako se zabavio o svom jadu.

Sve više zaostajemo za suvremenim svijetom. Čuvamo snagu za finiš.

Čovjek je naše najveće bogastvo. Ostale sirovine izvozimo.

Potrošačka korpa je spisak potrepština za osobe sa državnog spiska od osoba koje zadovoljavaju potrebe bez spiska.

Opozicija u Bosni i Hercegovini. Svi junaci nikom ponikoše i u crnu zemlju propadoše.

Siromah ima samo jednu želju, da to ne bude.

Zastupnici u parlamentu. I car legne dok se ručak slegne.

Mlađim pokoljenjima ostavit ćemo bogato naslijeđe.Kredite. Naša mladost je sve više u ozbiljnom životnom dobu o kojoj vodimo evidenciju na biroima za zapošljavanje. Država nam je u tranzitu, kao i omladina u zemlje zapada.

U ratu sam se borio za opstanak naroda, a sada se borim za opstanak sebe u narodu. U Bosni i Hercegovini je najveći prirodni priraštaj u administraciji. Borci su nedonoščad revolucije.

Ima visoko mišljenje o sebi koje je za druge neprihvatljivo.

Pametni ste dok u društvo ne dođe luđak. Onda je on pametan.

Uprkost godinama i vidnoj ćelavosti na nivou ste djeteta bez kose.

Siromaštvo se ne određuje manjim prihodom od dva dolara po stanovniku, već stanovnikom po kontejneru.

Vi ste duhoviti, oprostite što vam se smijem u lice. Ne pravi budalu od sebe kad je to tvoj otac već uradio.

U Bosanskohercegovačkoj politici brojni su Međedovići. Svakodnevno narodu čine medveđu uslugu.

U ime tvojih zasluga istakao bi nešto javno, ali zbog pristojnosti dajem ti ga tajno.

Zovu ga mućak, ne zna da mućne glavom.

Kadrovska politika u Bosni i Hercegovini je obrnuto proporcionalna uspjehu u školi.

Privatizacija državnih preduzeća je izvršena po principu „Alajbegove slame“.

Ograničen, a ima neograničenu vlast.

Certifikatima državna imovina je rasprodata ko halva.

Socijalni odnosi su zategnuti, morat će pući.

Nacionalna ravnoteža u Bosni i Hercegovini je uspostavljena. Svako vuče na svoju stranu.

Narod stao na noge, a gladan. U ratu su nas pljačkali, sada uzimaju sebi. Građani su devedesetih godina umjesto jednopartijskog sistema uzeli višestrančki, a sada višestranačje uzima njih. Sve same slijepe ulice. Gdje izmjestiše Bulevar revolucije. Šekspir je pisao tragedije. Mi ih praktikujemo.

Imamo neprocjenjivu vlast. Još ne znamo koliko će nas koštati. Na izborima može biti izabran bilo ko. Nakon izbora zna se ko je ko. I ja bi za njih digao dva prsta. Prvo srednji, a poslije i kažiprst. Učio je na svojim greškama. Naučio je da griješi

Kad jednom uđeš u Evropu zauvijek ćeš biti rob Amerike. One day, when you enter Europe, you will be, forewer, American slave.

Ekrem Macić Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

47 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Ekrem Macić

Tragedija je kad žena policajca spadne na prosjačku palicu.

Sve smo boje probali, ali nam crna najbolje stoji.

Šta će biti sa donjim vešom kad proizvedu omekšivač za impotenciju.

Ne bi se pojavila rupa u Ozonu da nebeski narod nije presipao iz šupljeg u prazno.

Brak mi je na ledu. Žena mi je frigidna.

U ovoj zemlji je najbolja anestezija kad se ujedeš za jezik.

I u seksu idem ispred vremena. Prije svršim.

Država će podržati kloniranje. Za sada samo za genetiku šutnje.

Seks bez zaštite je lutrija prilikom izvlačenja.

Učinilo mi se da smo supruga i ja isti.Nakon dugogodišnje veze sam otkrio da je ona – suprotnog spola.

Je li školski metak punoljetan.

Žena i ja vodimo platonsku ljubav. Jedno hrče, drugo uzdiše. Samo vas raskorak dijeli do uspješne žene.

Nevinost se sve više širi. Seks bez zaštite počesto je napuhana veličina. U početku sam joj bio prvi, ali sam kasnije prestao da brojim.

Napisao sam najbolju knjigu erotskih aforizama,ali se u ovim godinama teško dolazi do recenzije.

Seks ne treba zaboravljati sve dok čovjek ne postane senilan.

Bavim se ženom.Da se ne bih bavio sobom.

Moj seks bi bio pjesma da imam refren.

Popeo sam se na ženu da osjetim slast pobjedničkog postolja.

Doktor mi je sugerisao malo više seksa, ali mi nije ovjerena zdravstvena knjižica.

Ženi se hoće, mužu se mora.

Jednakost polova. Žene kriju godine, muškarci centimetre.

Žena me počela gledati sa visine. Spasila me erekcija.

Ako žena sazna da je varam, rasturiće mi brak.

Volim dugu predigru. Prije zaspem.

Žena mi je rodila trojke, ali još niko nije preuzeo odgovornost.

On je ispijao Jelen pivo,a žena mu je nabijala rogove.

Supruga je očekivala princa na bijelom konju, ali su me živci odali.

Da bi podigla noge traži dva žiranta.

Moj brak je kao Venera. Nenaseljen.

Ako imate problem sa dužinom,trenirajte troskok. Kad ti je žena vatrena moraš koristiti razna zapomagala. Razvod je samo predigra našeg idiličnog braka. Žene zaboli prvi put zato što se brinu hoćete li moći drugi put. Impotencija mi sve više raste. U ljubavi smo otišli predaleko, a onda smo naletili na matičara. I u seksu je razlika između dvanest i pet i pet do dvanaest. Koliku brzinu razvijem u krevetu pokazaće foto finiš. U krevetu sam razvio veliku brzinu. To mi je ružna navika od volana. Muškarcima je za utjehu dozvoljeno da prisustvuju porođaju.

Kad ratujem sa ženom. Prsa u prsa, koristim rakete srednjeg dometa. Što više padam sve mi se više diže. Pedofilija više nije u povoju. Internet je učinio svoje. Tronožac. Švedski sto na srpski način. Slanina, rakija i bijeli luk. Suđeno mu je u odsustvu. U kafani. Napipali smo vrh. Slijepo smo im vjerovali. Bankomat u zidu. Grafit sa pokrićem. Počasni plotun je ispalio u nepoznatom pravcu. Šteta je što BiH nije otišla na svjetsko prvenstvo. Da vide ljudi u kolikom smo mi ofsajdu.

Kad jednom uđeš u Evropu, zauvijek ćeš biti rob Amerike. One day, when you enter Europe, you will be, forewer, American slave.

Ekrem Macić Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

48 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Živojin Denčić

Miroslav Sredanović U svetu vlada izrabljivanje čoveka po čoveku. I mi se nadamo eksploatatorima s ljudskim likom. Advokati štrajkuju. Znaju oni da se pravda ne isteruje pred sudom Od levičara je postao desničar. Od njega više ništa ne može postati. Demokratija nam je kao sunce. I ona ima svoja pomračenja. Objavljeno je da balkanske države uspešno sarađuju. Političari su demantovali tu senzaciju. Stranci nam daju nesebična obećanja. To su nam verbalne donacije. Zaostali smo u razvoju. Mi smo društvo s posebnim potrebama. Ne smemo mrzeti okupatore. Na rasnoj i nacionalnoj osnovi.

***

49 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Jordan Pop Iliev, Macedonia ÂŠ 2010

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

50 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

PREDSTAVLJAMO KARIKATURISTU/ WE ARE PRESENTING CARTOONIST

Arlés Herrera (Calarcá) Colombia WWW: http://noticartuncolombia.blogspot.com/2010/08/ resultados-de-ii-bienal-de-humor.html

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

51 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

PREDSTAVLJAMO KARIKATURISTU/

WE ARE PRESENTING CARTOONIST

Arlés Herrera (Calarcá), Colombia WWW: http://noticartuncolombia.blogspot.com/2010/08/resultados-de-ii-bienal-de-humor.html

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

52 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Brankovo pismo Ziji Dizdareviću

Branko Ćopić

potkovice.” Umnožavaju se po svijetu crni konji i crni konjanici, noćni dnevni vampiri, a ja sjedim nad svojim rukopisima i pričam o jednoj bašti sljezove boje, o dobrim starcima i zanesenim dječacima. Gnjuram se u dim rata i na lazim surove bojovnike: golubijeg srca. Prije nego me odvedu žurim da ispričam zlatnu bajku o ljudima. Njeno su mi sjeme posijali u srce još u djetinjstvu i ono bez prestanka niče, cvjeta i obnavlja se. Pržile su ga mnoge strahote kroz koje sam prolazio, ali korijen je ostajao, životvoran I neuništiv, I pod sunce ponovo isturao svoju nejačku zelenu klicu, soj barjak. Rušio se za nejga oklop tenkova, a štitio ga I sačuvao prijateljski povijen ljudski dlan. Eto, o tome bih, Zijo, da šapućem i pišem svoju bajku. Ti bi najbolje znao da ništa nisam izmislio i da se u ovome poslu ne može izmišljati, a pogotovu ne dobri ljudi i sveti bojovnici. Na žalost, ni one druge nisam izmaštao, mrke ubice s ljudskim licem. O njima ne mogu i ne volim da pričam. Osjećam samo kako se umnožavaju i rote u ovome stiješnjenom svijetu, slutim ih po hladnoj jezi, koja im je prethodnica, i još malo, čini se, pa će zakucati na vrata. Neka, Zijo... Svak se brani svojim oružjem, a još uvijek nije iskovana sablja koja može sjeći naše mjesečine, nasmijane zore i tužne sutone. Zbogom, dragi moj. Možda je nekom smiješna moja starinska odora, pradjedovsko koplje i ubogo kljuse, koje ne obećava bogzna kakvu trku. Jah, šta ćeš...

MOJ DRAGI ZIJO Znam da pišem pismo koje ne može stići svom adresantu, ali se tješim time da će ga pročitati bar onaj koji voli nas obojicu. Kasna je noć i meni se ne spava. U ovo gluho doba razgovara se samo s duhovima i uspomenama, a ja, evo, razmišljam o zlatnoj paucini i srebrnoj magli tvojih prica, i o strasnom kraju koji te je zadesio u logoru Jasenovac. Pišem, dragi Zijo, a nisam siguran da i mene, jednom, ne čeka sličam kraj u ovome svijetu po kome još putuje kuga s kosom. U svojim noćima s najviše mjesečine, ti si naslutio tu apokaliptičnu neman s kosom smrti I progovorio si o njoj kroz usta svoga junaka Brke. Jednog dana ti se je i vidio, realnu, ovozemaljsku, ostvario se tvoj strašan san, tvoja mora. Tih istih godina, ja sam, slučajem, izbjegao tvoju sudbinu, ali, evo, ima neko doba kako me, za mojim radnim stolom, osvoji crna slutnja: vidim neku noć, prohladnu, sa zvijezdama od leda, kroz koju me odvode neznano kud. Ko su ti tamni dželati u ljudskom liku? Jesu li slični onima koji su tebe odveli? Ili braća onih pred kojima je otisao Goran? Zar to nisu tamne Kikićeve ubice? Kako li smo nekada, zajedno, dječački, lirski zaneseni, tugovali nad pjesnikom Garisjom Lorkom I zamišljali ono praskozorje kad ga odvode, bespovratno, pustim ulicama Granade. Bio sam, skorih dana, I u Granadi, geldao sa brijega osunčan kamenit labirint njenih ulica i pitao se: na koju su ga stranu odveli_ Opet Preuzeto sa FB...Alisa Čudesna si tada bio pored mene, sasvim blizu, I ne znam ko je od nas dvojice šaputao Lorkine riječi pune jeze: “Crni su im konji, crne

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Brazil ÂŠ 2010

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

54 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Brazil ÂŠ 2010

http://maxminus.weebly.com

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

55 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Robert Marić I ZA ORMAR PONEKAD MOŽEMO KAZATI DA JE NUŽNI MAJMUNOVE KRETNJE SMIJEŠNE SU SAMO ONDA AKO U NJEMU GLEDAMO ČOVJEKA. AKO SU NA NJEMU REŠETKE, ONDA JE TO PROZOR U SVIJET SA

SMJEŠTAJ. ETO, GOSPODO, KRV NIJE VODA - REČE I SPREMI NOŽ.

SMETNJAMA NA VEZI. ŽIVJET ĆEMO U MIRU - I PO CIJENU RATA! NIJE SVA STOKA JESTIVA. MITO IL' RODBINSKE VEZE? - PITANJE JE SAD. STVARAJU POVIJEST, RAZARAJUĆI SADAŠNJOST. SVE SAMI LJUDI OKO NAS - TUŽI SE GOVNO GOVNU.

KAD BIH I NAPISAO KNJIGU O POLTRONIMA, ONI MI TO NE BI OBJAVILI. MOJA POSLJEDNJA ŽELJA?! - DA ME NETKO RODI! AKO JE POLITIKA KURVA, POLITIČAR JE NJEZIN RADNI ORGAN.

KAD BI SE RASISTI UJEDINILI, NESTALO BI RASIZMA. OSTALE SU SAMO ŽIVOTINJE U SELU, POŠTO GA JE STOKA PREŠLI BI S RIJEČI NA DJELA, ALI NIKAKO DA UMUKNU. SIT GLADNOME VJERUJE - I BAŠ GA BRIGA. POŠTENJE NA STRANU - BUDI ČOVJEK! NORMALNO JE ONO ŠTO VEĆINA RADI, PA BILO TO I

SPALILA. DOGAĐAJI SE TAKO BRZO REDAJU, DA SU NEKI PRESKOČENI. SVE JE GORE - DOLJE SE NEMA ŠTO TRAŽITI. IMA NAS SVAKAKVIH, A NAJVIŠE NIKAKVIH.

NENORMALNO.

SPADA LI MOZAK U ORGANE VLASTI?

U ZDRAVU TIJELU ZDRAVO SRCE - DUH MOŽE, ALI I NE MORA

NEVOLJA NIKADA NE DOLAZI SAMA - OBIČNO SE UVALI I

BITI.

PUNICA.

KAD VIDIM TKO JE SVE PAMETAN, PONOSIM SE ŠTO SAM LUD!

I NA ZAVODU ZA ZAPOŠLJAVANJE POŽELJELI SU MI USPJEŠNU POSLOVNU NOVU GODINU.

KAD UMRE ČOVJEK, UMIRU I CVJETOVI. DOBRA OSTAVKA DALEKO SE ČUJE. NE MOGU VIŠE ŠUTJETI! - NEMA SE TU ŠTO REĆI. TREBA LI BITI LUD ZA VJEROVATI PSIHIJATRU? NE BOJTE SE, TO JE SAMO STRAH! AKO SE VEĆ PROSTITUIRATE, RADITE TO DOSTOJANSTVENO! ŠTO SE TURIZMA TIČE, BOLJE I PRAZNI HOTELI, NEGO PUNI RATNIH DOPISNIKA.

AKO VAS MUČI NESANICA, ODSPAVAJTE MALO SUTRA.

NAPOKON JE STUPILA U STALNI RADNI SNOŠAJ. ŽIVOT JE JEDINA ŠKOLA BEZ PONAVLJAČA. KAD PUKNE FILM, UPALI SE SVJETLO.

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

56 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Perica Jokić

Darko Habazin

Upornim odlaganjem da krenemo u svijetlu budućnost, toliko smo je isprovocirali da ne bi začudilo ako ona lično dođe po nas!

Svojim karakteristikama teško da može da se uklopi u naše društvo. On je pošten, dobar i lijepo vaspitan.

Deset godina je proslo, a mene i dalje boli Crno je gore a mogu i gore od ovoga Marsiraju zastavice. Ceka ih parni valjak Puklo je - i mi jedva ostadosmo Od coveka - drv i strv.

Svuda neki usponi i padovi, jedino nam je sve ravno do Kosova.

Jos raste oktobar - na peti.

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

Franja Straka, Srbija ÂŠ 2010

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

Franja Straka, Srbija ÂŠ 2010

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

59 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

60 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

61 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

62 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

63 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! ZABILJEŽIO PAVLE POPOVIĆ, Srbija-BiH Vuk... Vuk dlaku menja ali Dana ćud ne menja. (Erdeljanin Anđelko) Vuk dlaku mijenja a vučica vuka. (Čabarkapa Stojan) Vuk dlaku mijenja u proljeće. Čovjek – po potrebi. (Kanižaj Pajo) Vuk je dao samo pet samoglasnika. Nije predvideo ovakvu kuknjavu. (Beštić Milan) Vuk je kriv. Šta mu je trebalo da unosi reč štrajk u rečnik. (Kusovac Vladimir) Vuk je oslobođen optužbe. Ipak su to bile samo ovce. ((Honić Senad - Hona)) Vuk je pojeo magarca! Sad su poslanici bez konkurencije. (Tolevski Vasil) Vuk je pojeo ovcu i u znak saosjećanja prema žrtvi zaspao kao jagnje. (Koprivica Dragan) Vuk na ovcu svoje pravo ima. Ali i obaveze. (Racković Radomir) Vuk ne bi pojeo baku da je bila mlađa. ((Honić Senad - Hona)) Vuk ne bi pojeo baku da je imala deviznu penziju. (Latinović Đorđe) Vukovi dlaku menjaju, a i ćud - sve su krvoločniji (Gajicki Stojan) Vukovi više ne jedu magarce. Udarili na intelektualce. (Laličić Peko) Gde... Gde bi nam bio kraj da naši preci nisu ginuli za bolju budućnost. (Đergović Rade) Gde bi nam bio kraj da su sve proslave stvarno bile za slavlje? (Ognjanović Dragan) Gde buja korov, aforizam je sjaj u travi. (Marković Ilija) Gde car ide peške, telohranitelji lako ugaze. (Matejić Dragan) Gde će mu duša, a i mi na njoj? (Vuković Đorđe) Gde je batina vaspitna palica, batinaši su prosvetni radnici. (Marković Ilija) Gde je brak pesma, bračne svađe su refreni! (Micin Rajko) Gde je čovek od kamena, tu je materijal za spomenike na gomili. (Sokić Vladan) Gde je govornica? Setio sam se nečeg. (Lazić Petar) Gde je mnogo bubnjara lako se dođe na doboš. (Zakić Rastko) Gde je naša ruka pravde? U džepu! (Micin Rajko) Gde je nerad na ceni, cene su oho – ho! (Miletić Boban Bapsi) Gde je politika naduvana, tu je ekonomija izduvana. (Žunjić Darko Batan) Gde je srpski narod, tu su narodne kuhinje. (Novaković Aleksandar) Gde je tanko, tu se ki …(Marković Ilija) Gde mafija cveta,tamo narod vene! (Miletić Boban Bapsi) Gde mašinerija radi, mašine stoje. ((Marković Željko)) Gde mi zaseremo drugi ne mogu ni da prismrde. (Mišnić Veselin Lari) Gde nacionalisti kolo vode, tu globalisti vuku konce! (Kljajić Goran) Gde nema vode neka prave hidrocentrale na struju. (Stanojević Zoran) Gde nestade narod koji je smislio ovoliko poslovica ?! (Denčić Vesna) Gde pobednici pišu istoriju, budućnost je poražena (Vučetić Nenad) Gde predsednik Vlade okom, tu ministri grlom u jagode. (Bukva Jasmina) Gde prostru crveni tepih, tu trava ne raste. (Pavlović Srba) Gde se gnjide pojave, ni naše vaške nisu daleko. (Matejić Dragan) Gde se mišljenja preko noći menjaju, tu zore ne treba čekati. (Simić Slobodan) Gde se ništa ne može pomoći lepo je osmehnuti se. (Anonimus) Gde si zapucao! Uzmi snajper! (Papeš Raša) Gde smo ušli, jedini nam je izlaz! (Kljajić Goran) Gde su grbavi na vlasti, tu se povijena leđa smatraju vrlinom. (Džamić Lazar) Gde su srpski grobovi tu su srpske zemlje. Zato mnogo ulažemo u razvoj podzemlja. (Nikitović Milan) Gde uđe demokratija, izađe sloboda! (Kljajić Goran) Gdje će osiromašeni uranijum nego po sirotinji. (Macić Ekrem) Gdje god u Bosni zakopaš - vidiš da je čovjek naše najveće bogatstvo. (Bogdanović Bojan) Gdje je politika učiteljica počinje se od najstarijeg zanata. (Kosović Višnja) Gdje je sve namješteno - nešto nije u redu. (Rajković Veljko) Gdje je sve znanje koje smo izgubili sa informacijama? (Sreams Thomas Eliot) Gdje je zadnjica iznad svega obraz je ispod svakog nivoa. (Rajković Veljko) Gdje mi travu popušimo tu kravlje ludilo ne raste. (Macić Ekrem) Gdje mozak ne funkcioniše mozgovi funkcionerišu. (Rajković Veljko) Gdje nema hrama neće biti nikakvog doma. (Sreams Thomas Eliot) Gdje nema mene, ja tamo ne idem. (Martinović Savo) Gdje se jedna vrata zatvore, druga se otvore; ali tako često gledamo sa žaljenjem za onima što se zatvaraju da ne vidimo ona što se otvaraju za nas. (Anonimus) Gdje se mi vratimo prirodi tu trava ne raste. (Nikolić Jovo Koraj) Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

64 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! ZABILJEŽIO PAVLE POPOVIĆ, Srbija-BiH Generali ... Generacije koje dolaze - odlaze. (Tofčević Dejan) General je bacio kockice. Naša četa ide tri polja napred! (Nestorović Ninus) Generali listaju ištoriju sa puškom u ruci. (Anonimus) Generali nisu izgubili sve teritorije.Dobili su ogromne stanove. (Čotrić Aleksandar) Generali odlično procenjuju razdaljinu. Uvek su izvan puškometa. (Tumarić Mića M.) Generalima se rat sviđa. Mnogo je zanimljiviji od šaha. (Simić Slobodan) Generalna proba je uspela. Osuđeniku je glava odsečena baš kako treba. (Otašević Đorđe) Generalna proba prebijanja demonstranata je uspela tako da premijere neće ni biti. (Milojević Dejan) Genij... Genij je jedan posto nadahnuća i devedesetdevet posto znoja. (Anonimus) Genijalni smo u granicama nenormalnog! (Zakić Rastko) Genijalno sam neshvaćen. (Marić Robert) Genijalnost je kada možeš realizirati ono što ti je u mislima. (Fitzgerald F. Scott) Genije liči na svakoga, a na njega niko ne liči. (Anonimus) Genije ne deli sudbinu naroda. On je slučaj za sebe. (Denčić Vesna) Genije se rađa jednom u sto godina. Ja još ređe. (Beštić Milan) Glava... Glava ga je izdala. Provirila je prerano. (Matejić Dragan) Glava je pala odmah pored tela. Ne pada iver daleko od klade. (Nestorović Ninus) Glava je sama krenula na zid. Pamet je na vreme stala. (Tolevski Vasil) Glava koje lete ima na pretek. Neka, od viška glava ne boli. (Tolevski Vasil) Glava na panju previše govori. (Denčić Vesna) Glava na ramenima je uvijek na klizavom terenu. (Nikolić Jovo Koraj) Glave nekih političara su kao moj džep. Prazne. (Tolevski Vasil) Glave prosto lete koliko je misao slobodna. (Baljak Aleksandar) Glave su se konačno ohladile, uzdahnu dželat. (Dangubić Ratko) Glavu gore! Treba i sutra da pasemo. (Milojević Dejan) Glavu gore! Šišanje je u toku. (Živković Igor) Glavu gore! U pogledu cena. (Dučić Slobodan) Glavu gore, sad su gaće pune! (Mitrović Mitar) Glavu gore. U govnima smo! (Radosavljević Goran Čorba) 20 Glad... Glad je najbolji aperitiv. (Petan Žarko) Glad je zakucala na moja vrata, a ja budala pa ih otvorio! (Milojević Dejan) Glad kuca na vrata. Niko joj ne otvara, jer su ukućani pomrli od gladi. (Tolevski Vasil) Glad nas je napravila anemičnima. Tako da nikome ne možemo biti krvni neprijatelji. (Tolevski Vasil) Glad ponovo kuca na naša vrata. A nisam ni primetio da je izašla. (Otašević Đorđe) Glad, beda i beznađe, garant su osvojene demokratije! (Kljajić Goran) Gladan čovjek nikada neće otvoriti radio prije paštete. (Ištuk Silverstar) Gladan smo mi narod - zinuli smo na kontejnere. (Halilović Abdulrahman Ahil) Gladni ljudi nisu mudri. (Anonimus) Gladni najlakše uzimaju lek na prazan želudac. (Mašić Danica) Gladni penzioneri ne vjeruju da će im penzije napuniti stomake. Postali su prave skeptičke jame. (Bogdanović Bojan) Gladni su najbolji glasači ! Oni gutaju sve. (Tolevski Vasil) Gladnima je svejedno da li gladuju u jednopartijskom ili višepartijskom sistemu. (Ilić Milovan Minimaks) Gladnima smo dali punu moralnu podršku. (Martinović Savo) Gladno pseto veruje samo u meso. (Anonimus) Gladnog ne teši, već nahrani. (Anonimus) Gladnome čoveku dajte da se najede. I sve će uraditi što mu naredite. (Mitrović Mitar)

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

65 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! ZABILJEŽIO PAVLE POPOVIĆ, Srbija-BiH Glasanje... Glasački listić iskazuje volju građana. Osim onog s kojim je neko obrisao dupe! (Tolevski Vasil) Glasački listići se broje noću. Dok pošten svet spava. (Nestorović Ninus) Glasaću opet, jer od mene nemamo boljeg! (Matejić Dragan) Glasajte za mene. Ja ću urlati za vas. (Novaković Aleksandar) Glasajte za nas. Pod nama će vam biti najbolje. (Matejić Dragan) Glasajući za ovu vlast, sigurni ste da vaš glas neće zalutati na pogrešnu stranu. (Milojević Dejan) Glasali smo ga i svi umrli u istom danu. (Živković Igor) Glasali smo nacionalno a tražimo socijalno. (Kovačević Suno) Glasali smo za vođu iz snova, a dobili vođu od koga ne možemo oko sklopiti. (Tolevski Vasil) Glasali su za njih, a sad im i gubar preti. (Matejić Dragan) Glasam sve po spisku. (Baljak Aleksandar) Glasanje ludom radovanje. (Latinović Đorđe) Glasao bih i ja za promene, ali nisam mogao da se probudim. (Nestorović Ninus) Gledanje... Gledaj ljudima u oči čak i onda kada imaju naočare. (Malešević Risto Rima) Gledajući kroz snajper, svi su mi bliski. (Ilić Milovan Minimaks) Gledajući lice pravde - čini mi se kao da se nije godinama opralo. (Halilović Abdulrahman Ahil) Gledajući ovo naš narod od muke svakog dana umire od smeha. (Matić Zoran Mazos) Gledajući samo sebe vidjelo se koliko je pokvaren. (Halilović Abdulrahman Ahil) Gledajući Skupštinu i Svet je utvrdio da smo mi stočarska država. (Matić Zoran Mazos) Gledajući svoja posla nikad nije radio(Halilović Abdulrahman Ahil). Gledala sam popa dok je brao trešnje. Nije imao gaće ispod mantije. (Mitrović Mitar) Gledali ste direktan prenos rata. A sada se uključujemo u stvarnost. (Milojević Dejan) Gledali su ga obješenog o njen vrat. Da nije bilo njenog muža, niko se ne bi sjetio da ga skine. (Mićković Vladimir) Gledali su tuđa posla a ni svoja nisu uradili. (Halilović Abdulrahman Ahil) Gledam Jugoslaviju. Voleo bih da me izgled vara! (Pajović Milenko) Gledam svoja posla. Zurim u prazno. (Martinović Savo) Gledam šta se radi oko mene. Ništa se ne radi. (Ilić Milovan Minimaks) Gledam TV Dnevnik, a počeo sam i da se drogiram. (Simić Slobodan) Gledam TV reklame i divim se ponudi naše privrede: cigarete, alkohol, seks. (Denčić Vesna) Gledam u grah. Zavidim mu na samoći. (Macić Ekrem) Gledam u ogledalo i divim se ponudi. (Denčić Vesna) Gledam vas sa istorijske distancei ne izgledate mi tako strašno kao izbliza. (Guzina Ranko) Gledamo sa visine. Sami smo na brdu problema. (Mićković Vladimir) Gledamo se preko nišana. Tako se najbolje vidimo. (Cvetković Milan) Gledamo smrti u oči. Teško je reći ko je više uzbuđen. (Denčić Vesna) Gledamo svoja posla. Dosta toga su nam i uradili. (Matejić Dragan) Gledamo svoja posla. Nikako da počnemo da ih obavljamo. (Čotrić Aleksandar) Gledano iz našeg ugla – tu nam je i mjesto. (Rajković Veljko) Gledano iz ugla grogiranog boksera, ring izgleda kao ringišpil. (Baljak Aleksandar) Gledano njihovim očima postao sam im trn u oku. (Halilović Abdulrahman Ahil) Gledanje predizbornog programa je bolje od pušenja trave. Nema te vutre koja može da izazove takve tripove. (Ognjanović Dragan) Gledanje tv dnevnika je gubljenje vremena. Treba odmah otići u rat! (Nestorović Ninus) Gledao sam čovjeka u parku kako čita knjigu. Ja sam u tom trenutku bio čitalačka publika. (Nestorović Ninus) Gledao sam kako demonstranti tuku policiju više se ničega ne sjećam. (Macić Ekrem) Gledao sam kako policija tuče građane. To je poslednje čega se sećam. (Ljubenović Bojan) Gledao sam komediju sa tragičnim krajom: publika je pukla od smeha. (Krlevski Atanas) Gledao sam narodu u dlan. I ništa, video sam sve same prosjake. (Miletić Boban Bapsi) Gledao sam parlamen na televiziji. Igrali su meni poznati klubovi. (Denčić Živojin) Gledao sam policajca dok me je tukao.Lepo je posmatrati čoveka koji uživa u svom poslu! (Nestorović Ninus) Gledao sam smrti u oči. Čekala je da trepnem! (Milivojević Milen) Gledao sam u parku čoveka kako čita knjigu. Ja sam u tom trenutku bio čitalačka publika... (Nestorović Ninus)

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

66 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Svijet satire u MaxMinus-a....MaxMinus u svijetu satire. World of satire in MaxMinus...MaxMinus within the world of satire. Leonardo di ser Piero da Vinci (April 15, 1452 – May 2, 1519 )

dostupnost bila od vrlo velike važnosti za vladare i njihove dvorove. No kako bilo, još važnije, Leonardovi izumi svjedoče tko je i što on bio - čovjek kojeg je oblikovao najomiljeniji i najstimulativniji grad toga doba, Firenca. Njegove ideje sadržane su u više od 6.000 Leonardovih zapisa.

AFORIZMI I MISLI Italijanski slikar, arhitekt, izumitelj, glazbenik, kipar, mislilac, matematičar i inženjer. A well-spent day brings happy sleep. Ukratko - najveći genij renesanse, čovjek koji utjelovljuje Dobro proveden dan donosi sretan san. renesansni ideal svestrana čovjeka - višestruko nadarena xxx čovjeka neutažive znatiželje i žudnje za novim spoznajama. Osim u umjetnosti, dao je doprinose All our knowledge has its origins in our perceptions. anatomiji, botanici, geologiji, matematici, optici, mehanici, Kompletno naše znanje ima svoje korijene u našim astronomiji, hidraulici, niskogradnji, tehnici proizvodnje percepcijama. oružja, urbanistici. Njegove Posljednja večera (1495-97) i Mona Lisa (1503xxx 06) spadaju među najpopularnije i najutjecajnije slike renesanse, dok njegovi spisi odražavaju duh znanstvenog Although nature commences with reason and ends in experience it is istraživanja i mehaničke inventivnosti koja je bila necessary for us to do the opposite, that is to commence with stoljećima ispred svoga vremena. Leonardo da Vinci je bio experience and from this to proceed to investigate the reason. prvi umjetnik koji je afirmirao tehniku slikanja sfumato, a Iako priroda započinje s razlogom, a završava u iskustvu, posebno je vidljiva na njegovim remek djelima. potrebno je da mi učinimo suprotno, odnosno da U vrijeme humanizma i renesanse, svestranost je bila započnemo sa iskustvom i iz njega dalje nastaviti visoko postavljena kvaliteta, no nije bez razloga bila istraživati razlog. rijetka. Leonardova svestranost bila je njegova duhovna xxx snaga, koja je u njemu generirala neograničenu žudnju za znanjem i koja je vodila njegova razmišljanja i ponašanje. Art is never finished, only abandoned. Umjetnik po dispoziciji, otkrio je da su njegove oči bile Umjetnost nikada nije završena, samo napuštena. njegov glavni put do znanja; za Leonarda, vid je bio čovjekovo najviše osjetilo zato što vid sam pretvara xxx činjenice u iskustva, odmah, korektno, i sa sigurnošću. To znači da svaki promatrani fenomen postaje predmet As a well-spent day brings happy sleep, so a life well spent brings happy death. znanja. Saper vedere ("znati kako vidjeti") postaje glavna Kao što je dobro provedcen dan donosi sretan san, također dobro tema njegovih proučavanja čovjekovih djela i kreacija provedeni život donosi sretnu smrt. prirode. Njegova kreativnost sezala je u svako područje u Xxx kojem se koristilo grafičko predstavljanje: bio je slikar, kipar, arhitekt, ali i inženjer. Njegov veličanstven intelekt, Beyond a doubt truth bears the same relation to falsehood as light to neuobičajena snaga opservacije, te majstorstvo crtanja darkness. vodili su ga u promatranje same prirode, koju je proučavao Izvan svake sumnje istina nosi isti odnos prema laži kao metodično i konzistentno, pri čemu su umjetnost i znanost svjetlo u tami. bile jednako zastupljene. Leonardovo je djelo sažetak toga izvanrednog perioda xxx ljudske povijesti koji je poznat kao talijanska renesansa, perioda velikog kulturnog napretka i velikih projekata. Leonardova djela odraz su čovjeka toga doba, onoga što je Blinding ignorance does mislead us. O! Wretched mortals, open your eyes! osjećao i činio, strojeva koje je gradio kako bi moglao Zaslijepljenost neznanjem nas vodi pogrešnim pravcem. podizati crkve, palače, zamkove; strojeve za vođenje rata, O! Bijedni smrtnici, otvorite oči! za rad, za proizvodnju i trgovinu svih onih roba čija je Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

Leonardo di ser Piero da Vinci MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Svijet satire u MaxMinus-a....MaxMinus u svijetu satire. World of satire in MaxMinus...MaxMinus within the world of satire. xxx

Lakše se odupirati na početku nego na kraju.

Common Sense is that which judges the things given to it by other senses.

xxx Just as courage imperils life, fear protects it.

Zdrav razum je taj što sudi stvarima dobijenim od strane drugih osjetila.

Kao što hrabrost ugrožava život, strah ga štiti.

xxx.

xxx Learning never exhausts the mind.

He who is fixed to a star does not change his mind.

Onaj koji je fiksiran na zvijezde ne mijenja svoje mišljenje.

Učenje nikada ne iscrpljuje um.

xxx

xxx Life well spent is long.

He who loves practice without theory is like the sailor who boards ship without a rudder and compass and never knows where he may cast.

Život dobro proveden je dug.

Tko ljubi praksu bez teorije je kao mornar koji plovi na brodu bez kormila i kompasa, a nikad ne zna gdje bi mogao biti bačen..

xxx

xxx He who wishes to be rich in a day will be hanged in a year.

Onaj koji želi da bude bogataš za dan bit će obješen za godinu. xxx I have offended God and mankind because my work didn't reach the quality it should have.

Uvrijedio sam Boga i čovječanstvo jer moj posao nije dosegnuo kvalitet koji je trebao imati.

Marriage is like putting your hand into a bag of snakes in the hope of pulling out an eel.

Brak je poput stavljanja ruku u vrećicu sa zmijama u nadi da ćete izvući jegulju. xxx Men of lofty genius when they are doing the least work are most active.

Ljudi uzvišene genijalnosti i kada rade najmanje tada su najaktivniji. xxx Nature never breaks her own laws.

Priroda nikada ne krši svoje zakone.

xxx In river, the water that you touch is the last of what has passed and the first of that which comes; so with present time.

xxx Nothing strengthens authority so much as silence.

U rijeci, voda koju dodirneš je posljednja od onoga što je prošlo i prva od onoga što dolazi; tako i uz sadašnje vrijeme.

Ništa ne jača autoritet toliko dobro kao tišina.

xxx Iron rusts from disuse; water loses its purity from stagnation... even so does inaction sap the vigor of the mind.

Željezo korodira od neupotreba; vode gubi svoju čistoću stagnacijom ... tako se neaktivnost isrpljuje energiju uma. xxx

xxx Our life is made by the death of others.

Naš život se sastoji od smrti drugih. xxx Simplicity is the ultimate sophistication.

Jednostavnost je krajnja sofisticiranost.

It's easier to resist at the beginning than at the end. Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

Leonardo di ser Piero da Vinci MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Svijet satire u MaxMinus-a....MaxMinus u svijetu satire. World of satire in MaxMinus...MaxMinus within the world of satire. xxx The function of muscle is to pull and not to push, except in the case of the genitals and the tongue.

Funkcija mišića je da povuće i da ne gura, osim u slučaju spolovila i jezika. xxx

xxx Water is the driving force of all nature.

Voda je pokretačka snaga cjelokupne prirode. xxx Where there is shouting, there is no true knowledge.

Tamo gdje je galama, nema istinskog znanja.

The human foot is a masterpiece of engineering and a work of art.

Ljudsko stopalo je remek-djelo inženjerstva i to je umjetničko djelo.

xxx

While I thought that I was learning how to live, I have been learning how to die.

The noblest pleasure is the joy of understanding.

Dok sam ja mislio da učim kako da živim, ja sam učio kako da umrem.

Najplemenitijih užitak je radost razumijevanja.

Xxx

xxx

Who sows virtue reaps honor.

The poet ranks far below the painter in the representation of visible things, and far below the musician in that of invisible things.

Tko sije vrlinu žanje čast.

Pjesnik je rangiran daleko ispod slikara u predstavljanju vidljivih stvari, i daleko ispod glazbenika kada govorimo o nevidljivim stvarima.

xxx

xxx The smallest feline is a masterpiece.

Why does the eye see a things more clearly in dreams than the imagination when awake?

Zašto oko vidi mnogo jasnije stvari u snovima nego zamišljeno kada je budan?

Najmanja zlobnost je remek-djelo. xxx The truth of things is the chief nutriment of superior intellects.

Istina stvari je glavna hrana vrhunskih umova. xxx There are three classes of people: those who see, those who see when they are shown, those who do not see.

Postoje tri klase ljudi: oni koji vide, oni koji vide kada se prikazuju, oni koji ne vide. xxx Time stays long enough for anyone who will use it.

Vrijeme ostaje dovoljno dugo za one koji će ga koristiti.

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

69 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Višnja Kosović Narode, obosii su te dok su ti krojili kapu. Poslušnoj kapi sve su glave dozvoljene. Mute izvore, da bi lovili cijelim tokom. Vrh nam je tup, a narod gazi po oštricama. U Evropu ući ćemo bosi, već nam skidaju seljačke opanke. U ovom vremenu svi smo crveni; neki od krvi, a neki od stida.

da tvoj obrok je pljačka životu. koje biće u nutrini kentaur ali još u tijelu životinje moralo je biti umoreno za tvoj užitak? rajske ptice na trešnjinom stablu pjevaju najljepše pjesme a tvoje unutarnje uho je umoreno od glasnika smrti koje si sa svojim "dobrim" komadom mesa u sebe utjelovila. Riječi iz pećine

U potrošačkoj kulturi najjeftiniji je čovjek. Praistorija je odustala; istorija još čeka bolja vremena. Robote, smiluj se čovjeku! Ispod, iznad i iza svijeta, čuče filozofi sa pogledom na svijet. Poslije hladnog rata, tuširaju nas na vruće. Slobodu govora guši sloboda lajanja. ***

Vida Nenadić PROĐOH NEDAVNO PORED KINESKE PRODAVNICE. NA NJENOM ZIDU JE STAJAO NATPIS, NA KOME JE PISALO DA SE ULAZI KROZ DVORIŠTE. JA SAM U KRUGU. ON JE NA ČETIRI ĆOŠKA, A OKO NJEGA SU NA SVE STRANE SAMO BELI I HLADNI ZIDOVI. NE BACAJTE UZALUD MRVICE! OVO NISU OBIČNE, NEGO ČELIČNE PTICE! VOLELA JE ONA DA SE KITI. I DO JUČE JE NOSILA SVE NAKITE, A OD DANAS JEDINO NOSI LISICE. ***

Žudeći svjetlo, osvjestio je da jeste u mraku pećine, nebo mu gromade teške od očeva nestanka, nedodirive ljubavi odgoja djedova Romula i Rema i Hêrina prsta na vječnu krivnju, od ratova, prošlosti i mitova, naraštaja što se sve više udaljava pod pritiskom da utabanim stazama treba hoditi, u pećini toj riječi je tvorio, snažne, što pećinu bi da rasvijetle, ehom njegovoj žudnji svjetlo mu dođe u vječnoj privlačnosti i odbojnosti (što iz Jednosti u prolaznost odvaja) - svjetlo bi tamu da rastvara, tama svjetlo da upija - na mrak sviknut on umalo oslijepi i povuče se još dublje gdje gledati naučio je, i odakle, iznuđene strahom od ovaplovljenja neznanog, riječi još snažnije odjekuju, riječi kraljevska rika lava, lovca na divljač i Jelenu što rogovlje svoje u nebo bi da upoči - Jednoroga traži - on bi da je prizemlji, svojim rogom mračnim brazdi sjeme da sabija od pećinskih plodova, ne zna da u riječi uvijati tvorbu pećine znači davati joj moć da bude još gušća tama, još dulja noć, daleko od dana, daleko od, u Jednorogu novog rađanja.

Samira Begman Pljačka životu Šta još čekaš, sestro? trešnjin cvat već kiti stablo života a ti se valjaš u lužini smrti; u ljudskom tijelu, a u nutrini još kentaur opijena od tuđe krvi i smrada pečena mesa ublaženog mirodijama i odabranim vinom u kristalnoj čaši na smišljeno uređenoj trpezi i od požude za užitkom bez uvida Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

70 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

http://dhirasbk.weebly.com

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=39591 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=39591 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=39591 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

74 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

http://dhirasbk1.weebly.com

Švajcarska, januara/siječnja 2011.g.

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

75 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

http://dhirasbk1.weebly.com

Švajcarska, januara/siječnja 2011.g.

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

76 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

PREPORUČUJEMO ZA ČITANJE KAO E-KNJIGU ILI DOWNLOAD KAO pdf. format sa WWW stranice http://diogen.weebly.com PRVI GODIŠNJAK DIOGEN pro kultura magazina (septembar/rujan 2009 — septembar/rujan 2010). — od 1.9.2010....300 stranice A4 formata. Takodjer specijalna izdanja DIOGEN pro kultura magazina su online od 1.10.2010.g. We would like to recommend to read as Ebook and/or download as pdf. format from WWW: http://diogen.weebly.com FIRST ANNUAL ISSUE of DIOGEN pro culture magazine (September 2009 – September 2010) - since 1.9.2010...7 300 pages of A4 format..Also, as 1.10.2010, special editions of DDIOGEN are online...

http://diogen.weebly.com DOWNLOAD pdf.: http://www.scribd.com/doc/36694879/DIOGEN-Pro-Kultura-Magazin-No1-g http://www.4shared.com/document/w3H4UAjM/DIOGEN_pro_kultura_magazin_No1.html Listajte E-magazine…Read E-magazine http://content.yudu.com/Library/A1oybh/DIOGENprokulturamaga/resources/index.htm?referrerUrl=http%3A%2F% 2Fwww.yudu.com%2Fitem%2Fdetails%2F211541%2FDIOGEN-pro-kultura-magazin-DIOGENIS-pro-culturemagazine

Želite biti Marketing menadžer MaxMinus magazina...? Kontaktirajte nas i dobićete povoljan angažman u 30 % od vrijednosti donesenog adverta/reklamnog sadržaja. Reklame objavljujemo kako na WWW stranici tako i u magazinu MaxMinus. Kontakt na sabihadzi@gmail.com

FIRST 16 ISSUES of MaxMinus you can browse and read on/PRVA ŠESANAEST BROJEVA MaxMinus magazina možete čitati i listati na http://maxminus.weebly.com Ako bude adverta bit će i naknade za autore! A i magazin neće biti besplatan sa advertom!

Orebić, Croatia paradise on Earth during all year long... Orebića, Hrvatska..tokom cijele godine NIJE LJETO SVE ŠTO SIJA! Contact: +385 20 713 894 http://www.freewebs.com/orebicvillaamira/index.htm

Marketing koji radi za vas 24/7 Svi drugi su dobri, mi smo drugačiji!

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

77 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Ili, otac! Kad sazna da mu se šćerka zabavlja s Trovačem! Najveći trovač Titograda!

MaxMinus i DANI SATIRE Pljevlja vam predstavljaju historiju/ istoriju/

Jednom sam taslačio neku Anku... Zgodna, građena, ali me nervira što ne zna da kaže "s". (Imam je upisanu: Dorada). A njena sestra, Stanka, počela da mi se primiče, očima prevrće, nudi se otvoreno. Sve se uvija oko mene. Nasrće, očito... Ja ženu nikad nijesam odbio... Onoliki spisak... I samo što sam joj da mali znak, ona to prijavi Anki, jer ju je ova moja bila podgovorila da me iskuša... Iz te sam zasjede jedva živu glavu izvuka.

2002. Dragan LAKIĆEVIĆ TROVAČ Imam jedan tefter. Davno sam ga popunio do kraja i više u njega da stane ne može. Drugi da kupujem i da započinjem ne mogu. Takav notesić sad je muka dobavit,a možda bi ispalo i da se falim. U njega sam zapisiva žene s kojijama sam ima posla. Ne posla, no rabotu! Samo toliko da koju ne zaboravim kad se toga nakupi, da se o koju ne ogriješim. Da ne ispane: ona me voljela, a ja nju zaboravio. Svaku za ime nijesam pita, no, kad joj pravo ime ne znam, zapišem je približno. Krstim je: Crna, ili Slovenka, ili Malena, ili Zmiče. Po nečemu se svakoj ženi može dat ime: Omladinka, Livada, Podstanarka, Frizerka...

radio u Omladinu. To je bilo ono vrijeme: bratstvo-jedinstvo, saradnja, susreti Titovija gradova - Veles, Užice, Korenica, Titograd. Putuje se, ide se na Stojim, tako, preko ljeta, kod pumpe. Gledam magistralu. Imam svoj suncodrugarske večeri. Svake večeri druga bran. đevojka. Prolaze turiskinje. Ja ih barim - za Zasebna soba, upotreba kupatila. Gaz- Budvu. Uzmem adresu, ime hotela, broj kola. Odem na more. Ostanem darica, isto, Rada. Lijepa, razvedena, tamo dok se umorim. Vratim se vas držeća. Sve sa mnom na Vi. Munja živa... Jednog jutra, uskoči mi u krevet, oguljen. Ožule me one manite strankinje... Strankinje vole nepoznate ka u more... muškarce, koje nikad više neće sresti. Kad ti ne zna ime i brata, žena je sloKo zna dokle bi to trajalo, bih li se ispod nje izkobelja, da mi jednog dana, bodnija - riče! Ja, međutim, svaku kad ja bijah otiša na konferenciju, dok upišem.

je pospremala po sobi, ne pronađe onu bilježnicu, onaj tefter sa ženskijama imenima: datumi, rođendani, neke njiNajviše, međutim, ima sam Rada. Sto i hove osobine (plače, smije se, onesviješćuje se, grebe noktima)... Kad sam osamaest; đevojaka i žena i udovica koje su se zvale Rada... Nekome Mira, se vratio, uveče, ino me dočekala: nekome Tanja, mene dopade Rada. -Napolje! - veli. - Napolje, prostitutko Svaka treća - Rada... muška, trovaču pokvareni, lažove Čim vidim Radu, čujem da se zove izopačeni! Rada, znam da je moja. Niti ja mogu Ne mogu da se sjetim najgorija riječi i pobjeć od nje, niti ona od mene.To je psovki kojima me čašćavala, ka balnafaka. Gotovo! Nema tu upoznavanja, jegama. I gađala me onijem notesom… udvaranja... Odma je vodim, ne gledam je je li starija ili mlađa, grdna To je, vi to znate, da vi ne pričam, ili lijepa... Ni ona mene ne pita - okle nezahvalno zanimanje. Posa težak i sam, jesam li oženjen, koliko mi je opasan. godina? Stalna neizvjesnos. Ima žena koje se Sve su žene lijepe. Ako ona nije u lice zaljube, pa kad čuju da si ti još neđe, dok je nijesi ni poznava... - oće te ubit! lijepa, ima đe bit lijepa, a to valja Da te raskube... Ili sebe oće otrovat! otkrit! Uh! I onako se sa ženama više žmuri, no što se gleda. Što da je gledaš, kad je mrak. Ili, noge. Svi vole lijepe noge. Noge svakako idu preko ramena. Je li tako! Ima sam, svojevremeno, jednu gazdaricu. Kod nje sam stanova kad sam

Ima žena što s tobom leže, a uveče kažu mužu. Plačući i prenemažući se. Nije to očekivala od sebe... Muž, tada, šta će, siroma, ščepa levor, pa ne zna koga će prije ubit: sebe, ili nju, ili mene.

Najbolje sam se proveo u Beograd, kod jedne Sanje. Beograđanka rođena, doktori ca, ima stan u glavnu ulicu, kod apoteke. Pa kad me uvede u sobu, spušti zavjese, pa veli: -Sad odavle nema izlaska! Dvanaes dana i dvanaes noći! Sve po mraku. Sad da je sretnem, ne bi je pozna.Samo ponavlja: -Umreću, umreću! Nema kraja, nema kraja! Frižider veliki, ka u restoran. Najede me i napije, pa na mene! Od nje sam se iskra i uteka dok se tuširala. Osta mi je mantil tamo, samo sam onaj tefter izvuka. I sad me strah da me neđe ne stigne. Juče sam vidio jednu Radu. Bila je sa mnom kad je imala devetnaes godina. Igrala folklor. A sad se pravi da me ne poznaje. Sjedi s nekim bokserima... Ponekad me poneko nazove telefonom. Vikne: -Ua, trovač ! Nije mi milo, ali to je cijena minulog rada. Smirio sam se. Više ne mogu. I to dosadi.

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

Nastaval sa str.677

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Ja sam bio u Srbiji Srbija je na robiji.

MaxMinus i DANI SATIRE Pljevlja vam predstavljaju historiju/ istoriju/ Ponekad, po pozivu - ali isključivo u inostranstvo! Odem, obavim, vratim se... Ne pričam đe sam bio, šta sam radio... Nikad dinar za to uzeo nijesam, ni da Bog... Tefter sam zaključio. Neću nikad reći koliko ih je bilo suma sumarum. Jer to je, s jedne strane, malo; s druge, mnogo. Kako god uzmeš, žališ. Prođem ulicom, a neka đeca za mnom viču: -Trovač! Trovač ! Ja se nasmijem: -Uh, majku ti poznajem. Dobijam dosta pisama, ali na njih ne odgovaram. ***

Leže Srbi u kafani što pijani, što zaklani. Leže Srbi ukraj druma iz glava im nikla šuma. A iz svake srpske glave teku mutne tri Morave.

vriskuju, tek tada je Zapad rekao: Srbi su dostojanstven narod! Kad su građani krenuli u protestnu šetnju, kad su odlučili da šetaju celu noć , da uopšte ne idu kućama, kad su rešili da stanuju na ulici, tek tada je Zapad rekao: Srbi su normalan narod. Kad je počela da pada kiša, kad je počelo da se smrzava, kad su se dogovorili da iz inata kisnu, da se iz inata posmrzavaju, tek tada je Zapad rekao: Srbi su pametan narod!

Kad su svi izašli na ulicu, bebe iz obdaništa, 2003. Petar PAJIĆ a unutra ostala samo ministarka za brigu o porodici, KARNEVALSKA REVOLUCIJA đaci iz škola, studenti sa fakulteta, a unutra ostao samo ministar prosvete, Kad je na ulici akademik radnici iz fabrika, počeo da lupa u šerpu, a unutra ostao samo ministar privrede, a profesor bolesnici iz bolnica, da duva u pištaljku, a unutra ostao samo ministar zdravlja, kad je sudija za prekršaje poslanici iz Skupštine, stavio kantu na glavu, kad su svi zatrubili, zalupali, zazvonili, a unutra za govornicom ostao samo predsednik Skupštine, tek tada je Zapad rekao: kad su svi, svi, svi, izašli iz kuća, Srbi su ozbiljan narod. a u kući ostao samo vođa, kad su svi krenuli i počeli da se vrte u krug, Kad su svi zađipali na trgu, tek tada je Zapad rekao: udovica i student, baba i neženja, Srbi su, konačno, pronašli svoj put. pijanac i dama, kad je raspuštenica podigla transparent *** "Ja sam slobodna žena" , SRBIJA kad je samac video šansu, kad su svi počeli da skaču i pod-

Srpskog vođu Karađorđa ubio je drugi vođa. Mesto gde je bilo klanje Srbi zovu Radovanje. Ubijenom i ubici dignuti su spomenici. Sad se svaki Srbin bije sa dve svoje istorije. Srbin samo iz inata sekirčetom mlatne brata. Dok na groblje brat se seli Srbin sav se sneveseli: Prazno mu u rodnoj kući ne može se ni s kim tući. Žao mu je brata, svega, a dosada izjede ga. Mučni Srbin doseti se, uzme štranjku - obesi se. Sve su srpske oranice same kao udovice. Nit se ore, nit se žanje, Srbije je stalno manje. Leti jato crnih ptica preko srpskih oranica. I grobovi nebom lete Pošli Srbi da se svete.

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

79 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS http://www.poemes-epars.com

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

80 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS

More than 15 languages

300 pages 80 authors Poems, stories, reviews, essays

300 stranica 80 autora Pjesme, priče, eseji, prikazi, osvrti 2009/2010

Iz štampe je izašao PRVI BROJ DIOGEN pro kultura GODIŠNJAK-a (sa autorima predstavljenim na 15 jezika na stranicama... formata A4 na 300 stranica). Obzirom da objavljivanje GODIŠNJAKA na bilo koji način ne finansiraju ili podržavaju bilo koje institucije države Bosne i Hercegovine, ili privatni namjesnici- tajkuni, ovo je pionirski pokušaj da pronadjemo čovjeka unutar kulturnih nadanja, a da istovremeno nismo dužni nikome zahvalnost do samim autorima, koje smo predstavili u našem magazinu online na http://diogen.weebly.com/ tokom perioda septembar 2009-septembar 2010 (više od 80 autora) Cijena po izlasku iz štampe ovog magazina/knjige koji objavljujemo uz pomoc Izdavačke kuće DHIRA, Kusnacht, Švajcarska (ustupljen ISBN code bez naknade) je 20 KM za BiH, odnosno 10 Eura/Evra za sve vas koji se nalazite van BiH. Poštarina se dodaje na navedenu cijenu (unutar BiH dobijate magazin sa plaćanjem po prijemu dok, ako ste van BiH - prvo izvršite uplatu na naš račun, a zatim vam dostavimo poštom vaš primjerak magazina). Dakle, sada se magazin može naručiti po navedenoj cijeni za jedan primjerak.

From the printing just came out the very First issue of DIOGENES pro culture YEARBOOK ANNUAL )of 300 pages in A4 format..with mor ethan 15 languages involved).. Since the publishing of DIOGENES pro culture magazine YEARBOOK ANNUAL in any way was not funded or endorsed by any of the institutions of Bosnia and Herzegovina, neither of any of private reagent-tajcoon, this is a pioneering attempt to find the human being within the cultural hopes and at the same time we are not obliged to anyone except to express gratitude to the authors themselves - to you - whom we presented in our magazine online at http:// diogen.weebly.com/ during the period September 2009September 2010 (more than 80 authors). Price per press individual issue of the magazine / book, published by Publishing House Dhira, Küsnacht, Switzerland (referred ISBN code free of charge) is 20 KM or 10 euro / euro for all of you who are outside of BiH. Postage is added at the listed price (If you are outside of BiH, first you do the payment on our account and after that we are sending you the copy of magazine/book). So, now the magazine can be ordered at a specified price, from one or more copies.

Narudzbe na sabihadzi@gmail.com

Orders on: sabihadzi@gmail.com

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

81 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS ZASTUPLJENI AUTORI U PRVOM BROJ DIOGEN pro kultura GODIŠNJAK– štampano izdanje na 300 stranica A4 formata 2009/2010.

Autori predstavljeni u prvom broju štampanog Godišnjaka DIOGEN pro kultura magazina 2009/2010. Poezija: Goran Vrhunc, Sanja R. Petrović, Zorica Šentić, Dejan Đorđević, Vojko Rebula, Slobodanka Boba Đuderija, Samir Tahirović, Samira Begman Karabeg, Gordana Knežević, Nihad Mešić River, Aleksandra Čirkin, Mirzeta Memišević, Nermina Omerbegović, Spasoje Milovanović, Bogdanka Rakić, Danja Đokić, Adi Jašarević, Ivana Stanisavljev, Biljana Diković, Elvedin Nezirović, Majo Danilović, Faruk Šehić, Tatjana Debeljački, Milo Jukić, Olivera Milojković Opresnik,

Alan Pejković, Kate Jovanovska, Elvis Huremović, Jasminka Pitić, Sanja Ž. Nedeljković, Enes Topalović, Svetlana Matić, Ermin Čelenka Skoromanin, Sanela Kuko, Petar Pismestrović, Halyna Krouk, Tanja Milojević, Mensur Ćatić, Branka Dojkić, Senada Smajić, Božo Popadić, Ozrenka Fišić, Tomislav Dretar, Milica Blagojević Janković, Biljana Gajić, Gordana Stojkovska, Milka Vujnović, Katarina Kiković Jović, Ružica Blagojević, Slavica Anisija Blagojević, Ljubica Vukov Davčik, Blanka Alajbegović, Petar Milić Periša, Jasmina Šušić, Vjekoslav Vukadin, Vanja Gredelj, Tanja Stupar Trifunović, Slobodanka Živković, Ivo Mijo Andrić, Branka Zeng, Elizabeta Stojanovska, Vesna Konc Marjanović, Ibrahim Spahić, Mirjana Marinković, Boris Staparac, Vesna Hlavaček, Zoran Matić Mazos, Sabahudin Hadžialić, Slobodan Žikić, Radmilo V. Radovanović, Jasmin Hasanović, Anto Stanić, Belma Malkoč, Josip Kurevija.

Proza: Boris Staparac, Vida Nenadić, Andrej Glišić, Stevo Basara, Siniša Stojanović Sinister, Marko Car, Majede Motalebi, Anto Zirdum, Mustafa Smajlović, Ivan Despotović, Jasmina Hanjalić, Marija Fekete Sullivan.

Esej: Sabahudin Hadžialić

ART: Pablo Picasso, Degas, Merad Berber, Biljana Zarubnica, Salvador Dali, Boris Staparac, Siniša Stojiljković, Đuro Politika, Zlata Bela, Zoran MatićMazos, Predrag Milovanović, Broko Blagić, Bosiljka Bokica Opačić, Đorđe Beara, Božidar Bošković, Boris Ptrački, Đura Šefer Sremac, Julian MacDonald, Tatjana Dojčinović, Nathan Ryan, Kandinsky, Chagall, Renoir, Andy Warhol, majede Motalebi, Ivana Živić, Botichelli, Monet, Bruegel, Cezanne, Deoning, Bosch, Klee,

Magritte, Sue Bond, Seurat, Masson, Derain, Dimitrije Popović, Hazim Čišić, Broko Sainović, Dragica Cvek Jordan, Zlata Labrović, Edo Murtić, Leonardo Da Vinči, Rick Van Der Meiden, Stojan Aničić, Jakov Bratanič. Mladen Čulić, Rudi Milat, Tamara Mikler, Željko Lapuh, Tihomir Čulić, Josip Bifel, Rudi Milat , Vlado Jakelić, Slavko Tomerin, Miljenko Bengez, Henri Marisse, Zdenko Velčić. ...još su tu i Konkursi...Najave...Knjige...Prikazi

Narudžbe na E-mail: sabihadzi@gmail.com (20 KM/10 Eura/Evra plus poštarina)

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

82 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

83 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS PREDSTAVLJANJE KNJIGE “POD TIĐOM ĆIZMOM”, književnice Sanje R. Petrović, člana redakcije MaxMinus magazina Kuća Đure Jakšića, Skadarlija, Beograd, 21.12.2010.G.

OBJAVLJUJEMO U CJELOSTI DOPIS tvoj brat Andrej Glišić, čestitao Sanji u NAŠEG ČLANA REDAKCIJE, ANDREJA ime redakcije sve kako je bilo dogovoreno. GLIŠIĆA...ZBOG ČEGA? Simply as it is...da pokažemo kako Muslimani, pardon Bošnjaci i Srbi mogu biti braća, jer su na prvom mjestu LJUDI, i iza toga i sve ostalo. A, da se ne zezamo, i zbog schovinisticko-komunjarskih spodoba koje, marginalci kakvi jestu, jedva čekaju da MaxMinus krene jednim od schovinistickokomunjarskih puteva kao NEKI...ANAMO ONI.

JOK, jer “SVI DRUGI SU DOBRI, MI SMO DRUGAČIJI!”

Na izvestan način Mičku je žao što se Sanja "odrekla pisanja pesama", suprotan stav bio je kod Aleksandra, koji je pritom rekao: kratke priče su ono na čemu treba da nastavi da radi. I moj stav je bio u tom smeru. Pozvao sam kolege da ih častim sa kafom u restoranu do Đurine kuće, koju su, nažalost, zbog obaveza, uljudmno odbili, a Sanja je sa suprugom otišla iz Beograda, nakon što sam je obavezao da mi se javi kad stigne sigurno u Novi Sad. Potom smo Darko D. Habzain - Daks i ja otišli na kafu, i obezbedio sam vezu da ti se javi uostalom jr i realizirano, razgovarali ste. Nakon dve-tri rakije, a možda i koje više, uhvatio sam autobus i stigao u Pančevo, zdrav i prav. Čini mi se da je od svih "naš, prevashodno tvoj rad" sa zahvalnošću pohvaljen. I to mi je bilo drago. A od mene si sačinio čoveka, kome se ukazuje određena pažnja i poštovanje.

Dragi Sabahudine, u kući Đurinoj okupilo se poznato ti društvo. Sve je bilo kao da je kamerna scena. Te se večeri, okupilo, negde, oko 30-setak ljudi. Uvodnu reč dao je Miodrag Jakšić - Mičko, potom je sa korica isčitala recenzije - Svetlana Polak, Aleksandar Čotrić je govorio veoma duhovito i pronicljivo u atmosferi skoro kao u književnom klubu dok recenziju, nije čitao ali je nadahnuto i kreativno izneo stanovište da je Sanja jedna od prvih ženskih osoba na satiričnoj sceni, sve Voli te tvoj BRAT: Andrej Glišić pohvalno i inspirativno. I, na samom kraju Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

84 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS

A nagrade su, između ostalih, dobili, Mirjana Marinković, član redakcije MaxMinus magazina i Ljiljana Crnić, nova poetesa koja pola(h)ko, ali sigurno i strpljivo, gradi svoje mjesto pod pjesničkim suncem ovih prostora (autorica je i našeg DIOGEN pro kultura magazina, kao i

Mirjana Marinković u martu 2011.g ide put Beča na četiri dana...NAGRADA njoj dodijeljena

Ljiljana Crnić je dobila sliku Sv.Save, ulje na platnu ..NAGRADA njoj dodijeljena

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

85 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS XII International Festival of Aphorism & Caricature Contest – Strumica 2011 CONTEST

with note: To the Festival of aphorism and Caricature

Theme : CARNIVAL–EROTICA

Copyrights: The works received ,remain in property of the Organizer and the author, and they have the right to its public presentation ,catalogue prepare or other publication. Evaluation: The works received in due time will be reviewed and evaluated by competent jury commission. The presentation of the works –exhibition and the Reward Ceremony will come to : March 07.2011.

Aphorism: In this category each author can participate with maximum of 10 aphorisms , printed in three copies, completed with code and particulars about the author, and set in sealed envelope. The authors are allowed to participate with more works ,each as group of 10(ten) aphorisms and marked with particular code. Caricature; In this category , the authors can participate and send 3 caricatures , maximum.

Contact -Further information Tel: ++389 (0)34 322 182 E-

The technique is on their own choice, and dimensions A/4. Particulars about the authors should be written at the back side of the work.

mail: trimerotikon@yahoo.com

Contest due date: The works will be accepted up to : February 05,2011, at latest. Awards: Three main prizes will be awarded : Golden, Silver and Bronze Plaque . . The Organizer retains the right to award some additional prizes. Address: The works should be send to: NUCK “Anton Panov’ Blvd. “Goce Delcev” bb 2400 Strumica , R Macedonia

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

86 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS XII International Festival of Aphorism & Caricature Contest – Strumica 2011

Тема: КАРНЕВАЛ –ЕРОТИКА Афоризам: Во оваа категорија секој автор учествувасо збир од најмногу 10 афоризми отпечатени во три примероци со Шифра и со податоци за авторот во затворен плик. Учесниците можат да учествуваат со повеќе трудови од по 15 афоризми со Шифра за секој труд. Карикатура Во оваа категорија , секој автор учествува со најмногу 3 карикатури , работени во техника по избор на авторот, со димензии А4 На секоја карикатура треба да стојат податоци за авторот на задната страна. Рок на конкурсот: Краен рок на пристигање на трудовите е најкасно до: 5ти Февруари, 2011 г. НАГРАДИ Се доделуваат три главни награди: Златна, Сребрена и Бронзена Плакета,со право на Организаторот да додели одреден број на дополнителни награди. АДРЕСА Делата се испраќаат на адреса:

НУ Центар за култура “Антон Панов“ 2400 Струмица , Р Македонија Со назнака: За конкурсот на афоризам и карикатура АВТОРСКИ ПРАВА Пристигнатите дела од двете категории остнуваат во сопственост на Организаторот и авторот , со право на нивна презентација во јавноста , по можност во каталог или во друг вид публикација. ЖИРИРАЊЕ Сите дела пристигнатаи во определениот рок, ќе ги разгледа соодветно жири ,кое ќе ги додели наградите на: 7 ‐ми Март ,2011 (наЧист Понеделник), кога ќе биде организирана изложба и презентација на наградените дела. КОНТАКТ ИНФОРМАЦИИ Тел: 034‐322‐182 Е‐маил: trimerotikon@yahoo.com

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

87 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS

Polje b.b. (zgrada „Boreasa“), 71260 Kreševo, tel.: 030 800 700, fax: 030 806 490 www.fragrgomartic.com, e-mail: kontakt@fragrgomartic.com

književnosti za djecu bez obzira na žanrovsku pripadnost. U kategoriji 7 se, u suradnji sa Udrugom „Kurs“ (Split), dodjeljuje jednomjesečna književna stipendija „Writers in residence“ u Splitu za književnike i književne prevoditelje. Sve nagrade dodjeljivat će se za dosad neobjavljena djela (rukopise). U kategoriji 3 i 4 pravo sudjelovanja imaju književnici do 35 godina starosti. Članak 3.

Radovi i prijave primaju se do 31. Književna zaklada/fondacija «Fra ožujka/marta 2011. godine. Rezultati će objavljeni na web stranici Grgo Martić», čiji je osnivač «Stanić biti (www.fragrgomartic.com) i na posebnoj grupa» - Svjetlan Stanić, raspisuje konferenciji za novinare, a nagrade NATJEČAJ za književne nagrade «Fra Grgo dodijeljene na završnoj manifestaciji koja će biti održana u rujnu/septembru Martić» i književnu stipendiju 2011. godine u Kreševu. „Writers in residence“ Članak 4. Članak 1. Književnu nagradu «Fra Grgo Na osnovi odluke Upravnog odbora, Martić» utemeljila je istoimena Zaklada/ Fondacija, s ciljem poticanja književnog iznosi nagrada za 2011. godinu su stvaralaštva te poboljšanja materijalnog sljedeći: za nagrade pod brojem 1 i 2 po 7.000 KM, za nagrade pod brojem 3 i 4 položaja književnih stvaralaca. po 1.000 KM, a za nagrade pod brojem 5 i 6 po 2.000 KM. Članak 2. U iznos nagrada ugrađen je i Književna nagrada «Fra Grgo Martić» dodjeljuje se za: 1) najbolju honorar za objavljivanje knjige. zbirku poezije, 2) najbolju knjigu proze Članak 5. (roman, priče/novele, putopisi), 3) najbolju zbirku poezije (prvijenac) autora Autori nagrađenih rukopisa koji dosad nisu objavili knjigu poezije, 4) najbolju knjigu proze (prvijenac) autora obvezuju se na ustupanje prava na prvo nagrađenih djela, a koji dosad nisu objavili knjigu proze, i 5) objavljivanje kraći književni rad (bilo kojeg žanra) ili Fondacija/Zaklada obvezuje se na književnu studiju inspirirane likom i objavljivanje djela u roku od šest mjeseci djelom fra Grge Martića ili Bosnom od objavljivanja rezultata natječaja. Srebrenom, 6) književni rad iz oblasti Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

88 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS 2. punu adresu, kontakt telefon i e -mail adresu, 3. popis objavljenih djela (posebna izdanja i radovi u književnim časopisima), 4. kratak opis planova rada u Splitu, 5. pismo preporuke izdavača ili nekog od udruženja/udruga pisaca ili udruženja/udruga prevoditelja.

Članak 6. Pravo natjecanja u svim kategorijama imaju svi državljani Bosne i Hercegovine, izuzev članova Upravnog odbora i Ocjenjivačkog suda/Žirija, te članova njihovih obitelji. Rukopisi i prijave moraju biti napisani na nekom od jezika naroda Bosne i Hercegovine. Rukopise ocjenjuje Ocjenjivački sud/Žiri, imenovan od Upravnog odbora Zaklade/Fondacije, a prijave za književnu stipendiju razmatra Upravni odbor.

Članak 9. Radovi (za kategorije 1 do 6) i prijave (za kategoriju 7) šalju se na adresu: Književna zaklada/fondacija «Fra Grgo Martić», Polje b.b. (Zgrada «Boreasa»), 71260 Kreševo, Bosna i Hercegovina, s naznakom: Za Književnu nagradu «Fra Grgo Martić» (kategorije 1 do 6) ili Za književnu stipendiju „Writers in residence“ (kategorija 7).

Članak 7. Natječaj za kategorije od 1 do 6 je anoniman, a nijedan dio rukopisa ne smije biti prethodno objavljen. Rukopisi se šalju u tri primjerka, pod šifrom. Šifra mora biti čitko ispisana na vanjskoj strani omotnice u kojoj se rukopis šalje, kao i na prvoj stranici rukopisa na kojoj treba stajati i naznaka u kojoj kategoriji se autor natječe. Članak 8. Prijave za kategoriju sadržavati: 1. životopis

moraju

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

89 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS http://tubacaricaturas.blogspot.com/

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

90 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! 02.12.2010 AFORIZAM NEDELJE Tvrdnje opozicije da se u Srbiji jedva preživljava ne mogu da ubede ni političke laike, a kamoli one koji to stanje vide i na sebi ga osećaju. Iva Mažuranić (Miodrag Milojević) (1952-2010) U Hag treba slati najpoštenije Srbe. Da se ne brukamo pred svetom. Revolucija jede svoju decu. Jadna im majka!

Srbi, učinite nešto da i vaše žrtve budu vredne! Bitan je kvalitet, a ne kvantitet. Aleksandar Baljak Janičari su prvi Srbi koji su putovali u Tursku bez vize! Nenad Vučetić Mi smo zdrav narod. Više nas je umrlo od gladi nego od svih zaraznih bolesti. Ekrem Macić Navijao bih i ja za naše, ali ne znam ko sam. Bojan Đukanović Pronađen preparat koji nema nikakav uticaj ni na šta. Najzad i zdravima ima leka! Zoran Stanojević

Razmišljao sam o samoubistvu, ali u tome me je sprečila pomisao na najgore. Šta će biti ako preživim! Raša Papeš Prosvetni radnici su zaljubljeni u svoj posao. Ne možeš ih oterati iz škole ni platama! Rade Jovanović Da bi se utakmice igrale bez navijača, potrebno je udaljiti i sudiju. Milan Todorov

Krv nije voda. Ne može da ugasi žeđ. Jedan drug je divno svirao na klaviru Šopena i Čajkovskog… Što je inspirisalo borce da se uhvate u Kozaračko kolo. Islednik iznenada iz fioke izvadi pendrek! Skakali smo s teme na temu! Borićemo se protiv svih oblika socijalne patologije! Protiv svih koji ne veruju na naš program. Srbin dugo ćuti dok se ne naljuti. A kad se naljuti, on ćuti i dalje. Vladajuća stranka kontroliše listove. U pitanju je rutinska kontrola. Hteli su Srbiju da bace na kolena, ali nisu uspeli. Mi smo se bacili sami. 09.12.2010. AFORIZAM NEDELJE Sloboda jeste uslov bez koga se ne može, ali nama neće niko postavljati uslove! Rastko Zakić Sa njima se ne može pregovarati. Ne prihvataju nijedan od sto uslova. Rade Jovanović Niko normalan nije želeo rat. Zato je tako mnogo ljudi ratovalo. Aleksandar Čotrić

16.12.2010.g. AFORIZAM NEDELJE Srbija će biti lider u regionu. Šumadijskom! Aleksandar Čotrić Bela zastava nam je spasila živote. Za nju se mora naći mesto u nacionalnom muzeju. Savo Martinović Svečanim prekidanjem istrage, ministar policije je pustio u rad novog guvernera. Bojan Bogdanović Postao sam član mafije. Kumstvo se ne odbija. Bojan Jovanović Pravo je čudo koliko potrošačka korpa može da izdrži bez hrane. Ekrem Macić

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

91 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

92 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

93 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Broj 17., 18 i 19/Issue No 16., 17. and 18, Sarajevo, Bosna i Hercegovina Četvrtak/Thursday - 23.12.2010.

PREDSTAVLJAMO KNJIGE INFORMATION I mnoštvo, mnošto interesantnih tekstova.... Specijalno Pavle Popović bira za vas...

MaxMinus plus Makedonski OSTEN Slovenački TOTI list James Gaery WWW stranica Konkursi

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

94 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

PREDSTAVLJAMO KNJIGE

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

95 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

OSTEN i MaxMinus za vas...jedan mali dio mjeseÄ?nika iz Makedonije...12.2010 OSTEN and MaxMinus for you....one small part of the montly magazine from Macedonia..12.2010

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

96 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Đura Šefer Sremac NOVOGODIŠNJE ČESTITKE – ĐURA ŠEFER SREMAC Dok java plava od sreće – grca želimo od srca i – preko srca: MINISTRIMA – srećne nove pri(h)vatizacije

DOMAĆICAMA – tešku pijačnu korpu, punu a jeftinu KOMUNALCIMA – što dužom metlom da (po)čiste skupštinu BANKARIMA – još većih plata i „slavski kolač“ od dužničkih kamata TRGOVCIMA – ček na poček, u što više rata

POSLANICIMA – dnevnice „poludnevne“ i ine mahinacije

NAVIJAČIMA – huliganski rat do istrebljenja

GRADONAČELNICIMA – da nauče poštena načela uprave gradom

RAJI – berićetan narodni kazan prepun – sažaljenja

SEKRETARICAMA – da se okanu šefovog „Klintona s bradom“ PRIVREDNICIMA – što manje bušnih, tenderskih sumnjivih vreća VLADI – da je prate gorile, lažna sreća i šansa druga, treća… POLITIČARIMA – presipanje iz šupljeg u prazno

POETAMA – neka ih i dalje (pre)hrane pesme TAJKUNIMA – da niko pisnuti ne sme POLICAJCIMA – što kruću palicu pri naplati kazne FABRIKAMA – srećne nove krađe i hale – prazne PRIVATNICIMA – sami da oporezuju vikendicu i vilu

GLASAČIMA – izborno glasanje dvoobrazno i – bezo- DRŽAVI – da suviše (ne) šiba sirotu svoju kobilu brazno (EV)ROPSKOJ UNIJI – da presedne srbijanska inatska zima SPORTISTIMA– kola nove marke i lepe ministarke ĐACIMA i STUDENTIMA – šarene laže i reformske varke

SVIMA OSTALIMA – da se (ne)menja politička klima.

PROSVETARIMA – praznih nada Dositejevu svetsku Svim saradnicima i čitaocima MaxMinusa – torbicu

SREĆNA NOVA 2011. godina!

http://elenaospina.blogspot.com/

MEDICINARIMA – da srču zaprženu ministarsku čorbicu

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

97 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Đura Šefer Sremac СРЕЋНА НОВА Целе десете бесмо у фрци, једанаесте бићемо „црнци“... Звецкаће на дну џепа парице, просићу динар – од слепе старице (!?). И тешиће ме фатаморгана, на дохват руку биће – механа! Мазиће маштом година Нова, та лажљивица из мојих снова! Расту ми жеље к’о хлебни квасац, из излога мами Чаплинов прасац, нудиће ми се од главе до репа... Грицнути морам – жеља је слепа!? У дванаест, када скочи сказаљка и заталаса на столу певаљка, до данца бела испићу вино – Краљицу Нову дочекаћу фино! Пољубићу јој и скут и руку, заборавити на стару муку... Бацаћу парице преко крова да ми се посрећи година Нова! Срећу вам жели Нова година, лепојка сирота, ал’ много фина! Честитке Ђуре Шефера Сремца из Руме, испод Иришког венца! ŠPIJUNČIĆI IZ PARKIĆA Ej, gde si, čoveče? Nema te pô godine. Da si umro, već bi ti pomen davali. Ha-ha-ha! Što ti je vic! Doduše, nisi ni daleko od istine. Kako to! Izležav’o sam se u apsu. A što, crn ne bio? Laj’o sam na Vladu. Nisi valjda! Svaka ti čast! Keft’o si na nepravdu. I treba tako... Ćut, budalo! To sam i ja rek’o, pa vidiš kako sam proš’o. K’o bos po trnju. Ima špijuna, čoveče, na sve strane. Gde ih vidiš? Da nisi prolup’o posle tog izležavanja u ćuzi? Eno, gledaj, pun ih onaj naš parkić. Svi tobože čitaju novine. Ama, to su penzioneri, čoveče! Baš si naivan. Otkad to penzioneri imaju love za novine. Nemaju ni za crni lebac! Znaš, kažu da dobiju ekstra honorar za danonoćno bdenje protiv stranačkih protivnika. Ta, idi, šta mi napriča! Da, da! Prijavili na četiri sata kao dopunsko zanimanje. A preostale tri ure – na narodni kazan žure, ha-ha-ha! E, ova ti je baš dobra. Čekaj, al’ ja tamo vidim na klupama i šahiste. To ti je ista banda, prikane moj. Sakupe dedice parice za

tri-čet’ri šah-table, malo košta, al’ radnja radi. I tako nisu uopšte sumnjivi. Kakva sad radnja? Kocka za lovu. Ne bi’ rek’o. Šahisti su pametni ljudi. To se i traži. Sve su to bivše knjigovođe i ekonomisti iz propalih firmi. Bili malo na onoj „socijali“ kad ih izbaciše na ulicu. A od nečeg se mora živeti. Dobro, dobro, prijatelju. A kakve to veze ima s tobom i apsom? Ima. Ja im pokr’o table dva puta, pa prod’o. Nisi valjda. Veliki je to prekršaj, znaš... Pa, kako te upecaše? Naivno. Rekoh ti već – špijuni. Ništa te ne razumem. Slušaj: dok oni igraju šah, iza drveta dežura pajkan u civilki. Molim! A što dežura? Zbog huligana!? Ma, ne! Kupi čovek harač. Govori, brate, srpski da te ceo svet razume. Pa, to ti i govorim. Kad se nakupi opkladā od kladioničara na pobednika, on lepo zaiđe od table do table i fino, kulturno pokupi procenat. Milina jedna! Nit or’o, nit kop’o. Pa nek pisne ko sme! A, tako! A ko te otkuca za krađu? Dvaput sam bio brži, al’ treći put - taj me povija. Kako samo trči! Sve mu zveckaju džepovi od para. Sića penzionerska! Zar je moguće!? I šta je optužba? Čista glupost:„ometanje rekreacije penzionera na javnom mestu i krađa šahovske imovine.“ A taj, taj brzonogi pametnjaković – zar i on nije „ometao“ džepove penzionerske!? Aha-ha-ha! Jeste, al’ on je službeno lice. Baš te lepo udesio. A zašto pola godine u prdekani, čoveče? Ni za šta. U dosijeu mi našli od ranije neke grehe za 100 grama droge. Mnogo je, brate, za tako mali prekršaj. Pa onda onaj tajkun, znaš što mu se ime vrti po svim novinama, treba da dobije 600 godina, a ne šest meseci, ha-ha-ha! Lako se tebi smejati. Prišili mi i nekakav video-snimak od pre par godina. Kažu, to si ti glavom i bradom, u pljački zlatare. A ja nikad bradu nisam ni nosio. Čuj, moj stari je bio okoreli partizan. Baš si naivac. Što ne navijaš za „delije“? Ma, ne to! Onaj, kako da kažem, politički partizan iz Drugog svetskog, znaš već priču. U, bokte mazo, pa to ti je politički delikates, po članu... Ej, o’ladi malo, kaže se delikt! Dosta mi tih članova, pun ih zatvor. Evo, grade i dva’es’deveti po redu. Da, čuo sam za to. Bolje da si otiš’o na gej-paradu, pa lepo k’o čovek porazbij’o par izloga i kulturno „pozajmio“ skupu robu. Proš’o bi k’o bog – za to se ne odgovara. A ti naš’o šahovske table. Ali ja nisam gej! Šta ću na paradi, čoveče? Ko te pita! Nisu ni ministri išli u ministarsku školu, pa ih niko ne proziva. Ćuti, bre! Bolje da se ne viđamo. Možda si i ti neki provokator. Ta, ne lupetaj! Nisi mi još rek’o šta si to laj’o protiv vlade.

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

98 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Đura Šefer Sremac 

nastavak sa str.98...

“... Eh, baksuza! Nego da mi napravimo dil: ja ću krasti šah-table, a ti samo čuvaj stražu. Dogovoreno? Nekad sam bio vrhunski državni atletičar... A nisam dobio nacionalnu penziju. Sad sam, kažu, propali trkač – od narodnog svratišta do kafane. To će nam dobro doći – nijedan me penzioner neće stići. Ha-ha-ha! Valjda neću naleteti na tog tvog „civilka“..” ***

– Rok-rok, valjda ga još i ne braniš? Naneo je veliku sramotu i tebi i tvojoj dobro(od)gojenoj familiji. – Grok-grok, kako ga ne bih branila! Kren’o je on na vreme i baš je bio voljan da održi svoju svinjsku reč, samo... – Šta to samo, rok-rok? Kako se onda niste venčali u vrbaku? – Eh, što nismo, nesrećna ja, grok-grok! Stigli ga oni bećari na kapiji.Tog dana mu gazdi bio nesrećni svetac. – Koji sad svetac, rok-rok, kad su se svi zimski izređali, nesrećnice moja draga!? – Nisu baš svi, grok-grok! Ostade onaj najgori – Koljidan (Svinjokolj – prim, prev.!?) EPIDEMIJA I PANDEMIJA

V I C E V I

I Š A L E

PRASEĆE DETINJSTVO – I tako ti ja grokćem, draga moja Roko, grok-grok, imala sam vrlo nesrećno detinjstvo. – Pa, nisam ni ja bolje prošla, rok-rok. – Đavola, grok-grok! Ja sam uvek gladovala i otimala hranu od braće i sestara. – Ta šta mi grokćeš, slatka moja, rok-rok! Grok-grok! Bila sam – trinaesto prase. TRAGIČAR PRKO – Čula sam, debela moja Groko, rok-rok, da ti propala udaja ovih dana. – Šta ću, kad sam nesrećna, mršava moja Roko! Grokgrok! – A što ti se đuvegija popišmanio, rok-rok?Groknula mi komšinica Coca da ti je tvoj izabranik Prko pobeg’o sa venčanja pod vrbak u naše „Baruštine“. – Dobro ti je izgroktala ta groktalica, grok-grok-grok! Nije moj Prko, jadnik, ništa kriv. Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

– Razgroktale se na sred guvna u donjoj avliji krmačice Roka i Groka. O DVE KRMAČICE MALE – Jesi l’ čula, Roko moja, grok-grok, kakva se to epidemija raširila u našem svinjskom svetu? SVINJOKOLJ – Ta, nešto mi moj Prko nagrokt’o, kad smo sinoć rokrok-roktali u svinjcu, posle dobri pominja.Samo, nisam ga Grokću dve krmačice, Groka i Roka. baš dobro rok-rok… razumela u čemu je razlika između te – Gde si slatka moja debeljuco, grok-grok? Nisam te dugo glupe epidemije i one izvikane svetske pandemije. videla. – E, baš si ti glupa krmača, Roko, grok-grok! Ovo prvo ti – Kako da me i vidiš, rok-rok! Skrivam se u najdubljem je kad ti za gazdin Božić zakolju samo podebelog muža… blatu u ritu. – Grok-grok-grok… jezik pregrizla, daleko bilo! A šta – Zašto, grok-grok, mila moja? znači ta đavolska pandemija!? – Baš si naivna, rok-rok! Pa bliži se vreme svinjokolja. – Baš si neobaveštena, Groko, imaš svinjsku plitku pamet, rok-rok! Pandemija je kad ti posle Božića još utove, pa onda – rok-rok-roknu…ovaj, prikolju još i one TRINAESTORKE preostale prasiće. – Kuku nama, groko-roko-groko-roko! Sazovi hitno SvinPostala prvi put mama mlada krmačica Roka. Sretne je jarski savet za vanredne prilike! posle izvesnog vremena prijateljica Groka: – Ne mogu, rok-rok! – Čula sam da si imala malih problema na porođaju, grog- – A zašto ne bi mogla, grok-grok!? grok! – I predsednik Saveta oteg’o papke pod ledinu, rok-rok– Kakvi mali, rok-rok! Prasila sam se čitavu noć! – I šta se iskomplikovalo, moja Roko, grok-grok? Ama, glupa krmeća glavo! Mučila sam se trinaest puta! Rok-rok-rok-rok ...!!!

99 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Đura Šefer Sremac (D)EFEKTNA EUROPA Mala provincijska kancelarija. Uobičajeni nameštaj. Šalterska skalamerija sa rupom na staklu, tek toliko da zbuni prosečnog građanina jer mu ne pomaže da čuje službenika iza redovno musavog stakla. Zazvoni telefon: − Alo, alo, je li to „Defektna Europa“? − Defektan ti ćaća što te nadefektis’o! Ovo je ozbiljna firma, znate? I nemojte terati šegu sa mnom! − Izvinite, neću ševu, u ovoj zemlji su ševe zaštićene zakonom i ne mogu se tek tako terati. − Ma, šta mi napriča! Da nisi ti neki prepametni ekolog! − Ne, nisam. Zato se i javljam. Samo sam onako hteo… − A šta si lako ’teo, lakomisleniću? − Ne kažem – lako, nego onako…Nisam ja „Lakomislenić“, ja sam diplomirani defektolog, profesor Sluđenović, doduše bez onog nesrećnog mastersa… − Dobro, gospodine Sluđenoviću, dobar ti kum, ha-haha, šta trebaš? − Ostavite mi kuma na miru. Zovem zbog radnog mesta u Vašoj ustanovi „(D)efektna korporacija Europa“. − Znate šta, mi smo ovih dana stvarno svi redom „infektni“, a prekoputa nas su nekakvi „defektivni“ ili defektni administrativci, samo ne znam koje škartove oni proizvode. Čujem da ih masovno otpuštaju ovih dana. − Ko još proizvodi škartove? Oni se sami pojave i bez nekakve proizvodnje, kako kažete. − Ti mora da si neki filozof! − Ama, već sam se predstavio – četiri godine sam bio na defektologiji, pa sam čuo da imate… − Četiri godine si uludo stuc’o vreme! Šta si tako lepo o nama čuo? − Izvinite, svako bira način kako će da stuca vreme. A sad budite ljubazni pa mi recite kako stojite s poslom. − E, tako već možemo razgovarati. Vidiš kako si brzo naučio da i kod nas ima neke kulture. − Mislite – nekakve? Svaka čast, ali meni treba posao, gospođice… − Ha-ha-ha-ha! Kad sam ja bila gđica! – još pre onog bombardovanja devedeset i devete! Zato sam ovde i zaglavila i završila karijeru. − Izvinite, to mene ne interesuje. Svršio sam školu, treba da radim, bez posla sam… − Ej, ej, čekaj malo, ti sa defektološkog, nisi još masters svršio, sam si rek’o. − Šta će mi masters, dao sam sve ispite sa četiri godine.Valjda sam sada neki defektni profa. Izvinite na autoironiji, ali ne mogu tek tako da bacim u vodu četvorogodišnju visoku školu… A treba i živeti, gladna usta ne pitaju… − Nemoj mi se stalno izvinjavati, to ti je davno prošlo vreme, ako si za njega čuo! Čekaj, kud si zap’o! A ko ti je rek’o da kod nas ima posla? − Pa, niko. Ja onako logički razmišljam – Država je u mene ulagala pare, pa je red da joj i vratim, kroz buduće zaposlenje. Zato treba nešto da radim, zar ne!? − E, pa da, treba i meni plata. Nemaš ti ovde šta da oče-

kuješ. Ako Evropa kaže masters, onda moraš da ga završiš i kvit. Taman mi samo ti fališ! − Nemam ja ništa s Vama. Jedino ako niste, ovaj izvinite, direktorica u Vašoj firmi. Niste mi se predstavili otkad smo počeli da… − Šta bi ti da počneš!? A gde ću ja sa svojim radnim mestom? Kad sam ja učila školu, nije bilo tog vražijeg mastersa. A ti bi da mi uzmeš pos’o, Sluđenoviću. A stvarno, ko ti je bio tako pametan u lozi kad vas tako krstiše, ha-ha-ha-ha!? − Samo se Vi sprdajte! Izvinite, niste mi još rekli s kim imam čast!? − On ima nekakvu čast! Je l’ ga čuješ, gospodine upravniče!? Ne kidaj zubima tu moju maramu, to mi uspomena od onog mog „crnog bombardera“, a-ha-ha-ha! − Molim Vas, gospođice Ludarić, odvežite me, žulja me ova stolica… − Halo, šta se to tamo dešava! S kim ja to razgovaram? − Čuj, Ludariću! Malo mi se upravnik koprca još od jutros, tesna mu stolica… A meni nije tesna plata. Ne mogu da je rastegnem ni do desetog, a kamoli do kraja meseca. − Upomoooć, ova žena je sasvim luuuda! − Ćut’ tu kad govorim! Ako ti smesta pozovem onog rmpaliju iz trinaestice, videćeš svog boga! Presešće ti ono što sam ti negovala, van radnog vremena, pola tvoje zaražene familije. To mi hvala, pa mi mesecima cediš mast bez plate. Važno je da si se ti omastio na vreme! − Halo, gospođo sa Defektološkog, kažite šta se to zbiva kod vas! − Ne defektološkog! Ništa strašno, gospon Sluđenoviću. Ovo je Infektološko odeljenje Gradske bolnice. Upravo smo vezali upravnika što nam nije dao platu već tri meseca. Pobunili smo i bolesnike, pa sad držimo pod opsadom čitav infektološki blok. Ala će da nam se lepo razmnožavaju virusi! A tek naši vrlo duševni pacijenti… − Kakvi virusi? Bože, bože, pa to je… to je – bolnica! Teško nama, ko sve radi u … − Samo mi nemoj još i ti stajati na muku. ’Ajde zdravo. Ne traži pos’o među nama. Idi kod nekih pametnijih firmi. Ako ih samo pronađeš svećom. A-ha-ha-ha-ha! – Pomagajte. ljudi!... – Ta, ne otimaj se, mili moj upravniče, sad će tebe tvoja Ludarićka da prevaspita na toj stolici. Imam ja odavno na tebe pik! Neće te ni rođena majka prepoznati! Daj ruke! Vrapci i dalje čavrljaju i povremeno serkaju po limu prozora. Tek toliko da pomoćna radnica, popularno, od milosti, zvana „tetkica“, ima u šta da utuca radno vreme. Infektološka klinika opravdava svoje postojanje.

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

100 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Đura Šefer Sremac ŠKOLSKA LAKRDIJA (JEDNOČINKA) Scena: Obična školska učionica, sa nameštajem iz osamdesetih godina: klupe i stolice išarane, „ukrašene“ duborezima s imenima učenika prethodnih generacija. Zidovi musavih boja, sa manjim i većim grafitima: „Zbogom, školo, nisam te ni vol’o“; „U neradu je spas!“;„Đaci đavoli, profesori još gori...“ Plafonjerke neispravne, svaka druga radi. Školska tabla izbodena šestarom, plodonosnim delovanjem malih genijalaca matematičara.

iz Šuljma... PERICA: Otišla mi na onaj svet dalja tetka iz Šuljma, pa znate, juče bila sahrana i baš se ne osećam dobro. PROFESOR: Dobro, ako je tako, sedi Perice. Čujemo se drugi put. MILICA (šapatom): – Opet si se izvukao, mangupe! Reći ću ti majci! PERICA: Zaveži, tužibabo! Sačekaću te posle škole... Ako častiš sladoledom, sve u redu, Micojka. MILICA: Pa, juče sam ti već dva platila. Nemam više love... PROFESOR: Dosta šaputanja. Šta se to tamo zbiva!? JOVICA: Ništa, profesore, Milica i Jovica malo ašikuju. GLASOVI (opšti smeh, dobacivanje): – Vidi ljubavnika. Gde si Romeo? ’Oćeš prsten, Julijana? A-ha-ha-ha!?

Lica: PROFESOR, obavezno prosed, sa cvikerima debele DRUGA POJAVA dioptrije. ĐACI: Perica, Jovica, Milica, Stevica (i ko još, usput, uskoči u odeljenje; anonimac koji obavezno izmisli razlog ANONIMUS (ulazi bez kucanja): Imate li krede viška!? da traži kredu, a došao da šacuje svoju simpatiju; vraća se PROFESOR: E, sad mi je stvarno dosta! Tišina! Stiže još jedan pametnjaković. Ko te je to poslao? Da li ti mi i povratnik iz VC-a). ličimo na krečanu!? Znaš gde se mogu dobiti krede. Kreni, ne ometaj nastavu! PRVA POJAVA ANONIMUS: Nisam ja ništa loše mislio, profesore! PROFESOR (ulazi u učionicu): Sedite, deco. Jeste li svi (Izlazi i dobacuje polušapatom): Micojka, posle petog – iza sale! Ćao! na broju? PROFESOR (vidno uzrujan): Šta kažeš? Izlazi napolje, PERICA: Ja jesam, a neki i nisu. Ha-ha-ha! PROFESOR: Opet imamo komedijaša u odeljenju. A koji mangupe jedan! ANONIMUS (žurno odlazi, gunđa u bradu): Baš ste neki. to „neki“? Samo sam pitao... JOVICA: Oni što su u’vatili maglu, profesore. PROFESOR: Bože, bože! Ima li ovde bar neko pametan? PROFESOR: Kakvu maglu? Danas sija sunce. PERICA: Mislim, profesore, Mita i Panta su potprašili STEVICA: Ima pametnih, profesore. PROFESOR: Hajde, Stevane, gukni koji su to pete na vreme. pametnjakovići, a koji oni manje bistri. PROFESOR: Šta su radili, Perice? STEVICA: Znate, ja nisam tužibaba, profesore. Neću da PERICA: Ovaj, kažem: u’vatili matematički virus, pa odajem drugare. Ali evo srednje rešenje: u našem znate... odeljenju su svi prolupali u poslednje vreme. PROFESOR: Pobogu, Perice, prvo i prvo, ne kaže se PROFESOR: Kako to „prolupali“? u’vatili nego uhvatili, a drugo: ovo je čas srpskog jezika, a STEVICA: Ovaj, profesore, od ovog svinjskog virusa cela ne biologije. Kakve veze imaju virusi sa nama? MILICA: Ima, još kako ima, profesore! Sledeći čas je škola kao da šmrče. „matiš“. A njih dvojicu mrzi nastavnik, pa lepo uhvatili PROFESOR: Misliš – od virusa neučenja, neznanja, nediscipline... maglu. PERICA: Ne, profesore, Stevica je u pravu. Hteo je da PROFESOR: A tako! GLASOVI: Milica tužibaba... Tužibaba Jeca ulovila zeca! kaže kako su Mita i Panta zakačili pušački virus, a drma PROFESOR: Dosta galame, deco! Treba nešto i da ih i temperatura zbog kontrolnog iz „matiša“. radimo, a ne samo da vodimo prazne razgovore. Izvucite PROFESOR: Ha-ha-ha! Baš lepo rečeno, Perice. A na šta vam se, deco, odnosi ono da je cela škola „prolupala“? knjige iz svojih tašni. GLASOVI: Nismo danas poneli Čitanke. Rekli ste da MILICA: Na nastavnike i spremačice, profesore. Danas ćemo raditi gramatiku. Nemamo šta da izvučemo. Eno, nismo imali istoriju, muzičko i engleski, a sutra, kažu, nećemo imati ni geografiju. Bar ćemo svi ići na fizičko. Mita i Panta i izvlače i uvlače, da se ne ugasi... PROFESOR: (okreće se prema prozoru): Šta sad vuku!? PERICA: Ništa, eno ih u parkiću pored škole. Samo pljućkaju indijanske dimove. Ha-ha-ha! PROFESOR: Ti si Perice stvarno rešio da budeš žrtveno jagnje. Izlazi pred tablu! Da vidimo čija ovca crnu vunu prede.

PROFESOR: Čekaj, čekaj, Milice! Kakve veze tu imaju spremačice? MILICA: Imaju, kako da nemaju. Eno, celo prepodne nema vode u VC-u. Kažu, pojavile se bakterije, pa sve slavine suve. PERICA (dobacuje): E, Milice, Milice. Pa bakterije ne PERICA: Što opet ja? Uvek sam ja za sve kriv. Nemojte, piju običnu vodu nego je uzimaju iz našeg tela. Čist kec iz biologogije. profesore, danas mi je tužan dan. MILICA: Baš si mi ti neki pametnjaković! Šta jedeš kad PROFESOR: Kako tužan? Šta ti se desilo? si tako pametan? PERICA: Pa, znate, kako da kažem... JOVICA (dobacuje šapatom): Kaži da ti umrla dalja tetka PERICA: Zaveži, Micojka! Plaćaš još jedan sladoled! Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

101 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Đura Šefer Sremac

Što je pesnik nesrećniji, snažnija je njegova poezija.

...Nastavak sa str.100.

Ala su nam pametni ministri! Srećom, pamet nije prelazna. “...PROFESOR: Dobro, dobro, deco. Te tehničke stvari oko vode nisu vaš problem. Ima ko treba o tome da misli. ’Ajd’ što vođa plete, al’ zašto ministri zapetljavaju!? Da vidimo šta ćemo raditi do kraja časa. JOVICA: Glumićemo „Pokondirenu tikvu“! PROFESOR: Ta, ne možemo, deco, svaki dan jedno te Reforma školstva pokazuje odlične rezultate. Cveta molerski zanat, odsek – politički zidni grafiti. isto. Zar vam nije već dosadila ta pokondirena Fema!? GLASOVI (udruženo odjekuju): Tikva! Fema! Tikva! Darvin nije bio u pravu – evolucije i ne beše! I danas nas Fema!... PROFESOR: Tišina! Znam ja za jadac. Treba odgovarati majmunišu tamo neki – majmunoliki. gramatiku, a ona kod vas stvara veliku paniku. Javno mnjenje nije opasno sve dok ne počne da leti STEVICA: Nije to profesore. Znamo mi gramatiku. PROFESOR: A šta je onda u pitanju? Vi znate sve ono što kamenje. je naš veliki Vuk zaboravio. Je li tako? PERICA (tobože naivno): Kako je Vuk mogao da Nisam ja kriv nego nastavnik, dao mi keca; okrivljuju me zaboravi kad je on otac srpske pismenosti? A bio je i mama i tata što ne učim. A niko me ne pita što mi je od torbe – kriva kičma. doktor nauka. PROFESOR: Pravo pitanje, Perice. Vuku Karadžiću nije *** ništa (naglašava) promaklo u jeziku i pravopisu, samo vama jeste. Prema tome, šta zaključujemo? Vi ne znate – INFLATORSKA (S)KRETANJA ništa. A-ha-ha-ha! (Oglašava se zvono za kraj časa.) GLASOVI: Zvoni, profesore. Možemo li da spakujemo Ubi ga besparica, uštedeo je metak društvu. Država mu dodelila Orden junaka štednje Prvog reda. Sa krstačom. knjige? PROFESOR: Kad pre? Može, samo u tišini. Najzad imamo porast proizvodnje. Kujemo i PERICA: Profesore, profesore, mogu l’ ja da trknem na prekovremeno – brdo dinarčića bez pokrića. igralište... Izgleda da Mita i Panta još vuku? PROFESOR: E, sad si, Perice, baš preterao! To je njihov Miriše opet inflacija na mahinaciju. Ne znam problem. Imaju oni i roditelje, pa neka ih paze. A tu je i šta je to – još bolujem od demencije devedesetih. pedagoško-psihološka služba. Na kraju krajeva, neka i Centar za socijalni rad zaradi svoju platu. Retardacija na vidiku. Doziva je inflacija. PERICA: I to što kažete, profesore. Baš ste kul! Odosmo i mi na jedan duvan u parkić. Zbogom školo, nisam te ni Alergičan sam na dinare. Dilerišem samo evre. vol’o... Juriš, drugari! PROFESOR: Lakše, deco, lakše! Misliće direktor da rušimo školu! Čekajte, nismo zadali ništa za domaći Inflacija mi ubija snove. Na javi sam davno već obešen. zadatak... (Za sebe): A i kog vraga da im zadam! Šta će im Dinar me satire agresijom. Živim pod presijom. ovakva škola!? Svakog dana se pojavi nekakvi novi virus!” Malverzacija je svetu i otac i majka. – Srećom, mene ne spominju – šapuće ministar. *** PROSVETARSKE MUDROLIJE Prazna tikva šuplje zveči, a puna – sebe. U igri domina između ministarstva i prosvetara, nastavniku uvek ispadne – duplo golo.

Ne volim banke. Malo mi podižu – kamatu na štednji. Inflacije muza mami golog guza. Od svetskih kataklizama – lavina aforizama.

Kad je kesa prazna, ni učionice ne mogu biti pune đaka. Skupe su rode. Eh, Davine, Darvine, decenijama su ti đaci verovali. Onda dođoše veroučitelji i deca se počeše – krstiti. Mudrac beše taj Diogen. Obezbedio je sebi večnost – još uvek fenjerom traži Čoveka. Beše veliki pisac, a krasila ga – i debljina stomaka. Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

102 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

TOTI list MaxMinus za vas...jedan mali dio satiričnog magazina iz Slovenije TOTI list and MaxMinus for you....one small part of the satiric magazine from Slovenia Prvi broj izašao prije 77 godina i jedini je list sa ovih prostora koji izlazi bez prekida od 1938.g.

http://www.totilist.si/

Janezek gleda kmeta,kako naklada hlevski gnoj na voz in ga:"Za kaj Janša razmišlja in se hinavsko namuzne rekoč: "Eh Borut, ti bom boste imeli to?""Za jagode!""Fuj!Mi jih pa rajši jemo s smetano." razložil kar tako - če sediš na krilu mlade dame, se ti zdi ena ura kot ena minuta, če pa sediš na vročem štedilniku pa se ti zdi ena minuta Stane, Maribor dolga kot ena ura." Pahor: "Ojoj, in vse to je moral Einstein preiskusiti?" -Halo, ali si Ti Petra? Barbika je le ena , Slovenija -Ne jaz ga nisem, on je mene. Vladimir, Avstralija

Kdaj si Jure umiva roke. Pred ali po lulanju? Med lulanjem!

Pahor v pogovoru z Janšo vpraša: "Janša, ti se delaš vedno tako pametnega, a mi lahko poveš, kako sploh izgleda Einsteinova relativna teorija v praksi?

Pijan kot minister , Slovenija

http://www.vecer.com/blog/podatki/2010%5C12%5C25%5C2010122509363082-149-3-20-0.jpg

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

ZA LISTANJE/TO BROWSE: http://web.vecer.com/portali/vecer/v1/default.asp?kaj=16&p=TOTI%20LIST

103 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Predstavljamo WWW stranicu Jamesa Gearija, sigurno jednog od najpoznatijih aforističara ne samo u SAD-u već i u cijelom svijetu. We are presenting WWW site of James Geary, one of the most famous aphorist not only in USA but also in the World.

http://jamesgeary.com/

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

104 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Miljenko Žuborski (pripremio Pavle Popović) POSTUPCI Postupcima savijamo gnezdo od sećanja. CILJ Dok su jedni na cilj stigli, drugi su ga ostvarili! ODNOS Mali div je veliki čovečuljak. DRŠKA Čovek nema uvek ono za šta se drži. HLEB Hleb se naduo zaslugom kvasca.

ZVUCI Zvuci nas vuku za uši ! PAR Nisam ni znao da sam primio ono što nisam ni tražio.

PREŽIVAR Ko je pustio mozak na pašu, neka ga ostavi da preživa.

IZBOR Budala se penje, a pametan kotrlja.

NADOHVAT Koga ne dotiču batine, ne bole ga ni reči.

MISAO Misao je dobra dok ne dobije noge...

SPREG Koga opauči pravičnost, pomilovaće ga nepravda.

SLAVUJ Slavuj pesmom tera neželjene goste.

POŠTENJE Tesna su vrata na kući poštenja...

GLAD Glad izjednačava jela !

MIROVANJE Mirovanje je tišina kretanja.

ŽELJE Želje se kuvaju u snu.

SLIČNOST Ima različitih sličnosti!

CILJ Cilj ne vodi nikuda…

ŠKRIPA Ne škripi moj krevet, nego duša davno isečenog drveta...

MOGUĆNOST Ili je rečita istina, ili su istinite reči ! ZASTAVE Zaste su zakrpe na istriji… GRANICA Spokojstvo se graniči sa ravnodušnošću. IZGLEDI Stari smrtnik će biti mladi pokojnik. UMRLICA Od pokojnika niko ne traži da potpiše umrlicu... USUD Ko se probudi moraće da zaspi, Ali ko je zaspao ne mora da se probudi ! DECA Deca su poledica svojih roditelja...

ZANIMANJE Budala po zanimanju sahrani se sopstvenom štetom.

SLOBODA Ko traži slobodu neće znati da je upotrebi.

PRIJATELJSTVO Prijateljstvo je ogledalo vrline. NOVAC Novac je izmet moći ! ZLATO Zlato plasća gvožđe, da do sebe dođe.

ZASLEPLJENOST Od svetlosti ne vidimo ništa.

VLAGA Mokroga života proteklo je dosta, odkako sam reči bacio sa mosta!

TRAJANJE Duže ću da trajem nego što postojim !

VREME Vreme mrvi dane i trenutke, a mi pesme obavljamo ćutke.

RADOZNALOST Niz poljanu vetar pirka ko li mi te sada dirka ?

DEDA Jer mu život beše tesan deda umre jako besan, u kovčeg je jedva stao sanduk mu je okraćao !

SVITANJE Suncu bi bilo najlakše da se vrati od strane na koju je zašlo... KUĆA Beskrajna je kuća beskućnika. OSOBINA Na gluposti jedino valja domet !

TESKOBA I na zemlji i u grobu, čovek oseća teskobu ! SAMRTNIK Na svoj sam se kostur oslanjao dosta, i za većnost nešto od oslonca osta...

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

105 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

PRIČE (pripremio Pavle Popović)

sve što je moj prijatelj napravio? - Korisno? Pa i ne, ne vjerujem da bi ti to moglo koristiti.

MODERAN ČOVJEK Neki moderan čovjek zalutao je u pustinji. Nemilosrdna sunčeva žega gotovo ga je ispila. Odjednom ugleda oazu.

Dakle, zaključi Sokrat, ono što si mi htio ispričati nije Istina, ni Dobro, ni Korisno, pa zašto bi mi pričao. Ne želim ništa znati od onoga što si mi htio ispričati, i tebi će biti bolje da sve to zaboraviš. ***

- Fatamorgana, - pomislio je - igra svjetla i vazduha koji me želi

VRANA

zavarati. Približavao se oazi ali ona nije iščezavala.Vidio je datule, travu i stijene iz kojih je izvirala voda.

Jedan stari čovjek sjedio je u dvorištu svoje kuće zajedno sa sinom koji je upravo završio visoke studije. Iznenada, vrana sleti na zid.

- To je, razumije se, fantazija gladnoga - razmišljao je - pa, jasno, Otac upita sina: “Šta je ono?” sad čak čujem žuborenje vode. Halucinacija sluha! Kako je priroda Sin odgovori: “Vrana !” nemilosrdna! Skapao je u tim mislima i umro. Sat kasnije našla su ga Nakon izvjesnog vremena, otac upita ponovo: “Šta je ono?” Sin odgovori: “To je vrana !” dva beduina. Reče jedan: Prođe nekoliko minuta a otac ponovo upita, treći put: “Šta je ono?” - Možeš li ti ovo razumjeti?! Datule mu rastu gotovo uz sama usta, Sin odgovori: “Oče, maloprije sam ti već rekao da je to vrana.” Nije prošlo dugo, a otac opet upita: “Šta je ono?” leži pored samog izvora – i skapao od gladi i žeđi! Ovoga puta na sinovljevom licu mogla se vidjeti nervoza: Ma to e moderan čovjek - odgovori drugi beduin… …nije vjerovao.

“Oče, to je vrana, vrana, vrana!!” Ponovo otac upita: “Šta je ono?”

***

Ovaj put sin odgovori grubim tonom: “Oče, non-stop me pitaš jedno

TEST OD TRI SITA

te isto. Iako ti stalno odgovaram da je to vrana, ti izgleda ne

Sokrat je slovio za mudraca. Jednog ga dana potraži neki čovjek i reče: - Znaš li šta sam sve čuo o tvome prijatelju? - Trenutak, odgovori Sokrat. Prije nego mi ispričaš volio bih da prođeš jedan brzi test: jesi li to što mi želiš reći prosijao kroz tri sita? - Tri sita? - Da, odgovori Sokrat. Prije nego ispričaš neke stvari o drugome, dobro je da uzmeš malo vremena i prosiješ ono što želiš reći. To nazivam test od tri sita! Prvo je sito Istine. Jesi li provjerio da je istinito ono što mi želiš ispričati? - Ne, pa i nisam. Nisam vidio samo sam čuo kako pričaju. - Dobro! Ne znaš dakle je li to istina. Probajmo iznova: pokušajmo prosijati drugačije, sada ćemo uzeti sito Dobrote. Ono što mi želiš ispričati o prijatelju, je li nešto dobro? - Ne, baš suprotno! Čuo sam kako se tvoj prijatelj loše ponio. - Dakle, nastavi Sokrat, želiš mi ispričati loše stvari o prijatelju a nisi siguran jesu li istinite. To i nije baš ohrabrujuće! Još uvijek možeš proći test, jer je ostalo još sito Koristi. Je li korisno da mi ispričaš

razumiješ šta ti ja govorim. Zar zaista nisi u stanju da to razumiješ?” Otac ustade i ode do sobe. Malo zatim vrati se noseći svoj stari dnevnik. Otvarajući stranicu, reče sinu da pročita ono što je na toj stranici zapisano. Sin pročita: “Danas je moj maleni sin sjedio sa mnom u dvorištu, kad je doletjela vrana. Sinčić me je dvadeset i pet puta upitao: ‘Šta je ono?’, i dvadeset i pet puta sam mu odgovorio, nimalo iznerviran, da je to vrana. Ono što sam osjećao bila je čista i iskrena ljubav prema mome jedinome sinu.” Tada je otac objasnio sinu razliku između očevog i sinovog stava: “Kada si bio mali, postavio si mi ovo pitanje dvadeset i pet puta i ni jednom nisam bio iznerviran tvojim pitanjima, već sam ti uporno odgovarao. A kada sam ja tebi danas postavio isto pitanje, ali ponavljajući ga samo pet puta, ti si se iznervirao, naljutio i ponašao grubo prema meni.”

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

106 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Art works must be submitted along with a completed Two caricature festivals on productivity have already convened successfully and active participation of artists in application form, a passport size photo and the CV of the artist. depicting non-productivity has taken place. Now the third The participating cartoons will not be returned caricature festival on productivity is on its way. All artists The organizers will do their best to protect all submitted are hereby invited to contribute to the world productivity cartoons from any probable damage, but takes no culture and do their parts on promoting such a social issue responsibility of the damages. and passing it on to the next generation. This year, as past Secretariat of the festival reserves the right to publish and years, world thinkers and scholars working on showcase the submitted cartoons. productivity will delineate the judgment indices as The published catalogue of the festival will be sent to all follows: whose works are published. Therefore, apply care in printing your address and contact information in the 1. Genuineness of works in innovation and creativity application form. 2. conveyance of productivity concepts and its Signing the form means the artist has accepted all pedagogical aspect regulations of the festival. 3. relatedness to scientific and theoretical aspects of Send your works to the following address before productivity (as efficiency and effectiveness) 20/01/2011 4. skill and techniques employed Submitted works will fall under the two following categories: A) critiques on current situation B) directive works recommending wise solutions The latter, which deals with solutions, has a specific privilege over the first one. Hints on Theme: Productivity in Organizations Productivity at Home Productivity and Technology Productivity in Transportation Productivity and Human Resources Productivity and Urban Life Productivity in Education Productivity in Production and Industries Productivity in Banking, Finance and Fiscal Policy Productivity and ...

Address: Festival Secretariat: Islamic Azad University, Science and Research Campus, Poonak Square, the End of Ashrafi Esfehani Highway, towards Hesarak, Faculty of Humanities, sixth floor, room No. 608 Telfax: 0098 21 44865231 Iran Prizes: First prize: 3000 Euros and a Trophy Second prize: 2000 Euros and a Trophy Third prize: 1000 Euros and a Trophy The top ten works will be awarded by the festival sponsors. The jury consists of international referees and include Art (caricature specialists), and science (Management thinkers) referees.

Regulations: A maximum of 3 works The Prizes awarding ceremony will be on the National Only original art works are accepted (computer based Day of Productivity, May 22nd, 2011. copies are also acceptable, provided that the prints are signed by the cartoonist. Send your questions to: info@productoon. The computer version should be in TIFF format with 300DPI resolution on a CD, and sent along with the print out.) NO photocopies or photographs will be accepted The size of the works should be A4 or A3 There is no limit as for the techniques employed for cartoons. Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

107 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

PREDSTAVLJAMO KNJIGU NAJBOLJIH SVJETSKIH KARIKATURA WE ARE PRESENTING THE BOOK OF THE BEST WORLD CARTOONS

VI dio...part VII

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

108 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

109 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

110 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

111 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

112 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

113 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

114 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Projekat su zajedno pokrenuli Zoran Matić Mazos i Sabahudin Hadžialić, početkom 2010.g. Zbog prerane smrti kolege i prijatelja Mazosa, projekat je samo prolongiran za kratak period ali će biti realiziran tokom 2011.g.

Pozivamo sve autore sa prostora svih republika i autonomnih pokrajina bivše Jugoslavije da nam do 15.3.2011.g. dostave po trideset odabranih aforizama, fotografiju (crno-bijela, 300 dpi, formata 1200 x 800 pixela) i biografiju ne dužu od desetak redaka kao i bibliografiju. Također je potrebno da nam na adresu (jednu od njih) dole navedenu dostavite posljednju objavljenju knjigu (u MS WORD formatu, PDF. formatu ili poštom). Žiri, sastavljen od eminentnih književnika i satiričara, će odabrati petnaest aforizama koji će biti uvršteni u ANTOLOGIJU EX-YU AFORIZMA pod nazivom: "PRVA ANTOLOGIJA EX-YU AFORIZMA" Svaki autor će biti predstavljen sa petnaest aforizama. Slogan naše knjige je NE POSTOJE BOLJI AUTORI, POSTOJE AUTORI! Urednik izdanja je Sabahudin Hadžialić, Sarajevo, Bosna i Hercegovina U planu je objavljivanje Eknjige do sredine 2011.g. ali i štampanog izdanja regionalnog karaktera do kraja 2011.g. Aforizme dostaviti na E-mail adresu: sabihadzi@gmail.com , odnosno na adresu: Sabahudin Hadžialić, Grbavička 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina do 15.3.2011.g. Izdavač, MaxMinus, drugi prvoga nedjeljnog elektronskog časopisa za političku satiru, humor, karikaturu i strip na Balkanu.

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

RODITELJSKA PAŽNJA

115

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

DIO TREĆI..predstavljamo vam više od 3500 odabranih viceva koje je za vas pripremio Pavle Popović (Srbija-BiH) 97 Krenuo Mujo da pomuze kravu. Tamam on počeo kad krava udari nogom u kantu i prospe sve mlijeko. Mujo iznerviran uzme konopac i sveže kravi nogu za zid. Muze on dalje, kad krava onom drugom nogom okrene kantu. Mujo popizdio, uzme ostatak konopca i sveže kravi drugu nogu za drugi zid. Muze on dalje, kad krava repom prevrne kantu. Zgrabi onaj rep Mujo konta šta da uradi od njega, ugleda gredu, primakne stolicu, popne se, digne rep. Nema ga sa čime svezati i skine kaiš, i počne da vezuje rep. Spadoše mu pantalone. U tom momentu ulazu Suljo u štalu i zatiče situaciju. - "Mujo, šta o bolan radiš ?!?" - "Jebem kravu, šta god ti drugo rekao nećeš mi vjerovati...!"

- "OVO TI JE PRVI PUT !" Idući dalje opet magarac posrne i opet, Crnogorac reče: - "E OVO TI JE DRUGI PUT !!" I na samom ulasku u dvorište magarac posrnu i treći put, a Crnogorac izvadi revolver i magarcu ispali metak u glavu. Kad će mlada prestra -šeno: - “Šta to uradi jadan ne bio ?" A on će njoj: - "OVO TI JE PRVI PUT !!!"

99 Odlučila dva pedera da dobiju dijete. Našli su ženu koja će da rodi, pomiješali svoju spermu i napravili vjestačku oplodnju u klinici. Poslije 9 mjeseci rodi im se sin. Otišli u porodilište da vide sina, a tamo 20 beba i sve plaču. Samo njihov sin se smije. Pederi: - "Vidi, sve bebe plaču a nas sin jedini se smije, zar to nije super !" U to naiđe sestrica: - "Nemoj te se prerano radovati, treba te ga čuti kad mu izvučemo cuclu iz guzice !!"

103 Otišo ti Mujo kod seljaka da kupi horoza jer on ima već kokoši. Tako ti je on otišo u drugo selo kod seljaka i pita: - "Prodajete li horze ?" Seljak će njemu: - "Imam samo još jednog ali on jebe sve živo i mrtvo !" Muji se svidi i on ga kupi, stavi ga na biciklo i krene kući. Nisu ni stigli do kuće on već skoči sa bicikla i poče da jebe kokoške. Pojeba ti on tako 20 kokoški i pređe na patke, pojeba on i patke pa pređe na fazane. Mujo njega gleda i kaže: - "Budalo jedna, poginućeš tako jednog dana !" Horoz njega pogleda i reče: - "Ko te jebe Mujo !", i on skoči na labudove. Sutradan ti Mujo ustane i vidi kroz prozor horoza, leži na livadi, a iznad njega kruže lešinari. Mujo priđe pjetlu i kaže: - "Eto budalo šta sam ti reko, sad si mrtav koliko si jebo !" Pjetao otvorivši jedno oko reče: - "Mujo, pizda ti materina, skloni se odavde, sad će da slete lešinari !"

102 Stopira Mujo do Zenice kad odjednom prolom oblaka i velika oluja. Gusta kiša. Jadni Mujo ne može vidjeti ni prst pred okom,kad najednom ugleda svijetla auta. Stane auto, a Mujo bez pitanja uskoči u njega, a u autu nikoga. Polako auto opet krene, Mujo se čudi. Kad ispred njih zavoj i počne se on moliti od panike. 98 Nije mogao ni mrdnuti od straha, kad najednom pojavi se ruka za Gluhonijemi dođe u apoteku kupiti kondome. Nije znao kako da volanom i objasni što treba počne okretati. I tako par zavoja. Mujo više nije mogao izdržati pa izvadi penis iz pantalona i položi ga na metar na stolu i pokraj strah nego iskoči njega 15 din. iz auta i otrči do prvog grada i pravo u kafanu. Naruči Mujo rakiju i Apotekar na to stavi još 15 din, izvadi svojeg i također ga položi na počne pričati metar. Nato ljudima priču. Vide ljudi sav uplakan, nije ni pijan, mora biti uzme svih 30 din i spremi ih u džep. Gluhonijemi se tada grozno živa istina. Kad razljuti. nakon pola sata u istu kafanu uđu Suljo i Huso i vide Muju. Huso će - "Gledaj", odgovori apotekar: "ako ne možeš podnijeti poraz, nemoj vidi: se više "Bolan Suljo, eno ga onaj što nam je uskočio u auto dok smo ga kladiti !" gurali !

100 Išao Crnogorac u bordel i ne znajući odabere transvestita. Navalio junačina na njega sa stražnje strane, i u pola posla uhvati rukom za nešto u međunožju pa uzvikne: - "Ih đevojko, pa ja te probi !" 101 Mlad Crnogorac, nakon svadbe poveo mladu kući na magarcu. Idu oni po kamenjaru i magarac posrne kad će Crnogorac njemu:

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

RODITELJSKA PAŽNJA

116

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! DIO TREĆI — predstavljamo vam više od 3500 odabranih viceva koje je za vas pripremio Pavle Popović (Srbija-BiH)

104 Nakon što je doživjela nesreću, Fata leži u bolnici a život joj održavaju aparati. Pokraj nje sav žalostan sjedi Mujo. Prilazi mu doktor noseći na potpis papire tj. dozvolu za isključenje aparata. Nakon što ih potpiše Mujo ga zamoli za još pet minuta da se oprsti od voljene Fate. Na odlasku Mujo je poljubi a Fata uzdahne. Mujo sav izbezumljen nevjeru- jući što se dogodilo ponovo je poljubi. Fata opet uzdahne. Sad već siguran Mujo se odluči za strastven poljubac na što Fata snažno uzdahne. Mujo sav u zanosu otkopča joj košulju i stade je dirati i ljubiti po grudi- ma na što Fata počne stenjati. Mujo sav oduševljen otrči do doktora te mu opiše što se dogodilo. - "Vrlo moguće !", odgovori doktor: "Stimulacija erogenih zona potiče veći dotok krvi u mozak.Pokušajte oralni sex pa mi javite što se dogodilo !" Otrči on u sobu te izađe nakon pola sata sav utučen i žalostan. - "Nije uspjelo doktore. Ugušila se !" 105 Taman sam sjeo na školjku kad sam začuo glas iz druge kabine: - "Hej, kako si ?" Nisam baš tip koji započinje konverzaciju u muškom WC-u ali ne znam što me snašlo, pa sam odgovorio, pomalo sramežljivo: - "Ide, dobro !" A drugi tip je upitao: - "I, čime se baviš ?" Kakvo je to pitanje? U tom sam trenutku pomislio da je vrlo bizarno, pa sam odgovorio: - "Uhhh, putujem, baš kao i ti !" Tada sam pokušao izaći što je moguće prije, ali sam začuo sljedeće pitanje: - "Mogu li doći kod tebe ?" OK, ovo je pitanje ipak previše nastrano za mene, ali sam skužio da mogu samo biti pristojan i završiti razgovor. Rekao sam mu: - "Ne... trenutno sam zauzet nečim !!!" Tada začuh tipa, nervoznog... - "Čuj, nazvat ću te kasnije. U susjednoj kabini je neki idiot koji odgova-ra na sva moja pitanja !!!" 106 Došla Severina na ispovijed pa kaže: - "Oče, griješila sam !" Svećenik: - "Znam, gledao sam !"

107 Koja su 4 najveća jebača u istoriji ? - Tolstoj-tri godine radio na Karenjini. - Napoleon-umro na Sv.Heleni. - Hitler-jebo mater svim Židovima. - Lenjin-otac svih komunista. 108 Došli Crnogorac, Srbin i Bosanac na željeznicku stanicu. Ali tek što su došli, voz krene i oni počeše da trče za njim. Crnogorac odmah odustane, ubrzo za njim i Srbin, jedino Bosanac uspije da uđe u voz. Vraćaju se ova dvojica i jedan posmatrač ih stane zezati. - "Je li, kako onaj uspije, a vi ne ?" - "Ma pusti budalu, on došao samo da nas isprati !" 109 Dok su se djeca ukrcavala u autobus mali Perica je pjevao pjesmu: - "Da mi je mama slonica a tata slon ja bih bio mali slon !" Vozač u početku nije obraćao pažnju ali Perica je počeo sve glasnije da pjeva: - "Da mi je mama kobila a otac konj ja bih bio ždrijebe !",nabrajajući tako razne životinje dok je vozač već popizdio pa se prodera - "A šta da ti je majka prostitutka a otac transeksualac šta bi onda bio ?" A dječak se samo nasmješi i reče: - "Vozač autobusa !" 110 Uhvatili Alija, Franjo i Slobo zlatnu ribicu i ona im reče: - "Ako me pustite, ispuniću vam po jednu želju !" Slobo k'o Slobo, utrpa se prvi i reče: - "Nek' svi Hrvati pocrkaju, samo nek' ovaj ovde ostane,da ga gledam kako cvili !" I tako bi. Na to ti Franjo sav zajapuren dreknu: - "Ma nek' i Srbi pocrkaju, al' nek se prvo pate. A ovog ovde ne diraj, nek' vidi šta je započeo !" I to ribica izorganizira i kad završi, upita Aliju: - "A šta bi ti htio ?" Na to će Alija: - "De nam sad, hanumice lijepa, donesi po jednu kahvicu !" 111 Zove Cigo hitnu pomoć: - "Dođite brzo sin mi je proguto kondom !"

Nakon par minuta... - "Halo, hitna pomoć ?!? Ne morate dolaziti, našao sam drugi !" 112 Uđe žena s malim djetetom u autobus. Vozač busa joj kaže: - "To je najružnije dijete što sam ikad vidio !" Žena sjedne u stražnji dio busa crvena od srdžbe, te kaže čovjeku do sebe: - "Vozač me upravo uvrijedio !" A ovaj joj kaže: - "Idi naprijed i pošalji ga u pizdu materinu, ja ću ti pričuvati majmuna !" 113 Vraćaju se Mujo i Suljo kući poslije dugog rata i dolaze na brežuljak odakle se vidi Mujina kuća te ti Mujo zamoli Sulju, inače snajperistu da vidi šta mu radi njegova Fata. Suljo ti proviri kroz snajper i kaže: - "Joj Mujo, eno je kara se sa tvojim komšijom !", a ono Mujo sav tužan daje Sulji dva metka i kaže: - "Nju u glavu a njega u glavić !" Suljoo ti nanišani i kaže: - "Izgleda da će biti dovoljan samo jedan metak !" 114 Pita slon kamilu: - "Zašto ti imaš sise na leđima ?" - "Glupo pitanje od nekoga ko ima kurac na licu !", odgovori mu kamila. 115 Došao Mujo kući pijan. Legne pored Fate koja je imala menstruaciju, i onako pijan navali na nju. Ujutro se probudio a Fata još spava, on ugleda krvav krevet i pomisli: - "Joj jebote ubio sam Fatu !" Ustane onako mahmuran i ode u wc. Pogleda se u ogledalo i kaže: - "Ma kurac sam je ubio, pojeo sam je !" 116 Čita Mujo oglas u novinama i veli: - "Vid Suljo, policija traži muškarca od 20 do 30 godina, jačeg stasa, pomalo ćelavog, koji noću hoda po parku i siluje žene !" - "Da. I ?" - "Pa razmišljam da im se javim. Može bit dobra plata, policija je to !"

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

117 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

IV DIO...PART IV

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

118 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

119 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

120 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

121 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

122 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

123 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

124 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

NastaviÄ&#x2021;e se...will continue...

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

125

Emil StrniĹĄa, Croatia ÂŠ 2010

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Brazil ÂŠ 2010

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)