Svijet i ljudi. Deset priloga ekološke tematike u 2011. godini objavljeni u kršćanskoj obiteljskoj reviji Kana
Ilustracije / Artwork: Tree illustration by www.pixeden.com
Foto: Tomislav Alajbeg
Uređuje: Tamara Rehak
Humanitarna organizacija Mary’s meals uvela je sustav školskog prehranji vanja. Obrokom se želi privući djecu u školu, jer obrazovana djeca mogu ka snije prehranjivati svoju obitelj. Za go dinu dana svakodnevnih obroka jednog djeteta dovoljno je samo 75 kuna. Tre nutačno se na taj način prehranjuje 420 tisuća djece u 15 zemalja svijeta. Od kra ja prošle godine organizacija postoji i u Hrvatskoj. Na Svjetskom prvenstvu sireva, odr žano u engleskom gradu Birminghamu, paški sir Sirane Gligora osvojio je tri zlat ne medalje, u konkurenciji 2.600 pro izvoda iz cijeloga svijeta. Dvjestotinjak kooperanata s otoka Paga svakodnev no predaje ovčje mlijeko Sirani Gligora. Osvojeno zlato priznanje je i hrvatskom sirarstvu, koje je postavljeno na sam vrh svjetske piramide proizvođača sireva. Plastične tvorevine božićnog drvca koje dolaze iz Kine, nemaju onaj ugodni miris božićnog drvca a i nisu dobre za okoliš. Ipak većina božićnih drvaca ko je kupujemo su prethodno namijenjena samo tome da ih koristimo. Nakon upo rabe poželjno je pravilno i ekološko od laganje. Ako ste u gradu, postoje organi zirana odlagališta ili ih možete izravno dopremiti u reciklažna dvorišta. Ako ste u ruralnim sredinama ili imate vrt, drv ce uvijek možete usitniti i iskoristiti za kompost ili za ogrjev. U Sjedinjenim Državama sve je popu larniji pokret lokalne hrane, odnosno nabava povrća, voća i mesa s obližnjih farmi. Sada se farmerima pridružuju i vlasnici šumskih dobara, obitelji koje se bave uzgojem delikatesnih vrsta gljiva i autohtonih bobica.
Siječanj
2011.
SRETNA SKUPLJA 2011. Uz srdačne čestitke za nastupajuću go dinu, obično jedni drugima poželimo sve najbolje u životu – što je sasvim logično, krasno, divno i ljudski. No, po nekad moramo biti i realni pa reći da neće baš sve biti najsjajnije. Pogađa te, vjerojatno neće: bit će poskupljenja.
V
elika je vjerojatnost da će ove godine poprilično poskupiti žito, kukuruz, soja ali i kava i šećer. Sredinom studenoga FAO (Organizacija za prehranu i poljoprivredu UN-a) je upozoravala na nadolazeću krizu hrane u zemljama trećega svijeta zbog loše prošlogodišnje žetve i povećane potražnje hrane u Kini i Brazilu. Podaci o novim poskupljenjima hrane koji zabrinjavaju FAO, pa onda i nas, nalaze se u tablicama s indeksom cijena hrane u svijetu. Indeks se sastoji od 55 vrsta usjeva i drugih prehrambenih proizvoda. Od srpnja prošle godine indeks je samo rastao, što je najduže neprekinuto razdoblje rasta cijena od posljednje krize hrane 2008. godine. Cijene još
uvijek nisu postigle razinu iz te godine ali su vrlo blizu. Velike brige na svjetskom tržištu usmjerene su i na cijenu šećera. Neočekivane suše u Brazilu dovele su do loše žetve i promjene cijena. Od studenoga prošle godine cijena mu je na najvećoj razini u zadnjih 30 godina i nastavlja rasti. Žito je također u posljednjih nekoliko mjeseci poskupilo, a jedan od uzroka su prošloljetni požari u Rusiji i Ukrajini. Osim požara, cijenu žita određuje i cijena nafte ali i mešetari koji na burzama kupuju veće količine žita jer očekuju veliku potražnju. Zbog burzovnih špekulacija također je moguće i da cijena žita brzo padne. Za sada su jedino cijene mliječnih pro izvoda ostale na istoj razini kao i prošle godine pa se ne očekuju njihova poskupljenja. Hoće li hrana u Hrvatskoj poskupiti u 2011. godini ne možemo prognozirati. No ako je vjerovati indeksu cijena hrane, bilo bi zgodno braću i sestre upozoriti na moguća poskupljenja. Ili, još bolje, već sada potražiti kakav komadić plodne zemlje. Usprkos očekivanim poskupljenjima, želimo vam bolju 2011. godinu. I. R. 41
Uređuje: Tamara Rehak
Foto: Tomislav alajbeg
okusite smeće Kako tri puta nahraniti gladne?
Na bespućima interneta možete pronaći dokumentarni film Valentina Thurna Taste the Waste. Sličnost ovoga teksta s dokumentarcem namjerna je. Želimo vam, naime, skrenuti pozornost.
Š
to mislite, zašto jedan supermarket mora prodavati stotinu vrsta jogurta? Zašto ga na policama trgovina mora biti od jutra do mraka? Pa, valjda zato da kupci mogu birati različite vrste, okuse, kvalitetu i cijenu. I zato da se baci. Kućna pravila u jednom francuskom supermarketu nalažu da se jogurt šest dana prije isteka roka trajanja baci. »Ionako ga više nitko ne bi želio kupiti – kupci se boje da će ga morati baciti, pa to umjesto njih učinimo mi« – objašnjava trgovac Alexandre Tschann. Osim toga, zašto bismo ga i kupovali kad imamo na izboru stotinu drugih vrsta? Slična je priča u Njemačkoj. Pekari proizvode 10–20% više kruha od stvarne potražnje jer potrošači žele baš onaj svoj kruh, a ako ga nema ne biraju neki drugi nego odlaze do drugog pekara po željenu vrstu kruha. To je jedan od uzroka da se u Europskoj uniji baci oko 3 milijuna tona kruha godišnje. Koliko se hrane doista baca u Austriji pokušala je dokučiti istraživačica Felicitas Schneider. Njoj je jedan trgovački lanac dopustio da u svim svojim trgovinama u 10 tjeVeljača
2011.
dana bilježi odbačene namirnice. Zabilježila je 45 kilograma namirnica dnevno po trgovini. Također je izračunala da prosječno kućanstvo u Austriji baci 100 kilograma hrane godišnje. Friedrich je seljak iz Njemačke i kada biste vidjeli njegovo polje krumpira na jesen, prvo što biste ga pitali jest kada planira pokupiti krumpir s polja. Međutim, kod njega je berba krumpira već prošla. Na polju je ostao krumpir za kojeg nema mjesta na izbirljivom europskom tržištu – kao što je bio i slučaj s krastavcima koji nisu smjeli biti grbavi ili iskrivljeni. Groteskno djeluje procjena po kriteriju izgleda, a ne kvalitete! Bacanje hrane, dakle, počinje već na njivi, uz pomoć birokracije. Možda bismo trebali više cijeniti lokalne proizvođače hrane. Potrebno nam je, čini se, i da shvatimo kako i naše ponašanje u trgovini utječe na cijeli proces. Što više hrane bacamo, to je cijena hrane viša, a najviše su pogođene siromašne zemlje trećega svijeta (o tome smo već nekoliko puta pisali u kronici). Hrana je život – to valjda ne treba nikome
posebno dokazivati – a polovica hrane se baca čak i prije nego što dođe na stol. Tko je za to odgovoran i tko plaća tu rasipnost? Možda su krivci političari, multinacionalne kompanije, profiteri svih profila, burzovni mešetari, vlasnici supermarketa, seljaci, netko iz prehrambene industrije … Ili ipak i ja, ti, on, ona … mi. Naravno, nećemo ni u koga uprijeti prstom jer želimo da se Ekološka kronika i dalje pojavljuje na stranicama Kane. Ipak, teško je oteti se dojmu da baš naše smeće iz naše kuhinje dovodi do gladi. I. R.
št ite an civ ilne za unarodni d đ e M . 3 . 1 dara 2 . 3. Dan ru otrošača an zašt ite p d i k ts je v S 1 5. 3. n rijeka narodni da 20. 3. Među a ki dan šum 21 . 3. Sv jets sne ra N-a protiv 21 . 3. Dan U iminacije diskr ki dan voda 2 2 . 3. Sv jets orolog ije ki dan mete 2 3. 3. Sv jets berkuloze rbe protiv tu o b n a D . 3 . 2 4 41
Foto: Tomislav alajbeg
Uređuje: Tamara Rehak
plodovi pohlepe Ovih dana svjedočimo teškoj nuklearnoj nesreći u elektrani u Fukushimi u Japanu. Koliko do sada znamo, stanovništvo je evakuirano u krugu od 20 km oko elekrtrane, a na udaljenosti od 30–50 km zabilježena je dovoljno velika količina radioaktivnosti da izazove zabrinutost. Kako nam ove brojke ne bi izgledale suviše apstraktno, spomenimo samo da bi krug sa središtem u Krškom, polumjera 35 km, zahvatio značajan dio Zagreba.
Z
a nuklearnu tehnologiju tvrde da je si gurna – za najveći dio dosadašnjih nu klearnih nesreća čini se da je krivac »ljudski faktor«. Također tvrde da je i najčišća. Možda tako i jest – sve dok se ne dogodi nesreća. Najvi še što se u tom slučaju može učiniti jest eva kuacija i brže ili polakše umiranje ozračenih. Procjene variraju od 3.100 do 220.000 slu čajeva raka uzrokovanih nuklearnom nesre ćom u Fukushimi u sljedećih deset godina u krugu od 200 km oko elektrane. S vremena na vrijeme i u Hrvatskoj se javljaju glasovi o neophodnosti nuklearnih elektrana, jer nam, navodno, nedostaje ener gije. U novije vrijeme takav glas došao je od Ive Sanadera dok je bio premijer, a ovih dana pojavljuju se i prijetnje da Hrvatska »ukoliko želi izbjeći energetski kolaps, mora čim prije početi s projektiranjem i gradnjom nuklear nih elektrana«. Kako se onda »obični čovjek« treba po Travanj
2011.
staviti – kad s jedne strane postoje toliki prohtjevi za energijom, a s druge strane, mo gućnost stvarnog i dugotrajnog uništavanja vlastitih života. Kolikogod nas se uvjerava kako japanski ili černobilski scenarij u Hrvatskoj nije moguć, ipak se treba zapitati zašto ne bi bio moguć? Zar samo zato što nam prijeti energetski ko lasps? Japanska katastrofa nam je primjer ka ko mnoge stvari još uvijek ne možemo spri ječiti ni vrhunskom tehnologijom. Što je onda s našim prohtjevima za ener gijom? Jesmo li sigurni da uludo ne baca mo goleme količine energije? Gasimo li nepotrebna svjetla, isključujemo li nepo trebna trošila? Imamo li goleme gubitke to pline zbog nezainteresiranosti? Teško nam je otpješačiti 10 minuta, pa radije sjedamo u automobil? Koristimo li, bar ljeti, Sunčevu energiju za grijanje vode? Možda bi prijetnja »energetskim kolapsom« bila manja kad bi smo barem malo zauzdali rasipnost.
Nuklearna elektrana u Fukushimi Foto: DigitalGlobe
1 . 4. Da n borbe p rotiv alko 2 . 4. Sv je holizma tski dan sv ijest i o au 5. 4. Sv je tizmu tski dan m ladih 7. 4. Sv je tski dan zd ravlja 11 . 4. Da n borbe p rotiv Park insonove bolest i 2 2 . 4. Dan planeta ze mlje 26. 4. Sv je tski dan si gurnost i i zdravlja na radu
Komocija i rasipnost često su samo vid ljive manifestacije pohlepe i lijenosti. Mož da se tu najbolje vidi koliko je Ivan Pavao II. imao pravo kad je rekao da je ekološka kriza ponajprije kriza morala. Ne bi li onda bilo bolje umjesto izgrad nje vlastite nesreće u vlastitom dvorištu iz graditi trajniji temelj energetski sigurnije budućnosti. Ako hraneći vlastitu pohlepu nastavi mo bacati i do 30% energije, nikakva koli čina navodno neophodnih nuklearnih elek trana neće nam pomoći. S druge strane, nekakva »nemoguća« prirodna katastrofa brzo i lako nas može osloboditi svake brige za budućnost. T. A. 41
Uređuje: Tamara Rehak
PROJEK
Do kraja n
Red za obrok u školi u Ugandi
marijin obrok U ovom trenutku u svijetu ima oko 400 milijuna kronično gladne djece. Kako gladni razmišljaju uglavnom o preživljavanju, a ne o budućnosti, udruga Marijini obroci pokušava omogućiti gladnima i siromašnima i nešto budućnosti.
U
druga pokušava osigurati da svako dijete koje ide u školu dobije jedan obrok dnevno. Time su roditelji motivirani slati djecu u školu jer znaju da će djeca tamo dobiti bar jedan obrok. Osim prehrane gladne djece, tako se postiže njihovo obrazovanje te time i više mogućnosti da se oslobode siromaštva. Za ostvarivanje ove ideje potrebno je prosječno 75 kuna godišnje po djetetu. Ovakav iznos rezultat je činjenice da se hrana proizvodi lokalno, kupuje na veliko, a program vode volonteri. U organiziranju se nastoji imati što niže tekuće troškove: od svake kune koju Marijini obroci prime, obvezali su se Svibanj
2011.
ne trošiti više od 6 lipa na prikupljanje sredstava, i manje od 1 lipe na upravljanje. Danas Marijini obroci širom Afrike, Istočne Europe i Latinske Amerike omogućuju svakodnevne obroke za više od 400 000 djece u mjestu njihovog školovanja. Hrvatska udruga Marijini obroci osnovana je u srpnju 2009. godine. Dio je međunarodnog projekta Mary’s Meals koji je 2002. godine započeo Magnus MacFarlane-Barrow, jedan od osnivača humanitarne organizacije Scottish International Relief. Treba napomenuti da je Scottish International Relief pomagala i Hrvatskoj u vrijeme rata preko Obiteljskog centra u Zagrebu.
T RUKS AK
astavne g odine dje daruju dje ca Hrvats cu Malav ke ij a svojim još uv ije rabljenim k nosiv im , ruk sac im skim torb a ili školama, koje će se nap žajem na unit i sadrjnužnijim z a školovan Više mož je i ž ivot. ete sazna ti upitom marysme n a ruk sak@ als.hr ili na broj te 2 8 59 7 3 2 le fo na 0 92 od pon ed jeljka do đu 1 1 i 1 5 p e tk a izme sati. Sve ostale informac ije možete ti na w w potraž iw.marysm e als.hr ili 55 0 9 2 4 1 na +3 85 1
Ideja za pokretanje projekta Marijinih obroka rođena je dok je Magnus boravio u Malaviju i tamo upoznao obitelj u kojoj je mlada majka umirala od AIDS-a. Njezin četrnaestogodišnji sin na pitanje o njegovim životnim snovima odgovorio je: »Imati dovoljno hrane za jesti i jednog dana ići u školu.« Zahvaljujući donatorima, Marijini obroci Hrvatska danas imaju otvorene tri školske kuhinje u Malaviju. Duša Marijinih obroka su volonteri – oni u školskim kuhinjama, gdje volontira i veliki broj roditelja djece koja primaju obrok, i oni u mjestima prikupljanja sredstava i organiziranja pomoći. 41
Uređuje: Tamara Rehak
4. 6. Međunarodni da n nedužne djece 5. 6. Sv jetski dan zaš tite čovjekova okoliša 8. 6. Sv jetski dan pla nina – Sv jet ski dan mora 12 . 6. Sv jet sk i dan protiv dječjeg rada 14. 6. Sv jetski dan do
rivatelja krv i
16. 6. Sv jetski dan ge
ficiranih organizama
brovoljnih da -
netski nemodi-
17. 6. Dan suzbijanja nestašice vode i suše 18. 6. Dan zaštite pla
ninske prirode
20. 6. Sv jetski dan izb jeglica 21 . 6. Sv jetski dan gla zbe 26. 6. Dan protiv zlo porabe droge i ilegalne trgov ine
Prema zajedničkim podacima Ministarstva poljopr ivrede, Ministarstva zdravst va i Carinske uprave, od 1. siječnja do 25. svibnja ove godine u Hrvatsku je iz Njemačke uvezeno 201.571 kilograma zelene salate, rajčica i krastavaca, iz Španjoslke 86.234 kilograma zelene salate, 1.371.101 kilograma rajčice i 422.596 kilograma krastavaca. Hrvatska prema službenim podacima proizvede oko 370.000 tona povrća godišnje, što nije dostatno za hrvatske potrebe. Za tu namjenu ne koristimo ni pet posto obradiv ih površina, što nas stvara ovisnima uvozu – dok god se ne promijeni domaća poljoprivredna strategija.
Lipanj
2011.
E. Coli pod mikroskopom
super bakterija Foto: ARS Image Gallery Image broj K11077-1
Medijski aktualna zaraza crijevnom bakterijom zahvatila je područje Njemačke, te se proširila na druge zemlje (Austrija, Švicarska, Nizozemska, Danska, Velika Britanija, Švedska, Češka).
U
zročnik ove teške upale probavnog trakta je enterohemoragična Escherichia coli (EHEC). Oboljenje uzrokova no ovom bakterijom, koja se nalazi u probav nom sustavu mnogih životinja, liječnicima je poznato. No u ovom slučaju zabrinjava ih po većan broj komplikacija u funkciji bubrega te nemogućnost liječenja antibioticima. Infek cija najčešće nastaje bilo unosom kontamini rane hrane ili vode, bilo kontaktom s onečiš ćenim površinama. Zbog nepoznatog načina širenja zaraze uvijek se vraćamo osnovnim mjerama oču vanja zdravlja – higijenom u pripremanju na mirnica i njezinom konzumiranju. Prateći dostupne činjenice, i dalje si, kao i pri sličnim nedavnim zaraznim slučajevima, postavljamo neodgovorena pitanja: Suoča vamo li se s prisutnošću genetski modificira ne bakterije, budući da se upravo Escerichia coli koristi kao osnova za daljnju genetsku modifikaciju drugih bakterija? Ili je ovo sa mo klasičan farmaceutski scenarij u kojem se
iznenada pojavi problem (bolest) da bi se za tim iznenada »pronašao« novi lijek koji će izliječiti »neizlječivu« zarazu? Ili je, pak, sa mo klasičan ekonomski rat između konku rentnih tržišta? POLJOPRIVREDNIK GUBITNIK Poljoprivrednik Norbert Pescha bavi se uzgojem zelene salate u okolici Bonna. Kad su se pojavili prvi slučajevi zaraze EHEC-om uz upozorenja na opasnosti ishrane zelenom salatom, krastavcima i rajčicom, prodaja sa late je zaustavljena, a salata ostala u polju. Za Peschu od njegove ponude u ovoj sezoni ostaje samo cvjetača. Prema mnogima on je dobro prošao jer se nije u cijelosti specijali zirao u proizvodnji. Poljoprivrednik Norbert Pescha bavi se poljoprivredom već 35 godina i samo je jed nom, kaže, doživio ovakvu krizu – prije 25 godina, nakon katastrofe u Černobilu. Po ljoprivrednici pokušavaju specijaliziranjem za jednu vrstu povrća što više sniziti troš kove proizvodnje kako bi jeftinije ponudili svoje proizvode jer se okrutna borba oko ci jene povrća trgovačkih lanaca prenosi i na proizvođače. Budući da je vrhunac berbe, na stalom situacijom upitan je opstanak mnogih specijaliziranih poljoprivrednika. T. R. 41
Foto: Ariel da Silva Parreira
Uređuje: Tamara Rehak
S.O.S. SPASITE SVOJU KOŽU OD SUNCA!
Ovim sloganom obilježavao se ovogodišnji Europski dan borbe protiv melanoma - Euromelanoma Day – projekt ranog otkrivanja melanoma i drugih zloćudnih tumora kože. Cilj ovog preventivno edukativnog progarama je osvješćivanje javnosti o opasnostima nepromišljenog ponašanja na suncu, štetnim posljedicama UV zraka kao i pravilnom načinu zaštite i važnosti samopregleda. U Hrvatskoj se svake godine dijagnosticira 500 novooboljelih od melanoma. Zabrinjavajući su podaci da obolijeva sve veći broj djece i mladih zbog čestih intenzivnih izlaganja suncu bez fotozaštite. Prema podacima Svjetske zdravstene organizacije, u svijetu godišnje od nekog oblika raka kože oboli 2 do 3 milijuna ljudi, među kojima oko 160.000 ljudi oboli, a 41.000 umre od melanoma. U Europi od ovog najzloćudnijeg raka kože godišnje oboli 54.000 ljudi.
11. 7. Svjetski dan stanovništva 6. 8. Obljetnica nuklearnog bombardiranja Hirošime, a tri dana kasnije i Nagasakija 9. 8. Međunarodni dan domorodaca 12. 8. Međunarodni dan mladeži 23. 8. Međunarodni dan sjećanja na trgovinu robljem i njezino ukidanje 30. 8. Međunarodni dan nestalih osoba
Srpanj – Kolovoz
2011.
opasno sunce Sunčeve zrake omogućavaju život, no sve više moramo biti svjesni da ultraljubičasto zračenje može i štetno djelovati na naš organizam. Prekomjerno izlaganje suncu može uzrokovati opekline, alergije, oštećenja očiju te degenarativne i sve učestalije maligne bolesti kože.
N
ajčešći pokretač pojave raka kože – melanoma - je izloženost UV zrakama, a najveća opasnost prijeti osobama koje dugo borave na suncu i ne poduzimaju mjere zaštite. Jedno od najrizičnijih ponašanja je takozvano rekreacijsko sunčanje, odnosno prekomjerno izlaganje sunčevu zračenju vikendima i za vrijeme godišnjih odmora. Osobe svijetle puti, kose i očiju pripadaju skupini povećanog rizika, kao i osobe koje su u djetinjstvu imale opekline od sunca te oni koji se često izlažu UV zrakama u solarijima. Osobe koje imaju veliki broj madeža na tijelu (više od 50) u skupini su povećanog rizika,
kao i oni u čijim je obiteljima bilo slučajeva melanoma ili su i sami prethodno liječeni od melanoma ili drugih karcinoma kože. U Hrvatskoj se od zloćudnog melanoma kože umire znatno češće nego u drugim državama Mediterana. U proteklome petogodišnjem razdoblju, prosječna godišnja stopa smrtnosti od melanoma je u Hrvatskoj iznosila 3,88 umrlih na sto tisuća stanovnika, dok je, znatno manja u Italiji 2,79, u Španjolskoj 2,42, na Malti 1,55, i na Cipru 1,13 umrlih na sto tisuća. Razloge prema mišljenima stručnjaka treba tražiti u kasnoj uspostavi dijagnoze ove bolesti, bilo da se radi o nedovoljnoj educiranosti našeg stanovništva ili nedovoljnoj dostupnosti specijalističko zdravstvene zaštite. Nadalje se navodi da je za visoku stopu smrtnosti odgovorno i korištenje solarija koji su dokazano štetni. Stoga se Hrvatsko dermatovenerološko društvo zalaže za uvođenje zakonske regulative koja mlađima od 18 godina ne bi dopuštala uporabu solarija. I ovo ljeto možete uživati u suncu uz prihvaćanje navedenih upozorenja prvenstveno zbog odgovornosti prema svome zdravlju! 41
Uređuje: Tamara Rehak
7. 9. Dan hrvatskih voda 8. 9. Međunarodni dan pismenosti 16. 9. Dan zaštite ozonskog omotača 20. 9. Međunarodni dan čišćenja obale i mora 22. 9. Dan borbe protiv nasilja nad ženama 23. 9. Međunarodni dan kulturne baštine 26. 9. Europski dan jezika 27. 9. Svjetski dan turizma
Afrička glad Svjetski mediji u zadnje su su vrijeme okupirani izvještavanjem o narodnim pokretima u arapskim zemljama, napadima u Norveškoj, ekonomskoj krizi u Europi i američkoj ekonomiji, a pomalo neprimjetno prolazi velika glad na području Afrike. Više od 12 milijuna ljudi gladuje u če-
svjetlost iz dubina O svjetlosnom zagađenju već je pisano u ekološkoj kronici. No – je li to tema koju olako možemo zaboraviti?
tiri države Afrike – Somaliji, Keniji, Etiopiji i Džibutiju. U posljednjih 60 godina najteže je stanje u Somaliji gdje je glađu izravno pogođeno 3,7 milijuna ljudi, a ugroženi su i životi pola milijuna djece. Oko 400 000 ljudi spas traži u izbjegličkom kampu na istoku Kenije, Dadaab. Istovremeno je u Rimu održana 37. konferencija UN-ove organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), uz sudjelovanje predstavnika vlada iz 191 zemlje i više od stotinu nevladinih organizacija. FAO je upozorila da se situacija sve više pogoršava, a da se do sada nije ništa učinilo kako bi se pomoglo gladnima. Ova glad po svim razmjerima nadmašuje onu prije 20 godina i ponovno smo svjedoci velike humanitarne krize u svijetu. Rujan
2011.
N
aime, u nekom trenu sam, gledajući zvijezde (koliko se još vide), nabrojala čak tri reflektora koji »šaraju« nebom. Ljudi su si složili relativno ugodan i siguran život osvjetljavajući ulice i kuće, te tako podigli kvalitetu i sigurnost života. No znamo da čak i potrebno osvjetljavanje ima negativan utjecaj na okoliš: biljke, životinje i ljude. Da se ograničimo samo na ljude, javljaju se poremećaji spavanja i hormonalni poremećaji. Koliko li tek neugodnosti stvara nepotrebno osvjetljenje! Svjesni svega toga, ljudi su započeli mijenjati uličnu rasvjetu i usmjeravati svjetlost na tlo. No ono što začuđuje je količina obijesti i besmislenosti u nekim ljudskim postupcima. »Šaranje« reflektorima po nebu ne do-
nosi nikakav kvalitativan pomak u ljudskim životima. Ako netko zna koji bi bio smisao toga, neka nam slobodno javi. Lako je nabrojiti bar desetak učinkovitijih, jeftinijih i atraktivnijih načina privlačenja pozornosti od reflektora uperenog u nebo. Kako je to zakonski regulirano, i je li uopće? Ima li tu posla za inspektore? Pa iako reflektori upereni u nebo nisu baš pri vrhu liste problema s kojima se današnji »obični čovjek« suočava, zdrav razum nam govori da je nepotrebno rasipanje energije besmisleno. A bez obzira na zakone, pravilnike i uredbe, besmisleno rasipanje energije i, možda još i besmislenije, zagađivanje noćnog neba, je jednostavno – glupo. LGA 41
Uređuje: Tamara Rehak
3. 10. M eđunarodni dan djeteta 4. 10. Međunarodni dan zaštite životinja 5. 10. Svjetski dan učitelja 9. 10 Svjetski dan duševnog zdravlja 13. 10. D an smanjenja prirodnih katastrofa 14. 10. Svjetski dan darivanja organa 15. 10. M eđunarodni dan slijepih 16. 10. Svjetski dan hrane 17. 10. S vjetski dan borbe protiv siromaštva 24. 10. Svjetski dan informacija za razvoj 25. 10. D an darivanja krvi 31. 10. Međunarodni dan štednje
Znanstvenike sve više brinu svemirske »vremenske neprilike« budući da snažnija solarna oluja ima potencijal da uništi elektroenergetsku mrežu, omete zračni promet, satelite onesposobi na više godina, a naše »hi-tech« društvo vrati u 18. stoljeće. Što se naše društvo više oslanja na tehnologiju, više smo osjetljivi na svemirske vremenske prilike, izjavljuje fizičar Doug Biesecker. Sunčeva se aktivnost mijenja u 11-godišnjim ciklusima. Najsnažnija sunčeva oluja zabilježena je 1859. i nazvana je ‘Carringtonov događaj’, prema astronomu Davidu Carringtonu koji ju je zabilježio. Krajem rujna u Zadru je otvoren Solarni edukacijski centar (SEC) i županijski Infocentar za energetsku efikasnost. U suradnji sa strukovnom školom »Vice Vlatkovića« ovaj centar bavi se praktičnom izobrazbom o solarnoj tehnologiji. Glavna uloga SEC-a je ponuditi programe osposobljavanja odraslih osoba za nova zvanja montera solarnih toplinskih i solarnih fotonaponskih sustava. Listopad
2011.
jeftine solarne ploče Sunčeva energija je čista ali način na koji se prave solarne ploče može biti vrlo zagađujući. Incident koji se dogodio u Hainingu, kineskom gradu u blizini Shanghaia to potvrđuje. Ljutiti stanovnici ušli su u krug tvornice jer im ona zagađuje obližnju rijeku.
S
redinom rujna petstotinjak je građana silom ušlo u krug tvornice Jinko Solar te oštetilo nekoliko automobila i urede. Policija je uhitila dvadeset građana. Protesti su nastavljeni i idućih dana, a razlog tolike ljutnje jest činjenica da Jinko Solar od travnja ove godine zagađuje rijeku, zbog čega je do sada pomrlo na tisuće riba. Kineske su vlasti dio tvorničkog kompleksa zatvorile dok se ne riješi problem zagađenja, a uprava tvornice uputila je ispriku građanima i obećala poboljšati stanje okoliša oko tvornice. Jinko Solar je sa svoje dvije tvornice jedan od najvećih proizvođača solarnih ploča, s oko 10.000 zaposlenih i uglavnom izvoze svoje proizvode u SAD i Europu. Kina je postala najveći proizvođač solarnih ploča u svijetu jer je s visokim proizvodnim kapaci-
tetima i nisikim cijenama izgurala sa tržišta slične tvornice na Zapadu. Američki stručnjaci pak tvrde da ovo novo zagađivanje okoliša u Kini pokazuje da postoje granice u jeftinoj proizvodnji jer Kina svoju „konkurentnost“ na svjetskom tržištu može zahvaliti baš nedostatku regulativa za zaštitu okoliša. Negiranje i nebriga o okolišu pomogla je Kini da zadnjih dvadeset godina bilježi nesmetani ekonomski rast ali i da je učini jednom od najzagađenijih zemalja na svijetu. Tek su se zadnjih godina poboljšala pravila za zaštitu okoliša i poklanja se sve veća pažnja zbrinjavanju otpada, no to sve još uvijek izgleda neprimjetno budući da se ekološki incidenti u Kini redaju kao na pokretnoj traci. Čest je slučaj sprege proizvođača i države dok građani teško dolaze do izražaja u ovoj autoritarnoj zemlji. Međutim, na dobrostojećoj istočnoj obali Kine, posebice oko gradova kao što su Shanghai, Xiamen i Dalian, Kinezi su postali kritičniji. Čak je u Xiamenu i Dalianu nekoliko kemijskih postrojenja zatvoreno nakon masovnog protesta građana. Tu se u prvom redu misli na mirno šetanje tisuća građana do gradskog poglavarstva budući da su u Kini demonstracije zabranjene. Stoga je i ovaj žešći prosvjed u Hainingu dobio veću pažnju svjetskih medija. I.R.
41
Uređuje: Tamara Rehak
8. 11. Međunarodni dan urbanizma 10. 11. Svjetski dan znanosti za mir i razvoj 14. 11. Svjetski dan borbe protiv šećer‑ ne bolesti 16. 11. Međunarodni dan tolerancije 18. 11. Dan sjećanja na Vukovar 19. 11. Svjetski dan sjećanja na žrtve prometnih nesreća 20. 11. Dan Lige protiv raka 23. 11. Svjetski humanitarni dan 25. 11. Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama 28. 11. Dan akcije protiv spaljivanja otpada
Europski sud pravde presudio je da od sljedeće godine aviokompanije mora‑ ju plaćati naknadu za emisije stakle‑ ničkih plinova. To se odnosi na letove po Europi. Avioni su krivi za oko 3% zagađenja zraka ugljikom. U Dubrovniku je predstavljen projekt buduće hidroelektrane Ombla, vrije‑ dan 152 milijuna eura. Studija utjecaja na okoliš ukazuje na ekološki krajnje upitan projekt, a stručnjaci upozorava‑ ju i na moguće povećanje seizmičkih aktivnost. Zakon o igralištima za golf je poni‑ šten, no aktivisti upozoravaju da i dalje nema rješenja problema apar‑ tmanizacije i preizgrađenosti, koji se vezuju uz golf‑projekte te da su svi štetni mehanizmi ugrađeni u izmjene Zakona o gradnji.
Studeni
2011.
zeleni kamion
Foto: Michel Meynsbrughen
U nekim većim američkim gradovima sasvim uobičajen prizor su postali prodavači hrane iz specijalno opremlje‑ nih kamiona. Ovaj jednostavan ekološki održiv posao na kotačima temelji se na prodaji hrane koja je pripremljena prema ekološkim načelima.
P
rije pet godina Michael Collier, bivši maneken i glumac, udružio se sa kolegom bankarom Kamom Micelijem u osnivanje kompanije »Green Truck.« Obojica su bila čvrstih uvjerenja glede zaštite okoliša i obojica su bili spremni to i pokazati za dobro budućih naraštaja. Na zelenom kamionu prodaje se sve što je organski uzgojeno s lokalnih farmi. Ovakvom prodajom žele biti dostupni i cijenom pristupačni svakome tko želi jesti organsku hranu i tko podupire ekološku poljoprivredu. Zeleni kamion umjesto benzina koristi
biodizel gorivo proizvedeno od otpadnog biljnog ulja, preostalog iz njihovih kuhala. Na kamionu su spremišta za biorazgradivi otpad, pokretno kompostište, koji se šalje farmerima s čijih farmi i dolazi hrana. Sav pribor i ambalaža se recikliraju. A skladište u kojemu se namirnice čuvaju radi na solarnu energiju. Osim organske hrane, osnivači žele potaknuti ljude da poštuju Zemlju i da poštuju jedan drugoga, jer ističu »za sve je zrak isti i zemlja i voda. U svemu tome smo zajedno, bez razlike.« 41
Uređuje: Tamara Rehak
Spremnik za gorivo rakete Delta 2, pao 22. siječnja 1997. u blizini Georgetowna u Teksasu. Foto: NASA
Biblija nam kazuje kako su trojica mudraca slijedila zvijezdu koja ih je dovela do Betlehema. Mnogima danas je to arhaična priča. Naš moderni suvremenik odmah bi poželio modernizirati priču – božićna zvijezda, prikladnija modernom dobu i po mogućnosti učestalija nego ona stara …
O
d početka »svemirske ere« sredinom 20. st., čovječanstvo je nehotice otkrilo volumenom i površinom najveću kantu za smeće – Zemljinu orbitu. »Tamo gore« ne nalaze se samo sateliti, teleskopi i pokoja orbitalna svemirska stanica. Zapravo, sateliti u uporabi predstavljaju samo vrlo mali dio objekata koji kruže oko Zemlje. Većina od desetak milijuna objekata, koliko se procijenjuje da ih ima u Zemljinoj orbiti, sitne su čestice, manje od 1 cm – koje ipak, predstavljaju određenu opasnost za satelite, Prosinac
2011.
ljude koji borave u svemiru i njihovu opremu. Ostatak svemirskog smeća uključuje stare svemirske letjelice, pokvarene i zastarjele satelite, dijelove istrošenih raketa, ostatke nastale kao rezultat vojnih pokusa, te izgubljenu opremu – rukavice, kamere, vreće za smeće izbačene iz svemirskih stanica, alat... Određen dio svemirskog smeća s vremenom izgubi visinu i sagori u atmosferi. No oni veći vrate se tamo odakle su i došli. Australcima je ovogodišnja moderna »božićna zvijezda« malo uranila: 3. studenoga iznad zapadne Australije viđena je misteriozna padajuća zvijezda – istrošeno tijelo Sojuz-U rakete kako izgara u atmosferi. Najviše ovogodišnje medijske pozornosti privukao je pad NASA-inog satelita 24. rujna. Razumljivo – jer je taj satelit veličine autobusa, bio jedan od najvećih objekata koji su u skoro vrijeme pali na zemlju. Svakako treba spomenuti atraktivan prizor pada ruske svemirske stanice Mir, 23. ožujka 2001. godine. Pad SkyLaba, sedamdeset tonske američke istraživačke postaje 1979.
godine, pobudio je također veliku pozornost. Zbog manje greške u proračunu, umjesto u Indijski ocean, nesagoreni dijelovi rasuli su se po dijelu jugozapadne Australije. Poglavarstvo jednog okruga po kojem su se rasuli dijelovi čak je ispostavilo račun od 400 dolara NASA-i zbog rasipanja smeća po okrugu. Čini se da nam u bliskoj budućnosti neće nedostajati modernih »božićnih zvijezdi« – to nam jamči dobro popunjena Zemljina orbita. Tomislav Alajbeg
e prot iv AIDS -a 1. 12 . Dan borb je ropstva dni dan za ukidan 2. 12 . Međunaro dni dan invalida 3. 12 . Međunaro za ekološki ovoljnog ra da 5. 12 . Dan dobr edak i druš tveni napr oraca 6. 12 . Dan pom rupcije dni dan prot iv ko 9. 12 . Međunaro kih prava 10. 12 . Dan ljuds jeglica dan selilaca i izb 18. 12 . Sv jetski raznolikost i ke oš ol dni dan bi 29. 12 . Međunaro 41