RAD NA DALJINU Demografska mjera za revitalizaciju Hrvatske i EU

RAD NA DALJINU

Demografska mjera za revitalizaciju Hrvatske i EU

Realna opcija za oživljavanje opustjelih područja u hrvatskoj periferiji može biti od koristi i Europskoj uniji. Mjere pronatalitetne politike u većini država članica EU-a nisu dovele do demografskog poboljšanja i očekivanog učinka. Budući da su sve mogućnosti za demografsku revitalizaciju Europe nerealne ili politički neprihvatljive svim članicama, vjerujemo da je mjera koju predlažemo realna opcija koja bi u kratkom roku mogla dovesti do oživljavanja mnogih hrvatskih depopuliranih regija ali i poboljšanja demografske slike u EU-a. Ovaj će rad pokušati pokazati da bi rad od kuće ili rad na daljinu mogao biti adekvatan odgovor na demografske izazove s kojima se suočava Republika Hrvatska ali i EU u cjelini. Vrijeme je sazrjelo da se EU suoči sa svojim demografskim izazovima i po prvi puta ima i elegantno rješenje. U suprotnom nastave li se parcijalni odgovori na ovaj problem (jednosmjerne migracije) nije isključena ozbiljna ugroza temelja liberalne demokracije u Europi.

piše: doc. dr. sc. Tado Jurić1

1 Autor je profesor na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu.

Rad na daljinu usporio bi odljev mozgova s periferije Hrvatske ali i EU-a. Ova bi mjera mogla ponovno naseliti naša velika napuštena područja (i biti primjer ostalim EU periferijama). Ovim bi se pristupom nesumnjivo postigla bolja raspodjela stanovništva na razini cijele Hrvatske i EU-a.2 Mjera bi mogla dati novi poticaj napuštenim ili demografski ranjivim područjima i omogućiti radnicima da napuste gradove s visokim životnim troškovima. Time bi se divljanje cijena nekretnina u Zagrebu i Splitu dovelo u red. Rad na daljinu bi smanjio potrebu mladih za životom u velikim gradskim središtima kako bi povećali šanse napretka u karijeri; smanjio bi emisiju CO2 zbog manje potrebe kretanja te rasteretio gužve na zagrebačkim prometnicama. Ako bi EU prihvatila ovu mjeru, to bi omogućilo povratak dijela iseljenika sa Zapada dok bi u slučaju nastavka potencijalnih novih pandemija i terorističkih napada, život u provinciji mogao postati čak i nužda. Za razliku od drugih demografskih mjera ova ne traži nikakva materijalna sredstva i izdvajanja od države. Nisu potrebna niti dodatna izglasavanja parlamenta jer se regulira kroz postojeći kolektivni ugovor. Europska unija bi bila zainteresirana za podršku ovom projektu jer joj ne bi trebalo biti u cilju imati ispražnjene vanjske granice, a u kontekstu ilegalnih migracija. Naime, postoji jasna korelacija između iseljavanja iz pograničnih krajeva i porasta ilegalnih prijelaza granice. Ključna ideja je dopustiti preseljenje radnicima koji se žele preseliti (ili vratiti) na periferiju i raditi na daljinu. Implementacija mjera bi išla kroz kolektivni ugovor zaposlenika u javnom sektoru, a realizacijom Hrvatska bi se u EU mogla pozicionirati kao okretno gospodarstvo i društvo prilagodljivo novim izazovima. Time bi mogla biti uzor i ostalim članicama EU-a i pokazati da i nove manje razvijene članice mogu prednjačiti i kreirati konstruktivnu EU politiku. EU se suočava s teškom demografskom situacijom uzrokovanom padom nataliteta, starenjem radno sposobnog stanovništva i jednosmjernom migracijom s periferije u jezgru. Ilegalne migracije veliki su izazov, koji će utjecati na sve građane EU-a, ali i na geopolitički značaj Europske unije u svijetu.3

EU se suočava s nedostatkom mladog radno sposobnog stanovništva potrebnog za osiguravanje mirovinskog i zdravstvenog fonda za svoju sve stariju populaciju, dok bi se istodobno rješenjima trebala izbjeći društvena i politička napetost. Ovo pitanje se do sada rješavalo samo parcijalno i to na način da su se bogate članice pozivale na slobodu kretanja pri vrbovanju mlade radne snage iz EU periferije. Međutim, ovi trendovi iseljavanja s periferije u jezgru EU-a sada najavljuju ozbiljna politička previranja. Poljska i Mađarska, ističući i ovo pitanje, najavljuju i mogući izlazak iz Unije, slično kao Velika Britanija.

2 Vidi: Auramboutetal. (2021), TheDemographicLandscapeof EU Territories, https:// publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC123046 3 Tado Jurić, Gastarbeiter Millennials. Exploringthe past, present and future of migration from Southeast Europe to Germany and Austria with approaches to classical, historical and digital demography, Verlag Dr. Kovač, Hamburg 2021, p. 21.

Mogu li demografski izazovi i parcijalni odgovori na njih ozbiljno ugroziti temelje liberalne demokracije u Europi? Koliko god je neoliberalna doktrina prema kojoj su razvijene zemlje oduvijek privlačile mlade ljude ekonomski razumljiva, s aspekta kohezijske politike i solidarnosti EUa, takva politika vodi daljnjoj stratifikaciji i sprječavaju ekonomsku i društvenu konvergenciju. U široj regiji jugoistočne Europe (JIE), negativni efekti slobode kretanja već su doveli do brojnih po socijalne sustave devastirajućih posljedica. Stoga demografske promjene i migracije radno sposobnog stanovništva treba shvatiti kao glavno pitanje koje se mora uzeti u obzir u svim politikama EU-a, od mirovina i zapošljavanja, regionalnog planiranja, obitelji i obrazovne politike, kao i useljavanja i integracije. Postojeći trend jednosmjernih migracija stvara društvenu percepciju nepravde unutar EU -a koja se osjeća i u siromašnima i u bogatim članicama. U siromašnim članicama i na europskoj periferiji negativni učinci slobode kretanja utječu na njihovo daljnje ekonomsko i društveno osiromašenje4. U bogatim državama članicama ovaj proces, prema percepciji domicilnog stanovništva, pogoršava njihove uvjete na tržištu rada (socijalni damping), stvara mogućnost zlouporabe socijalnih davanja te pri neuspjeloj integraciji useljenika rezultira povećanjem animoziteta. U konačnici sve to vodi klimi sklonoj nacionalističkim i antieuropskim osjećajima i na kraju završava prijetnjom liberalnoj demokraciji. Stoga bi sve države članice i institucije EU -a trebale smanjiti štetne učinke slobode kretanja.5

Očekuje se smanjenje radno sposobnog stanovništva

Europa je jedini kontinent koji je proteklo desetljeće doživio demografski pad, dok su svi drugi doživjeli rapidan rast populacije. Dok je Europa 70-ih godina prošlog stoljeća činila 14 % svjetske populacije, danas je pala na 6 %6 s tendencijom da u narednih pola stoljeća čini svega 4 % populacije. Osim demografskih problema u Europi postoji i ozbiljan izazov povezan s ilegalnim migracijama. Prema Krastevu7 izbjeglička kriza 2015. dovela je do svojevrsnog 11. rujna u politici Europske unije. Različite geopolitičke brige, nacionalni stavovi i strahovi, kao i polarizirajuća i populistička retorika u vezi s ilegalnim migracijama, stvorile su novu podjelu, posebno između istočnih i zapadnih država. Neki vide ilegalnu migraciju kao priliku za obnovu svog tržišta rada, dok je drugi vide kao prijetnju vlastitom identitetu i nacionalnoj državi.

4 Goldner Lang, Iris; Lang, Maroje, 2019, https://doi.org/10.11567/met.35.1.4 5 Vidi: Ivan Krastev, After Europe, 2017 6 Europa.eu, The EU intheworld, https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index. php?title=The_EU_in_the_world_-_population 7 Vidi: Ivan Krastev, After Europe, 2017

U narednih 50 godina predviđa se smanjenje radno sposobnog stanovništva u Europi za 18 %. Istovremeno očekuje se porast populacije koja treba dugotrajnu skrb za 4 milijuna do 2030. Niska stopa nataliteta i veći očekivani životni vijek dovest će do starije strukture stanovništva, što je već očito u nekoliko država članica EU-27. Mladi (od 0 do 14 godina) danas čine 15,2 % stanovništva EU-27, dok radno sposobni (od 15 do 64 godine) čine 64,6 % stanovništva.8 Starije osobe (u dobi od 65 ili više godina) čine 20,3 % populacije (povećanje od 2,9 postotnih bodova u odnosu na deset godina ranije).9 Kohorta populacije u dobi od 65 godina ili stariji činit će 31,3 % stanovništva EU-27 do 2100. godine, u usporedbi s 20,2 % u 2019.10 Nadalje, u 2019. godini 31 milijun Europljana živjelo je u regijama s naglo smanjenim brojem stanovnika.11

Takva se demografska struktura ne može poboljšati samo pronatalitetnim mjerama, već je ključno zadržati stanovništvo u regijama s naglo smanjenim brojem stanovnika i oživjeti periferiju EU-a.

Izvor: http://aestheticdata.eu/2018/01/27/population-density-in-europe/ Slika 1. Gustoća naseljenosti Europe, NUTS 3 regije, 2020

8 Europa.eu, https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Population_. structure_and_ageing access 14.12.2020, as cited in Tado Jurić, Deep demographic ageing …, 2021. 9 EUROSTAT 2019 [https://ec.europa.eu/eurostat, access 19.12.2020] 10 Ibid. 11 https://ec.europa.eu/info/strategy/priorities-2019-2024/new-push-european-democracy. /impact-demographic-change-europe_en (14.12.2020)

Karta gustoće naseljenosti Europe, NUTS 3, pokazuje da je EU periferija posebno suočena s demografskim padom12, ali i da su mnoge regije u jezgri EU demografski opustjele.13

Prema procjenama UN-a (2020), prostor Hrvatske i Zapadnog Balkana gubi stanovništvo takvim intenzitetom da je taj prostor postao jedno od demografski najugroženijih područja svijeta.14 Tijekom posljednjih 30 godina gotovo 8 milijuna ljudi iselilo je iz jugoistočne Europe (oko 17 % stanovništva ranih 1990-ih).15 U široj regiji JIE (58 milijuna ljudi), Hrvatska i BiH posebno su pogođene.16 Unatoč problemu iseljavanja, ova je tema u nacionalnoj i EU politici potpuno marginalizirana. Problemi koji su doveli do masovnog iseljavanja mladih iz Hrvatske i šireg područja JIE nisu samo povezani samo s ratom i političkom i gospodarskom nestabilnošću u posljednja tri desetljeća. Oni su dio strukturne prirode i rezultat su sustavnog zanemarivanja ovog pitanja.17

EU bi mogla pristupiti rješavanju demografskog problema na tri načina: 1) Najočitije (i najvjerojatnije) rješenje je da EU i njene članice olakšaju useljavanje državljana trećih zemalja, čime bi se popunila upražnjena mjesta i poboljšala demografska struktura. Međutim, ovo je vrlo kontroverzno rješenje koje postavlja mnoga pitanja i nailazi na neodobravanje država članica istočne i jugoistočne Europe. 2) Drugi pristup bio bi jačanje fiskalnih transfera državama članicama i zemljama europske periferije na koje najviše utječu negativni učinci slobode kretanja – kao svojevrsna naknada. To bi se moglo postići povećanjem transfera iz postojećih fondova i osnivanjem novih fondova poput fonda za nezaposlene u cijeloj EU. Međutim, trenutno stanje ne daje mnogo nade u tom smjeru. Ono što je najvažnije, fiskalni transferi nikada ne mogu u potpunosti nadoknaditi gubitak stanovništva.18 Na primjer, novčana naknada ne može u potpunosti

12 Vidi: Aurambout et al. (2021), The Demographic Landscape of EU Territories, https:// publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC123046 13 Tado Jurić, Gastarbeiter Millennials, Hamburg 2021. 14 Ibid; https://ec.europa.eu/info/strategy/priorities-2019-2024/new-push-europeandemocracy. /impact-demographic-change-europe_en (14.12.2020); Tado Jurić,

Gastarbeiter Millennials, Hamburg 2021.; UN, IOM, World Migration Report 2020,

Geneva 2019, p. 110 15 Atoyanetal., 2016, “Emigration and Its Economic Impact on Eastern Europe.” Staff

Discussion Notes 16 (7): 1., https://www.imf.org/external/pubs/ft/sdn/2016/sdn1607. pdf (20.10.2020). 16 Tado Jurić, Gastarbeiter Millennials, Hamburg 2021, 23. 17 Primjerice 2021. niti jedna od zemalja Zapadnog Balkana kao i Hrvatska nemaju službenu migraciju skustrategiju. 18 Goldner Lang, Iris i Lang, Maroje, Mračna strana slobode kretanja: kada su u koliziji interesi pojedinca i društva, Migracijske i etničke teme, 2019, 1, 89–116.

nadoknaditi medicinsku sestru koja je napustila, primjerice, hrvatsku bolnicu i sada radi u Njemačkoj – sve dok hrvatska bolnica ne pronađe zamjenu. 3) Konačno, treća bi mogućnost bila rekonceptualizacija državljanstva Unije. Taj bi koncept podrazumijevao zajednički mirovinski i zdravstveni sustav u EU -u. Međutim i to je nerealno očekivati u trenutnoj konstelaciji političkih moći. S druge strane, pronatalitetne mjere u većini država članica EU-a nisu dovele do demografskog oporavka i očekivanog učinka. Budući da su sve mogućnosti za demografsku revitalizaciju Europe ili nerealne ili politički neprihvatljive za sve članice, kao rješenje predlažemo jedinu realnu opciju koja bi kratkoročno mogla dovesti do poboljšanja demografske slike EU -a.

COVID-19 i nova ekonomija rada na daljinu

Schwab i Malleret (2020) navode da je pandemija COVID-19 ubrzala i omogućila digitalnim tehnologijama da prošire svoj doseg, gotovo nekontrolirano, u svaki aspekt života.19 Pod utjecajem četvrte industrijske revolucije stvoren je potpuno novi oblik gospodarstva – rad na daljinu. Čini se da će rad na daljinu zamijeniti mnoge poslove i da će se u budućnosti mnoga zanimanja preseliti u područje rada na daljinu.20

Naša je pretpostavka da će ovaj novi oblik gospodarstva, tzv. „ekonomija rada od kuće“, imati dalekosežne posljedice na demografska pitanja i trendove. Naime, rad na daljinu smanjit će potrebu za privlačenjem radne snage na odredišta u Njemačkoj i drugim područjima EU-a jezgre kompenziranjem radne snage radom na daljinu. Transformacija načina rada koju donose rad na daljinu mogao bi i pozitivno utjecati na smanjenje iseljavanja s periferije EU-a. Taj bi proces mogao pozitivno utjecati i na nekoliko drugih aspekata, poput povratka nekih iseljenika sa Zapada na periferiju EU-a, koja je demografski najviše pogođena.21 Upravo zato smatramo da je rad na daljinu ključna mjera za poboljšanje demografske slike periferije EU-a. Masovna tranzicija na rad na daljinu tijekom pandemije bio je nužan za mnoge tvrtke. Tijekom pandemije milijunima radnika radno se okruženje dramatično promijenilo i to ne samo u zapadnom, već i u mnogim drugim dijelovima svijeta.

19 Schwab, Malleret 2020, as cited in: Tado Jurić, Google Trends as a Method to Predict

New COVID-19 Cases and Socio-Psychological Consequences of the Pandemic https:// www.athensjournals.gr/mediterranean/2021-4210-AJMS-Juric-05.pdf 20 VL, Tado Jurić, Mai 2021, https://www.vecernji.hr/vijesti/iselilo-se-400-000-hrvata-kojisu-sad-sesta-useljenicka-nacija-u-njemackoj-1480870 - www.vecernji.hr 21 Tado Jurić, Gastarbeiter Millennials. Exploring the past, present and future of migration from Southeast Europe to Germany and Austria with approaches to classical, historical and digital demography, Verlag Dr. Kovač, Hamburg 2021, 364.

Istodobno, stigma povezana s radom od kuće/radom na daljinu prije pandemije COVID-19 nestala je, a uočene su i koristi kako za poslodavce tako i zaposlenike.22

Istraživanja pokazuju da danas većina tvrtki u SAD-u želi nastaviti s nekim oblikom rada na daljinu i kada pandemija bude pobijeđena. Gartnerova anketa među čelnicima tvrtki pokazala je da 80% tvrtki planira omogućiti zaposlenicima da rade barem dio vremena na daljinu i nakon pandemije,23 dok će 47% tvrtki omogućit zaposlenicima da rade puno radno vrijeme od kuće. U PwC istraživanju provedenom na uzorku od 669 izvršnih direktora velikih kompanija u SAD-u, 78% njih navodi da će rad na daljinu biti dugoročna strategija.24

U istraživanju FlexJobs (2021) 65% ispitanika izjavilo je da želi nastaviti raditi na daljinu, a 31% preferira hibridno radno okruženje. Za 27% radnika mogućnost rada od kuće toliko je važna da su spremni prihvatiti i smanjenje plaće do 20% kako bi i dalje mogli raditi na daljinu. Štoviše, 81% izjavljuje da bi bili lojalniji svom poslodavcu ukoliko bi imali fleksibilne mogućnosti rada.25

Prema Nicholasu Bloomu26, SAD postaje „ekonomija rada od kuće“ jer danas gotovo dvostruko više zaposlenih radi od kuće nego na uobičajenom radnom mjestu. Naime, U SAD-u danas (2021.) 42 % radne snage radi puno radno vrijeme od kuće. Oko 33 % se nalazi na uobičajenom radnom mjestu a preostalih 26 % radi hibridno. Bloomovo istraživanje nedvojbeno pokazuje da zaposlenici koji rade od kuće trenutno čine više od dvije trećine američke gospodarske aktivnosti.27

Isto istraživanje pokazuje da su očekivanja kako će se udio radnih dana provedenih kod kuće povećati četiri puta u odnosu na razinu prije COVID-a, sa 5 % na 20 %.28 Uobičajena strategija je da zaposlenici rade od kuće jedan do tri dana u tjednu, a ostatak vremena dolaze u ured. Rad od kuće nije samo bitan za opstanak ekonomije u kriznim situacijama. Pokazao se ključnim oružjem u borbi protiv COVID-19 i budućih pandemija. Pokazalo se da postoji i niz drugih (za naš rad ovdje bitnih demografskih) prednosti.

22 Remote Work Statistics: Navigating the New Normal By Emily Courtney, https://www. flexjobs.com/blog/post. /remote-work-statistics/ (05.07.2021) 23 Ibid. 24 PWC, https://www.pwc.com/us/en/library/covid-19/us-remote-work-survey.html (05.07. 2021) 25 Remote Work Statistics: Navigating the New Normal By Emily Courtney, https://www. flex. jobs.com/blog/post. /remote-work-statistics/(05.07.2021) 26 Stanford research provides a snapshot of a new working-from-home economy by May.

Wong, https://news.stanford.edu/2020/06/29/snapshot-new-working-home-economy/ (05.07.2021) 27 Ibid. 28 Ibid.

Telekomunikacijska infrastruktura Hrvatske u komparaciji sa SAD-om ne zaostaje, čak postoji i bolja pokrivenost signalom nego je to slučaj u SAD-u ili Njemačkoj. Kako se ne bi stekao dojam da je rad na daljinu poželjan samo u SAD-u, Cisco (2021) navodi da je sklonost tome najnaglašenija u Aziji i Latinskoj Americi tako da je 90 posto Indijaca, 80 posto Kineza i 75 posto Brazilaca izjavilo da bi jednako kvalitetno radilo izvan ureda.29

Prednosti rada od kuće

Prednosti rada na daljinu u svrhu demografske revitalizacije su sljedeće: Rad na daljinu usporio bi odljev mozgova s periferije Hrvatske ali i EU-a. Ova bi mjera mogla ponovno naseliti velika napuštena područja Hrvatska i biti primjer ostalim EU periferijama. Mjera bi mogla dati novi poticaj napuštenim ili demografski ranjivim područjima i omogućiti radnicima da napuste gradove s visokim životnim troškovima. Time bi se i divljanje cijena nekretnina u Zagrebu i Splitu dovelo u red. Nadalje, rad na daljinu bi smanjio potrebu mladih za životom u velikim gradskim središtima kako bi povećali šanse napretka u karijeri, smanjio bi emisiju CO2 zbog manje potrebe kretanja, rasteretio gužve na zagrebačkim prometnicama te omogućio povratak dijela iseljenika sa Zapada, dok bi u slučaju nastavka potencijalnih novih pandemija i terorističkih napada, život u provinciji mogao postati čak i nužda.30

Istraživanje Global workplaceanalytics31 pokazuje da se ljudsko ponašanje koje dovodi do zagađenja zraka i vode u cijelom svijetu može promijeniti. Kada 3,9 milijuna zaposlenika radi od kuće barem pola vremena, navode da se emisije stakleničkih plinova smanjuju kao kada bi više od 600.000 automobila nestalo iz prometa tijekom cijele godine. Prema Emily Courtney, rad od kuće ima isti utjecaj na kvalitetu zraka kao i sadnja cijele šume od 91 milijuna stabala.32

Prema dijagnozi Istraživanja Global workplaceanalytics33 radnici na daljinu su 35% do 40% produktivniji od svojih kolega u uredu. Prema statistikama na temelju učinka u 2020., 94%ispitanih poslodavaca izvijestilo je da je produktivnost tvrtke ista (67%) ili veća (27%) otkad su zaposlenici počeli raditi od kuće tijekom pandemije.

29 CISCO, (2020), The rise of the hybrid work place. A Global Survey of Executives,

Employee Experience Experts, and Knowledge Workers, https://www.cisco.com/c/dam/ en/us/products/collateral/collaboration-endpoints/global-workforce-survey.pdf 30 Tado Jurić za VL, 19.10.2021 31 Costs And Benefit, Advantages of Agile Work Strategies For Companies, https://global. workplaceanalytics.com/resources/costs-benefits (05.07.2021) 32 Remote Work Statistics: Navigating the New Normal By Emily Courtney, https://www. .flexjobs.com/blog/post. /remote-work-statistics/(05.07.2021) 33 Costs And Benefit, Advantages of Agile Work Strategies For Companies, https://global. workplaceanalytics.com/resources/costs-benefits (05.07.2021)

Prema istraživanju FlexJobsa, 95% ispitanika kaže da im je produktivnost bila veća ili jednaka radeći od kuće, a 51% je izjavilo da je produktivnije kada rade na daljinu. Glavni razlozi za povećanje produktivnosti uključuju manje distrakcija, više usredotočenosti na rad, mirnije radno okruženje, ugodniji radni prostor te sloboda od tračeva i uredske politike.34 Unatoč pandemijskim izazovima, zaposleni roditelji također prijavljuju povećanu produktivnost, pri čemu 49% zaposlenih majki i 50% očeva izjavljuju da su produktivniji radeći od kuće. Lani su radnici na daljinu naveli Indeks zadovoljstva radnim mjestom od 75 od 100, u usporedbi s indeksom 71 za zaposlenike u uredu. Prema ovom istraživanju vjerojatnije je da će zaposlenici na daljinu biti zadovoljniji svojim poslom nego radnici u uredima (57% naspram 50%).35

Istraživanje Mental Health America36 pokazalo je da ispitanici s mogućnostima rada na daljinu pokazuju bolje mentalno zdravlje. Studija je izvijestila da je za zaposlenike bez pristupa fleksibilnom poslu gotovo dva puta veća vjerojatnost da će imati lošije mentalno zdravlje (nesanica i sl.).

34 https://www.flexjobs.com/blog/post. /remote-work-statistics/(05.07.2021) 35 Remote Work Statistics: Navigating the New Normal By Emily Courtney, ttps://www. flexjobs.com/blog/post/remote-work-statistics/ (05.07.2021) 36 FlexJobs, Mental Health America Survey: Those With Flexible Work Report Better Mental

Health, https://www.flexjobs.com/blog/post/flexjobs-mha-survey-flexible-work-improvesmental-health/ (05.07.2021)

Rad od kuće potaknuo je 27% ispitanika iz navedenog istraživanja FlexJobs da promijene ili razmisle o promjeni mjesta života, u pravilu izbjegavajući velika gradska središta. Rad na daljinu nudi radnicima mogućnost da napuste gradove s visokim životnim troškovima ili pronađu više prostora. Bloom37 predviđa da će se rast gradskih središta usporiti jer uredi u gradovima više neće biti potrebni u takvom omjeru. Prema njegovim projekcijama, očekuje se procvat predgrađa i ruralnih područja. Umjesto izgradnje više uredskih nebodera, COVID-19 će dramatično premjestiti trend u industrijske parkove, predgrađa i ruralna područja s niskim zgradama. Time bi se dakle nesumnjivo postigla bolja raspodjela stanovništva na tom području, kako u Hrvatskoj tako i na Zapadnom Balkanu te na razini cijele EU. Jedina nada za porast stope radno sposobnog stanovništva u zapadnoj Europi je useljavanje iz tzv. trećih zemalja. Međutim, velik dio Europljana ne želi znatno doseljavanje radne snage iz Afrike ili Azije.38 Među narodima jugoistočne Europe postoji krajnji strah od takozvane „zamjene stanovništva“.39 Prema toj tezi, domaće stanovništvo zamijenit će migracije iz Afrike i Azije,40 a taj strah je posebno izražen nakon velike migracijske krize 2015. te je ponovljen tijekom 2021.

37 https://news.stanford.edu/2020/06/29/snapshot-new-working-home-economy/ 38 Vidi Bertelsmann Stiftung, 2015. 39 Vidi Šterc 2016. 40 See: Šterc, Komušanec, 2012; see: Ministarstvo sigurnosti BiH, Informacija o stanju sigurnosti u Bosni i Hercegovini u 2018. i 2019., http://www.msb.gov.ba/PDF/250220211. pdf

Dio hrvatskih građana promatra trenutni fenomen migracija kroz tezu da EU u mirnodobskim prilikama pretvara Hrvatsku u „europsku vikendicu za odmor“, a u kriznim u svoj „štit“ od masovnih ilegalnih migracija iz Azije i Afrike.41

Europska unija bi bila zainteresirana za podršku ovom projektu jer joj ne bi trebalo biti u cilju imati ispražnjene vanjske granice, u kontekstu ilegalnih migracija. Naime, postoji jasna korelacija između iseljavanja iz pograničnih krajeva i porasta ilegalnih prijelaza granice.42

Mlade generacije tzv. milenijci i generacija Z traže položaje koji nude fleksibilnost radnog mjesta ali i sigurnost i prednosti koje postoje u tradicionalnim uredskim poslovima.43

Odabir radnog okruženja i lokacije danas je ključni faktor za mnoge stručnjake u potrazi za boljom ravnotežom između posla i privatnog života te procjenjivanju novih mogućnosti karijere. Uslijed toga će tvrtke budućnosti uspjeti privući najbolje stručnjake samo uz omogućavanje navedenih uvjeta.

Prepreke i nedostatci

Rad na daljinu nosi sa sobom i čitav niz prepreka i nedostataka. Neki su poslovi odlično prilagođeni radu na daljinu, dok gotovo polovica radnika ne može raditi na daljinu. Riječ je o radnicima u maloprodaji, zdravstvu, prijevozu i određenim uslužnim djelatnostima koji trebaju direktan kontakt s klijentima ili raditi s proizvodima ili opremom. Portir, vozač, stjuardesa ili medicinska sestra, primjerice, nikada neće moći raditi na daljinu. S druge strane, neki su poslovi odlično prilagođeni radu na daljinu. Takvi su primjerice poslovi programera, web dizajnera, telefonskog prodavača, akvizitera, konzultanata, agenta za podršku korisnicima, knjigovođe, računovođe, pisca, lektora, redaktora, prevoditelja i neki administrativni poslovi.44

Mnogi radnici nemaju radne uvjete, prostor ili dovoljne internetske kapacitete za učinkovit rad od kuće. Potrebne su promjene i napredak IT infrastrukture u brojnim

41 Tado Jurić, Gastarbeiter Millennials. Exploringthe past, presentand future of migration from Southeast Europe to Germany and Austria with approaches to classical, historical and digital demography, Verlag Dr. Kovač, Hamburg 2021, 364. 42 Tado Jurić, Gastarbeiter Millennials, Hamburg 2021, 23. 43 Forbes, 2021, 5 Statistics EmployersNeed To Know About The Remote Work force by Ashira Prossack, https://www.forbes.com/sites/ashiraprossack1/2021/02/10/5statistics-employers-need-to-know-about-the-remote-workforce/?sh=33db8326655d (05.07.2021) 44 https://www.moj-posao.net/Cesta-Pitanja/Opis/69651/Rad-na-daljinu-postat-cepravilo-a-ne-iznimka/6/

dijelovima svijeta, primjerice 35 % Amerikanaca izvijestilo je da nema dovoljno brz internetski kapacitet za podršku funkcionalnih video poziva.45

Naravno, važnu ulogu imaju i sljedeće stavke: broj ljudi koji rade ili uče od kuće, pristup internetu, cijena električne energije i grijanja, srednja i prosječna površina kuće, etc. Postoje i problemi sa sigurnošću i osiguranjem podataka, stoga bi za sve udaljene radnike trebalo osigurati sigurnosnu obuku. Studije također pokazuju da je otežavajuća okolnost to što radnici u kućnim uredima gube kontakt s događajima u tvrtki i s drugim zaposlenicima, što rezultira nemogućnošću promaknuća. U nekim je poslovima važan timski duh i osjećaj zajedništva i pripadnosti među radnicima, što se gubi kod rada na daljinu.46

Studije su pokazale da je opterećenje žena u kućnom uredu veće jer žene često obavljaju uobičajene kućanske poslove i brinu se o djeci koja rade od kuće.47 Ograničenje ove mjere svakako je i pitanje mogu li oba roditelja raditi od kuće. Kad bi rad na daljinu bio dopušten samo jednom roditelju, povratak ili preseljenje u ruralne krajeve ne bi bio izvediv. Kako bi ova mjera uspjela, potrebno je sistematizirati poslove koji se mogu obavljati putem interneta, usvojiti standarde i regulirati ovo područje. Ključna ideja je dopustiti preseljenje radnicima koji se žele preseliti na periferiju i raditi na daljinu.48 Zbog navedenih ograničenja nedvojbeno je potrebno razviti modalitete koji bi bili optimalni. Za poslodavce je nužno da uvedu jasna pravila radnicima kojima dopuste prostornu i vremensku fleksibilnost. Sankcije za kršenje tih pravila mogu biti nalog za povratak u ured, novčane kazne ili otkaz.49 Rad od kuće bi podrazumijevao periodičan dolazak u središnjicu koji se može urediti na način da to bude jednom u dva tjedna ili češće. Tvrtke u Hrvatskoj koje bi dopustile rad na daljinu mogle bi isprva to omogućavati samo onima koji se kod kuće moraju brinuti o djeci ili bolesnima ili pak onima koji stanuju najdalje od ureda. U prvoj fazi ova bi se mjera najprije odnosila na javni sektor. Kada bi Hrvatska vratila samo 2 % radnika iz Zagreba na periferiju, oživjela bi mnoge krajeve za koje u suprotnom nema nikakve perspektive. Pri tome treba voditi računa da se mjera ne pretvori u novu priliku „uhljebništva“. Mjera bi bila neka vrsta nagrade za pokazanu efikasnost u radu pa bi time bila i vrsta poticaja za efikasniji rad u javnom sektoru.

45 Stanford research provides a snapshot of a new working-from-home economy by May

Wong, https://news.stanford.edu/2020/06/29/snapshot-new-working-home-economy/ 46 https://www.moj-posao.net/Cesta-Pitanja/Opis/69651/Rad-na-daljinu-postat-cepravilo-a-ne-iznimka/6/ 47 3sat, 07.08.2021 48 Tado Jurić, Gastarbeiter Millennials, Hamburg 2021, 367. 49 Ibid.

Smatramo neupitnim da bi ova mjera donijela najbrže rezultate kako na razini EU periferije tako i u tzv. uspavanim područjima jezgre EU -a. Međutim, ako se ova mjera ne bi razmatrala na razini cijele EU, Hrvatska bi mogla i sama krenuti tim putem i oživjeti svoju periferiju poticanjem povratka nekih radnika koji pokazuju interes. U početku ne treba očekivati značajan zaokret. Međutim, od velike koristi je i kada se samo jedan radnik sa svojom obitelji vrati u određeno napušteno područje. To daje novi poticaj napuštenim ili demografski ranjivim područjima, što će nesumnjivo utjecati na odluku nekih drugih da se vrate, kao i na odluku nekih da možda ne napuste ta područja. Naime, ekonomski razlozi nisu uvijek presudni u motiviranju iseljavanja. Mnogi naši ispitanici potvrdili su da je često razlog njihovog preseljenja činjenica, na primjer, da se njihova djeca nemaju s kim igrati i slični razlozi.50

Prilika za naseljavanje napuštenih krajeva

Rad na daljinu usporio bi odljev mozgova s periferije Hrvatske ali i EU-a. Ova bi mjera mogla ponovno naseliti velika napuštena područja Hrvatska, ali i biti primjer ostalim EU periferijama. Mjera bi mogla dati novi poticaj napuštenim ili demografski ranjivim područjima i omogućiti radnicima da napuste gradove s visokim životnim troškovima. Rad na daljinu bi smanjio potrebu mladih za životom u velikim gradskih središtima kako bi povećali šanse napretka u karijeri, smanjio bi emisiju CO2 zbog manje potrebe kretanja, rasteretio gužve na zagrebačkim prometnicama te omogućio povratak dijela iseljenika sa Zapada (ukoliko bi ga EU prihvatila) dok bi u slučaju nastavka potencijalnih novih pandemija i terorističkih napada, život u provinciji mogao postati čak i nužda. Mjera bi pozitivno mogla djelovati na promišljanje nekih koji namjeravaju iseliti jer bi povratkom makar i jedne obitelji u neki ruralni kraj bilo naznaka za promjenu trendova, što bi mnogima vratilo izgubljenu nadu. Ali i potaknulo još neke na povratak. Naime, ekonomski razlozi nisu jedini koji potaknu obitelj na iseljavanje. Ova bi mjera mogla ponovno naseliti velika napuštena područja periferije EU -a te oživljena predgrađa i ruralna područja. Time bi se nesumnjivo postigla bolja raspodjela stanovništva na razini cijele EU. Naseljena su područja jedan od glavnih jamaca sigurnosti vanjskih granica, EU ne bi trebala biti zainteresirana za depopulaciju perifernih područja. Naime, postoji uzročna veza između povećanog iseljavanja s periferije EU-a i povećane ilegalne migracije. Depopulacija periferije EU nije samo problem JIE. Ako EU želi imati jaku vanjsku granicu u Hrvatskoj, trebala bi posvetiti mnogo više pažnje depopulaciji

50 Tado Jurić, Gastarbeiter Millennials, Hamburg 2021, 367.

svoje periferije i migraciji s periferije u jezgru EU -a. Pražnjenje pograničnih područja sigurnosni je rizik za cijelu EU. Ključna ideja je dozvoliti preseljenje radnicima koji se žele preseliti na periferiju i raditi na daljinu. Velika prednost ovog pristupa je što ova demografska mjera za razliku od drugih ne traži nikakva materijalna sredstva od Vlade. Implementacija mjera bi išla kroz kolektivni ugovor zaposlenika u javnom sektoru, a realizacijom Hrvatska bi se u EU mogla pozicionirati kao okretno gospodarstvo i društvo prilagodljivo novim izazovima. Time bi Hrvatska mogla biti uzor i ostalim članicama EU i pokazati da i nove slabije razvijene članice mogu inicirati konstruktivne i inovativne pristupe. U prvoj fazi mjera bi se odnosila samo na javni sektor no moguća je i u realnom sektoru, s tim da bi u tom sektoru trebalo više prilagodbi.

Reference

3sat, 07.08.2021 Auramboutetal. (2021), The Demographic Landscape of EU Territories, https://publications. jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC123046 Atoyan et al., (2016), Emigration and Its Economic Impact on Eastern Europe. Staf fDiscussion Notes 16 (7): 1., https://www.imf.org/external/pubs/ft/sdn/2016/sdn1607.pdf (20.10.2020). CISCO, (2020), The rise of the hybrid work place. A Global Survey of Executives, Employee Expe rienceExperts,andKnowledgeWorkers, https://www.cisco.com/c/dam/en/us/products/ collateral/collaboration-endpoints/global-workforce-survey.pdf CostsAnd Benefit, Advantages of Agile Work Strategies For Companies, https://global. workplaceanalytics.com/resources/costs-benefits (05.07.2021) Europa.eu, https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Population_. structure_and_ageingaccess 14.12.2020 Europa.eu, https://ec.europa.eu/info/strategy/priorities-2019-2024/new-push-europeandemocracy. /impact-demographic-change-europe_en (14.12.2020) Europa.eu, The EU intheworld, https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index. php?title=The_EU_in_the_world_-_population EUROSTAT 2019 [https://ec.europa.eu/eurostat, access 19.12.2020] FlexJobs, Mental Health America Survey: Those With Flexible Work Report Better Mental Health, https://www.flexjobs.com/blog/post/flexjobs-mha-survey-flexible-workimproves-mental-health/ (05.07.2021) Forbes, 2021, 5 Statistics Employers Need To Know About The Remote Work force by Prossack, A., https://www.forbes.com/sites/ashiraprossack1/2021/02/10/5-statistics-employersneed-to-know-about-the-remote-workforce/?sh=33db8326655d (05.07.2021) Goldner Lang, Iris i Lang, Maroje, Mračna strana slobode kretanja: kada su u koliziji interesi pojedinca i društva, Migracijske i etničke teme, 2019, 1, 89–116., https://doi. org/10.11567/met.35.1.4

https://globalworkplaceanalytics.com/resources/costs-benefits https://news.stanford.edu/2020/06/29/snapshot-new-working-home-economy/ Jurić, Tado, Google Trends as a Method to Predict New COVID-19 CasesandSocio-Psychological Consequences of the Pandemic https://www.athensjournals.gr/mediterranean/20214210-AJMS-Juric-05.pdf Jurić, Tado, Gastarbeiter Millennials. Exploringthe past, presentand future of migration from

Southeast Europe to Germany and Austria with approaches to classical, historical and digital demography, Verlag Dr. Kovač, Hamburg 2021 Jurić, Tado, The deep demographic aging of Croatia - Predicting of natural population change withdigital demography tools in: (ed.) Ivana Barković Bojanić, Aleksandar Erceg, „Strategic Approach to Aging Population: Experiences and Challenges“, J.J. Strossmayer University of Osijek, Faculty of Economics in Osijek, Croatia, 2021. E-ISBN-13: 978-953253-169-5 Jurić T. Forecast ingmigration and integration trends by using digital demography – the case study of emigration sflows from Croatia to AustriaandGermany. Comparative Southeast European Studies 2021 (forthcoming) KAS, MultilateralerDialog KAS Wien, Central European Perspectives on Migration, 2021. Krastev, I., After Europe, 2017 MojPosao.net, (2021) https://www.moj-posao.net/Cesta-Pitanja/Opis/69651/Rad-na-daljinupostat-ce-pravilo-a-ne-iznimka/6/ Murray, D., Čudna smrt Europe, 2018. PWC, https://www.pwc.com/us/en/library/covid-19/us-remote-work-survey.html (05.07. 2021) RemoteWorkStatistics: Navigating the New Normal By Emily Courtney, https://www.flexjobs. com/blog/post. /remote-work-statistics/ (05.07.2021) Reuters, 23.09.2021, https://www.reuters.com/world/europe/migration-not-solution-euspopulation-challenge-cee-leaders-2021-09-23/ Stanford research provides a snapshot of a newworking-from-home economyby May. Wong, https://news.stanford.edu/2020/06/29/snapshot-new-working-home-economy/ (05.07.2021) Stanford researchprovides a snapshotof a new working-from-home economyby May Wong, https://news.stanford.edu/2020/06/29/snapshot-new-working-home-economy/ Šterc, Komušanec, 2012; see: Ministarstvo sigurnosti BiH, Informacija o stanju sigurnosti u Bosni i Hercegovini u 2018. i 2019., http://www.msb.gov.ba/PDF/250220211.pdf UN, IOM, World MigrationReport 2020, Geneva 2019, p. 110 VL, Tado Jurić, Mai 2021, https://www.vecernji.hr/vijesti/iselilo-se-400-000-hrvata-koji-susad-sesta-useljenicka-nacija-u-njemackoj-1480870 Who is the happiest working from home? Here’s what latest jobs market data says, https:// www.cnbc.com/2020/05/26/who-is-happiest-working-from-home-heres-what-latestjobs-data-says.html /(05.07.2021)