PRILAGOĐAVANJE IZAZOVIMA Potrebna suradnja na svim razinama društva

PRILAGOÐAVANJE IZAZOVIMA Možemo li se nametnuti kao predvodnici?

Da bismo iskoristili potencijale koji nam se nude, moramo angažirati organizacijske i kadrovske kapacitete koje imamo. „Hrvatska je u 2030. godini konkurentna, inovativna i sigurna zemlja prepoznatljivog identiteta i kulture, zemlja očuvanih resursa, kvalitetnih životnih uvjeta i jednakih prilika za sve.“ – citat je ovo iz Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine te ujedno naša vizija i cilj svih djelovanja Vlade Republike Hrvatske.

piše: Nataša Tramišak, mag. iur.1

Ova vizija stane u samo jednu rečenicu, a zapravo objedinjuje sve ono potrebno za postizanje prosperiteta cijele zemlje i života svakog građanina, a to su – potreba za prilagodbom izazovima globalizacije, ostvarivanje prilika koje pruža četvrta industrijska revolucija i zelena tranzicija, jačanje naše otpornosti na krize, promicanje naše kulture, očuvanje našeg identiteta, zaštitu okoliša, podizanje životnog standarda, ostvarivanje veće društvene pravednosti te ravnomjerniji regionalni razvoj Hrvatske, na dobrobit svih njenih građana. Svjedoci smo galopirajućih promjena na gotovo svim razinama, od načina života i rada pa sve do klimatskih promjena. Živimo u razdoblju globalizacije kada su jedino promjene stalne i kada se svaka država i svaki narod svakodnevno suočavaju s izazovima koje moraju prevladati, a s druge strane otvaraju nam se nove prilike koje trebamo prepoznati i pronaći način za prilagodbu i odgovor na globalne trendove, uzimajući u obzir vlastite ljudske, gospodarske i tehnološke potencijale. Desetljeće koje je pred nama je velika prilika za Republiku Hrvatsku kada se možemo nametnuti kao predvodnica u svim smjerovima, od proizvodnje hrane, razvoja

1 Autorica je ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

novih i čistih tehnologija pa sve do održivog turizma i prometa, spomenute izazove pretvoriti u prilike, a svoje potencijalne ranjivosti pretvoriti u prednosti.

Najbolja prilika za energetsku stabilnost

Kako bismo to mogli postići, moramo znati iskoristiti vlastite ljudske potencijale u stvaranju novih proizvoda i dodane vrijednosti gospodarstvu te iskoristiti vlastite gospodarske konkurentske prednosti i primjenjivati znanje radi ostvarivanja tehnološki dinamičnog i izvozno orijentiranog gospodarstva. Nedvojbeno je da budućnost Europe, kao i cijeloga svijeta, ovisi o zdravom planetu zbog čega je također potreban hitan i ambiciozan odgovor na aktualne izazove u području klime i okoliša s kojima se danas suočavamo, a upravo je Hrvatska među najbogatijim državama članicama u resursnom bogatstvu zbog čega zapravo ima i najbolju priliku biti energetski stabilnija i održivija te cijelo gospodarstvo usmjeriti ka tome. Za postizanje svih spomenutih razvojnih ciljeva, osim sredstava Državnog proračuna, Hrvatskoj kao ravnopravnoj članici Europske unije, na raspolaganju stoje i EU fondovi bez kojih bi, moramo biti svjesni, malo toga bilo moguće ostvariti. Trenutno se nalazimo na zalasku financijske perspektive 2014. – 2020., ali još uvijek nije vrijeme za podvlačenje crte jer nam tek slijedi najplodnije razdoblje, no i u ovom je trenutku financijski rezultat našeg članstva u EU je itekako vidljiv i to u više od 44 milijarde kuna plusa za državni proračun, a s obzirom na uplaćeni predujam za Nacionalni plan za oporavak i otpornost došli smo i do 50 milijardi kuna plusa. Financijska perspektiva 2014. – 2020., kada je Hrvatskoj na raspolaganju bilo ukupno 10,73 milijarde eura iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, bila je prva financijska omotnica koju smo koristili u svojstvu države članice. Bilo je to razdoblje kada smo se prvi put suočili s programiranjem, uspostavljali sustav provedbe i učili se projektnom razmišljanju, poštivanju rokova te obilnom administrativnom poslu u kojem greške i propusti imaju i konkretne financijske posljedice. Izgradili smo sustav i temeljem iskustva definirali prostor za napredak. Puno smo toga naučili, ali i puno toga napravili što potvrđuju podaci od ukupno 122,88% ugovorenosti, odnosno 13,19 milijardi eura vrijednosti ugovorenih projekata te 6,62 milijarde eura isplaćenih sredstava krajnjim korisnicima, odnosno 61,69% dodijeljenih sredstava.

Nikad više bespovratnih sredstava

Treća stavka u procesu apsorpcije EU fondova su ovjerena sredstva, odnosno sredstva koja Europska komisija doznačuje u državni proračun nakon ugovaranja i isplate krajnjim korisnicima, gdje smo također postigli znatan uspjeh te ukupno ovjerili 5,36 milijardi eura, odnosno 49,98%. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije ove godine je već u listopadu ispunilo N+3 cilj za 2021. godinu, ukupno smo ovjerili sredstva u iznosu

od 3,4 milijardi eura, što je oko 200 milijuna eura više od N+3 cilja za 2021. godinu odnosno čak 107%. Slijedi novo programsko razdoblje u kojem je Vlada u suradnji s Europskom komisijom osigurala nikad više bespovratnih sredstava, što je dokaz snage i međunarodnog utjecaja kakav Hrvatska nije imala u svojoj novijoj povijesti. Tijekom idućih 9 godina, u okviru nove financijske omotnice, na raspolaganju nam stoji 25 milijardi eura i to iz Višegodišnjeg financijskog okvira nešto više od 14 milijardi eura, a iz Instrumenta EU za oporavak nešto više od 11 milijardi eura. Jasno je da ova pozamašna svota nosi puno novih prilika, ali i odgovornosti. Naučili smo da EU fondovi ne funkcioniraju kao lista želja. Postoje stroga pravila, smjernice i ograničenja, ali i prilike koje ne smijemo propustiti. Administrativni stručni kapaciteti u Hrvatskoj kontinuirano se razvijaju posljednjih nekoliko godina na svim razinama upravljanja projektima, od samih korisnika bespovratnih sredstava i timova koji provode svaki proces realizacije aktivnosti, pisanja projekata do javnih nabava i procesa izvještavanja pa sve do tijela u sustavu upravljanja i kontrole, odnosno ministarstava i agencija kao posredničkih tijela (SAFU, Hamag-Bicro…).

Strukturna reorganizacija i kadrovsko jačanje

Naučene lekcije i stečeno institucionalno znanje baza su za nadogradnju kapaciteta i nove prilike u NPOO-u kao i VFO 2021./2027.. Čekaju nas strukturna reorganiziranja poslova, ali i kadrovsko jačanje novim stručnjacima kako bismo brže i efikasnije odgovorili na nove potrebe. Na tom putu pomoći će nam i daljnja digitalizacija svih procesa i interoperabilnost već postojećih IT rješenja koja nam trebaju znatnije smanjiti administrativnu opterećenost svih u procesu realizacije EU fondova, od ministarstava do krajnjih korisnika.

Europska komisija zadala je politiku i ciljeve, sukladno kojima su izrađeni i nacrti programskih dokumenata Republike Hrvatske, a oni su: 1. Pametna, 2. Zelena, 3. Povezana, 4. Solidarna i 5. Europa bliže građanima. Prva dva cilja komplementarna su i većina projekata koji će se provoditi bit će usko vezani i uz pametnu i zelenu Hrvatsku. Velik dio sredstava ulagat će se i u digitalizaciju. Posljednjih godinu i pol ne samo da smo se navikli na veće korištenje tehnologije, već i na promišljanje korištenja održivih i prirodnih resursa. Pandemija nas je naučila zdravom načinu života, boravku u prirodi i zdravoj prehrani. Hrvatska ovdje ima prednost kada je riječ o prirodnim resursima i bogatstvima gdje se možemo postaviti kao predvodnica, a ne kao država koja uvijek očekuje pomoć EU-a. Možemo iskoristiti razdoblje i sredstva da i mi postanemo predvodnici smjera u kojem EU želi ići. Više ne govorimo samo o održivom rastu i razvoju gospodarstva, već i o regeneraciji gospodarstva.

U tom smislu ističe se Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027. koji će cjelovito doprinijeti teritorijalnoj i socijalnoj koheziji te će s ciljem jačanja kvalitete života doprinijeti demografskoj revitalizaciji potpomognutih područja, brdsko planinskih područja, ali i otoka i gradova, dok će sredstva Fonda za pravednu tranziciju omogućiti umanjivanje negativnih aspekata tranzicije te osigurati socijalno pravedni prijelaz kroz prekvalifikaciju, revitalizaciju i dekarbonizaciju energetski intenzivnih sektora.

Jednaka prilika svim regijama

Vodeći se politikom ravnomjernog regionalnog razvoja napustili smo koncept odabira pojedinih nerazvijenih područja koje je pratilo staru perspektivu. Svim regijama omogućit ćemo jednaku priliku za korištenje fondova. Ključno je, zajedno sa svim dionicima, definirati specifične probleme na lokalnoj i regionalnoj razini te područja i projekte koji će nakon ulaganja donijeti najveći rezultat u porastu kvalitete života. Već smo kreirali Integrirani teritorijalni program kao novi instrument kojim će se 10 milijardi kuna rasporediti na malo i srednje poduzetništvo po planovima industrijskih tranzicija regija, kao i za sva potpomognuta i slabije razvijena područja, brdsko-planinska područja i otoke, a dodatno 5 milijardi kuna samo za gradove sjedišta županija s okolnim područjem. Regije ćemo razvijati intenzivnijim povezivanjem urbanih i ruralnih područja te podrškom procesu industrijske tranzicije, dakle više sredstava realnom sektoru. Proširit ćemo mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja s dosadašnjih 8 na ukupno 22 grada, iskoristiti ulogu velikih i srednjih gradova kao pokretača razvoja, ali i značajnije intervenirati u potpomognuta područja i naše otoke. Krenuli smo pojednostavljivati procedure, smanjivati administrativno opterećenje za krajnje korisnike, posebice poduzetnike te je s tim ciljem ovog mjeseca potpisan i ugovor s Financijskom agencijom o pružanju podrške sustavu e-fondovi. Prethodno razdoblje donijelo je izdašna ulaganja diljem Hrvatske. Uz velike strateške projekte, znatna su ulaganja u gotovo svakoj lokalnoj sredini, čineći razlike za lokalno stanovništvo. Na raspolaganju nam je sada dvostruko veća omotnica, što znači i dvostruko više mogućnosti i projekata za gospodarstvenike, poljoprivrednike, jedinice lokalne samouprave. Ipak, moramo biti svjesni velikog zadatka koji je pred nama u ovim izazovnim vremenima i nacionalnim razvojnim potrebama, a valja očekivati da ćemo kroz suradnju svih dionika i nadležnih institucija na nacionalnoj i europskoj razini uspjeti postići zacrtane ciljeve na dobrobit svih naših građana, vodeći se znanjem koje smo stekli tijekom korištenja prve financijske omotnice. Suradnja na svima razinama i među svim sektorima društva, od gospodarstva, poduzetništva do znanosti i obrazovanja te javnog sektora jedina je garancija kvalitetnog iskorištenja sredstava i novih prilika kako bismo postigli ambiciozne ciljeve kojima težimo!