Seher Banja Luka 75

Page 26

Prekinuti krugove zla 80 GODINA OD ZLOČINA U DRAKULIĆU (I 81 GODINA BANJALUČKE REZOLUCIJE) Spomenik žrtvama zločina u Drakuliću

Piše: Dinko OSMANČEVIĆ Drakulić, mjesto zlokobnog imena, nekada selo, a sada prigradsko naselje, udaljeno je od centra Banjaluke svega šest kilometara. Zajedno sa susjednim Šargovcem i Motikama, bilo je poprište jednog od najmonstruoznijih zločina u Drugom svjetskom ratu, o kome se, nažalost, relativno malo znalo. Krvavi pohod Tog snijegom okovanog, 7. februara 1942., u ranim časovima, pripadnici II Poglavnikove tjelesne bojne i VII ustaške bojne,

dakle ustaše iz Zagreba i Banjaluke, započeli su svoj krvavi pohod. Najprije su pobijeni rudari iz rudnika Rakovac, njih pedesetak iz noćne i jutarnje smjene, a potom su zločinci nastavili zločinački pir nad nedužnim mještanima ova tri sela. Žrtve su bili pretežno djeca, žene i starci, pošto su odrasli muškarci uglavnom bili u njemačkim logorima, nakon kapitulacije Kraljevine Jugoslavije. Do 14 sati, tog dana, više od 2.300 duša likvidirano je na najmonstruozniji način, noževima, sjekirama, maljevima, bez ispaljenog metka. Smrt je pokosila 551 dijete do 14 godina starosti. Počinioce je predvodio nadporučnik Josip Mišlov, u pratnji petrićevačkog fratra, Miroslava Filipovića (redovničko ime fra Tomislav), a zločin je isplanirao ustaški stožernik, Viktor Gutić. Veliki župan u Banjaluci, pukovnik Aleman, izvijestio je Ravnateljstvo za javni red i sigurnost u Zagrebu o pogromu tog 7. februara, a njemački general Edmund Glaise von Hostenau, i sam zgrožen nad

svirepošću, a i u strahu od mjesne pobune, tražio je kaznu za Filipovića. Inače, Miroslav Filipović rođen je u Jajcu 1915. Nakon školovanja, zaređen je u Sarajevu, 3. septembra 1939. godine. Rat ga je zatekao u samostanu na Petrićevcu. Nakon učešća u zločinu, a malobrojni preživjeli su ga prepoznali, suspendovan je iz Franjevačkog reda, a 10. jula je i isključen. Krajem februara 1942., Filipović se obreo u Zagrebu, u zatvoru, da bi ubrzo bio pušten, te postavljen za zapovjednika logora Jasenovac (10.6.1942-27.10.1942) i logora Stara Gradiška (27.10.1942-27.3.1943.). Zbog monstruoznosti pokazanih u tim logorima, prozvan je fra sotona! Nakon sloma NDH, Filipović početkom maja 1945. bježi u Austriju i predaje se Britancima. Britanci ga isporučuju jugoslovenskim vlastima, a Vojni sud komande grada Zagreba osudio ga je 1946. na smrt vješanjem. Idejni tvorac drakulićkog pogroma,Viktor Gutić, rođen je u Banjaluci 1901. Bio je

Fra Sotona 26 Š E H E R

BANJA LUKA


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook

Articles inside

Budi dio hajra

2min
pages 58-60

Vicevi

4min
pages 56-57

Habitat Culture Fest

10min
pages 54-55

Lov u srednjoj Bosni

4min
pages 52-53

Trajni svjedok

4min
pages 48-49

Tarzanova rijeka

3min
pages 46-47

“Svega u božijoj bašti”

2min
pages 50-51

Bosna žubori nad pitomim krajem

4min
pages 44-45

In memoriam: Suada Đelić Mulaomerović

3min
pages 32-33

Moja raja sa Studenca

8min
pages 36-37

Putopis: Istanbul

8min
pages 28-31

Gorka istina

3min
pages 42-43

Kontinuitet nasilja

3min
pages 38-39

Pjesma uvijek nađe put

3min
pages 40-41

Kad se riječi spletu

3min
pages 34-35

Prekinuti krugove zla

4min
pages 26-27

Sjećanje: Gospodska ulica

2min
pages 24-25

Perači mozga i para

1min
page 13

Domovina je više od datuma

6min
pages 9-11

Posrbljeni Rusi

8min
pages 17-19

Poruke mira, prijateljstva i ljubavi

6min
pages 6-8

Godišnja skupština Saveza Banjalučana u Švedskoj

3min
pages 4-5

Tražimo konkretne odgovore

5min
pages 20-21

Kolumna: Razglednice

16min
pages 14-16

Odbijamo da se ne zalažemo za pristojnost, dobrotu i mir

2min
pages 22-23
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.