Svijet i ljudi. Dvanaest priloga ekološke tematike u 2010. godini objavljeni u kršćanskoj obiteljskoj reviji Kana
Ilustracije / Artwork: Earth by Michael Lorenzo Recycling simbol adapted from original illustration by Paula Pandey Chhetri
Uređuje: Tamara Rehak
pomoli se i vozi dalje!
http://ekoloski.bloger.hr Nizozemski su znanstvenici uzgojili prvi svinjski in vitro odrezak, koristeći se stanicama žive svinje. Svoj pripravak, doduše, još nisu kušali. Ako poživi ideja o mesu iz laboratorija, smatraju da će odahnuti okoliš zbog smanjenja stakleničkih plinova, ali i svinje u vrijeme kolinja. Gabriel Fries-Briggs i Rachel Himmelfarb iskoristili su recesiju kako bi izgradili svoj vlastiti teren za golf. To su mladić i djevojka koji su izgradili teren za minijaturni golf usred Brooklyna. Zakupili su napušteno parkiralište te odabrali devet umjetnika koji su dizajnirali rupe na igralištu. Rupe imaju neku ekološku poruku ili pak govore o stvarima koje čine urbani New York, a igralište prije svega služi da zabavi djecu i odrasle iz kvarta. Walt Staton iz Tucsona, u američkoj saveznoj državi Arizoni, proglašen je krivim za onečišćenje okoliša u prirodnom rezervatu koji se nalazi na granici s Mek-
foto: Jochen Jansen
sikom. Onečišćenje je izazivao posudama s vodom što ih je ostavljao kako bi
Vozeći se autocestom, zasigurno, morate barem jednom stati i natočiti u automobil benzin. No, jeste li znali da u Njemačkoj postoji i »benzinska za dušu«? Naime, prije pedeset godina otvorena je prva autocesta-crkva u Njemačkoj, a danas ih je trideset i tri.
P
ri dugom putovanju odmor nije potreban samo tijelu nego i duši. Tako barem tvrde u kršćanskoj udurzi Die Akademie Brudershilfe iz Kassela. Ta je kršćanska udruga upravo obilježila pedesetu obljetnicu od otvaranja prve autoceste-crkve u Njemačkoj. Bilo je to 1959. godine uz autocestu A2 između Osnabrucka i Hannovera u mjestu Exter, i to sasvim slučaj no. Naime, uz trasu ove autoceste našla se tik uz cestu i seoska crkva koja je dobila novu funkciju – Autobahnkirche. Sljedećih godina sve je više seoskih crkvi dobilo funkciju autocesti-crkvi. Tamo gdje nije bilo moguće mjesnu crkvu pretvoriti u Autobahnkirche izgrađene su malene kapele. Inicijative za izgradnju dolaze iz mjesnih župa, a udruga Brudershilfe daje dozvolu za otvaranje novih autocesta-crkvica koje ćete naći smještene pokraj restorana i odmorišta Siječanj 2010.
ili skrivene u zelenilu iza parkirališta širom njemačkih autocesta. Već kilometrima unaprijed plave ploče sa slikom crkve na bijeloj pozadini javljaju da uskoro možete sići s autoceste, parkirati auto i ući u crkvu. To znaju mnogi Nijemci, tako da je »odmorište za dušu« još uvijek popularno i dobro posjećeno – otprilike milijun putnika godišnje. Osim molitve i meditacije, možete se upisati i u knjigu dojmova, a najčešće su poruke da se sretno stigne do odredišta ili da godišnji odmor prođe što ugodnije. U Njemačkoj godišnje smrtno strada oko 4 500 ljudi na cestama. Zanimljiv je podatak da osiguravajuća društva redovito istražuju imaju li autoceste-crkvice utjecaj na broj prometnih nesreća. U udruzi su uvjereni da autoceste-crkve pomažu da se događa što manje prometnih nesreća. Je li to doista tako i u stvarnosti, teško je potvrditi.
se okrijepili ilegalni useljenici koji su uspijevali neopaženo prijeći preko granice iz Meksika. Osuđen je na društveno koristan rad od 600 sati ili 25 dana zatvora. Četveročlana obitelj u studenome je za minimalne troškove života morala potrošiti 6 362 kune. Ako su podstanari, cijena košarice povećava se na 8 017 kuna. Prosječnom plaćom od 5 236 kuna, obitelj je mogla podmiriti oko 80 posto životnih troškova, a podstanarska obitelj samo 65 posto troškova. U Hrvatskoj je siromašna petina stanovnika, više od 850 000 ljudi. Većina je umirovljenika na granici ili ispod granice siromaštva. Socijalnu pomoć prima 43 tisuće ljudi, a bez plaće radi oko 60 000 ljudi. Svakoga dana u Hrvatskoj 500 ljudi ostaje bez posla. Više odo 40 posto poduzetnika posluje s minusom. Tijekom godine dana broj je nezaposlenih ljudi porastao za 45 tisuća.
41
Uređuje: Tamara Rehak
dovoljno za sve!! Stručnjaci se slažu: boljim političkim odlukama ne bi bilo gladnih u svijetu.
P
rošlu je godinu, uz sveopću ekonomsku krizu, obilježila i kriza u mljekarskoj industriji. Širom zapadne Europe ljuti su seljaci izlijevali mlijeko iz protesta zbog loše otkupne cijene i nebrige političara za njihove probleme. Na kritike da rasipaju hranu dok drugi gladuju, odgovorili su da je glad politički problem koji političari još ni jednom nisu pokušali ozbiljno riješiti. Svakako, zanimljiv odgovor jer hrane je na svijetu dovoljno! Nasuprot milijardi gladnih ljudi u svijetu stoji isti toliki broj pretilih ljudi. Pretilost je postala problem kao i glad. Ne samo da se u bogatim zemljama čovjek prežderava nego se hranom koristi i kao gorivom. To je i jedan od uzroka da je 2007. godine došlo do krize hrane. Visoka cijena hrane uzrokovala je da se broj gladnih u svijetu ponovno povećao na više od milijarde. Naime, u 2007. godini
naglo je skočila cijena nafte, a u međuvremenu su SAD i zapadnoeuropske zemlje odlučile pojačano proizvoditi biogorivo. U SAD-u se za to koristi etanol dobiven iz kukuruza – tako je cijena kukuruza pratila cijenu nafte, što je uzrokovalo pobune u mnogim zemljama. Zatim su države koje su ovisne o uvozu hrane bile spremne plaćati goleme cijene za hranu državama čije su vlade te cijene povećale i još uvele izvozne restrikcije kako im se ne bi ispraznili silosi. Rezultat je bio još veći kaos na tržištu, još luđe cijene, nekomu još veći profit i još više gladnih. No i dan-danas stručnjaci upozoravaju i pozivaju na promjenu mentaliteta kako bi se riješio problem gladi. Problem čak i nije u »perverznom slobodnom tržištu« hrane, nego u »igračima« koji se nalaze na tom tržištu nalaze. Također građani nisu previše kritični na probleme koje stvaraju sami političari, a
. . . . . . VELJAČE
VELJAČE
VEL JAČE
VELJAČE
VELJAČE
Međunarodni Dan zaštite močvara U močvarnim područjima (koja danas čine 6% površine Zemlje) živi 40% svih biljnih i životinjskih vrsta. Da bi spriječile deva-
staciju, mnoge su države u svijetu, a među njima i Hrvatska, potpisale Ramsarsku konvenciju kojom se obvezuju na očuva nje močvara na vlastitu teritor iju. Iz Hrvatske su na Ramsarskom popisu Lonjsko i
Mokro polje, Kopački rit, donji tok Neretve i ribnjaci Crna Mlaka .
Međunarodni dan živ Veljača 2010.
ota
Sv jetski dan bo
»Iskustvo bole
VELJAČE
lesnika
st i i trpljenja m ože postati škola nade« i »u otajst vu m uk e, smrt i i uskrsnuća Kr is tova, ljudsko trp lje nje crpi smisao i puninu sv jetla«, poru ka je pape Benedikta XVI. za ovogodišnji 18 . Sv jetski dan bolesnika.
Međunarodni dan djete ta obolj elog od malignih bolesti Ovim se danom se želi podsjetiti na teške boles ti od kojih godišnje u Europi obolijeva 16 500 djece u dobi do 15
godina, a u Hrvat skoj je godišnje više od 100 novooboljelih. Zloćudne su boles ti drugi najčešći uzrok smrtnosti djece u dobi od jedne do 14 godina.
WTO bi se trebao pozabaviti rupama u regulativama kojima se omogućuju izvozno/uvozne špekulacije i kreiranje cijena. Za zemlje koje se bore s pothranjenošću stanovništva rješenje se vidi u vrlo jednostavnim oblicima pomoći – ni u kakvoj »high-tech revoluciji«, nego u temeljnim potrebama za uspješnu poljoprivrednu proizvodnju: sjeme, gnojivo, navodnjavanje, infrastruktura i funkcionalna uprava koja zna što su prioriteti. Razlika je između dovoljnog i previše malena – vrlo je lako višak hrane ubaciti na svjetsko tržište i izazvati pomutnju. No na kraju bismo ipak trebali poslušati europske seljake: zaboravimo svjetsko tržište i brinimo se za svoju vlastitu proizvodnju hrane. Tako ne ugrožavamo seljake u siromašnim zemljama i ne moramo prihvaćati mlijeko iz SAD-a od krava koje su pune hormona kako bi davale samo još više mlijeka.
Svjetski dan socijalne pravde Opća skupština UN-a prihvatila je rezoluciju da se na ovaj dan promoviraju konkretne aktivnosti u postizanju socijalne pravde. Hrvatska ima iznimno lošu socijalnu situaciju.
Međunarodni dan mater inskog jez ika Osnovni je cilj unap ređivanje, učenje i razvoj mater inskog jez ika te njegovanje jezične i kulturne raz ličitosti i višejezično sti. Prema UNES CO -vu dokument u »mate rinsk i jez ik označu je put ljudskog bić a i pomoću njega on o ulazi u druš tvo , čini svojom kulturu gru pe kojoj pr ipada i po stavlja temelje raz voju svojih intelektu alnih sposobnosti«.
41
Uređuje: Tamara Rehak
historia magistra vitae est …
15. 3. Međunarodni dan prava potrošača Prema istraživanjima dvije trećine hrvatskih potrošača ne poznaje svoja prava, a samo obrazovani potrošač je zaštićeni potrošač. 20. 3. Međunarodni dan rijeka 21. 3. Svjetski dan šuma Znanstvenici procijenjuju da svake godine nestane oko 13 milijuna hektara pod šumama, što odgovara veličini Grčke. Četvrtina šuma nestalih unatrag 10 000 godina uništena je u posljednjih 30 godina. 22. 3. Svjetski dan voda Razdoblje od 2005. do 2015. godine proglašeno je desetljeće voda pod geslom »Voda za život«. I danas više od milijardu ljudi na Zemlji nema stalan pristup zdravoj vodi. Oko dva milijuna djece godišnje umire zbog nedostatka čiste vode i kanalizacije. Prosječna dužina koju propješače žene u Aziji i
Prosvjednici u Varšavskoj. Lumpenproleterijat? Zabrinuti građani? Netko treći?
U četvrtak 11. veljače 2010. akcijom interventne policije završila je još jedna runda građevinske kontroverze u središtu Zagreba. Mišljenja su o tome podijeljena: jedni kažu da je inter ventnom policijom razriješen komunalni problem, drugi da je silom spriječen mirni prosvjed. Jedni za projekt kažu da je uređenje i napredak, drugi da je devastacija i kriminal; jedni kažu da se zbilo događanje »srednjovjekovnog lumpenproletarijata«, drugi »otimačina zajedničkog dobra«.
T
akozvani »obični ljudi«, kojima i inače ni do čega nije stalo, prisiljeni su nasumce procijeniti koje je stajalište bliže istini. Investitor, bogati poduzetnik, tvrdio je »da će, istina, uzeti dio Varšavske za ulaz u podzemnu garažu, ali će građani zato dobiti Cvjetni prolaz, koji će istoimeni trg povezati s Gundulićevom«. Projekt je proglašen javnim interesom grada, izmijenjen je GUP, a grad se obvezao sufinancirati izgradnju rampe. Ipak, usprkos tomu što je investitor u međuvremenu odustao od spomenutoOžujak 2010.
Africi, da bi sakupile vodu, je 6 km. Jednu
ga prolaza, nije odustao od garaže i rampe u Varšavskoj. Na najnoviji prosvjed odgovoreno je uglavnom emocionalnim »argumentima«: da su prosvjednici četnici, da stvaraju antipoduzetničku klimu i »skrnave poduzetnički duh grada«; poteže se hrvatstvo kao jamac poštenja osobe i kvalitete projekta. Iako je možda teško procijeniti što je čiji interes, vrlo je neugodno tako lako u cijeloj priči uočiti predobro poznat sukob bogatog moćnika i »običnog čovjeka«. Država je prečesto bila na strani bogatih, na štetu pravednosti. (Može li se, usput, tko sjetiti kad je »vlast« zaštitila svoje građane, nasuprot nekom bogatom moćniku?) U nedavnoj privatizaciji također se pozivalo na »hrvatstvo«. Treba li se prisjetiti golfa kao posebnoga državnog interesa? Nedavno je vrlo loš prijedlog zakona o vodama u redovnoj proceduri zamijenjen novim, iznimno štetnim prijedlogom – u ubrzanoj proceduri. No takvih je sukoba oduvijek bilo u ljudskoj povijesti, a vjerojatno će ih biti i u budućnosti. Jedino pravo pitanje ostaju »obični ljudi«. Treba li što poduzeti? Treba li šutjeti? Treba li odustati jer je sve već odlučio netko drugi? Isplati li se htjeti bolji i kvalitetniji život ako znaš da ovisiš o manjkavim zakonima i bezobzirnicima koji u svemu vide novac? T. A.
polovinu svih bolničkih kreveta u svijetu zauzimaju bolesnici koji boluju od bolesti »iz vode«. Od 22. do 26. 3. održava se Europski tjedan održive energije (EUSEW) Tjedan je dio kampanje Održiva energija Europa koji je Europska komisija pokrenula 2005. godine. Kampanja doprinosi ispunjenju ciljeva energetske politike EU na području obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti, čistog transporta i alternativnih goriva. 23. 3. Svjetski meteorološki dan Ovaj dan se obilježava od 1950. kada je na snagu stupila Konvencija na temelju koje je Svjetska meteorološka organizacija postala specijalizirana agencija UN-a. 24. 3. Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze Na ovaj datum godine 1882. godine dr. Robert Koch je objavio otkriće uzročnika tuberkuloze. Ova drevna bolest i danas u svijetu odnosi milijune života. Zadnja dva desetljeća u Europi bolest postaje prioritet. Prvi razlog je porast broja oboljelih, a drugi otpornost uzročnika na lijekove. Rizični faktori su siromaštvo, glad, beskućništvo, nebriga za zdravlje, kronične bolesti, droga, alkohol, migracije.
41
Uređuje: Tamara Rehak
zagađenje svjetlom Liječnici u Falujji u Iraku ukazali su na porast broja bolesne djece rođene u tom iračkom gradu nakon američke invazije. Pedijatri za ove slučaje krive američko Foto: NASA, ESA, Hubble Heritage Team (STScI/AURA)-ESA/Hubble Collaboration D. Gouliermis (Max Planck Institute for Astronomy, Heidelberg)
oružje koje se koristilo u bitkama u gradu. Arktičke zalihe metana, stakleničkog plina 30 puta jačeg od CO₂, destabilizirane su i odlaze u atmosferu. Sibirski permafrost koji sadrži goleme količine tog plina do sada se činio stabilnim, no posljednje istraživanje pokazalo je kako taj relativno malen geografski dio proizvodi više metana nego svi svjetski oceani zajedno. 2. 4. Dan autizma Riječ je o poremećaju u ponašanju nepoznatog uzroka. Autistične osobe imaju teškoće u komunikaciji i socijalnim odnosima. Statistike govore da se na 10.000 novorođene djece rodi četvero-petero djece s autizmom. U Hrvatskoj još nema točne evidencije o broju takvih osoba, a u udrugama ističu da autistična djeca i njihovi roditelji nemaju potporu u hrvatskome zdravstvenom sustavu. 7. 4. Svjetski dan zdravlja ove se godine obilježava temom Urbanizacija i zdravlje, budući da više od polovine svjetskog stanovništva živi u gradovima. 22. 4. Dan planeta Zemlje Prije 40 godina, 22. travnja održana je prva masovna demonstracija za okoliš na američkim sveučilištima. Velik interes javnosti doveo je pitanje zaštite okoliša na političku pozornicu. Današnjim generacijama pruža se mogućnost za ostvarenje povijesnih pomaka poduzimanjem malih koraka u svojim domovima, školama i tvrtkama, koji svi zajedno predstavljaju izniman kolektivan doprinos. 2010. godine nastavit će se kampanja »Za zelenu generaciju!« s naglaskom na osobni doprinos svakog pojedinca. Za više informacija: http://www.earthday.net/ Travanj 2010.
H
rvatsko astronomsko društvo pokreće inicijativu za donošenje zakona ili barem zakonske direktive o svjetlosnom onečišćenju. U suradnji s brojnim srodnim institucijama zagovaraju ideju zaštite okoliša od nepotrebnog noćnog osvjetljenja. Svjetlosno onečišćenje je kao problem prepoznato u hrvatskom zakonodavstvu krajem 2007., kad je pojam uveden u Zakon o zaštiti okoliša. Definira se kao promjena razine prirodne svjetlosti u noćnim uvjetima, uzrokovane unošenjem svjetlosti proizvedene ljudskim djelovanjem. Zagovornici smanjivanja svjetlosnog onečišćenja ne misle predlagati ukidanje rasvjete noću, nego njezino pravilno postavljanje – kako bi se izbjeglo rasipanje svjetlosti koje ima negativne posljedice na čitav okoliš. Osim za astronomska opažanja, svjetlosno onečišćenje je problem za biljni i životinjski svijet, za ljudsko zdravlje, za sigurnost, pa i ekonomiju. Članovi radne skupine upozoravaju da je zbog svjetlosnog onečišćenja prouzročenog autocestom Zagreb–Split dio životinjskog svijeta zauvijek napustio taj prostor. Biljkama i životinjama je poremećen ciklus hranjenja, odmaranja, lova te razmnožavanja.
Poseban prioritet jest zaštita nacionalnih parkova. Navode da ljudi kojima svjetlost javne rasvjete ulazi u prostor u kojemu spavaju imaju 30 posto viši rizik za obolijevanje. Zbog neekološke rasvjete izgubi se čak 30 do 40 posto električne energije namijenjene noćnoj rasvjeti. Navodi se i posebno opasna kineska i tajlandska rasvjeta, zbog nepoželjnog plavo-zelenog spektra, koja se u posljednje vrijeme pojavljuje u Hrvatskoj i ugrađuje u sustav javne rasvjete na nekim lokalnim razinama.
Ima još jedna bitna stvar, posredno uzrokovana svjetlosnim zagađenjem, a koju će si u nadolazećim mjesecima uskratiti mnogi naši sugrađani: neopisiv i oduševljavajući pogled na zanosno noćno nebo, na taj fascinantni i smirujući ambijent nenadmašne romantike. Zato vam predlažemo da se u nadolazećim mjesecima, sami ili s osobom do koje vam je stalo, u suton otputite do mjesta na koje ne dopire prejaka rasvjeta, i dok duboko-tamnoplava boja večernjeg neba polako prelazi u noćnu tamu, uronite u taj čaroban prostor na kojem se ocrtava Mliječna staza i tisuće zvijezda što trepere. 41
Uređuje: Tamara Rehak
vikinška baština Sve zgrade u Hrvatskoj koje se prodaju ili iznajmljuju morat će imati energetski certifikat. Na iskaznici će stajati koliko energije zgrada troši za grijanje, hlađenje i ventilaciju te koliko energije bespotrebno gubi. Najštedljivije zgrade nosit će oznaku A+, dok će one najrasipnije biti označene slovom G. FOTO: WILLIAM BENSON
Prema statistici indijske vlade, od 1997. se u Indiji zbog dugova ubilo više od 180.000 farmera. Najveći broj samoubojstava malih poljoprivrednika bilježi se svake godine u državama Andhra Pradeshu, Karnataki i Madhya Pradeshu te Chhattisgarhu, a broj samoubojstava malih farmera zbog prezaduženosti svake godine raste. Recesijom i nezaposlenošću pogođeni
O
sim što su bili zastrašujući gusari, Vi-
godovala rastu, a najveći neprijatelj mladih
kinzi su bili poljoprivrednici, trgov-
stabala bile su ovce koje su, uz travu, pasle i
ci i prvi europski istraživači sjever-
mladice. Kad su, konačno, popasle i prirodni
nog Atlantika. Mnoge je vikinške brodove
travnati pokrov, tlo je opet bilo izloženo vje-
stanovnici Kalifornije još su prošle godine
vjetar otpuhao s njihove rute, a brodovi koji
tru i eroziji. Nije, dakle, prošlo dugo od nase-
počeli masovno uzgajati marihuanu u ma-
su skrenuli s kursa otkrili su i naselili druge
ljavanja, a islandska je tla vjetar počeo odno-
lim količinama, u svojim vrtovima i gara-
zemlje za koje dotad nisu znali ni Europljani
siti prvo s brda u nizine a onda dalje u more.
ni drugi narodi. Tako je oko 870. godine ot-
Tako je otprilike polovina prvobitnog islan-
kriven Island, a njegovo naseljavanje završe-
dskog tla erodirala u ocean. Nekadašnje su
no je oko 930.
travnjake i područja pod šumama ljudi (ili ov-
žama. Legalno tržište postoji zahvaljujući trgovinama u kojima prodaju svoj proizvod za medicinsku uporabu. Nekad četvrto svjetsko najveće kopneno
Vikinzima se islandski okoliš doimao vrlo
ce) pretvorili u pustinju kakvu vidimo danas
sličnim onom iz njihove domovine. No ono
– velika područja Islanda koja su bila zelena
što nisu mogli na prvi pogled vidjeti jest ne-
kad su ondje pristali Vikinzi, sada su beživot-
jeke Amu Darja i Sir Darja, kao rijeke koje ga
obična krhkost islandskog okoliša. Islandsko
ne smeđe pusinje.
natapaju, postale dijelom melioracijskog
tlo je osjetljivo ponajprije zbog svojeg podri-
Takav golem udar na okoliš doveo je u
projekta tadašnjeg Sovjetskog Saveza. Pre-
jetla. Vulkani čestim erupcijama u zrak izba-
prošlosti islandsko društvo do ruba unište-
ma satelitskim snimkama jezera, njegova
cuju oblake finog pepela, a na zemlji se stva-
nja. Današnja je islandska vlast vrlo zabrinu-
površina se smanjila za više od 90 posto.
ra sloj koji može biti lagan poput pudera. Na
ta zbog erozije tla i pretjerane ispaše ova-
Voda koja je nekad punila jezero, najvećim
tom izdašnom plodnom pepelu s vremenom
ca. Cijelo jedno ministarstvo zaduženo je za
dijelovima završava na plantažama pamu-
naraste raslinje, prekrije pepeo i zaštiti ga od
očuvanje tla, ponovni rast šuma, ozelenjava-
erozije. Međutim, kad se raslinje ukloni, bi-
nje unutrašnjosti i propisivanje stopa u ov-
lo da ga popasu ovce ili spale zemljoradnici,
čarstvu. I čini se da mjere koje su poduzete
pepeo je opet izložen vanjskim utjecajima i
polako daju dobre rezultate.
jezero s površinom od 68.000 km 2, Aralsko jezero, smanjuje se u golemoj količini od 60-ih godina 20. stoljeća, nakon što su ri-
ka, tako da nikad ne stigne do jezera. Švedska je Crkva preuzela na sebe zadatak da probudi javnost i upozori je na probleme s pitkom vodom. Napravila je reklamu u kojoj majka gasi glad i žeđ svoje bebe daju-
time podložan eroziji.
Islandski primjer može nam pružiti po-
U vrijeme kada je počelo naseljavanje
ruku nade da usprkos nepovoljnim okolno-
Islanda, pod šumom je bila četvrtina njego-
stima, budućnost društva ponajprije ovisi o
šokirani, ali nakon što se reklama počela
ve površine. Naseljenici su sjekli stabla kako
kvalitetnoj reakciji ljudi.
emitirati na televiziji, Crkva je zaprimila ve-
bi dobili čistine za ispašu te za ogrijev, a u pr-
U srcu ipak ćutimo zebnju: Hoćemo li, ako
lik broj donacija u vidu SMS poruka za svoj
vih nekoliko desetljeća posječeno je otprili-
nas bližnji pita, naići na čovjeka spremnog
program čistih voda.
ke 80% šuma. Hladna klima svakako nije po-
kvalitetno odgovoriti.
ći joj prljavu vodu u kojoj je prala posuđe. Reakcije su bile podijeljene, neki su ostali
Svibanj 2010.
T.A. 41
Uređuje: Tamara Rehak
Biogoriva poput biodizela iz soje mogu stvoriti četiri puta veće emisije štetnih plinova od standardnog dizela ili nafte, po-
FOTO: E. R. GUNDLACH
MRLJE Osim u televizijskim reklamama, »tvrdokorne mrlje« mogu se naći posvuda na Zemlji, a neke od njih je prouzročio čovjek.
kazao je dokument EU-a. Biodizel iz uljane repice neizravno ispušta 150,3 kg CO po gigadžulu, a bioetanol iz šećerne repe 100,3 kilograma, što je viša razina od konvencionalnog dizela. Bioetanol iz Latinske Amerike dobiven iz šećerne trske ispušta 82,3 kg, a iz palminog ulja iz jugoistočne Azije 73,6 kg. Nova saznanja potvrđuju da bi za razliku od prve generacije biogoriva, biogoriva druge generacije, koja se dobivaju iz poljoprivrednog i šumskog otpada, mogla znatno reducirati emisiju CO, a uz to ne koriste izvore hrane kao temelj proizvodnje. Vrlo siromašni Kinezi iznajmljuju kaveze kako bi u njima živjeli. Budući da su cijene nekretnina u Hong Kongu izuzetno porasle, to su jedini »stanovi« koje si najsiromašniji
Sanacija obale uništene naftom izlivenom iz tankera Exxon Valdez
mogu priuštiti. Njihov dom je metalna konstrukcija veličine oko 1,5 m. 5. lipnja – Svjetski dan zaštite okoliša. Obilježava se na godišnjicu održavanja Konferencije Ujedinjenih naroda u Stockholmu (1972.) posvećene okolišu, a na kojoj je usvojen Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP). Svjetskim danom zaštite okoliša želi se potaknuti ljude da postanu aktivni dionici održivog i ravnomjernog razvitka te da preuzmu odgovornost za očuvanje planeta. Ovogodišnja tema obilježavanja glasi Brojne vrste. Jedan planet. Jedna budućnost. Od procijenjenih 5 milijuna do čak 100 milijuna vrsta koje nastanjuju naš planet, njih 17.291 je na rubu izumiranja. Mnoge vrste nestaju i prije nego što se uspiju otkriti i opisati, a stopa izumiranja svake se godine povećava. Glavni uzrok je, naravno, djelovanje čovjeka: krčenje velikih šumskih površina, isušivanje močvara, ispuštanje stakleničkih plinova i mnoge druge aktivnosti kojima nepovratno uništavamo raznolikost života na Zemlji. Lipanj 2010.
J
edna od najnovijih mrlja uzrokovana je istjecanjem nafte nakon uništenja naftne platforme u Meksičkom zaljevu te je samo još jedna u dugačnom nizu mrlja koje je uzrokovao čovjek. Usprkos višedesetljetnom iskustvu, ljudi još uvijek nemaju prikladan način za saniranje posljedica naftnih nesreća. Većina se ipak slaže da su posljedice izljevanja nafte ozbiljne i dugotrajne. Primjerice, još uvijek se na Aljasci vide i osjećaju posljedice najpoznatije tankerske naftne nesreće – one kada se tanker Exxon Valdez 1989. nasukao te se pritom izlilo približno 41 milijun litara sirove nafte, zahvativši oko 2.400 kilometara obale. Štete izlijevanja nafte, kažu, velike su – ugrožena područja obuhvaćaju goleme površine, a posebno stradava životinjski svijet. »Obični ljudi«, kojih se takve udaljene nesreće direktno ne tiču, nisu odveć zabrinuti, jer je najčešće riječ o nekakvim pticama i ribama te obalnom kamenju gdje ionako nema nikoga. Problem postaje veći kad se nesreća dogodi u blizini mjesta, gdje obitavaju ili rade ljudi.
Pokušaj saniranja štete zahtijeva brzu i koordiniranu akciju, veliku količinu materijalnih sredstava, veliki broj izvježbanih ljudi, te na kraju golemu financijsku potporu. Organizirati potrebne službe i naplatiti štetu od odgovornih uglavnom može samo onaj koji ima dovoljno veliku moć i dovoljno snažan utjecaj. Ipak, kako kaže poslovica, vrana vrani oči ne vadi. Kompaniji odgovornoj za spomenutu nesreću, Exxonu, 1996. određeno je platiti 5 milijardi dolara odštete lokalnom stanovništvu i industriji (to je bila visina godišnjeg profita kompanije u vrijeme nesreće). Nakon više žalbi, 2009. godine sud je odredio 500 milijuna dolara odštete. Pokazuje se tako, da su naftne mrlje prilično tvrdokorne, za razliku od mrlja na savjesti koje su, čini se, potrošna roba i vrlo su kratkog vijeka. Kada sljedeći put negdje netko spomene nekakav »naftni biznis«, i vi se spomenite različitih naravi i različitih trajnosti različitih mrlja. T. A. 41
Uređuje: Tamara Rehak
Krajem lipnja naši su se mediji raspisali kako se zbila »invazija nove, opasne alge« – Caulerpe racemose na Jadran. Doista, me-
more kao kanta za smeće
đu najštetnijim invazivnim nezavičajnim vrstama u Hrvatskoj svakako je tropska alga Caulerpa racemosa, prvi put otkrivena 2000. godine kraj Paklenih otoka. Pretpostavlja se da se ova vrsta u Jadran proširila uz pomoć struja ili balastnih voda. Ova alga lako se širi, na svim tipovima morskog dna prekriva svu floru i faunu, mijenjajući uvjete života do neodrživosti te postaje dominantna vrsta – utječući tako i na biološku raznolikost vrsta nevezanih uz morsko dno. Pokrenut je i projekt suzbijanja Caulerpe racemose 2006. godine, a realizacija projekta pokazala je kako je uklanjanje ove alge iznimno zahtjevno. Unatoč malim dimenzijama tada pronađenih naselja algu se nije uspjelo ukloniti. Invazivne vrste danas su prepoznate kao jedna od najvećih prijetnji biološkoj, ekološkoj i krajobraznoj raznolikosti – svaka strana vrsta u ekosustavu potencijalna je opasnost – svaka od njih može uzrokovati trajne i štetne promjene koje pak mogu imati nepopravljive posljedice za okoliš u cjelini, kao i za socio-ekonomsku situaciju određenog područja. 1. srpnja 1946. na pacifičkom atolu Bikini
More ne zagađuje samo industrija. Svatko od nas, direktno ili indirektno, koristi more kao kantu za smeće. Kao moralni ljudi, trebali bismo učiniti što je više moguće da ograničimo količinu i pazimo na vrstu smeća koja zbog nas dospijeva u more.
eksplodirala je prva mirnodopska atomska bomba. Priprema za ovaj pokus uključivala je i raseljavanje domaćeg stanovništva. Američka vlada obećala je da će se za nekoliko mjeseci moći vratiti, a u nadolazećim godinama izvršeno je dvadesetak pokusa, prije nego što je 1969. područje vraćeno lokalnom stanovništvu. Tek je 1997. procijenjeno da je na tom području sigurno boraviti, iako je razina radijacije još uvijek veća nego na okolnim otocima. Hrana izrasla na otoku još se uvijek nije za konzumaciju. Srpanj–kolovoz 2010.
P
ostoje procjene da se u svijetu svakog sata direktno u more baca 675 tona smeća, od čega je polovina plastika. »Običan prosječni pojedinac« često je u dvojbi mogu li njegove »sitne«, pojedinačne akcije imalo pridonijeti promjenama na globalnoj razini. Neki misle da mogu, neki misle da ne mogu, nekima je svejedno. Sigurno je samo da će sve što iz navike i komocije bez razmišljanja bacimo u more tamo i ostati. Filtru cigarete, primjerice, treba dvjesto godina da bi se razgradio. Baterije su izuzet-
no otrovne i mogu kontaminirati velika područja mora (i zemlje, dakako). Životinjama koje progutaju predmete odbačene u more, ako ih ne mogu probaviti, najčešće uzrokuju smrt. Želite li, dakle, smanjiti krizu morala, bar ovog ljeta nećete bacati opuške preko brodske ograde u more. Baterije ćete skupiti, i ako u mjestu u kojem se nalazite ne postoji organizirano zbrinjavanje, odnijet ćete tamo gdje postoji. Plastične boce od napitaka i krema za sunčanje nećete ostaviti nezbrinute. I sve ostale predmete koje ste koristili, a želite ih odbaciti – nećete to učiniti »odlažući« ih u more, usprkos tome što bi tako možda bilo lakše. Vjerojatno vam probavne smetnje i ugibanje tamo nekih ptica, meduza i kornjača, nisu baš visoko na listi prioriteta. Ipak, prema znanstvenim spoznajama koje danas držimo uglavnom točnim, sve će nam se to jednog dana vratiti, vjerojatno ne u obliku koji bismo smatrali poželjnim. T. A. 41
Uređuje: Tamara Rehak
NY PČELE 8. 9. Međunarodni dan pismenosti 16. 9. Dan zaštite ozonskog omotača 28. 9. Dan prava na pristup informacija 1. 10. Međunarodni dan starijih osoba 3. 10. Međunarodni dan djeteta 4. 10. Međunarodni dan zaštite životinja 5. 10. Svjetski dan učitelja 10. 10. Svjetski dan mentalnog zdravlja
U sedam mjeseci ove godine zabilježeno je 450 događaja koji spadaju u prirodne katastrofe. Tijekom ljetnog razdoblja središnju Europu, Kinu i Pakistan, zahvatile su velike poplave. Rusija je imala izuzetno visoke ljetne temperature i borila se s velikim požarima. Požari su harali i Portugalom, dok se Australija bori sa najezdom skakavaca. Prije deset godina specijalno vozilo prozvano Laboratorij istine nosilo je najsuvremeniju opremu Državnog inspektorata, jer je utvrđivalo uzroke požara, sastojke 280 različitih skupina proizvoda, hrane, pića, lijekova i goriva, te ispitivalo onečišćenost vode. Projekt je nakon 6 godina rada iznenada ukinut . Godišnje oko 2,7 milijuna ljudi umire zbog
Košnice u New Yorku? Ima ih u različitim bojama, uglavnom na krovovima zgrada, krovnim terasama, zajedničkim vrtovima, gradskim parkovima – dobro prikrivene kako bi što više ličile na klima-uređaje ili neke druge instalacije.
zagađenih voda, a tri milijuna od posljedica zagađenja zraka. U brojnim gradovima ne postoje osnovni higijenski uvjeti, a situacija je posebno loša u siromašnim državama. Bea Johnson jedna je od prvih aktivista koji su započeli pokret koji nastoji potaknuti pojedince da smanje količinu smeća u svakodnevnom životu. Bea i njezin suprug kupuju sve namirnice i ostale potrebne proizvode u kućanstvu bez ambalaže. Više od 40 tisuća Britanaca umre godišnje od srčanih bolesti povezanih s učestalim konzumiranjem prerađene i brze hrane. Ovo je jedna od akcija kojom se pokušava spriječiti pretilost u zapadnom svijetu, a valja napomenuti kako Hrvatska spada u 10 najpretilijih nacija svijeta. Rujan 2010.
R
azlog takvog prikrivanja bila je zabrana pčelarstva u gradu, pa su ih snalažljivi vlasnici pokušavali maskirati kako bi što više ličili na neke druge predmete, a ne na košnice. Do sada su zaljubljenici u pčele riskirali kazne i do 2000 dolara za bavljenje pčelarstvom. Naime, gradska je vlast, u doba gradonačelnika Giulianija, 1999. godine uvela zabranu držanja pčela. Razlog zabrani jest to što je držanje pčela bilo okarakterizirano kao opasnost za stanovnike – pčele, naime, mogu i bocnuti tako da je mala pčelica u New Yorku završila u grupi među opasnim zvjerima poput grizli medvjeda i leoparda. Drugim riječima, imati pčele ili grizli medvjeda u New Yorku bilo je jednako kažnjivo.
No, od travnja ove godine u New Yorku se ponovno može legalno baviti uzgajanjem pčela. Gradsko vijeće za zdravstvo skinulo je pčelicama kategoriju opasnih zvijeri i legaliziralo bavljenje pčelarstvom. Tako je 700 pčelara odmah izašlo iz ilegale. Veliku ulogu u legalizaciji pčelarstva odigrala je i želja gradskih vlasti u ozelenjivanju New Yorka, podizanje ekološke svijesti i poticanje na proizvodnju lokalne hrane. U tu se inicijativu uključio i takozvani pokret locavore, kako bi se što više proizvodio i prodavao newyorški med. Otkuda želja da se među svim tim neonskim reklamama, neboderima, antenama i cijevima nalaze i košnice s pčelama? Ako je suditi po izjavama pčelara iz New Yorka, mahom mladih ljudi, onda je to opuštajuće, ekološki zanimljivo i korisno. Lista čekanja za tečaj pčelarstva koji se održava u Central Parku sve je veća, a popularnost pčela raste i u drugim gradovima Amerike. U Chicagu se na krovu gradske vijećnice proizvodi med; San Francisco ima oko 500 registriranih pčelara, a ni Bijela kuća nije zaobiđena jer i obitelj Obama radi svoj vlastiti med. 41
Foto: Tomislav Alajbeg
Uređuje: Tamara Rehak
ukusni ručak 2050. godine Procjenjuje se da će za otprilike četrdeset godina na svijetu obitavati oko 9 milijardi Zemljana. Možemo li s toliko stanovnika imati isti jelovnik kao i danas ili ćemo se morati odreći štrukli i šnicli?
S
tručnjaci tvrde da je moguće u sljedećih četrdeset godina povećati proizvodnju hrane za 70 %, što ćemo i morati učiniti ako se ne želimo suočiti s gladovanjem naših potomaka. Oskudica hrane koju danas putem medija pratimo u Africi mogla bi postati stvarnost i u našem dvorištu. Pretpostavlja se da će nam jelovnik izgledati sasvim drukčije nego što je danas. Najkritičnije će biti u Africi i Indiji jer bi u Europi u to doba trebalo biti manje stanovnika nego danas, u Africi duplo više, a Indija bi trebala prestići Kinu po broju stanovnika. Povećani broj stanovnika traži i promjene u jelovniListopad 2010.
ku i u proizvodnji hrane. Potražnja za mesom bit će velika, što znači da će se sadašnja upotreba žitarica za prehranu životinja povećati. Danas se za te potrebe koristi polovica svjetske proizvodnje. E sad, ili ćemo jesti manje mesa, ili ćemo prihvatiti genetski modificiranu hranu; možda ćemo svi masovno postati vegetarijanci, ili nam je najprihvatljivije rješenje razmisliti o svojevrsnoj »agrorevoluciji«. Kako povećati proizvodnju hrane a da se ne stvaraju nove poljoprivredne površine, ne koristi više gnojiva i da se posebno pripazi na potrošnju vode? O tome postoje različita razmišljanja i rasprave koje možete pronaći diljem beskrajnog Interneta. Ovdje bismo samo izdvojili jednu vrlo zanimljivu konstataciju nekoliko stručnjaka, a tiče se naše bahatosti. Bacamo između 30 i 40 % hrane koja se danas proizvodi zbog krivog skladištenja, transporta, bacanja u supermarketima zbog sitnih grešaka.
Kada bismo poradili samo na ovim sadašnjim problemima riješili bi problem hrane za budućnost. Do tada možemo očekivati nova poskupljenja i nove vijesti o gladnima u svijetu. Dobar nam tek. I.R.
dan bijeloga štapa 15. 10. Međunarodni ne 16. 10. Svjetski dan hra n borbe protiv da ni rod na 17. 10. Među siromaštva bijanja trgov ine 18. 10. Europski dan suz ljudima eoporoze 20. 10. Svjetski dan ost dan pažnje posve 22. 10. Međunarodni nim manama ćene mucanju i govor h davatelja krv i 25. 10. Dan dobrovoljni nog pomaganja 26. 10. Dan međusob dnje 31. 10. Svjetski dan šte 41
Uređuje: Tamara Rehak
farmaceutski siročići SOS Dječje selo Hrvatska od studenog pokreće internetsku kampanju Dom ispunjen osmijehom. Cilj kampanje je skupljanje unaprijed definiranih sredstava za opremanje jedne SOS kuće ili skupljanje sredstava u visini godišnjih režijskih troškova SOS kuće. Uključite se! Friedensreich Hundertwasser, jedan Foto: Andrzej Gdula
od poznatih austrijskih umjetnika, svojim ekološkim opredjeljenjem postavio je koncept »zelene gradnje« kao upozorenje za budućnost isforsiranu gradnjom. U gradskom tkivu od izuzetne je važnosti ostvarivanje veze s prirodom. »Zelene fasade« su jedan od načina, bilo uz pomoć konstrukcija koje stavljamo lagano odmaknute od ploha zgrada ili samo visećim prirodnim materijalom. Postoje mnoga kritična mjesta s odlagalištima otrovnih kemikalija u cijeloj srednjoj i istočnoj Europi, Kini, Africi i
Kad bi me netko pitao koje su, po mom sudu, blagodati današnje civilizacije, onda bih osim računala i pokojih gadgeta sigurno spomenuo i lijekove.
Latinskoj Americi. »Vidjeli smo što se može dogoditi s velikom katastrofom u Mađarskoj, ali globalno u gospodarstvima u nastajanju, katastrofe se događaju svo vrijeme, ali se ne prijavljuju. Postoji stalno curenje opasnih kemikalija iz rudnika, a ne samo jedan ‘veliki prasak’ poput ovoga«, poručuje Greenpeace. Na konferenciji o biološkoj raznolikosti u Japanu, Republika Hrvatska neće potpisati Deklaraciju o uspostavi Prekograničnog rezervata biosfere Mura – Drava – Dunav. Sve ostale zemlje obuhvaćene budućim rezervatom – Austrija, Slovenija, Mađarska i Srbija – potpisat će sporazum kojim se želi uspostaviti najveće zaštićeno područje u Europi. Hrvatska to odgađa zbog potrebe dovršetka interne procedure.
STUDENI
2010.
Z
aboli te zub, glava, grlo, leđa, mišić … popiješ tabletu i kao rukom odneseno. Tako da sam se uvijek pitao kako to da još nisu pronašli lijek za karcinom, AIDS, ili nekakvu drugu tešku bolest koja ljudima zagorčava darovani im život. No, iz tih me, za čovječanstvo dobronamjernih zapitkujućih misli, otrgne moj dragi i dobro upućeni prijatelj Vrle rečenicom: »Pa daj ne budi naivan, mnogo toga je tu u ‘igri’!«. Od tog trenutka sam počeo sumnjati da su ljudi doista bili na Mjesecu, a kućnu sam biblioteku obogatio knjigom Linusa Paulinga i stavio je odmah tik do Biblije kako netko od vas dragih mi čitatelja ne bi pomislio da sam počeo sumnjati i u Boga. No, da se vratimo lijekovima. Ovoga trenutka u cijelome svijetu po policama leže lijekovi koji možda puno obećavaju za liječe-
nje bolesti, ali su odbačeni i ostavljeni od farmaceutske industrije – jer se, jednostavno, na njima ne može zaraditi. Dakle, kada financijski stručnjaci i menadžeri dođu do zaključka da od zarade neće biti ništa, pada u vodu i sav trud koji su istraživači uložili u razvoj i stvaranje novoga lijeka. Vrlo frustrirajuće i za gospodina Dicka van Bekkuma koji je poučen takvim iskustvom osnovao zajedno sa svojim kolegama u Nizozemskoj atipičnu farmaceutsku tvrtku. Cinderella Therapeutics je tvrtka koja takve »neisplative« lijekove još jednom testira, i ako su rezultati zadovoljavajući, lijek se ponudi liječniku ili pacijentu. Cinderella nema niti traži bilo kakvu dobit, financira se od donacija filantropa, a testirane lijekove ne plasiraju na tržište već publiciraju preko svoje baze podataka kako bi pacijent ili sâm liječnik odlučili hoće li odbačeni lijek koristiti. Ovdje se, doduše, radi o vlastitom riziku ali liječnik može u donošenju odluke konzultirati i medicinsko-etičku komisiju. U Cinderelli novac nije na prvome mjestu, a je li još nešto u »igri«, ne znam. Volio bih kada bi lijekovi više liječili, a manje punili džepove. I.R. 41
Foto: Infinity
Uređuje: Tamara Rehak
Dolaskom zime pučki je pravobranitelj uputio dopis Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi te svim županijama i gradonačelnicima četiriju najvećih grada u Hrvatskoj za hitno poduzimanje mjera zaštite beskućnika. Trenutačno za beskućnike u Hrvatskoj nema dovoljno smještajnih kapaciteta. Nuklearni otpad već se godinama prevozi iz postrojenja za preradu otpada u La Hageu u Francuskoj u tzv. međuspremište u Gorlebenu. Takvu vrstu transporta i odlaganja mnogi smatraju problematičnom. Stoga su diljem Njemačke desetine tisuća ljudi prosvjedovali protiv transporta nuklearnog otpada. Vlada Republike Hrvatske je na zatvorenoj sjednici i bez prethodne javne rasprave krajem prošle godine, donijela
prvi u nizu
odluku o skladištenju radioaktivnog otpada u sklopu Instituta ‘Ruđer Bošković’ u Zagrebu kao središnjeg skladišta nisko i srednje radioaktivnog otpada iz cijele Hrvatske. Za provedbu te odluke Vlade zadužen je Državni zavod za zaštitu od zračenja tako da bez prethodne javne ra-
Otočje Maldivi u Indijskom oceanu moglo bi tijekom sljedećeg desetljeća postati jedno od najvećih žrtava klimatskih promjena – predviđa se nestanak Maldiva do 2020.
sprave i informiranja javnosti o razlozima takvog rješenja potpiše ugovor s Institutom. Ravnateljica Instituta dr. sc. Danica Ramljak odbijanjem potpisivanja ugovora postupila je odgovorno i stala je u obranu zakonitosti, struke, građana Grada Zagreba i cjelokupne javnosti. Za prijevoz američkog nuklearnog oružja zaduženo je 600 federalnih agenata. Američke vlasti su utvrdile da vladini agenti unajmljeni da voze nuklearno oružje i komponente za oružje ponekad voze pijani. Od 2007. do 2009. bilo je 16 incidenata s pijanim vozačima, što predstavlja »potencijalnu ranjivost u kritičnoj misiji nacionalne sigurnosti«. STUDENI
2010.
S
trah stanovnika koji žive na 200 od ukupno 1.200 otoka postaje opravdan jer se najviša točka otoka nalazi na svega 1,5 m nadmorske visine. Da bi stanovništvo moglo ostati u svojoj domovini, nekoliko kilometara od glavnog grada već godinama se gradi novi, djelomično umjetni otok. On je za jedan metar viši od okolnih otoka i zaštićen je betonom. Već sada na njemu živi oko 3.000 stanovnika, a sveukupno bi ih jednog dana trebalo biti oko 30.000. No stanovnici se ne brinu samo oko povećanja razine mora već i zbog povećanja temperature vode. Do kraja ovog stoljeća Indij-
ski bi ocean trebao zatopliti za 1 do 3 stupnja . Povećanjem temperature mora povećava se i energija odgovorna za stvaranje tropskih oluja. One će postajati sve snažnije i samim time i one predstavljaju veliku opasnost za Maldive. Već sada ima mnogo znakova klimatskih promjena. Održavanjem summita o klimi u Cancunu, u Meksiku visoko razvijene industrijske zemlje poput SAD-a trebale bi sa zemljama poput Kine i Indije potpisati međunarodni klimatski sporazum. Po pitanju uspjeha ovog summita, predsjednik Maldiva Mohamed Nasheed nije naročito optimističan. I na posljednjem sastanku na vrhu, u Kopenhagenu, mnogo se toga zaključilo i više pričalo nego kasnije stvarno djelovalo. Naš su zahtjev za ograničenjem globalnog klimatskog zatopljenja za 1,5 stupnjeva jednostavno ignorirali, kaže predsjednik ove otočne republike. No unatoč svemu, on ne gubi nadu jer, kako kaže, ako sutra nestanu Maldivi, preksutra će nestati i London i New York. T. R. 41