4 minute read

Dijaspora želi u gradske klupe

Piše: M.VIDOVIĆ

Ko će biti novi gradonačelnik: Draško Stanivuković, novo ime iz PDP-a koje dosta toga obećava, ili Igor Radojičić, iz SNSD-a, koji je već pokazao šta i kako može? Da li će dijaspora, sa svojim programima i željama, i kandidatima i iz dijaspore, preći izborni prag, svakako i uz najveću podršku samih glasača iz dijaspore?

Advertisement

I dok pandemija korona virusau entitetu Republika Srpska, u trenutku pisanja ovog teksta (druga polovina avgusta) ne pokazuje znake smirivanja - u jednom momentu čak je registrovano 139 slučajeva korona virusa za dvadeset i četiri sata - političari se pripremaju za lokalne izbore. Istina, predizborna kampanja nije se nije prekidala - uvijek prisutna između dva izborna ciklusa. Političke partije obznanile su i predale izborne liste, kandidate za funkcije gradonačelnika, i trebalo bi mjesec dana prije izbora, zakazanih za 15. novembar, krenuti u zvaničnu kampanju.

Stanivuković ili Radojičić?

nezavisnih socijademokrata. Stanivukovićevu kandidaturu podržava i Srpska demokratska stranka, kao i još nekoliko manjih opoziconih stranaka. Radojičić, osim SNSD-a, ima podršku još devet političkih partija, koje uglavnom čine i vladajuću koaliciju na entitetskom nivou. Tokom dosadašnje (ne)zvanične kampanje Stanivuković je odlazio među građane, interesovao se za njihove probleme, otvoreno i jasno ukazivao na loše poteze gradske vlasti, ali isto tako i na afere i kriminalne radnje vlasti na entitetskom nivou. Čak je bio i hapšen, dolazio i u otvorene verbalne sukobe sa najvišim nosiocima vlasti, u parlamentu dobio i šamar od ministra unutrašnjih poslova.

Za razliku od Stanivukovića, čiji su metodi političke borbe možda i (ne)ubičajeni, što su iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata često znali ocijeniti kao „jeftine populističko-estradne događaje“, kandidat SNSD-a i aktuelni gradonačelnik Igor Radojičić opredijelio se za drugačiju varijantu: na raspolaganju imao resurse gradske uprave i administracije, podršku stranačke infrastrukture SNSD-a. Tako je Radojičić najčešće „slikan“ na otvaranjima lokalnih putova, infrastrukturnih objekata, javnih manifestacija i događaja pod patronatom gradske uprave. Koristio ih je da uputi predizborne poruke i obećanja, ali je znao i prokomentarisati pojedine izjave i poteze svog protivkandidata. Stoga ne treba isključiti mogućnost da će ova dvojica kandidata i tokom mjesec dana zvanične predizborne kampanje nastaviti u istom tonu i ritmu. Postavlja se i pitanje koliko su njihove političke partije spremne da ih prate. Iako iz Partije demokratskog progresa tvrde da će svim „raspoloživim sredstvima“ stati uz svog kandidata, politički analitičari su se pitali hoće li „PDP imati dovoljno daha da prati Stanivukovića“. S druge strane, SNSD posjeduje prilično veliku stranačku mašineriju, čiji će zadatak biti i da pomognu Radojičiću kako bi se po drugi put domogao funkcije gradonačelnika. Obavljene su i prve ankete.

Odborničke liste

Što se tiče odborničkih lista za Skupštinu grada Banja Luka, SNSD je stavio imena kandidata koji su trenutno odbornici u gradskom parlamentu. Da li se stranački vrh rukovodio „egidom“ da tim koji dobija ne treba mijenjati, ali prema nezvaničnim informacijama, jedan dio članstva SNSD-a usprotivio se ovakvom potezu. Navodno nezadovoljan ovakvim potezom, dio članstva čak je najavio da neće glasati za neke od predloženih kandidata, pa je i Igor Radojičić morao da smiruje strasti.

Prema onome što je PDP objavio, čini se da je i njihova lista „popunjena“ jednim brojem kandidata koji su se ranije pojavljivali u izbornom ciklusu. Što se tiče ostalih opozicionih stranaka, Srpska de mo kratska stranka podržaće Draška Stanivukovića za gra - donačelnika. On je zajednički kandidat PDP-a i SDS-a, jer SDS nije mogao „pronaći“ svog kandidata. Naime, iako je nekada bila najveća opoziciona stranka u Banjoj Luci, SDS faktički diše ne škrge. Gradski odbor ove političke partije posljednjih nekoliko godina skoro i da (ne)postoji. Organizacioni problemi, ali i činjenica da su pojedini odbornici u gradskom parlamentu tokom protekle četiri godine promijenili stranački dres, samo su dio onoga sa čime se suočavaju u ovoj stranci. Stoga su morali podržati Draška Stanivukovića, kao za - jedničkog kandidata. Koliko će njihova podrška značiti Stanivukoviću, znaće se nakon zatvaranja biračkih mjesta.

Politička organizacija „Pokret pravde“ na izbore izlazi sa punom listom kandidata za odbornike u Skupštini grada Banja Luka, sa 35. Oformljena od aktivista neformalne grupe građana „Pravda za Davida“, prema riječima predsjednika „Pokret pravde“, Ozrena Perduva, radi se prije svega o građanskoj listi koja će se boriti za jedno normalno i uređeno društvo. Kada je riječ o kandidatu za gradonačelnika Banja Luke, „Pokret pravde“ neće imati svog kandidata. Pored toga neće dati podršku ni jednom od kandidata za gradonačelnika Banja Luke. Predsjednik „Pokreta pravde“ Ozren Perduv u obraćanju novinarima rekao je kako „vrlo dobro znate koja su to imena i od ovoga što trenutno imamo mi ne dajemo podršku ni jednom od kandidata jer su oni eksponenti politika koje su nas dovele u ovakvo stanje u kojem se nalazimo“.

Kandidati iz dijaspore

Iz Socijaldemkratske partije BiH(SDP BiH) poručili da kadidat za gradonačelnika iz SNSD-a ne može računati na njihovu podršku. SDP BiH na lokalne izbore ide samostalno i na listi za Skupštinu grada nalazi se 35 kandidata. -Mi smo jedina ljevica u Banjaluci . Mi smo jedina multinacionalna partija u Banjaluci. Mi smo jedina partija u Banjaluci koja ima kandidate iz dijaspore. Naš cilj je ulazak u Skupštinu grada Banjaluka nakon 20 godina i vraćanje građanskog glasa u skupštinske klupe. Borimo se protiv stanja u Banjaluci, a ne protiv ljudi-izjavio je Vojin Mijatović, potpredsjednik SDP-a BIH. Poručio je kako “SNSD i njihovi sateliti nakon izbora ne mogu računati na koaliranje s njima ni po koju cijenu”.

Pred zaključenje ovog teksta nova školska godina trebala je početi 1. septembra. Jedna od mjera u školama bila bi i skraćeno vrijeme trajanja časova. U međuvremenu, produžen je rad kafana i ugostiteljskih objekata do 24 sata. Na društevenim mrežama građani su pisali i ovakve komentare: ”Mama ja neću u školu od 1.septembra, ja ovo ništa ne razumijem, kako ću, neću...“ „Moraš, sine, ti si direktor... „Skratili vrijeme časa u školi, a produžili vrijeme rada kafana...Što nas paze...“

This article is from: