Ecology chronicle 2012 by Tomislav Alajbeg

Svijet i ljudi. Jedanaest priloga ekološke tematike u 2012. godini objavljeni u kršćanskoj obiteljskoj reviji Kana

Ilustracije / Artwork: Environmental puzzle by Tomislav Alajbeg Recycling simbol adapted from original illustration by Paula Pandey Chhetri

Foto: John Nyberg

Uređuje: Tamara Rehak

i poslije nove godine –

Važne uloge šuma: Održavanje ekološke ravnoteže i života na Zemlji. Osiguravaju stanište za biljni i životinjski svijet. Pročišćavaju vodu i zrak. Pozitivno utječu na stabilizaciju tla. Osiguravaju radna mjesta i prihod. Osiguravaju zdrav prostor za rekreaci-

šume Glavna skupština Ujedinjenih naroda proglasila je prošlu 2011. Međunarodnom godinom šumâ. Temom Šume za ljude i iskorjenjivanje siromaštva željelo se podići svijest o očuvanju i održivom razvoju svih tipova šuma.

ju i odmor. *** Šume pokrivaju 31% ukupne površine planeta. Šume su dom za 300 milijuna ljudi. O šumama ovisi egzistencija više od 1,6 milijarde ljudi. Šume su staništa 80% kopnene biološke raznolikosti. Šume kojima Hrvatska obiluje značajno utječu na smanjenje stakleničkih plinova. Zbog globalnih posljedica klimatskih promjena svjedoci smo povećanja srednjih godišnjih temperatura zraka i smanjenja količina oborina.

Siječanj

2012.

akon završetka godine ostaje pitanje koliko smo se educirali i jesmo li bar malo više svjesniji važnosti šuma i očuvanja šumskog ekosustava. U Europi šume pokrivaju 44% površina i predstavljaju 25% globalnih šuma, a u Hrvatskoj je 47% površine pod šumama – što je više od 2,0 milijuna hektara. Prema sastavu drveća, šume u Hrvatskoj su prirodne, vrlo slične prašumama od kojih su potekle. Stupanj očuvanosti šuma i njihovih velikih kompleksa (Gorski kotar, Velebit, Lonjsko polje i Spačva) je visok, a čak oko 95% šumskih sastojina ima prirodni sastav – što je rijetko i iznimno vrijedno i na svjetskoj razini. Šumski ekosustavi sadrže razna staništa (izvori, cretovi, šumske čistine, stara stabla …) kao i velik broj biljnih i životinjskih

vrsta, što doprinosi ukupnoj biološkoj raznolikosti. Posebno se ističu poplavne šume hrasta lužnjaka (uz rijeku Savu i Dravu) u kojima se gnijezde i vrste ptica ugrožene na europskoj razini – orao štekavac, orao kliktaš i crna roda. S druge strane, dinarske šume bukve i jele, uz šumske zajednice gorskog dijela, značajne su kao životni prostor naših velikih zvijeri: vuka, risa i medvjeda. Također, u Hrvatskoj postoje 34 posebna rezervata šumske vegetacije, ukupne površine oko 3000 ha. Ova velika vrijednost i prirodni kapital ugroženi su raznim čimbenicima. Onečišćenje zraka, tla i vode (obična jela je najosjetljivija vrsta), sve promjene vodnog režima zbog neprimjerenih vodno-gospodarskih zahvata (najugroženije šume hrasta lužnjaka), te gradnja prometnica kroz šumske komplekse, jedni su od najbitnijih. Zanimljivo je spomenuti da Jarred Diamond, američki evolucionarni biolog, fizio log, biogeograf i publicist, koji se između ostaloga bavi i povijesti okoliša, šume drži jednim od ključnih »sastojaka« opstanka pojedinih društava tijekom povijesti čovječanstva. T.R. 41

Uređuje: Tamara Rehak

simbioza jabuke i krumpira M

Jabuke djelomično ulaze u prostor s krumpirima koji je drveno pregradom zaštićen od svjetla.

Jabuke ispuštaju plin etilen koji potiče proces sazrijevanja svakog drugog voća, no pomažu da krumpir ne proklija.

lada Korejska umjetnica Jihyun Ryou smislila je nešto vrlo originalno kako bismo hranu što duže imali svježom i zamislite drskosti – što dalje od hladnjaka! Jihyun ne voli da se uopće išta baca ako se može iskoristiti – a posebno ne hrana. Najvažnija ideja u njenom projektu je da se povrće ne drži u hladnjaku. Za svoj umjetnički projekt marljivo je prikupljala podatke o usmenoj predaji

seljaka, baka i djedova kako su oni pohranjivali namirnice bez hladnjaka. Osim što je s njima razgovarala, Jihyun je posjećivala i njihove kuhinje, proučavala knjige, te se na kraju savjetovala i sa stručnjacima kako bi se uvjerila da priče i savjeti koje je prikupila nisu samo običan mit. Donosimo nekoliko fotografija njenog projekta, a više informacija možete pronaći na www.savefoodfromthefridge.com

Svježe jaje potonut će na dno.

Kroz stakleni ljevak dodaje se tekućina kako bi pijesak imao optimalnu vlažnost.

Kako ne bi poprimila druge mirise iz hladnjaka, jaja je najbolje držati izvan, uz mogućnost da se u vodi provjeri jesu li još svježa.

Mrkvu, mladi luk i poriluk je najbolje držati okomito u njihovom prirodnom položaju kako ne bi trošili energiju i kako bi ostali duže svježi.

Veljača

2012.

staniš ta dan zaš tite močvarnih 2. veljače: Svjetski dan borbe protiv raka 4. veljače: Svjetski 5. veljače: Dan života dan bolesnika 11. veljače: Svjetski dan braka 12 . veljače: Svjetski g od malignih dan djetet a oboljelo i tsk 15. veljače: Svje bolesti pravde Svjetski dan socijalne e: jač 20. vel a jez ika kog ins dan mater 21. veljače: Svjetski 41

Uređuje: Tamara Rehak

binta

Tek što je prije nekoliko tjedana UN objavio da je u Somaliji i Keniji završilo krizno razdoblje gladi, već je glad zaprijetila zemljama Sahela u Africi.

Ožujak

2012.

Foto: Zsolt Zatrok

vjetski program za hranu UN-a (WFP) upozorava da 8 milijuna ljudi mora dobiti pomoć kako bi se spriječila potencijalna kriza. Potrebno je 800 milijuna dolara, a zasada se raspolaže sa samo 72 milijuna. Ovoga trenutka UN raspolaže zalihama hrane s kojima bi mjesec dana pomogli prehraniti 4 milijuna ljudi. Prijašnje nestašice hrane bile su većinom lokalnog karaktera no sada su se ugrožena područja proširila od Atlantskog oceana do Sudana. Najviše su ugroženi Niger, Mali i Čad sa skoro 7 milijuna ugroženih ljudi, žetva u Mauritaniji je upola manja, a u Čadu čak za 70 %. Uzrok nestašice hrane u Sahelu je suša. Prošlu kišnu sezonu kiše je bilo neredovito i premalo. Ovo je već treći put u deset godina da suša pogađa ovo područje te tako ostavlja malo vremena ljudima da se oporave od sušnih razdoblja. Između dviju žetvi nalazi se takozvano mršavo razdoblje. Ono obično počinje u svibnju ili lipnju i traje do kolovoza kada započinje nova žetva, ali svake godine ovo razdoblje započinje sve ranije. Zbog toga ljudima ponestaju zalihe hrane. Izađimo malo iz globalnih okvira i zamislimo da poznajemo jednu ženu u Africi. Neka naša zamišljena žena nosi afričko ime Binta i živi u Nigeru. Binta je 2010. godine imala deset koza. Zbog sve dužih »mršavih razdoblja« morala je prodavati svoje koze kako bi si mogla kupiti hranu. S početkom ove krize Binta ima još samo pet koza i njezino preživljavanje bez dodatne pomoći je upitno. Još kada se doda da je u Nigeru i drugim zemljama Sahela hrana poskupila za oko 30 %, onda je jasnije kako je Binta ostala bez polovice svoga stada. Hoće li se prikupiti dovoljno novčanih sredstava i spriječiti nova kriza gladi valjda ćemo doznati preko dnevnih novina ili negdje na internetu ako nas klik nanese na tu vijest. Binti želimo sve najbolje.

Uređuje: Tamara Rehak

neovisni aspartam Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) pod utjecajem je pre‑ hrambene industrije te je njezina neovisnost vrlo upitna. Tako bar tvrde neovisne organizacije u svom izvješću o radu EFSA‑e. S dru‑ ge pak strane EFSA priznaje da jedan dio njezinih znanstvenika su‑ rađuje s prehrambenom industrijom, ali i dalje ponosno tvrdi da su neovisni.

a bi neki proizvod završio na policama

Godine 2010. danski je znanstvenik

europskih trgovina, mora dobiti zele-

Thorhallur Haldorsson zaključio da trudni-

no svjetlo od EFSA-e. Njezini znan-

ce koje konzumiraju aspartam imaju puno

stvenici na osnovi studija koje dobiju od pro-

veći rizik od prijevremenog rađanja, a iste

izvođača provjeravaju je li proizvod siguran

je godine talijanski znanstvenik Morando

za čovjeka i okoliš i tek onda ide u prodaju.

Soffriti otkrio povećanu mogućnost dobi-

Ipak, iz izvješća je vidljivo da članovi

vanja karcinoma jetre i pluća kod štakora i

uprave i znanstvenici tijesno surađuju s po-

miševa koji su duže vremena koristili aspar-

duzećima čije proizvode prosuđuju. Pozna-

tam. U veljači prošle godine EFSA je izjavila

to je da je jedan veći broj EFSA stručnjaka

da ne vide razloga zašto bi sumnjali u kori-

aktivan u ILSI (International Life Sciences

štenje aspartama i da spomenuta istraživa-

Institute), institutu čijih dvije trećine priho-

nja nisu pouzdana.

da dolazi iz tvrtki kao što su Coca-Cola, Da-

Foto: Jane M. Sawyer

none, Nestle i Unilever.

22 . 4. Dan pl aneta Zemlje 26. 4. Svjetsk i dan intelekt ualnog vl asništ va 28. 4. Sv jets ki dan sigurn os ti i zdravlja na radu 1. 5. Međun arodni prazni k rada 3. 5. Međun erodni dan sl obode javnih gl asila 4. 5. Dan va trogasaca 5. 5. Dan os oba s cerebral nom paralizom 7. 5. Sv jetski dan smijeha 9. 5. Dan eu rope 15. 5. Sv jetski dan obitelji

Travanj

ta EFSA je dobila zadatak od Europske ko-

Kritičari ne dvoje da se ovdje radi o for-

misije da napravi novu evaluaciju o aspar-

miranom lobiju. Čak je i Svjetska zdravstve-

tamu, koja bi trebala biti gotova u rujnu ove

na organizacija 2006. godine isključila ILSI

godine.

sa svojih sastanaka o sigurnosti hrane zbog

I za kraj jedan interesantan podatak:

sumnje da su pod utjecajem velikih finan-

Ruud Woutersen, jedan od EFSA-inih znan-

cijera. Europski je parlament nekoliko pu-

stvenika koji sudjeluje na prosuđivanju

ta blokirao EFSA-in budžet kako bi iznudio

aspartama, radi za TNO – tvrtku koja vr-

transparentnost njihova poslovanja.

ši istraživanja za Ajinmoto koji je jedan od

Koliko je EFSA neovisna, najbolji je pri-

najvećih svjetskih proizvođača aspartama.

mjer upotreba aspartama. Aspartam je sin-

Ajinmoto, izdašno financira spomenuti in-

tetska tvar za zaslađivanje hrane i pića koji

stitut ILSI. U međuvremenu je EFSA skloni-

se u preporučenim dnevnim dozama može

la Woutersena s ovoga projekta, a mi ne bi-

konzumirati bez ikakve opasnosti za zdrav-

smo trebali propustiti u rujnu nove vijesti

lje. Tako bar tvrdi EFSA iako već godinama

o aspartamu i EFSA-i.

kruže priče i studije o štetnosti aspartama. 2012.

Ipak, na pitanja iz Europskog parlamen-

IR 41

Foto: Alicia Jo McMahan

Uređuje: Tamara Rehak

simbioza u korist proizvodnje hrane

u korist proizvodnje hrane 17. 5. Svjetski dan telekomunikacija 20. 5. Dan katoličkih medija 22. 5. Svjetski dan borbe protiv pretilosti 24. 5. Europski dan nacionalnih parkova 25. 5. Međunarodni dan nestale djece 26. 5. Nacionalni dan darivanja i presađivanja organa i tkiva 31. 5. Svjetski dan nepušenja i sporta 4. 6. Međunarodni dan djece žrtava nasilja 5. 6. Svjetski dan zaštite čovjekova okoliša 8. 6. Svjetski dan oceana 12. 6. S vjetski dan borbe protiv dječjeg rada 14. 6. Dan dobrovoljnih davatelja krvi

Svibanj

2012.

Suvremena poljoprivredna proizvodnja temelji se na intenzivnoj ishrani bilja. U dodatno pripremljenom mineralnom »obroku« važnu ulogu ima dušik – opskrbljenost biljaka dušikom ima važan značaj u stvaranju prinosa, te se još naziva i »prinosotvorni element«.

hizobium) s većinom biljaka iz porodice Leguminosae (soja, djetelina, lupina, grah, grašak …). Bakterije navedenih rodova imaju jedinstvenu sposobnost inficiranja korijenovih dlačica biljaka domaćina – leguminoza i stvaranja kvržica (nodula) na korijenu u kojima se odvija proces fiksacije. U ovome procesu bakterije usvajaju atmosferski dušik i preko enzima ga reduciraju do oblika dušika koji biljke mogu koristiti u ishrani. Kao

edostatkom ili nedostupnošću dušika, biljka-

i u svakoj tako i u ovoj simbiozi oba organizma imaju

ma je oslabljen rast i smanjen prinos. Također

koristi. Bakterije u ovom simbiotskom odnosu koriste

i njegovim suviškom se odražavaju negativne

produkte fotosinteze biljke domaćina kao izvor ener-

posljedice poput pojačane neotpornosti biljaka i pada

gije za biološku fiksaciju dušika, a biljci domaćinu pre-

prinosa te vrlo nepoželjnog procesa ispiranja nitrata

daju dušik za ishranu. Ako je u tlu dovoljno raspoloži-

tlom i onečišćenja podzemnih voda.

vog dušika, rast kvržica se smanjuje.

U atmosferi je velik postotak dušika (oko 78%), ali

Dosadašnje prosječne količine fiksiranog dušika u

samo mali broj organizama može ga koristiti iz atmos-

poljoprivrednoj proizvodnji su oko 100 kgN/ha/godiš-

fere ili u plinovitom obliku. Biljke ga koriste u obliku

nje, a smatra se da bi se razina od 200 kg N/ha/godiš-

amonijaka i nitrata koji se lako gube iz tla jer je dušik

nje mogla postići.

najstabilniji u molekularnom obliku. U tlu su vrlo ma-

Pored fiksiranog dušika iz zraka leguminoze ostav-

le količine dušika koje su potrebne biljkama za ishra-

ljaju u tlu veliku količinu organske mase što znatno po-

nu, stoga je primjena dušika gnojidbom nezamjenjiva

pravlja plodnost i strukturu tla. Ovim procesom koristi

agrotehnička mjera poljoprivredne proizvodnje.

se »besplatan« dušik iz zraka bez troškova industrij-

Najveći dio dušika u tlu je rezultat aktivnosti mi-

ske proizvodnje, transporta i primjene te bez opasno-

kroorganizama koji mogu vezati molekularni dušik iz

sti od zagađenja podzemnih voda koja nastaje sve ve-

atmosfere u jednom od najvažnijih zemljišnih simbio-

ćom primjenom mineralnih gnojiva. Stoga učimo od

znih procesa – fiksacije dušika.

biljaka i koristimo njihove prirodne procese za našu

Uzajamna korist ovog simbioznog odnosa temelji se na udruživanju bakterija (rodova Rhizobium/Bradyr-

kvalitetniju proizvodnju hrane.

T.R. 41

Uređuje: Tamara Rehak

šarmeri ili leteći štakori? U većini gradova svijeta golubovi su postali neizostavni dio ugođaja i šarma gradskih trgova. Mnogim poznatim mjestima – primjerice Trg svetoga Marka u Veneciji ili Trafalgar Square u Londonu – postali su gotovo zaštitnim znakom.

nom cijela godina. Tako gradski golubovi mo-

pravo, nestanu? Odgovor je u njihovom smje-

gu snijeti jaja i do šest puta godišnje. Jedna

štaju u hranidbenom lancu kao i u njihovoj

od većih teškoća u kontroliranju njihove po-

sporosti. Zbog ova dva razloga oni su meta

pulacije u gradovima jest uobičajena praksa

čitavom nizu životinja koje se nalaze iznad

hranjenja golubova svaki put kad se to neko-

njih na hranidbenom lancu, poput sokolova,

me učini prikladnim.

jastrebova, sova, mačaka i ljudi. Što su stari-

Neki gradovi stoga pokreću različite kam-

ji i sporiji, golubovi postaju lakša meta, zbog

panje za smanjenje populacije golubova –

čega rijetko kada prosječno žive dulje od ne-

poput kampanje namijenjene građanima ka-

koliko godina – unatoč tome što im u grad-

ako se ne doimaju tako, golubovi su vrlo

ko bi ih manje hranili. Prema stručnjacima,

skom bogatstvu životni vijek može biti i do

»uspješne« ptice jer se izuzetno dobro

time će golubovi više vremena provoditi u

15 godina.

prilagođavaju okolini.

potrazi za hranom a manje će vremena imati

Današnji »gradski« golubovi potječu od

za razmnožavanje.

Za života golubovi mogu biti prava napast, a za neke, potpuno zasluženo nose ti-

divljih golubova pećinara, a u gradovima su

U austrijskom Linzu, vlasti su prije deset

tulu »letećih štakora«. Pa, želimo li da i dalje

se nastanili potomci golubova koje su ljudi

godina odlučile na više mjesta u gradu sta-

nose »titulu« šarmera gradskih trgova, čini

u prošlosti pripitomili. Početkom 17. stolje-

viti hranu s tvarima koje sprječavaju začeće

se da najbolje što možemo učiniti za njih jest

ća golubovi su iz Europe dovedeni u Ameri-

kako bi utjecale na nekontrolirano razmno-

to da ih ne hranimo.

ku te su se i tamo vrlo brzo posvuda proširili.

žavanje golubova. Prema dobivenim podaci-

Golubovi su predmet kontroverzijâ u

ma, broj gradskih golubova pao je s tadašnjih

mnogim urbanim područjima. Mnogi zago-

20.000 na 9.000 u 2012. Prema izvješću, au-

varaju njihovo uništenje, dok drugi uživaju u

strijske sanitarne službe ovu metodu smatra-

njihovom društvu na ulicama i u parkovima.

ju uspješnim načinom za smanjenje broja go-

Za obje strane moglo bi se reći da imaju ne-

lubova, a da oni pritom ne trpe bol.

ke valjane argumente.

Mnogi stanovnici gradova prije ili kasnije

Golubovi se razmnožavaju kada je opskr-

se zapitaju što se događa sa starim golubovi-

ba hranom dobra – a u gradovima je to uglav-

ma i gdje golubovi odlaze uginuti. Kamo, za-

Lipanj

2012.

etski nemodificira16. 6. Svjetski dan gen nih organizama nestašice vode i suše D 17. 6. an suzbijanja ninske prirode 18. 6. Dan zaštite pla vjetski dan izbjeglica 20. 6. S vjetski dan glazbe 21. 6. S rabe droge i ilegal26. 6. Dan protiv zlopo ne trgov ine štva vjetski dan stanovni 11. 7. S 41

Uređuje: Tamara Rehak

obilje mora, manjak pitke vode

Voda je jedan od osnovnih uvjeta opstanka i života. Pokriva 71% površine Zemlje, a naše tijelo sadržava oko 60% vode. Čovjek bez vode može živjeti samo nekoliko dana, a posljednji podaci pokazuju da je samo 1% pitke vode na Zemlji ispravno i potpuno neškodljivo za čovjeka.

problematičnije zato što se broj stanovnika

prijedloga jest poticanje odgovornijeg odno-

koji žive u priobalju znatno povećava. To po-

sa prema vodi, koji bi omogućio i siromašni-

tvrđuje podatak da je 1970. trećina svjetsko-

ma pristup pitkoj vodi.

ga stanovništva živjela u pojasu uz more, a

Pristup pitkoj vodi svakako je prvi uvjet

danas ondje živi više od polovine svjetskoga

za život i zdravlje. Svima nam je potrebna

stanovništva s procjenom da će do 2050. čak

pitka voda, ali dobiti istu pitku vodu, naža-

dvije trećine stanovništva živjeti u priobalju.

lost, svakodnevni je problem za veliki dio

Lista velegradova koji se nalaze uz more ili u

čovječanstva iako svi imamo isto pravo na

neposrednoj blizini poprilično je duga – Šan-

vodu! Prvi od uvjeta jest svjesnost svoje od-

gaj, Mumbai, Bangkok, Sidney, New York …

govornosti i važnosti korištenja vodom spr-

rema procjeni ekološke studije Organi-

Dok morska voda, s jedne strane, prije-

zacije za ekonomsku suradnju i razvoj

ti svojim porastom, s druge strane pitke bi

(OECD) za razdoblje do 2050., voda bi

vode moglo nedostajati. Procjenjuje se da

mogla postati glavna prijetnja milijardama

bi broj stanovnika koji su pogođeni nestaši-

stanovnika Zemlje, jer razina mora raste, a

com pitke vode sa sadašnjih 1,3 mogao po-

pitke je vode sve manje.

rasti na 3,9 milijardi ljudi. Stoga je upućen

ječavajući njezino rasipanje ili onečišćenje da bi se i drugi mogli njome koristiti.

6. 8. Obljetnica nuklearnog bombardiranja Hirošime, a tri dana poslije i Nagasakija

To potvrđuju stanovnici otočja Kiribata

apel da će, ako se uskoro ne promijeni od-

usred Tihog oceana, jer usprkos prekrasnim

nos prema vodi kao najvažnijemu prirodnom

totalitarnih i autoritarnih režima

plažama nitko od stanovništva ne želi živje-

dobru, do 2050. oko 40% svjetskoga stanov-

28. 8. Dan roda u Hrvatskoj

ti u blizini mora stoga što se voda sve više

ništva živjeti u područjima koja se bore s ne-

30. 8. Međunarodni dan nestalih osoba

doživljava kao prijetnja, a, prema prognoza-

dostatkom vode. S posebnim naglaskom da

8. 9. Međunarodni dan pismenosti

ma, otok bi već za 25 godina mogao biti pod

konkurencija za čistu vodu u sebi sadržava i

10. 9. Dan Prve pomoći

vodom.

potencijal za moguće sukobe i ujedno poziv

14. 9. Dan prašuma

Slična sudbina prijeti i mnogim gradovi-

političarima za pronalaženje gospodarsko-

15. 9. Međunarodni dan demokracije

ma koji su smješteni uz mora, a stanje je sve

političkih rješenja ovoga problema. Jedan od

Srpanj–kolovoz

2012.

23. 8. Europski dan sjećanja na žrtve svih

Uređuje: Tamara Rehak

fair trade

Foto: brainloc

Kad razmaženi britanski mladići i djevojke pokušaju proizvoditi ono što inače bezobzirno troše …

mao sam priliku pratiti dokumentarnu

dalekovidnica, ali bih ga rado preporučio

šivala djeca u Bangladešu ili u nekoj drugoj

seriju na BBC-u u kojoj su nekoliko

Đeli Hadžiselimoviću da ga odabere.

azijskoj zemlji u neljudskim uvjetima.

razmaženih britanskih mladića i

Drugim riječima, ove slike zapravo

Budimo jasni, Fair trade je pozitivan

djevojaka poslali u zemlje tzv. Trećega

najbolje opisuju kakvu ulogu ima Fair

primjer kako kao građani možemo

svijeta da se upoznaju kako se doista

trade ili Pravedna trgovina. U Hrvatskoj

pridonijeti poštenju i pravdi, ali to afričkom

prave proizvodi koje gotovo svakodnevno

je Fair trade još u povojima, ali je za

seljaku ili azijskom radniku nije dovoljno.

kupujemo u trgovinama.

svaku pohvalu postojanje udruge koja

Sve aktivnije istraživačko novinarstvo

je već treću godinu aktivna. Toplo

u afričkim medijima daje na znanje

preporučujemo da posjetite njihove

da su potrebne moderna tehnologija

radnici prave kavu, majice, cipele itd.

web stranice na www.fair-trade.hr. Tamo

i infrastruktura kako bi se i malim

Dapače, ovdje nije bila riječ o upoznavanju

možete pronaći mnoštvo informacija o

proizvođačima osigurali preživljavanje i

kako se što radi, nego su mladići i djevojke

Fair tradeu, gdje, među ostalim, stoji: Fair

konkurentnost. Na taj bi način i svaki seljak

morali preuzeti ulogu radnika i postati

trade je trgovinsko partnerstvo utemeljeno

mogao svoju djecu poslati u školu, ali i više

jedni od njih kako bi doista iskusili kako se

na dijalogu i društveno-odgovornom

proizvoditi. Dotad će i dalje Starbuck 98%

i pod kojim uvjetima živi i radi u zemljama

poslovanju u kojem se plaćanjem

kave kupovati s velikih plantaža.

Trećega svijeta.

poštene cijene za sirovine, proizvode ili

Tako smo se britanska mladež, ali i ja kao gledatelj, mogli upoznati u kojim uvjetima

Svaka epizoda traje 45 minuta, ali

rad marginaliziranim proizvođačima i

su se naši mladci već nakon 10 minuta

radnicima u zemljama u razvoju osigurava

dokumentarca rasplakali, željeli ići kući,

održivost, isplativost i konkurentnost.

iščuđavali uvjetima i govorili da je za njih

Sve češće se događa da novčana pomoć

ovo previše. Oni malo hrabriji odradili su

koja se prikuplja za zemlje u razvoju završi

svoje šihte, ali ispijena lica, gladni, nervozni

u krivim rukama pa je današnjem čovjeku

i agresivni isto su tako što prije željeli kući.

u želji da pomogne onom malom seljaku

U svakom slučaju, nakon ovoga iskustva

negdje u Africi bolje rješenje da sam u

rekli su da će pripaziti što i kako kupuju

trgovini izabere čokoladu koja ne dolazi od

i gdje je proizvedeno. Ne znam je li ovaj

proizvođača koji gledaju samo svoj profit ili

dokumentarac bio i na jednoj od naših

da, primjerice, kupi komad odjeće koji nisu

Rujan

2012.

I. R. ozonskog 16. 9. Međunarodni dan zašt ite omotača ila 22. 9. Europski dan bez automob bašt ine urne kult dan i rodn 23. 9. Međuna a jezik 26. 9. Europski dan rmacijama 28. 9. Dan prava na pristup info osoba 1. 10. Međunarodni dan star ijih 3. 10. Međunarodni dan djeteta zdravlja 10. 10. Svjetski dan mentalnog zemlje ove plod 14. 10. Dan zahvalnosti za 15.10. Međunarodni dan slijepih 41

Uređuje: Tamara Rehak

kineski zakon U Kini bračni parovi smiju imati samo

Foto: Daniel Yara

njena, ona je zbog naglog rasta stanovništva

java sve starijeg stanovništva, a posljedica

jedno dijete. Strogi kineski zakon jed-

i danas česta, pogotovo na jugu Kine. To po-

poticanja rađanja muške djece jest spolna

nog djeteta donesen je prije trideset

tvrđuje postojanje i klinika za sterilizaciju u

neravnoteža.

godina kada je broj Kineza premašio 1,3 mi-

kojima se izvode zahvati pod lokalnom ane-

Kineske vlasti i dalje smatraju da porast

lijarde. Vlasti smatraju da bi bez ovog zako-

stezijom, bez dugih čekanja, po principu do-

kineskog stanovništva predstavlja prijet-

na taj broj bio veći najmanje pola milijarde

đeš, obaviš, odeš. Ne postoji nitko kome se

nju svjetskim ekonomskim resursima i da

čime potkrjepljuju, prema njihovom mišlje-

žene mogu požaliti ili izjadati. Na ovaj rigo-

je takva demografska politika zapravo bor-

nju, potrebu da zakon ostane na snazi i da

rozni postupak gleda se pozitivno jer se sma-

ba protiv siromaštva i gladi. No mnogi struč-

se provodi.

tra da ako je žena rodila i ima dijete, steriliza-

njaci takve tvrdnje demantiraju iako je i sada za većinu Kineskinja pravo izbora samo san.

Po njemu, kineski bračni parovi smiju

cija je za njezino dobro, ali i za dobro cijele

imati samo jedno dijete, ako imaju dvoje ili

zajednice. To potvrđuje i naziv jedne klinike

više to se potomstvo smatra ilegalnim i ro-

– Klinika za bolje društvo.

ditelji podliježu strogim kaznama. Ove ka-

Jedna od žena, žrtva prisilne sterilizaci-

zne mnoge lokalne vlasti prosuđuju na svoj

je, svjedoči: I dalje svaku večer plačem. Osje-

način, a idu tako daleko da odvode majke na

ćam se zlostavljeno, bespomoćno i osakaćeno.

prisilnu sterilizaciju, zatvaraju članove obi-

Moram govoriti o tome jer je to nažalost jedi-

telji, oduzimaju imovinu, dijele otkaze, a ro-

no što mogu učiniti. Možda svijet tako čuje što

ditelji se najčešće kažnjavaju visokim pore-

se događa u Kini.

zima, dok su novčane kazne toliko velike da

Postojeće udruge za roditeljska prava

ih samo malobrojni mogu platiti, pa su rodi-

upozoravaju vlasti na negativnosti ovog za-

telji prisiljeni svoju djecu prodati.

kona. Jedan od njihovih opravdanih argu-

Iako je prisilna sterilizacija 1978. zabraListopad

2012.

menata ovako stroge kontrole rađanja je po-

16. 10. Svjetski dan hrane vjetski dan borbe prot iv 17. 10. S siromaš tva a krvi 25. 10. Dan dobrovoljnog darivanj anja pov neku 28. 10. Svjetski dan 31. 10. Međunarodni dan štednje vjetski dan znanosti za mir i 10. 11. S razvoj vjetski dan borbe prot iv 14. 11. S dijabetesa 41

Foto: Tomislav Alajbeg

Uređuje: Tamara Rehak

bioetičari o poljoprivredi Subotnjeg prijepodneva 20. listopada

interdisciplinarnog pristupa problemima po-

ji u okolišu otkrivaju poremećaj u društvu. Za-

ljoprivrede, kako bi se pojavila prva svjetla na

vršno izlaganje imala je dr. Knezović o bioetič-

obzoru zdrave prehrane. S navedenog fakulte-

koj upitnosti GMO-a u europskoj poljoprivredi,

međunarodna konferencija s temom

ta dr. Günter Virt, ujedno i član europske savje-

s naglaskom upitnosti za zdravlje ljudi i životi-

todavne etičke skupine, objasnio je preporuke

nja, utjecaju na okoliš, biodiverzitet i agrobio-

Bioetički pogled na budućnost poljo-

skupine glede novih tehnologija u poljoprivre-

diverzitet, privatizaciju znanja patentiranjem,

di. Kao glavne zadatke etike naveo je poštiva-

koncentraciju moći, usredotočenosti na traže-

nje dostojanstva čovjeka i pitanje (međugene-

nje tehničkih rješenja bez alternative a ipak je

racijske) pravednosti. Kada je o GMO‑u riječ,

biologija složenija nego tehnologija.

održana je u Zagrebu vrlo dinamična

privrede u Europi u organizaciji Udruge bioetičara u Srednjoj Europi (BCE),

naglasio je »kako je nužno sa sigurnošću utvr-

Uz vremensku ograničenost u samoj orga-

diti da neće biti nikakvih štetnih učinaka te da

nizaciji konferencije i uz vrlo kratku raspravu,

kog instituta Družbe Isusove (FTIDI) i

države nisu bile prisiljene koristiti GMO ako ne-

pokazala se njezina izuzetna tematska važnost

maju znanstvenih dokaza; važno je najprije istra-

i neophodna potreba uređenja hrvatske poljo-

Hrvatskoga bioetičkog društva.

žiti pa tek onda dopustiti.« Više puta je spomi-

privrede s naglaskom dobrog gospodarenja.

Centra za bioetiku Filozofsko-teološ-

tručnjaci iz dvanaest država raspravljali su

u budućnosti biti ključno lobirati za etiku.

o europskim preporukama za nove tehno-

Kroz drugi dio konferencije vodile su nas

logije u poljoprivredi, hrvatskim agrarnim

teme domaćih znanstvenika. O poljoprivredi u

perspektivama na pragu Europske unije, upitno-

Hrvatskoj nekad i danas te njezinom utjecaju

stima GMO-a i ostalim problemima uz europsku

na proizvodnju biomase i biogoriva govorila je

poljoprivrednu praksu, kao i bioetičkim izazovi-

dekanica zagrebačkoga Agronomskog fakulte-

ma čovjekova odnosa prema prirodi.

ta dr. Tajana Krička, s naglaskom da težimo dje-

Članica predsjedništva BCE-a i jedna od or-

lotvornoj poljoprivredi te da je izuzetno bitno

ganizatorica dr. Katica Knezović, ocijenila je te-

gospodarenje zemljištem i da Hrvatska ima od-

mu aktualnom i potrebnom hrvatskom društvu.

lične uvjete za proizvodnju bioenergije. O ke-

Nadalje je predsjednica BCE-a i dekanica Kato-

mijskoj sudbini pesticida i lijekova u okolišu

ličkoga teološkog fakulteta Sveučilišta u Beču

te ekološkoj cijeni prehrane i zdravlja izlagao

dr. Sigrid Müller napomenula kako se mnoge

je dr. Valerije Vrček s Farmaceutsko-biokemij-

znanosti bave navedenim temama zbog sna da

skog fakulteta, upozorivši da zakonski nije re-

čovjek u budućnosti neće umirati od gladi, sna

gulirano zagađenje vodâ razgradivim produk-

kako će biti dovoljno hrane i mogućnosti uži-

tima pesticida i lijekova, da borba protiv gladi

vanja u plodovima zemlje. Naglasivši važnost

postaje borba protiv prirode te da poremeća-

Studeni

T. R.

njao pritiske različitih lobija zaključivši kako će

2012.

16.11. Međunarodni dan tolerancije 18.11. Dan sjećanja na Vukovar 20.11. Međunarodni dan prava djeteta 23.11. Svjetski humanitarni dan 25.11. M eđunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama 28.11. Dan akcije protiv spaljivanja otpada 1.12. Dan borbe protiv AIDS-a 2.12. Međunarodni dan za ukidanje ropstva 3.12. Međunarodni dan invalida 6.12. Dan pomoraca 9.12. M eđunarodni dan borbe protiv korupcije 10.12. D an ljudskih prava

Foto: Charles Novaes

Uređuje: Tamara Rehak

OTPAD NIJE SMEĆE Svako kućanstvo stvara otpad a taj otpad postaje sve učestaliji problem i naše domovine (zagrebačko odlagališe Jakuševac, varaždinsko odlagalište Brezje i dr.) zbog niza neusklađenosti i planiranja, jer nema planskog gospodarenja otpadom kao i programa obveznog odvajanja otpada.

ne veličine, ima izuzetno loš sustav odvoje-

Jedan od prihvatljivih modela je odva-

nog prikupljanja otpada jer se ukupno odvoji

janje u kućanstvima. Dakle, razvrstavanjem

tek nešto više od 20% otpada, dok, primjeri-

stakla, papira, organskog otpada i njegovim

ce Graz odvaja čak 61%, a cijela Austrija više

odlaganjem u posebne kante, može se zara-

od 70% otpada.

diti novac i otpad obraditi za druge svrhe. Što

Zanimljiv je primjer Švedske, koja je dugo-

manje otpada jedno domaćinstvo proizvodi,

godišnjom tradicijom recikliranja i spaljiva-

plaća i manje naknade za odvoz. A paralel-

nja otpada došla do položaja da mora uvoziti

no s odvajanjem radilo bi se na izradi postro-

otpad kako bi opskrbila velik broj spalionica

jenja za mehaničko-biološku obradu otpada,

otpada koje zagrijavaju dobar dio stanovniš-

što se smatra boljim rješenjem od gradnje

tva. Najviše otpada uvoze iz susjedne Nor-

spalionice otpada, koja bi proizvodila i odre-

aše pravilno gospodarenje otpadom

veške. Energetski isplative spalionice koje

đeni otpad.

počinje već u trgovini, nizom odluka

iskorištavaju 90 posto energije otpada tre-

I dok je u mnogim zemljama Europske uni-

koje donosimo tijekom kupnje. Naj-

bale bi u Švedskoj zamijeniti gotovo sve dru-

je otpad vrijedan resurs, i za nas je krajnje

lakše je sav otpad baciti u jednu kantu. Pra-

ge vrste goriva, a usput se smanjuje emisija

vrijeme da se konačno otpad vrednuje kao

vilno odlaganje otpada zahtijeva dodatan

stakleničkog plina metana s odlagališta sme-

sirovina koja se može ponovno upotrijebiti,

trud (često i prostor) kojeg mnogi nisu spre-

ća, što je dvostruka korist ovakvog pristupa.

ili odložiti na najmanje štetan način, a ne kao

mni uložiti. Svim građanima treba pružiti in-

Uz Švedsku, najveći uvoznici otpada su Nje-

materijal kojeg treba odbaciti.

frastrukturu za odvajanje - a oni koji ipak ne-

mačka, Belgija i Nizozemska.

T.R.

će reciklirati, plaćat će znatno više naknade

S druge strane, poput nas probleme s od-

za odvoz otpada. Program, kojemu je cilj, u

vozom otpada imaju grčki stanovnici. Po ci-

veoma kratko vrijeme podići stopu recikla-

jeloj zemlji se nalaze deponiji smeća, a gra-

že, postaje naša obveza prema hrvatskim i

donačelnik jednoga grada priznaje: »Smeće

europskim zakonima. I ovaj posao se više ne

uklanjamo uz ogromne troškove. Umjesto da

1.1. Svjetski dan mira

može ostaviti budućim generacijama.

zaradimo novac, mi ga trošimo na deponira-

15.1. Svjetski dan vjerskih sloboda

Zagreb, kao rijetko koji europski grad sličProsinac

2012.

18.11. Svjetski dan migranata 20.12. Međunarodni dan solidarnosti 29.11. M eđunarodni dan biološke raznolikosti

nje smeća.« 41