Pismo glavnog urednika

svih političkih snaga i opcija i uključivanja cjelokupnoga stanovništva u provođenje potrebnih reformi (predviđeno ih je 76) Hrvatska nema realnih izgleda da riješimo ozbiljne strukturne privredne probleme i ostvarimo konkurentnost koja će nas približiti izvoznim tržištima i smanjimo postojeće razlike između Hrvatske i drugih tranzicijskih zemalja unutar EU-a. Hrvatska svakako može (i mora) bolje!

To je, u konačnici, samo potvrda stava kako samo jačanje hrvatskoga gospodarstva i jačanje svijesti da treba razvijati domaću proizvodnju, na njoj graditi suvisli školski, zdravstveni i mirovinski sustav, može Hrvatsku izvući iz debeloga kala u kojem se nalazi. To je zaista problem, koji se može rješavati isključivo novim zapošljavanjem, povećanim izvozom, osmišljenom politikom razvoja prerađivačke industrije s dodanom vrijednosti, turizma i drugih usluga. Ukratko, jačanjem poslovne aktivnosti cijeloga društva. Očito je da ukupni naš gospodarski model mora ići na generalni remont, jer (još uvijek) zapostavlja upravo ove čimbenike. Cilj je digitalizacijom stvarati visoko plaćena radna mjesta. Da bismo u tome uspjeli, trebamo razvijati kadrove, sposobne da iznesu te nove procese promjena i reformi. Dosad to uglavnom nismo (uspješno) radili. . Stručnost, argument i znanost vrlo su rijetko dobivali pravo građanstva. Te greške vjerojatno ne bismo smjeli ponavljati, jer upravo one utječu na budući identitet i imidž. Upravo korelacija sposobnih (a ne podobnih) kadrova i kapitala najbolje ocrtava sve naše (buduće) izazove.

Glavni cilj povećanje životnog standarda

Pri tome moramo voditi računa o tome da novac koji stiže iz fondova EU-a nije sve niti on može riješiti mnogobrojne nagomilane probleme. Istina, dat će snažan poticaj razvoju, ali prave rezultate oporavka i otpornosti možemo očekivati ako se raspoloživa sredstva uklope u djelotvornu ekonomsku politiku. Upravo na tom dijelu provođenja NPOO polažemo ispit društvene odgovornosti.

Bez obzira na dinamiku gospodarskog rasta svima mora biti cilj povećanje životnog standarda. Mnoga se rješenja nalaze u gospodarskoj sferi. Nova radna mjesta smanjila bi glavobolju i omogućila puno jači i održiviji rast te otvorila manevarski prostor za jačanje spona u cijelom društvu. Smanjila bi ujedno siromaštvo među mnogobrojnim građanima. Danas je takvih u zoni siromaštva blizu 800.000 koji žive ispod nacionalnog praga siromaštva.

Konačno, težimo ostvarenju snova najvećega dijela stanovništva, koja je nedavno jasno izrazio čelnik Hrvatske udruge poslodavaca: Hrvatska je dobro mjesto za život, nedostaje nam samo još da bude i dobro mjesto za poslovanje.