MaxMinus broj 13/ Issue No 13..25.11.2010 by DIOGEN pro culture magazine

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Broj 13/Issue No 13., Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Aforizmi, Aforizmi,priče, priče, pjesme pjesme, kolumne

Četvrtak/Thursday - 25.11.2010.

Karikatura, crtež strip

V I J E S T I . . N E W S

s plus MaxMinu K O N K U R S I . . C O M P E T I T I O N S

POE Le blog ME d S_E e PAR S

World of satire...

Knjige...

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Redakcija/Editorial Board: Sanja R. Petrović (Novi Sad, Srbija), Samira Begman (Zurich, Švajcarska), Mirjana Marinković (Beograd, Srbija), Zlata Žunić (Tuzla, BiH), Andrej Glišić (Pančevo, Srbija), Ratko Orozović (Sarajevo, BiH), Aleksandar Čotrić (Beograd, Srbija), Suno Kovačević (Zenica, BiH), Ekrem Macić (Konjic, BiH), Boban Miletić Bapsi (Knjaževac, Srbija), Ivo Mijo Andrić (Zagreb, Hrvatska), Elvis Huremović (Travnik BiH), Jasmin Mrkalj (Podlehnik, Slovenija), Zoran Spasojević Paske (Kragujevac, Srbija), Franja Straka (Čerević, Srbija), Vladislav Pavićević (Bar, Crna Gora), Abdurahman Halilović (Rijeka, Hrvatska), Borislav Mitrović (Banja Luka, BiH), Slobodan Žikić (Jagodina, Srbija), Vasil Tolevski (Skopje, Makedonija), Pavle Popović (Kruševac, Srbija), Ernest Bučinski (Banja Luka, BiH). Founder, director and Editor in chief, Glavni i odgovorni urednik MaxMinus - Bosnia and Herzegovina, : Sabahudin Hadžialić, Sarajevo, Bosna i Hercegovina; sabihadzi@gmail.com Zamenik glavnog i odgovornog urednika/Deputy Editor in chief MaxMinus nedjeljnika: Petar Pismestrović, Klagenfurt, Austria; petar.pismestrovic@chello.at Logo i design zaglavlja magazina/Design of the head logo of the magazine: Tošo Borković, Beograd, Srbija i Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Cachoeirinha, Brazil DTP– Sabahudin Hadžialić REDAKCIJA: SLOBODA IZRAŽAVANJA JE OSNOVNO LJUDSKO PRAVO. FREEDOM OF EXPRESSION IS THE BASIC HUMAN RIGHT!

Dan državnosti u BiH, 25.11.2010.g. je dan kada se ne radi. Ljepota različitosti je što samo pola države to prakticira! SRETAN VAM PRAZNIK! Statehood day in BiH, 25.11.2010 is the day when there is no work. The beauty of differences is that only half of the STATE is practicing that! HAPPY HOLIDAY TO YOU!

Sabahudin Hadžialić

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently) Copyright Sabahudin Hadžialić & Authors 2009-2010. All rights reserved. Copying of all content is free of charge with obligation to underline from where it has been taken from: MaxMinus, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina. Otherwise, forget it!

3 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

MaxMinus 13 SVI DRUGI SU DOBRI, MI SMO DRUGAČIJI... Nikada nisam pretjerano volio praznike. Naime, čitajući istorijske knjige, primijetio sam mnoštvo ključnih datuma koji su nekada obilježavani a danas više ne. Mnoštvo imena kojima su nekada bile obilježavane ulice, područja, ali danas više ne. Mnoštvo država koje su nekada imale sasvim druga imena, ali danas više ne. I odmah se prisjetim Švajcarske tokom mog boravka tamo 2006.g. kada vidjeh tablu na jednoj kući gdje je pisalo da ime te ulice jeste od 1642.g. U samom centru Ženeve. Zastadoh tada i prisjetih se jadnih balkanskih naroda koji su imena ulicama davali i daju još uvijek po osvajačima, ubicama, zločincima i pedofilima. Sve zbog svoje mazohističke želje da budu under control. I da se vječno nadaju boljem, sada i ovdje. I zbog toga ne volim praznike jer se tada obilježavaju određeni događaji koji su obilježili jedno istorijsko/povijesno/historijsko vrijeme za koje znamo upravo iz različitih knjiga za čiji sadržaj prvonagrađeni satiričar sa I Satirične pozornice MaxMinus magazina 2010.g., kolega Savo Martinović iz Beograda kaže “Udžbenik istorije je knjiga pisana biranim rečima.” Upravo zbog tih biranih riječi ne volim praznike. Jer volio bih saznati šta i ko stoji iza “tih biranih riječi”, a vidjeli smo kako komunisti propadoše - k’o trule kruške. Ovo malo jada od države koja nosi ime Bosna i Hercegovina i u kojom postoje dva entiteta koja nose ime Republika Srpska i Federacija Bosna i Hercegovina danas slavi praznik— Dan državnosti. Najvažniji dan u njenoj istoriji/povijesti/historiji kažu. Dan kada pola države ne radi (ali i polovina od te polovine malo mi je sumnjiva) a druga polovina radi. Šta rade i ne rade? Jednom riječju, završavaju priču o jednom prostoru koji nekada bješe država. A danas je mafijaško pljačkaški raj u kojoj Vlada jednog entiteta upravo pred Dan državnosti diže svoje plaće za 250 Eura/ Evra, a narod gladuje, dok druga svojim vlastitim putem državnosti hodi i gdje narod također...gladuje. Zbog toga ne volim praznike. Jer nemam šta da slavim! Pdf. izdanje MaxMinus-a će imati Gl.i odg. urednik Shortly (in English): najmanje 32. stranice i ne više od 112 Fight against the chauvinism of the stranica...Pdf. format of MaxMinus will ethnos and for the nationalism of the be with ate least 32 pages and not more Izlazimo svakog četvrtka u 23:55 ako nam state! than 112 pages nešto ne uđe u međuvremenu!

Ako se ćorsokakom stiže do svijetle budućnosti, onda smo na pravom putu. If the impasse leads to a bright future, then we're on the right track.

Perica Jukić

FIRST ANNUAL 300 pages...10 Euros plus PTT...Order your copy: sabihadzi@gmail.com

DIOGEN—PRVI BROJ -GODIŠNJAK 2009/2010 izašao je iz štampe— primjerak na 300 stranica... cijena 10 Eura/Evra plus poštarina: sabihadzi@gmail.com

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

4 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

U ovom broju autorstvo pisane riječi potpisuju: Katarina Kiković Jović, Dušan Đorđević, Andrej Glišić, Boban Miletić Bapsi, Darko Mihajlović, Dejan Đorđević, Dimitar I.Vilazorski, Dražen Jergović, Đura Šefer Sremac, Ekrem Macić, Elvis Huremović, Gordana Vlajić, Ivo Mijo Andrić, Berislav Blagojević, Perica Jukić, Mirjana Pismestrović, Petar Pismestrović, Mile Gorgijoski, Modrag Tasić, Mirjana Marinković, Mitar Mitrović, Pavle Popović, Danica Mašić, Samira Begman, Sanja R.. Petrović, Savo Martinović, Živojin Denčić, Zlata Žunić, Ratko Orozović, MiLjenko Žuborski, Mladenko Marijanović, Ernest Bučinski, Miladin Berić, Jasmin Mrkalj Kadmus, Abdurahman Halilović Ahil, Danica Mašić, Jelena Štetić, Vasil Tolevski, Aleksandar Čotrić i Sabahudin Hadžialić....

In this issue the cartoons & comics were signed by: Majed Badra, Bayram Hajizadeh, Franja Straka, Petar Pismestrović, Jordan Pop Iliev,, René Bouschet, Winfried Besslich BESS, Senad Nadarević, Marcos Ribeiro Mendes TUBA, Aleksandar Blatnik, Oto Reisenger, Ico Voljevica, Alexei Talimonov, Raed Khalil, Ashmarin Stanislav, Igor Smirnov, Raquel Orzuj... ,

smo sigurni? (to pitanje se u kontinuitetu ponavlja bar pet puta). Ljude koji se s tim svakodnevno hvataju u PROVERA PROVERE koštac lako je prepoznati po fizičkom izgledu. I kada ih pitate: „Da li si uspeo da završiš posao?“ Poverenje... Najčešći odgovor bi bio: Poverenje je osnov svakog dobrog odnosa. „Još litru krvi su mi tražili.“ Tamo gde nema poverenja, ljudski odnos se pretvara u uzajamno mrcvarenje i iscrpljujuću, uništavajuću borbu... ali poslodavci svrstavaju poverenje u kategoriju visokog rizika. Iz tog razloga uveli su proveru provere.

Sanja R. Petrović

Našim očima gledano: zašto jednostavno kada može komplikovano? Nekada za usaglašavanje ugovora je trebalo jedan dan. Danas, ništa bez mesec dana. Prvo postavljeno pitanje: Zašto se sklapa ugovor? Potom: Da li možemo bez njega? Ako ne možemo, da li može sa nekim drugim komitentom? Ako ne može, a da li može džabe? Da li mi imamo para u budžetu? Da li

http://diogen.weebly.com

Ništa ne vidim od tih otvorenih pogleda! I can not see nothing of these open views!

Abdurahman Halilović Ahil Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

5 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Jelena Štetić MAMILICA Daj mi je! Da je zagrizem! Slasno! Daj mi je! Pa neka patim! Strasno! Daj mi je! Da zarijem zube! U meso!U krv! Daj mi je! U njoj zeni je crv! Crv ljubomore! Crv čežnje! I greha! Ma, daj mi je! I ne brini! Bice nam gore, ali bice nam bajno! Varaćeš me, varaću te, sjajno! Samo mi je daj! Da zarijem zube u njeno oko, u utrobu i draž! Daj mi je! I progutaću s njome tvoje obmane i laž! Daj mi je! Jer nevinost je greh! Daj mi je, tu crvenu mamilicu od plača smeh! Raquel Orzuj, Uruguaj © 2010

Daj mi je, i zgazi zmiju što joj krošnje čuva, zmiju otrovnicu. Daj mi je! Otrovom poprskanu! Tu jabuku spoznaje da sam čovek tek i da ništa zmijsko nije mi strano! Daj mi je! I beži! Beži! Beži! Jer postaćeš moja prva žrtva! Ipak, daj mi je!

Dejan Đorđević DRVO , NA NJEMU KUĆICA Kad silazim sa drveta Na kome je moja kućica Uvek kažu:" Božija kazna". Silazim skoro svakog vikenda Oni gledaju u moje cipele Ja u njihove glave.

Miladin Berić TRUPCI Idu trupci idu daske isjekoše naše šume sve se radi ispod maske

jer je tako vrijeme kume. Inspektoru platiš stoju miliciji dvije stoje sječeš tuđu kao svoju pa državno sve je tvoje. Dok pilane nove niču pilandžije hvata polet na lopove zvijeri riču od države osta golet. Bez poreza i faktura nepoznati krajnji kupci oduvaće sve nas bura idu daske idu trupci.

Sabahudin Hadžialić NADA Riječi sreće su mozaik tuge. Iscijeđen, sa konzervansom i rokom trajanja. PJESMA MOJE DUŠE Ljubav je poetika duše. Kada je imaš.

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

6 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Andrej Glišić KLEPSIDRA No.30

Da ti pričam priču Čekajući ..... Sunce poslednjim zračkom, u blagom tragu svetlosti, milovalo kuglu, ovdašnjeg globalističkog predela. Potom je noć, nemilosrdna, al’ jasna, u saglasju sa periodničnim sistemom, u migu naplastila, iz svetlo plavog u tamno plava - crnila, začarano i kobno, duž Nemanjine „avenije“, umornih „šetača“ sa pištaljkama. Utuljen je, i gasio se odsjaj kandelabri, uličnih svetiljki- „šetači“ nestaju. Da, svetlina i vedrina su se povukli, posustali i s’krili, jer ih nigde nije ni moglo biti – poranili su, iliti odocneli – ne zna se. I, ove noći bogato smo darivani zvezdanim šarom, koji padajući dogoreva počim se prizemi. Sažimamo misli u nadu, u bezbrojnim kapima zvezda svakakih padalica. Želje su nam bile sasvim pristojne, i prikladne vremenu, dok smo čekali... one, apsurdno lepe, čarlijaju umom, u sopstvenim i dronjavim lažigačama, dok koračaju u obojcima. Najzad, smrklo se. Utihnula je i skromnost pred visprenom pohotom. Nebeskog, milosrdnog dara nema, izostao je odgovor – neumitno je da smo prazni... Za uzvrat, ledena kiša isturila se k’o iz kabla drhtimo. Didi cvokoće, ni meni nije bolje... Potom, kroz krezubo cvokotanje, upita Vladimir: - Gogo, jel’ i tebi hladno... hoćemo li izdržati ovaj kijamet... neće izići na dobro... rekoše izvesnici da će uvesti „zrakomere“, zbog tog prokletog PDV-a... - Da! Odgovorih - Od kako mi se smrklo pred očima, stalno mi je hladno, uzgred, i oko srca je led ledeni... razumeš li ti mene? Nije mi potreban merač... i kvit. - Da! Shvatio sam Estragone, ovo je konac kraja... Nas nema više, nestajemo polako al’ sigurno... Ti si niži rastom, manje se ledena kiša okomila put tebe... imali smo šansu... ali konopac, i ko prvi da se okači – nismo se dogovorili. Nedostajao nam je Poco. Laki bi to učinio iz cuga, sa užitkom – jednog za drugim... verujem da bi nas sačekao dragi naš Godo... nismo ga ni upoznali, barem da smo mu oca poznavali... Nesreća, pa to ti je... Mraz, sve jače i jače peče, neodložno se usmeravamo i odlazimo u podzemni lavirint. Bože, stvarno sam glup. Bitno je preživeti... od danas do sutra... sutra će biti bolje. Zamislih se... da, malo sutra će biti bolje... - Zaista, reci mi Estragone; da li Godo vidi ove naše muke, čovek je pred Golgotom. Teško da će opstati, izmigoljiti se ove vetrometinaste jebivetrije... šahta se zaglavila, toplovod je okovan... skačemo po šahti, molimo je, kudimo je, pretimo joj... mraz ne popušta... Mora da je već prenaseljena, prebukirana – drže je oni odozdole... Hej vi... vikom pokušavamo da im probudimo savest... Nema odgovora... Muk... Alo, hej vi... dobri ljudi, vičemo u duetu: Dozvolite rabima Božijim, da uđu u odaje vaše, da poživimo još koji trenutak... na ovom belom i neveselom svetu... bando... - Šta se dercate? Od vas čovek ni u podzemlju ne može biti miran... Čistunci! Otvorite sopstveno podzemlje i mirna Bačka... Samo ste nam još i vi trebali – odgovori, kao iz groba nadmen lik. Jasno se čulo: - Fuj marvo, sada bi još i da vas grejemo... - Ja odlazim – reče Estragon – prepoznao sam ga... Jes da sam glup, al’ nisam i lud... To je Poco. Dole je sa svojim

gluvonemim buldogom Likom, njegovom senkom, čankolizom i udvoricom... Goreće u Paklu, odlazim... - Dragi moj, najdraži Gogo, zar ti nije hladno... a tako si go, neobučen i obuven u šupljim bakandžama... evo ja ću ti pokloniti leptir mašnu, al’ to ti je slaba fajda, prehladićeš se, tvoji krajnici su pri kraju... hajde zini... zaista su nabrekli, a i smrdi ti iz usta... prihvati ovu poslednju žvaku. Uostalom, jer smo se dogovorili da čekamo Godoa... - Da! Pa šta? Čekačemo ispred Vlade, na crvenom tepihu, kakav je red u civilizovanim zemljama... Ti ne veruješ? - Verujem... ali... - Molim? U koga ti to veruješ, u ove iz podzemlja? Vidim ja da ću sa tobom i ovima dole dobiti guščija krila... Pederu jedan, odlazim... - Uredu. A, ako bih ti dao, ovaj izanđali sako? Da li bi pristao da siđemo dole... mislim, ako nas puste... smiluj se Gogo – zavapi Didi. - Okej! Znači daješ mi leptir mašnu, ofucani sako i rukavice? - I rukavice? O njima nismo ništa govorili, bez prstiju su... treba ih doštrikati, sada je već kasno... i... - Da i rukavice, bez pogovora... Uzgred da mi dodaš onu kamenčugu. Ima sa njom da razbijem šahtu. Kad neću milom, onda ćemo ući sa silom, a šahtu bismo sutra mogli prodati na otpadu... Zar ne? - No, plašim se – zacvili Didi - da nam se taj kamen ne okači oko vrata... znaš da sam škakljiv... a i cajci imaju videonadzor... da li će se sa tim složiti i njihov deo podzemlja, među njima ima i onih koji su na visokom položaju... Znaš ti ono: - Kome je suđeno da bude... gače mu same spadnu. Napokon je Dodo, na moje brojanje, jedaaan, dvaaaa... i tri, svom snagome preostale duše u nosu, zamahnuo i tresnuo kamenčugu o šahtu... prepolovila se i propala u dubinu toplovodne instalacije... negde iz dubine zaječalo je grotlo... žestina nas odbaci u nazad... iz podzemlja prvi je izišao Liki, za sobom je izvlačio gospodina Poca, koji nije gledao, niti je video narod na stazi duž Nemanjinog puta... nastao je haos... užareni, smrdljivi gas se širio... doživeli smo erupciju ognja iz podzemlja... mislio sam da je sa time bio i kraj kriminalu... Vođa je zaista bio slep, šteta... Da stvarno je bila velika šteta, jer je svaki deseti ratnik gledao na jedno oko – kao u Samuilovoj armadi, stim da je kod nas, za nesreću, svaki drugi građanin slep kod očiju, jer je nepismen (podatak iz dobro obaveštenih intelektualnih izvora). Ko li će dalje da nas vodi, zar slepci to mogu da nam čine... Rezigniram, oni su učinili svoje – naše je da čekamo Godoa, na dobar vam dan i izvolite, stojimo vam na raspolaganju. P.S. Mnogopoštovani gospodine Samuel Beckette i danas, još uvek, „filozofi“ se pitaju: „Da li su Adam i Eva (Adem i Hava) imali pupak?“, odgovora nema, neverujem da će ga i biti. Nauka je, na svu sreću pronašla DNK, lako se otkriju kriminalci, kad već ne žele kroz sopstveno pokajanje da priznaju. No, kako ste i samo rekli: „Da sam ja znao ko je Godot, rekao bih to u komadu!“, verujem da, baš i zbog toga, još uvek ga čekamo.

Svakog dana je gore - sve bolje ! Every day up there (word

gore

in BHS language also mean worse - better and better!

Boban Miletić Bapsi Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

7 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

KONKURS pod nazivom “SATIRA JE REALNOST PRIVIDA...VLASTI!”

Rezultati konkursa svake godine u isto vreme 21. Novembra, tri nagrade u svakoj kategoriji, u vidu web prezentacije u E- magazine MaxMinus-u i WWW sajtu, uoči, 21. novembra, dana rođenja nove i jadne, pardon, jedine Bosne i Hercegovine (sa svim njenim blentitetima, pardon, entitetima Federacijom Bosne i Hercegovine i Republikom Srpskom) , majstora humora, satire i karikature. Svi nagrađeni radovi i oni koji zadovoljavaju kriterijume biće prezentovani na sajtu http://maxminus.weebly.com , ali i u posebnom iz-

Svim satiričarima Bosne i Hercegovine, ex-YU republikama, cijeloj d a n j u dijaspori i onima koji se ne osjećaju krivim za sadašnje

Max-

Minus Emagazina pod nazivom I

I SATIRIČNA POZOR-

NICA MaxMinus plus. beok-

zumlje koje nas ružuje.

Pravo učešća imaju svi afirmisani i neafirmisani autori satirične riječi. Svakom kome uspije da to uobliči u tradicionalnu, savremenu, modernu, ili demode formu u obliku aforizma (epigrama, epitafa), satirične pjesme i priče, a zatim pošalje na E-mail: sabihadzi@gmail.com (može se obavjestiti i na tel. 00387 63 111 062 ), kandidovao se za narodnog poslanika/zastupnika Satire.

Nagrade za Najbolju knjigu i Najbolji tekst su sljedeće: Za Najbolju knjigu: Kompletna priprema, prelom i obrada nove knjige za štampu autora od strane MaxMinus magazina.

Godinu dana prikazivanja bannera autora sa linkom ka njegovoj ili Šaljite, 10 aforizma, 1 pesmu i 1 priču (do jedne kucane strane). njenoj stranici koju izradjuje MaxMinus. Svaki rad kucati u posebnom dokumentu. Sve radove poslati pod punim Diploma u pdf. formatu. imenom i prezimenom, dostaviti svoju kraću biografiju i fotografiju. Tri najbolja rada u kategoriji aforizma, pesme, i priče dobijaju nagradu u vidu diploma, elektronskog izdanja knjige u okviru Biblioteke Konkurs je otvoren Non-Stop! MaxMinus, naravno, ukoliko No, to nije sve...Još dvije kategorije unutar Konkursa postoje! nam prvonagrađeni dostave Najbolja knjiga objavljena na prostoru ex-YU, etc…za 2011.g. rukopise. 1. Knjige koje konkurišu dostaviti poštom na adresu Sabahudin Kao i po jedan Hadžialić, Grbavička 32, 71000 Sarajevo do 1.11.2011.g. Ako knjige set gore navedodju i iza toga datuma, nije problem, jer je konkurs otvoren Non-Stop dene Književne ali nećete igrati za 201Q.g. već za sljedeću..i sljedeću…Ako, pak, niste trilogije. u mogućnosti iz jasnih, finansijskih razloga, dostaviti poštom, dovoljno I I će biti E-mailom poslati pdf. pripremu preloma vaše knjige već ob- Ž i r i SATIRIČNE javljene. POZORNICE 2. Najbolji tekst napisan o satiri na prostoru ex-YU, etc…za 2010.g. MaxMinus 2011 Tek-

stove dostaviti E-mailom na adresu sabihadzi@gmail.com Nagrade: Tapšanje po ramenu! Šalu na stranu, nastavite čitati!

će biti određen do septembra/ rujna 2011.g.

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

8 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Ukrainian born Alexei Talimonov is a successful and award-winning cartoonist and illustrator. He is a member of The Cartoonists’ Club of Great PREDSTAVLJAMO KARIKATURISTU/ Britain and the FECO. Alexei has exhibited his works worldwide. His WE ARE PRESENTING CARTOONIST cartoons have been published in newspapers and magazines since 1978. Five books of his cartoons were published inRussia, Ukraine and UK. Also Alexei has illustrated several books. More then 5,000 of his drawings have been Alexei Talimonov published in various newspapers and magazines in the UK, Russia, Ukraine, United Kingdom USA, Canada, Germany, Italy, Iran, China and other countries. Amongst the British periodicals publishing his works are The Lancet, New Statesman, The Oldie, The Spectator, Prospect, Ethical Consumer Magazine, Writers’ Forum, Music Teacher and others. In Russia Alexei Talimonov’s cartoons have been published in the leading newspapers and magazines of the country, such as Izvestiia, Pravda, Trud, Literaturnaia Gazeta, Krokodil, Zdorov’e, Argumenty i Fakty and others. Email: talimonov_alexei@live.co.uk Alexei Talimonov regularly participates in international exhibitions Website: http://talimonov.website.orange.co.uk and contests. He himself is well known for his support of artists in Russia and www.toonpool.com/artists/Alexei%20Talimonov other countries of the CIS. In 1994 Alexey Talimonov was awarded the http://talimonov.gallery.ru International Goncharov Award as "The Patron of Arts".

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

9 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! PREDSTAVLJAMO KARIKATURISTU/

WE ARE PRESENTING CARTOONIST

Alexei Talimonov United Kingdom

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

10 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! PREDSTAVLJAMO KARIKATURISTU/

WE ARE PRESENTING CARTOONIST

Alexei Talimonov United Kingdom

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

11 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! PREDSTAVLJAMO KARIKATURISTU/

WE ARE PRESENTING CARTOONIST

Alexei Talimonov United Kingdom

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

12 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Zlata Žunić Povod su blagdani (samo)žrtvovanja A sense of humor is part of the art of leadership, of getting along with people, of getting things done. ( Dwight D. Eisenhower (1890 - 1969) Smisao za humor je dio umijeća vladanja, snalaženja s ljudima i postizanja ciljeva

Veliš, prijatelju, nada posljednja umire? Uvijek pomalo djeca, zar ne? Tako volim kad prepoznam u dragim osobama taj nevini dio djetinjstva, što ga ljubomorno čuvamo od svih natruha odrastanja i "sazrijevanja. Šta bismo bez nje? Bila je jedino vrelo iz koga smo pili posljednje kapi života kada je on neumoljivo isticao na svaku poru tijela, sa svakim dahom napaćene duše. Ranjavali su nas ošti bridovi čvrstih kristala straha i sječiva uvrede i tuge unutar srca koje se načas prepuštalo stihiji, da bi već sljedećeg trena, nakratko, odložilo beznađe i snažno zalepršalo uz brzace stihije. Možda smo bili i ostali budni sanjari, ali svaki put kad napravimo kratku retrospekciju, rezultat je više od očekivanog. Da, imamo uvijek zagarantiranu nadu koja hrani vjeru... Ne pitaj me u šta, jer ne bih znala reći, ali je toplo, ljudsko i beskrajno nevino, u nekoj sasvim drugoj dimenziji, daleko od kaveza svih žrtava, zatočene iza rešetaka savjesti ostatka čovječanstva. Ništa, doslovno ništa, niko i nikada u istoriji ljudskog roda nije mogao napraviti bez snažne „pozadinske podrške“, ili, kako mudrac zaboravljenog imena reče, nijedna ptica se ne može previsoko vinuti samo svojim krilima. I, samo lud, zbunjen, ili nečim krupnim namiren p(l)aćenik, može prstom upirati u jedinku, u grupu, pa i naciju kao krivce, čeličeći kredibilitet rešetki iza kojih nemoćni vire i oni što znaju istinu.

briljantna analiza o svojevrsnoj zloupotrebi čovjeka kroz različite, a posebice svjetske financijske intsitucije, nije apel za spas duše griješnika ili solidarisanje sa sirotinjom na izmaku snaga, dvije decenije zatvorenoj u praznom kavezu gospodara, čiji su štićenici pokljucali sve što se kljucati da, već sasvim novi stav naspram gorućih socijalnih problema zemlje bez titulara koju krčmi kao Alajbegovu slamu ko i kako mu se ujutro nasmiješi, ili nabrije dan. Prije će biti valjanim informacijama potkrepljeno saznanje da je car pritjeran uz duvar, te nije ostalo dostatan broj stolica za tako veliki broj pretendenata (da ne kažem onu prostu, nije damski), ne samo domaćih koji preko noći, u razorenoj privredi stvaraju milione maraka, eura, svejedno tvrdeći, mučenici, da su rezultat rada i pameti. Od pažnje javnosti vješto su skriveni u sigurnosti graničnog pojasa sa zonom sumraka svjetski mešetari, čekajući u zasjedi da urbana i seoska gerila radi posao! Ko zna, možda je nama običnim smrtnicima i promaknulo nešto bitno, i to veoma davno, premda smo i tada znali da je Njegovo Veličanstvo Novac čudo: kupuje doslovno sve, uključujući i nejblještaviju eteričnu pređu duha i duše, pa bez njih glavinjamo po urvinama zvanim „Boli me uho“, potpuno svjesni da ništa nećemo ponijeti kad zaklopimo oči i goli, kao od majke rođeni, krenemo do istog staništa. Za tijelo, posljednjeg! O duši i duhu, pak, premalo znam jer sam ih susretala tek u tragovima (Hmm, čudno, ljudi sa margina preglasno šute o sebi, uzurpiranim ljudskim pravima, kako i Reis ističe, ali zato za sve Stoje i „specijalce“, uvijek ima kod hadžije!).

I, nakon svega, ponovo vijest dana sa granica Gogoljeve sage o majčici domovini, o koalicionim partnerstvima novoizabranih starih političkih lidera, donedavno, tobože, ljutih neprijatelja na političkoj sceni. Sjetih se s osmjehom predaje izjave Winstona Churchilla da „Balkan proizvodi više istorije nego što može da potroši“. Ili je bio genij koji sjajno anticipira, ili je i sam učestvovao u projektu kolektivno nesvjesne ludosti, što ni jednog normalnog čovjeka više ne zadovoljava kao odgovor, jer smo pričajući o sinergiji njegove sumorne zbilje i Blagdan žrtvovanja s ciljem postizanja jedinstva i jednakosti prirodne ljepote, lošim ljudima i još lošijem okruženju, promašili pravu među ljudima, bez sumnje je temeljni etički postulat istinskih vjernika, temu: sopstveni život! pa se u tihoj, dostojanstvenoj prazničnoj atmosferi teško moglo naslutiti da li su novoizabrani, odlazeće-dolazeći politički prvaci kod nas taj Dopuštam sebi da simplificiram sva prošlonedjeljna dešavanja, interegnum iskoristili da „osmisle“ kvalitetno novi političko-ekonomski pomalo izvan granica moje sposobnosti racionalnog promišljanja, zaokret u ime principa kojima se štedro koriste, skrećući pažnju podsjećajući se da robovlasništvo nikada nije nestalo; ono se, vremenom, zbunjenih birača sa nikad riješenih pitanja od vitalnog značaja, ne samo transformira u sofisticiranije forme uspostavljanja i državanja apsolutne za naciju, već pojedinca, bez koje ovaj prvi pojam ostaje mislena kontrole nad žiteljima jedne geografske cjeline, što sebe nazivaju imenica. Doduše, nakon izborne trke svi kao da su popustili dizgine nacijom-eufemizam kojim se brane od depersonaliziranosti. narcisoidnosti džokeja na vatrenim atima nacionalizma, blago olabavili Ugovorom medju gospodarima, ustanovljene su tri kaste: nevidiljivi i tenzije za duhovno i materijalno oputošene žitelje, tajnoviti i šutljivi, nedodirljivi vlasnici pečata, zatim, goniči robova širokih ovlaštenja osim prvog među jednakim, Reisa IVZ, kako i dolikuje toj prilici. i ,najzad, robovi što rade za manju, ili veću hranarinu, u pravilu već Bajramska hutba je, ovaj put, zbunila nas žive zanimljivom retorikom, na unaprijed zaduženu kreditima za stan, kola, liječenje, šklovanje, e da bi rubu dobro osmišljenog protesta, za što se doskora plaćalo isključenjem, iluzija o slobodi zaslijepila prostotu svarnog života. Dalje je utopija...ili a ne zagrljajem. Imati, naime, svoj izgrađen stav o selektivno odabranim potpuno, veliko ništa! Sinoć, tačnije jutros rano, na TV OBN gledam, i primijenjenim demokratskim tekovinama zapadnog svijeta, čiji slušam i snimam zanimljivi inerveiw sa Sulejmanom Tihićem koji prvi nezaustavljivi virus dužničkog ropstva u globalnim razmerama, put otvoreno, nemalo iznenađenom voditelju i uredniku, nerijetko preciznim statističkim pokazateljima u svom nadahnutom govoru nesklonom sugovornicima, svjedoči da velikih razlika u stavovima potkrjepljuje i poglavar IVZ u B&H, bilo je ravno blasfemiji. Nema, između aktualnih lidera o bitnim pitanjima, dakako, tokom neformalnih međutim, razloga vjerovati da se „stanje na terenu“ izmijenilo za običan razgovora, nema, ne objasnivši zašto taj, bezmalo, najbitniji „detalj“nije puk koji nije institucija društveog poretka i kome se svaka protuha može, poznat javnosti. Zasigurno postoji razlog za priznanje razlika i sličnosti u do prvog obroka, nadrobiti do mile volje! Nije preporučljivo ispipavati privatnim i zvaničnim stavovima, obnarodovan nakon međusobnih koliko su glasnomisleći i dalje unaprijed osudjeni za odstrjel, ili, u nešto rovovskih bitaka i baražnih paljbi preko glava sa hladnim trajnama, koje blažoj formi, da budu sirovina za pohabani bubanj na vašarištu taštine, Tihićevom poprilično respektabilnom diplomatskom iskustvom iz ratnog gdje se za sitnu paru prodaju tudje tragedije. Tek, moglo se osjetiti iza perioda u Njemačkoj, ne bi tek tako promaklo. Gotovo je izvjesno da guste koprene podataka o ekologiji prirode i duha, u kojoj se zagađenje ćemo razloge uskoro saznati iz MMF, Svjetske banke i svih mogućih i širi jednakom proporcijom sa intenzitetom i dinamikom bogaćenjem nemogućih EU fondova, posebice privatizacijskih. bogatih, da „kćerku kara, a snahi prigovara“ i, uza sve, kao da se Da je ljudsko pamćenje prekratko, ne treba previše dokazivati, jer distancira od nadolazeg iznenađenja po već oprobanoj receptur. kada bi bilo drugačije, nikada ne bismo zaboravili da političari imaju Sjajno sročena poruka „Urbi et orbi“, ili „Errisaletu ilal-medina sjajan smisao za humor, bez koga teško da bi ovom zemljom, nakon svih val-alemi“, primjer je veoma rafiniranog sluha autora za nešto što se sukoba i vraćanja dugova, iko živio! Možda samo ona nada s početka sakriti više niti može, a niti smije, jer nada u bolje dane (opetujem) priče... posljednja umire, pa pošto je na izdisaju, valja je reanimirati. Jasno je da

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

13 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Sabahudin Hadžialić O ENTITETIMA I DISTRIKTU DRŽAVE BOSNE I HERCEGOVINE

Republika Srpska U državi koja nestaje država koja to nije! Srpski entitet na srpskom vazduhu i srpskoj zemlji. Usprkos…Srbiji! Svi narodi su jednaki u Republici Srpskoj. Samo se neki jednakiji od drugih. Republika Srpska je vjekovni srpski san. Stoljeća mi! Neki satiričari, Srbi iz Federacije Bosne i Hercegovine, će morati promijeniti entitet da bi ušli u Antologije: Srbije i Republike Srpske! Republiku Srpsku zovu Republika Šumska. Sarajeva mi! Međunarodni sud pravde je presudio da je u Srebrenici počinjen genocid. No, da li je ta informacija uopće stigla do Banja Luke?

Kada kažeš nekome u Sarajevu dobar dan odmah te pita da nisi meteorolog, jer Musliman sigurno nisi! Entitet koji mrzi drugi entitet. Unutar braka koji se zove Bosna i Hercegovina. Prošetah Ferhadijom (ex-Vase Miskina) sinoć u Sarajevu. Zeleni se od bivših komunista! Na ovim prostorima su zajedno crveni i zeleni. Čak i kada reketare! Šuti, klanjaj pet vakata namaza i hvali Reisa Cerića. Dženet zagarantovan. Džehenemski! Odavde se u Mekku ide i po tri puta u tri godine zaredom. Da se spere crvenilo obraza! Hrvati u Federaciji Bosne i Hercegovine i dalje traže Herceg-Bosnu. Gospe mi! Koliko ministara ima u Federaciji Bosne i Hercegovine, čak i Kina ne bi zamjerila. Da im joj ih unajmimo! Ovdje vuk živi na drvetu. Udžbenika mi…za osnovnu školu!

Kako je moguće da u državi gdje su svi narodi konstitutivni jedan entitet nosi naziv po jednom narodu? Pitajte Aliju, rahmetli, Izetbegovića! Vizija1: U Doboju me 2009.godine direktorica Doma kulture upita da li ja čitam ćirilicu!? Šta čit’o? Hod’o, brate, hod’o!

Ovdje se ubice drugih i drugačijih sahranjuju zajedno sa očevima nacije. Da se nastavi kontinuitet! U Čapljini je obnovljen most koji nosi ime Franje Tuđmana. Bivšeg komuniste!

Mostara su dva. Zapadni i Istočni. Koliko god mi šutjeli o tome. Vizija 2: U Doboju me 2009.g. direktorica Doma kulture upita da li ja čitam ćirilicu? Bosansku, mislite bosančiću……odgovorih ja! Direktorica obdaništa Sarajevo Arzija Mahmutović zabranila dolazak Djeda Mrazu zbog “gripe H1N1”. Jakako, dobar je Djeda Mraz: ima Najveća želja bosanskohercegovačkih separatista koji žive i u Repubbradu, ali nema kratke pantalone! lici Srpskoj je nestanak države Bosne i Hercegovine. Kako da nestane nešto što je još uvijek de facto neuspostavljeno? Reis Cerić rekao da je Turska naša mati! Da li imamo samo jednog oca, ili više njih? Da li entitet koji nema svoj pasoš, svoju graničnu službu i svoju vojsku može biti država? Može! U Bosni i Hercegovini! Republika Srpska je alternativa Kosovu. Srbije mi!

Reis Cerić izjavio da je vrijeme za “nacionalnu državu Bošnjaka!” Jakako, da napravimo i mi svoj pašaluk, sarajevski!

Kosovo su priznale države i u Evropi, ali i van nje. Bosna i Hercegovina ne smije. Od smijeha…u Republici Srpskoj!

Brčko district Sjaj i bijeda kurtizana! Na jednom mjestu zajednička krađa! Braće Srba, Hrvata i Bošnjaka. Integracija fikcije: Njima i kada poštu šalješ, u FBiH i RS-u te pitaju u koju ulicu? Da ne ode anamo onima! Washington D.C., Brčko D.C, Nane ti, D.C.!

Federacija Bosne i Hercegovine Entitet bez mirisa i boje. Sa imenom države! Bošnjaci su većina, a Hrvati manjina. Ili mi se to samo čini? Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently) Nastavak...

Nastavak sa str.13...

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Planina krvi je Balkan, rekoše! Bosna (iHercegovina) je, u tom slučaju, aorta!

Sabahudin Hadžialić Bosna i Hercegovina (nju čine dva entiteta: Republika Srpska i Federacija BiH)

U Americi si Amerikanac. U Bosni i Hercegovini si sve drugo samo ne Bosanac i Hercegovac!

Od Daytona dva putića. Sa tri naroda!

Sinoć sam sanjao da živim Vladavinu prava. U bosanskohercegovačkom tamnom vilajetu!

Vizija 3: Bosna i Hercegovina je raj. Pakleni! Vizija 4: Bosna i Hercegovina je dženet. Džehenemski!

Znate li ko najviše žali za msrću Majkla Džeksona? Hodža iz Gluhe Bukovice i Pop iz Brčkog!

Manjeg prostora sa više Univerziteta a sa manje znanja nigdje na svijetu nema!

Federacija Bosne i Hercegovine je obrnuto proporcionalna kvadraturi kruga u Republici Srpskoj.

Bosna i Hercegovina opstaje samo zbog veznika “i”. A ime mu je: Međunarodna zajednica!

Koga mi zavaravamo? Bosna i Hercegovina su dvije riječi i jedan veznik i ništa više!

Nikada više etnosa a manje ethosa.

Sudbina Bosne i Hercegovine je u Evropskoj uniji. Dakako, da konačno i mi penetriramo negdje.

Kultura komunikacije na ovim prostorima danas je jednako proporcionalna snazi oružja jučer. Bolno prljava! Nada je umrla jučer. Ali, prezime joj ne znam. Rješenje je u novim ljudima. Poslije potopa!

Mi smo tri plemena istog naroda. Samo je problem: Kojeg?

,G erm an

y©

Uskoro će kraj svijeta. Dogovaraju se Srbi, Hrvati i Bošnjaci!

BE ic h ess l

Demokratiji u BiH je dvadeset godina. Punoljetna je. A što je nevina, da ne pričam!

Wi nfr ied B

Kavez uma je aktuelnost Bosne i Hercegovine. Ključar je izgubio, pardon, bacio ključeve!

Najljepša bajka ovih prostora. Srbi, Hrvati i Bošnjaci su jedan narod.

Kako razlikovati mafijaša i političara u BiH? Mafijaši rade ilegalno ono što političari rade legalno! U Hrvatskoj je na sceni talibanizacija. U Bosni (iHercegovini) je taj process završen! Slovenija na kapiji Evrope! Bosna (iHercegovina) na šupku Evrope. Sarajevo, Banja Luka, Zapadni Mostar. Fakat su Hrvati najmanje dobili! Budućnost Bosne (iHercegovine) vidim u grahu. I kakva je? Skuhana! Bosna i Hercegovina konačno zna ko su joj otac i majka!? Otac je MITO a majka KORUPCIJA! Evropa: Contradictio in adiecto! Bosna i Hercegovina: I ja tebi jarane! U Bosni i Hercegovini se pregovori nastvljaju. Do posljednjeg Bošnjaka, Hrvata i Srbina!

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently) Nastavak...

15 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Elvis Huremović

Ernest Bučinski Avetinja

Nigdje kao ovdje ne možeš osjetiti prokletstvo. Čuti tu avetinju kako kola ovdašnjim šumama, rovi naše crnice, pravi svojim, ionako kaljavim, rukama prokletstvo od gline. Muti nam vode, zagađujući ih sopstvenim avetinjskim zaudaranjem, koje pijemo nebili u nas posijala sjeme prokletstva. A sije ga samo tako, već dug vakat. Onda počnemo disati avetinjski, jesti avetinjski, općiti avetinjski i na koncu mrziti se avetinjski. Kako samo avetinjski jedni drugima noževima po žili kucavici zuljamo. Prokletinjski se međusobno trpamo u grobnice a potom ih prenosimo s ljubavlju, poput saksije sa fikusom, gdje nam avetinjska volja to zaželi. Po principu, nigdje kao ovdje. I to, po nekoliko puta dok pokus najprokletijih orgijanja ne završimo na nama svojstven način. Nad nama se oblak crnog vilajeta, oblak tame, nadvije još od bešike. Napajajući i hraneći nas iz one prahulje ili crnice, iz onih zelenih, plavih negdje plićih a negdje dubljih voda, ogađenih avetinjskom klicom. Tako nam prođe životni vijek u suživotu sa svim tim jadima a na kraju svih krajeva koji ljudski um može zamisliti opet se vratimo ilovači što zaudara. Nama prokletstvo naumi raditi o glavi od prvih koraka sve do posljednjeg izdisaja. Ne skidajući nam tereta, namjerno, sa ramena. Nego nas pusti da se širimo kao kuga, da u najgorim patnjama presvisnemo. Ovdje je prokletstvo dostupno svim čulima ono se ne skriva. Samo ovdje tvoj soj može vijekovima klijati, razvijati se i na kraju presahnuti u ovom kršu, prahulji, brdu ili ravnici a da si pritom ubijeđen kako si zapravo sa Pantovščaka ili Kalemegdana. Kako druge kolijevke osim istanbulskih bazara nemaš. Svašta zlo, ovog malog svijeta u srcu Europe, može insanu podastrijeti pod noge. Ćuhnuti mu, kakav god poželi, halucinogen pod glavu i prikazati ga najmekšim jastukom presvučenim najfinijom svilom kakvom ni hanume Taj Mahala i Alhambre nisu prekrivane. Kad te ova avet skovitla pod svoje nema hećima ni mehlema koji će ti rane zavidati. Natjera te da zamrziš najvoljenije a najprečem utrobu da čupaš i nad njom šenlučiš. Da stvar bude gora, to učini zanimljivim. Prikaže ga poput blaga potonulih gusarskih brodova skrivenog negdje u utrobama voda kojem svi hrle. Onda te napravi hedonistom i nauči na ponavljanje. Tako, da ti vazda tuđa krv i meso pod noktima. Naš usud je takav, nikakvo bježanje od njega nije od pomoći. Sustigne svaki put prije nego li kročiš tamo gdje si naumio. Isto što gondolijer mora gledati kako zdanja oko njega tonu svaki dan a da pobjeći od toga ne može za života. Svak' ima neki svoj usud, zbog svakog valja sa mučninom hoditi dok jednog dana ne odeš bez povratka. Ovdašnja avetinja zna okasapiti čovjeka kad mu poganošću odluči obgrliti dom. Kad mu se nasadi na ramena ne mičući odatle do izvršenja svoje zlobne misije. Između ostalog to prokletstvo na koje budeš osuđen unaprijed, prije nego li išta progovoriš, nigdje kao ovdje može te učiniti ničijim. Svojom zlobnom kobi namerači se na te' a onda budeš niotkud. To najbolje znaju oni koji su iz ovog trougla, skoro pravouglog, a nalaze se najčešće u pravcu, dolje a nerijetko i gore, reona gdje se spravlja najbolja janjetina. I to je naš usud, da budeš odnekud a ničiji si. Da spremaš najbolju, možda na dunjaluku, janjetinu a da te prokletstvo ne obiđe jer ne možeš od ove aveti. Zapravo, svi su prokleti neki manje a neki više, dok smo mi najviše. Naše je prokletstvo golemije od onog sa kojim se pati venecijanski gondolijer. No, valja živjet! Makar i avetinjski....jebiga.

GDJE MI TO ŽIVIMO! «ZAVRIJEDILI SMO ZVANJE TOPLE BRAĆE – SVAKI RAT NAM JE BRATOUBILAČKI!» Da smo seljačine razbacane po gudurama - znamo! A da bi došli do takve informacije nije nam porebno čitanje krvavih bajki u kojima smo, uglavnom, mi glavni akteri. Dovoljno je da u ruke uzmemo geografski atlas i vidimo tamnim bojama ofarbane nam visinske predjele, gorske prevoje i klance, te ih uporedimo za zelenilom Srednje Evrope, odmah znamo đe živimo, čemu možemo da se nadamo i gdje treba da gonimo. Stručnija literatura od atlasa nije potrebna. Sve sam go krš i kozje staze, šume striborove i neprohodne prašume u koje noga normalnog čovjeka od pamtivijeka kročila nije. Naš krajolik se Božjeg prisustva odavno odrekao i dao u ilegalu. Daleko smo iza Božijih tregera. Ne bi u tome bilo ništa loše kada bi to bili čvrsti tregeri. Ali nisu! Kad se najmanje nadamo treger popusti i ošine nas ravno među rogove. Bune, ustanci, revolucije - vazda nas šibaju po grbači. Tučemo se a da ne znamo ko nas napada, branimo se a da ne znamo od koga. Začudimo se kad dođemo do spoznaje da se bijemo između sebe, šmrcnemo par puta, izmirimo se, pa opet - udri brate na brata! Čupaj kosu, vuci za uši, klepaj! Ko će koga ako ne svoj svoga?! Ima li išta sadržajnije nego se sa bratom tući?! Ima li milije pljuske nego kad te rođeni ćaća zvizne?! Ima li ljepše kletve nego kada te rođena majka prokune?! Rod i služi da bi se sa njim srodio, razrodio, pa ponovno zbližavo. Kakvi bi nam životi bili kada bi stalno u slozi i u miru živjeli. Nikakvi, brate rođeni, nikakvi! Kada dobijemo bitku protivu neprijatelja redovno se dešava da rat izgubimo od samih sebe. Čim tuđina s grbače skinemo domaći 'ajduci nam se popnu za vrat i tako u krug – ciklično. Zbog činjenice što svijet nije čuo za nas ne trebamo se ni malo čuditi. Sami smo si krivi. I ono malo što o nama znaše zaboraviše, a od ono malo znanja što im ostalo jeste to da znaju da o nama ama baš ništa ne znaju. Zapad misli da smo pokrajina nekakvog egzotičnog carstva, a istok je ubjeđen da smo davno potopljeni kontinent u Sredozemnom moru. U njihovim očima mi smo, dakle, Snorkijevci! Najgore je što ni prvi a ni ovi drugi nisu odmakeli daleko od istine. Oduvijek smo nekome pripadali, nikada nismo bili svoji, a da ćemo potonuti to više nije nikakva novina. Da smo kojom srećom potonuli prije deset godina svijet bi o tom događaju bio obavješten istoga momenta preko nekog od satjelitskih programa, recimo CNN-a. Danas kada tajfuni i cunamiji svakoga dana gutaju po dva-tri grada i na desetine sela po vascijelim okeanima vijest da smo potonuli ne bi bila nikakva ekskluziva. Od pamtivjeka se nalazimo se u Gordijevom čvorištu koji se otpetljati ne da i zato hronično patimo od bijede i tuge južnjačke. Ipak, to nam ne daje za pravo da bogohulimo (što mi svakako i ne činimo), te ne možemo biti toliko površni pa neprimjetiti da nam je nešto od Boga u amanet ostavljeno.

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently) Nastavak...

Nastavak sa str.15. MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Ne kaže se uzalud da je blesavom dato onoliko sreće koliko mu je od pameti uzeto, pa tako i mi na svu sreću dobismo par hektara livade i nešto maloga mozga kol'ko da održimo ravnotežu i orjentir da se slučajno ne pogubimo ko ovce na ledini i da znamo barem požnjeti ako ne znamo pojesti ono što smo zasijali. Vrline nam nisu strane, a maniri usađeni rođenjem nas tjeraju na spremnost za rad, disciplinu i odricanje. Par hektara zemlje koje dobismo na dar od sila nebeskih omogućavaju nam da možemo posijati nešto sjemena žita i živjeti od svoga rada. Seljački kazano nismo ni mi repa bez korijena i neizlječiva sirotinja.

čim zakmeči, u nas se zna da li će beba biti seljak, radnik ili đubre. «Uh, vidi ga koliko kenja na dan» - kažu - «Sigurno će biti veliko đubre!» Ili - «Uh, ala ovaj mali umije da trpi. Sav se zacrvenio al ni piša da izbaci!» Za takve, vele, da će čitavog života ćutati i trpiti. Zemljoradnik mora da trpi smrad đubreta jer od đubreta zavisi kakvi će prinosi biti naredne godine te koliko će se kretati cijena poljoprivrednih proizvoda. Cijena rada ga ne treba zanimati jer se zna koliko kome sljeduje. Njegovo je svako stoto žižljivo zrno. Ali seljak se ne buni jer je naučio da se izbori sa žižcima a uz to je i veliki patriota. Nije njemu mrsko da ždere žižak ako to u korist otadžbine čini. Što je državna kasa punija njemu je san mirniji.

Naši prinosi nas drže u ubjeđenju da smo kadri sami sebe i Zna seljak da sa đubretom treba fino i pažljivo kako bi bez ičije pomoći izdržavati. Modernim jezikom rečeno domaće žito nam daje potsticaj da bez ulaganja stranog kapitala u domaće učinak đubreta bio što efikasniji jer budućnost ove zemlje je u tržište imamo želje i snage da se odupremo nestašici osnovnih rukama đubreta. Đubrivo našu zemlju vodi naprijed u progres i mi životnih namirnica, odagnamo krizu i prebolimo gladne godine, te đubretu moramo vjerovati! da očuvamo integritet pa i suverenitet naše otadžbine. (Uh, ala je ova rečenica dugačka!) Jedan od bitnih faktora za povećanje godišnjih prinosa jesu staklene bašte, takozvani staklenici, koji u tradiciji To bi možda i moglo biti istina ali u slučaju da se svako uzgoja pojedinih domaćih poljoprivrednih kultura imaju značajno drugo građansko lice odrekne svoje porcije u korist onog trećeg, a mjesto. Najkvalitetniji poljoprivredni proizvodi upravo jesu izdanak treći je ono sumljivo lice koje se prehranjuje kupujući paštetu, naših staklenika. hljeb i čokoladno mlijeko novcem iz državne blagajne; skraćeno: jede i jebe nauštrb naroda. Ali isto kao što povrće i voće moramo držati u staklenicima kako bi uslov života biljke prilagodili njihovim potrebama za Ali hvala silama nebeskim da naš narod posjeduje šume i toplotom, svjetlošću, vlagom i slično, isto tako i naša đubrad ima livade a ko posjeduje prirodno blago ne može ostati gladan. Evropa specifične potrebe. Zato smo dužni da svom đubretu udovoljimo te nam i nije potrebna dok živimo u svom «božijem carstvu» - nismo da ga smjestimo na mjesto koje mu i pripada. mi zalud narod nebeski. Mjesto na kojem đubrivo obitava mora da bude toplo, Zemlja nam je plodna da plodnija ne može biti! Sa samo svijetlo, bez mnogo vlage, prozračno, komforno i s erkondišnom. A jednim posađenim krompirom ili desetak ubodenih pritki na kojima da bi se takvi uslovi stekli ono mora da bude u staklu, po vise svakojake mahunaste biljke proizvođač postaje bitan faktor mogućnosti neprobojnom - da ne širi smrada! Zato smo mi svoje domaće ekonomije. Komad voća i povrća posađeno rukom đubre uselili u najkomforniji staklenik i to etažni na čak 17 slobodnog seljaštva automatski postaje zlatno zrno hranidbenog spratova. lanca našega građanstva. Svaki pokret motike država nam božija perom prati, a svako zrno graha u statistiku tura, glavu kupusa Pa da se ne kaže kako mi o đubretu ne vodimo računa. Kad odmjerava po glavi stanovnika, šećernu trsku po glavi šećernih već seljak crnčiti mora nek se bar, s Božjom pomoći, đubre baškari. bolesnika i ne može se desiti da se višak neprimjećeno izmigolji i pripadne onom koji ni prstom mrdnuo nije. Jok! Svako svoj dio dobija po zasluzi – ni po ujaku ni po dajdži, ni po bratstvu niti po jedinstvu. Ko ne radi strahuje od gladi a ko radi ne čini proljeće, to je filosofija domaće mikro i makro ekonomije! Korupcija i nerad u nas nemaju ofena! Zato naš poljoprivrednik živi kao bubreg u loju. Ne razmišlja o ničemu jer što da misli kada država tu rabotu savjesno obavlja umjesto njega. Nabavlja mu najkvalitetnije sjeme i jeftino đubrivo, obezbjeđuje tehnička sredstva za rad i prvoklasne stručnjake tehnologe. Kada je organizacija na nivou seljakovo je samo da ore i ne brine mnogo. Kopaj, brate, i uživaj – kaže država seljaku jer on je sa njom na Ti. Poslije napornoga rada njegovo je da ode kući popije čašicu rakije, očijuka pokoju sa komšijom, pogleda špansku sapunicu, pojede zalogaj čorbe, izmasira svoju snajku prije spavanja, eto o čemu seljak treba da brine. Jeste da je u govnima do guše ali to je zbog toga što je naša zemlja bogata prirodnim đubradima. Kod nas se, naime, đubrad rađaju. Još dok je u jaslicama, Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

17 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! (zamišljeno)

Dušan Đorđević KERA POPNEPERKOV

Harms: Kakve logike? (iznenađeno, gotovo uvrijeđeno) Sofronije: Pa u tome što ste upravo rekli Danil Ivanoviču.

U prestonici su ga zvali Kera Zmaj jer je u „Znaku pitanja“ posle čašćavanja društva koje je povraćalo po njemu znao da popije bočicu mastila naiskap i u trenutku genijalnosti napiše pesmu o Stojku, svom alter egu. Zahvaljujući upornoj poniznosti naučenoj u trećem razredu Gimnazije kada je primljen u redove komunista kao drug član, uz podršku službe kojoj i danas robuje, napredovao je promenivši piće. Pio je krv nepodobnima kao ptica sjenica vodu. Stekao je dobre pozicije koje su ga po povratku u malo mesto preporučile za funkciju truta u kulturi. Lokalni vladodršci, od posebnog značaja, prepoznali su moć u njemu i kada bi čuli Kerino zvonce po Pavlovljevom uslovnom refleksu dolazili bi svom begler begu, kako su mu tepali, da mu darovima osveže misli o Stojku koji je lizao sol na ranu. Od običnog sveta nikad nije bio shvaćen ozbiljno što potvrđuje teoriju da veliki ljudi žive posle svoje smrti na spomenicima. Zvali su ga Kera Popneperkov, valjda što je kao mlad pišao uz zid crkve, gasio opuške cigareta ispred amvona i pretio sveštenicima da će biti baš oni poslednji obešeni o sopstvena creva. Ili, pak, kad je zašao u ozbiljne klimakterične godine, žaleći zbog svog Stojka koji se vukao nemoćan po zemlji, počeo da ide kroz maglu, neveseo sa glavom na jednu stranu, a dupetom na drugu. Kera Popneperkov je uvažen drug član bio i ostao. Od kada je u narodu poznat kao Popneperkov još i više. Svoje ime upisao je trajno na lomači spaljenih dosijea, a oni koji su imali sreće da vide dim sa odžaka prepoznali su znak koji se vinuo prema nebu – pticu sjenicu koja veselo cvrkuće. ***

Berislav Blagojević

Harms: Pobogu, čovječe, pa vi nalazite logiku u razgovoru sa mrtvacom! (u nevjerici) Sofronije: ??? Harms: Idite sada i nađite si nekoga koga ćete imati na ručku. Ili na savjesti, ako vam je lakše. U biti je jednako lako. NESPORAZUM Moja životna sapatnica i ja, pored toga što dijelimo zajednički život, dijelimo i mnoge druge stvari. Tako ona ima svoju omiljenu šolju za kafu, ja svoju; ona svojim žiletom brije noge, ja svojim bradu, ona ima svoj šampon koji miriše na jasmin i divlje jabuke, a ja svoj koji je, kako kaže etiketa, načinjen od koprive. Knjige ne dijelimo na moje i njene. Dijelimo samo ljubav prema knjigama. Međutim, kada je iz štampe izašla nova Demićeva knjiga („Trezvenjaci na pijanoj lađi“), nismo mogli da se dogovorimo ko će se od nas prvi latiti čitanja pa smo kupili dvije identične knjige. Ili sam barem ja tako mislio. Uvjeren sam, međutim, da je došlo do nesporazuma i da nisu u pitanju dvije iste knjige, jer je mojoj životnoj sapatnici nakon čitanja sve bilo kristalno jasno, dok ja, ni nakon drugog čitanja, nisam shvatio šta je pisac želio da kaže. ***

Sofronije: Eto do čega smo se doveli, Danil Ivanoviču! (odmahuje rukom) Harms: O čemu vi to? Sofronije: Dobro je rekao onaj pisac – „Danas je lakše imati čoveka na savesti nego na ručku.“ Harms: I u moje vrijeme je bilo tako. Korupcija, glad, zloba i zavist, podmetanje klipa u točkove... Iako, čini mi se da je čovjek ipak vrijedio malo više. Sofronije: obrvu)

Mislite?

(podiže

lijevu

Harms: Danas je, koliko sam razumio, moguće dobiti manju zatvorsku kaznu za ubistvo nego za utaju poreza. Prema tome, ljudski život je potpuno obezvrijeđen. Sofronije: Hmmm, ima tu logike... Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

Dimitar I. Vilazorski

LOGIKA

MaxMinus PJESME...

18 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Katarina Kiković Jović

Ivo Mijo Andrić

NA KOLENIMA

DOBRA STARA VREMENA

NA KOLENIMA ILI U MOLITVI JA SAM NEGDE POGREŠILA ILI TI DRŽIŠ MONOPOL VERE

Dobra vremena ne postoje Za one koji su gladni i žedni Njihove sudbine bogati kroje Novcem bogati a duhom bijedni.

MADA SAM KRST SOBOM RAZAPELA I BILA SPREMNA ZA VERIKALNO PONIRANJE NEGDE U MOLITVI SAM POGREŠILA OSUJEĆENA JA JA SAM NERAZGOVETNI OBLIK LJUBAVI LOŠE PROTUMAČEN MEROM ŽUDNJE ISTINA U MOLITVI NEGDE SAM POGREŠILA TEK NOĆ JE STUPILA U JECAJ EHA MEROŽDEROM JA SAM PROŽDRANA KLICOM VEĆ ZAJEČEN VKLICOM VEĆ OJEČEN KLICOM ZANOĆEN VEĆ TEK TI SI OPLEMENJEN POČETKOM SVEGA ŠTO NAPAJA ZVEZDE JA U TEBI OBJEDINJUJEM JEČANJA

O bogomoljama baš mi se ne pjeva One profane molitve govore Čas idu s desna a onda s lijeva Da se lokalnim vlastima dodvore. Bogomolje nam drže prodike O križnom putu ili o raju Kao da ne znamo za periodike Koje nam račune ispostavljaju. *** Miladin Berić MREŽA Razapela mrežu Vlada ribu ganja pola Mupa ali ništa ne upada jer na mreži ima rupa.

ISTINA SVAKI SMIRAJ NASILNOG PRODIRANJA IZ TEBE SADA NANOSI MI BOL

Tek poneka sitna riba iz neznanja guta mamac dok somčina sa dna gliba gleda kako plovi čamac.

BEZDUŠNIM DUHOM OBUJMLJENA TU I TAMO PRIKAZA JA SAM BORBA POBEDE FORME BEZ IZBORA SLOBODA NERAZGOVETAN OBLIK LJUBAVI PROTUMAČEN MEROM ŽUDNJE

Pod vodom se smije štuka dok raskida mrežu trulu naše tkanje naša bruka za rezultat ima nulu.

MADA U BESNOM TRZAJU NADRAŽENIH PREPONA ODROBLJENA VRELIM MLAZOM NADOLAZEĆEG ROPSTVA JA BIH JOŠ JOŠ DA NE PRESTANEŠ DA NE NESTANEŠ DA UVEK I OPET OPET ZA NOVU MOLITVU SPREMNA TVOJE JE SAMO DA ME POKORIŠ DA ME SE SILOM KLEČENJA NAMOLIŠ TI ORIONU TI MAČEM SAPETI NANOVO TI.

Ne zamerite mu na dvoličnosti. Teško je opredeliti se za pravu masku. Sve u svemu, on ima samo jednu manu nije dobar čovek.

Mirjana Marinković Inspirisano pesmom Antuna Branka Šimića PESNICI SU ČUĐENJE U SVETU ČUĐENJE I ja se, dragi moji, preko mere čudim! Naročito zorom marim... E sad, da l' sam pesnik, il' prosto klepalo, znaću kad poludim, ili uvo sebi otfikarim... I, ako me u zaborav ne bace svi moji novi mi i stari, (jer, niko se, znamo, u svom selu proslavio nije!), ja ću tada, krivo ogledalo, starog doba vesnik, svud pomalo (ali više tamo), sav svet pustom slavom da osvojim.

Dok se lovi po pučini pitamo se Bože blagi da li nam se samo čini il' se lovi kobajagi. ***

Sanja R. Petrović On ima samo jednu manu Ne zamerite mu na sebičnosti. Gladne su mu oči lepote, duša slave, ego priznanja. Ne zamerite mu na surovost. Bol koji zadaje drugima duševna mu je hrana.

http://diogen.weebly.com

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

19 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Đura Šefer Sremac

Niko me ne pita da l’ mi treba pita.

– Gde se skrila mlada!? neko će da strada!

Majčica mi kaže: – Mladoženju traže! Ide ujka Đorđe da beremo grožđe.

– U zdravlje ti bilo! – i dedi je milo, fraklićem me ženi. Blago-teško meni! Tu negde i baba vino cedi džaba: – Ta, koja ženidba, odma’ će prosidba!

ISTORIJSKI EPIGRAMI DIOGENES Mudrac Diogenes još istinu traži. Nisam u buretu – živim u garaži.

– Cedićemo vino, čedo materino! Trebaće burića, dolazi i čiča!

AHILOVA PETA

–’Ajde, crni sine,

O, Trojo, crna Trojo, meni si glave došla, komisija mi na ispiitu Ahilovu petu našla!

Baka me ne pita za koga će pita. Ama, nisam dete, evo – tri’es’pete! Jesen dare veze svadbene trpeze... I Panta komšija šorom prase vija.

PENELOPA Pogodi me prava tropa ispali me Penelopa! Vrckalica, neka seja, zgrabi drugog Odiseja!

Ama, bež’te, ljudi, kakve su to ćudi!? – ljuto odgovaram da nadu ne stvaram. Moja ljubav verna, drčna, kočoperna, sa drugim zagrebla, dabogda – ozebla!

AGE I BEGOVI Još od turskih vremena begova i silnih aga, na svetu nema promena, jedino ne beše – Haga.

PRIJATELJSKA PRETNJA Šapnula mi Evropa: – Udruži se, bićeš tropa... Ja izustih gromoglasno: Da l’ pre il’ posle – nije jasno! ***

obriši te sline da nejdu u vino, pićemo ga fino! Ta, pusti me, mama, odoh do bostana! Probaću dinjice lepe komšinice!

JESEN STIŽE – DUNJE NEMA (Pita ženidbena)

– Tako treba, sine, stigle ti godine! – ćalac će kroz zevac. – Drčan ti je pevac!

Zažutela dunja a meni se kunja.

Da l’ se pravi pita i ćale me pita!

BOG I BATINA

Velika mi tuga k’o nebeska duga. Srce mi se cepa, Dunjo moja lepa! Sad niko ne pita kad će druga pita. Da poklonim ženi u ranoj jeseni. Jesu dunje zrele, svi ih momci žele... Nova mi se Dunja – još kolevkom šunja!

Diplome su izgubile svaku vrednost. S takvim papirom ne može ni dupe da sa obriše! Univeristy diplomas have lost any value. With this paper you can not wipe not even your butt!

Miodrag Tasić Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

20 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Miodrag Tasić U Evropu bez nužnika Glavni cilj država bivše Jugoslavije predstavlja ulazak u Evropu. Takozvane Evropske integracije. Besmislica, ne samo jezička, u stvari podrazumeva ulazak u Evropsku uniju. Pristupanje Uniji trebalo bi da reši sve probleme. Čak i da dođe do toga jednog dana i da se "bratske države" pridruže Sloveniji u Evropi, neće se mnogo toga izmeniti. Politička "elita"

hrane, ali kome je, recimo, do vegetarijanske hrane, neka skokne do Mađarske ili Italije. Nevolja je ako se prejedete, ili ako vas na ulici, u radnji, vozu, pozorištu, muzeju spopadnu stomačni problemi. Da prostite, ako hoćete da se olakšate. U kafani nije preporučljivo. Ukoliko već niste štogod poručili, nije ni moguće. Besni konobar će vas oterati u PM. Nije kafanski toalet mesto gde će svako da istrese onu stvar! Već usluženi gosti kafane, istina, mogu da odšetaju tamo gde i car ide peške, ali na sopstveni rizik. Naime, u većini slučajeva ta mesta su za izbegavanje. Čak ni milionski gradovi na Balkanu jedva da poseduju po koji javni toalet. Dok ga čovek pronađe, obično je već kasno. I

novoformiranih država vodi svoje narode polako, ali sigurno u propast. Nema te Evrope koja će ispraviti ono što su ovi iskrivili. Inače, Rumunija i Bugarska su najbolji primer koliko je narod ovih zemalja usrećen prijemom u članstvo EU. S druge strane, dve najpoželjnije evropske države ne pripadaju Evropskoj uniji. Mislim na Norvešku i Švajcarsku! Ipak, ne treba stavljati klipove u točkove razvoja naših društava. To jest, ne treba odvraćati narod od "ulaska u Evropu!" Pošto geografski i kulturno ne pripadamoi Evropi! Ali, poželjno je uputiti na neke nedostatke, koje nas manje ili više udaljuju od civilizovane Evrope. Elem, usuđujem se da ukažem na neka neevropska ponašanja i pojave.Domaćina možeš poznati po kapiji i nužniku. Ako mu je kapija rasklimatana, zarđala, iskrivljena ili je čak uopšte i nema, jasno je o kakvom se čoveku radi. Isto tako, nužnik. Ako je usran, smrdljiv, papir razbacan na sve strane, peškiri po podu, kada zabagrela..., bolje je odmah pobeći iz takve kuće! Svako ima po jednu sobu za pokazivanje. No, nije to suština. Glavno je ono što se skriva. Tako je i sa državama. Na Balkanu ima lepih hotela, restorana, kafana, burekdžinica, kiosaka brze hrane, i ko zna čega sve nema. Ako imate novca u takvim objektima možete da se najedete. Doduše, obilje masne i začinjene

ono malo čega ima, mora da se plati. Na Balkanu se ne sere džabe. Ambijent je već na nivou. Voda do kolena, šiklji iz svake druge slavine, smrad, nema papira, a po zidovima kulturni domet neostvarenih poeta: "zareko se čika Sima, da će jebat' mater svima, ko sere van rupe, i prstima briše dupe!" Stihovi se u nedostatku olovke ispisuju onim što je dostupno! Javnih nužnika nigde, na pumpama ili železničkim stanicama ili su zaključani, ili za izbegavanje. Čoveku u nevolji neće ustupiti nužnik u trgovini, apoteci, ambulanti, sve i da se pred osobljem uneredi. I šta da uradi stari Evropljanin, čovek koji dokone penzionerske dane provodi putujući po svetu, a zateko se na Balkanu, koji je, eto, ušao u Evropu? Treba li kao naš čovek da zađe iza prvog drveta ili ispod mosta? Možda i nije u formi kao naš čovek. A nije ni upoznat s našom stvarnošću. Ili će možda njegova žena da zadigne suknju i da se raskreči iza nekog polovnog krša. Ako hoćemo u Evropu, mislim da usvojimo evropske vrednosti, onda moramo prvo da izgradimo što više javnih nužnika. Od najmanjeg sela, pa do prestonica. U njima uvek vode i papira da bude, da budu namirisani i da ispred stoji naoružani čuvar. I manje da se sere. Počev od naroda, pa do najviših predstavnika. Oni zaista nemaju meru!

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

21 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Abdurahman Halilović Ahil Osušio se ko grana-u životu mu je vode do grla.

Ispoljili su građansko nezadovoljstvo, uz kafu sa komšijama.

Koje si ti mudo-prodaješ mi se pod bubrege.

Popularnost mi raste. Glava mi je traženija.

Nije vrijedno-na koji su mu se način prodali.

Tekstovi su izgubljeni u prevodu, mi u stvarnosti.

Naše je sve do granice-za granicu se ne zna ni gdje je.

Dok smo došli sebi, postali smo njihovi!

Krenuli su rasprodavat zemlju-dok narod nije primjetio da su duboko zabrazdili.

Istina je to, da više ništa nije istina.

Problemi koji su nam za vratom-sve su teži. Krizi koja nas je progutala nije dobro-ne može da nas provari.

Na mladima sve ostaje, pa i dugovi. Kriza je prošla, to mi samo obnavljamo gradivo.

Vlast u ovoj situaciji nema izlaza-pobunjeni narod ga čuva.

Promenili smo način rada. Nekada smo se pripremali za posao, a sada pišemo kako se pripremamo.

Krivci su spalili dokaze-gorilo im je pod nogama.

Olakšavaju deci školovanje. Uvode nove predmete.

Vjerujući im da u tom grmu leži zec-naletio sam na medvjeda.

Počeo je da juri za uspehom. Prestao je da išta radi.

Već mi je muka od ovog sistema-moraću na sistematski.

Ide maca oko tebe...a miševi kolo vode.

Ovo je crno bijeli svijet-gledajući ga koliko je crn i obijelio sam.

Nemam pojma o čemu se tu radi. Znam samo da kod nas niš' ne radi.

Uzgajam kalifornijske-a u sebi imam bijele gliste.

Dugo su čekali promene i... ostariše.

Bubrezi su mi kao pustinja-puni su pijeska.

Tražimo stručnjaka... međ’ članovima stranke.

Nisam prstom mrdnuo-streso sam ga šakom.

Ipak se menja naš narod! Ranije su neki ljudi radili na farmama, sad samo gledaju jednu.

Dani su krizi odbrojani-već je u nogdaunu. Anam oni-postali su bolji nego ovi moji.

Civilizacijski napredak je očigledan. Ne moraš više ni za šta da se mučiš.

U ovoj zemlji blagostanja-dovedeni smo do teškog stanja.

Kažu ti čak i kakav treba da bude tvoj stav!

Mafija je u izbornoj kampanji glavna ... sve plaća. Odgovaraće neko za ove promjene koje su u pitanju.

*** Boban Miletić Bapsi Naše političare politika ne zanima uopšte ?! Samo ekonomija - odsek : lično bogaćenje! Ne pijem , ne pušim ...ali nisam bez poroka . Volim da jurim kurve - sa vlasti! Ovi naši "eksperti" kad god odu u inostranstvo donesu neke pare ...Samo mi nije jasno gde ih posle odnesu ?! Mi smo vrlo radan narod : radi nas ko kako stigne ! " U vinu je istina "... bio otrov - Sokrate !

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

22 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Dimitar I. Vilazorski " IGRE " Nova igra na Facebooku: slati igre onima kojima nije do igre!

Dražen Jergović Priroda je najbolje društvo.

Meni niko ne shalje igre - svi znaju da sam vek izigran! Nije mi do pesme - izigran sam.

Loša politika rađa dobru karikaturu.

Najvishe su me izigrali oni koji su pevali pesme o meni!

Ne idem joj niz dlaku, već između njih. Nedjelo čini prikrivenog lopova.

***

Đura Šefer Sremac Beše reč Božja za njega uvek – zemaljska.

Ja znam što želim od nje, a ona zna što ne želi od mene. U posljednje vrijeme sam jako nestrpljiv. Stalno sam na iglama. Plaćam i plačem!

Deset na jednu u kišnoj noći, a oni – umorni behu Suština (r)evolucije. Pravda je kriva linija načičkana ježevim bodljama.

Medijski sam prilično indisponirana osoba.

Kakav kvasac!? U Srbiji najbolje se diže – „dinkićevac“.

Ima prodaje!

Tišina o...Vojvodini – reče đavo i pritaji se u srbijanskim koprivama.

Jedan, ali bezvrijedan.

Satiričara ni država ne može skratiti. Što mu kraći rukopis, sve je ubojitiji.

O živima sve najgore. Šef nema za plaće jer plaća penale. Nema ispravnije odluke od dobro ohlađenog piva.

***

Ekrem Macić Istorija se vrti u krug. Kolokaust. Umalo nisam dobio batine. Džeparoš mi zavukao ruku u šupalj džep.

Dok nisam ušao u anale, nisam znao kako je tamo tijesno. Lopovi su policajci na tajnom zadatku.

Naš lobi je najjači. Dobili smo najveće kazane. Kad se policajac napendreči ni demokratija ne može ostati ravnodušna.

Odgovorni će odgovarati. Hoće, samo kome?

Narod voli da glasa jer ga nakon izbora nigdje nema.

Nesreća prati bojažljive.

Mi smo zdrav narod. Više nas je umrlo od gladi, nego od svih zaraznih bolesti.

Moj životopis stane u tri retka.

Napustio sam mafiju. Bio je to politički potez.

Sve za direktora, direktora za bilo što!

Našao sam savjetnika. Sad tražim posao.

Ako je vama lakše, i meni je teško. Malo je IN, veliko je OUT.

Zadnji metak čuvam za počasni plotun. Puni smo aritmije. Svaki nam zastoj godi. Ovdje ne vrijedi ginuti. Svako malo pa primirje.

Seksom protiv stresa!

Oslobodio sam se poroka. Nekada sam jeo tri puta na dan.

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

23 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Iako su nas poslodavci i država olakšali, nama je svakim danom sve teže.

Ekrem Macić Niko pouzdano ne zna gdje su državne granice. U tome i jeste veličina naše zemlje. Burke zabranjuju oni koji se ne vide od tjelohranitelja. Molotovljev koktel. Uzdravlju. Moja zemlja je mala. Može stati u dva kofera. Nisam imao vremena za sretno djetinjstvo. Svake godine sam sa roditeljima izlazio na izbore. Sve su žrtve jednako krive. One su prve počele. Bog je jedan. Jer, da su dvojica jedan bi otišao u političare. Bezvezni režim. Danas nemamo Golog otoka. Sve je opustošeno.

Drugovi se i dalje druže, a gospoda se razdružuje. Bog pomaže samo onima, koji su snalažljivi. Da je znao kakav će svijet ispasti, Bog bi sigurno Adama slomio rebro. Obavještavamo narod da naši državni organi i dalje vise. Ne obećavajte mi bolji život. Dajte mi ga! Sve od sebe daju samo oni, od kojih se nema šta uzeti. Pogledi nekih naših povjesničara toliko su široki da u svemu izjednačavaju

Jasmin Mrkalj Kadmus

U zdravstvu nema korupcije. Zdravlje se ne može platiti.

Kardinali i papa iz silne ljubavi do bližnjih dozvoliće upotrebu kondoma.Sida među homoseksualcima ne sme štetiti vernima.

Ako se bude glasalo do ranih jutarnjih sati i mladi će izaći na izbore.

Sve što je crveno i crno nije neki veliki kolorit.

Napunio sam frižider do vrha. Bojim se globalnog otopljavanja.

Prag siromaštva i prag istine, političari ne stavljaju pred vrata svojih kuća.

Kriminal je u porastu. Država je sve jača. Kuburu smo naslijedili od predaka, pa i danas kuburimo. Poslaničke plate su visoke. To i dolikuje šou biznisu.

Majmuni ne vjeruju, da im je čovjek neki bliski rođak. Pobjeda na izborima je slična euforija kao i orgazam. Poslije se treba cijeli mandat prati zbog tog prljavog čina.

***

Ivo Mijo Andrić

***

Milo Gorgijevski

Glavni zgoditak dobijaju samo oni, koji pogode u glavu.

Onaj što bježi od samoga sebe, čvrsto se vrti u krugu.

Samo papi ne treba tražiti dlaku u jajetu.

Mi nemamo novca da platimo popa. Nas će zakopati političari!

U Vatikanu je glavni papa, a kod nas, glavni je – papak.

Ima ograničen pogled na svijet. Gleda kroz nišan.

I mi konje za NATO imamo!

Goli narod nema čega da se stidi.

Ne okreći se sine… Dok ne pređeš granicu.

***

Samo se u policijskoj državi, najvažnija priznanja daju policiji. Djeci treba pružiti ljubav, a ženi – novac. Od kad sam se povjerio ženi, ni u šta više ne vjerujem.

Mitar Mitrović Ja čitam samo kad moram. A još ne moram, jer nisam naučio sva slova.

Demokratija je mrtva. A o mrtvima sve najbolje. Democracy is dead. And all the best about dead ones. Milo Gorgijoski Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

24 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! sa toliko obrazovano neobrazovanih sve je moguće.

Perica Jokić Koliko smo mu odani, imam utisak da je ćorsokak izmišljen samo zbog nas. Da nijesmo nešto probirljivi, dokaz je to što nam odgovara svaki ćorsokak. Možda ne znamo gdje se nalazimo, ali za ovo stanje ćorsokak je bio idealan.

Mi smo u stanju eutanazije. Samo nam još niko nije preveo tu riječ! George Bush napisao bestseler. Usmrtivši stotine hiljada ljudi! Bivše republike bivše države se ponovo povezuju. Bivšim vezama i bivšim ljudima! 1990.g. je pokrenut Internet. Znao sam da neko mora biti kriv za ratove u bivšoj Jugoslaviji..od 1990.g. do 1999.g.

Šta vrijedi što se toliko ulaže u drumsku infrastrukturu kad nam svaki put vodi u ćorsokak.

***

Zahvaljujući nama, rejting ćorsokaku u stalnom je porastu.

***

Samira Begman Junaci

Ratko Orozović

Traže me između redova, a ja sam u redovima. Riječ i po, dinar i po. Koliko košta ćutanje? Kad kažem istinu, uvijek pomislim na posljedice. Odlično se razumijemo, samo ne znam u čemu.

U epopejama kulturnog naslijeđa moga naroda i susjednih naroda, s ponosom se veličaju junaci raznih vojni. Među njima i hvalospijevi o dičnim, hrabrim, ljutim Krajišnicima. Ja sam ponosna Krajiškinja, ali nisam ponosna na ove junake, jer nijedno junaštvo nije čisto od primjesa gnjeva, osvetoljubivosti, samoljublja, zločina i zla. Istinski junak je onaj koji u sebi spozna istinu o sebi. On ne opovrgava niti uljepšava njen odraz, već istinski radi na sebi uz akceptancu svih slabosti i nedosljednosti.

***

Još uvijek nam se više diže nego spušta.

Vasil Tolevski

Sabahudin Hadžialić Bajram je bio i Reis Cerić se primirio. Do sljedećeg vehabije! Komunisti su đubrad. Nacionalistička! Emil Vlajki, današnji potpredsjednik Republike Srpske, entiteta u državi Bosni i Hercegovini mi je upisao desetku u Index početkom osamdesetih u Sarajevu. Iz komunikologije! Samo tada je to bila samoupravna, socijalistička... U Sarajevu se svaki dan puca. Repeticio est mater studiorum! Nikada više književnih festivala a manja književnosti na prostorima bivše Jugoslavije! U svakoj četvrtoj kući u BiH je pištolj- kažu zvanični organi. U ostalima su zolje, bombe i noževi! Ukida se Ministarstvo obrazovanja entiteta Federacije BiH. U zemlji

Ministar finansija trebalo bi da je homoseksualac! Da bi mogao da primipomoć Evropske Unije. To što su nas sahranili pre vremena je šansa da isplaniramo njihovu sahranu. Svi koji su otišli predaleko– nisu sami. Ispred njih smo mi. Pasterova vakcina protiv besnila deluje selektivno! Ne deluje na naše političare. Promena vlasti je edukativni proces. To je šansa da i druge nauče da kradu. Neke naše političare ne možete uhvatiti niti za glavu niti za rep! Znači – ipak je u pitanje neka stoka. Ako je otadžbina naša majka, onda je Vođa – Edip! Nategao je otadžbinu svoju.

Kriminalcima na vlasti je mnogo teže nego običnim kriminalcima. Kod njih je krađa partijska obaveza. For criminals on power is much harder than for ordinary criminals. For them, stealing is within their party duties.

Vasil Tolevski Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

25 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! kad dohode po glasove vaše A jok ja svoj glas ne dam radije ću u ponor ga bacit il u lemozinu dati svecu što ga neku noć kad umiven i začešljan htjedoh orobiti crkvu spazih sa momačkim mačem jest dat ću ga tome borcu pa makar i nacrtanu i odoh djeci korijenja narendati

Vasil Tolevski Tu ima i slobode govora i slobode misli. Samo ne smete da govorite ono što mislite. Zemlja koja rađa ovakve sinove, ne rađa kćerke! Dupliralo bi se. Političari ne koriste šampon za pranje kose. Oni nam peru mozak. Ja i moja zemlja smo kao Romeo i Julija. Na kraju ćemo zajedno umreti. ***

2010.g. SLOVO GORCINA:

Živojin Denčić

MLADENKO MARIJANOVIĆ iz Vareša , Bosna i Hercegovina DOBITNIK OVOGODISNJE NAGRADE "MAK DIZDAR", Stolac, Bosna i Hercegovina MaxMinus magazin objavljuje pjesmu HAJDUCI STUPAJU U ŠTRAJK našeg saradnika iz istoimenog nagrađenog rukopisa koji će biti objavljen do kraja 2010.g.

HAJDUCI STUPAJU U ŠTRAJK Ma u što se pretvori zemlja ova ni namjernika u njoj čestito da pljačkam da iz žbuna skrasim ga sa konja da se kao nekad prekobrčim preda nj bogme trcaju se leđa o bukove žile al bitno je na prsima isturiti malje plaću svoju zarađivah časno u sumrak u mome od nekolko kvadrata šumarku Ali šume više nema ni u šumi reda ni kamena da triput privrnut nije da se i pod njim kakve badave ne krije svuda je zrelo za štrajk ko nikad prije a vi ni mukajet Vas uz vašu himnu i dalje zvizga stoji jer u vama ni ponosa ni pjesme ni slave pa neka vas perušaju svi ti glagoljivi fakini smiješni kako se šepure u metalik crnoj limuzini Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

26 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Ashmarin Stanislav, Russia ÂŠ 2010

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

27 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! preko Save na kamionskoj gumi…“

Mirjana Pismestrović TKO JOŠ ŽIVI OD POEZIJE Dok sav normalan svijet spava moj muž piše pjesme.

„Znam, ali kad se piše pjesma onda se koriste pjesničke forme,“ „Šta tu nije pjesnička forma,“ ustoboči se uvrijeđeno moj mužić.

Prvo je pisao olovkom na malom blokiću pod škrtim svjetlom noćne „Pa ta automobilska guma… nikako mi ne paše… „ lampe jer ga je pjesnička muza hvatala upravo pred san. Ja sam u toj „Nije automobilska, nego guma od kamiona,“ ispravi me muž. fazi već imala zatvorene oči i bila zalijepljena za krevet. Pokušavala „Dobro, nekakva guma… ali ne pišeš pjesmu o servisu kamiona nego sa to grebanje po papiru shvatiti kao muziku za uspavljivanje, ali o djetinjstvu…“ nisam uspjela. Kad mi je to definitivno počelo ići na živce, protjerala „Koja budala bi pisala pjesmu o servisu kamiona…?!“ „Pa može se i to pisati…“ uzvratim mu ja istim tonom.

sam ga iz spavaće sobe.

Od tada provodi večeri u sobi pored spavaće. Kao svaki pravi „Pjesnici zapravo mogu o svemu pisati i koristiti sve forme. To je suvremeni pjesnik blokić je zamijenio kompjutorom i sada ga čujem pjesnička sloboda.“ zaključio je jutarnji razgovor i otišao na posao. kako kljucka po tastaturi kao kokoš koja zoblje zrna pšenice. Te večeri on je, naravno, opet kljuckao po tastaturi, drugo jutro mi Ponekad si zamislim da to lupkaju kapi kiše po prozoru, pa mi je nije čitao pjesmu, nego je odmah otišao raditi… lakše. Ali ta kiša pada neprestano svake večeri, pa ja onda sanjam da Vidjeli smo se za ručkom. sam negdje na sjeveru britanskog otočja gdje ljudima pri rođenju „Mogu li ti pročitati jednu pjesmu?“ upitam ga ja prva čim smo ugrađuju kišobrane na glavu. I onda se budim ujutro sva depresivna.

završili jelo.

Da si popravim dan odem po svježe pecivo, kupim maslac na tržnici, „Kakvu pjesmu?“ serviram domaći med na stol i skuham kavu.. A on mi počne recitirati:

„Evo, poslušaj…“ Johny Depp

Što je za mene Bila rijeka Sava Još ni plivati Nisam znao

Na gumi Od kamiona Bez straha preplivao. „Kako ti se to čini?“ pita me mužić. „Dobro je, ali mi guma od kamiona nije baš pjesnički izraz,“ odgovorim mu. „Pa ne mogu napisati nešto što nije bilo… ja sam kao dijete plivao

Al sam je

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently) Nasatavak...

Nastavak sa str. 27.

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! i

ili pravilo

folklorizmi,

ili popis.

provincijalizmi

Trećega nema.

Tražiš li riječi

etnici,

tu ćeš ih naći

individualne tvorbe

ispisane uredno

abecednim redom.

zastarjelice,

Riječi jednoglasne

turcizmi,

i one dvoglasne,

anglizmi

riječi bez promjene

i one

ostale

U opisu jezika vrijedi načelo

što mijenjaju lik.

usvojenice.

Tu su

Popis bi često

dijalektizmi

težio beskonačnosti,

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

Nastavak sa str. 28...

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! što znači prema apsurdu. Stoga se pravopisni riječnik prema književnom jeziku određuje. „Kakva ti je to pjesma? pita me muž.

lactobacillus acidophilus

ovaj lirski poklon.

prijateljske su

Odlučila sam mu odmah sutradan uzvratiti

bakterije.

svojom lirikom.

Ako i nakon

Na stolu požutjeli maslac, ušećereni med,

četrnaest dana

kava od sinoć i pecivo od preključer, a ja mu

ne budete sretni

recitiram poeziju:

„Moja!“ rečem sva ponosna.

Vitavital

rezultatom

„Otkad ti pišeš pjesme?“

Vitavital

razbijte prozor

„Šta misliš da ja ne znam pisati pjesme?“

zazivlju vaša crijeva

vašeg dućana,

„Pa nisam rekao, ali se čudim… i otkud ta

dok

a proljev liječite

uporno

kalij-karbonatom.

pravopisma tema?“ „Zašto ne, to je suvremena lirika…“

jedete meso,

„Gdje ti je tu lirika?“ iznenađeno će moj

„Obično žene pišu o prvima ljubavima, o

pijete kemiju

mužić.

emocijama… „ „I muški pjesnici pišu o emocijama, a ti pišeš o automobilskim gumama …“ „Večeras ću ti napisati jednu emocionalnu

„Nema tu lirike. To ti je slobodna forma.

stalno vam se zijeva.

Suvremena reklamna poezija…Tko danas još

A tu pored vas

živi od poezije?“

u svakom dućanu Vitavital

pjesmu…“

čeka na vas

Pomirili smo se. Ujutro mi je dragi izrecitirao ljubavnu

da ispravi vašu manu.

Jedan običan dan

zdravlje vam pruža

Od trenutaka sazdan

bifidobakterije

Nestvaran kao san

A tako poseban dan.

na dlanu.

Dodaješ sad još jedan

Zatvorite oči,

Za danom nižeš dan

otvorite usta,

Kao od zlata đerdan

ne mislite više na staru hranu.

Nek je tvoj rođendan.

Vitavital

Raznježila sam se. Moj rođendan je bio za

prolazi kroz vas

nekoliko dana i skoro sam se rasplakala na

vaša crijeva se šire

Vitavital

pjesmu.

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

30 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Jordan Pop Iliev, Macedonia ÂŠ 2010

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

31 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Gordana Vlajić Drugačiji. Glas. Preglasno ih kudimo poklonjenom vlašću razjareni, pomahnitali, mi Im sudimo! Krivotvorimo savesti Sv. Duhom, prepoznajući arije Njihove ljubavi sopstvenim nesluhom. Gospodo! Kad ljubite tajno, ljubite li isto kao kad ljubite javno i čisto? Ili u sedef odevate patvorenosti, u mraku zaboravljajući ispravnosti, dok trljate kćerima pubične kosti?

Uvežbane su vam, Gospodo, i levica i desnica. Sišući prsa žutih, belih i crnih devica, cerite se, prskajući im opupela lica. I vi, dame i majke! I vi podržavate krvave hajke. Zaboravljate kako ste međunožjem ugađale, a sopstvenim muževima tuđe sinove rađale. Ljudi! Ne kudite olako isto-isti par, život je svakome Božji dar. I đavolja čar. Svi lutamo tražeći sopstvene pruge... Mesta! I Oni bi da nađu svoj put do duge.

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

32 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

kulturi sui generis. Sanjao sam buđenje bez trauma. Ali, marketing i public relations su učinili svoje, jer...popivši Dejtonija dnevnu dozu tableta što smiruju dušu – sanjao sam Jedan entitet je slavi svakog Novembra, 21-og. snove. Propagandne! Drugi entitet ne. Država, anpak, još uvijek nema Zakona Zemlja od državnim praznicima. 2010.g. je punih 15 godina Dejtonije. Ime joj znamo, ali ne želimo reći. Ne Glad, ratovi, nove bolesti, klimatske promjene, zaslužuje pomen. Jer opstaje samo zahvaljujući bivši ljudi...Vrijeme se primiče svome kraju. Vrijeme Međunarodnoj zajednici. Koja ne samo da pere novac koji ljudi računaju svojim. Nesvjesni da se to već desilo. svojih poreskih obveznika na ovim prostorima i vještački I da mi, danas i ovdje, već živimo svoju smrt. Zemaljsku. održava I

Sabahudin Hadžialić

opstojnost Dejtonije već i podstiče daljnju podjelu čekamo rođenje. Na onome svijetu. Bez Zemlje u nama, zemlje. Pokušavajući objediniti komuniste i nacionaliste, ali sa Zemljom u nama. schoviniste i socijaldemokrate. Pardon, testirati u Identitet najvećoj laboratoriji na svijetu svoje vizije. Viđenja življenja i rada. U nemogućoj i nepostojećoj državi. Demo(n)kratura je, kažu, reinkarnirala ljudsko u Dejtoniji. Ime joj znamo, ali ne želimo reći. Ne zaslužuje nama stvorivši iznova nešto što imadosmo vjekovima/ pomen... stoljećima u nama: IDENTITET! Postao sam svjestan da Propaganda jesam ono što sam oduvijek želio biti. Nesvjestan u Sinoć sam sanjao snove bez mržnje. Sanjao sam nezanju vlastitome. Do sada. A sada, osvješten, moj duh dugu šarenih boja koja je pobijedila sivilo mržnje je bogat. Do bola. Vlastitog. Kontejnera mi. Kojem, u ovdašnje. Sanjao sam svjetlost na kraju tunela. Sanjao konačnici težim. Identitet gradeći. Ovdašnji. sam toleranciju unutar različitosti. Sanjao sam Boga. Bez religije. Sanjao sam ljude - bez životinjskog u sebi. Bosanskohercegovački. Sanjao sam svijet objedinjavajućih fenomena, što streme Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

33 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Igor Smirnov, Russia ÂŠ 2010

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

34 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! moramo biti ponosni što ih imamo. Neka je na ovom svijetu barem

Petar Pismestrović Bogataši, bogataši Ovih dana pojavljuju se razne ankete i izvještaji o najbogatijim ljudima svijeta. Iako je vrijeme krize za njih nema kriza. Oni čak i profitiraju. Njihova bogatstva su običnom smrtniku daleka kao najudaljnije planete. O njima ne može ni sanjati. Ipak, nemamo se zbog čega buniti. Koliko smo tek mi bogati kad možemo na leđima vući još i njih. Kad možemo održavati njihovo bogatstvo i ne samo ga održavati nego i uvećavati. Koji tek

nekome dobro. Siromašnima treba biti čast da žive u svijetu takvih bogartaša. Mi plačamo redovito i za njih i za nas. Kako jedan pametni političar reče, njih se ne smije tjerati da plačaju porez na bogatstvo, to bi za njih bila kazna. Za naše siromaštvo porez je dakle, nagrada. Mi eto moramo plačati naše poreze. Oni imaju svoje štiftunge, zaklade, ili dogovore s državama u kojima leže njihove milijarde. Iako sad svi o njima govore, oni su jako obzirni i svojim prisustvom ne žele uznemiravati narod. Oni su zbog toga za prosto oko

potencijal leži u nama Mi plaćamo poreze, da oni mogu financirati svoje projekte. Da

nevidljivi ljudi. Tu i tamo se pojave u novinama, često ne svojom voljom. To su ljudi koji žive u nekoj drugoj dimenziji, nekom

http://www.poemes-epars.com

mogu graditi kule babilonske i dvorce koji nisu ni na nebu ni na paralelnom svijetu koji s ovim našim realnim svijetom nema zemlji. Oni našim novcem stvaraju čuda, mi to ne bi znali i zato dodirnih točaka. Oni žive u zapadnim zemljema, radnici su im u

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently) Nastavak...

Nastavak sa str.34.

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! tajkun vlasnik Telekoma. Meksiko je kao što je poznato država u ili pega, uokvirivala je ravna kestenjasta kosa vazda vezana u rep. Biće da su njene krupne, u sagovornika uperene, širom otvorene kojoj ima najviše sirotinje i bijede. Zato imaju tako lijepu muziku. crne oči, uzrujavale ljude kojima bi se klimoglavom javila, sretnuvši ih na ulici ili im čineći dobrodošlicu u svom frizerskom salonu. Žene su sumnjale u njene dobre namere, a muškarci u njena dobra dela. Zna se tko nema što raditi ostaje mu samo da pjava Bivalo je i obrnuto. Pitam se, pitam, kako se postaje milijunaš. Kažu da je se ove godine Kada je prošlo tri godine njenog samovanja, prodala je broj milijunaša samo u Austriji povećao za sedamdeset tisuća. O frizersku radnju „Kod Lele“, uzela Milicu za ruku i preselila se u kaljavu banatsku varoš. milijarderima nema izvještaja. Njih se samo rangira, jer je samo po Napuštam ovo učmalo mesto, rekla je sestri, vratiću se na Sveti nikad, a ti sebi jasno da oni koji sjede na milijardama uopće nisu na zemlji. praštaj kome treba, ko što ću i ja tebi. Skupi mi do sutra novce što Milijunaši mogu postati i obični ljudi, ako imaju sreću na lutriji, ili mi duguješ, donesi mi ih pre mraka i da gledamo da se više ne sretnemo. na kvizu. Milijunaši su postali i ljudi koji su se u promjenama Ni ruku jedna drugoj nisu pružile. Milena je malo postajala sistema našli na pravoj strani u pravom trenutku. Tu nije bila u dovratku, koliko da primeti da je tog julskog podneva Jelenina kosa bila razvezana, lepezasto se prostrvši po ramenima ispod potrebna sreća, nego dobar želudac, slab karakter, malo slamnatog šešira. pokvarenosti i bezobzirnost. Milijanaši mogu postati i oni koji imaju sreću da žive u „komunističkoj“ zemlji zvanoj Kina, gdje

Jelenina starija sestra je živela jedan sokak niže, avlije im behu „u čelo“ što se kaže, ali se nisu posećivale. Još od Božića koji

radni sat košta u evropskim mjerilima kao jedna minuta. Kad ti kineski komunisti zaposle svoje milijunske mase, koje bi inače skapale od gladi, da rade za zapadne kapitaliste pa onda dijele dobit, tko još smije tvrditi da je Komunizam loš sistem i da ne može pod ruku s Kapitalizmom. Ma nisu važni politički sistemi, važni su neki drugi sistemi. ***

Gordana Vlajić VAROŠARIJA Nema onih koji bi mogli da potvrde da su makar jednom videli ili čuli Jelenu da je zaplakala. Od kako je sahranila svog Milutina, živela je sa ćerkom i više je nikakva druženja nisu zanimala, uprkos golicavim pričama palanke koje bi se povremeno razvlačile po nakarminisanim ili bezubim ustima meštana, od pijačnih dana do dugih sati šalterskih čekanja. Jelena je hodala kao žena koja se ne plaši mraka. Koraci joj nisu bili sitni, a bokove je držala vojnički kruto. Visoke potpetice je prvi i poslednji put obula za malu maturu i još od puberteta nosila je isključivo „spenserice“, ravne poluduboke antilopske cipele na pertlanje. Toplijim danima krem, a s jeseni i zime zagasito plave. Njeno ovalno belo lice, bez bora, mladeža Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently) Nastavak...

Nastavak sa str.35.

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! je osvanuo dan pred Milutinovo stradanje. Tog dana je Milena došla svojoj sestri da je zamoli za zajam od 500 maraka, jer je njen sin, tu noć, ponovo prokockao očev auto: - Ako li mu otac sazna, preklinjala je Jelenu, ima detetu da zatvori i drugo oko. Znaš kako Bora udara. Ne gleda. To je pijano. Stalno pijano.

Ustajao je u tri, u četiri sata izjutra i odmah počinjao da slika. Nekad i pored zatvorenog prozora sa navučenim zastorima i upaljenom lampom uperenom ka platnu. Slikao je njihovu avliju onakvom kakva nikada nije bila. Punu razletelih kokošaka, grlatih petlova, sa musavom decom koja se jurcaju po mastiljavom tepihu opalih dudinja, sa domaćicom koja u žurbi, pred nadolazeće nevreme, u pletenu korpu namaknutu o gizdavi bok skuplja bele muške potkošlulje i dugačke gaće, a onda utrčava u nisku kuću crvenog krova na dve vode pazeći da joj ne odleti marama sa glave i zimljivo prikupljajući ogrtač koji joj, onako smaknut, otkriva rame

Jelena joj dade. Imala je ušteđeno od prodaje poslednje Milutinove slike. Odneo je pred Novu godinu u Kovačicu i odmah mu je otkupiše predstavnici neke inostrane ambasade iz Beograda. Stranci su najviše kupovali Milutinova ulja, njegova naiva je budućnost svekolike likovne umetnosti, govorili su. Na njegovim slikama nije raspusna živina koja tumara avlijom, već bele guske koje gegajući se otmeno i u nizu, gaču šepureći se iz uvek vidljivog razloga. Posmatrač ih čuje, kao i južni vetar koji nosi lišće i kišobran. I da vetar nije okrenuo pravac, kišobran bi odleteo pravo do prozora trošne banatske kućice i tu, na očigled publike, razbio bi okno u paramparčad. - I znam, zajapureno je jednom objašnjavo gost

najviše. Divila se svetu u kojem je živeo ne znajući kako da uđe. I ostane. Dešavalo se da nabasa, al je postiđena svojom nespretnošću i nerazumevanjem Milutinive tihe posvećenosti, izlazila bučno, nekad i vičući kao da je htela da kaže: - Ma ja ti ni neću u taj tvoj vilajet. Sapletoh se pa upadoh slučajno. Dešavaju se u životu takve stvari, ali izlečiću te ja od tih tvojih nezemaljština.

francuskog konzula, znam da bi se taj prasak čuo, a komadići stakla ili čvrstu dojku. Ne jednom je proveravala, zbiva li se nešto iza bi nas posekli. Bili bismo isprskani krvlju, ali ne i uplašeni. E tako zavesa njegove radne sobe u noćima punog meseca. Virila je, slika vaš Milutin. išunjavala se u dvorište, postavljala lavor kod kapije, da čuje larmu uđe li ko, da se probudi, da ne prespava došljaka... ili došljakinju. To Jelena je najviše volela rečenicu Svete piskarala, gradskog je najviše plašilo. Pričalo se, načula je to Jelena, kako je njen matičara kome je kao dopisniku „Politike“, jedared objavljeno ovo Milutin imao veliku ljubav i kako je ceo Zrenjanin zanemao kada je zapažanje: - Milutin Jagodić bojama oživljava svetove koji skočila u Begej. Tri dana i tri noći je kao mrtav ležao na humci ovaploćuju dušu posmatrača lepotom i nezlobivošću. Posle je Jelena sveže zemlje, dok ga iznemoglog ne odvezoše u bolnicu. Ćerka to prepisala u svoj rokovnik i učila naizust. opštinskog funkcionera nije mogla podneti da roditeljima prizna da je zatrudnela sa ujka Menkovim šegrtom. Nje se, svoje imenjakinje, Volela je Milutina. Poštovala je njegovu dobrotu. To Jelena najviše plašila. Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently) Nastavak...

Nastavak sa str.36.

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Da noću dolazi Milutinu, da vileni njihovom avlijom. Ma kakvi. Kad god bi ustala i na vrhovima bosih prstiju prilazila prozoru, razaznavala je samo tišinu ponekad zaparanu nevidljivim lavežom komšijskih kera. Kako on vidi to što slika, bunilo ju je do ljubomore. Zar je njeno oko nevideće kada primećuje samo čist popločan prostor između njihove i komšijske kuće. Nisu imali ni mačku, ni bicikl. On bi je ponekad sačekao u dovratku. Nikada se nije grohotom smejao, ali se zaštitnički osmehivao. Jelena bi se pravila da ne zna za postojanje dve vezane kofe kod ulazne kapije i pokušala bi da prođe pored njega glumeći začuđenost. On, siroče nađeno na pragu Doma za napuštenu decu kada je imao svega nekoliko sati, umeo je da pruži topao zagrljaj. Držao bi je u naručju i njihao sa usnama spuštenim na njen kapak. I pre nego što su začeli Milicu, kao ženu bi je uzimao dva puta, možda tri puta godišnje. Dodir kojim je zaticao vrelinu na njenoj koži, podsećao je Jelenu na kulinarsku znatiželju njene babe koja je, činilo joj se, baš istim takvim pokretom i izrazom iščekivanja, proveravala kažiprstom jesu li joj se dovoljno stegle pihtije. Ali, utešila se vremenom Lela, dok je njegovog zagrljaja u dovratku i njegove divne očinske brige za Milicu, ništa joj neće nedostajati. Nikada. To joj je i on obećavao. Drugog dana Božića, pijani Bora je svojim novim golfom „trojkom“, srebrnim, sa aluminijumskim felnama, naleteo na Milutina koji je hodao mokrom stazom duž glavnog puta, noseći još vruću veknu hleba. Najpre ga je, pri brzini od 134 kilometara na sat, kako je glasila zvanična procena opštinskog veštaka, poput krpene lutke podigao na vetrobransko staklo, a onda odbacio preko betonskog kanala pravo na šiljke gvozdene ograde kojom su gradski oci štitili Spomenik neznanog junaka od pobunjenih Srba kivnih na komunizam kojeg se ne sećaju i na rat u kojem su učestvovali zarad ciljeva koje ne razumeju. Jelena nije htela da ode u mrtvačnicu gradske bolnice. Trebalo je da ga prepozna i potvrdi da je to smrskano nebiće kojem je gvozdeni šiljak prošao kroz usta, da je to njen Milutin. To nije njen Milutin. Prepoznao ga je njegov brat koji je doputovao iz Beča. Posle sahrane, tutnuo je Jeleni u džep 500 maraka. I tad je primetila da njene Milene nema na sahrani. Čovek je sitniji što je sitnija novčanica koju duguje, pomislila je i poželela da joj nikad neće tražiti taj novac nazad.

doteruje ženske glave. Samo je sad za ulaz „Kod Lele“ naručila ragastov od bukovog, a ne od hrastovog drveta. I unutrašnji zidovi nisu imali rukom načinjenu šaru isprepletanih ružinih pupoljaka. Bili su obojeni bledo zelenom masnom farbom koja je laka za održavanje. Čim rujnu septembar, njena Milica krenu u prvi razred osnovne škole. Rakila je bila Milicina učiteljica. Krhka žena s teretom neočekivano bujnog poprsja i nezgrapnog imena koje je nasledila od očeve majke. Svi koji su je voleli zvali su je Rada. Imala je dvoje dece, dečaka od tri i devojčicu od šest godina. Muž joj je bio, što bi se reklo, zgodan čovek. Stasit, mrk i uspravan. I visoko obrazovan. Inženjer rudarstva. Putovao je svakoga dana do obližnjeg grada, gde je radio kao šef pogona u moćnoj fabrici čiji se dim ponekad vijao sve do njihove varoši. Vraćao se kasno uveče, umoran i naredbodavan. Rada ga je čekala stalno svečano nameštenom sofrom: stolnjak sa šindlerajem, dupli tanjiri, desno nož pa kašika, levo viljuška i tanjirić sa dva parčeta toplog hleba prekrivenog damastnom uštirkanom salvetom i gore, u vrh tanjira kašičica za obavezan slatkiš iza večere. Dešavalo se da Rada odstoji dok on jede. Ako ne bi bio premoren, dopuštao bi joj da mu ukratko iznese ima li šta novo u vezi dece. Lela se zaljubila u Radu poslednjeg dana 2000. godine, dok joj je prstima prikupljala kosu u punđu. Poželela je da joj ljubi vrat. Od kako su se prvi put srele, jedne nedelje, u prednjem crkvenom dvorištu, Jelena ju je prepoznala sa Milutinovih štafelaja. Bila je poput onih, koje su, svaka sa svoje slike, bežale u kuću, unoseći veš pred letnju oluju, ne primećujući da im se u žurbi pojas kućne haljine odvezao i da im se vidi drhturavo rumenilo stomaka natkriljeno grudima putenijim od domaćih kajzerica, dojki beljih od mladog sira napravljenog od danas namuženog mleka. Još prilikom prvog susreta ispričaše se kao da se znaju oduvek. Ubrzo, postale su nerazdvojne prijateljice koje su štepale sećanja uz zajedničke kafe, heklale smisao ženskih života kroz misao o dragim knjigama, vezle pokrstice od strepnji nad decom, ukrašavale snežne kratkodnevnice šaputavim redovima s navijutkom. Nisu preskočile ni jedan dan za doplitanje čipke po ivicama zalazeće ili izlazeće svakodnevnice čineći je lepšom, tako ukrašenom. U svemu su bile zajedno: u dečijim bolestima, slavama, komšijskim zađevicama, varoškim svadbama, ženskim tegobama.

Jelena je ispratila Milutina na groblje, Milena Boru u zatvor, a njih dve, svaka na svoju stranu. Do kapije se za njom valjala priča koju joj troje ponoviše na sahrani, kako je pravo čudo da je onoliko istumbani Milutin, nadlakticom gotovo presekao veknu hleba, koliko ju je stezao. I kad ga... onaj šiljak... probode, da je ni tada nije ispustio. Ko zna šta bi bilo sa Jelenom da nije imala Milicu. Zbog nje je i ustajala i legala. I zbog nje je odlučila da napusti ovaj gradić, gadeći se abrova koje su dokoni meštani po celi dan vodali na povocu, od drveta do klupa, od radnje do banke, od trafike do kasapnice. To što nad Milutinovim grobom nije svakodnevno do nesvesti naricala, nisu joj mogli oprostiti. Odlučila je da ne dopusti da joj Milica odrasta u sredini zagušenoj učmalošću gradskih nedogađanja. I otišla je. Stigavši u varoš, odabrala je kuću uz levu obalu Tamiša. Da umesto zaprške ili terpentina, jutrom udahne reku. A tu, u glavnom šoru, preko puta belo okrečene crkve sa dva tornja, nastavila je da

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently) Nastavak...

Nastavak sa str.37

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Jedne zimske večeri, Rada je utrčala kod Lele u kuću ne obazirući se što unosi hrpe snega i zime. Ostavila je vrata otvorena i bacila se na otoman. Ridala je. Lela se prepala. Jedva su se pribrale da sakupe isfronclanu stvarnost u sliku koja je obema kidala dušu. Milija je toga dana došao u uobičajeno vreme s posla i rekao Radi da je napušta. Razvodi se. Zaljubljen je. Već četiri godine. U Nadu. Neku Nadu iz kancelarije, da. Ne može više to da krije i sve će učiniti da Rakila i deca ne oskudevaju, tako joj je rekao. Te noći Rada je ostala da spava kod Lele. Ali nije htela ponuđenu utehu Lelinog zagrljaja. Lela je bila iskidana. Usamljenija nego kad joj je, božeoprosti, kad joj je postradao Milutin. On svojom smrću nije odneo mogućnost da ga nadalje mašta. Rada je i to odnela.

Rada nije htela Lelino telo. Danima je ležala i plakala. Leli je rekla da je dosadna sa tim moljakanjem o nekakvom oproštaju, sa tim preklinjanjem o ponovnoj vezi, o beskrajnoj i čistoj ljubavi: Lela, ostavi me na miru, bila je razgovetna. - Shvati, niko mi ne treba. Milija već dugo nije moj, znala sam ja to, oseti žena. Oseti utrobom i srcem, ne mora videti, ne mora joj niko ništa natuknuti. Dala sam, jeste... dala sam da me ljubiš... i ja sam tebe, daaa, sitila sam svoju strast, svoju alavost, živa sam duša, razumi il’ nemoj, briga me, mislila sam..., ako to malo tako... sa tobom, pa ipak sam poštena. Mislila sam, ako sam sa ženom, nisam kurva. Nisam! Idi više, Lela.

Kad je Radi umro brat, tu prvu noć, spavala je kod Lele. Nikad Lela nije osetila toliku požudu kao kad je grlila toplo telo svoje prijateljice. To je zbog smrti, tumačila je sebi tokom ostatka noći, posmatrajući uspavanu Radu. Smrt podseća da ćemo minuti obuzeti svakodnevnim poslom, bez naslade. Smrt začikuje. Jedva je, pred zoru, pobegla u san. Cele dve godine grlile su se u najstrasnijoj i najtajnijoj pohoti. U svakoj prilici koja bi im poličila na neuhvatljivu. Dok je Rada mutila šne za tortu, Lela bi joj prišla od pozadi. Ljubeći joj meka i rumena ramena, smakla bi peševe kućne haljine sa njenih poluraskrečenih nogu i pomerivši joj gaćice, zavukla bi prste u Radino kremasto međunožje. Onda bi kleknula među njene butine i dugo, dugo joj milovala dojke. Jednom su se ljubile u špajzu. Prvo su se smejale svojoj šašavosti, pa zar među materinim heklerajem i turšijom, i tolikim teglama... njih dve. Lela se leđima oslonila na policu sa pekmezom od kajsija, a Rada joj je lagano lizala lice. Kapke, obraze, usta... jezikom joj je skidala pljuvačku sa zuba i desni, kao da prikuplja rosu sa latica. Rada je gurnula koleno među Leline noge. Stezala joj je bedra, privlačeći je. Obe su ječale, njišući bokovima. Lela se tresla od uzbuđenja. Nije više pomerala prste uronjene u Radinu vlažnost. Nije imitirala mužjaka. Samo se opustila. Otvorila je usta, onemoćalo ih puneći mekotom Radinog ramena. Rada je sasvim malo podigla glavu, oslonila svoje znojavo čelo na Lelino i tiho zapevala: Besameee, besame mučooo. Lela je i dalje drhtala.

Kada je izbrojala novce dobijene za frizersku radnju, poslala je Milicu da se pozdravi sa drugaricama. Odselile su se iz kaljave banatske varošice u uredno popločano bačko selo gde je nastavila da radi frizerski posao. Samo što je sada na ulazu pisalo „Kod Mite“. Dimitrije Vitomirov, berberin iz oba rata je na dan kada je Lela počela da radi, rešio da ode u penziju. Nije joj uzeo ni dinara za zakup, bi mu žao samohrane žene sa detetom. Dogovorili su se da će Lela kuvati, prati i brinuti o starcu, a napraviše i ugovor o doživotnom izdržavanju. Već posle mesec dana suživota u istoj kući, uoči sv. Petke, Mita je ušao u Lelinu spavaću sobu gde je noćivao do kraja njenog života. Milica je krenula u treći razred. Zoran Spasojević Paske, Srbija © 2010

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

33 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

OTO REISINGER I ICO VOLJEVICA Pripremio Petar PismestroviÄ&#x2021;

Oto Reisinger

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

40 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Kad se kaže zagrebačka karikatura odmah se pomisli na Peru i Grgu, tj. Njihove autore Ota Reisingera i Ismeta Icu Voljevicu, iako je Zagreb meka dobrih karikaturista. Oto i Ico bili su jednako populrni kao i njihovi likovi, a svoju popularnost stekli su svakodnevnim pojavljivanjem u novinama Vjesniku odnosno Večernjem listu. I dok je Ico Voljevica svog Grgu odavno prestao crtati, Oto je svom Peri ostao vjeran do danas. I jedan i drugi karikaturist imali su pored u dnevnim novinama puno uspjeha i u drugim oblicima karikature. Tu se posebno isticao Oto Reisinger koji je surađivao s mnogim europskim listovima.

Oto Reisinger Rođen 1027 u Murskoj Soboti. U Studentskom listu 1945. objavljuje prve karikature. Stalni suradnik lista "Kerempuh" 1946-50., nakon čega radi u uredništvu "Vjesnika". Radove objavljuje u stranim časopisima ("Quick", "Panorama", "Nebelspalter"). Karikature mu se odlikuju oštrim potezom s elementima gega, bogate su detaljima, a najčešće komentiraju politička i društvena zbivanja (lik Pero). U koloriranim crtežima osobitu pozornost posvećuje prostoru. Objavio je knjige karikatura (Amor amor..., Feine Leute, Gute reise, Funf Ringe, Schone Gesellschaft, Rat i mir, Pero). Radi crtane filmove, karikaturalni dizajn i ilustracije knjiga. Samostalno je izlagao u Amsterdamu, Zagrebu, Murskoj Soboti, Dortmundu, Londonu i Ankari. Godine 1984. nagrađen je nagradom Vladimir Nazor za životno djelo od strane Društva novinara Hrvatske. Na kraju tisućljeća nagrađivan je u na festivalima u Turskoj (3.nagrada), a početkom novog, u Belgiji (2.nagrada), Hrvatskoj (1. nagrada), Turskoj (1. nagrada) i Portugalu (posebno priznanje). Da krenemo jer...slika govori više od hiljadu/tisuću riječi:

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

41 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

42 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

43 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

44 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

45 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

46 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

47 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

48 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

49 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

50 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

ICO

VOLJEVICA

(1922-2008)

Član Hrvatskog društva karikaturista Ico Voljevica, otac “Grge”, legendarne Večernjakove karikature, jedan od naistaknutijih i najnagrađivanijih naših karikaturista. Ismet Ico Voljevica rođen je u Mostaru, gimnaziju je polazio u Sarajevu i studirao na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Već kao student počeo je surađivati u humorističkom tjedniku Kerempuh gdje je tri godine, do 1954., objavljivao karikaturu “Grga Protokol”. Potom je “Grgu” objavljivao u Globusu i Narodnom listu, a onda je prešao u tadašnji NIŠP Vjesnik gdje je najprije u Vjesniku, a onda od 1. lipnja 1962. godine u Večernjem listu objavljivao popularnog Grgu, bez prekida punih 39 godina. Stariji čitatelji Večernjeg lista zasigurno se sjećaju te strip-karikature koja jezapravo bila svakodnevni komentar aktualnih zbivanja iz kuta običnog čovjeka, koja je svakodnevno izlazila na posljednjoj stranici. Na radost čitatelja čije je misli pretakao u crtež i koji su pravilu bili poruka vlasti ili kritika vladajućih, Voljevica je Grgu nastavio crtati i u mirovini.

Ico Voljevica u svoje je vrijeme bio, kao što su to danas drugi autori dnevnih karikatura, jedan od najjačih kolumnista Večernjeg lista, posebno cijenjen i omiljen među čitateljima čiji je zastupnik bio cijeloga radnog vijeka. Večernji i Grga bili su zapravo sinonimi, na spomen Grge znalo se da je riječ o Večernjem, a Večernji se čitao od posljednje stranice samo zbog Grge. Ismet-Ico Voljevica jedan je od najistaknutijih i najnagrađivanijih karikaturista s područja bivše Jugoslavije. Uz ostalo, dobitnik je Grand prixa na Svjetskom festivalu karikature u Montrealu (1974.), te triju nagrada Hrvatskog novinarskog društva (1950., 1965. i 1967.) i nagrade 'Otokar Keršovani' za životno djelo (1980.). 2004.godine Ico Voljevica je primio Priznanje Mladen Bašić Bibi za doprinos i razvitak karikaturalnog stvaralaštva od Hrvatskog društva karikaturista, u kojem je bio član od osnutka Društva 1985.godine. Odlikovan je Ordenom zasluga za narod sa srebrnom zvijezdom (1977.). Dobitnik je Nagrade grada Zagreba (1978.), a primio je i 'Zlatnu plaketu Vjesnika' (1984.).

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

51 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

52 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

53 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

54 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

55 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! ZABILJEŽIO PAVLE POPOVIĆ, Srbija-BiH

Već... Već deset godina nismo ratovali, ali izgleda da se eksperimentu bliži kraj! (Popović Zoran T.) Već dugo iz krize pokušavaju da nas izvuku „najbolji“. Daj da malo probamo mi „najgori“.(Miletić Boban Bapsi) Već dugo se bavim kriminalom, ali još nikada nisam došao u sukob sa zakonom. (Nestorović Ninus) Već dugo spavamo i sanjamo. Vreme je da naručimo buđenje! (Nestorović Ninus) Već dugo u narodu ključa – klin čorba! (Miletić Boban Bapsi) Već dve godine je otvoren konkurs za čoveka bez mrlje u karijeri. Pošto se još uvek niko nije javio, moraćemo da uzmemo nekog iz inostranstva. (Simeunović Srđan Senedan) Već godinama more mi nije ni do koljena ... ni do malog prsta. (Radusinović Miloš) Već godinama nisam video prosjaka. U modi je otimanje. (Ilić Milovan Minimaks) Već je učestvovao u svojim mirovnim misijama. Dobio je legionarsku bolest. (Sredanović Miroslav) Već mnogo toga nema, a biće otklonjeni i drugi nedostaci. (Baljak Aleksandar) Već nekoliko godina ne živim kao sav ostali svet. Ali se i ja ponekad nasmešim, kao u stara dobra vremena. (Mitrović Mitar) Već od sutra biće bolje „malo sutra“. (Kovačević Suno) Već smo jednom nogom u grobu, što našem sveopštem preporodu daje poseban kvalitet. (Rajičić Dragan) Već šest vijekova slavimo izgubljenu Kosovsku bitku. Koliko ćemo slaviti oteto Kosovo? (Basalo Mile) Već treći dan štrajkujem glađu, a da to niko od ukućana nije primijetio. (Martinović Savo) Već trideset godina čekam posao... još malo pa ću u penziju. (Halilović Abdulrahman Ahil)

Vi... Vi biste na biste, a ubiste? (Bogdanović Bojan) Vi dokazujete nemaštovitost, neoriginalnost, ograničenost i neznanje, tako što ponavljate moje reči. (Čotrić Aleksandar) Vi kažete da sam ja kukavica?! Bojim se da niste u pravu! (Baljak Aleksandar) Vi moje aforizme shvatate suviše ozbiljno...Dajte, nasmejte se malo! (Nestorović Ninus) Vi nama otpišite dugove, a mi ćemo vama ponovo pisati. (Simić Slobodan) Vi nama spisak zasluga mi vama – sve po spisku! (Racković Radomir) Vi nemate ništa!? To je vaše neotudjivo pravo. (Martinović Savo) Vi nikada neće biti sretni ako nastavite tražiti ono od čega se sreća sastoji. Vi nikada nećete živjeti, ako tražite smisao života. (Džamus Albert) Vi od svoje plate možete pristojno da živite. Drugi nisu tako lepo vaspitani. (Baljak Aleksandar) Vi plaćate glavom? Nemate ništa sitnije? (Nestorović Ninus) Vi stalno pričate o jelu. Zar vam je to jedina duševna hrana. (Milojević Dejan) Vi ste desetkovani. Neko vas je izdevetao! (Mićković Vladimir) Vi ste ga izabrali, a inama je izgleda potaman. (Matejić Dragan) Vi ste lopov? A gde radite? (Nestorović Ninus) Vi ste me izabrali! Ja ne odgovaram za postupke drugih. (Čotrić Aleksandar) Vi ste mrtvi, ako je vaš cilj samo za djecu. Odrasli su samo odrasla djeca, svakako. (Disney Walt) Vi ste muzika dok muzika traje. (Sreams Thomas Eliot) Vi ste na potezu - reče sudija dželatu. (Stanisavljević Momir) Vi ste nas poveli u svetlu budućnost, vi nas i iz nje izvedite. (Lazić Petar) Vi ste opozicija ?! Ko bi rekao ?! (Nestorović Ninus) Vi ste patriota? A za koga radite? (Doderović Zoran) Vi ste pisac!? A kome pišete? (Nestorović Ninus) Vi ste prva demokratska vlast u našoj istoriji. Ako sam dobro shvatio, vi ste našoj učiteljici života oduzeli nevinost. (Todorov Milan) Vi sudite pogrešnom čoveku, jer to što sam uradio uopšte ne liči na mene. (Baljak Aleksandar) Vi što nemate kičmu - nosite se! (Rajković Veljko) Vi tražite od mene da jedete?! Ja sam premijer, nisam konobar! (Simić Slobodan) Vi više ličite na poraz nego na bilo čiju pobedu. (Radović Duško)

Vidi... Vidi se da se nova vlada razume u šah. Pokazala je veliki repertoar zatvaranja. (Tolevski Vasil) Vidi se da su mu svrake popile mozak, čim se tako ponašaju. (Denčić Vesna) Vidi se svetlo na kraju tunela !!! A da nije voz ?! (Miletić Boban Bapsi) Vidi ti neprijatelja! Tek smo ga izmislili, a on već diže glavu! (Anonimus) Vidim da i bez mene postoji jedinstvo svih građana Srbije. (Šušić Dragan) Vidim da je pijan ko guzica - upišo se. (Halilović Abdulrahman Ahil) Vidim ja da si ti za dijalog, ali pričaš šuplju priču. (Macić Ekrem) Vidim samo ono što sanjam. (Vul Vojislav) Vidimo da se sunce ponovo rađa, ali je teško razumeti toliku upornost. (Denčić Vesna) Vidimo da smo slepci. (Matejić Dragan) Vidimo mi da je to prst sudbine. Videli bismo još bolje da nam ga niste gurnuli u oko. (Ilić Milovan Minimaks) Vidimo se u čitulji! Ovde nije bezbedno. (Milojević Dejan) Vidio sam seks bombu. Dabogda, u mojoj kući eksplodirala! (Mićković Vladimir) Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

56 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! kako bi mogli nuditi rješenja.

Aleksandar Čotrić AFORIZMI IZ KNJIGE “PLODOVI MORA”, JANDRA DRMIĆA

Najviše mislimo na one o kojima mislimo najgore.

Hrvatski aforističar Jandre Drmić, rođen 1955. godine u selu Vrilu kod Duvna, današnjeg Tomislavgrada u BiH. Drmić je jedan od najboljih savremenih hrvatskih satiričara. Objavljivao je aforizme u „Slobodnoj Dalmaciji“ i „Zarezu“, a saradnik je i satiričnog časopisa „Etna“, a evo i sada MaxMinus magazina. Živi u glavnom gradu Hrvatske.

U nekima je tako jako unutarnje svjetlo, da se jasno vidi praznina.

Godine 2008. Drmić je u Zagrebu objavio zbirku aforizama pod nazivom „Plodovi mora“. U ovoj zanimljivoj knjizi, među više od pet stotina aforizama, ističu se:

Prosječni životni vijek se produžava, jer se ljudi sve kasnije žene.

Kada bismo više razgovarali, produbili bismo nesporazume. Zahvaljujući svom velikom srcu, postao je meta.

Budite ustrajni, uporni, radišni... Samo tako ćete ostvariti profit svom poslodavcu.

Kada bi se svi luđaci prikladno odjenuli, koliko bi košulja nedostajalo? Aforističar suzbija širenje priča. AgreCIA. AgreSORY.

Bogu božje, caru carevo, a i vrag dođe po svoje.

Čudna je ta perspektiva građanina: ako mu susjed svuda vidi urote, zavjere, dijabolične provokacije, onda je psihopat. Ako isto to objavljuje u novinama, onda je ugledni kolumnist.

U nedostatku ideja, čovjeku svašta pada na pamet.

Razumem brigu nekih jezikoslovaca. Naš puk je tako neobrazovan da misli kako razumije srpski jezik.

I pijani vozači čine čuda. Pretvaraju vino u krv.

Svi smo mi za EU. Pola za E, pola za U.

Imamo divno more, otoke, obalu, vode, planine... Ukratko, sve u čemu sami nismo sudjelovali.

U brak se ulazi s pjesmom koja traje sve do jutarnjih sati.

Da bi ostvario svoje snove, lijenčini je potreban samo krevet.

Savršeno izvedenu tragediju publika je na kraju pokvarila pljeskom.

Izbori kucaju na vrata. Ne otvaraj.

Došao je na svoje, zasjevši u fotelju od svinjske kože.

Skinuti prstenje svih supružnika ovoga svijeta. Kakvi bi se samo lanci dali napraviti.

Pošto Isusa više nije moguće raspjeti, vješaju ga. Pošto vjera premješta brda, crkvene velikodostojnike bi trebalo angažirati u cestogradnji. Sanjao sam Pilata kako pere ruke u svetoj vodici. Pljačkati, bez rizika, moguće je samo lijepim riječima. Samo nebo zna. Zato je tako sivo. Nije lijepo lagati. Treba lagati lijepo. Političari stvaraju probleme, Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

57 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Svijet satire u MaxMinus-a....MaxMinus u svijetu satire. World of satire in MaxMinus...MaxMinus within the world of satire. Elias Canetti (1905-1994)

1956.

Objavljene

knjizi

Drame,

1964.

Osim romana i drama, Canetti je također objavio Die Provinz des Menschen: Aufzeichnungen 1942-1972 (1973; Ljudska provincija), Das Geheimherz der Uhr: Aufzeichnungen 1973-1985 (1987; Tajna srca sata), i Die Fliegenpein (1992; Agonija muha), sve dijelove iz njegove bilježnice i Der Ohrenzeuge: Fünfzig Charaktere (1974; Earwitness: Pedeset fotografija), knjiga sa karakterom skica. Canettije objavio i tri sveske autobiografije: Die gerettete Zunge (1977; Jezik oslobađa), Die Fackel im Ohr (1980; Baklja u mome uhu), i Das Augenspiel (1985; Igra u očima). Četvrti svezak, napisan početkom 1990-ih, objavljen je posthumno kao Stranka u Blitz-u (2003; Party u Blitz). Aforizmi Justice requires that everyone should have enough to eat. But it also requires that everyone should contribute to the production of food.

Pravda zahtijeva da svi trebaju imati dovoljno za jesti. Ali to također zahtijeva da svatko treba pridonijeti proizvodnji hrane. *** There is no such thing as an ugly language. Today I hear every language as if it were the only one, and when I hear of one that is dying, it overwhelms me as though it were the death of the earth.

Bugarin, ali i romanopisac na njemačkom jeziku kao i Ne postoji takva stvar kao ružan jezik. Danas čujem svaki dramski pisac čija djela istražuju emociju gužve, jezik kao da je samo jedan, a kad sam čuo za onoga koji psihopatologiju vlasti, i položaj pojedinca u sukobu s umire, to mi obuhvati kao da je smrt stigla na zemlju. društvom i oko njega. Dobio je Nobelovu nagradu za *** književnost 1981.g. As if one could know the good a person is capable of, when one

Canetti je bio potomak španjolskih Sefarda. Canetti doesn't know the bad he might do. interes u gužvi je kristaliziran, nakon što je svjedočio uličnim neredima tokom inflacije u Frankfurt u 1920-ih. Kako se može znati da li je dobra osoba sposobna za nešto, kada se ne zna šta bi mogla loša uraditi? Godine 1938 Canetti emigrira u Englesku, posvetivši svoje vrijeme istraživanju o psihologiji masa i odnosa fašizma *** prema tome. Njegova najvažnija kniga iz tog perioda, Masse und Macht (1960; Masa i moć), je proizvod tog Success is the space one occupies in the newspaper. Success is one day's insolence. interesa, što također prikazuje Canetti i u tri pozorišne predstave: Hochzeit (1932; Vjenčanje), Komödie der Eitelkeit (1950; Komedija Taštine), i Die Befristeten Uspjeh je kada neko zauzima prostor u novinama. Uspjeh je jedan dan bezobrazluka. (1964; Brojčani). Prve dvije su praizvedene u Braunschweig, W. Ger., 1965, a treća u Oxford, Eng., Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

Elias Canetti MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Svijet satire u MaxMinus-a....MaxMinus u svijetu satire. World of satire in MaxMinus...MaxMinus within the world of satire. All the things one has forgotten scream for help in dreams. Most religions do not make men better, only warier.

Većina religija ne čine muškarce boljima, samo zabrinutijima.

Za sve stvari koje neko zaboravi na javi u snu vapi za pomoću. ***

*** His head is made of stars, but not yet arranged into constellations. One invention still lacking: how to reverse explosions.

Jedan izum još uvijek nedostaje: kako preokrenuti/vratiti na prijašnje stanje eksploziju.

Njegova glava je napravljena od zvijezda, ali još uvijek ne ubačena u sazviježđa. ***

*** It doesn't matter how new an idea is: what matters is how new it becomes.

All knowledge has a touch of the puritanical - it provides words with a moral.

Kompletno znanje ima dodir puritanaca - osigurava riječi sa moralitetom. *** Whether or not God is dead: it is impossible to keep silent about him who was there for so long.

Bez obzira da li je Bog mrtav ili ne: nemoguće je ostati tih o njemu koji je bio tamo tako dugo.

Nije važno koliko je nova neka ideja: važno je koliko novom postane. *** One should not confuse the craving for life with endorsement of it.

Ne treba miješati žudnju za životom sa odobrenjem za njega. ***

***

People love as self-recognition what they hate as an accusation.

When you write down your life, every page should contain something no one has ever heard about.

Ljudi vole kao samo- prepoznavanje ono što mrze kao optužbu.

Kada pišeš o svom životu, svaka stranica bi trebalo da sadrži nešto o čemu niko nikada nije čuo.

***

*** Someone who always has to lie discovers that every one of his lies is true.

Neko ko non-stop laže otkrije da je svaka od njegovih laži istinita. *** He who is obsessed by death is made guilty by it.

Success listens only to applause. To all else it is deaf.

Uspjeh sluša samo aplauze. Za sve ostale je gluh. *** Whenever you observe an animal closely, you feel as if a human being sitting inside were making fun of you.

Kada iz blizine posmatrate životinju, osjećate se kako ljudsko biće koje sjedi unutar nje pravi budalu od vas.

On koji je opsjednut smrću je proglašem krivim od strane nje. Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

59 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Franja Straka, Srbija ÂŠ 2010

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

60 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Franja Straka, Srbija ÂŠ 2010

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

61 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

http://dhirasbk.weebly.com

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

62 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

http://dhirasbk1.weebly.com

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

Predstavljamo knjige/Representation of the books... MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Majo Danilović “Makar to bila slutnja samo”, Beograd, Srbija, 2010.g.

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

Predstavljamo knjige/Representation of the books... MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

Nastavak sa str. 64... MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Predstavljamo knjige/Representation of the books... Majo Danilović i Andrej Glišić tokom predstavljanja knjige “Makar to bila slutnja samo” kući Đure Jakšića u Beogradu, 19.11.2010.g. Predstavljaju i PRVI broj Godišnjaka, časopisa u kojem su zastupljeni kao autori, DIOGEN pro kultura magazin, Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Iz recenzije Nenada Radoša, književnika

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

Predstavljamo knjige/Representation of the books... MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

Blog KnjiĹževne trilogije: http://knjizevnatrilogija.blogspot.com

Nastavak sa str. 66... MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

68 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Dragan Stanojlović piše za najnoviji broj ( 702) DANA..26.11.2010.g...MaxMinus prenosi u cjelosti jer i to je Bosna i Hercegovina—Prvi put jedan visoki vjerski dužnosnik pokušava čistiti u vlastitiom dvorištu!

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

69 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

PREPORUČUJEMO ZA ČITANJE KAO E-KNJIGU ILI DOWNLOAD KAO pdf. format sa WWW stranice http://diogen.weebly.com PRVI GODIŠNJAK DIOGEN pro kultura magazina (septembar/rujan 2009 ̶ septembar/rujan 2010). ̶ od 1.9.2010....300 stranice A4 formata. Takodjer specijalna izdanja DIOGEN pro kultura magazina su online od 1.10.2010.g. We would like to recommend to read as Ebook and/or download as pdf. format from WWW: http://diogen.weebly.com FIRST ANNUAL ISSUE of DIOGEN pro culture magazine (September 2009 ‒ September 2010) - since 1.9.2010...7 300 pages of A4 format..Also, as 1.10.2010, special editions of DDIOGEN are online...

http://diogen.weebly.com

Želite biti Marketing menadžer MaxMinus magazina i DIOGEN pro kultura magazina...? Kontaktirajte nas i dobićete povoljan angažman u 30 % od vrijednosti donesenog adverta/ reklamnog sadržaja. Reklame objavljujemo kako na WWW stranicama tako i u magazinima. Kontakt na sabihadzi@gmail.com Ako bude adverta bit će i naknade za autore! A i magazin neće biti besplatan sa advertom!

Orebić, Croatia paradise on Earth during all year long... Orebića, Hrvatska..tokom cijele godine NIJE LJETO SVE ŠTO SIJA! Contact: +385 20 713 894 http://www.freewebs.com/orebicvillaamira/index.htm

Marketing koji radi za vas 24/7 Svi drugi su dobri, mi smo drugačiji!

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

70 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

MaxMinus i DANI SATIRE Pljevlja vam predstavljaju historiju/ istoriju/

Mora da smo ponovo pobijedili, čim smo ovako ublijedili!

ZAVEDI PA VLADAJ

Pokazali su premnost da razmotre i našu želju, pod uslovom da nam je poslednja!

Aforizam je kap istine u kojoj se prelama more gluposti.

Pobjeda je neizvesna, jer su i na protivničkoj strani naši!

Bez drskosti nema satire. Bez vlasti nema drskosti.

ćanju, na nešto bi i ličio.

Kako da se opredijelimo za najboljeg, kad su svi isti!?

Kakva nesebičnost! Više voli vlast nego sebe.

Ako ste nekoga napravili magarcem, vi Da bih ostvario svoje snove, ne smijem da zaspim! ste mu otac.

Ponavljanje je majka mudrosti. Satiričari pišu o drugoj vlasti koja pravi iste gluposti.

Rodilo se. Valja ga ljuljati dok ne ispadne iz bešike.

NJega je nemoguće smijeniti, jer ni on ne zna šta radi!

Kad je rekao da je lagao, govorio je istinu.

U Evropi su nas dočekali sa hljebom i solju, koje smo sa sobom ponijeli!

U demokratskom društvu svako ima pavo da bude budala, ali o svom trošku.

Tek kad smo uzeli stvar u svoje ruke, do kraja smo se osramotili!

2006. Ilija MARKOVIĆ

Kad bi satiričari registrovali sve gluposti, ne bi bili satiričari, već statističari. Satiričari se hvataju u kolo sa budalama - da bi imali informacije iz prve ruke. Dok se ne montira materijal, gledaćete zvaničnu verziju događaja. Mnogima je lakše da veruju u ono što čuju, nego u ono što vide. Dok je našla što je tražila, izgubila je što je imala. Pamet u glavu. Glavu među noge. Da je Sizif tucao kamen, lakše bi ga gurao. Zid je najtvrđi u visini glave. Narodu koji udara glavom u zid svaka je ulica slepa. Grb je državni simbol. Grba - nacionalni. Srbija uzvraća udarac. Busa se u prsa!

Da alarmni uređaji nisu pokvareni, davno bi nam odzvonilo. Kako verovati narodu koji jedanput glasa za jedne, drugi put - za iste?! Mi nudimo najviše. Ukrašćemo najmanje. Kad je osmatrač viknuo "Zemlja na vidiku", mislio je na dno.

Stojički smo podnijeli prelazni period, ali smo se prešli tek na tranziciji! Nas je nemoguće kupiti, jer ljudi ovdje cijene novac! Poraze prikazujemo kao pobjede, samo zbog vjernih navijača! Imidž je individualna stvar. Zato su se namnožili i kusi i repati!

To što su nam radili zbunjuje čak i Srbi su nezavisni. Od njih ništa ne zav- ultrazvuk! isi. I razgovori su propali... Time je propast kompletirana! Napor nije bio uzaludan. Sada bar znamo šta ne možemo. 2007. Vladislav VLAHOVIĆ

Ovdje se odavno ništa ne dešava, a i kad se desi - ni na šta ne liči!

NOĆNE MORE Opet me citiraju. Zovu upomoć!

Ma kakva tajna večera! Ovi su izdali u podne!

Da znaju šta čine lako bi im oprostili to Smijte se! Ovi nam određuju dijagšto ne znaju šta rade! nozu!

Zaokružili smo sve institucje. Sad je to Žene je nemoguće shvatiti. Dok su začarani krug! obučene, ne znaju šta prije da pokažu; a kad seskinu, ne znaju šta prije da Država, to sam ja - rsprodao! sakriju! NJegov zaokret bio bi i veći da je krug imao više stepeni. Dok su me opamećivali, raspametili su Da ga je Otac Nacije pravio po seme! Stranke su postigle konsenzus. Ne slažu se ni u čemu.

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

71 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS http://www.poemes-epars.com

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

72 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS

More than 15 languages

300 pages 80 authors Poems, stories, reviews, essays

300 stranica 80 autora Pjesme, priče, eseji, prikazi, osvrti 2009/2010

Iz štampe je izašao PRVI BROJ DIOGEN pro kultura GODIŠNJAK-a (sa autorima predstavljenim na 15 jezika na stranicama... formata A4 na 300 stranica). Obzirom da objavljivanje GODIŠNJAKA na bilo koji način ne finansiraju ili podržavaju bilo koje institucije države Bosne i Hercegovine, ili privatni namjesnici- tajkuni, ovo je pionirski pokušaj da pronadjemo čovjeka unutar kulturnih nadanja, a da istovremeno nismo dužni nikome zahvalnost do samim autorima, koje smo predstavili u našem magazinu online na http://diogen.weebly.com/ tokom perioda septembar 2009-septembar 2010 (više od 80 autora) Cijena po izlasku iz štampe ovog magazina/knjige koji objavljujemo uz pomoc Izdavačke kuće DHIRA, Kusnacht, Švajcarska (ustupljen ISBN code bez naknade) je 20 KM za BiH, odnosno 10 Eura/Evra za sve vas koji se nalazite van BiH. Poštarina se dodaje na navedenu cijenu (unutar BiH dobijate magazin sa plaćanjem po prijemu dok, ako ste van BiH - prvo izvršite uplatu na naš račun, a zatim vam dostavimo poštom vaš primjerak magazina). Dakle, sada se magazin može naručiti po navedenoj cijeni za jedan primjerak.

From the printing just came out the very First issue of DIOGENES pro culture YEARBOOK ANNUAL )of 300 pages in A4 format..with mor ethan 15 languages involved).. Since the publishing of DIOGENES pro culture magazine YEARBOOK ANNUAL in any way was not funded or endorsed by any of the institutions of Bosnia and Herzegovina, neither of any of private reagent-tajcoon, this is a pioneering attempt to find the human being within the cultural hopes and at the same time we are not obliged to anyone except to express gratitude to the authors themselves - to you - whom we presented in our magazine online at http:// diogen.weebly.com/ during the period September 2009September 2010 (more than 80 authors). Price per press individual issue of the magazine / book, published by Publishing House Dhira, Küsnacht, Switzerland (referred ISBN code free of charge) is 20 KM or 10 euro / euro for all of you who are outside of BiH. Postage is added at the listed price (If you are outside of BiH, first you do the payment on our account and after that we are sending you the copy of magazine/book). So, now the magazine can be ordered at a specified price, from one or more copies.

Narudzbe na sabihadzi@gmail.com

Orders on: sabihadzi@gmail.com

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

73 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS ZASTUPLJENI AUTORI U PRVOM BROJ DIOGEN pro kultura GODIŠNJAK– štampano izdanje na 300 stranica A4 formata 2009/2010.

Autori predstavljeni u prvom broju štampanog Godišnjaka DIOGEN pro kultura magazina 2009/2010. Poezija: Goran Vrhunc, Sanja R. Petrović, Zorica Šentić, Dejan Đorđević, Vojko Rebula, Slobodanka Boba Đuderija, Samir Tahirović, Samira Begman Karabeg, Gordana Knežević, Nihad Mešić River, Aleksandra Čirkin, Mirzeta Memišević, Nermina Omerbegović, Spasoje Milovanović, Bogdanka Rakić, Danja Đokić, Adi Jašarević, Ivana Stanisavljev, Biljana Diković, Elvedin Nezirović, Majo Danilović, Faruk Šehić, Tatjana Debeljački, Milo Jukić, Olivera Milojković Opresnik,

Alan Pejković, Kate Jovanovska, Elvis Huremović, Jasminka Pitić, Sanja Ž. Nedeljković, Enes Topalović, Svetlana Matić, Ermin Čelenka Skoromanin, Sanela Kuko, Petar Pismestrović, Halyna Krouk, Tanja Milojević, Mensur Ćatić, Branka Dojkić, Senada Smajić, Božo Popadić, Ozrenka Fišić, Tomislav Dretar, Milica Blagojević Janković, Biljana Gajić, Gordana Stojkovska, Milka Vujnović, Katarina Kiković Jović, Ružica Blagojević, Slavica Anisija Blagojević, Ljubica Vukov Davčik, Blanka Alajbegović, Petar Milić Periša, Jasmina Šušić, Vjekoslav Vukadin, Vanja Gredelj, Tanja Stupar Trifunović, Slobodanka Živković, Ivo Mijo Andrić, Branka Zeng, Elizabeta Stojanovska, Vesna Konc Marjanović, Ibrahim Spahić, Mirjana Marinković, Boris Staparac, Vesna Hlavaček, Zoran Matić Mazos, Sabahudin Hadžialić, Slobodan Žikić, Radmilo V. Radovanović, Jasmin Hasanović, Anto Stanić, Belma Malkoč, Josip Kurevija.

Proza: Boris Staparac, Vida Nenadić, Andrej Glišić, Stevo Basara, Siniša Stojanović Sinister, Marko Car, Majede Motalebi, Anto Zirdum, Mustafa Smajlović, Ivan Despotović, Jasmina Hanjalić, Marija Fekete Sullivan.

Esej: Sabahudin Hadžialić

ART: Pablo Picasso, Degas, Merad Berber, Biljana Zarubnica, Salvador Dali, Boris Staparac, Siniša Stojiljković, Đuro Politika, Zlata Bela, Zoran MatićMazos, Predrag Milovanović, Broko Blagić, Bosiljka Bokica Opačić, Đorđe Beara, Božidar Bošković, Boris Ptrački, Đura Šefer Sremac, Julian MacDonald, Tatjana Dojčinović, Nathan Ryan, Kandinsky, Chagall, Renoir, Andy Warhol, majede Motalebi, Ivana Živić, Botichelli, Monet, Bruegel, Cezanne, Deoning, Bosch, Klee,

Magritte, Sue Bond, Seurat, Masson, Derain, Dimitrije Popović, Hazim Čišić, Broko Sainović, Dragica Cvek Jordan, Zlata Labrović, Edo Murtić, Leonardo Da Vinči, Rick Van Der Meiden, Stojan Aničić, Jakov Bratanič. Mladen Čulić, Rudi Milat, Tamara Mikler, Željko Lapuh, Tihomir Čulić, Josip Bifel, Rudi Milat , Vlado Jakelić, Slavko Tomerin, Miljenko Bengez, Henri Marisse, Zdenko Velčić. ...još su tu i Konkursi...Najave...Knjige...Prikazi

Narudžbe na E-mail: sabihadzi@gmail.com (20 KM/10 Eura/Evra plus poštarina)

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

74 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS U AG klubu u Sarajevu, su 19.11.2010.g. Održani deveti u nizu...DIOGENES POETES susreti...Gosti mladih sarajevskih pjesnika su bili književnik Sabahudin Hadžialić iz Sarajeva, pjesnik Mladenko Marijanović iz Vareša, dobitnik ovogodišnje nagrade “Mak Dizdar” i Jasmina Šušić, pjesnikinja iz Zagreba, Hrvatska. DONOSIMO LINK KA KOMPLETNOM FILMSKOM ZAPISU VEČERI ISPUNJENE POETIKOM SUBLIMARIS

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

75 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS U Brčkom promoviran DVOBROJ časopisa RIJEČ...22.11.2010.g. http://www.ctrlx.info/magazin/index.php?option=com_content&view=article&id=502:promovisana-svojevrsna-antologijaumjetnosti&catid=45:vijesti&Itemid=84

Promovisana svojevrsna antologija umjetnosti U sklopu ovogodišnjih pozorišnih Susreta upriličeno je u utorak (23. 11.) sa početkom u 12 sati, u foajeu Doma kulture, predstavljanje časopisa za književnost i kulturu „Riječ“ koga izdaje Književni klub Brčko distrikta BiH. Časopis izlazi već petu godinu za redom i o ovom broju, koji je inače izašao kao dvobroj za proljeće i ljeto tekuće godine govorili su: Žarko Milenić – glavni urednik i Nedim Rifatbegović - novinar iz Sarajeva. Razgovore o časopisu vodila je novinarka Danijela Regoje. Nakon uvodnog predstavljanja gostiju i časopisa D. Regoje je riječ prepustila književniku Dragoljubu Vasiću koji je iz uvodne tematske cjeline koja je posvećena Čehovu i 150godišnjici njegova rođenja pročitao monolog. Glavni urednik časopisa, Ž. Milenić nadovezao se na priču o Čehovu, te između ostaloga istakao: „Drago mi je da smo uspjeli objaviti ovaj prevod i time obilježiti važnu obljetnicu. Oduvijek sam oduševljen Čehovim i on je po meni jako bitan kako za ove naše Susrete tako i za časopis „Riječ“. Mislim da smo ovim potezom uradili pravu stvar“. Doajen bh novinarstva, Nedim Rifatbegović, zahvalio se organizatorima Susreta koji su ga se sjetili pa ga pozvali kao gosta, posebno Jakovu Amidžiću, te Žarku Mileniću koji mu je ponudio da kaže koju riječ o časopisu. „Mnogo sam čitao Čehova i za mene je on pisac iz budućnosti, svojevrstan Žil Vern ljudske duše i karaktera. „Ujka Vanja“ je po meni njegov najblistaviji tekst i slažem se sa sa gospodinom Predragom Nešovićem koji je objavio u svom tekstu da je on

svoju misao o svijetu kazao na neponovljiv način. Što se tiče samoga časopisa i autora zastupljenih u njemu raduje me da je tu prof. Aleksandar Nikolić koji je po meni u svoje vrijeme bio profesor najdarovitijim učenicima. Žao mi je što lično ne poznajem pjesnike Sabahudina Hadžialića, Darka Cvijetića, Dragoljuba Vasića u čijoj sam poeziji uživao. Ovdje su zastupljeni i prof. Neda Čajević, Ševko Kaloper sa odličnim prilozima, kao i pjesnici Suvad Alagić i Hakija Karić čija me pjesma „Pogled u stranu“ posebno dojmila. Moram uputiti zamjerku jer sam na naslovnoj strani pročitao da časopis izlazi tek pet godina! Šta je sa prethodnim brojevima, šta je sa časopisom „Riječi“, nije valjda da su ga pojeli skakavci?? Na kraju moram vam reći da žalim što ja nisam gradonačelnik Brčkog, jer da sam ja dr. Pajić dao bih brčanskim Susretima i časopisu „Riječ“ najveća odlikovanja“. Na konstataciju D. Regoje da je časopis „Riječ“ dobra prilika i za promociju domaćih autora, gl. urednik časopisa Ž. Milenić je potvrdno odgovorio te prenio svoja iskustva prevođenja stranih autora od kojih su neki zatupljeni i u ovom broju: „U zadnje vrijeme se vratio interes za prevođenjem ruskih klasika. Zbog samih obaveza oko prevođenja malo imam vremena za svoj rad. U časopisu imamo standardne rubrike i mnogo toga smo sakupili. Bio bih najsretniji kada bi mogli objavljivati svaki broj pojedinačno, ali zbog mnoštva priloga te nekih tehničkih momenata to nismo u mogućnosti. Sam časopis izlazi najviše zahvaljujući Vladi Brčko distrikta BiH, koja nas finansijski podupire, te entuzijazmu redakcije. Na kraju želim napomenuti da u svakom broju časopisa objavljujemo reprodukcije slika brčanskih autora te smo u ovom broju objavili reprodukcije Mladena Filipovića, izvrsnog slikara koji se bavi isključivo naivom, kao izražajnom slikarskom tehnikom“.Promocija časopisa „Riječ“ završila je poezijom, i to pjesmom „Barbara“ od Žak Prevera, u izvedbi Dragoljuba Vasića.

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

76 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS „NAŠA REČ“ O ANTOLOGIJI SRPSKOG AFORIZMA NA RUMUNSKOM U nedeljniku „Naša reč“ koji izlazi u Temišvaru, a izdaje ga Savez Srba u Rumuniji, objavljen je 19. novembra tekst o Antologiji srpskog aforizma na rumunskom jeziku. Članak je izašao u rubrici „Život knjige“, iz pera Ljubinke Perinac Stankov koja obaveštava čitaoce da su do sada antologije srpskog aforizma objavljivane u Nemačkoj, Austriji, Poljskoj, Makedoniji i Bugarskoj, a da je za „Rumuniju i ljubitelje ovog žanra ovo pravi presedan i bogat presek srpskog aforizma koji se u Srbiji veoma dobro kotira i ima širok odjek“. Autorka teksta, koja je i uvažena spisateljica, primećuje da „uz aforizme Aleksandra Čotrića u prevodu Gorana Mrakića, ovo je prvi put da se srpski aforizam predstavlja rumunskoj javnosti“. U tekstu se čitaoci obaveštavaju da su antologiju preveli Goran Mrakić (sa srpskog na rumunski) i Valeriu Butulesku (sa poljskog na rumunski). Aforističari Srba Pavlović, Vitomir Teofilović, Milovan Vitezović, Petar Lazić i Momčilo Mihajlović predstavljeni su sa po tri aforizma.

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

77 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS

Petak (26.11.2010.) 15:00-18:00 Okrugli stol (Filozofski fakultet, Ivana Lučića 3) 15:00 Uvodna riječ 15:30 Merisha Ismajloska (Skopje) Slavističkiot duh na Evropska unija 16:00 Milana Romić, Đino Đivanović i Mladen Katanić Hrvatsko slavističko društvo i (Zagreb) Kuća Dobre Struje ili razgovor o regionalnom stanju Klub studenata A-302 mreža, napona i povremenom nestanku energije pozivaju Vas predstavljanje Udruge za promicanje, podupiranje i istraživanje na balkanološke kulture Drugi međunarodni festival slavenskih 16:30 Aleksandra Đurić (Budimpešta) Poduke iz prošlosti za kultura sadašnjost i budućnost: jedinstvena obilježja u slavenskom svijetu ''SLAVistika u EUropi'' 17:00 Stanka za kavu (25.-27.11.) 17:30 Jasenka Begić (Zagreb) Jezik i identitet - (južno) slavenski „weltschmerz“ Koncept festivala bazira se na interkulturalnosti i 18:00 Rasprava multidisciplinarnosti, a glavnu okosnicu čini okrugli stol na 20:00 Ženska grupa Čipkice (Klub SC, Savska cesta 25) kojem se mladim znanstvenicima i studentima različitih struka 21:00 Svirka benda Viktor Fogg (Klub SC, Savska cesta 25) daje mogućnost interpretacije i realizacije novih pogleda i novih ideja, dokidajući time granice kultura, jezika i Subota (27.11.2010.) nacionalnosti. U okviru "Europske godine borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti" želimo pokazati kako 13:00-16:00 Okrugli stol (Filozofski fakultet, Ivana Lučića 3) omogućavanjem interakcije mladih iz regije postavljamo 13:00 Matĕj Martinčák (Prag) Djetinjstvo u hrvatskoj temelje za jednu novu Hrvatsku, jedinstvenu i snažnu kako u autobiografskoj pripovijetci 1990-ih na primjeru djela Julijane regiji tako i u Europi, pod dvosmislenim tematom ''SLAVistike Matanović, Gorana Tribusona i Miljenka Jergovića 13:30 Ana Jakimska (Skopje) Aleksandar Hemon i „Proektot u EUropi''. Lazarus“:napuštanjeto na domot kako potisnuvanje na identitetot Program: 14:00 Stanka za kavu 14:30 Matija Ivačić (Zagreb) Češki književni „underground“ Četvrtak (25.11.2010.) nakon pada željezne zavjese 18:00 Otvorenje festivala (Filozofski fakultet, Ivana Lučića 3) 15:00 Dijana Dill (Zagreb) Postfeministička literatura Antiglamur i „genderna“ inverzija u romanima Irene Karpe prigodni domjenak uz DVD 3io kao antipod chick-litu u europskim književnostima otvorenje izložbe Stopama Filipa Kovačevića 15:30 Rasprava 16:00 Zatvaranje okruglog stola 20:00 Međunarodni pjesnički kružok (Klub MaMa, Preradovićeva 18) 20:00 SUDAR: Nicolas Sinković, Luka Pešutić, Josip Dragana Evtimova (Skopje) Blašković, Filip Merčep i prof. Goran Gorše, umjetnički Vineta Ognenoska (Skopje) voditelj (Klub SC, Savska cesta 25) Stjepan Gillich (Rijeka) 22:00 The 90’s party by DJ Kneža (Klub Željezničar, TrnjanJacko (Umag/Trst) ska cesta 1) web: http://a-302.ffzg.hr/

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

78 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS

Attention changement d’email ! Blog : www.poemes-epars.com

Ivan Watelle Villeurbanne, novembre 2010 Revue Art’en-Ciel Association Poèmes Epars 8 rue Pierre Larousse 69 100 Villeurbanne Tel/ 09 75 99 47 06 Email : poemesepars@yahoo.fr

Chers amis, chers abonnés, Votre Revue Art’en-Ciel commençe à démarrer, notre taux d’abonnement se renforçe. En tant qu’abonnés-Adhérents vous pouvez nous aider, en achetant à l’avance plusieurs numéros 6. Pour 10 revues 90€ / Pour 5 revues 50€.( Frais de port compris). Cette solution reste ponctuelle, déjà 5 ou 6 personnes le font. Après libre à vous de revendre ces revues, c’est le conseil que je vous donne, car les offrir, fait croire à une gratuité, ce qui n’est pas le cas. L’imprimeur ne nous les donne pas. Les enveloppes, les cartouches de l’imprimante, le papier(recycler), nous les payons. Oui nous vivons dans un monde d’argent, et il en faut un peu pour une revue qui à pour objectif de se développer. Vous recevrez tous cette lettre ; ceux qui viennent de donner parfois des fortes sommes, ceux qui donnent le minimun, et ceux qui doivent se réabonner. Bien entendu, notre petite équipe remercie toutes les personnes auteurs et abonnés qui nous aident dans cette « entreprise internationale ». U.S.A, Italie, Espagne et France. Vous pouvez aussi abonnez un de vos amis ? Ceux qui veulent donner 5, 10, 20€ ou plus comme soutien sans contrepartie, sont vivement remerciés, par notre équipe. Si tous les abonnés étaient restés fidéles depuis 2000 à la revue Poèmes Epars, le nombre d’abonnés seraient de 150 personnes et cette lettre n’aurait pas de raison d’être. Amicalement Fabienne Volle et Ivan Watelle.

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

79 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS

Likovna izlozba IN THE MEANTIME drugi je po redu projekt udruzenja gradjana FRIENDS OF ART (PRIJATELJI UMJETNOSTI). Pohvalno je sto aktivisti ovog udruzenja nisu odustali vec poslije prvog projekta, kako to obicno biva u sveopstem trendu udruzivanja u nevladine organizacije, i pri susretu sa surovim i divljim kapitalizmom u nastajanju u realnosti tranzicijske BiH. Nasuprot svemu, clanovi friends of art-a istrajavaju i veoma brzo, skoro odmah poslije njihovog prvog projekta, POTPOURI-ZACIN ZIVOTA, organizuju drugu, ovog puta u saradnji sa udruzenjem "Rasvjeta" i portalom bosniart.com, veoma vaznu izlozbu, vaznu po svojoj poruci, poruci entuzijazma i kreativne svjezine iskazane kroz radove 13 mladih umjetnika , sto je, izmedju ostalog, prilika da se cuje za neke nove nade BiH umjetnosti.

------Izložba će biti otvorena u ponedjeljak 22.novembra u 20h u ASA ART Galeriji IZLAGAČI Adela Nurkovic Admira Bradaric Boris Hodak Edin Dugalic Ira Skopljak Jasna Colic Lea Jerlagic Kemal Konakovic Maja Skenderovic Narcis Babic Nino Berbic Pavel Pavelka Safet Begic

Radovi na ovoj izlozbi pripadaju sferi klasicnih PERFORMANCE umjetnickih tehnika a teme koje umjetnici ovom naziv performansa: VACUMESS prilikom promisljaju su, pored univerzalnih, i performeri: teme i reakcije na svakodnevni zivot. Medjutim, JERLAGIC LEA (Tanzelarija) jako je bitan i ohrabrujuci stav ovih mladih ELMA SELMAN (SavArt) ljudi,i umjetnika i organizatora, pri promisljanju AZRA IBRAHIMOVIC BiH svakodnevnice; ovi umjetnici ne vide svoju zvuk: JERLAGIC LEA stvarnost crnu i bezizlaznu, ovi mladi ljudi odrzavaju zivim plamen zdravog odnosa prema U sklopu izložbe biće predstavljena i izložba zivotu, radosti i entuzijazma, duh bez kojeg zivot fotografija pod nazivom „SVJETLO“. skoro pa ne moze imati normalan tok. Izložbu sačinjavaju 23 rada koja su odabrana na foto -konkursu u organizaciji NVO Altruista SVJETLO i Dakle, zbog u sustini jako jednostavne ideje, zbog Udruženja PHOTEKKE, a povodom otvaranja odvaznosti i neke vrste dobro poznatog Edukativnog centra „S“. bosanskog inata kako umjetnika tako, mozda i vise, organizatora , zbog poruke koja se salje izlozenim radovima ,projekt IN THE MEANTIME, zavrjedjuje svaku pohvalu kao i to da bude oslobodjen od demagoskog izlisnog teoretskog tumacenja koje bi cijelu stvar opet odvuklo u nezeljenom pravcu. Izlozba IN THE MEANTIME trenutno je jedini svetionik pozitivnog zivotnog naboja u sarajevskom opskurnom kulturnom zivotu.

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

80 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS Promocija četvrte knjige karikatura Petra Pismestrovića, Zamjenika gl.i odg. urednika MaxMinus magazina iz serije "Političke karikature i lica godine” je održana u Klagenfurtu u Landhausbuchhandlung, Wiesbadener Straße 5 , 25 Novembra u 19 sati. Isti salon predvidjen je 2.decembra u 19 sati u Leykam Buchhandlung, Stempfergasse 3, 8010 Graz.

Izdavač je Kleine Zeitung i Sryria- verlag iz Graca i u knjizi se nalazi 160 crnobijelih političkih karikatura i i 20 portretnih karikatura

Gđa. Helana Walner u razgovoru sa Petrom Pismestrovićem tokom održavanja Salona karikature 2009.g.

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

81 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS dodeljuje ovaj časopis. Savov, koji radi kao profesor na univerzitetu u Sofiji, priprema Bugarski sedmični časopis za humor i satiru „Stršel“ (Stršljen), antologiju srpske priče, koja će iduće godine biti objavljena u koji izlazi u Sofiji, objavio je u brojevima 44. i 46. priče Bugarskoj. srpskih autora Slobodana Simića („Bog neka nam je u Mesečnik za kulturu „Protokol“, koji izlazi u poljskom gradu pomoći“) i Aleksandra Čotrića („Sudbina preko interneta“), u Poznanju, objavio je u broju 36 za ovu godinu, izbor aforizama prevodu Ganča Savova. Obe priče time su ušle u konkurenciju Aleksandra Čotrića i kratku biografiju autora. Aforizme je na za međunarodnu nagradu „Aleko“, koju tradicionalno godišnje poljski jezik prevela Olga Lalić-Krovicka. PREVODI SRPSKIH SATIRIČARA

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

82 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

83 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS

Antologija srpskog aforizma predstavljena u Temišavru Antologija srpskog aforizma na rumunskom (Din aforistica Serbiei), u kojoj je zastupljeno 28 aforističara iz Srbije i Republike Srpske, predstavljena je u Temišvaru 19. novembra, u okviru manifestacije "Dani srpske kulture u Rumuniji", saopštio je Beogradski aforističarski krug. Prva antologija srpskog aforizma objavljena u zemlji istočnog suseda, predstavljena je pred više od dve stotine posetilaca, u punoj sali Saveza Srba u Rumuniji. Na promociji su govorili prevodioci Valeriu Butulesku i Goran Mrakić iz Rumunije i aforističari Aleksandar Baljak, Dragutin Minić Karlo i Aleksandar Čotrić iz Srbije. Prevodilac Valieriu Butulesku rekao je na promociji da su "srpski aforizmi iskreni, veseli, ubedljivi, antiratni i da sadrže duboko humanističku poruku. Srbija ima čime da se ponosi i ima šta da unese u veliku evropsku porodicu", rekao je Butulesku i dodao da "kada bi se duh izražavao jedinicama mere, srpski aforizam bi imao neprocenjivu težinu". Antologiju je objavila izdavačka kuća "Fokus" iz grada Petrošani, a u izboru Aleksandra Baljka predstavljeni su Milan Beštić, Brana Crnčević, Aleksandar Čotrić, Ratko Dangubić, Vesna Denčić, Ranko Guzina, Rade Jovanović, Pavle Kovačević, Petar Lazić, Iva Mažuranić, Dejan Milojević, Dragutin Minić Karlo, Momčilo Mihajlović, Ninus Nestorović, Jovo Nikolić, Đorđe Otašević, Raša Papeš, Srba Pavlović, Zoran T. Popović, Dušan Puača, Milivoje Radovanović, Dragan Rajičić, Slobodan Simić, Vitomir Teofilović, Milan Todorov, Milovan Vitezović, Rastko Zakić i priređivač Baljak. Do sada su antologije srpskog aforizma objavljene u Nemačkoj, Austriji, Poljskoj, Makedoniji i Bugarskoj, a srpski aforističari zastupljeni su u svetskim antologijama aforizama koje su publikovane u Rusiji i SAD. Aforističari Aleksandar Baljak, Dragutin Minić Karlo i Aleksandar Čotrić govorili su i u temišvarskom Muzeju umetnosti, na Trgu ujedinjenja, na otvaranju izložbe kragujevačkog salona antiratne karikature. Ovim manifestacijama, pored ostalih, prisustvovali su Atila Kovač, državni sekretar u Ministarstvu za međuetničke odnose Vlade Rumunije, Miodrag Jakšić, državni sekretar u Ministarstvu za dijasporu Vlade Srbije, dr Dragomir Radenković, generalni konzul Srbije u Temišvaru, dr Slavomir Gvozdenović, predsednik Saveza Srba u Rumuniji i dr Dušan Popov, poslanik u rumunskom parlamentu.

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

84 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS Član redakcije MaxMinus magazina i Zamjenik urednika DIOGEN pro kultura magazina, kniževnica Samira Begman u Zurichu i ispred C.G.Jung Instituta u Kusnachtu, Švajcarska, 22.11.2010.g.

U ponedjeljak 22.studenog 2010. godine u 19 sati u Salonu IZIDOR KRŠNJAVI na Trgu Maršala Tita 11 u Zagrebu otvorenje je Godišnje izložbe karikatura članova HRVATSKOG DRUŠTVA KARIKATURISTA. Na izložbi će biti predstavljeno 58 članova HDK na čelu sa našim najpoznatijim autorima karikature: Otom Reisingerom, Srećkom Puntarićem, Nikolom Listešom, NikTitanikom, Žarkom Luetićem, Ivanom Haramijom..., te vrsnim portret karikaturistima Petrom Pismestrovićem, Miroslavom Gerenčerom, Davorom Trgovčevićem, Milanom Lekićem ... Izložba će biti otvorena do 26. studenog 2010. od 11 do 18 sati.

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

85 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS

http://tubacaricaturas.blogspot.com/

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

86 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS UMRO IVA MAŽURANIĆ Iva Mažuranić (Miodrag Milojević), satiričar, novinar i profesor srpskog jezika i književnosti preminuo je 18. novembra u Kragujevcu u 58. godini. Mažuranić je bio među našim najoriginalnijim aforističarima. Skoro da nema društvenog pitanja našeg vremena i prostora kojim se ovaj vrsni satiričar iz Kragujevca nije bavio. Svojim oštrim perom vršio je vivisekciju društvenog bića, posebno usmerivši oštricu svoje satire na aktere političke scene. U građenju jetkih, ali istovremeno i poetskih minijatura, Mažuranić je iskazivao visoko zanatsko umeće. Kratkim, jednostavnim, ali višeznačnim i sveobuhvatnim rečenicama dokazivao je da se i na maloj sceni mogu igrati velike drame. Mažuranić je bio majstor kratke forme koji je znao u jednoj rečenici i da se raspriča, ali tako da ne izgovori nijednu suvišnu reč. Pišući o svojim savremenicima i konkretnoj istorijskoj situaciji, Mažuranić je stvorio pregršt minijatura univerzalne vrednosti. Mnogi njegovi aforizmi već su se našli u brojnim domaćim i stranim antologijama. Nažalost, nije dočekao da ugleda i Antologiju srpskog aforizma na rumunskom jeziku u kojoj je, takođe, zastupljen, jer je od najteže bolesti umro u kragujevačkog bolnici, dan pre njenog predstavljanja javnosti u Temišvaru. Nizom literarnih bisera Mažuranić je sebi obezbedio značajno mesto u srpskoj satiri. Pored ostalih književnih priznanja, dobitnik je nagrade “Dragiša Kašiković”. Mažuranić je bio član Beogradskog aforističarskog kruga i učesnik ovogodišnjeg Satira festa. Iz njegovih knjiga izdvojili smo: REVOLUCIJA KOJA PEČE Danga, Beograd 1990. Revolucija jede svoju decu. Jadna im majka!

Čovek se uhvatio u koštac s prirodom: Eno ga, rve se s mečkom. U četnike nisu primali golobrade. Ovo je nekad bila sirotinjska četvrt. A sad je polovina. Pesnici su opevali neke žene. Ostale su opevali popovi. Okupator je hteo da osvoji našu zemlju i da nas natera da je obrađujemo. Bio sam vojnik revolucije. Imam i značku primernog vojnika. U komunizmu će mečka igrati pred svačijom kućom. Ko se poslednji smeje, najslađe se smeje, reče poslednji Mohikanac. Na muci se poznaju junaci. Ali ga oni nisu poznali, pa su ga mučili još. Ja mislim zove me neki komšija. Izađem, onako iz postelje, u gaćama. Kad ono partija zove narod na ustanak. Don Kihot je bio španski borac. Šegrti su prvi na svojoj koži osetili vlast radničke klase. Pet vekova su Turci zajedno sa nama pisali našu istoriju. Proveli smo u ropstvu najlepše godine. Partija je pozvala narod na ustanak, ali tiho, šapatom, da ne čuje okupator. U komunizmu samo što neće da ima od tice mleko. Naravno, biće tu i svi drugi mlečni proizvodi. Nije šija nego vrat, reče giljotina. Vojna muzika je ozbiljna muzika. Spomenici prikazuju revolucionare onakve kakvi su bili u mladosti kad su žarili i palili kuće. Za dan ustanka je izabran lep i sunčan dan. Da je prva ustanička puška bila dvocevka, na ustanak bi se digla dva naroda. Vladao je u stilu Luja šesnaestog. Amnestija političkih zatvorenika: Gospodi pomiluj!

Daleko je sunce od grešnika i otpadnika.

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

Nastavak sa str 86..

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS U RATNOM OKRUŽENJU Gutenbergova galaksija, Beograd 1995. Stižu tenkovi. Prvi vesnici proleća.

Srbija je satanizovana. Đavo je došao po svoje. Ovakve sankcije svet nije zapamtio. Ovakve sankcije ne pamte ni najstariji Beograđani.

Srbija ima ratne ciljeve: posle rata živećemo u miru. Poletela dva vrana gavrana: čelična krila naše armije. Neprijatelj je jači u vazduhu, mada i mi imamo vazdušne puške. Dugo smo mucali. Dok oružje nije progovorilo.

Napravili smo kuću nasred puta. Kućni savet se zbog toga više puta sastajao. Crveni smo, u rezervatu smo. Namazani smo i ratnim bojama. U komunizmu će humanitarna pomoć stizati svakodnevno.

Svuda požari, poplave, zemljotresi. Samo je kod nas Ispisali smo najlepše stranice istorije. Sada moramo da ih brišemo. rat. Prešli smo preko Drine. I preko svega bismo prešli samo da dođe do mira.

Ko rano rani, dve sreće grabi: hleb i mleko!

Nikad u svojoj bogatoj istoriji nismo bili ovako U Bosni glavnu reč vode deca iz mešovitih brakova: siromašni. od zla oca i od gore majke. Hrane u kontejnerima ima dovoljno. Mogli bismo da hranimo pola Evrope. Verski rat je lepa prilika da se vidi ko je vera a ko nevera. TESLINO TAJNO ORUŽJE Humanitarna pomoć će dobro doći izgladnelim i Rad, Beograd 1997. promrzlim ratnicima. Bombardovanje smo primili dostojanstveno i bez Izbeglice smo smestili u domove kulture, jer smo mi gunđanja, kako i priliči narodu sa velikom narod sa velikom kulturnom tradicijom. kulturnom tradicijom. Izbeglice lutaju svetom i šire istinu o Srbiji. Ubili su oca, malo dalje i sina. Iver ne pada daleko Svi smo se opredelili za bogato društvo, ali samo od klade. ratni profiteri istinski rade na tome. Sve što je zaplenjeno u ratu, mi gubimo u miru. Evo smene za umorne ratnike! Stiže peta kolona. Glavu dajemo! I Krajinu dajemo! Primirje se mora poštovati. Naređeno je da se štedi municija. Narod se vraća poslu. Zakopava svoje mrtve. Ubica se vraća na mesto zločina. Da primi orden za hrabrost.

Nema žene koja se ne može osvojiti. Naročito ako je nenaoružana, a rat je. Srbija je velika tajna. Ne zna se ni ko pije, ni ko plaća. Još nije sve izgubljeno! Gubimo i dalje. Stekli su se uslovi za privatizaciju. Mrak je. Izbornoj komisiji stižu brojni telegrami podrške da istraje u prebrojavanju glasova.

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

88 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Nastavak sa str 87..

MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS

IVA MAŽURANIĆ—AFORIZMI IZGOVORENI NA SATIRA FESTU 2010: Odrastao sam u muzičkoj porodici! Svi su ustajali kad se intonira himna. Od Slavije do Terazija stigao sam za pet minuta. Ja idem kao alva. Kad su Turci posle pet vekova pobegli glavom bez obzira, na kafani je osvanuo natpis: "Tako prolaze neprijatelji srpskog naroda!" Nas i Rusa - trista miliona! Mi bez Rusa nemamo kvorum. Islednik iznenada iz fioke izvadi pendrek! Skakali smo s teme na temu! Slučaj je hteo da islednik bude poslednji sagovornik okrivljenog. Demonstranti su plavi od batina kao nebo nad našom slobodnom zemljom. Ilegalni radnici, iz sasvim razumljivih razloga, često su menjali imena, odela, stanove, žene... Jedan drug je divno svirao na klaviru Šopena i Čajkovskog... Što je inspirisalo borce da se uhvate u Kozaračko kolo. Ovo naselje je hladna betonska naseobina, bez duše. Nema nijedne biste narodnog heroja. Od modernizacije naše železnice zavisi da li će šine ići paralelno. Priča se da naša država muze seljake. Što je najgore, u to su poverovali i sami seljaci.

Kragujevačkim novinama, Ježu, Humoru... Bavio se i karikaturom. Dobitnik je nekoliko nagrada, a 2008. godine objavio je knjigu aforizma pod naslovom „Podela plena”. Sledi izbor aforizama iz te knjige: Teško je raditi s narodom. Lakše je njime manipulisati. I ja sam za demokratiju, ali da delimo plen! Sve će to narod pozlatiti. Samo da uzme u ruke usranu motku! Kosovo je naše u Ustavu. Tu će i da ostane! Loše, lošije, najlošije... Na kraju još gore! Možda je bolje da ne izlazimo iz našeg mraka. Ko zna šta ćemo videti! Mafija i vlast nisu povezane. Fale lisice. U vlasti nema kleptomana. Tamo se ne krade na sitno. Vlasti je narod na prvom mestu, ali još nije došao na red. Srbija je najveća sila, ne samo na Balkanu, već i na dobrom delu svoje teritorije. Više nije bitno koliko će Srba preživeti. Ukinut je cenzus. Evropa nas hoće. Još samo i da izaberemo pozu. Ne zna se šta je gore: jednom nogom u grobu, ili onom drugom u životu. Jedino što nam ne treba, to je ovo što imamo. Kod nas se najviše ceni pamet onih koji ne misle svojom glavom. Dogovor kuću gradi, a koalicija palate.

Kupac je ušao u pekaru, razgledao izloženu robu, ali je kupovinu ostavio za neku drugu priliku.

Otuđio sam se od sebe. Više ne znam gde mi je dupe, a gde glava!

Tezge pune, cene pristupačne, a niko ništa ne kupuje. Utisak je da su malo zategnuti odnosi između proizvođača i potrošača. Pobegao bih, dokopao bih se slobode... Samo da emotivno nisam bio vezan za r radijator.

Političari se uzalud nadmudruju, jer im bolje ide zaglupljivanje. Ako nova vlast nije gora od prethodnih, znači da se još nije uhodala.

PREMINUO SATIRIČAR ALEKSANDAR MATIJAŠEVIĆ Kragujevački satiričar Aleksandar Matijašević preminuo je posle duge i teške bolesti 16. novembra ove godine u svom rodnom gradu. Rođen je 1946. godine. Nekoliko decenija je pisao aforizme i kratke komentare i objavljivao ih u dnevnim listovima - Politika ekspres i Novosti, takođe i u Svetlosti,

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

89 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

90 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

MaxMinus...VIJESTI/VESTI/NEWS

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

91 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

RAINHA DE COPAS (PERSONAGEM) DE ALICE NO PAÍS DAS MARAVILHAS HELENA BOHNAM CARTER

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

92 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Četvrtak/Thursday - 25.11.2010.

lno cija Spe za bira ć i ov Pop e l v a

Jordan Pop Iliev ...najnovije karikature... Bayram Hajizadeh...najnovije karikature... Stripovi...Franja Straka... Ashmarin Stanislav, najnovije karikature Igor Smirnov, karikature.... Senad Nadarević, karikature Raed Khalil , karikature.. Petar Pismestrović, karikature I mnoštvo, mnoštvo interesantnih tekstova....

MaxMinus plus Makedonski OSTEN Slovenački TOTI list James Gaery WWW stranica Konkursi...

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

93 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

94 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

95 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

96 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

EVROPA JE

NAJ... ZDAJ

Verovah da je Evropa ono pravo i ispravno: naaaj... naaj... zdaj. Krenuh joj u zagrljaj, bez dvoumljenja, predrasuda iliti stida. Pritom znajući da „gospa“ Sida, može te mi verovati na reč, da se, da..., svakako ona se... sasvim korektno da i vida u ulici Teodora Drajzer, možda i u nekom drugom kavezu, samo su im potrebni klonovi, klovnovi, pokusni i ukusni kunići, i po svoj prilici moralni snobovi, sa druge strane „vrsne“ vrste, iliti istog roda, i eto nam na vratima, lepršava i razgačena evropska sloboda. Gospodo! Pa ovo je 21. vek, sledstveno, po običaju smo kek, stoga u „Sidin“ zagrljaj krenimo po lek. Namera mi je da sprečim „Belu kugu“ a kako bih da to učinim ako ga ne svirnem nekom drugu i sapatniku, onako po svojski, na samoj paradi blama i stida, iliti kasnije, videćemo se na paradi blama i stida ili kasnije, na žurci kod Sodome i Gomore, da nas ne bi nečekali, iliti nanjušili „krvožedni“ ulični džukci – sram ih bilo tabatori jedni! Doći će oni u moje krilo, pa makar kako im to bilo, ili će ih tetka Evropa izopštiti i poslati na lakoumno građansko vaspitanje, pod okriljem „Milosrdnih anđela“. I to bi bio početak i kraj priče – jeli vam jasno? Beograd je prosuo trotoarom poslednji smrad sopstvene iznutrice, vlastodršci su odobrili skup i pokraj saznanja da će morati da usaglase prirodno sa neprirodnim. Patak Dača obezbedio je angažovanu snagu u koridorima s jedne i druge strane. Veselje je moglo da počne. -Šeri – obrati se pepika sabratu – jeli da da smo hepi? -Darling sve bi bilo u redu samo ti da ne preteruješ u vrckanju sa guzom. Nismo sami da bi smo bili toliko intimni. -Ovde je sve javno. Ti kao da si ljubomoran? Sve vreme gledaš u onu prdušu od lezbosa... primetio sam... Ostao sam hladan na takve provokacije, mi smo na javnom mestu... -Aman, smiri se. Gleda nas narod. Nikad nećemo imati decu... -Hm... deca? Ajde de... nek nam uskrate! Evropski zakoni mora da se uvaže – cvrc. To će biti deca u bračnoj zajednici, uostalom zato služe roditelji, a ne tamo neka majka i otac. Daj mi pusu, neka svi vide CMOK za Evropu zdaj.

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

97 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Elvis Huremović Devedeset, šezdeset i opet devedeset Baš do večeras sam o sebi razmišljao kao o nečemu što je dio ezoterije, nečemu neobjašnjivom. Mislio, kako sam misteriozno klupko ispreplitanih unikatnih sposobnosti koje graniče sa najuzvišenijim dogmatskim poimanjima. Neko ko je predodređen. Jer, uvijek krenem ka savladavanju konkretnih prepreka a sposobnosti od kojih sam satkan, produkti moje imagiancije, me odvuku skroz na drugu stranu. Gdje uspijem srušiti buljuk drugih prepreka, savladavajućih sa lahkoćom popunjavanja ukrštenih riječi u ovdašnjim najeftinijim ukrštenicama. Čini mi se kako sam ponekad pomišljao, možda dolazim odnekud iz neke nedođije kao što je planeta Kripton. Međutim, zajeb'o sam se. Nisam ni računao da u životu ne može biti, baš do te mjere, potaman kako to čovjek obično posloži u svoj logos. Niti sam prekriven nekim veom istočnih mudrosti niti sam u prošlom životu bivstvovao u šumama Velsa a najmanje sam prekriven bilo čime što ima veze sa kojekakvim Kriptonima. Kakva predodređenost i kakvi bakrači. To što krenem sa jednim a odradim nešto dijametralno suprotno može biti pečat puke slučajnosti, nekog unaprijed određenog suda koji prati svakog čovjeka na zemaljskom zdanju. A možda sam prekriven veom ali vlastite neorganizovanosti i nesposobnosti određivanja prioriteta. Helem, ne bih se upuštao u daljnji fantazirajući pokus mistifikovanja sebe samoga. Već ću reći da sam namjeravao pisati o Ciganima, ljudima kojima se svakodnevno barem nekoliko sati divim a zapravo sam završio na sljedećem. Preokret koji je uslijedio nije plod ničega dogmatski uzvišenog, što tobože, nosim u sebi. Na sebi ili sa sobom. Vraćajući se sa nekakvog bezglavog vikendskog popodnevnog šetanja naletim na prijateljicu, sasvim slučajno. Umjetnicu, prilično privlačnih tjelesnih proporcija, strankinju. Nina je, zapravo, jedna u nizu onih koja je poslije naših posljednjih belaja došla živjeti u ovu „prelijepu zemlju još boljih ljudi“. Koliko je meni poznato, osim njenih privlačnih proporcija i umjetničkog habitusa, bavila se nekom vrstom humanitarnog rada u jednoj od sijaset međunarodnih organizacija u nas. Naravno, taj humanitarni karakter je vrlo upitan skoro kao održavanje zimskih olimpijskih igara u Vojvodini. Na nekakvom akcentiranom bosanskom me pozdravila i odmah, na istom tom zgrapanom bosanskom, zatražila bez ikakvih prethodnih molbi i uvoda, da je podržim u njenom novom projektu. Kontam, da je meni tebe podržati u čemu drugom. Skoro je sve bilo po principu devedest, šezdeset i opet devedeset. Ukratko, projekat koji je trebao moju podršku predstavljao je zapravo poziv na opći linč glumca židovskog porijekla. Glumac koji je iz njezinih rodnih krajeva. Koji je, eto, zbog svog proždrljivog židovskog trbuha iz bogzna kakvih razloga stao mojoj prijateljici, ovjekoviječenom umjetniku od tamo i humanitarcu odavdje, na žulj, rebro ili neki drugi dio tijela. U decidno najkraćim crtama mi je apostrofirala, na opravdavajući način, kako Hitler nije zalud činio to što je činio. Zapravo, kako je neuspjeli slikar i arhitekta uspio dokučiti ono što mnogima nije pošlo za rukom, činjenicu, koliko su zlo svi jevrejski sinovi. Dalje je

insistirala na masonskom karakteru glumca što joj stade na žulj, te njegovim ličnim pohodima na svijet. Na uništenje svega što nije jevrejsko. Valjda se tako dočepao njenog žulja ili rebara, šta li?! Dok je vjetar vitlao moju kosu kao neku kesu bačenu pred granapom, umjetnica mi je držala časove na tren iz biologije preskakajući na historiju sve tako do vjeronauka. Onako balkanski, a ponajviše bosanski, šutio sam i trpio. Pritom čekajući kad će utrnuti pa da bezglavo krenem kud sam naumio. Međutim, iznenada je spomenula riječ od koje mi se jetra barem sedamnaest puta prevrnula. Rekla je da svu jevrejsku pogan treba istrijebiti. Glumca i dvaput. Usta punih želučane kiseline izazvane gadostima koje čuh pokušah joj rijeti. Što baš na mene u ovaj prelijepi šareni jesenji dan da naletiš. Šta sam Bogu skrivio pa mi umjesto horizontalnih projekata nudiš ono od čega se kod nas i novorođenčetu povraća. Čuj, da je podržim u istrebljenju jevrejske rase. Kao da ličim na nekog propalog arhitektu ili zalizanog, uredno podašišanih brkova, Bavarca. Kao da nisam neki tamo čupavi, neuredne brade vrlo često bezglavi Slaven, Balkanac naposlijetku Bosanac. Kao da mi nije puno, sve što bi trebalo biti, kojekakvih protjerivanja, etničkih čišćenja, istrebljenja, genocidisanja, haračenja nekih nad nekima ili jednih nad drugima, trećima... Kao da je, istovremeno, slijepa i gluha. Izgleda poput nekog čiji je trenutni položaj u Hayd parku a ne ovoj bosanskoj čamotinji, dojučerašnjem buretu baruta gdje se tjeralo, protjerivalo i mrzilo na sve strane. Sve mi želja da joj na također akcentovanom, nebili me bolje razumila, bosanskom vrlo jednostavno kažem pun mi je fašizma, nacionalizma, mržnje, masonskih zavjera ovih ili onih loža, uglađenog Hitlera njegovih debilnih ideja, umjetnika velikih „patriota“ sa utisnutim golemim P nasred čela, kvazihumanitarca, pun mi je jadna tebe što me ovakvog bezglavog salijećeš sa gnusno glupim projektima. Što si u „prelijepoj zemlji još boljih ljudi“ nabasala baš na mene da mi staješ po žuljevima, skačeš po bubrezima ovim pjeskovitim, bosanskim. Ipak ne izustih ni slovo a kamo li bilo šta od namjeravanog. Produžim utrtom bezglavom bosanskom stazom sa željom da samoga sebe istrijebim, ali, u tri lijepe... Al' kakve je proprocije imala. Prekrasnih, prirodno izvajanih, devedeset, šezdeset...

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

98 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

99 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

100 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

101 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

102 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

103 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

104 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

105 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

106 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

107 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

108 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

109 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

OSTEN i MaxMinus za vas...jedan mali dio mjeseÄ?nika iz Makedonije...11.2010 OSTEN and MaxMinus for you....one small part of the montly magazine from Macedonia..11.2010

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

110 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

TOTI list MaxMinus za vas...jedan mali dio satiričnog magazina iz Slovenije TOTI list and MaxMinus for you....one small part of the satiric magazine from Slovenia Prvi broj izašao prije 77 godina i jedini je list sa ovih prostora koji izlazi bez prekida od 1938.g.

http://www.totilist.si/

Pravi sinek slovenskega politika atiju: "Ko bom velik se bom bavil s kriminalom..." Atek pa vprašujoče: "Zasebno ali v politiki?" Barbika je le ena , Slovenija

ZAKAJ IMA PAHOR RDEČE OČI ? ZATO KER MU ŽE REZERVA GORI joze, koroška Kaj imate vsi toliko proti Pahorju in njegovim? Jaz nimam nič učinkovitega ... Barbika je le ena , Slovenija

Kdo ve,kaj bi bil naš Pahor, če ne bil politik?Kriminalec vendar! miki, maribor

Staremu gospodu se je ves čas na avtobusu palica spodrsnjevala.Nato pa pripomni nek mladenič: "Oča če bi imeli gumico se vam palica ne bi premikala.."Stari gospod pa razdraženo:"Če bi tvoj oča imel takrat gumico, bi jaz danes imel kje sedeti..!"..;) Bjonda, avtobus

Pride vinjen Francek v gostilno in vprasa: Imate tukaj Pinguine? Ko mu odgovorijo, da tukaj ni Pinguinov, pravi hostija potem sem pa povozil eno Nuno. Vladimir, Australija

http://www.vecer.com/blog/cartoon Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

ZA LISTANJE/TO BROWSE: http://web.vecer.com/portali/vecer/v1/default.asp?kaj=16&p=TOTI%20LIST

111 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Predstavljamo WWW stranicu Jamesa Gearija, sigurno jednog od najpoznatijih aforističara ne samo u SAD-u već i u cijelom svijetu. We are presenting WWW site of James Geary, one of the most famous aphorist not only in USA but also in the World.

http://jamesgeary.com/

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

112 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Miljenko Žuborski (pripremio Pavle Popović) Pouka Kad minđuša počne prazninom da plovi, nek postanu kletve vaši blagoslovi. Vrednost Šta nam vredi sutrašnjica skopčana sa starošću. Usrećitelji Uvek su drugi znali što je najbolje za nas. Ruža Mala moja ružo nekresana, kreso bi te preko celog dana.

Blato Mala moja jagnje umiljato, otkuda ti na leđima blato

Ko pazi šta radi, ne mora da pazi šta priča. Razmišljanje Razmišljanjem se može zloupotrebiti mozak...

Praznici Praznici su učitelji lenjosti. Suze Suze su razgovetnije od reči.

Lešimirka Ovde leži lešimirka nekadašnja krešimirka, od lepote rasne njene ostale su uspomene.

Zakrpa Zakrpa je rupina radost.

Batina Batina je savetnik budale!

Krešimirka Od kljuna pa sve do repa Krešimirko gusko lepa, Provešćemo život skupa dok nas smrt ne očerupa.

Skrivač Što sam sakrio vod drugih, ni sam ne mogu da nađem. Sudbina Bog je suzama zamesio blato ljudske sudbine....

Opreznost Opreznost sprečava kajanja.

Nesreća Nisam imao sreće sa onimakoji su se na meni uvežbavali poštenju...

Opravdanje Opravdanje jaši na povodu.

Patos Patos je piće za najniže slojeve stanovništva

Plod Plod je ui službi korena !

Odmena Pukotine u zakonu su odmenile rupe.

Živina I po suncu i po pljusku gusan naleće na gusku,Zato guska svakog dana traži društvo od gusana.

Gubitak Ko se opametio, napustila ga je srteća.

Razlika Mladost se penje a starost kotrlja..

Drvo Sanduk i kolevka su od istog drveta.

Haos Haos je radost materije.

Molitva Bože jođ jednom zamesi blato.

Kupoprodaja Ko prodaje uvrede, Kupuje izvinjenja.

Berskućnici Ljudima bez kuće je dobra i kuća bez ljudi. Plačka Veseo uzrok, Tužna posledica. Uteha Žedan u pustinji može da se teši utopljenikom...

Novčanice Novčanice su papirnate zmije.

Prisutnost Oni koji primete da vas ima, neće primetiti da Biserlija vas nema. Biserlija gusko najrosnija, Na šteti je ko te znao nije Pomoć Ko ne podmetne pamet, Neizvesnost Podmetnuće leđa. Ko zna šta bi uradio slavuj da ima magareće grlo Praznina Praznina je mati ničega. Vesti Bio sam prinuđen da podgrejem novine od juče. Spomenici Propast Narod diže spomenike od leda. Budalu upropaste drugi, a pametan to uradi sam. Teranje Bez teranja i jurnjave, Strah Ni ljubavi nema prave. Svaka vlast se boji veštine gladovanja. Spadam i ja među one, koji svaku ljubav gone. Popust

Ušteda Ko se ubio o svom trošku, uštedeo je trošak okolini.

Minuti Minuti su mi pojeli godine... Pad Vrlo smo se voleli u debelom hladu, ja ljubavi naklonjen ona sklona padu. Mrak Pogledaće mrak kroz svetlo. Pipači Kome ne smeta mrak, tome nepomaže svetlo. Stvarnost Na stvarnost je istina lupila dangu postojanja. Starci Starcima je život prešao u naviku. Progledavanje Kome je smrt optvorila oči, Ne treba mu ih zatvarati.

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

113 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

PRIČE (pripremio Pavle Popović)

Jednoga dana, kad je popodne bilo vruće i sparno, gledao je kroz prozor i opazio kako kralj s velikom pratnjom plemića i robova prolazi drumom. Mislio je: „Kako bi samo bilo lijepo da sam i ja

KAD PRESTAJE NOĆ

kralj i da sjedim u rashlađenoj kraljevskoj kočiji!“ Njegova je želja

Neki stari rabin upita jednom svoje učenike po čemu bi se mogao razaznati trenutak kada prestaje noć i započinje dan. «Da to nije onaj trenutak kad uzmognemo razlikovati psa od ovce?», reče neki učenik. «Ne», reče rabin. «Kada možemo razlikovati stablo datule od stabla smokve?!», dobaci drugi. «Ne», opet će rabin. «Pa kad onda?», upitali su učenici. Rabin im odgovori:»To je trenutak kada, motreći lice bilo kog čovjeka, u njemu prepoznate svoga brata ili sestru. Sve dotad u vašim srcima vlada noć.»

odmah bila ispunjena, a on se nađe naslonjen u udobnoj kraljevskoj

***

kočiji. No, unutar kočije bilo je toplije nego što je pretpostavljao. Gledao je kroz prozor kočije i počeo se diviti snazi sunca koja je sposobna prodrijeti i kroz debeli zid kočije. „Želio bih da sam sunce.“, reče sam sebi. Ponovo je njegova želja bila ispunjena i našao se kako u svemir šalje svoje zrake topline. Sve je išlo dobro neko vrijeme. Tada, jednog kišnog dana, pokuša prodrijeti kroz guste oblake, ali nije mogao. Uporno je pokušavao, ali mu nije uspijevalo. Onda je pak htio da postane oblak. Bio je promijenjen u oblak i dičio se svojom moći da može zamračiti sunce

KLESAR Živio jednom jedan klesar. Svaki bi dan odlazio u planinu klesati kamen.I dok je radio, pjevao je. Iako je bio siromašan nije želio imati više od onoga što ima, i zato ga nije bilo briga za cijeli svijet. Jednoga dana bio je pozvan da radi u dvorcu kod nekog plemića. Kada je ugledao veličanstveni dvorac, prvi put u životu osjeti muku želje i uzdahne: „Kada bih ja bio bogat! Tada ne bih morao zarađivati za život u znoju i muci kao što to

– sve dok se nije pretvorio u kišu. I tako je neko vrijeme živio kao kiša. Ali na svoju nesreću otkrio je da mu je velika stijena prepriječila put i bio je primoran teći oko nje.„Šta?“ povika. „Da je obična stijena moćnija od mene? Želim da postanem stijena.“ I odmah, evo ga kako se visoko dizao u planini. Jedva je imao vremena uživati u novom stanju kada začu čudan zvuk koji je dolazio ispod njega. Pogleda dolje i na svoj užas opazi čovječuljka kako udara krampom da bi od njegovih nogu odsjekao gromadu kamena.

sada činim.“ Zamislite kako je bio

„Šta?“ povika. „Bijedno

iznenađen kada je čuo

stvorenje poput toga da je

glas koji mu reče: „Tvoje

moćnije

je želja ispunjena. Od

divovske

stijene kao što sam ja?

sada, šta god zaželiš biće

Želim biti čovjek!“ I tako

ti ispunjeno.“

je ponovo postao klesar koji bi odlazio u planinu

Te su mu se riječi činile

rušiti kamen i tako u znoju

nerazumljivim sve dok se

te večeri nije vratio u

svoj

srcu, budući da je bio

našao veličanstven dvorac

zadovoljan s onim što jeste

kao onaj u kojem je radio.

i da živi od onoga što ima.

Zato klesar ostavi posao uživati u životu bogataša.

zarađivati

hljeb, ali s pjesmom u

svoju kolibu i umjesto nje

klesanja kamena i počne

muci

Radosav Čolaković, Pavle Popović i Sabahudin Hadžialić, 27.10.2010 u restoranu “Marijin Dvor” u Sarajevu...Zajedno u Gimnaziji i 30 godina kasnije...

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

114 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

DEADLINE: 20. 01. 2011 Two caricature festivals on productivity have already convened successfully and active participation of artists in depicting nonproductivity has taken place. Now the third caricature festival on productivity is on its way. All artists are hereby invited to contribute to the world productivity culture and do their parts on promoting such a social issue and passing it on to the next generation. This year, as past years, world thinkers and scholars working on productivity will delineate the judgment indices as follows: 1. Genuineness of works in innovation and creativity 2. conveyance of productivity concepts and its pedagogical aspect 3. relatedness to scientific and theoretical aspects of productivity (as efficiency and effectiveness) 4. skill and techniques employed Submitted works will fall under the two following categories: A) critiques on current situation B) directive works recommending wise solutions The latter, which deals with solutions, has a specific privilege over the first one. Hints on Theme: Productivity in Organizations Productivity at Home Productivity and Technology Productivity in Transportation Productivity and Human Resources Productivity and Urban Life Productivity in Education Productivity in Production and Industries Productivity in Banking, Finance and Fiscal Policy Productivity and ... Regulations: A maximum of 3 works Only original art works are accepted (computer based copies are also acceptable, provided that the prints are signed by the cartoonist. The computer version should be in TIFF format with 300-DPI resolution on a CD, and sent along with the print out.) NO photocopies or photographs will be accepted

The size of the works should be A4 or A3 There is no limit as for the techniques employed for cartoons. Art works must be submitted along with a completed application form, a passport size photo and the CV of the artist. The participating cartoons will not be returned The organizers will do their best to protect all submitted cartoons from any probable damage, but takes no responsibility of the damages. Secretariat of the festival reserves the right to publish and showcase the submitted cartoons. The published catalogue of the festival will be sent to all whose works are published. Therefore, apply care in printing your address and contact information in the application form. Signing the form means the artist has accepted all regulations of the festival. Send your works to the following address before 20/01/2011

Address: Festival Secretariat: Islamic Azad University, Science and Research Campus, Poonak Square, the End of Ashrafi Esfehani Highway, towards Hesarak, Faculty of Humanities, sixth floor, room No. 608 Telfax: 0098 21 44865231 Iran

Prizes: First prize: 3000 Euros and a Trophy Second prize: 2000 Euros and a Trophy Third prize: 1000 Euros and a Trophy The top ten works will be awarded by the festival sponsors.

The jury consists of international referees and include Art (caricature specialists), and science (Management thinkers) referees.

The Prizes awarding ceremony will be on the National Day of Productivity, May 22nd, 2011.

Send your questions to: info@productoon.com

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

115 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

The "Gruppo Grafico Marosticense" announces and organizes the 43th International Graphic Humour Exhibition "Umoristi a Marostica 2011". 1.The contest is open to all the cartoonists, illustrators and graphic artists from all over the world. It's possible to participate out of the competition. That request excludes the author from award of the prizes.

2. The theme of the contest is: INTERNET

3.The authors can participate with a maximum of 3 works (Cartoons or Strips) inherent to the theme proposed in connection with the man, his existence and the society, seen in humorous view-point. The works, for being able to be comprised all over the world beyond every linguistic barrier, will have to be without dialogue or texts. The works, realized with free technique, should be originals or digital prints numbered and signed by the author. The photocopies will not be accepted. The format of works is free, within a maximum of 60x60 cm. The works should bear the author's name, surname, address, email and possible title on the back. 4.The deadline for works reception is January 18, 2011 (based on the postmark). The works, accompanied by the author's entry-form, must be sent (pastage paid by the sender and without frames or glass) to the following address:

UMORISTI A MAROSTICA - PIAZZA CASTELLO 12 - 36063 MAROSTICA (VI) - ITALY

5.The acceptance of the works, the selection, and the assigning of the prizes are completely up to the Jury nominated by "Gruppo Grafico Marosticense". The Jury's decisions are final. 6.The Jury will award the following prizes: "International Grand Prix Scacchiera" and 12 Special prizes "Umoristi a Marostica". Other special prizes or honorary mentions may be awarded. 7. The results of the Jury will be given directly to all the articipating artists by email or mail and published on the web site www.umoristiamarostica. it within february 2011. 8.The opening ceremony and the prize distribution will have place on april 16, 2011 at Castello Inferiore of Marostica. The exhibition will remain opened till 29 may, 2011. 9. All the authors selected will receive a free copy of catalogue. All the other participants not selected may demand the catalogue compiling the module on the site www.umoristiamarostica.it 10.The prize-winning works will not be returned and will be included in the collection of "Umoristi a Marostica Museum" Only the original works of authors selected will be returned after the exhibition and with postage paid by "Gruppo Grafico Marosticense". The works of authors not selected and all the digital prints will not be returned. The authors selected may give their works to "Umoristi a Marostica Museum" in any case. 11.The "Gruppo Grafico Marosticense" reserves the right to authorize the reproduction of the work citing the author with the words "Taken from Umoristi a Marostica", without any payment. The "Gruppo Grafico Marosticense" is not responsible for transport damages.

12.The participation in the contest implies the complete acceptance of all the conditions and rules from the author. UMORISTI A MAROSTICA 2011. THEME: INTERNET. Deadline: january 18, 2011 Jury meeting: february 5-6, 2011 Opening and prize distribution: april 16, 2011 Exhibition: april 16 - may 29, 2011 JURY 2011 --- MASSIMO BUCCHI - graphic artist - President --- MATTEO BERTELLI - illustrator --- FERRUCCIO GIROMINI - journalist --- VALERI KURTU - cartoonist (Germany) --- ELZBIETA PIETRASZKO - Satyrykon organizer (Poland) --- ALESSANDRO TICH - journalist --- PIERO ZANOTTO - journalist --- GRUPPO GRAFICO MAROSTICENSE AND CITY CULTURE COINCILLOR OF MAROSTICA --- GIOX AND MAURIZIO MINOGGIO - cartoonists artistic directors of "Umoristi a Marostica" Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

116 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

71 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

FRANJA STRAKA, Srbijaâ&#x20AC;&#x201D;STRIP

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

FRANJA STRAKAâ&#x20AC;&#x201D;STRIP MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

118

FRANJA STRAKAâ&#x20AC;&#x201D;STRIP MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

119

120 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

FRANJA STRAKAâ&#x20AC;&#x201D;STRIP

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

121 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

René BOUSCHET, France ̶ s tripovi/karikature...comics/cartoons

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

122 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

René BOUSCHET, France ̶ s tripovi/karikature...comics/cartoons

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

123 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

René BOUSCHET, France ̶ s tripovi/karikature...comics/cartoons

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

124 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! Igor Smirnov, Russia ÂŠ 2010

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

125 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Petar PismestroviÄ&#x2021;, Austria ÂŠ 2010

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

126 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

PREDSTAVLJAMO KNJIGU NAJBOLJIH SVJETSKIH KARIKATURA WE ARE PRESENTING THE BOOK OF THE BEST WORLD CARTOONS

IV dio...Third part

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

127 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

128 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

129 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

130 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

131 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

132 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

133 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Projekat su zajedno pokrenuli Zoran Matić Mazos i Sabahudin Hadžialić, početkom 2010.g. Zbog prerane smrti kolege i prijatelja Mazosa, projekat je samo prolongiran za kratak period ali će biti realiziran tokom 2011.g. Pozivamo sve autore sa prostora svih republika i autonomnih pokrajina bivše Jugoslavije da nam do 15.3.2011.g. dostave po trideset odabranih aforizama, fotografiju (crno-bijela, 300 dpi, formata 1200 x 800 pixela) i biografiju ne dužu od desetak redaka kao i bibliografiju. Također je potrebno da nam na adresu (jednu od njih) dole navedenu dostavite posljednju objavljenju knjigu (u MS WORD formatu, PDF. formatu ili poštom). Žiri, sastavljen od eminentnih književnika i satiričara, će odabrati petnaest aforizama koji će biti uvršteni u ANTOLOGIJU EX-YU AFORIZMA pod nazivom: "PRVA ANTOLOGIJA EX-YU AFORIZMA" Svaki autor će biti predstavljen sa petnaest aforizama. Slogan naše knjige je NE POSTOJE BOLJI AUTORI, POSTOJE AUTORI! Urednik izdanja je Sabahudin Hadžialić, Sarajevo, Bosna i Hercegovina U planu je objavljivanje Eknjige do sredine 2011.g. ali i štampanog izdanja regionalnog karaktera do kraja 2011.g. Aforizme dostaviti na E-mail adresu: sabihadzi@gmail.com , odnosno na adresu: Sabahudin Hadžialić, Grbavička 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina do 15.3.2011.g. Izdavač, MaxMinus, drugi prvoga nedjeljnog elektronskog časopisa za političku satiru, humor, karikaturu i strip na Balkanu.

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

RODITELJSKA PAŽNJA

134

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

DIO DRUGI...predstavljamo vam više od 3500 odabranih viceva koje je za vas pripremio Pavle Popović (Srbija-BiH) 41 Mujo kuha jaje i kaže: - "To prokleto jaje, kuha se već dva sata i nikako da se smekša !"

52 Ubjeđuje Srbin Bosanca kako su Srbi izmislili šatrovački ,a Bosanac mu veli: - "Hajdi mi reci matere ti na šatro: Smeđe boje !"

42 Sretna ti Nova jebem ti staru !

53 - "Fato, uporno tvrdiš da te Mujo silovao s nogu, uza zid, a ti si od njega visočija za pola metra ! Kako ?" - "Nabio mi lonac na glavu i drž'o se za ručke !"

43 - Kako naučiti kita da pije pivo ? - Lako, otvoriš pivo i staviš kitu u usta ! 44 - Kako se zove pimpek sa noktom ? - Karapandža ! 45 Svet je pun budala koji misle da je svet pun budala. 46 - Hmmmm, bila je jako dobra i draga cura i svi su je voljeli. - Neki čak i više puta. 47 Rone dva jastreba Jadranskim morem. I vide pastrmku. 48 Mujo i njegova Fata sjede za ručkom prije nego će Mujo poći na posao kad zazvoni telefon... Javi se Mujo i reče: - "Oprostite pogriješili ste broj...!" Nije malo prošlo opet telefon zvoni, opet se javi Mujo, i opet ista priča... Taman kad su bili pri kraju ručka opet zazvoni telefon a Mujo ljutito podiže telefonsku slušalicu i nakon što je saslušao ljutito reče: - "Ma pajdo pogriješio si ! Nisu ovo informacije o stanju puteva, zovi informacije pa `nek ti oni `reknu !" Zatim se okrene Fati i reče: - "Ma vidiš kretena jest uporan...Već treći put uporno pita jel put slobodan !" 49 Pas koji laje nije dovoljno kuhan ! 50 - Kako Rusi rješavaju talačku krizu ? - Tako da pobiju sve taoce !

54 Momak kaže devojci: - "Ti si prelepa !" Hvala kaže devojka : Ali ne mogu isto reći o tebi !" - "Možeš, možeš !", kaže mladić: "ako bi znala lagati kao ja !" 55 - Koja je razlika između žene i švalerke ? - 30 kg ! 56 Dva Srbina idu u lov. Ubili su jelena i odluče da ga odvuku za noge do kamiona. Tuda naiđe jedan čovek i kaže im: - "Nije moja stvar da vam kažem kako da nešto radite, ali bilo bi vam lakše da uhvatite jelena za rogove i vučete.Ne bi vam smetali rogovi !" - "Ajd da probamo šta nam je on rekao !" Posle deset minuta, jedan "lovac" kaže drugom: - "Taj čovek je bio u pravu, mnogo je lakše !" - "Jeste !", kaže drugi: "ali sad smo mnogo dalje od kamiona !" 57 Pita veštica ogledalo: - "OGLEDALCE, OGLEDALCE KO JE NAJLEPŠI NA SVETU ?" Ogledalo: - "Pa Miss sveta glupačo !!!" 58 Razgovaraju Japanac i Bosanac o najvažnijim stvarima u životu: - "Meni je na prvom mestu Japan, na drugom mestu posao a na trećem porodica !", kaže Japanac. Bosanac ga gleda začuđeno i kaže: - "Bolan, kod mene sve obrnuto... na prvom mestu mi porodica, na drugom mestu posao... a tek onda Japan !"

51 Razgovaraju dva tajkuna. - "Ne mogu da spavam kaže jedan. Pun sam dugova. A ti ?" - "Ko beba !" - "Kako, kad si dužan kao i ja ?" - "Sat spavam, sat plačem !"

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

RODITELJSKA PAŽNJA

135

MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics! DIO DRUGI ̶ predstavljamo vam više od 3500 odabranih viceva koje je za vas pripremio Pavle Popović (Srbija-BiH)

59 Ulazi lijepa plavuša u trgovinu sa životinjama s namjerom da kupi neku egzotičnu životinju. Nakon malo razgledanja opazi kutiju sa žabama. Na kutiji je pisalo: Žablji seks! Jedna žaba 50$! Ako ne budete zadovoljni, vraćamo novac! Uputstva priložena. Plavuša pogleda oko sebe da li je neko gleda i šapne prodavacu za pultom: - "Uzimam jednu !" Prodavac uzme jednog žabca, da joj listić i kaže: - "Pažljivo sledite upute: 1.Istuširajte se . 2.Namirišite se najboljim parfemom. 3.Obucite seksi rublje. 4.Legnite u krevet i postavite žabca na pravo mjesto." Plavuša sve pripremi kako je pisalo i brzo legne u postelju, postavi žabca na pravo mjesto, ali na njeno iznenađenje ništa se nije dogodilo. Počela je kipjeti od bijesa, misleći da su je još jednom prevarili. Još jednom pročita uputstvo i opazi u donjem uglu listića sitnu poruku: Ako imate bilo kakvih problema, nazovite trgovinu sa životinjama. I ona odmah nazove. Muški glas na drugoj strani joj odgovori : - "Odmah dolazim !" Nakon pet minuta se začuje zvono. Plavuša otvori vrata i objasni: - "Vidite, napravila sam sve kako piše u uputstvu, ali ta se prokleta životinja samo sjedi tako i ništa se ne događa !" Muškarac sav zabrinut digne žapca, pogleda ga direktno u oči i ozbiljnim glasom mu kaže: - "A sad me dobro poslušaj! Ovo je zadnji put da ti ja pokazujem !"

62 Dva starija prijatelja razgovaraju: - "Godine prolaze !" - "Da !", kaže drugi: "pojebeš ženu dva puta i prođe godina !" 63 - Zašto su muhe najbolji novinari ? - ?!? - Zato jer odmah otkriju kada nešto zasmrdi ! 64 Ide dvometraš ulicom, a njemu u susret žena koja vodi dečaka. U mimohodu dvometraš se sagnu: - "Vama, gospođo svaka čast, a tebi mali jebem majku !" - "Zašto to radite ?!", zbunjeno će gospođa. - "Pa, znate, gospođo, kada se djeci jebe majka, mnogo brže rastu !" - "A, je li !? Vama je sigurno cijelo Sarajevo jebalo mater pa ste toliki porasli !" 65 Bolje kopat nos, nego...krompire. 66 - Zvanično je objavljeno da se Uskrs neće slaviti sledeće godine. - Pronašli su telo !

- "Gospodine, na osnovu vašeg crteža prepoznali smo nekoliko osumnjičenih. To su jedan tramvaj, jedna gorila iz zoo vrta i jedan frižider !" 70 Odredi SFOR na Kosovu jednog Srbina i jednog Albanca da se, za primjer ostalima, pobratime. U tu svrhu treba da zakolju i ispeku janje. Međutim svaki od njih se je vajkao da nema srca zaklati tako nedužnu životinjicu. Nakon dugog i mučnog natezanja, popustio je Srbin: - "Ajde bre, kad već moram, ću da ga krknem, samo daj mu tu svoju belu kapicu na glavu da mi bude lakše !" 71 Prije je mladić mogao pronaći djevojku koja je kuhala bolje od njegove majke, a sada može samo naći neku koja može popiti više od njegova oca. 72 Došli partizani u selo i upitaju seljake: - "Drugovi, bi li nam dali vode, jer smo toliko gladni da ne znamo gdje ćemo spavat ?"

73 U zagrebačkoj osnovnoj školi pita učiteljica đake za koga navijaju. Svi kažu za 67 Dinamo, jedino mali Ante za Hajduka. Kupio otac novi auto pa poveo sedmogodišnjeg sina na prvu vožnju. Kad su Učiteljica ga pita: - "Kako to Ante, cijeli razred za Dinamo se vratili, majka upita malog kako je bilo. Ovaj samo ti za Hajduka, zašto baš za Hajduka?" kaže: - "Jao mama, prekrasno. Usput smo pretekli - "Pa moj tata i moja mama navijaju za Hajduka, pa tako i ja !", kaže Ante. idiota, konja, devet kretena i tri Učiteljica sad već iznervirana kaže: majmuna !" - "Pa mislim stvarno, koji je to razlog, to 68 nema veze, šta da su ti, recimo, tata peder, 60 Sjede dva kauboja u salonu i ulaze dvije a mama kurva,a šta bi Ti onda ??!" Pokušao sam živjeti bez žena, cigareta i dame. Kaže prvi kauboj: - "A onda bi i ja navija za Dinama...! alkohola. - "Eno moje zaručnice !" Bilo je to najtežih pet minuta u mojem Pita drugi: 74 životu. - "A koja ?" Sjede Mujo i Suljo u kafani te veli Mujo Prvi izvadi pištolj, opali i kaže: Sulji: 61 - "Ona koja stoji !" - "Suljo bolan, daj mi jedan cigar da Došao Mujo kod doktora kad ono na vratima zadovoljim pluća..!", a njemu Suljo: piše: prvi put usluga 100 eura, drugi 69 - "Evo ti kurac pa zadovolji šupak !" put 50 eura. Lopovi obili Pikasu stan, sve mu odnijeli. Stao Mujo pa konta, konta i uđe. Kaže Pozvao on policiju, i pošto u to vrijeme doktor: nije bilo foto robota, on im predloži da - "Dobar dan !" nacrta lopova iz sjećanja. Nacrta on A Mujo: lopova, dade to policiji. Nakon nekoliko - "Dobar dan doktore, EVO MENE dana kuca mu policija na vrata. Policajac OPET !!!" mu kaže: Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

136 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Jordan Pop Iliev, Macedonia ÂŠ 2010

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

90 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Jordan Pop Iliev, Macedonia ÂŠ 2010

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

138 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Ashmarina Stanislav Russia ÂŠ 2010

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

139 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Ashmarina Stanislav Russia ÂŠ 2010

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

140 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Bayram Hajizadeh, Azerbaijan ÂŠ 2010

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

141 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

MaxMinus plus...VIJESTI/VESTI/NEWS

Najavljujemo...od broja 14...2.12.1020.g. “DOBRI VOJNIK ŠVEJK” JAROSLAVA HAŠEKA EKSLUZIVNA PRAVA - ENGLESKI PREVOD od strane Zenny K. Sadlon We are announcing ... As of the number 14 .. 2.12.1020.g. "GOOD SOLDIER Svejk” Jaroslav Hasek EXCLUSIVE RIGHTS English translation by Zenny K. Sadlon for Sabahudin Hadzialic on 25.11.2010.g.

Besplatan primjerak,ako se drugačije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)

142 MaxMinus, second of the first electronic weekly journal for political satire, humor, cartoons and comics!

Besplatan primjerak,ako se drugaÄ?ije ne naredi (free copy, if the order is not given differently)