Nametnuti zakon o zabrani negiranja genocida i ratnih zločina

Zahtjev Visokom predstavniku u BiH Nametnuti Zakon o zabrani negiranja genocida i ratnih zločina

Zahtjev delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Denisa Bećirovića i Zlatka Miletića, da se u Krivični zakon BiH uvrsti član kojim bi se zabranilo i kažnjavalo negiranja genocida, nije prošao zahvaljujući prije svega glasu zamjeniku predsjedavajućeg Doma naroda BiH Dragana Čovića i delegata iz redova HDZ-a.

Tako su još jednom „štovatelji europskih vrijednosti“

pokazali da im je Europa daleko i od očiju i od srca i da više vole njenu periferiju, a loptica je dalje prebačena na Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Valetina Incka, kojiBonskim ovlastima, ima pravo nametnuti usvajanje Zakona. Donošenje ovog Zakona je preduslov relaksacije političkog ambijenta u BiH kojim bi se ojačala sigurnost, povjerenje, pravednost i solidarnost za žrtvama u BiH, i to dobro znaju oni koji opstruiraju njegovo donošenje i još uvijek sanjaju o podjeli BiH. Historijski revizionizam i negiranje genocida su u suprotnosti sa najosnovnijim evropskim vrijednostima.

Negiranje holokausta, genocida i ratnih zločina u mnogim evropskim državama se tretira kao kriminalni akt. Osim Njemačke i Austrije su Belgija, Francuska,Izrael, Liechtenstein, Litvanija, Luksemburg, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunija, Rusija, Švajcarska, Slovačka, Česka i Mađarska kriminalizovale negiranje holokausta i ratnih zločina.

Bosna i Hercegovina nije jedina država bez ovog zakona. U ovu skupinu spadaju države poput Švedske, Danske, Velike Britanije, Italije i Španije. Uprkos činjenici da se u lekcijama historije u javnim školama uči o holokaustu, potpuno je dakle legalno javno tvrditi da se on nikad nije desio. Zašto? I države koje su kriminalizovale kao i one koje dozvoljavaju negiranje holokausta svoj temeljni argument nalaze u osnovnim principima prava na izražavanje.

Države koje dozvoljavaju negiranje holokausta vjeruju da „svaki čovjek ima pravo na vlastito mišljenje i izražavanje o historiji i njenim događajima u prošlosti“. U svom zakonodavstvu ove države najčešće pribjegavaju kažnjavanju u slučaju ako se djelo klasifikuje kao podstrekivanje na mržnju prema jednoj grupi ljudi na osnovu njihovog rasnog, nacionalnog i etničkog porijekla, religiozne pripadnosti, seksualne orijentacije ili boje kože. Zabranom negiranja holokausta bi se od zagovornika historijskog revizionizma proizveli mučenici a njihova mišljenja bi ostala „skrivena“ bez kritičkog osvrta društva i javnosti.

Za razliku od njih, države koje su kriminalizovale negiranje holokasta polaze od toga da mora postojati granicau pravu na izražavanje; negatori holokasta su u stvari rasisti i mrzitelji Jevreja. Kroz historijski revizionizam oni svjesno lažu o prošlosti kako bi ojačali antisemitizam i legitimirali indirektne napade na Jevreje. U određenim kontekstima je dozvoljeno ograničiti pravo na izražavanje kao što je to u ovom slučaju a što je takođe odobreno od Evropskog suda o ljudskim pravima.

Zakon protiv negiranja holokausta se primjenjivao i primjenjuje u najvećem broju država koje su ga uvele.Tako je, naprimjer, JeanMarie Le Pen platila Njemačkoj kazne od 183 000 Eura 1987. godine, 6 000 Eura 1999. i 30 000 hiljada Eura 2016. godine. Roger Garaudy je u Francuskoj osuđen na 6 mjeseci zatvora, Gerhard Forster u Švajcarskoj na 12 mjeseci, Wolfgang Frohlich u Austriji na 6 godina dok je Horst Mahler kažnjen u Njemačkoj na 5 godina zatvora 2009 godine.

U cijelom svijetu jačaju procesi koji ponekad dovodi do nasilnog ekstremizma i terorizma. Debate o tome što je tačno a što je laž te socijalni mediji radikaliziraju mišljenja, dovode u sumnju historijske fakte, holokaust i presude Međunarodnog suda u Hagu. Negiranje holokausta, genocida i ratnih zločina ohrabruje neofašiste, populiste i antidemokratske snage u cijelom svijetu. Oni koji su odgovorni za holokaust i genocide se slave kao heroji i postaju njihovim uzorima.

Ljudi dobre volje moraju ostati odlučni u odbrani histori-

jskih činjenica. Dati nedemokratskim snagama „pravo“ da u ime demokratije dovode upitnost zločina poput holokaust, počinjenih genocida i ratnih zločina novi je zločin uperen protiv osnovnih ljudskih prava kao i ponovno ponižavanje žrtve rata.

Zato zahtjevamo od Visokog predstavnika da bez odlaganja na metne Zakon o zabrani negiranja genocida i ratnih zločina u BiH.