Veliki grad Male sirene

Za ovih, uskoro trideset godina bitisanja u Švedskoj, veliki grad koji sam najviše vidio u prolazu, je svakako Kopenhagen. Kroz njega sam, na putu za Evropu, prolazio mnogo puta vozom, autobusom ili vlastitim autom. Rijetko sam se zadržavao u samom gradu, tek nekoliko puta. Morao sam tu grešku kad-tad ispraviti i temeljito obići najveći skandinavski grad, saviše od dva miliona stanovnika.

Kopenhagen nudi pregršt interesantnih turističkih atrakcija i u njemu nije nikad dosadno. Danci su po mnogim anketama, u zadnjih 40-50 godina, najsretniji ljudi na svijetu. Mnogo je parametara koji to dokazuju, a da je to istina, uvjerio sam se i ja boraveći u glavnom gradu, pogotovo vikendom. Eksperti u ovoj oblasti ističu važne postulate danskog odgoja: usredotočenosti na igru, iskrenost, empatiju i društvene vještine, a zanemaruju nepotrebne negativne informacije. Osim što svojim stanovnicima nudi savršenu ravnotežu poslovnoga i privatnoga života, besplatno visoko obrazovanje i besprijekoran vozni red autobusa, vozova, metroa, ostatak svijeta nadmašuje i po broju zapaljenih svijeća po kućanstvu. Danska formula za Lykke - Sreća je život dostojan čovjeka, sa slobodom govora, socijalnim mirom i visokim životnim kvalitetom. Često se spominje i riječ Hygge, koja je sinonim za udobnost, ugodnost, druženje i neformalni stil života.

Historija

Kopenhagen (København) - Trgovačka luka zvanično se prvi put spominje u 11. vijeku, a oko 1000. godine osnovali su ga kralj Sven I i njegov sin Knut II Veliki. Zanimljivo je sagledati, koja je sila bila Danska u to vrijeme, jer je Knut II Veliki bio istovremeno i kralj Engleske, a vladao je i Švedskom, Norveškom, Islandom, Grenlandom i sjevernom Njemačkom. U to vrijeme bilo je to malo ribarsko središte, a počeo se širiti kada biskup Absalon Hvides (1167–1168.) gradi zamak za odbranu naselja. Kopenhagen postaje sjedište biskupije i počinje se naglo razvijati i širiti. Status grada dobija 1254. godine, a 1536. godine postaje prijestolnicom danskog kraljevstva.

Plan grada Kopenhagena je u velikoj mjeri djelo Kristijana IV, koji je dao podići niz monumentalnih zdanja u gradu, kao što su Berza, Holmens Kirke, zamak Rosenborg i Tøjhuset. Godine 1658.

švedski kralj Karl X Gustav napao je Kopenhagen, ali je grad za dlaku uspio da se odbrani od švedske opsade, što je Kopenhagenercima dalo veći prestiž i autonomiju.

Ubrzani razvoj grada je zaustavljen nemilim događajima. Prvo je epidemija kuge pogodila Kopenhagen 1711. godine, grad je i gorio u dva navrata, 1728. i 1795. godine, a bombardovala ga je engleska flota u bici kod Kopenhagena (1807.), kada je uništen veliki dio starijeg grada. Međutim, početkom ubrzane industrijalizacije u 19. vijeku grad napreduje u mnogim segmentima. Gradske zidine Kopenhagena, koje postoje od srednjeg vijeka, srušene su i zamijenjene zelenim površinama i počelo se urbanim razvojem grada. Krajem 19. vijeka, tadašnji ministar J.B.S. Estrup i kralj probili su beznadežno zastarjelu odbrambenu strukturu koja je nazvana Vestenceinten, a sada se popularno zove Vestvolden. To je dovelo do urbanog planiranja koje se uglavnom fokusiralo na izgradnju gustih, kompaktnih naselja. Rezultat sam i sam vidio, gusto naseljena moderna naselja i zelene površine daju jednu lijepu uređenu cjelinu.

Dva svjetska rata su pogodila dansku prijestolnicu. Prvi svjetski rat je donio u grad nezaposlenost, socijalne probleme i siromaštvo. Velike probleme su izazvala ogromna minska polja koje su postavile danska, švedska i njemačka mornarica. Otvoren je bio samo uski otvor. U drugom svjetskom ratu bilo je još gore. Danska je bila okupirana od 9. aprila 1940. do 5. maja 1945. Najspektakularniji događaj tokom njemačke okupacije bio je onaj kada je 21. marta 1945. RAF bombardovao štab Gestapoa u Shellhusetu i kada je veliki broj političkih zatvorenika uspio da pobjegne, a arhive Gestapoa su uni- štene. Tokom završetka okupacije, danska policija je ukinuta i izbio je period bezakonja. Bilo je to teško vrijeme u cijeloj Evropi, a od tada ova država i njen glavni grad samo napreduju, tako da se danas može reći, da je ovo područje blagostanja.

Znamenitosti

Kao i svaki veliki grad, a uz to i najvažniji i najveći u svojoj zemlji, Kopenhagen ima mnogobrojne značajne kulturne, historijske, religijske, političke i druge znamenitosti. Dvorci, muzeji, crkve, gradsko jezgro, luka, stari hoteli, brojni monumenti, zabavni parkovi ... Treba stvarno dosta vremena i dobre volje, da se barem oni najvažniji objekti posjete. Kopenhagen je zaista lijep i interesantan grad i ima se šta vidjeti. Pa da počnemo skraljevim dvorcem koji je stvarno monumentalan i, čini mi se, veći nego štokholmski.

Christianborg - Dvorac Kristijanborg

Zamak Christiansborg je smješten na Slotsholmenu u Indre Byu, u strogom centru grada. To je danas najvažnija danska građevina jer se u njegovom sklopu nalaze Folketing - Danski Parlament, Državno ministarstvo, Vrhovni sud Danske, sjedište Danskog premijera, a tu je i velika kraljevska konjušnica. Zanimljivo je da kraljevska porodica još uvijek koristi dijelove dvorca za svoje potrebe, uključujući prostorije kraljevskog predstavništva, crkvu zamka Christiansborg i De Kongelige Stalde - Kraljevsku konjušnicu. Prvi prethodnik zamka, Absalonov zamak, sagradio je 1167. godine biskup Absalon, a sadašnji dvorac i danas se nalazi na istom mjestu. Hanza je prisilila Dance da sruše Absalonov zamak 1369. godine. Sagrađen je novi dvorac i od 1417. godine pa nadalje bio je stalni kraljevski dvorac. Trajalo je to nekoliko vijekova i zbog dotrajalosti je morao biti srušen.

Od 1731. Do 1745. Godine na tom mjestu je izgrađen novi kraljevski dvorac, prema crtežima, između ostalih, E.D. Häusser i Nicolai Eigtved, u rokokou. Ovaj dvorac se zvao Christiansborg Castle. Prvi dvorac Christiansborg opisuje se kao veličanstvena barokna palata. Kada je završen 1745. godine, spominjao se kao najveći kraljevski dvorac u sjevernoj Evropi. Nažalost, izgorio je do temelja u velikom požaru 1794. Obnavljan je još dva puta, a sadašnji izgled je dobio u godinama 1907-1928. i to u moderniziranom baroknom stilu prema crtežima Thorvalda Jørgensena. Ovi crteži se uglavnom odnose na prošlu istoriju zgrade.

Dvorac-Zamak je stvarno impozantan. Trebalo mi je dosta vremena da ga cijelog obiđem. Melkina nije mogla, a ni htjela pratiti moj tempo, pa se odmarala na prelijepom popločanom trgu ispred ulaza u dvorac. U obilasku dvorca, koji je sam za sebe ogroman muzej, nalazi se nekoliko muzeja: Jevrejski, Royal Arsenal muzej, Thorvaldssens muzej. Svi su sadržajni i dobro posjećeni. Glavna atrakcija je velika svečana dvorana s bogatim tapiserijama. Dvorcem dominira prekrasan toranj visok 106 metara. Zanimljiva je i kraljevska kuhinja i biblioteka. Nezaobilazan je obilazak i kraljevske konjušnice s prostranim jahačkim stazama. Znali su kraljevi i njihove porodice uživati u blagodetima svoje moći. Danska je monarhija i, iako je uloga kralja danas jako simbolična, kraljevska porodica je uvijek pri vrhu popularnosti, slično kao i u Švedskoj.

Amalienborg - Amelijin Dvorac

Ovaj dvorac je danas sjedište kraljevske porodice i u njemu živi današnja danska kraljica Margrethe, kćerka kralja Fredrika IX. Dvorac ima oblik dvorskog kompleksa koji se sastoji od četiri zasebne palate. Palata Christian 7:s palæ, Christian 8:s palæ, Christian 9: s palæ i Frederik 8:s palæ. Mjesto je dobilo ime po kraljici Sofiji Amaliji jer je tokom 17. vijeka za nju bio izgrađen dvorac, koji je potom izgorio. Nekoliko porodica je kasnije dobilo dozvolu da tamo grade svoje privatne palate. Palatu je između 1748. i 1760. godine u rokoko stilu sagradio Nicolai Eigtved. Palate su korištene kao četiri zasebne privatne rezidencije do 1794. godine, kada su kupljene kao rezidencije za kraljevsku porodicu nakon što je zamak Christiansborg izgorio.

Imali smo sreću, da se nađemo na ogromnom trgu ispred dvorca kada se tu vršila smjena straže kraljevske garde. To je posebna atrakcija za sve posjetioce ovog značajnog dvorca i garda je jedan od simbola glavnog grada Danske. U dvorištu između palata, nalazi se konjička statua Fredrika V, koju je platila Azijska kompanija, a koju je izgradio francuski skulptor, Žak Sali1771. godine. Statua je visoka 12 metara, a teška 22 tone.Uz ovaj komleks se nalazi i najveća danska crkva- Frederiks kirke, poznata i po nazivu Mramorna crkva–Marmorkirken.

Rosenborgslot - Dvorac Rosenborg

Jedan od prioritetnih ciljeva posjete Kopenhagenu svakako je ovaj prelijepi dvorac, rađen u stilu Holandske renesanse i sada pret- voren u muzej. Uvijek je oko dvorca mnoštvo znatiželjnika i turista. Nalazi se u Kongens Haveu – Kraljevskom parku, u središtu današnjeg Kopenhagena. Posjeduje brojne dragocjene kraljevske stvari od 17. vijeka pa nadalje, uključujući danske kraljevske dragocijenosti, dragulje i nakit koji se čuvaju u četiri sefa. Vrijedni pažnje su porculanski servisi i kraljevska odjeća iz tog doba. Početkom 17. stoljeća, kralj Kristijan IV kupio je veliku površinu zemlje neposredno izvan istočnog gradskog zida Kopenhagena. Područje je uređeno kao park “Kongens Have”. Ovdje je 1606–1607. godine sagradio dvospratni cigleni “List” sa stepenastim tornjem. Ova kuća je još uvijek dio južne polovice sadašnjeg dvorca. Nakon dogradnje, kralj je odlučio proširiti dvorac, što je učinjeno između 1613. i 1615. godine. Kralj se mogao useliti u svoj dvorac, ali su radovi na preuređenju nastavljeni sve do 1624. godine. Dvorac je tada dobio treći sprat, koji je u potpunosti zauzela velika viteška dvorana. U čast vjenčanja svog sina, 1634. godine, Kristijan IV je sagradio sadašnju stepenišnu kulu zamka.

Dvorac Rosenborg, čije se ime prvi put pominje 1624. godine, bio je okružen jarkom s pokretnim mostom. Za razliku od srednjovjekovnog kraljevskog dvorca unutar grada, sa spojenim kućama i skučenim prostorima, Rosenborg je izgledao kao dvorac potpuno u duhu vremena. Zanimljivo je pomenuti da je vlasnik Kristijan IV aktivno učestvovao u projektovanju i izgradnji dvorca. Rosenborg, koji je još uvijek u vlasništvu danske kraljevske kuće, karakterizira veliki broj dobro očuvanih okoliša iz perioda od 1624. do oko 1710. godine kada je kraljevska porodica živjela u dvorcu. Postoji i veliki broj predmeta koji pripadaju danskoj kraljevskoj kući. U podrumu dvorca smještena je takozvana “riznica”. Između ostalog, izloženo je i sjajno sedlo Kristijana IV u kojem je jahao prilikom krunisanja u Kopenhagenu 1596. U podrumu se nalaze i kraljeve bačve s još očuvanim vinom iz prve polovine 17. vijeka. Dio dvorca je pripadao kraljici i njenoj sviti, a impozantne su svečane dvorane, posebno Viteška sala i ogromni kraljev toalet. Kada je tu živio, kralj Fredrik IV je ostavio u dvorcu fenomenalne staklene figure koje je dobio na poklon od venecijanskih majstora prilikom svoje posjete Veneciji. U pravom smislu riječi, ovo je dvorac iz bajke smješten u jednom od najljepših dijelova grada.

Kastellet - Citadela Frederikshavn - Tvrđava Fredrikshavn

Na samom kraju središnjeg jezgra grada nalazi se ova interesantna historijska utvrda i veoma blizu je Male sirene, još jednog od mojih zacrtanih ciljeva posjete Kopenhagenu. Kastellet je jedna od najbolje očuvanih tvrđava u sjevernoj Evropi, a sadrži pet bastiona: Kraljev, Kraljičin, Grofov, Princezin i Prinčev. Utvrda ima i svoju crkvu, (od 1902. župna crkva župe Kastel), te mlin - vjetrenjaču. Utvrdu je osnovao kralj Kristijan IV 28. oktobra 1624. Predviđeno je da se ovdje izgradi dvorac, ali takav projekat nije izveden iz fi- nansijskih razloga. Nakon švedske opsade Kopenhagena, 1658-1660., holandski inženjer Henrik Ruse (kasnije Rysensteen) je pozvan da obnovi i dogradi redutu. Nazvana je Citadelet Frederikshavn, ali je poznatija kao Kastellet. Za razliku od ostatka bedema Kopenhagena, Kastellet nije bio usmjeren samo na neprijatelja, već je mogao biti usmjeren i na grad. Topovi su se mogli okretati i uperiti u kraljeve podanike. Danas je u vlasništvu oružanih snaga, a koristi se kao rezidencija načelnika obrane (Kommandantgården) kao i niz manjih organa vlasti. Tu su i dodatne uslužne rezidencije. Kastellet je zaštićen i tako funkcionira i kao vojni prostor, kulturno-historijski spomenik, muzej i park. Obilazio sam ga temeljito, uzelo mi je dosta vremena, ali se isplatilo. Toliko je tu zanimljivih i dobro očuvanih objekata, a sa svih strana se pruža divan pogled na dijelove grada, luku, kanale i more. Posebno mi se svidjela vjetrenjača. Nekad je u gradu bilo 16 vjetrenjača, sada je aktuelna samo ova i još je u upotrebi. Izgrađena je 1847. godine, na istom mjestu gdje je bila stara koja je uništena u oluji.Služila je za mljevenje pšenice i kukuruza u slučaju neprijateljske opsade. Ima podatak da je ruska kraljica jela za doručak kašu od brašna iz ovog mlina. Zanimljiv je stari zatvor u kojem je svojedobno engleski istraživač i gusar, John Norcross, od- ležao 32 godine, a polovinu u drvenom kavezu. Kakav „human zatvor” u poređenju sa sadašnjim skandinavskim zatvorima. U tvrđavi se vrši svakodnevna smjena straže, a tvrđava ima dva prelijepa ulaza. Opasana je vodom što znači da je smještena na malom ostrvu. Vidio sam mnoštvo različitih ptica. Melkina me čekala kraj prekrasne engleske crkve i onda smo se uputili ka najposjećenijem simbolu grada - Maloj sireni.

Den lille havfrue - Mala Sirena

Poslije duge kilometarske šetnje stigosmo i do ovog gradskog simbola. Mala sirena je švedska bronzana skulptura Edvarda Eriksena. Visoka je samo 1,25 metara i na prvi pogled ne čini se nešto posebnim remek djelom. Ali pošto simbolizuje izgubljenu ljubav, postala je veoma priljubljena i posjećuje je svakodnevno hiljade ljudi. Rad je predstavljen 23. avgusta 1913. Edvard Eriksen je stvorio skulpturu nakon što je H.C. Andersenova bajka, izvedena u kraljevskom pozorištu, a inspirisana baletskom igračicom Ellen Price, koja je izvela ulogu sirene. Mnogi vjeruju da je Elen Prajs bila model, ali u stvari to je samo glava za koju je Elen Prajs trebalo da bude model, dok se ostatak tijela sirene mora pripisati prelijepoj supruzi vajara Edvarda Erihsena, Elini. Eline Eriksen je modelirala za svog muža tokom izrade više od 350 sati. Razlog zašto je vajarova supruga sjedila kao model je taj što Elen Prajs nije željela da sjedi kao goli model za Edvarda Eriksena.

Bajka govori o sireni koja je spasila princa poslije brodoloma i, naravno, zaljubila se u njega. Kako bi ostala s njim pretvorila se u ženu ali je izgubila glas. Ako princ oženi drugu ženu, ona će se pretvoriti u morsku pjenu. Tako je i završila ova Andersenova bajka napisana 1837. Djelo je u nekoliko navrata bilo izloženo vandalizmu. Dva puta joj je odsječena glava, jednom ruka, jednom je srušena eksplozivom, a više puta su je farbali različitim bojama. Osim toga, statua je u nekoliko navrata oslikana ili obučena u Djeda Mraza, burku i švedski i norveški fudbalski nacionalni dres. Ova sadašnja skulptura nije original. Ona se čuva u vlasništvu nasljednika kipara Eriksena. Druge kopije Male sirene mogu se naći u SAD-u, Kanadi, Velikoj Britanijii mnogim evropskim državama. Rijeka ljudi je čekala da se uslika sa Malom sirenom, pa tako i mi nismo bili izuzetak.

Rundetaarn – Okrugli Toranj

Ovo je jedna od najpoznatijih građevina u Kopenhagenu i izgrađena je u ime kralja Kristijana IV, a dizajnirao ju je arhitekta Hans van Steenwinckel. Rundetaarn je izgrađen u 17. vijeku, tačnije, kamen temeljac položen je 7. jula 1637. godine, a kula je završena 1642. godine. Toranj je dio objekta Trinitatis, koji je izgrađen da bi tadašnjim učenicima i studentima pružio astronomsku opservatoriju, univerzitetsku biblioteku i studentsku crkvu Trinitatis kirke (Trojstvena crkva). Trinitatis kirke je završena tek 1656. godine, a biblioteka 1657. godine. Kula je visoka 36 metara i prečnik joj je 15 metara. Nema stepenica, već ima kamenom popločanu spiralnu stazu širine 5,6 metara koja vodi do platforme za posmatranje na krovu. Nije se baš lako popeti na vrh, ali se putem može vidjeti ulaz u crkvu, biblioteku, izložbene prostore, razne odaje i toaleti. Zanimljiv podatak je da je Petar Veliki dojahao na vrh kule 1716. godine, a istim putem je jahala i njegova supruga Katarina sa četiri konja. Kao dodatna turistička atrakcija postavljen je stakleni pod koji omogućava da se vidi jezgro tornja na 25 metara iznad zemlje. I ja sam se zavukao u taj mali dio tornja i uslikao jezgro tornja.

U vrijeme kad sam ja bio u posjeti ovom čudesnom zdanju, u izložbenom prostoru se održavala veoma interesantna izložba svjetskog dizajna, pa sam s pažnjom pregledao sve izložene različite objekte od drveta, metala, tkanine, kartona i.t.d. Na kraju sam se popeo na platformu sa koje se pruža prekrasan panoramski pogled na sve dijelove Kopenhagena, a posebno je lijep vidik na Öresund most koji spaja ovaj grad sa Malmeom, tj. Dansku i Švedsku.

Tivoli – Tivoli

Ovaj impresivni zabavni park, ideja novinara Georga Carstensena, osnovan je 1843. godine (inauguracija je održana 15. avgusta). Nalazi se u strogom centru grada, uz željezničku stanicu. Preko puta mu je Gradska vijećnica i spomenik majstoru bajki Andersenu. Ovaj komleks sadrži ogromne tobogane, razne vožnje, karusele - vrtuljke, koncertne dvorane, restorane, mjesta za odmor, različite performanse, otvoreno pozorište, a kao takav bio je uzor drugim zabavnim parkovima kao što su npr. Liseberg u Geteborgu. Sa više od četiri miliona posjetilaca godišnje, Tivoli je danska turistička destinacija broj jedan. Zabavni park je najveći u Skandinaviji, u smislu broja godišnjih posjetilaca. Kopenhagen ima dugu tradiciju kada su u pitanju zabavni parkovi, a isto tako poznati Bakken je otvoren 1583. godine i najstariji je u Evropi. Tivoli je također postao druga riječ za zabavni park općenito. U Tivoliju se može naći više od 20 atrakcija i tri rolerkostera. Najstarija i najpopularnija atrakcija u Tivoliju je Roller Coaster, jedan od najstarijih tobogana na svijetu koji još uvijek funkcionira, izgrađen 1914. godine. Više od milion putnika doživi ovu klasičnu vožnju svake godine. Park je prepun spektakularnih at- rakcija, a posebno se izdvaja vrtuljak “The Star Flyer”, sa ljuljačkama na visini od 80 metara. Odatle se pruža veličanstven pogled na Kopenhagen i most Öresund. Moja supruga nije bila zainteresovana za ove testove hrabrosti i andrenalina, pa ću pomenute atrakcije isprobati slijedeći put.

U svim gradovima koje sam posjetio svojom ljepotom i arhitetonskim stilom dominiraju vjerski objekti, tako da ni Kopenhagen nije izuzetak. Kako u većini dijelova grada nema ogromnih visokih zgrada, još se više ističu tornjevi crkava i daju neobičan šarm gradskom izgledu. Nabrojat ću nekoliko najznačajnijih i najljepših crkava, a u mnoge sam ušao i razgledao interijere. Obilazeći gradske četvrti prolazio sam pored dvedesetak crkava, u neke sam ulazio, a neke samo fotografisao. Zanimljivo je, da sam u jednoj od crkava primijetio da se nešto dešava, puno je tu svijeta ulazilo. A unutra u velikoj sali prodavali su ploče i knjige. Kako sam ja veliki ljubitelj vinila, zadržao sam se tu podugo.

Vor Frelsers Kirke

Ova prekrasna i interesantna crkva nalazi se na području Christianshavna. Karakteriše ga njegova crna i zlatna kula s površinskim stubištem i mnogim manjim zvonima u središnjem velikom crkvenom zvonu. Interijer je veoma bogat, a crkva je magnet za turiste koji imaju volje da se popnu na njen vrh odakle je fantastičan pogled na Kopenhagen. Toranj je okružen spiralnim vanjskim stubištem i treba dosta snage da se dođe do vrha. Crkva je građena od 1682. do 1696. pod vodstvom danskog arhitekta i umjetnika Lamberta van Havena. Crkva se spominje u romanu Žila Verna„ Put do središta zemlje”.

Sankt Petri Kirke

Saint Petri Kirke je njemačka evangelističko-luteranska crkva, jedna od najstarijih sačuvanih crkava u gradskom središnjem dijelu Kopenhagena. Dansko ime crkve je Sankt Peders Kirke, a njemačko St.-Petri-Kirche. Nalazi se u Latinskoj četvrti. Crkva je sagrađena početkom 14. vijeka. U samoj crkvi, a i u vanjskom groblju, sahranjene su mnoge značajne danske historijske ličnosti, poznati pisci, umjetnici, biskupi i političari.

Frederiks kirke

Frederiks Kirke, takođe je poznata kao Mramornacrkva (“Marmorkirken”), koju je dizajnirao arhitekt Nicolai Eigtved 1740. godine, zajedno s ostatkom okruga Ova crkva ima najveću crkvenu kupolu u nordijskim zemljama saprečnikom od 31 metra. Kupola je postavljena na 12 lijepo oblikovanih zidova. Arhitekt je vjerovatno bio inspiriran najpoznatijom crkvom Svetog Petra u Vatikanu. Kako sam bio i u toj crkvi, mogu reći da je tačno. Kamen temeljac je položio kralj Fredrik V 31. oktobra 1749. godine. Međutim, zbog ograni- čenog budžeta ova crkva je stojala neizgrađena punih 150. godina. Sadašnja crkva konačno je završena nakon modificiranih crteža Ferdinanda Meldahl i otvorena je 19. avgusta 1894. godine. Interijer crkve je bogat, a dominira veliki oltar i lijepo izrađene orgulje. Crkva se nalazi uz Amelijin dvorac.

Museer - Muzeji

Kopenhagen obiluje izvarendnim, bogatim i interesantnim muzejima. Nemoguća misija je posjetiti svaki, treba novca i vremena, ali u neke se mora obavezno ući, jer kako osjetiti duh grada i njegovu historiju ako ne na taj način. Ovisno o interesu napravi se plan i prioritet. Nacionalni muzej (Nationalmuseet) i Državni umjetnički muzej (Statens museum for Kunst) su najvažniji muzeji kada su u pitanju umjetnički, kulturnohistorijski, etnografski ikraljevski eksponati, staro oružje, nošnje i drugi antikviteti. Nacionalni je najstariji i izgrađen je davne 1743-44. godine. Jedan od meni najzanimljivijih muzeja je svakako impresivni Ny Calberg Glyptotek - Nova Kalbergova gliptoteka. Osnovao ga je Carl Jacobsen poznati pivar, mecena i sakupljač umjetnina. Teško je reći da li je ova prelijepa građevina, ljepša izvana ili iznutra. Muzej sadrži velika umjetnička djela francuskih impresionista, između ostalih zastupljeni su Claude Monet, Alfred Sisley i Edgar Degas, a tu su i velikani Paul Gauguin, Vincent van Gogh i Paul Cezzane. Muzej sadrži i veliku kolekciju antičkih skulptura iz Grčke, Italije, Egipta, Mezopotamije... U prekrasnom vrtu se nalaze brojne skulpture i među njima veoma poznati Rodinov Mislilac. Bio sam i u kraljevskom muzeju, a nekoliko muzeja su stvarno unikatni napr: “HC Andersen museet”, “Guinness rekord-museum”, Ratni muzej, Muzej starih brodova, Zoološki muzej, Medicinskimuzej, Muzej dizajna ...

Od Strøgeta do Nyhavna

Strøget je najduža i najstarija pješačka ulica na svijetu. Ime ove ulice potiče iz 1890. godine, a za automobilski promet je zatvorena 1962. godine. Ovaj model su preuzeli i mnogi drugi gradovi u svijetu. Ulica je duga 2,2 kilometra i prava je turistička meka. Sastoji se od nekoliko ulica i trgova, a na kraju ulice počinje veliki Kraljev novi trgKongens Nytorv. Tu je lijepi park sa klupama za odmor i Kraljevsko pozorište. Sa trga se dolazi do Nove luke - Nyhavna, ulice iz koje se širi fantastičan miris hrane, jer tu su smješteni i neki od najboljih gradskih restorana. Ulica je živopisna, sa starim šarenim kućama u danskom stilu. Na kraju ulice se širi prekrasan pogled na more i moderne arhitetonske građevine poput Kraljevske biblioteke, Opere i stambenih jedinica. Na kraju luke i kanala, je veliko sidro koje služi kao spomen na danske mornare koji su izgubili živote u Drugom svjetskom ratu. Kopenhagen je ove godine proglašen za svjetski glavni grad arhikteture. Pogotovo ovaj dio grada je fenomenalan. Ističe se i prekrasni Kulturološko središte Blox, vrhunsko moderno zdanje.

Kopenhagen se može pohvaliti odličnim restoranima, kako onim vrhunskim (Mišelinove zvjezdice) tako i mnogim kvalitetnim sa pristupačnijim cijenama. Ovaj grad je veoma skup i mi obični smrtnici moramo pažljivo gledati cijene. Kopenhagen se može pohvaliti i s velikim brojem autentičnih italijanskih picerija. Čak tri se nalaze među 100 najboljih picerija u svijetu, a picerija Luca je zadnjih godina među 15 najboljih svjetskih picerija. Naravno, ipak najbolje se nalaze u Napulju i Italiji. Jeo sam pice u Rimu, Firenci, Veneciji, Milanu, Riminiju i ova u Luci je u tom rangu. Svi sastojci dolaze direktno iz Italije i nije ni čudo da su njihove pice fenomenalne.

Puno se toga ima za vidjeti u ovoj skandinavskoj metropolii moram doći tu još nekoliko puta. Ovaj grad je proglašen za jedno od najboljih svjetskih mjesta za živjeti. Parametri koji to određuju su standard života, kulturni sadržaji, čistoća zraka, zdravstvena zaštita, niska stopa kriminala i.t.d. Grad je lijepo uređen, sa dosta zelenila i parkova, bicikli dominiraju i mogu se lako iznajmiti. Metro im je proglašen za najljepši u svijetu, gradske četvrti su veoma uređene, nema velikih nebodera. Noćni život je bogat, za mlade ima mnogo zanimljivih sadržaja. Posebno je zanimljiv dio grada u Kristijaniji gdje stanovnici žive po svojim pravilima i normama slobodnijeg života. Tu je prevozno sredstvo bicikl, auta nema uopšte, ali ima narkotika i drugih opojnih sredstava. Ovo je prilično kontroverzno mjesto i mami milione turista, ali se meni nije posebno dojmilo.

Ovdje su živjele i žive mnoge poznate ličnosti kao što su pisac Andersen, atomski fizičar Niels Bohr, režiser Lars von Trier, filozof Søren Aabye Kierkegaard, muzičar Victor Borghe, osnivač Carlsberg pivovare Jacob Christian Jacobsen, fudbaler Michael Laudrup, glumac Mads Dittmann Mikkelsen, duga je lista i trebalo bi puno prostora da se svi nabroje. Završit ću ovu reportažu sa konstatacijom da je Kopenhagen veoma lijep i interesantan grad za posjetiti tokom cijele godine.