Savremene mogucnost vizuelizacije mozdanih funkcija
•
Ristic Sinisa, Katedra za fiziologiju, MF Foca, Univerziteta IS
•
Medenica Snjezana, Katedra za psihijatriju MF Foca, Univerziteta IS
•
Mitrovic Vekoslav, Katedra za neurologiju MF Foca, Univerziteta IS
•
Branislava Curcic, Katedra za anatomiju MF Foca, Univerziteta IS
Abstrakt U ovom clanku prikazujemo savremene mogucnosti vizuelizacije mozdanih funkcija, prvenstveno funkcionalnu magnetnu rezonancu mozga i pozitron emisionu tomografiju mozga, njihovu primjenu u istrazivanjima i klinickoj praksi kao i ogranicenja njihove upotrebe. Prikazani su osnovi tehnika regionalnog mapiranja mozdanih funkcija, posebno metabolizma i perfuzije mozga. Objasnjene su i neke cinjenice od znacaja za interpretaciju rezultata dobivenih primjenom tehnika vizuelizacije mozdanih funkcija. Posebna paznja je posvecena mogucem znacaju anaerobne glikolize u astrocitima koja je znacajna za regulaciju lokalnog protoka i metabolizma u neuronima aktivnih regiona mozga.
Kljucne rijeci: funkcionalna magnetna rezonanca mozga, pozitron emisiona tomografija mozga, tehnike vizuelizacije mozdanih funkcija, mozdana perfuzija i metabolizam, astrociti.
Uvod
visokom prostornom rezolucijom reda 1-3 mm; ali
30 tak godina je proslo od otkrica kompjuterske tomografije (Hounsfield 1973), cime je pocela digitalna era u dijagnostickoj radiologiji. Noviji razvoj pojavom
dijagnosticke tehnika
radiologije poput
rezultirao
pozitron
je
emisione
tomografije i funkcionalne magnetne rezonance koje su omogucile istrazivanja neurobioloskih korelata ljudskog ponasanja. Kada se povecava aktivnost odredjenog dijela mozga, mjenja se protok krvi kroz njega, njegov metabolizam, kao i stepen oksigenacije krvi. Na taj nacin nastaju razliciti signali cija obrada moze biti osnova tkz „vizuelizacije mozga u funkciji“. Tehnike vizuelizacije mozdanih funkcija se odlikuju
malom vremenskom rezolucijom od otprilike 1 sek, sto onemogucava registrovanje brzih promjena mozdane aktivnosti, ali moze veoma precizno lokalizovati regione mozga sa razlicitim stepenom aktivnosti tokom izvodjenja odredjene aktivnosti. Pomenuto ogranicenje u pogledu slabe vremenske rezolucije
ovih
tehnika
moze
se
izbjeci
kombinovanjem tehnika funkcionalne vizuelizacije mozga sa razlicitim elektrofizioloskim tehnikama, kao
sto
su
elektroencefalografija
(EEG)
i
magnetoencefalografija (MEG). EEG i MEG imaju dobru
vremensku
milisekundi,
ali
rezoluciju se
odlikuju
reda
nekoliko
ogranicenom
prostornom rezolucijom koja je odredjena brojem elektroda koje se postavljaju na skalp. Specijalni
1