Tražimo konkretne odgovore Ovo je malo uputstvo dijaspori, kad nam u goste dođu bh. političari, da ih konkretno pitamo: Zašto od završetka rata pa do danas zahtjevi bh. dijaspore nisu riješeni? Bosanskohercegovačkim građanima u dijaspori sigurno je poznato, da bi se u oktobru 2022. godine trebalo da održe Parlamentarni izbori u Bosni i Hercegovini. Predizborna kampanja u našoj domovini nikada i ne prestaje, ali u zadnjih pola godine vidimo, da je krenula intenzivno širom dijaspore. Članovi raznih političkih opcija iz BiH koriste svaki dolazak u dijasporu da podsjete bosanskohercegovačke glasače van domovine na važnost registracije za predstojeće glasanje, obavezno naglašavajući kako je bh. dijaspora itekako bitna za Bosnu i Hercegovinu. Naravno, kao i svi političari u svijetu, obećavaju sve i svašta. Ti susreti su prilika da ih podsjetimo šta je bh. dijaspora sve tražila od državnih organa Bosne i Hercegovine, a šta je dobila. Ovo je malo uputstvo, kada vam u goste dođu bh. političari, da ih konkretno pitate: "Zašto od završetka rata pa do danas zahtjevi bh. dijaspore nisu riješeni?” Ovo uputstvo nije upereno protiv ijedne pojedinačne stranke, već se odnosi na sve političke partije koje su participirale u vlasti od završetka rata pa do danas. A na vlasti su bile sve značajnije partije koje djeluju u Bosni i Hercegovini. Prije nego što pođete našim političarima postavljati pitanja, prvo ih podsjetite: Da u bh. dijaspori trenutno živi više od dva miliona bh. građana koji svojim finansijskim donacijama i ulaganjima predstavljaju najveće
20
ŠEHER
BANJA LUKA
investitore u domovinu. Naime, zvaničan iznos doznaka iz dijaspore za prošlu godinu iznosio je oko 2,5 milijarde KM, a nezvanično, ta cifra je trostruko veća. Uz to treba dodati da je od 2000. godine do danas bosanskohercegovačka dijaspora u privredu Bosne i Hercegovine „ubrizgala“ oko 55 milijardi KM nepovratnih sredstava. Iz Centralne banke navode da posljednjih godina novčane doznake iznose oko osam posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Ovo vam govorimo zbog toga da imate u vidu značaj bosanskohercegovačke dijaspore za održavanje socijalnog mira u domovini. Uz to, nemojte zaboraviti spomenuti odnos bh. političara prema dijaspori tokom pandemije gdje su se ponašali kao “Slon u staklarskoj radnji” i ponovo su pokazali da apsolutno nemaju razumijevanja za svoje državljane koji žive van granica domovine. Dovoljno je prisjetiti se “organizovanog” povratka bh. državljana iz evropskih zemalja, potom šatorskih karantina na granici, pa onda karantina u studentskom domu na Bjelavama. Tačku na “I” su stavili kažnjavanjem bh. građana pri povratku u zemlju, a koji nisu imali validne bh. pasoše, naravno, granični policajci kazne su počeli pisati prije nego što su ovu mjeru objavili u medijima. Četvrt vijeka bh. dijaspora od nadležnih vlasti u Bosni i Hercegovini traži rješavanje bitnih pitanja od značaja za bh. dijasporu. Od završetka rata do danas u više navrata mnoge bh. organizacije, mediji i istaknuti pojedinci iz dijaspore zvanično su na raznim kongresima, manifestacijama i direktnim sastancima isticali te svoje zahtjeve i u pismenoj formi dostavljali Predsjedništvu, Vladi, nadležnim ministarstvima Bosne i Hercegovine te OHR-u. Nažalost, do sada nije bilo sluha za njihovo rješavanje.