Suvremena trgovina 5-2020

Suvremena trgovina S T R U Č N I

Č A S O P I S

UDK 339, ISSN 1330-0180, CODEN SUTREE, VOL. 45, BROJ 5

Z A

T R G O V I N U

www.suvremena.hr

Zorić: Postojeća rješenja na tržištu rada su zastarjela

Tema broja:

Uz nove tehnologije do racionalnih rješenja Stare navike teško umiru: cash je kralj Hrvatsko gospodarstvo i izvoz Popusti i rasprodaje za poticanje potrošnje

2020

Kako prerasti u brzo rastuće gospodarstvo? Lanci vrijednosti doživljavaju ozbiljne promjene EU kampanja 2020. – 2022. Za zdrava radna mjesta EuroCommerce: Podrška slobodnom protoku robe i usluga

Korona-kriza promijenila navike potrošača i ubrzala digitalizaciju trgovine

Osvježite poslovnicu I povećajte rezultate prodaje Novi način za poboljšanje iskustva kupovine FreshWay je najnovija linija METTLER TOLEDO trgovačkih vaga. FreshWay donosi najsuvremeniji dizajn i impresivne performanse na prodajne pulteve u supermarketima, trgovinama i delikatesnim dućanima. Svojim iznimno suvremenim i tankim dizajnom, FreshWay postavlja novi standard u smislu stvaranja savršene prodajne slike kako bi se poboljšao doživljaj kupovine na prodajnom pultu. Zahvaljujući impresivnom dizajnu, METTLER TOLEDO FreshWay također može povećati prodaju pomoću promotivnih digitalnih kampanji na samom mjestu prodaje. FreshWay vage vam donosi METTLER TOLEDO divizija Retail, tržišni lider u rješenjima za vaganje u trgovini.

www.mt.com/FreshWay

Kalendar sajmova 2020.

24. MOTOMOBIL Sajam automobila i prateće industrije

24. – 26. 04. 2020.

23. 23. OSJEČKI OSJEČKI JESENSKI JESENSKI SAJAM SAJAM

02. 02. –– 04. 04. 10. 10. 2020. 2020.

23. OSJEČKI JESENSKI SAJAM 3. 3. TEHNICOOLUM TEHNICOOLUM Sajam Sajam tehničke tehničke kulture kulture Radionice s tematikom tehničke kulture, ovladavanje vještina za bavljenje tehničkom kulturom i STEM područjima, ponuda strukovnih srednjoškolskih programa, visokoškolskih ustanova i ustanova za obrazovanje 3. TEHNICOOLUM odraslih osoba ukulture tehničkim znanostima i zanimanjima, Sajam tehničke prezentacija dostignuća učeničkog zadrugarstva, te preODE 33.. ODE zentacija obrtničkih zanimanja Osijek Osijek Drone Drone Expo Expo

02. – 04. 10. 2020. 27. 27. –– 28. 28. 11. 11. 2020. 2020.

3. ODE Osijek Drone Expo Predstavljanje i prezentacija izvedbe bespilotnih sustava, te primjena bespilotnih letjelica u gospodarstvu i svakodnevnom životu

27. – 28. 11. 2020.

OSJEČKI SAJAM ANTIKVITETA Izložba i prodaja antikviteta te ponuda autohtonih proizvoda naše regije

27. – 28. 11. 2020. 27. 27. –– 28. 28. 11. 11. 2020. 2020.

svake prve subote u mjesecu kad se steknu uvjeti

2021. GLOBAL EXHIBITION DAY 7. KONFERENCIJA O SAJMOVIMA

Konferencija marketinških stručnjaka i organizatora sajamskih manifestacija o održivosti, značaju, prednostima, izazovima i utjecaju sajmova na gospodarstvo regije u kojoj se organiziraju, kao i transformaciji i novim oblicima sajamske industrije i alatima u poslovnom komuniciranju

www.os-sajam.hr/

02. 06. 2021.

UDK 339 CODEN SUTREE ISSN 1330-0180

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Glavni i odgovorni urednik: Srećko SERTIĆ Uredništvo: izv.prof.dr.sc. Dario DUNKOVIĆ, izv.prof.dr.sc. Aleksandar ERCEG, Ante GAVRANOVIĆ, Željko JELIĆ, prof. dr.sc. Ljubo JURČIĆ, Ivana KOLAR, prof. Dubravka LIEBL, Ana MARUŠIĆ LISAC, Zvonko PAVLEK, mr. Branko PAVLOVIĆ, prof.dr.sc. Zdenko SEGETLIJA, Tihomir SERTIĆ, prof. Josip ŠINTIĆ Savjet časopisa: Doc.dr.sc. Rajko BUJKOVIĆ, direktor, Jadranski sajam, Budva, Crna gora • Ivica CEROVEČKI, predsjednik Nadzornog odbora, KOTKA, Krapina • Prof. Darko GRGURIĆ, ravnatelj, TRGOVAČKA ŠKOLA ZAGREB • Prof.dr.sc. Jugoslav JOVIČIĆ, Univerzitet u Travniku, BiH • Ivan KATAVIĆ, vlasnik, KTC, Križevci • Prof. dr.sc. Ivica KATAVIĆ, dekan, Europske poslovne škole, Zagreb • Dipl.inž. Darko KNEZ, predsjednik Uprave BADEL 1862, Zagreb • Dipl.inž. Zlatan LISICA, član Nadzornog odbora, KRAŠ, Zagreb • Mag. Franc PANGERL, predsjednik Upravnog odbora, CELJSKI SEJEM, Celje, Slovenija • Dipl.oec. Mijo ŠIMIĆ, predsjednik Nadzornog odbora, TEKSTILPROMET, Zagreb • Zlatica ŠTULIĆ, predsjednica, SINDIKAT TRGOVINE HRVATSKE • Dipl. oec. Josip ZAHER, potpredsjednik za trgovinu i financijske institucije HGK, Zagreb • Prof.dr.sc. Siniša ZARIĆ, Ekonomski fakultet Beograd, Srbija Časopis izlazi dvomjesečno

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

Vol. 45 br. 5 str. 1-88 Zagreb, listopad 2020.

Sadržaj Hrvatsko gospodarstvo i izvoz

Ante Gavranović

MAGROS 2020: Korona-kriza promijenila navike potrošača i ubrzala digitalizaciju trgovine Zatvaranje i otvaranje prodavaonice

Srećko Sertić 8 izv.prof.dr.sc. Dario Dunković 20

Šef Pevexa: Zdravlje zaposlenika i kupaca nam je najveći prioritet, a velike investicijske planove nastavljamo izvršavati

S.S.

Ulaganja u vodik iz obnovljivih izvora i do 470 milijardi eura Trgovina u vrijeme epidemije koronavirusa

Ivona Bačelić Grgić, dipl.oec. 34

15. konferencija o nabavi – Nabava za novo normalno

Uprava i Uredništvo: 10090 Zagreb, Nove Rašljice 2 tel./faks: 01 3499 034 mob.: 099 2136 540

Dr.sc. Damir Zorić: Postojeća rješenja na tržištu rada su zastarjela

Izdavač: SENIKO studio d.o.o. za trgovinu i usluge

Uspjeh dolazi iznutra

e-mail: direktor@suvremena.hr Web portal: www.suvremena.hr Tisak: Tiskara Zelina d.d., Katarine Krizmanić 1, Sveti Ivan Zelina Uredništvo se ograđuje od osobnih stavova autora. Rukopisi, slike i crteži vraćaju se, samo na posebni zahtjev autora. Na naslovnoj stranici: MAGROS 2020.

Uz nove tehnologije do racionalnih rješenja A.G. 28

Godišnja pretplata: 150,00 Kn, 70 €; 100 USD

Za izdavača: Srećko SERTIĆ, direktor

Željka Martinović izv.prof.dr.sc. Aleksandar Erceg

Stare navike teško umiru: cash je kralj

S.S. 38

dr.sc. Velimir Šonje

Kako prerasti u brzo rastuće gospodarstvo?

36 40

Tomislav Radoš

Lanci vrijednosti doživljavaju ozbiljne promjene A.G.

mr.sc. Branko Pavlović 50

Digitalna transformacija u Hrvatskoj 2020 – Hrvatski digitalni indeks Gerilsko komuniciranje (2) Jelo i mi (7) - Pivo je starije od kruha! Projekt promocije zdravlja, značaja zdrave prehrane te kvalitete i sigurnosti prehrambenih proizvoda Post Covid turizam i nove prilike premašile sva očekivanja

Apsolon

Željko Jelić

Zvonko Pavlek 61 B.P.

EuroCommerce: Podrška slobodnom protoku robe i usluga EU kampanja 2020. – 2022. - Za zdrava radna mjesta

74 Vitomir Begović

Nove knjige: prof.dr.sc. Mariana Mazzucato: Država poduzetnica 82 izv.prof.dr.sc. Dario Dunković: Poslovno upravljanje u trgovini 2. izdanje 83 Popusti i rasprodaje za poticanje potrošnje

A.G. www.suvremena.hr

uvodnik

Hrvatsko gospodarstvo i izvoz

Smanjenje vanjskotrgovinske aktivnosti dovodi do smanjivanja deficita piše: Ante Gavranović

Pad izvoza, još brži pad uvoza karakteristični su za gospodarska kretanja u prvih osam mjeseci ove godine. U složenoj i problemima bremenitoj hrvatskoj svakidašnjici, kao da se zaboravlja da je nepogovorna orijentacija na izvoz neka vrsta naše gospodarske sudbine i da o sposobnosti razrješavanja toga pitanja uvelike ovisi i budući ukupni razvoj hrvatskog gospodarstva. Sudeći po rezultatima, kao da nismo do kraja svjesni koliko je, zapravo, izvoz važna determinanta hrvatskoga gospodarstva.

rijednost hrvatskog robnog izvoza u prvih osam mjeseci ove godine iznosila je 69,5 milijardi kuna, što je 6,5 posto manje u odnosu na isto lanjsko razdoblje. U zemlje članice EU-a u prvih osam mjeseci izvezeno je robe u vrijednosti 6,5 milijardi eura, odnosno 4,7 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Istodobno, u zemlje izvan EU-a izvoz je pao za 14,3 posto, na 2,8 milijardi eura. Uvoz je za isto vrijeme pao za 11,1 posto, na 111,1 milijardu kuna, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Tako je vanjskotrgovinski deficit u prvih osam mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine smanjen za 17,9 posto, na 41,6 milijardi kuna. Izražen u eurima, hrvatski robni izvoz u prvih osam mjeseci ove go6

Suvremena trgovina 5(45)

dine je iznosio 9,2 milijarde eura, što je na godišnjoj razini pad za 7,9 posto, dok je uvoz pao za 12,4 posto, na 14,8 milijardi eura. Vanjskotrgovinski deficit iznosi 5,5 milijardi eura. Ojačati industrijske kapacitete Drugi ovogodišnji kvartal donio je hrvatskom gospodarstvu pad BDPa od visokih 15,1 posto. Najviše je pao turizam, odnosno sektor usluga koji su ukupno izgubili 67 posto. Zanimljivo je spomenuti da je izvoz roba smanjen (samo) za 11 posto. To je svojevrsni putokaz kreatorima ekonomske politike koji su previše polagali na uspješnost usluga, a uvelike zanemarili realni sektor, posebno industriju. Posebno su zanemarili komponentu krhkosti tu-

rizma i opasnosti od monokulture u domaćem gospodarstvu. Naravno, izvozna orijentacija nije čarobni štapić. Za iskorak na strana tržišta treba imati konkurentan proizvod, ali i državnu podršku. No, poduzetnici upozoravaju da toga nedostaje. Ipak, ohrabruje činjenica da se sve veći broj domaćih tvrtki uključuje u izvoz. Konkretno, u popisu 1000 najvećih tvrtki sve je manji broj onih koji ne ostvaruju nikakav prihod od izvoznih poslova. Takvih je lani u 1000 najvećih bilo 279, a godinu prije 292. Dva najvažnija zadatka ekonomske politike u narednom razdoblju se stoga odnose na promjenu pozicije prerađivačke industrije u ukupnom gospodarstvu, te na jačanje izvoza. To pretpostavlja da bismo udio industrije u stvaranju BDP-a treba-

vatsko gospodarstvo. Točnije, Hrvatska je u razdoblju 2013. – 2019. godine, u usporedbi sa zemljama EU10, ostvarila najvišu stopu rasta robnog izvoza, pri čemu je ostvarila najvišu stopu rasta izvoza na zajedničko EU tržište, najvišu stopu rasta prema EU tržištu i susjednim zemljama zajedno, te jednu od viših stopa rasta prema „trećim“ zemljama, odnosno svim ostalim tržištima. li vratiti na razinu oko 30 posto, a kod robnog izvoza – udvostručenje u odnosu na sadašnju razinu. Za postizanje tih ciljeva potrebno je ojačati ukupne industrijske kapacitete, kao i stope rasta industrijske proizvodnje od 7 do 8 posto na godišnjoj razini. Izvoz bi trebao rasti brže kako bismo barem donekle uhvatili „korak“ s ostalim tranzicijskim zemljama. Za to nam je potreban i ukupan rast BDP-a po visokim stopama, najmanje nekoliko godina. Realno je postaviti pitanje možemo li to postići? Raskorak u razmjeni – trajna odrednica Niska razina robnog izvoza i njegov relativno spor rast dugoročno obilježavaju hrvatsko gospodarstvo. U posljednje vrijeme brži rast izvoza od uvoza pokazuje tračak optimizma i u tom pogledu. Posebno će to doći do izražaja ako uspijemo suzbiti nepotreban uvoz koji možemo nadomjestiti domaćom proizvodnjom. Ti problemi se dodatno naglašavaju kad se Hrvatska uspoređuje sa zemljama EU10, odnosno članicama EU usporedivih značajki koje su u proteklom dugoročnijem razdoblju ostvarile znatno bolje trendove u kretanju robnog izvoza. Međutim, zahvaljujući pristupanju EU-u, ali i većoj orijentaciji poduzetnika na izvoz nakon dugotrajne krize i osjetnog pada razine domaće potražnje, proteklih je godina po pitanju kretanja robnog izvoza bilo relativno dobro za Hrvatsku i hr-

Konkretno, hrvatski izvoz u 2013. godini dosegao je vrijednost od 9,6 milijardi eura, da bi u 2019. godini iznosio 15,4 milijardi. U samo šest godina porastao je 60,6 posto ili za gotovo dvije trećine. Posebno je zanimljivo da je izvoz prerađivačke industrije u 2013. godini iznosio 8,4 milijardi eura, da bi u 2019. godini taj izvoz (za nas posebno značajan) porastao na 13,9 milijardi eura. To ipak nije bilo dovoljno za veće pomake, pa je Hrvatska i u 2018. godini u usporedbi sa zemljama EU10, prema podacima Eurostata, imala najniži udio robnog izvoza u BDP-u (u 2018. je iznosio 28,6 posto), ali i kudikamo najveći udio robnog deficita (podatak za 2018. iznosi 17,6 posto). Hrvatska i EU Vrlo često se u nas postavlja pitanje koje koristi ima Hrvatska od ulaska u Europsku uniju. Pritom se zaboravlja na činjenicu da je čak 80 posto svih ulaganja u posljednjih nekoliko godina vezano uz sredstva koja dobivamo iz EU. Gotovo nema općine u kojoj se ne osjećaju dosezi projekata koji su financirani sredstvima iz tih izvora. Činjenica da nam u narednom razdoblju stoje na raspolaganju nešto više od 22 milijarde eura čini tu (izmišljenu) tezu neprimjerenom. Može se postaviti kontra pitanje: što bi bilo od Hrvatske da nismo ušli u EU? Bi li i kada bio izgrađen Pelješki most? Bi li i kada bili izgrađeni brojni infrastrukturni kapaciteti? Bismo li bili uopće

sposobni za neki investicijski zamah? Projekti u tijeku dosižu vrijednost od nekoliko milijardi eura. S pravom očekujemo nove projekte koji će povećati gospodarsku snagu, ojačati realni sektor (nove industrije s visokom dodanom vrijednosti) i snažno poticati izvoz. Pritom ne smijemo zaboraviti važnu činjenicu: Hrvatska je imala najkraće razdoblje u kojem je mogla koristiti prednosti zajedničkog tržišta. To je razdoblje od 2013. godine do danas, samo sedam godina. Ostale članice srednje i istočne Europe imale su na raspolaganju znatno duže razdoblje – od 2004. godine na ovamo. Iz tih razloga bi Hrvatska u narednim godinama trebala u znatno većoj mjeri iskoristiti prednosti i ostvarivati ukupno povoljnije trendove u robnoj razmjeni s članicama EU-a, kao i tržištima trećih zemalja. Takvo kretanje imalo bi veći utjecaj na dinamičniji razvoj gospodarstva. Zanimljivo je pritom sagledati kako se kreće robna razmjena s našim partnerima unutar EU-a. Naš najveći partner u robnoj razmjeni nije više Italija, koja je pretrpjela velike štete u eri pandemije. Kormilo je preuzela Njemačka, koja ima bolje rezultate i u izvozu, i u uvozu iz i u Hrvatsku. Jasno, to su privremeni rezultati i sigurno ne odražavaju do kraja pravu sliku. Međutim, činjenica da je s naša četiri najvažnija partnera unutar EU-a robna razmjena u ovoj godini (ipak) osjetno pala, svakako nalaže krajnji oprez. Bez jače suradnje upravo s tim zemljama, u koje odlazi otprilike 50 posto naše ukupne razmjene sa zemljama EU-a, u pitanje bi došao daljnji razvitak Hrvatske. Hrvatskoj su danas, kao nikad u njenoj povijesti, potrebni ubrzani rast i racionalan razvoj. Kako u tome pronaći vlastiti prostor, prepoznati vlastite šanse, temeljno je umijeće, ali i velika odgovornost onih koji kreiraju ekonomsku poST litiku ove zemlje. www.suvremena.hr

2020

Korona-kriza promijenila navike potrošača i ubrzala digitalizaciju trgovine pripremio: Srećko Sertić

MAGROS je i u ovom izdanju potvrdio svoje mjesto važne platforme za razmjenu mišljenja iz prakse te se predstavio kao mjesto detektiranja trendova i otkrivanja smjera u kojem tržište ide. Ova je godina uistinu na svima jasan način ukazala na to koliko je važna domaća proizvodnja i trgovina za ekonomiju i društvo u cjelini pa je ovogodišnji skup, unatoč teškoćama u organizaciji, uistinu opravdao sav uloženi trud, jer je uspio okupiti vodeće domaće i međunarodne stručnjake koji su dali svoj pogled na aktualna kretanja.

ovratak u budućnost – Nova maloprodajna revolucija kao pokušaj odgovora na nove izazove koji stoje, prije svega, pred maloprodajom, bio je rad8

Suvremena trgovina 5(45)

ni naslov 32. najveće konferencije za proizvođače i trgovce MAGROS 2020. koja je održana 7. listopada 2020. godine u prostorijama Kraša u Zagrebu u organizaciji poslov-

nog časopisa Suvremena trgovina i Hrvatske gospodarske komore. Jedna od glavnih poruka skupa očitovala se u konstataciji da je kriza uzrokovana pandemijom covi-

tema broja: konferencija MAGROS 2020

broj zaposlenih u distributivnoj trgovini u Hrvatskoj

Google, Facebook, Apple i drugi. „Veliki broj naših poslovnih subjekata koristi upravo ove platforme kako bi plasirali svoje proizvode do krajnjih potrošača i mi moramo imati zakonodavne alate kako bismo zaštitili naše poslovne korisnike u tom procesu. Stoga je upravo u proceduri donošenja provedbeni zakon kojim će se u potpunosti implementirati Uredba o transparentnosti u internetskom posredovanju“, istaknula je Mikuš Žigman dodajući kako je na razini Europske unije u tijeku donošenje zakonodavnog paketa kojim će se regulirati elektronička trgovina. „To je propis o digitalnim uslugama koji ima za cilj nadograditi pravila odgovornosti i sigurnosti kod korištenja digitalnih platformi i uspostaviti okvir za suočavanje s netočnim informacijama ili čak ilegalnim sadržajima na mreži“, rekla je Mikuš Žigman. Ona je naglasila kako hrvatska poduzeća sve više koriste prednosti internetskog trgovanja pa tako, prema podacima za 2020. godinu, ukupno 21 posto malih i srednjih poduzeća prodaje na internetu, a njih 10 posto se bavi i prekograničnom prodajom putem interneta, dok 57 posto naših korisnika interneta kupuje na mreži, što je nešto ispod prosjeka Europske unije od 71 posto.

kom pandemije rastao je promet online trgovinama, što pokazuje, kako je rekla, da dolazi do digitalne transformacije koju je situacija s koronom samo ubrzala. No, Mikuš Žigman ističe kako ne treba zanemariti ni klasičnu trgovinu koja je ključan element za rast gospodarstva, posebice za lokalne zajednice i potrošače koji ne koriste digitalne tehnologije i one koji još uvijek preferiraju tradicionalan način trgovine. Kada je pak riječ o digitalnoj transformaciji, ona je naglasila kako normativni okvir mora pratiti razvoj tržišta i adekvatno urediti nove uvjete poslovanja na internetu u svjetlu pojave velikih platformi kao što su Alibaba, Amazon,

Potpredsjednik HGK za trgovinu i financije Josip Zaher izjavio je da živimo u vrlo izazovnim i neizvjesnim vremenima u jeku svjetske pandemije koronavirusa, ali kako sva ograničenja mogu biti izazov i prilika. „Još početkom godine očekivali smo nastavak rasta trgovine i ukupnog gospodarstva na krilima rekordne 2019., kada je nakon 11 godina dosegnuta razina prometa u trgovini na malo iz 2008. godine. No, ograničenja slijedom pandemije dovela su do tektonskih poremećaja na svjetskoj razini, a taj se pad osjetio i u potrošnji, promijenjenim navikama potrošača, pa je u ožujku zabilježen pad prometa u trgovini nakon pet i pol godi-

Nataša Mikuš Žigman

da-19 promijenila navike potrošača i ubrzala digitalizaciju trgovine. U uvodnom je dijelu konferencije državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Nataša Mikuš Žigman istaknula da je trgovina važna za razvoj gospodarstva, potkrijepivši to podacima o udjelu distributivne trgovine u BDP-u od 10 posto, te da u tom sektoru radi 18 posto svih poslovnih subjekata, koji zapošljavaju 204.000 ljudi, odnosno 15 posto ukupnog broja radnika. Tije-

204.000

na gotovo kontinuiranog rasta“, rekao je. Prema podacima DZS-a, u prvih osam mjeseci bilježi se pad u maloprodaji od 6,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani, kazao je Zaher, napominjući kako se oporavak očekuje u idućoj godini, te da je pred trgovinom nastavak procesa digitalizacije i prilagodbe na nove uvjete poslovanja.

Josip Zaher

Naglasio je kako u Hrvatskoj deset najjačih trgovaca drži oko 80 posto tržišta, koje je vrlo konkurentno, čemu svjedoči i dolazak Eurospina u jeku pandemije. „Unatoč tome, ne očekujemo značajnija preslagivanja na tržištu“, istaknuo je Zaher. Snažan rast online trgovine Voditeljica Odjela trgovine u Sektoru za trgovinu i financije HGK Tomislava Ravlić ukazala je na kontinuirani rast online trgovine koja je, prema podacima DZS-a, u prvih šest mjeseci ove godine rasla 13,9 posto. „Tom trendu je svakako pridonijela pandemija koja je ograničila fizičku trgovinu“, istaknula je. Također je navela da se potrošačke navike mijenjaju i sve više ljudi zbog situacije s koronavirusom pribjegava online kupovini. Najviše se putem online kanala kupuje odjeća i obuća te potrepštine za kuću, a rasla je i prodaja svježe hrane uslijed svjetskog trenda slijedom pandemije i koncentracije na dowww.suvremena.hr

magros 2020

Tomislava Ravlić

maće lokalne proizvode, pojasnila je Ravlić. Tome u prilog govore i podaci Eurostata koji posljednjih godina pokazuju kontinuirani rast online trgovine u Europi, a kada je riječ o Hrvatskoj, podaci europskog statističkog ureda otkrivaju kako je u 2019. godini od 80 posto svih korisnika interneta u našoj zemlji online kupovalo ukupno 45 posto kupaca. Ravlić se osvrnula na kretanja u ovoj izuzetno izazovnoj godini podsjetivši kako je svjetska pandemija koronavirusa negativno utjecala na sva svjetska gospodarstva, pogotovo u vrijeme sveopćeg „lockdowna“. „Pokazuju to i podaci o kretanju bruto domaćeg proizvoda koji bilježi izrazito negativan trend. Tako je prema podacima DZS-a u drugom kvartalu BDP u Hrvatskoj pao za 15,1 posto, što je veći pad od onog zabilježenog u jeku velike gospodarske kri-

ze iz prvog tromjesečja 2009. godine kada je zabilježen pad BDPa od 8,8 posto“, naglasila je Ravlić dodajući kako je rast nezaposlenosti u dobroj mjeri ublažen pod utjecajem Vladinih mjera za očuvanje radnih mjesta i likvidnosti i da su najpogođenije djelatnosti turizam i ugostiteljstvo, prijevoz i industrija događanja. Ona je rekla kako je u turističkom prometu od srpnja do kolovoza zabilježeno 5,2 milijuna dolazaka, što je 54 posto razine prometa 2019. te 39,8 milijuna noćenja, što je 62 posto razine prometa iz 2019. Od ukupnih 47,5 milijuna noćenja u osam mjeseci, 84 posto ili gotovo 40 milijuna ostva-

Pokušaj odgovora na nove izazove Na konferenciji je direktor i glavni urednik Suvremene trgovine Srećko Sertić iznio podatke Europskog regionalnog izvješća o e-trgovini za 2020. koje su zajednički pokrenuli Ecommerce Europe i EuroCommerce. Ovo izvješće pokazuje da je zapadna Europa i dalje najrazvijenije tržište e-trgovine u Europi, sa 70 posto tržišnog udjela u ukupnom B2C internetskom prometu i najvećim brojem e-kupaca (83 posto), a slijedi južna Europa s 15 posto tržišnog udjela.

Rast online trgovine pokazuje da dolazi do digitalne transformacije koju je situacija s koronom samo ubrzala reno je u srpnju i kolovozu, što je 62 posto lanjskog broja odnosno 38 posto manje nego u srpnju i kolovozu 2019. godine. Opće negativne trendove pratila je i maloprodaja, jer je u ožujku 2020. zabilježen pad prometa nakon 66 mjeseci odnosno pet i pol godina i to od 7 posto, dok je u travnju pad potrošnje potonuo za 25,5 posto. Negativna kretanja prometa u trgovini na malo nastavila su se i u mjesecima koji su uslijedili, no ipak po manjim stopama, istaknula je Ravlić.

Prema podacima Ipsosa više od 60% potrošača, kad može, bira i kupuje domaće proizvode

Srećko Sertić

„Rast prodaje e-trgovine dosegao je 636 milijardi eura u 2019., što je 14,2 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Prognozira se da će europski promet e-trgovine narasti za 12,7 posto i dosegnuti 717 milijardi eura u 2020. godini“, kazao je Sertić. On je naglasio kako je tema ovogodišnjega skupa trgovaca i proizvođača zamišljena kao pokušaj odgovora na nove izazove koji stoje, prije svega, pred maloprodajom, pa otuda i tematski okvir: „Povratak u budućnost – Nova maloprodajna revolucija“. „Namjera organizatora je otvoriti raspravu oko toga pojma i u većoj ga mjeri približiti našim uvjetima i realnim mogućnostima. Nova maloprodaja (New Retail / Omnichannel) izraz je koji Alibaba koristi za opisivanje spajanja internetske i izvanmrežne trgovine digi-

Suvremena trgovina 5(45)

talizacijom cijelog lanca vrijednosti maloprodaje u korist trgovca i potrošača i, naravno, tvrtke koja omogućuje tu transformaciju. To je novi oblik i platforma poslovanja koja koristi podatke o digitalnim plaćanjima za stvaranje nove učinkovitosti i operativne sposobnosti u logistici, marketingu i razvoju proizvoda, podržava trgovce novim alatima i uvidima koji smanjuju troškove i potiču prodaju, a kupcima nudi prilagođen doživljaj kupovine na mrežnim i izvanmrežnim prostorima“, pojasnio je Sertić.

Prognozira se da će europski promet e-trgovine narasti za 12,7 posto i dosegnuti 717 milijardi eura u 2020. On je dodao kako je covid-19 u određenoj mjeri poremetio sadržaj skupa pa su organizatori bili primorani pristupiti nekim ozbiljnim promjenama. „Iako e-trgovina, kao najbrže rastući segment maloprodaje, zaslužuje našu punu pozornost, koronavirus je nametnuo druge prioritete. Covid-19 izaziva ozbiljne potrese na tržištu i iz temelja mijenja načine ponašanja potrošača pa je fokus konferencije MAGROS 2020 upravo usmjeren na ta kretanja. Covid-19 i promjene u ponašanju potrošača traže da upoznamo novoga potrošača, jer se njegovo ponašanje radikalno promijenilo pod utjecajem pandemije. Razumijevanje tih promjena koje će se vjerojatno dogoditi pomoći će tvrtkama da planiraju brži oporavak i prilagođavanje“, naglasio je Sertić dodajući kako će se puni utjecaj pandemije na sektor pokazati tek sljedeće godine. Poruke i iskustva iz Njemačke Dr. Thomas Sichla, predsjednik Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore poručio je kako bi maloprodajna revolucija, koja je tema konferencije, mogla biti pozi-

njuju potrošačku klimu s prilično pesimističnim očekivanjima za budućnost. Kao rezultat toga, očekivanja poduzeća i potrošača razlikuju se prvi put od početka faze oporavka“, naglasio je Sichla koji se javio putem video-linka.

dr. Thomas Sichla

tivna revolucija. „Poduzetnički duh i inovativnost pokazao se ključnim za nadvladavanje problema, to je put kojim trebamo nastaviti i dalje“, poručio je Sichla. On je istaknuo kako je širenje koronavirusa u svijetu suočilo sve nas s neviđenim izazovima, te da smo slijedom toga morali uložiti dodatne napore kako bismo se pridržavali novih higijenskih propisa, prilagodili raspored isporuke naših poslovnih partnera ograničenim uvjetima putovanja te pouzdano i optimistično vodili svoje timove zaposlenika kroz krizu. Prema njegovim riječima, upravo su uloženi napori još jednom dokazali našu prilagodljivost i solidarnost, ali je istodobno upozorio da trenutni pokazatelji otkrivaju različite trendove u pogledu potencijalnih budućih kretanja iz perspektive tvrtke u odnosu na perspektivu potrošača. „Perspektiva tvrtke, tj. očekivanja u pogledu proizvodnje i razvoja poslovanja ostaju optimistična. Svjetska trgovina ponovno je porasla, knjige narudžbi se pune i poslovne se aktivnosti približavaju razinama prije krize. Poduzetnici pozitivno gledaju u budućnost. Na strani potrošača, međutim, optimizam slabi. Trgovina na malo više nije u trendu rasta - iako je i dalje pozitivna u usporedbi s prethodnom godinom - i očekivanja potrošača su na prekretnici. Rastuće brojke infekcija i strahovi od ponovnog zaključavanja sma-

On je podsjetio kako je pandemija koronavirusa prouzročila znatne gubitke u većini gospodarskih sektora i da su se, unatoč mjerama koje su poduzeli trgovci na malo, gubici mogli samo donekle amortizirati. Pritom su, uz uglavnom smanjenu spremnost mnogih kupaca da stvarno potroše novac i nešto kupe zbog ekonomske nesigurnosti, brojna uska grla u opskrbi također pridonijela padu prodaje. U tom kontekstu, rekao je Sichla, Njemačka savezna vlada nedavno je usvojila sveobuhvatan program mjera ekonomske pomoći kako bi pomogla brojnim tvrtkama, samozaposlenim osobama i industriji da izađu iz krize. Corona Shield, vrijedan više od 350 milijardi eura, namijenjen je stabilizaciji gospodarstva i društva pod zastavom europske solidarnosti te predstavlja najveći paket mjera ove vrste u povijesti Njemačke. „U ulozi predsjednika Industrijske i trgovačke komore razgovarao sam s našim članovima u posljednjih nekoliko mjeseci, od kojih su mnogi iz trgovačkog i maloprodajnog sektora. Također su prijavili znatne gubitke, čiji opseg u mnogim slučajevima još nije predvidiv.

Covid-19 izaziva ozbiljne potrese na tržištu i iz temelja mijenja načine ponašanja potrošača Ti čimbenici ukazuju na to da svi imamo zajedničke interese kao i zajedničke poteškoće. No, solidarnost i predanost pokazani u proteklih šest mjeseci, inovacije i poduzetničko razmišljanje, ponovno su se pokazali ključevima uspjeha, tako da i njemačko i hrvatsko gospodarstvo, kao i sva druga gospodarstva, mogu prevladati ovu kriwww.suvremena.hr

magros 2020 zu. Sve ove misli rađaju nadu i pokazuju da ćemo i ovaj izazov svladati kroz sporazumni dijalog“, optimistično je poručio Thomas Sichla.

1800. godine kada se razvija kolonijalna veleprodaja pa sve do kasnijih prijelomnica u razvoju ovog sektora do modernih dana kada govorimo o mobilnoj kupnji.

Holger Haibach prof.dr. Bernd Hallier

Direktor ureda Zaklade Konrad Adenauer u Hrvatskoj, Holger Haibach, rekao je da novi izazovi mogu biti i prilike pojasnivši to na primjeru djelovanja njegovog zagrebačkog ureda u doba korona i potresa. „Kriza je pravo vrijeme da pogledamo u budućnost. U Njemačkoj je prije par godina bila podjela između online trgovine i malih lokalnih trgovina, no s vremenom se sve više malih trgovaca preselilo online i to se pokazalo jako uspješnim potezom. Dobra stvar je što nas je sve ovo natjeralo da razmišljamo i poslujemo drugačije“, izjavio je Haibach. Nakon uvodnog dijela konferencije prvo predavanje putem video veze održao je prof. dr. Bernd Hallier, predsjednik Europske maloprodajne akademije (European Retail Academy). Riječ je o akademskoj mreži koja je stvorena u prvom redu za generiranje B2B dijaloga između sveučilišta primijenjene znanosti, ali i za pomoć onima u maloprodajnoj industriji koji možda traže adrese institucija u odabranim zemljama. Osnovano je 2005. godine od strane 10 institucija iz šest zemalja, a s godinama se broj članova dramatično povećao. On je u svom izlaganju dao povijesni pregled maloprodaje i veleprodaje od 12

Suvremena trgovina 5(45)

Osvrnuvši se na aktualnu pandemiju, prof. Hallier je kao dva glavna parametra izdvojio privremeno usporavanje industrijske proizvodnje i turizma naglasivši kako će oba ova čimbenika dovesti do smanjene potrošnje i posljedično pada BDP-a. „Mikro gubitnici ovakvoga stanja su svi hoteli, restorani i prodajna mjesta koja ovise o velikom fizičkom prometu potrošača. Mikro pobjednici su trgovci, jer se potencijalna potrošnja tradicionalnih konzumenata u restoranima preusmjerava na kupovinu

hrane u trgovinama. Trgovine hranom razvile su pretplatu putem interneta, usluge kućne dostave te ojačale izvedbe višekanalne prodaje“, istaknuo je prof. Hallier. On je također naglasio kako je suradnja pravi put za razvoj trgovine. „Još prije korone u Njemačkoj, Industrijska i trgovačka komora grada Siegena podržala je edukaciju o IT-u za male i srednje maloprodaje. Tako je nekolicina trgovaca na malo u tom gradu stvorila lokalnu zadrugu ‘Lozuka’ koja je razvila zajedničku platformu na kojoj prikuplja i isporučuje online narudžbe lokalnih i regionalnih potrošača“, rekao je Hallier. U sklopu svog predavanja naglasio je veliku važnost digitalizacije koja briše granice između sektora pa će u budućnosti maloprodajne, logističke i IT kompanije biti dio objedinjenog poslovnog procesa. Pandemija mijenja suvremenog potrošača Predavanje na temu „Korona i utjecaj na ponašanje potrošača“ održao je mr. Branko Pavlović, član uredništva Suvremene trgovine. Ponašanje potrošača radikalno se promijenilo pod utjecajem COVID-19, rekao je dodajući kako je svima jasno kako je obustava rada

u mnogim djelatnostima i poslovnim aktivnostima duboko utjecala na život ljudi. „Razdoblje zaraze, samoizolacije i ekonomske nesigurnosti promijenit će način ponašanja potrošača, u nekim slučajevima i godinama. Tvrtke moraju preispitati kako se i gdje povezati s potrošačima u uvjetima kada se ukupna potrošnja smanjuje pri čemu potrošačka košarica prolazi kroz značajne promjene u miksu, a potrošači mijenjaju načine na koji dobivaju svoje informacije“, rekao je Pavlović.

mr. Branko Pavlović

Kada je riječ o velikom naletu internetske trgovine koja je ove godine zbog pandemije često bila i jedino sredstvo kupovine, Pavlović ističe kako ne treba gubiti iz vida potrošačko iskustvo. „Na primjer, u Italiji je 60 posto potrošača kupovalo na mreži tijekom krize, ali manje od deset posto smatra da je to iskustvo zadovoljavajuće. To sugerira da će talijanski potrošači imati ograničen napredak u dugoročnoj upotrebi e-trgovine. Kina je, s druge strane, primijetila visoku razinu novog usvajanja, s visokim postotkom potrošača, što ukazuje da će nastaviti kupovati putem interneta i nakon pandemije“, kazao je Pavlović. S druge strane, tvrtke će se morati prilagoditi fundamentalno različitim preferencijama i ponašanju potrošača u vezi s načinom na koji oni dobivaju svoje informacije, što i gdje kupuju te kako doživljavaju proizvod

ili uslugu. Nadalje, područje elektroničke trgovine u Europskoj uniji doživljava i regulativne promjene, pa se tako kreiraju novi i ujednačeniji uvjeti poslovanja na mreži. „Obzirom na sve veću prekograničnu prirodu e-trgovine, europska su se poduzeća borila za primjenu novih rješenja u cijeloj Uniji zbog regulatorne fragmentacije i različitih nacionalnih pristupa prema krizi. U svjetlu trenutnog ubrzanja programa digitalne i zelene politike, moramo pojačati svoje ambicije za izgradnju jače Europske unije s doista usklađenim jedinstvenim tržištem“, upozorio je Pavlović. On je rekao kako je izolacija ubrzala i učvrstila prelazak na internetsku prodaju i da zaposlenici sada trebaju savladati digitalne sustave i alate te, kako bi privukli kupce natrag u trgovine, usavršiti svoje međuljudske vještine i sposobnost pružanja informiranih savjeta. Za kraj svog izlaganja Pavlović je

citirao generalnog direktora EuroCommerce-a, Christiana Verschuerena: „Ljudi moraju biti opremljeni vještinama potrebnim za preuzimanje novih uloga zbog digitalizacije i za interakciju s novim sustavima pomoću blockchaina i umjetne inteligencije. Ali oni također trebaju poboljšati svoje meke vještine; maloprodaja i veleprodaja ostat će posao ljudi. Dakle, radi se o kombiniranju visoke tehnologije i potrebnih vještina.“

Razdoblje zaraze, samoizolacije i ekonomske nesigurnosti promijenit će način ponašanja potrošača, u nekim slučajevima i godinama Ivana Žmegač, direktorica Službe prodaje i marketinga Financijske agencije govorila je u svom obraćanju skupu o važnosti poslovnih informacija u procesu nabave. Ona je istaknula kako su trendovi koji www.suvremena.hr

magros 2020 dolaze i koji se odnose na nabavu jednako uzbudljivi i inspirativni kao i ranije spomenuti trendovi u trgovini.

Ivana Žmegač

„Trendovi koje primjećujemo u nabavi mogu drastično promijeniti naše poslovanje, a diktira ih tehnologija, tržište i zahtjevi novih potrošača“, rekla je Žmegač dodajući kako su u području digitalizacije napravljeni veliki koraci jer je samo u zadnjih godinu dana u Hrvatskoj izdano više od 5 milijuna e-računa. „Analitičari ističu kako se u područjima integracije i automatizacije procesa u sljedećih deset godina događaju velike promje-

Suvremena trgovina 5(45)

ne. Tako će se svi procesi vezano uz upravljanje dokumentacijom u potpunosti automatizirati. Nadalje, hardver koji danas koristimo za deset godina uopće neće biti potreban, jer će se svi procesi obavljati u oblaku. Integracija će omogućiti da se povežu sustavi te automatizira i ubrza protok informacija, što će sve imati veliki utjecaj na uštede koje se mogu ostvariti unutar lanca vrijednosti. Analizirajući obrasce ponašanja dobavljača i kupaca, napredna analitika može ponuditi rješenja kako definirati nabavne i prodajne politike te usmjeriti ukupnu strategiju nastupa na tržištu“, objasnila je Žmegač naglasivši kako se bez aktivne implementacije svih navedenih trendova neće moći uspješno poslovati u budućnosti. Ona je dodala kako su poslovne informacije preduvjet koji povezuje cijeli sustav nabave, koji se bez toga ne može kvalitetno organizirati te se ne mogu donositi promišljene i strateške poslovne odluke. O brendovima i brendiranju U sklopu konferencije održana je i panel rasprava na temu malopro-

prof.dr.sc. Božo Skoko

dajne revolucije, a upriličeni su i B2B razgovori trgovaca. Uvod u panel raspravu dao je prof.dr.sc. Božo Skoko izlaganjem na temu „Uloga brenda u suvremenoj maloprodaji“. On je istaknuo kako se u našem potrošačkom ponašanju vezujemo za brend, jer nam to pomaže prilikom izbora u okviru ekstenzivne ponude na policama prodavaonica. Važnim je ocijenio i to što prekomjerna potrošnja kao životni stil polako gubi na zamahu, te da takav način gomilanja proizvoda nije više veliki trend u Europi. Potrošači se okreću onome što je autohtono i što odgovara na njihove potrebe, pa sukladno tome raste i potražnja za organskom hranom i sličnim kategorijama. „I na ovom skupu je puno rečeno o digitalizaciji tržišta i online kupnji, jer se sve više ljudi prebacuje na taj prodajni kanal. Međutim, uvijek će ostati onaj segment osobnog iskustva kupnje i nikada neće biti potpuno zbrisan, ali će se u cijelosti mijenjati“, naglasio je Skoko. On je dodao kako se, unatoč sve većoj globaliziranosti tržišta, pod utjecajem zahtijeva potrošača koji su sve informiraniji, sve više traže lokalni autohtoni proizvodi. Kupci žele znati sve o porijeklu robe koju kupuju, pa zemlja proizvodnje postaje sve značajniji faktor pri njihovoj odluci za kupnju. Tako i danas francuski tekstil, talijanska gastronomija ili švicarski satovi uspijevaju zadržati svoju visoku vrijednost, unatoč brojnoj i jeftinijoj konkurenciji

koja dolazi iz raznih dijelova svijeta. U tom je kontekstu citirao velikoga praktičara i teoretičara brendiranja Wallyja Ollinsa: „Brendovi su najvažniji dar koji je trgovina ikad dala popularnoj kulturi. Kreiranje brendova danas je odmaklo daleko od svojeg komercijalnog podrijetla. U društvenom i kulturološkom smislu, utjecaj brenda je gotovo nemjerljiv.“ Naime, put od proizvoda do brenda je dugačak, ali jednom kada se stvori brend on pomaže kupcima u njihovom odabiru. „Brendiranje postaje nužnost zbog jake konkurencije, zahtjevnosti i osviještenosti potrošača. To je spoj kreativnosti, inovativnosti, persuazije i umjetnosti. Sve je moguće brendirati! Možete brendirati proizvod, političara ili cijelu državu. Kada prestajete biti proizvod i postajete brend onda možete naplatiti više, a kupci su to spremni platiti. Povjerenje i dosljednost ključne su sastavnice uspjeha brenda“, rekao je Skoko dodajući kako su se brendovi proširili iz područja proizvodnje u sve sfere života. On je pojasnio kako između brendova i maloprodaje postoji sinergija i u tom međuodnosu prepoznaje četiri dimenzije brenda: funkcionalna, socijalna, mentalna i duhovna. Funkcionalna se odnosi na to da brend ispunjava svoju svrhu i određeno očekivanje sa svojim funkcionalnim elementima, socijalna dimenzija se odnosi na to kako brend ulazi u sferu socijalne sredine o čemu ovisi hoće li ga određeno tržište prihvatiti ili ne pa su u tom pogledu

domaći brendovi u prednosti, jer su duboko ukorijenjeni u lokalnu zajednicu i iskustvo. Mentalna dimenzija otkriva razmišljanje potrošača koji se pita što će drugi ljudi misliti o njemu ako kupuje određeni brend ili odlazi u neku brend trgovinu, dok se duhovna dimenzija odnosi na potrošača koji koristi određeni brend i nije ga briga za to što drugi misle o tome. Za zaključak svog predavanja koje je poslužilo kao uvod u panel raspravu Skoko je dao navod iz Fortune Magazinea koji kaže: „U današnje stresno doba snažan brend se užurbanom potrošaču čini poput svjetionika, sigurne luke koja će ga zaštititi od najezde mnogobrojnih ponuda usluga i medija.“ Potrošači sve više idu na sigurno, rekao je Skoko, oni se žele osjećati zaštićeno i neće riskirati. „Potrudimo se da im mi budemo prvi izbor“, poručio je. Goruća pitanja traže odgovore Na panelu su sudjelovali Ivica Katavić, predsjednik Udruženja trgovine pri HGK i predsjednik Nadzornog odbora KTC-a; zatim Marin Štenglin, član Uprave Pevexa; Mario Muller, direktor Službe prodaje u Krašu; Vjeran Vrbanec, predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a; Bernarda Cecelja, vlasnica i direktorica tvrtke Bernarda; Damir Aščić, predsjednik Saveza udruga malih trgovaca RH; Hrvoje Šimić, direktor tvrtke Tekstilpromet i Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgo-

vine Hrvatske. Ivica Katavić i Marin Štenglin složili su se da je korona-kriza dovela do promjene navika potrošača te njihovom okretanju online trgovini. Katavić je kazao kako su u KTC-u, unatoč pandemiji, zadovoljni godinom i da su trendovi dobri. Što se tiče online trgovine, ustvrdio je da je ona primjerenija za neprehrambenu robu, dok ljudi, kada je hrana u pitanju, više vole doći u trgovinu i izabrati. Vezano uz najavu zabrane rada trgovina nedjeljom, rekao je kako su oni prva tvrtka koja ne radi nedjeljom od početka ove godine i rezultati su im za prvih devet mjeseci u plusu u odnosu na isto razdoblje lani. „Ne samo da smo nadoknadili promet koji smo ostvarivali nedjeljama, državnim praznicima i blagdanima lani, nego smo to i premašili u devet mjeseci ove godine za više od 44 milijuna kuna. Promet koji smo ostvarili prošle godine nedjeljama i državnim praznicima iznosio je oko 55 milijuna kuna“, kazao je te dodao kako nisu smanjivali broj zaposlenih zbog neradne nedjelje. Pohvalio je mjere koje je Vlada donijela za očuvanje radnih mjesta i izrazio nadu kako će to imati pozitivan utjecaj na ukupno gospodarstvo. „Ja sam siguran da poduzetnici koji su u dilemi trebaju li ili ne raditi nedjeljom neće izgubiti ako se odluče za neradnu nedjelju. U trgovini radi oko 200 tisuća ljudi koji se uvođenjem neradne nedjelje iz prodavača pretvaraju u potrošače koji će kupovati kako bi se pripremili za neradnu nedjelju, te će kupiti namirnice potrebne za doručak, ručak ili večeru u obitelji ili će pak otići u ugostiteljske objekte i tako poticati potrošnju“, rekao je Katavić. Uspješno suočavanje s krizom O tome kako je Pevex u ovoj godini, unatoč pandemiji i izolaciji, uspio poslovati bolje nego u prethodnoj godini, govorio je Marin Štenglin. On je rekao kako je to posljewww.suvremena.hr

magros 2020

Na panelu su sudjelovali: Bernarda Cecelja, vlasnica i direktorica tvrtke Bernarda; Mario Muller, direktor Službe prodaje u Krašu; Marin Štenglin, član Uprave Pevexa; Ivica Katavić, predsjednik Udruženja trgovine pri HGK i predsjednik Nadzornog odbora KTC-a; Damir Aščić, predsjednik Saveza udruga malih trgovca RH; Hrvoje Šimić, direktor tvrtke Tekstilpromet; Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske; Vjeran Vrbanec, predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a; a moderator je bio prof.dr. Božo Skoko.

dica dugogodišnjih ulaganja u maloprodajnu mrežu i odnose s kupcima, a ove godine su u vrijeme „lockdowna“ restrukturirali procese, te su ostvarili maksimum u situaciji u kojoj su se našli. Jedan od razloga uspjeha on vidi i u sigurnosti, jer je Pevex ulagao velika sredstva u to da se kupci u njihovim prodajnim objektima osjećaju sigurno, ali i kako bi zaštitili svoje djelatnike u prodavaonicama. Na kraju, istaknuo je i kako su kupci nakon zatvaranja krenuli intenzivno kupovati, što se odrazilo i na prodajne rezultate kompanije. „Slijedom toga, širimo i našu maloprodajnu mrežu pa smo tako nedavno otvorili centar u Vinkovcima, početkom listopada u rad je pušten i centar u Slavonskom Brodu, a na redu je i otvaranje prodajnog centra u Makarskoj tijekom studenog. Početkom iduće godine planiramo uvesti novitet – mrežu malih dostavnih centara po cijeloj Hrvatskoj, u područjima gdje nismo trenutno prisutni. Kruna naših in16

Suvremena trgovina 5(45)

vesticija bit će logistički centar koji planiramo otvoriti sljedeće godine i koji će nas pozicionirati prema uspjehu u budućnosti“, najavio je Štenglin. Mario Muller, direktor Službe prodaje u Krašu, naglasio je kako su obiteljska pakiranja proizvoda koje nudi ta kompanija, poput Napolitanki, ostvarila značajan rast prodaje, kako u prvoj polovici godine kada je bila na snazi izolacija, tako i u kasnijem dijelu godine. S druge pak strane, slabije prodajne rezultate ostvario je portfelj impulsnih proizvoda i praline, kao izravna posljedica smanjenog broja kupaca u prodajnim objektima te činjenice da su druženja ljudi bila gotovo nezamisliva, a praline se često kupuju upravo za takve prigode kao pokloni i znaci pažnje. „Kraš kao brend ima odgovornost koju je i u ovoj krizi opravdao. Mi smo jako puno investirali u naše partnerske odnose s trgovcima, smanjili smo marže te smo velika sredstva uložili u razvoj novih proizvoda i ogla-

šavanje. On se osvrnuo i na Kraševu orijentaciju prema izvozu naglasivši kako ova kompanija oko polovice svojih prihoda ostvaruje na stranim tržištima pri čemu se taj izvozni doprinos može gotovo podjednako podijeliti na tradicionalna tržišta regije koja dobro poznaju Kraševe proizvode, dok druga polovica izvoznih prihoda stiže s ostalih tržišta, među kojima su i daleke prekooceanske zemlje“. Bernarda Cecelja, vlasnica i direktorica tvrtke Bernarda, kazala je kako ta tvrtka upravo realizira veliki turistički projekt u Varaždinskim Toplicama koji dijelom financira iz europskih fondova. Ipak, glavni fokus je na proizvodnji madraca koja je ključno poslovanje tvrtke Bernarda već 23 godine, te koja iz godine u godinu bilježi rast financijskih pokazatelja poslovanja i zapošljavanja. „Ova godina nas je jako pogodila, jer oko 70 posto naše proizvodnje plasiramo u izvoz. Naši su proizvodi prvenstveno namijenjeni za opremanje hotela i drugih

poslovnih objekata, a ne treba dodatno naglašavati koliko je taj segment pao obzirom na zatvaranje granica, ‘lockdown’ i sve ostale nedaće. U sklopu tih izazova umnogome su nam pomogle mjere Vlade te unatoč svemu nismo smanjivali plaće našim radnicima“, istaknula je Cecelja te je dodala kako je u svemu tome važno imati snažan brend. „U osnovi naše poslovne filozofije briga je za proizvod, za radnike i za okoliš“, rekla je.

pošljavaju više od 2500 djelatnika i raspolažu sa 680 prodajnih prostora s kompletnim asortimanom roba, cjelodnevnim poslovanjem i organiziranom nabavom. „Poanta udruživanja malih trgovaca može se ovako sumirati – zajedno smo jači, drukčije ne možemo niti opstati“, istaknuo je Aščić.

Od ostalih aktivnosti SUMT-a naveo je lansiranje privatne robne marke saveza pod nazivom HIT koja će posebno naći dobru prihvaćenost u ruralnim krajevima. Dosad su odradili sastanke s dobavljačima kako bi realizirali 30-ak proizvoda ove trgovačke marke, ali je situacija s covidom te napore do-

On je dodao kako Savez u ovom trenutku ima potpisana 32 ugovora, od čega je 23 iz osnovnog poslovanja, dok se devet ugovora odnosi na nabavu energenata, bankarske i druge financijske usluge. „Uspjeli smo sklopiti partnerski odnos s mnogim našim dobavljačima, ali i ovom prilikom želim javno reći kako bih volio da neki naši dobavljači više prepoznaju rad malih trgovaca.

sta usporila. Nadalje, Aščić je naglasio kako SUMT kreće u osnivanje regionalnih skladišta po uzoru na veleprodajno skladište Kupovina osnovano od strane Udruge malih trgovaca Splitsko – dalmatinske županije u Splitu. „Takva skladišta bazirana na tzv. udjeličarstvu planiramo osnovati u Zagrebu, Slavoniji, Rijeci i Istri“, rekao je Aščić.

Prema njenim riječima, ključ uspjeha leži u povjerenju kupaca koje se gradi i opravdava godinama ili desecima godina, te je navela kako surađuju s jednim velikim kupcem već 30 godina, a da nemaju ugovor o poslovanju. Kada je riječ o izvozu, ona je istaknula kako izvoz u Srbiju i Sjevernu Makedoniju te Švicarsku bilježi jako dobre trendove uz još neka tržišta, ali i da u tvrtki konstantno rade na pronalaženju novih izvoznih partnera. Mala trgovina važan partner dobavljača Damir Aščić, predsjednik Saveza udruga malih trgovaca RH, kazao je kako je udruživanje male trgovine nastalo kao odgovor na ulazak i sve jače pozicioniranje velikih trgovačkih lanaca na hrvatskom tržištu, kada su mali trgovci shvatili kako dotadašnji oblik njihovog poslovanja nije održiv. Zbog toga su krenuli procesi udruživanja pa je prije 11 godina formiran Savez udruga malih trgovaca Republike Hrvatske koji je od tada pa do danas narastao pet puta. SUMT danas čini pet udruga: Udruga malih trgovaca 051 Rijeka, Udruga trgovaca Međimurje, Udruga malih trgovaca Zagreb, Udruga malih trgovaca Splitsko-dalmatinske županije i Udruga trgovaca Slavonije i Baranje. Savez broji 353 članice koje za-

Savez udruga malih trgovaca Republike Hrvatske generira oko 2,5 milijardi kuna prometa godišnje

Mi radimo oko 2,5 milijarde kuna prometa godišnje, što znači da taj žilavi segment male trgovine i dalje postoji. Unatoč tome, ne uspijevamo postići zadovoljavajuće uvjete kakve imaju veliki trgovci te bih uistinu volio kada bismo se u tim uvjetima ipak uspjeli približiti. Znam da je sve u volumenu, ali treba imati razumijevanja i za nas male“, rekao je Aščić te dodao kako SUMT polako odustaje od poslovanja preko distributera, te žele uspostaviti direktnu suradnju s dobavljačima na obostrano zadovoljstvo.

Direktor Tekstilprometa, Hrvoje Šimić, istaknuo je kako je ova kompanija stvorila jedinstven ekosustav u Hrvatskoj i regiji koji uključuje proizvodnju, veleprodaju te 150 maloprodajnih jedinica. „U lokalnim smo okvirima najveći takav sustav, ali poslujemo na izuzetno kompetitivnom tržištu koje uključuje veliki broj globalnih kompanija. Kao takvi, pozicioniramo se u onim nišama u kojima se možemo natjecati i u kojima možemo biti drukčiji. U svim našim poslovima trudimo se biti stručnjaci, te kao partneri odgovorno ispunjavati ono što smo obećali pritom ne radeći komprowww.suvremena.hr

magros 2020

mise kada je riječ o omjeru cijene i kvalitete. Imamo različite cjenovne rangove, ali smo fokusirani na to da kupovina kod nas bude dobra kupovina za kupca“, naglasio je Šimić. On je istaknuo kako konstantno rade na širenju svoje ponude i da Tekstilpromet uspješno prolazi kroz ovu krizu zahvaljujući partnerskoj suradnji s dobavljačima s kojima ima dugogodišnje odnose. „Što se tiče potpore države, mogu pohvaliti mjeru za održanje radnih mjesta, no sve ostalo je bilo vrlo loše i kaotično. Kažnjeni smo zbog toga što zapošljavamo, jer ako imate više od 350 zaposlenih onda nemate pristup određenim modalitetima financiranja. Sve što smo uspjeli zapravo smo uspjeli sami zbog naših dugogodišnjih odnosa s bankama i dobavljačima“, rekao je Šimić. Zakon o trgovini i COVID zajmovi O novom Zakonu o trgovini govorila je Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske, koja je podsjetila kako se glavne rasprave vode oko reguliranja radnog vremena trgovina. „Sindikat je zajedno s brojnim poslodavcima i drugima koji podržavaju tu ideju formirao Savez za neradnu nedjelju. Trenutno smo u fazi formiranja radne grupe koja će raditi na izmjenama zakona. Smatramo kako radno vrijeme u trgovini treba regulirati na kvalitetan način i u tom okviru riješiti rad nedjeljom i blagdanima“, kazala je Štulić. Ona je istaknula 18

Suvremena trgovina 5(45)

jasan stav sindikata da rad nedjeljom apsolutno nije potreban, naglasivši pritom kako nedjelja nije ključan dan za hrvatsku trgovinu. „To je problem koji treba riješiti i uvjerenja sam kako je sada pravo vrijeme da to napokon reguliramo na kvalitetan način tako da svi poslodavci budu u istoj poziciji. Predložili smo da se propiše određeni broj nedjelja koje poslodavci mogu raditi ovisno o njihovim potrebama ako je riječ o turističkom području ili sezoni kada su sniženja. Cilj je da svi budu u istoj poziciji te da ovim rješenjem budu zadovoljni i poslodavci i radnici“, pojasnila je predsjednica sindikata. Vjeran Vrbanec, predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a, govorio je o tome da je i trgovina u programu COVID-19 zajmovi prihvatljiva djelatnost, što u dosadašnjoj praksi nije bio slučaj. On je istaknuo kako je Agencija za malo gospodarstvo, još u ožujku kada je pandemija uzela maha, bila spremna podržati poduzetnike te je COVID-19 mjera, uz druge alate koje su od ranije imali na raspolaganju, pokazala svoju opravdanost i umanjila negativne

posljedice zbog novonastale situacije. „U ožujku smo uveli šest mjera te redefinirali neke ranije programe smanjujući pritom kamatne stope. Nažalost, naša inicijativa, prema kojoj se u jednoj garancijskoj shemi stopa garancije diže sa 65 posto na 80 posto prilikom plasiranja kredita za obrtna sredstva poduzetnicima, nije prihvaćena od strane banaka. Banke su se u ovoj krizi pokazale malo preoprezne, što s jedne strane razumijem, ali imajući u vidu kakva je situacija bila u ožujku i travnju, mislim da je tu država napravila sve što je mogla, a da je bankarski sektor malo kiksao“, naglasio je Vrbanec dodajući kako je HAMAG-BICRO u tri ili četiri tjedna u tom periodu zaprimio više zahtjeva nego u cijeloj 2019. godini. Osobito pozitivnim ocijenio je i to što će domaćim poduzetnicima na raspolaganju biti i europska sredstva za oporavak poslovanja. Ovim panelom spustila se zavjesa na ovogodišnje izdanje konferencije MAGROS. Sveukupno gledano, MAGROS je i u ovom izdanju potvrdio svoje mjesto važne platforme za razmjenu mišljenja iz prakse. Ova je godina uistinu na svima jasan način ukazala na to koliko je važna domaća proizvodnja i trgovina za ekonomiju i društvo u cjelini, te se nadamo kako ćemo dogodine okupiti 'kremu' ovih industrija bez bojazni od virusa i opterećenja na poslovanje koje to sa sobom nosi. A mi ćemo se kao organizatori svakako potruditi da nastavimo ukazivati na važnost tema i trendova u suvremenoj trgovini.

Ovogodišnji MAGROS mnoge su institucije, tvrtke i pojedinci na razne načine podržali.

Ovom im se prilikom najsrdačnije zahvaljujemo! Pokrovitelji:

REPUBLIKA HRVATSKA

HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA CROATIAN CHAMBER OF TRADES AND CRAFTS

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA I ODRŽIVOG RAZVOJA

Suorganizatori:

Zlatni sponzori:

Sponzori: KONFEKCIJA KRAPINA

Smart partner:

Europa pred vratima vaše tvrtke

Europska komisija

Medijski pokrovitelj:

Organizacijska i tehnička podrška:

Aplikaciju

izradio

Organizatori:

2020 www.suvremena.hr

Zatvaranje i otvaranje prodavaonice piše: izv. prof. dr. sc. Dario Dunković Katedra za trgovinu i međunarodno poslovanje, Ekonomski fakultet Zagreb

Maloprodavači su vječno u dvojbi da li trebaju neku prodavaonicu zatvoriti i/ili otvoriti novu. Zatvaranje može smanjiti troškove, dok otvaranje može povećati prodaju i čini se kako i jedno i drugo može stvoriti pozitivan efekt na profitabilnost. Međutim, nije tako lako donijeti pravu odluku i odabrati strategiju kako bi se održala ili povećala profitabilnost i tijek novca. Provedena je empirijska studija kako bi se odgovorilo na pitanje: može li zatvaranje prodavaonice doprinijeti rastu povrata na imovinu (ROA)? Za analizu treba uzeti neto vrijednost, jer ako trgovac zatvori šest, a otvori dvije prodavaonice, neto efekt su četiri zatvorene prodavaonice. Uvod Jedna od ključnih sastavnica poslovne strategije maloprodajnog lanca je broj prodavaonica preko kojih posluje. Odluke menadžmenta o otvaranju novih i zatvaranju postojećih prodavaonica važne su za provedbu strategije. Trgovci rastu na tržištu i razvijaju se otvara20

Suvremena trgovina 5(45)

njem prodavaonica čime šire utjecaj, pojačavaju intenzitet operacija i distribucije robe. Suprotna je strategija zatvaranja jer, ima suprotan učinak. Otvaranje novih prodavaonica ima drukčiji strateški učinak (npr. povećanje prodaje i novčanog tijeka, porast troškova novih radnika na lokaciji, ulazak na tržište) od

zatvaranja prodavaonica (npr. smanjenje troškova, izlazak s tržišta). U radu će se objasniti kako otvaranje i zatvaranje drukčije utječe na financijske performanse trgovaca, stvara drukčiju predodžbu kod kupaca i, u konačnici, različito utječe na vrijednost poduzeća.

Strategija zatvaranja prodavaonica Trgovac otvara prodavaonice kako bi iskoristio prilike na tržištu i stvorio pozitivne efekte na performanse, ali trgovac i zatvara prodavaonice kako bi spriječio rast troškova i gubitke, što također može imati pozitivne efekte na profitabilnost. Trgovci koji su već dugo vremena na tržištu i uživaju stečeni imidž kod kupaca, vjerojatno će lakše podnijeti stratešku potrebu za zatvaranjem jedne ili nekoliko prodavaonica. Otvaranje prodavaonica na tržištu, koje se time polako pretvara u zasićeno tržište, može završiti slabljenjem ukupnih prihoda zbog kanibalizacije prodavaonica istog maloprodajnog lanca. Nameće se zaključak kako nedovoljno isplanirana kontrakcija ili ekspanzija lanca prodavaonica može dovesti do pada profitabilnosti. Zato je ključno ocijeniti kako će se odluka odraziti na najrašireniju mjeru financijskih performansi profitabilnosti i učinkovitosti, a to je povrat na imovinu ili ROA (neto dobit / ukupna imovina). Nije važna samo promjena ROA-a, nego je isto tako važna i promjena u novčanom tijeku, jer kada se zatvara prodavaonica smanjuje se i priljev. Zatvaranje negativno utječe na fizičku prisutnost maloprodavača na određenom geografskom području, slabi tržišnu pokrivenost i tako ograničava menadžment u daljnjem istraživanju potencijala tog tržišta s kojeg izlazi. Zatvaranje se najčešće osjeti kao gubitak utakmice s konkurentima i gubitak položaja na visoko konkurentnom lokalnom tržištu, međutim, maloprodavač može zatvarati jer je identificirao neprofitabilne prodavaonice koje idu na štetu performansama čitavog maloprodajnog lanca. Dakle, na strategiju zatvaranja u praksi ne treba gledati samo kao na negativnu strategiju, jer ona može imati ozbiljne pozitivne efekte, a posebno ako se zatva-

ra zbog jačanja elektroničkog kanala prodaje. Neto odnos zatvorenih i otvorenih prodavaonica U praksi je lakše odlučivati o neto vrijednost nego promatrati zasebno broj zatvorenih i broj otvorenih prodavaonica. Neto pokazatelj u ovome slučaju označava odnos razlike između broja zatvorenih i otvorenih prema ukupnom broju prodavaonica kojima upravlja maloprodavač:

Neto zatvaranje NZP =

nosno, teško je prognozirati učinak otvaranja i/ili zatvaranja, jer oba mogu dovesti do povećanja ili smanjenja profitabilnosti. Očito da postoje nedostaci i jedne i druge strategije. Zatvaranje smanjuje fizičku prisutnost maloprodavača na određenom prostoru, slabi tržišni udio i sužava mogućnosti istraživanja tržišta – manje je kupaca u dosegu. Nerijetko se može u javnosti čuti kako neki maloprodavač ima ambiciozne planove, jer najavljuje kako

Broj zatvorenih – Broj otvorenih

Na primjer, ako je jedna zatvorena, tri nove otvorene (1-3=-2), a ukupno je 18 prodavaonica, neto pokazatelj iznosio bi -0.11. Negativan predznak označava više otvorenih nego zatvorenih. Ako bi se zatvorilo pet, uz ostalo isto, pokazatelj bi iznosio 0,11. Što je više zatvaranja u odnosu na otvaranja, pokazatelj se približava broju jedan. Utjecaj zatvaranja na tržište U praksi menadžment zatvara neprofitabilne prodavaonice kako bi smanjio operativne troškove ili s ciljem smanjenja rizika kanibalizacije obližnjih prodavaonica. Otvara prodavaonice kako bi proširio tržište i povećao prihode. Iako obje strategije očito mogu dovesti do povećanja prihoda, mogu biti i zabrinjavajuće. Zbog složenosti problematike, nije lako predvidjeti ishod jedne ili druge strategije, od-

Ukupan broj

će u idućem razdoblju otvoriti 10 ili 20 novih prodavaonica. Otvaranje može na kraju razočarati ako ne stvori očekivano povećanje prodaje, jer nova prodavaonica može kanibalizirati postojeće prodavaonice ili ako ne pokriva troškove uložene u izgradnju. Prema tome, obje strategije mogu dovesti i do slabljenja profitabilnosti. Može se zaključiti kako nema najbolje strategije za maloprodavače kojom bi upravljali širenjem i sužavanjem poslovanja, ali ja zato prilikom razmatranja strategije važno zauzeti najbolji mogući položaj, obzirom na organizacijske kompetencije (npr. iskustvo), unutarnje resurse i okruženje (npr. elektronička maloprodaja, formati) u kojem se poduzeće nalazi. Tu je riječ o čimbenicima koji mogu pomoći u donošenju odluke o izboru strategije ako se želi povećati profitabilnost.

www.suvremena.hr

praksa i oÄ?ekivanja Slika 1. Ä&#x152;imbenici koji utjeÄ?u na strategiju otvaranja/zatvaranja. UNUTARNJI Ä&#x152;IMBENICI Kompetencije maloprodavaÄ?a

ukupno iskustvo â&#x20AC;&#x201C; godine poslovanja, iskustvo u online kanalu, obrtaj zalihe robe, inovacije

Resursi maloprodavaÄ?a

odnosi s kupcima, odnosi s dobavljaÄ?ima, ljudski resursi, fiziÄ?ka imovina

Profitabilnost maloprodavaÄ?a

Zatvaranje prodavaonice

OkruĹženje maloprodavaÄ?a: online okruĹženje trĹžiĹĄna koncentracija sigurnost trĹžiĹĄta VANJSKI Ä&#x152;IMBENICI

Kontrola: rast prodaje, obveze usporedba prodaje, potraĹživanja, novÄ?ani tijek

Slika 1. Ä&#x152;imbenici koji utjeÄ?u na strategiju otvaranja/zatvaranja. Na odluku o odabiru strategije zatvaranja, kako bi se poveÄ&#x2021;ala

profitabilnost, utjeÄ?u tradicija trgovca, godine poslovanja u online kanalu, konkurentna vrijednost obrtaja zalihe, sklonost i uspjeĹĄnost u uvoÄ&#x2018;enju inovacija, odnosi s kupcima, itd. Plan moĹže poremetiti trĹžiĹĄna koncentracija ili konkurentima. Dakle, na zatvaraÄ&#x152;imbenici za odluÄ?ivanje izmeÄ&#x2018;u 1999.zatvaranja â&#x20AC;&#x2019; 2015. godine obunastupanje nesigurnosti na trĹžiĹĄtu (npr. pandemija). Pod okvir profitabilnosti vaĹžno je ukljuÄ?iti hvatilo je ukupno 1.479 promatranje prodavaonice ne treba uvijek NajuÄ?estalija mjera za mjerenje nja na 157 maloprodajnih poduzelikvidnost i novÄ?ani tijek koji kao kontrolni mehanizmi ne smiju biti ugroĹženi i zanemareni kod gledati kao na ulazak poduzeÄ&#x2021;a u financijskih performansi (profitaÄ&#x2021;a (jedno promatranje predstavlja probleme. To vrijedi i kao poruka planiranja strategije zatvaranja. bilnosti i uÄ?inkovitosti) u trgovini i

jedno poduzeÄ&#x2021;e u jednoj poslov- za analitiÄ?are u ovome sektoru Ä?ija maloprodaji je povrat na imovinu ili Utjecaj zatvaranja prodavaonica nagodini, ROAdva promatranja moĹže su analitiÄ?ka miĹĄljenja vaĹžna za krenoj ROA. Ova mjera moĹže biti orijenbiti jedno poduzeÄ&#x2021;e u dvije godi- tanje sektora u cjelini. tacija za donoĹĄenje odluke o ĹĄire- prema podacima iz razdoblja izmeÄ&#x2018;u 1999. - 2015. godine Empirijsko istraĹživanje provedeno ne, itd.). Rezultati pokazuju kako nju ili zatvaranju, meÄ&#x2018;utim nikako koji namjeraobuhvatilo je ukupno 1.479 promatranja 157 maloprodajnih poduzeÄ&#x2021;a (jedno promatranje je ROAna pouzdana mjera i da se na Za maloprodavaÄ?e kao izolirani pokazatelj. Treba uzepokrenuti strategiju suĹžavapredstavlja jedno poduzeÄ&#x2021;e u jednoj poslovnoj godini, dvasepromatranja moĹže biti jedno poduzeÄ&#x2021;e u nju moĹže osloniti kada Ĺželi oci- vaju ti u obzir i druge Ä?imbenike koji su nja posla i zatvarati prodavaonice dvije godine, itd.). Rezultati pokazuju kako je ROA pouzdana mjera i da se na nju moĹže osloniti kada jeniti uÄ?inak zatvaranja prodavaoprikazani na Slici 1. seneto dati joĹĄ neke smjernice. nica. Rezultati Rezultati pokazuju ĹĄto je veÄ&#x2021;i ĹĄtomogu se Ĺželi ocijeniti uÄ?inak zatvaranja prodavaonica. pokazuju je veÄ&#x2021;i pokazatelj Ako je menadĹžment zadovoljan s Na odluku o odabiru strategije zapokazatelj proda-formula ROA uzima u obzir zatvaranja prodavaonica to je veÄ&#x2021;i neto negativan efektzatvaranja na ROA. InaÄ?e tvaranja, kako bi se poveÄ&#x2021;ala profiobrtajem to je veÄ&#x2021;i(obrtaj negativan efekt i prema profitabilnost (neto profitna marĹža) vaonica, i produktivnosti imovine) tomezalihe glasi:robe koji postiĹže, tabilnost, utjeÄ?u tradicija trgovca, na ROA. InaÄ?e formula ROA uzima zatvaranje veÄ&#x2021;eg broja prodavaogodine poslovanjađ?&#x2018;&#x;đ?&#x2018;&#x;đ?&#x2018;&#x;đ?&#x2018;&#x;đ?&#x2018;&#x;đ?&#x2018;&#x;đ?&#x2018;&#x;đ?&#x2018;&#x; u online kana- uđ?&#x2018;&#x;đ?&#x2018;&#x;đ?&#x2018;&#x;đ?&#x2018;&#x;đ?&#x2018;&#x;đ?&#x2018;&#x;đ?&#x2018;&#x;đ?&#x2018;&#x; đ?&#x2018;&#x;đ?&#x2018;&#x;đ?&#x2018; đ?&#x2018; đ?&#x2018; đ?&#x2018; đ?&#x2018; đ?&#x2018; đ?&#x2018;&#x;đ?&#x2018;&#x;đ?&#x2018; đ?&#x2018; đ?&#x2018; đ?&#x2018; đ?&#x2018; đ?&#x2018; obzirđ?&#x2018;&#x2C6;đ?&#x2018;&#x2C6;đ?&#x2018;&#x2C6;đ?&#x2018;&#x2C6;đ?&#x2018;&#x2C6;đ?&#x2018;&#x2C6;đ?&#x2018;?đ?&#x2018;?đ?&#x2018;§đ?&#x2018;§đ?&#x2018;§đ?&#x2018;§đ?&#x2018;§đ?&#x2018;§ profitabilnost (neto profit- nica nego ĹĄto ih otvara, vjerojatno Ă&#x2014; = đ?&#x2018;&#x;đ?&#x2018;&#x;đ?&#x2018;&#x;đ?&#x2018;&#x;đ?&#x2018;&#x;đ?&#x2018;&#x;đ?&#x2018;&#x;đ?&#x2018;&#x; đ?&#x2018;&#x2C6;đ?&#x2018;&#x2C6;đ?&#x2018;&#x2C6;đ?&#x2018;&#x2C6;đ?&#x2018;&#x2C6;đ?&#x2018;&#x2C6;đ?&#x2018;?đ?&#x2018;?đ?&#x2018;§đ?&#x2018;§đ?&#x2018;§đ?&#x2018;§đ?&#x2018;§đ?&#x2018;§đ?&#x2018;§đ?&#x2018;§ đ?&#x2018;&#x2013;đ?&#x2018;&#x2013;đ?&#x2018;&#x2013;đ?&#x2018;&#x2013;đ?&#x2018;&#x2013;đ?&#x2018;&#x2013;Ĺžđ?&#x2018;§đ?&#x2018;§ Ă&#x2014; đ?&#x2018; đ?&#x2018; đ?&#x2018; đ?&#x2018; đ?&#x2018; đ?&#x2018; đ?&#x2018; đ?&#x2018; đ?&#x2018; đ?&#x2018; đ?&#x2018; đ?&#x2018; đ?&#x2018;§đ?&#x2018;§đ?&#x2018;&#x2013;đ?&#x2018;&#x2013;đ?&#x2018; đ?&#x2018; đ?&#x2018; đ?&#x2018; đ?&#x2018; đ?&#x2018; đ?&#x2018; đ?&#x2018; đ?&#x2018; đ?&#x2018; đ?&#x2018;&#x2026;đ?&#x2018;&#x2026;đ?&#x2018;&#x2026;đ?&#x2018;&#x2026;đ?&#x2018;&#x2026;đ?&#x2018;&#x2026; vrijednost = lu, konkurentna obrtaja na marĹža) i produktivnosti (obrtaj neÄ&#x2021;e biti korisno. Ako se ipak odluÄ?i đ?&#x2018;&#x;đ?&#x2018;&#x;đ?&#x2018;&#x;đ?&#x2018;&#x;đ?&#x2018;&#x;đ?&#x2018;&#x;đ?&#x2018;&#x;đ?&#x2018;&#x; đ?&#x2018;&#x2C6;đ?&#x2018;&#x2C6;đ?&#x2018;&#x2C6;đ?&#x2018;&#x2C6;đ?&#x2018;&#x2C6;đ?&#x2018;&#x2C6;đ?&#x2018;?đ?&#x2018;?đ?&#x2018;§đ?&#x2018;§đ?&#x2018;§đ?&#x2018;§đ?&#x2018;§đ?&#x2018;§ đ?&#x2018;&#x2C6;đ?&#x2018;&#x2C6;đ?&#x2018;&#x2C6;đ?&#x2018;&#x2C6;đ?&#x2018;&#x2C6;đ?&#x2018;&#x2C6;đ?&#x2018;&#x2C6;đ?&#x2018;&#x2C6;đ?&#x2018;&#x2C6;đ?&#x2018;&#x2C6;đ?&#x2018;&#x2C6;đ?&#x2018;&#x2C6; đ?&#x2018;§đ?&#x2018;§đ?&#x2018;&#x2013;đ?&#x2018;&#x2013;đ?&#x2018; đ?&#x2018; đ?&#x2018; đ?&#x2018; đ?&#x2018; đ?&#x2018; đ?&#x2018; đ?&#x2018; đ?&#x2018; đ?&#x2018; zalihe, sklonost i uspjeĹĄnost u uvo- imovine) i prema tome glasi: za tu strategiju, bilo bi dobro razmiÄ&#x2018;enju inovacija, odnosi s kupcima, To znaÄ?i kako zatvaranje prodavaonica podriva profitabilnost i povrat. Veliki maloprodajni lanci uslijed itd. Plan zatvaranja moĹže poreme-osjetit Ä&#x2021;e jaÄ?i zatvaranja svojih prodavaonica efektprodaja na profitabilnost nego mali. neto negativan rezultat neto ROA = Ă&#x2014; = neto profitna marĹža Ă&#x2014; obrtaj imovine titi trĹžiĹĄna koncentracija ili nastuneto prodaja ukupna imovina panje nesigurnosti na trĹžiĹĄtu (npr. pandemija). Pod okvir profitabilTo znaÄ?i kakokao zatvaranje prodavaMoĹževaĹžno li se na prodavaonice gledati na slanje crvenog signala prema ulagaÄ?ima kanal i sliti o ulasku u elektroniÄ?ki ili nosti je zatvaranje ukljuÄ?iti likvidnost onica podriva profitabilnost i pokupcim udruĹživanju prodajnih operacija s i novÄ?ani tijek, koji kao kontrolni vrat. Veliki Ä&#x2021;e maloprodajni lanci, a? To iskusnim online maloprodavaÄ?em. mehanizmi ne smiju biti ugroĹženi uslijed zatvaranja svojih prodavaS druge strane, zatvaranjestraprodajnih kapaciteta moĹže znaÄ?iti da menadĹžment Ĺ to se prijenastoji viĹĄe ulagalo umoĹže prodaji zanemareni kod planiranja onica, osjetiti jaÄ?i negativan upravljati svojim distributivnim resursima uÄ?inkovitije tako ĹĄtoefekt je identificirao i odrekao tegije zatvaranja. ne kapacitete to Ä&#x2021;ese poduzeÄ&#x2021;e teĹže znaÄ?iti na profitabilnost nego mali. prodavaonica koje podrivaju profitabilnost. podnijeti njihovo zatvaranje. Smada MoĹže li se na zatvaranje prodavao- njenje broja fiziÄ?kih prodavaonica malopr Utjecaj zatvaranja nice gledati kao na slanje crvenog vjerojatno je opravdano ako trĹžiĹĄodavaÄ? gubi na vaĹžnosti meÄ&#x2018;u jakim konkurentima. prodavaonica na ROA signala prema ulagaÄ?ima i kupci- ni trendovi u tome sektoru idu u Empirijsko istraĹživanje provede- ma? To moĹže znaÄ?iti da malopro- smjeru preseljenja u online kanano prema podacima iz razdoblja davaÄ? gubi na vaĹžnosti meÄ&#x2018;u jakim le (poznavanje trĹžiĹĄnog okruĹženja). 22

Suvremena trgovina 5(45)

Zaključak S druge strane, zatvaranje prodajnih kapaciteta može značiti da menadžment nastoji upravljati svojim distributivnim resursima učinkovitije tako što je identificirao i odrekao se prodavaonica koje podrivaju profitabilnost. Međuodnos oglašavanja i zatvaranja Oglašavanje pomaže maloprodavaču provedbu strategije diferencijacije i jačanje kapitalizacije marke maloprodavača, što mu otvara mogućnosti za postavljanje većih prodajnih cijena. U nekim situacijama (npr. maloprodaja luksuzne robe) manji broj prodavaonica osigurava veću ekskluzivnost marke koja nije svima lako dostupna i tako joj raste predodžba o vrijednosti među kupcima. Također, uz provedbu strategije agresivnog oglašavanja marke, zatvaranje prodavaonica može imati pozitivan učinak na snagu marke i profitabilnost, jer se učinak oglašavanja dijeli na manji broj prodavaonica. Zatvaranje prodavaonica može u ovome slučaju signalizirati da se maloprodavač nastoji više usmjeriti na svoje profitabilne kupce, čime jača ulogu strategije diferencijacije i tako jača predodžbu vrijednosti kod kupaca (ekskluzivnost). Danas je popularno uz virtualnu otvoriti i fizičku prodavaonicu kako bi se ostvario bolji kontakt s kupcima. To znači uvođenje multikanalne strategije – prodaja robe kroz različite kanale. Istraživanja pokazuju kako online prodaja značajno opada nakon otvaranja fizičke prodavaonica, a isto tako, zatvaranjem fizičke prodavaonice kupci će se vjerojatno prebaciti na online kanal. Dakle, online i fizičku prodavaonicu treba promatrati kao supstitute. Uloga kupaca u strategiji zatvaranja Maloprodajni lanac koji drži i opslužuje veliki dio tržišta, stvorio je snažnu pozitivnu predodžbu

(imidž) kod kupaca i uživa reputaciju. To također znači da velik udio kupaca ima slične sklonosti, jer kupuju kod istog maloprodavača. Dio kupaca koje opslužuje je cjenovno osjetljivo, a u nadi da će otvaranjem novih prodavaonica opsluživati još više kupaca, lanac time stječe i više cjenovno osjetljivih kupaca koji donose manju zaradu i slabe novčani tijek. Isto tako, ako ovaj lanac zatvara prodavaonice, to može značiti da zatvara one neprofitabilne lokacije čime eliminira

neprofitabilne kupce koji nisu skloni asortimanu i cijenama ponude. Daje se zaključiti, iako će uslijed zatvaranja doći do smanjenja prihoda, učinak na financijski rezultat i budući novčani tijek mogu narasti, jer se menadžment riješio tereta niske marže namijenjene cjenovno osjetljivim kupcima.

Do otvaranja ili zatvaranja prodavaonice dolazi kada menadžment želi povećati performanse odnosno zaustaviti trend loših performansi uslijed pada prodaje, oslabljenog novčanog tijeka, pada ROA-e ili zbog jačanja konkurencije. Nije jednostavno ocijeniti efekte strategije zatvaranja odnosno otvaranja tako da na odluku o zatvaranju i otvaranju prodavaonica utječu opisane kompetencije, resursi i okruženje maloprodajnog poduzeća. Rezultati respektabilnog istraživanja otkrivaju kako će veći neto pokazatelj zatvaranja vjerojatno stvoriti i jači negativan učinak na profitabilnost operacija.

Literatura 1. Dunković, Dario (2020) Poslovno upravljanje u trgovini, 2. izdanje. Zagreb: Ekonomski fakultet. 2. Corstjens, J. i Corstjens, M. (1995) Store Wars. NewYork: John Wiley. 3. Feng, C. i Fay, S. (2020) Store Closings and Retailer Profitability. Journal of Retailing, 96(3), 411-433. ST www.suvremena.hr

gospodarstvo

Suvremena trgovina 5(45)

Šef Pevexa:

Zdravlje zaposlenika i kupaca nam je najveći prioritet, a velike investicijske planove nastavljamo izvršavati PEVEX d.d. (bivši PEVEC) prvi je hrvatski trgovački lanac na tržištu od 1990. godine. Kada je riječ o trgovini neprehrambenih proizvoda, izdvaja se prepoznatljivošću i posebnošću u odnosu na ostale prisutne “uradi sam” trgovine. Prvi hrvatski trgovački lanac takvoga tipa posluje u svim krajevima Hrvatske i nameće se kao prvi odabir za kupnju kada je riječ o proizvodima za izgradnju, opremanje i uređenje doma i vrta. Koliko je korona-kriza utjecala na poslovanje, hoće li se nastaviti ili stati sa širenjem poslovanja i razvojem, zašto se promijenilo ime, koja je uloga i važnost žena u kompaniji te kako je PEVEX postao prvak u zaštitnim mjerama među trgovačkim lancima, otkrio nam je Jurica Lovrinčević, predsjednik Uprave. ST: Kakva je „krvna slika“ PEVEXa u ovom trenutku? Koliko objekata imate u funkciji? Koliko radnika zapošljavate? Kako se kreće promet u odnosu na ranija razdoblja? Lovrinčević: Unatoč situaciji koja nas je snašla početkom ožujka i osjetnim gubitkom prihoda od 100 milijuna kuna zbog lockdowna, naše investicije nisu usporile te smo početkom rujna ove godine otvorili naš prodajni centar u Vinkovcima. Zajedno s njim sad imamo 26 centara diljem Hrvatske. Uz novih 46 djelatnika u Vinkovcima, imamo gotovo 2.000 zaposlenika u Pevexu na što smo veoma ponosni. Što se prometa tiče, uspjeli smo nadoknaditi gubitak prihoda iz ožujka i travnja, te imamo ukupno bolji rezultat za prvih 8 mjeseci u odnosu na prošlu godinu. ST: Je li promjena imena trgovačkog društva (PEVEC/PEVEX) imala odraza na poslovanje? Lovrinčević: Odmak od prezimena bivših vlasnika i negativnih konotacija uz obitelj Pevec bio je pri-

marni razlog ove promjene, a ona je bila zapravo ‘kozmetička’. Rebrendingom smo se željeli približiti i mlađim generacijama kojima je naše novo ime prihvatljivije. No, naši atributi ostali su isti. Njegujemo kvalitetu, povoljne cijene, educirane zaposlenike i tu konstantu naši kupci poznaju i cijene bez obzira na ime tvrtke. Širenje mreže kao novi izazov ST: Imate li planove daljnje ekspanzije? Lovrinčević: Za sada naša ekspanzija ide prema planiranom, unatoč koroni. Inače godišnje planiramo oko 100 milijuna kuna investicija. Ove godine smo otvorili novi prodajni centar u Vinkovcima početkom rujna, u koji je uloženo 40 milijuna kuna, a u listopadu i studenom selimo prodajne centre u Slavonskom Brodu i Makarskoj na nove lokacije. U novoj, 2021. godini planiramo otvaranje čak dva nova centra – u Požegi i Poreču. Također, pokrećemo i poslovni model do-

stavnih centara po uzoru na Ikeine. Dva takva centra planiramo otvoriti već do kraja ove godine – jedan do 500 m2 i drugi do 1000 m2. U novoj 2021. otvorit ćemo ih u nizu gradova. Gospić, Ogulin, Otočac, Zabok, Krapina i Knin prve su već oglašene lokacije gdje tražimo zakupodavce, no i druge lokacije dolaze u obzir. Kruna nove razvojne faze Pevexa je svakako veliki logistički i distributivni centar nadomak Zagreba. Vrijednost te investicije je 300 milijuna kuna, a za realizaciju tražimo zemljište veličine 200.000 m2. ST: Kako razvijate odnose s glavnim dobavljačima? Lovrinčević: Kao odgovor na ovo pitanje potrebno je naglasiti da su naši dobavljači unutar sustava Pevex tretirani na isti način neovisno o njihovoj veličini. Sami razvoj odnosa s dobavljačima počinje puno prije samog dogovora (ugovora). Bitno je graditi partnerski odnos u kojem obje strane rastu, gdje obje strane vide svoj interes i traže rješenja za sve www.suvremena.hr

praksa i očekivanja izazove koji se pojave. Te izazove je samo bitno na vrijeme identificirati i pravilno adresirati. Mi se u Pevexu trudimo svakom dobavljaču pristupati na isti način i ne gledati na partnere kao ključne i ‘manje’ ključne. Cilj je imati duge i kratke lance dobave i to je ono na čemu svakodnevno radimo kako bi mogli odgovoriti svim izazovima i zahtjevima tržišta. Smatramo da to radimo dobro, što pokazuju rezultati prethodnih, ali i ove godine. Otvaramo prostor za izlaz na druga tržišta ST: Imate li realnih izgleda da sudjelujete u hrvatskom izvozu? Lovrinčević: Kompanija Pevex već sudjeluje direktno ili indirektno u hrvatskom izvozu potencirajući domaće dobavljače/proizvođače na apliciranje tendera na koje se Pevex prijavljuje preko međunarodnog DIY udruženja A.R.E.N.A., kojem smo postali članica početkom 2018.godine. Naime, mogućnosti širenja HRV dobavljača/proizvođača na druga tržišta su velike u svakom pogledu jer A.R.E.N.A. trenutno ima 8 članica diljem Europe te je broj tendera i sudjelovanja samih članica konstantno u porastu. Svaki dobavljač/proizvođač kojega predloži članica A.R.E.N.A.e ima istu priliku kao i dobavljači/proizvođači ostalih članica te grupacije DIY segmenta aplicirati na tržišta svih osam članica. Potencijal i ravnopravnost za sve dobavljače/proizvođače je ista na svim tenderima, neovisno od koje članice su predloženi jer smo svi ravnopravni. Bitno je za napomenuti kako je naše tržište znatno manje u odnosu na ostala tržišta drugih članica, te nam je drago reći da mi kao kompanija pazimo i na taj segment u poslovanju, kako bi se našim dobavljačima/proizvođačima dala mogućnost potencijalnog širenja izvan hrvatskog tržišta. 26

Suvremena trgovina 5(45)

ST: Mogu li se hrvatski trgovački lanci oduprijeti sve većem pritisku i agresiji inozemnih lanaca? Lovrinčević: Mi u Pevexu smatramo da su svako natjecanje i svaka utrka vredniji, što su sudionici u njoj kvalitetniji. Upravo zato mi je jako drago što smo prepoznati od kupaca kao prvi izbor u segmentu ‘uradi sam’, gdje imamo svjetsku konkurenciju i međunarodno prepoznate brendove. Volimo izazove, jer oni nas čine još kvalitetnijim i sretni smo baš zbog svakog pojedinog iskoraka kojeg možemo ponuditi. Ponosni smo da možemo reći da smo prvi izbor hrvatskih građana kao neprehrambeni trgovački lanac, baš kao što je npr. Konzum izbor broj 1 u prehrambenom sektoru, gdje je također velika i kvalitetna konkurencija. ST: Kako gledate na Zakon o nepoštenoj trgovinskoj praksi? Lovrinčević: Svaki se poduzetnik treba dobro poslovno ponašati. Neovisno o tome što su neravnoteže u pregovaračkim snagama legitimne i uobičajene, ako nastaju zloupotrebe država mora intervenirati, osobito kad se radi o opskrbi hranom jer taj lanac mora opstati. Što će nam u primjeni donijeti novi standardi, odnosno usklađenje s novom europskom direktivom iz 2019. vidjet ćemo za godinu dana. Sigurnost djelatnika i kupaca – prioritet ST: Obzirom na pandemiju, puno radite na ‘sigurnom mjestu kupovine’. Kakve su reakcije kupaca i ima li tu još prostora za poboljšanja? Lovrinčević: Nama je u Pevexu sigurnost i zdravlje naših djelatnika i kupaca najveći prioritet. Od početka pandemije uložili smo više od dva milijuna kuna u mjere zaštite, poput maski i dezinficijensa, a prvi smo u Europskog uniji od trgovačkih lanaca kupili i termalne kamere. Radi se o visokotehnološkim

mjerama zaštite koje su uvele tek neke bolnice, a nalaze se na ulazu u sve naše centre, kao i u zgradama Uprave. Nedavno smo uveli i zamagljivače koji higijensko sredstvo raspršuju u aerosol i tako ono dopire svugdje i diže ukupnu higijenu prostora na najvišu razinu. Također, periodično provodimo ankete među našim kupcima o zadovoljstvu mjera zaštite u našim centrima, jer nam je jako bitno što oni misle. Mogu potvrditi, na temelju rezultata svih provedenih anketa, da su naši kupci jako zadovoljni sigurnim okruženjem kupovine koju Pevex pruža, a budući da pandemija i dalje divlja, zaštitne su mjere sve bitnije. Žene – stup poslovne uspješnosti ST: U Upravi i Nadzornom odboru odnedavno imate dvije žene. Kakav je inače odnos žena i muškaraca u cijeloj tvrtki, te koliko ih je na rukovodećim položajima? Lovrinčević: Na razini tvrtke, broj zaposlenih muškaraca i žena zadnjih godina se vrti oko 50 naprema 50 posto, plus minus 5 posto oscilacije. No, ne radi se samo o pukom postotku, žene imaju i ključnu ulogu u poslovanju Pevexa. To pokazuje činjenica da su nam žene na čelu više važnih sektora Uprave. Direktorica Sektora marketinga i korporativnih komunikacija je Ivana Plemenčić, direktorica Pravnog Sektora je Helena Janković, direktorica Sektora ljudskih potencijala Gordana Frgačić, direktorica Sektora maloprodaje Maja Žilić, a novoizabrana članica Uprave je nezamjenjiva kolegica Renata Duka. Dioničari Pevexa nedavno su jednoglasno izabrali Kristinu Prokš, iskusnu menadžericu nekoliko slavonskih tvrtki, za članicu Nadzornog odbora. Sve to pokazuje da su žene uistinu glavni stup oslonac tvrtke Pevex. Pripremio: Srećko Sertić

Organizatori:

Pokrovitelji:

REPUBLIKA HRVATSKA Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske Unije

Transformacija sajamske industrije

SAJMOVI

– UČINKOVIT POSLOVNI ALAT Osijek 2. lipnja 2021. u 11 sati dvorana Vikarijata

J. J. Strossmayera 58

Zlatni sponzori:

Više o svemu na www.suvremena.hr

Iz prakse za praksu

Uz nove tehnologije do racionalnih rješenja piše: Ante Gavranović

Kako vodeće trgovine mješovitom robom smanjuju kalo i povećavaju dobit, prateći promjenjive potrebe kupaca.

tkad su poljoprivrednici prvi put počeli trgovati svojim svježim proizvodima, tražili su načine kako smanjiti gubitak proizvoda iz različitih izvora, uključujući štetu i rok trajanja. Koristili su niz alata za smanjenje ovog „smanjenja“, kao što su preciznije prognoze potražnje, optimizacija i ubrzanje prijevoza, prikazivanje proizvoda na privlačniji način, produljenje roka trajanja i često prilagođavanje cijena kako bi se maksimalizirala dobit, dok se prije čišćenja polica roba ne pokvari. Prepoznajući izazov, vodeće trgovine mješovitom robom širom svije28

Suvremena trgovina 5(45)

ta već se pripremaju za „novu normalu“. Koristeći alate 21. stoljeća, svladavajući nove pristupe, pa čak i vraćajući se osnovama, kupcima svakodnevno daju više onoga što žele, u svakoj trgovini, istodobno smanjujući za 20 do 30 posto gubitke zbog kvara na svježim proizvodima. Industrijski čelnici traže pet rješenja za smanjenje gubitaka Trgovine živežnim namirnicama pronalaze nove načine kako smanjiti gubitke na tržištima transformiranim pandemijom. Njihovi pristupi spadaju u pet glavnih kate-

gorija: napredna analitika za poboljšanje predviđanja; dinamičnije korištenje zaslona i prostora na policama; Cryovacing (CRYOVAC - postupak zamotavanja hrane u plastiku uz uklanjanje cijelog zraka kako bi se spriječilo kvarenje i tako meso lako može ostarjeti. NAPOMENA: naziv je zapravo trgovačko ime za postupak) i vakuumsko pakiranje; aplikacije za brisanje kratkotrajnih proizvoda; i poboljšanja u prethodnim operacijama i ulaznoj kontroli kvalitete. Predviđanje prodaje pomoću naprednih algoritama: Naručivanje prave količine svakog proizvoda, prirodno je polazište napora za op-

timizaciju smanjenja. Tehnike predviđanja i algoritmi koji se oslanjaju isključivo na povijesne podatke, više ne odražavaju današnje daleko dinamičnije okruženje namirnica. Ljudi koji kupuju tijekom pandemije drastično su promijenili sastav svojih košara, na primjer, jer rjeđe posjećuju trgovine, više kuhaju kod kuće, istražuju internetske kanale i kanale dostave i prilagođavaju se svojoj novoj normalnoj situaciji. Neke trgovine živežnim namirnicama prikupljaju, čiste i istražuju više unutarnjih i vanjskih podataka kako bi izradili daleko preciznije prognoze potražnje, smanjujući zalihe i inventar radi uštede prostora, radne snage i kapitala. Neki čak koriste prediktivnu analitiku kako bi upraviteljima kategorija svakodnevno prilagodili cijene, promocije i asortiman u svakoj fizičkoj i mrežnoj trgovini. Prepoznajući da su dnevne prognoze relativno sirove, neki trgovci namirnicama poboljšavaju detaljnost prognoza kako bi prilagodili odluke po satu ili čak minuti. Primjerice, vodeća trgovina mješovitom robom u istočnoj Europi iskoristila je nove napredne analitičke alate za poboljšanje predviđanja i usvojila kontrole za optimizaciju smanjenja u kategorijama gotovih jela, gdje većina proizvoda ima rok trajanja od samo nekoliko sati. Točne prognoze po satu pomogle su menadžerima da dogovore isporuke dobavljača u pravo vrijeme i planiraju proizvodnju u trgovinama, pomažući smanjiti gubitke za 15 posto i poboljšati kvalitetu proizvoda za kupce.

šavaju iskustvo kupovine. Ove kodove dizajniraju trgovci na temelju kriterija koje smatraju važnima. Nova modularna rješenja omogućuju dinamično mijenjanje veličine prikaza tijekom dana kako bi se riješile promjene u utjecaju, uključujući i smanjenje protoka kupaca u većini trgovina prema kraju svakog dana. Slično tome, osoblje može upravljati mjesečnim varijacijama asortimana i količinama prodaje koristeći dizajn planograma polica koji kombinira predviđenu prodaju s ciljanom učestalošću dopunjavanja polica na razini SKU-a. To pomaže osoblju da prevlada svoje instinktivne impulse da prepune police, istodobno izbjegavajući zalihe i održavajući atraktivnost prostora. Vodeći međunarodni trgovac prehrambenim proizvodima prepoznao je ovu priliku i ispravio ponašanje osoblja dizajnirajući standardne alate i procese, temeljene na tim načelima, kako bi se prostor na policama povećao u odjelima svježih namirnica, te sustavno educirao zaposlenike o tim novim standardima. Prekomjerno sakupljanje je palo za 5 do 15 posto u manje od dva tjedna, a kupci su pohvalili preuređenu vizuru i atraktivnost novih dijelova prodajnog prostora.

Produljenje roka trajanja: Širom svijeta vodeće trgovine mješovitom robom udvostručuju ulaganja u rok trajanja, poput vakuumskog pakiranja i Cryovaca, posebno radi smanjenja skupljanja proizvoda visoke vrijednosti poput onih u mesu, ribi i delikatesnim proizvodima. Neki se također koriste vakuumskom ambalažom za mariniranje mesa i stvaranje drugih ponuda s dodanom vrijednosti, te za poboljšanje odabira i kvalitete u isporuci hrane. Tehnologija omogućuje potrošačima da proizvode duže čuvaju u zamrzivačima i koriste ih samo kad su spremni za odmrzavanje i potrošnju. Izrada aplikacija za lovce na povoljne kupovine: Većina trgovina mješovitom robom ima postupke odobrenja za smanjivanje cijena proizvoda kratkog roka trajanja, mesa i morskih plodova, ali kupci ne znaju uvijek gdje potražiti povoljne cijene. Neki trgovci mješovitom robom koriste naprednu analitiku za upravljanje smanjenjem cijena zajedno s aplikacijama koje kupcima nude ažurne informacije o popustima i preostalom roku trajanja. Zaposlenici pregledavaju proizvode kojima ističu rokovi i objavljuju te recenzije u aplikaciji uz sniženu cijenu, što olakša-

Prilagođavanje izgleda i prostora na policama tijekom dana, tjedna i godine: Optimiziranje količina svakog SKU-a (jedinica za čuvanje zaliha) alfanumerički je kod dodijeljen inventaru koji omogućuje trgovcima da prate svoje zalihe, mjere prodaju po proizvodima i kategorijama, dizajniraju raspored trgovina i protok, te poboljwww.suvremena.hr

praksa i očekivanja lansirati, pomažući tvrtkama da imaju koristi od ranog usvajanja. No, odabir pogrešnog dobavljača može biti skup. Nekoliko nam je trgovaca reklo da su izgubili dragocjene podatke o potrošačima i postali ovisni o dobavljačima. Drugi su shvatili da neka plug-and-play rješenja (uključi i igraj) ne grade sposobnosti osoblja u trgovini, nego ih ometa u kontinuitetu poboljšanju standarda i procesa. Preporučujemo da se pažljivo razmotre ovi i drugi kompromisi. va izbor lovcima na jeftine cijene. U nekim slučajevima mogu obaviti kupnju izravno u aplikaciji, iako se kupci nikad i ne pojave u trgovini. Oni koji se ipak pojave, usmjereni su na korisničku službu ili na područje „klikni i pokupi“ gdje preuzimaju proizvod. Ova vrsta inovacija potiče rjeđe posjete trgovinama i obično dovodi do dodatnih kupnji. Preispitivanje operacija i ulazne kontrole kvalitete u distribucijskim centrima: Mnogi se trgovci namirnicama vraćaju osnovama, poboljšavajući hladne lance i koristeći tehnologiju za praćenje stanja na svakom koraku. Neki ove promjene čine paralelno s kontinuirano razvijajućim procesima i mehanizmima kako bi ograničili rizike za zaposlenike i kupce. Stare taktike udružuju se s novom tehnologijom koja pruža kontinuirani uvid u životni ciklus proizvoda od početka do kraja. Trgovac na Bliskom istoku smanjio je distribuciju najosjetljivijih kategorija, poput bobičastog voća, za više od 30 posto održavanjem optimalne temperature od izvora do skladišta, skladištenjem, utovarom i istovarom. Osoblje je započelo optimiziranjem brzine i redoslijeda utovara i istovara paleta iz kamiona, kako bi se smanjilo vrijeme koje osjetljivi proizvodi provode izvan područja s kontroliranom temperaturom. Oni sada provode redovite revizije kako bi osigurali da se sve u praksi dobro odvija, te da se 30

Suvremena trgovina 5(45)

s vremenom održi operativno poboljšanje, a time i ušteda. Kako testirati koncepte u trgovinama Trgovine mješovitom robom mogu testirati većinu ovih koncepata brzo i po niskoj cijeni. Preporučujemo da započnete s pregledom trenutne prakse upravljanja smanjenjem kako biste identificirali mogućnosti poboljšanja, a zatim odredili prioritetna rješenja koja obećavaju. Kod trgovine mješovitom robom mogu se koristiti tri osnovna pristupa: Izgradite ga sami: Rješenja po mjeri mogu učiniti čuda, jer su prilagođena određenim formatima maloprodaje, praksi osoblja i upravljanju te regionalnom kontekstu. Dizajn i implementaciju mogu voditi zaposlenici koji su povezani i upućeni u specifičnosti tvrtke, pa mogu ojačati prakse i cjelokupno poslovanje, čak i izvan mogućnosti smanjenja tijekom implementacije. Međutim, za ta prilagođena rješenja potrebni su vrijeme i financijska sredstva koja bi se mogla profitabilnije uložiti negdje drugdje, a mogu zahtijevati stručnost koju malo trgovaca danas može imati iz vlastitog poslovanja. Vanjski izvori: Unajmljivanje dobavljača često se čini privlačnom opcijom i pruža pristup provjerenim sustavima i rješenjima. Neka se rješenja mogu brzo testirati i

Partnerstvo na odabranim temama: Mnogi trgovci prehrambenim proizvodima brzo napreduju smanjujući napore upotrebom taktičkih rješenja i radeći s pažljivo odabranim trećim stranama. Ovo čuva njihove podatke o klijentima i zaposlenicima od početka do kraja. Sljedeći koraci Trgovina mješovitom robom može optimizirati količine robe brzom dijagnostikom, kombinirajući financijske metrike i zapažanja u odabranim trgovinama i skladištima hvale vrijedan potez koji može dovesti do iznenađujućih otkrića. Uz potencijalne financijske koristi, dijagnostika može uključivati procjene kvalitete proizvoda i privlačnost cijelog prodajnog prostora. Izvršni direktor vodeće trgovine mješovitom robom rekao je da su dijagnostički napori njegovog tima „dali potpuno drukčiji pogled na operativna poboljšanja i njihov utjecaj na iskustvo klijenata i profitabilnost tvrtke“. Smanjivanje zaliha trajna je tema, a mnogi misle da to imaju pod kontrolom. No, industrijski čelnici koriste se novim moćnim alatima i tehnikama kako bi oduševili kupce, ojačali financijske rezultate i ostavili konkurente iza sebe. Obzirom na niske operativne marže, trgovine mješovitom robom trebale bi razmotriti širi spektar mogućnosti za iskorištavanje svake kune u ovim ST nesigurnim vremenima.

BROJNI MIRISI TRAJNO SNIÅ½ENI I DO 40%!

Promocija traje od 29.10.2020.

www.suvremena.hr

praksa i očekivanja

Ulaganja u vodik iz obnovljivih izvora i do 470 milijardi eura „Ulaganja u vodik iz obnovljivih izvora u Europi bi do 2050. godine mogla dosegnuti iznose od čak 470 milijardi eura. Snažnije uvođenje vodika kao još jedne zelene opcije pomoglo bi ostvarivanju ciljeva dekarbonizacije, smanjilo ovisnost Hrvatske o uvozu energenata i potaknulo razvoj domaće industrije koja pokazuje veliki interes za ovo novo poslovno područje“, rekao je potpredsjednik HGK za industriju i energetiku Tomislav Radoš na konferenciji Čisti vodik u razvoju, proizvodnji i primjeni u Hrvatskoj, održanoj nedavno u tvrtki DOK-ING.

iječ je o prvoj konferenciji Hrvatske udruge za razvoj i primjenu vodikovih gorivnih članaka o uvođenju vodika kao novog energenta na hrvatsko tržište, koja se održava uz pokroviteljstvo Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i uz partnerstvo HGK. Domaćin konferencije te vlasnik i osnivač tvrtke DOK-ING Vjekoslav Majetić predstavio je dosadašnji rad tvrtke, proizvodne linije te iskustvo koje su postigli na svjetskom tržištu. „Možda u Hrvatskoj ne možemo raditi velike serije, ali možemo inovativne proizvode, u čijem nam razvoju uvelike pomažu poticajna sredstva Europske unije“, rekao je Majetić, koji je na konferenciji predstavio i preinake tvrtkinog vozila Tom-Tom, lakog električnog dostavnog vozila pogonjenog vodikovim gorivnim člankom. Inače, Hrvatska se obvezala na ispunjenje cilja od 13,2 posto obnovljivih izvora energije u prometu do 2030. Udio vodika iznosio bi 0,3 posto i postavilo bi se šest pumpnih stanica do 2030. godine. HGK je u procesu izrade Nacionalnog klimatsko-energetskog plana tražila veću ambicioznost i veći udio vodika u prometu te predlagala da taj udio iznosi 0,5 posto. 32

Suvremena trgovina 5(45)

Vjekoslav Majetić

U prosincu 2019. EU je usvojila Europski zeleni plan kojim definira tranziciju tvrtki i cilj klimatske neutralnosti do 2050. godine. U protekla dva tjedna svjedočili smo i raspravama o novim ciljevima za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030. Ovako ambiciozno postavljeni ciljevi u fokus stavljaju nove energente poput vodika, za postizanje čistog i održivog gospodarstva, kao rješenje za dekarbonizaciju industrijskih procesa i gospodarskih sektora u kojima je smanjenje emisija teško postići. Predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić osvrnuo se na posljednje poruke premijera RH o globalnom zatopljenju i implikacijama za Hrvatsku, poput podizanja razine mora za naše

obalne gradove. „Donijeli smo strategiju energetskog razvoja, integrirani nacionalni i energetski plan, kao i strategiju prilagodbe klimatskim promjenama. U tijeku je donošenje strategije niskougljičnog razvoja“ rekao je Frka Petešić, naglasivši važnost samodostatnosti u proizvodnji hrane i energije u širem gospodarskom kontekstu te da se tehnologija vodika pokazuje kao vrlo perspektivna i u borbi protiv klimatskih promjena i za energetsku neovisnost. Za Hrvatsku je ovo velika prilika za bolji energetski miks.

Zvonimir Frka-Petešić

To je prilika i da se ubrza naš industrijski razvoj s visokotehnoloških tvrtkama i zapošljavanjima. Prilika je i za čistu energiju za hrvatske građane“, napomenuo je pred-

dm nagradio djelatnike za rad u izvanrednim okolnostima

Tom-Tom, lako električno dostavno vozilo pogonjeno vodikovim gorivnim člankom

stojnik Vlade. Predsjednik uprave Siemens Energy Hrvatska Boris Miljavac najavio je da će izgraditi sustav koji će omogućiti korištenje vodika kao energenta u prijevozu za vrijeme nadolazećih Zimskih olimpijskih igara 2022. u Pekingu, a sustav će se nastaviti koristiti i nakon događanja.

Može se reći da je kamen zaglavnik politike koja će se u naredno vrijeme voditi“, rekao je Zeljko.

„Već dugi niz godina razvijamo rješenja u području vodikovih tehnologija. Odličan su način smanjenja problema s emisijama CO2. Dekarbonizacija globalne ekonomije jedan je od najvažnijih izazova s kojima se svijet suočava“, rekao je Miljavac.

„Vodik je uključen u Integrirani energetski i klimatski plan, kao jedan od najvažnijih planova za idućih deset godina i dio je zajedničke EU politike za dekarbonizaciju. EU planira niz opcija za financiranje vodikovih tehnologija. Uspostavlja se inovacijski fond za od 2020. do 2030., ali i mnogi operativni programi su tek u razradi“, načelnik Sektora za energetsku politiku i planiranje iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Vjekoslav Jukić.

Direktor Zagrebačkih otpadnih voda i predsjednik Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore Thomas Sichla također je istaknuo dekarbonizaciju kao jedan od važnih ciljeva i vodik kao energent za njegovo postizanje. Dopredsjednik Znanstvenog vijeća za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku HAZU Mladen Zeljko osvrnuo se na strategiju EU i ulogu vodika za koji se očekuje da bude jedan od temeljnih sastavnica za očuvanje klime. „Energetska gustoća vodika tri puta je veća od nafte.

„Grad Zagreb kao najveća lokalna jedinica u Hrvatskoj i koja ima veliku potrošnju energije kroz javne djelatnosti, javni prijevoz i zgradarstvo, ima pred sobom odgovornost da prati nove trendove“,rekla je pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu u Gradu Zagrebu Mirka Jozić, istaknuvši da se nada da će Zagreb u svom sustavu kroz projekt s Europskom komisijom za nekoliko godina imati sustav prijevoza na vodik i da će potrebne punionice za taj sustav biti ST prilika za hrvatske tvrtke.

U znak zahvalnosti za iznimno velik trud i angažman u zahtjevnim i nepredvidivim uvjetima koji su posljedica epidemije koronavirusa, dm je sve djelatnice i djelatnike nagradio dm darovnom karticom u iznosu od 1.650 kuna. „Okolnosti uzrokovane epidemijom koronavirusa utjecale su na naš svakodnevni život i rad. Naše kolegice i kolege svojim zalaganjem i predanošću omogućili su da dm ostane mjesto sigurne i ugodne kupnje. U ime cijele tvrtke, zahvaljujem im što i dalje pokazuju kako su zajedništvo i solidarnost najveća snaga dm-a. Trudit ćemo se i nadalje osigurati najvišu razinu zaštite zdravlja djelatnika i kupaca. Vjerujemo kako je odgovoran pristup, uz pridržavanje mjera i preporuka nadležnih institucija, jedini ispravan put“, izjavila je Ana Fostač-Krilčić, prokuristica i voditeljica resora Ljudskih resursa u dm-u. dm je u veljači krenuo s prvim mjerama prevencije širenja zaraze te zaštite zdravlja djelatnika i kupaca. Svi djelatnici upoznati su s načinima i oblicima prevencije te im je dm osigurao potrebnu opremu kako bi mjere primijenili na radnom mjestu. Na blagajne svih prodavaonica dm je postavio zaštitne pregrade od pleksiglasa, a za lakše pridržavanje preporuka i mjera, dm je kupcima osigurao besplatne maske za kupnju. Kontinuirano ulaganje u zadovoljstvo djelatnika među najvažnijim je odrednicama poslovanja dm-a. Uz iznadprosječna primanja, kao i brojne druge mogućnosti za profesionalni i osobni razvoj, dm je djelatnicima osigurao između ostalog i 10.000 kuna naknade za svako rođeno ili posvojeno dijete. Važnost kvalitetnog odnosa prema djelatnicima potvrđuje i nezavisno istraživanje portala MojPosao prema kojem je dm u Hrvatskoj sedam godina proglašen najboljim poslodavcem i 11 godina zaredom posloST davcem prvog izbora. www.suvremena.hr

Trgovina u vrijeme epidemije koronavirusa piše: Ivona Bačelić Grgić, dipl. oec.

Opći pregled stanja u trgovini na malo u prvih osam mjeseci 2020. godine

iše od pola godine, živimo sa svjetskom pandemijom koronavirusa, koju je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila 11. ožujka 2020. Svjetska pandemija, uključila je reakcije Vlada diljem svijeta koje su kroz različite mjere ograničenja tražile balans između zaštite zdravlja i očuvanja gospodarske aktivnosti. Tako je, i u Hrvatskoj postupno tijekom pandemije, a u cilju očuvanja zdravlja nacije, gospodarstvo poslovalo i posluje s određenim ograničenjima, pa tako i djelatnost trgovine. Ta ograničenja, konkretno za trgovinu, uvedena su 19. ožujka 2020., Odlukom o mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kultur34

Suvremena trgovina 5(45)

nih događanja, po čemu je slijedio i proljetni lockdown i ograničeno kretanje stanovništva uz propusnice. Slijedom poboljšanja epidemioloških uvjeta, Stožer je tijekom proljeća počeo s postupnim ublažavanjem mjera i to kroz faze. Tako je od 27. travnja omogućen rad svim poslovnih subjektima u trgovini, osim onima koji posluju u trgovačkim centrima, s iznimkom trgovina koji ondje rade cijelo vrijeme za trajanja posebnih mjera. U sljedećoj fazi popuštanja ograničenja, 11. svibnja, napokon je dopušten rad svih trgovačkih centara. Osim toga, Odlukom o radnom vremenu i načinu rada trgovina za vrijeme trajanja proglašenja epidemije bolesti COVID-a, Stožer civilne zaštite propisao je radno vrijeme trgovina kao i način rada trgovina.

Tako je, primjerice, kao privremena mjera bilo uvedeno i skraćeno radno vrijeme trgovina, obavezna stanka za dezinfekciju trgovina kao i neradna nedjelja i to od 27. travnja 2020., koja je onda ukinuta 26. svibnja 2020. Vlada je 14. ožujka 2020. godine donijela i Odluku o iznimnim mjerama kontrole cijena za određene proizvode, koja je imala za cilj sprječavanja negativnih učinaka promjene cijena i sprječavanje monopolističkog određivanja cijena tih proizvoda. Odluka se odnosila na subjekte koji obavljaju registriranu djelatnost proizvodnje i trgovine na području Republike Hrvatske. Predmetna odluka je izmijenjena krajem srpnja, slijedom normalizacije trgovinskih odnosa i ukidanja ograničenja, no i dalje je na snazi

za medicinske proizvode nužne za suzbijane virusa.

Prikaz prometa u trgovini na malo prema podacima DZS-a u I. - VIII. 2020.

Valja istaknuti stratešku ulogu koju je odigrala trgovina u vrijeme pandemije, pogotovo lockdowna, jer je u suradnji s proizvođačima/distributerima/prijevoznicima osigurala neometanu opskrbu stanovništva. Pandemija je dovela do poremećaja svjetskih trgovinskih tokova, ograničila ih na trenutke. Naime, još početkom godine očekivao se nastavak rasta na krilima rekordne 2019. godine kada je nakon 11 godina dosegnuta razina prometa u trgovini na malo iz 2008. godine. Još se početkom 2020. godine, bilježio rast prometa u trgovini na malo u Republici Hrvatskoj. Tako je u siječnju 2020. promet u trgovini na malo rastao prema podacima DZS-a za 6,2%, u veljači 4,9%. Pandemija koronavirusa izazvala je negativni domino efekt na ukupno gospodarstvo. Nisu svi podjednako bili pogođeni negativnim trendovima, ali je sve dotaklo, a među naj pogođenim djelatnostima su svakako: turizam i ugostiteljstvo, prijevoz i industrija događanja uključujući kulturu. Nakon spomenutog rasta prometa u trgovini na malo, još krajem veljače, nakon što je zabilježen prvi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj (25. veljače, importiran je iz Italije), dolazi do naznake stabilizacije potrošnje, ali i iz temelja izmijenjenih navika potrošača. Potrošači su na pandemiju reagirali i kroz smanjeni optimizam i očekivanja. Naglo izmijenjene navike potrošača ukazale su na nagli rast potražnje za takozvanim esencijalnim proizvodima (brašno, riža, šećer, ulje, kvasac, mlijeko…), higijenskim proizvodima uključujući sredstva za dezinfekciju, zaštitne maske, toaletni papir. Rezultat toga je izmijenjena potrošačka košarica. Za istaknuti je i podatak Ipsosa koji kaže da više od 60% potrošača, kad može, bira i kupuje domaće proizvode.

Izvor: DZS; Obrada; Sektor za trgovinu i financije HGK

Tako se u ožujku 2020. nakon gotovo 5,5 godina rasta prometa u trgovini na malo u kontinuitetu, tek su neki mjeseci bili iznimke, bilježi pad prometa prema podacima DZS-a za - 7%. Najveći pad dosada zabilježen je u travnju za vrijeme trajanja lockdowna i iznosio je -25,5%. Tijekom, nadolazećih mjeseci pad prometa u trgovini na malo, slijedom popuštanja ograničenja, ali i bolje nego očekivane turističke sezone tijekom srpnja i kolovoza, ipak je usporio pad. U turističkom je prometu od srpnja do kolovoza zabilježeno 5,2 milijuna dolazaka, što je 54 posto razine prometa 2019. te 39,8 milijuna noćenja, što je 62 posto razine prometa iz 2019. Turizam se nedvojbeno reflektira na ukupno gospodarstvo, tako velikim djelom i na trgovinu. Podaci Državnog Zavoda za statistiku pokazuju da je u prvih osam mjeseci promet u trgovini na malo realno pao za 6,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Isto tako, nominalni indeksi prometa od trgovine na malo po trgovačkim strukama u prvih osam mjeseci 2020. godine u odnosu na isto razdoblje 2019. bilježe pad u gotovo svim trgovačkim strukama, osim u struci Ljekarne, medicinski i ortopedski proizvodi, kozmetički i toaletni proizvodi gdje se bilježi rast od 6,4% kao i rast od 12%

u Trgovini na malo internetom ili poštom. Također, valja istaknuti i prisutni novi digitalni trend, odnosno kontinuirani rast online trgovine. Podaci Eurostata posljednjih godina i prije pandemije, pokazuju kontinuirani rast online trgovine. Tako i podaci za 2019. godinu ukazuju da je u Hrvatskoj od 80% svih korisnika interneta online kupovalo 45% kupaca, a gotovo polovica transakcija (45%) iznosila je 750 kuna. Primjerice, u istraživanjima Eurostata, tradicionalno su se do prije pandemije najviše online kanalima kupovala putovanja i smještaj (54% kupaca) i karte za zabavne sadržaje (41% kupaca), a sad upravo ti sektori bilježe najveći pad zbog ograničenog kretanja i ograničenja za okupljanja slijedom epidemiološke situacije. U pandemiji, se bilježi rast prodaje online putem sljedećih kategorija: odjeće i obuće, opreme za kućanstvo, elektroničke opreme, ali i hrane. Za kraj, ovog općeg pregleda stanja u trgovini na malo, valja istaknuti da živimo u izazovnim vremenima u jeku svjetske pandemije koronavirusa i svakako su pred trgovinom i u narednom razdoblju novi izazovi u skladu sa svim ograničenjima koja nosi pandemija kao i svepriST sutni proces digitalizacije.

praksa i očekivanja

15. konferencija o nabavi – Nabava za novo normalno pišu: Željka Martinović, Saponia d.d. Osijek izv. prof. dr. sc. Aleksandar Erceg, Ekonomski fakultet u Osijeku

d 21. do 22. listopada 2020. održana je 15. konferencija o nabavi pod nazivom Nabava za novo normalno u organizaciji Hrvatske udruge nabavne djelatnosti (HUND) i časopisa Lider. Kao što i samo ime konferencije govori Nabava za novo normalno konferencija je održana u „novom normalnom“ – online. Kao i svake godine konferencija je okupila veliki broj „posjetitelja“ povezanih s nabavom i upravljanjem nabavnim lancem s jedne strane te poznate govornike i prezentatore s druge strane Cilj konferencije bio je predstaviti horizont utjecaja promjena na nabavnu djelatnost. Konferencija je dala odgovore iz konkretnih primjera kako se prilagoditi no36

Suvremena trgovina 5(45)

na temu „Što je potrebno nabavi za tranziciju u novo normalno“ tijekom kojeg je prezentirao način odgovora na upravljanje lancem nabave tijekom trajanja pandemije. Rezultat aktivnosti bio je akcijski plan kojim je tvrtka AGCO Corporation nastojala i, prema njegovim riječima, uspjela izbjeći poremećaje u upravljanju lancem nabave, ali istovremeno su u tvrtki zaključili kako moraju i dalje raditi na aktivnostima kako bi kreirali „lanac nabave budućnosti“ koji će biti u mogućnosti odgovoriti na sve izazove u poslovanju. Na kraju je istaknuo da sve aktivnosti koje se poduzimaju moraju biti agilne, inovativne i elastične. vonastaloj situaciji i prvenstveno je bila namijenjena stručnjacima i specijalistima nabave, ali i članovima uprava i predsjednicima uprava koji će steći širi uvid u ovu stratešku funkciju. Prvi dan i samu konferenciju otvorila je Mirela Senica (IBM) predsjednica HUND-a koja je ukratko predstavila aktivnosti HUND-a kao i prethodne konferencije. Nakon toga Marina Lindič, predsjednica International Federation of Purchasing and Supply Chain Management (IFPSM) prezentirala je aktivnosti IFPSM kao i strategiju daljnjeg razvoja i pružanja podrške djelatnicima u nabavi i upravljanju lancima nabave. Josip Tomašević (AGCO Corporation) održao je izvrsno predavanje

Richard Beaumont (PeerPair) održao je predavanje na temu COVID-19: Ostavite ugovore po strani. S poremećenim lancima opskrbe, tvrtkama koje se bore za dobavu robe i nezadovoljstvom kupaca raste rizik, a iskušenje posezanja za ugovorima za rješavanje sporova je veliko. Stoga je istaknuto kako Covid-19 daje priliku da angažiramo komercijalne timove, dobavljače i dionike na redizajniranju opskrbnih lanaca i smanjenju rizika. Nabava može igrati vodeću ulogu u ovom procesu angažmana. U situaciji kad je poremećen lanac opskrbe, tvrtke traže način da dobiju potreban materijal za nastavak poslovanja i često dolaze u konflikte pokušavajući natjerati dobavljače da poštuju ugovore. Predavanjem je istaknuto da to nije pravi put – treba iskoristiti situaciju za grad-

nju boljih odnosa s dobavljačima, kroz iskrenu komunikaciju (što će se pokazati korisnim za buduće poslovanje) te kako je potrebno napraviti ugovore da budu živuća osnova za buduće poslovne odnose.

iz ove situacije, kako razvijati dobru komunikaciju s dobavljačima i unutar kuće, kako povećati učinkovitost u poslu bazirajući se na snage, a ne slabosti – Koncept oslanjanja na vlastite snage.

Ivan Marković (Hrvatska pošta) prezentirao je uslugu Paket 24 i način na koji ona doprinosi boljem upravljanju lancem nabave te olakšava poslovanje tvrtki. Predstavljeni su i pilot projekti koje je tvrtka počela uvoditi kako bi se što bolje nosila s novonastalom situacijom – dostavljanje paketa dronovima, ulaganje u vozni park (el. vozila), paketomati i sl.

Zlatko Bazianec (Deloitte) održao je predavanje naziva Upravljanje nabavnim rizicima te skraćivanje lanca nabave u doba COVID 19. Tijekom predavanja govorio je o tome koja su očekivanja i koja su tri glavna scenarija razvoja zdravstvene i ekonomske krize u mjesecima ispred nas, te kako će to utjecati na nabavne profesionalce i tvrtke u cjelosti. Dao je savjete kako se tvrtke mogu bolje nositi sa situacijom: (i) transparentni odnosi s dobavljačima; (ii) prioritet dati digitalizaciji i (iii) proširiti bazu dobavljača (alternative).

Prvi dan konferencije završio je Velimir Srića (Ekonomski fakultet u Zagrebu) održavši predavanje na temu Managing the Post-COVID World tijekom kojeg je prikazao svoje viđenje kako se svijet mijenja uslijed promjena koje se događaju u svijetu kao posljedica Covid-19 pandemije. U svom je predavanju dao zanimljive savjete i tezu da je kriza šansa da bismo otkrili nove vrijednosti („nema problema, ima izazova“). Drugi dan konferencije otvorila je Vesna Jungić Tišljar (Hemofarm) predavanjem na temu Nabava – nova normalnost. Predavanje je prikazalo kako iskoristiti najbolje

Zoran Cvijić (SAP Ariba) u predavanju na temu Moć networka istaknuo je da u današnjem izazovnom poslovnom okruženju, svaka tvrtka doživljava značajne poremećaje i kako izjavu „novo normalno“ trebamo preformulirati u „novo privremeno“. Kako nabavna djelatnost može izaći kao pobjednik iz krize? Predavanje je održao Richard Beaumont (Bromley Wood Associates) te se bazirao na tezi da se razlike

između vođa (leaders) i pratitelja (followers) u krizi produbljuju, no nabava dobiva novu šansu da se stvore nove vrijednosti. Fokus bi morao biti na ovladavanju nabavnim rizicima, boljem upravljanju i odnosima s dobavljačima, te stvaranju nove vrijednosti. U budućnosti bi se moglo težiti većoj automatizaciji nabave na operativnoj razini, te fokusiranje na strateškoj nabavi. Željko Ćurić (OK Consulting) održao je predavanje na temu Conflict management u modernoj nabavi. Istaknuo je da je konflikt u modernoj nabavi prirodno, unaprijed očekivano stanje koje omogućava pomak pri prepoznavanju, strateškom razmišljanju i taktičnoj izvedbi operativne komunikacije. Predavanjem je pojasnio koji su mogući izlazi iz svakog konflikta, te da je konflikt poželjno stanje u nabavi jer on postaje operativno polje djelovanja, te je upravljanje konfliktom ključni element realizacije u modernoj nabavi. Konferenciju je zaključila Mirela Senica (IBM) koja je istaknula kako je sama konferencije u „novom normalnom“ online dala odgovore na pitanja: Koji su najčešći rizici u nabavnom poslovanju uzrokovani virusom COVID-19? Kako odgovoriti na izazove? Što nabavni specijalisti trebaju učiniti za održavanje efikasnog poslovanja u doba „novo normalnoga“? Kako uhvatiti korak s vodećima? Za kraj je istaknula kako je novo normalno ipak novo privremeno te da će se sudionici konferencije ponovo vidjeti uživo 2021. godine na 16. konfeST renciji o nabavi. www.suvremena.hr

glas stručne javnosti

dr. sc. Damir Zorić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca

Postojeća rješenja na tržištu rada su zastarjela Rekorderi smo po broju ugovora na određeno vrijeme, a znanstvena istraživanja pokazuju da su fleksibilizacija i liberalizacija stalnih ugovora u drugim EU zemljama dovele do povećanja ukupne zaposlenosti. Zanimljivo je da u radnoj skupini za oporavak hrvatskoga gospodarstva nema nikoga iz realnog sektora i akademske zajednice – ističe čelnik HUP-a. 38

Suvremena trgovina 5(45)

glas stručne javnosti ST: Kako se HUP uključuje u program oporavka hrvatskoga gospodarstva? Zorić: Radnom skupinom Programa za oporavak hrvatskoga gospodarstva predsjeda premijer, a prvi nacrti Nacionalnog plana oporavka i otpornosti trebali bi biti gotovi do kraja listopada. U HUP-u ih još nismo vidjeli. Nažalost, u toj skupini nema nikoga iz realnog sektora i akademske zajednice. Od Vlade očekujemo jaču suradnju na strateškim dokumentima, da se u stručnim skupinama ne ograničavaju propisanim brojem sudionika, nego da iskoriste svo znanje koje im se daje na raspolaganje kako bi uspješno planirali i proveli buduće projekte intervencija i razvoja. ST: HUP ima jasne poglede na stanje na tržištu rada. Kakve promjene predviđa i predlaže? Zorić: Postojeći Zakon o radu ne prati potrebe i zahtjeve suvremenog doba i potrebno ga je mijenjati. Očekujemo da rad radnih skupina koje upravo pregovaraju o izmjenama ZOR-a bude konstruktivan i produktivan. Rad od kuće u Hrvatskoj i dalje nije reguliran na odgovarajući način pa HUP traži da se to pitanje zakonski uredi. Tehnologija je donijela nove mogućnosti i masovnija primjena tih mogućnosti u

vrijeme pandemijske krize samo je još više istaknula tu potrebu. Postojeća rješenja su zastarjela. Potrebna nam je i veća fleksibilnost u području ugovora na neodređeno vrijeme koji su pretjerano rigidni i ne dozvoljavaju jednostavno zapošljavanje nove radne snage. Rekorderi smo po broju ugovora na određeno vrijeme, a znanstvena istraživanja pokazuju da su fleksibilizacija i liberalizacija stalnih ugovora u drugim EU zemljama dovele do povećanja ukupne zaposlenosti. Istraživanje: http://www.ijf.hr/ upload/files/file/OP/53.pdf ST: HUP ‒ Udruga trgovine zatražila je uključenje u radne skupine po pitanju Zakona o trgovini (rad nedjeljom). Kakvi su stavovi HUP-a u tom pogledu? Zorić: HUP- Udruga trgovine je jedinstvenog stava da vrijeme krize uzrokovane pandemijom COVID-19 nije dobar trenutak za nametanje dodatnih ograničenja u radu trgovina, a to se odnosi i na rad nedjeljom. Trgovci su ionako suočeni sa smanjenom poslovnom aktivnosti te nemogućnosti planiranja i neizvjesnostima koje donosi ova kriza. Potencijalni gubitak radnih mjesta uzrokovan ovakvim odlukama dodatno bi produbio razmjere postojeće krize.

ST: Trgovinska politika na razini EU? Zorić: Europska unija želi osigurati poštenu i pravednu trgovinu u odnosu na treće zemlje. Novim zakonodavnim inicijativama EU-a želi se zaštititi europske proizvođače i poduzeća od potencijalne štete koja im se može nanijeti određenim trgovačkim praksama stranih subjekata. Čelnici EU-a više su puta ponovili da se protiv nepoštenih trgovačkih praksi treba boriti učinkovito i energično. Poslodavci i poslodavačke organizacije naglašavaju važnost održavanja otvorenosti u trgovinskoj i investicijskoj politici EU-a. Slobodna, otvorena i poštena trgovina temeljni su elementi u izgradnji otpornosti EU-a i u razvoju modela otvorene strateške autonomije. Pogotovo u ovom trenutku, kad radimo na oporavku našeg gospodarstva i društva od pandemije COVID-19, EU bi trebala nastaviti imati vodeću ulogu u borbi protiv protekcionizma u trgovini. Iako je još uvijek prerano za procjenu punog utjecaja pandemije COVID-19, očito je da dolazi do poremećaja u globalnim lancima vrijednosti. Trgovina je neraskidivo povezana s globalnim lancima vrijednosti i igra presudnu ulogu u oporavku gospodarstva u cjelini nakon pandemije, a posebice u poboljšanju otpornosti EU-a. To se može postići jačom suradnjom s našim trgovinST skim partnerima. S.S. www.suvremena.hr

glas stručne javnosti

Stare navike teško umiru: cash je kralj piše: dr. sc. Velimir Šonje Arhivanalitika

Pandemija je još jednom pokazala da stvari najčešće nisu onakve kakvima se čine. Načelo se može primijeniti i na uporabu gotovine.

riptovalute, digitalne valute (najavljuje se čak i digitalni euro-cash uz novčanice i kovanice), novi načini plaćanja od kojih neki zaobilaze do sad neprikosnovene banke, države u Skandinaviji koje promiču bezgotovinske načine plaćanja, a cash postupno izlazi iz upotrebe; dolaze nove generacije navikle na app-ove, a ne na cash. Ove teme privlače veliku pažnju masovnih medija, pa je lako steći dojam kako se sve rapidno mijenja, a stari oblici novca i načini plaćanja odlaze u povijest. Teško mi se sjetiti zablude veće od ove. Gotov novac (kune) u optjecaju u kolovozu 2019. u Hrvatskoj iznosio je 32,3 milijarde kuna, a u kolovozu 2020. 34,8 milijardi ili 7,5% više. BDP (čitaj: potreba za transakcijama) je u međuvremenu pao za 10ak posto, a turizam koji stvara veliku potražnju za gotovinom pao je oko 50%. To znači da omjer casha i BDP-a sada drastično raste. Ne radi se o novom trendu koji je potaknut koronom. Prije pet godina, u kolovozu 2015., u optjecaju se nalazilo 21,5 milijardi kuna casha. Porast je u pet godina iznosio oko 62% ili oko 10% u prosje40

Suvremena trgovina 5(45)

ku godišnje. Koliko ima industrija koje rastu po prosječnoj stopi od 10% godišnje? Pogriješit ćete ako pomislite kako je riječ o još jednom specifičnom hrvatskom fenomenu. Euro novčanica u optjecaju ima u vrijednosti oko 1,4 bilijuna, čemu treba pridodati i oko 30 milijardi eura kovanica. I iznos stalno raste, a rast je u korona-krizi ubrzan. Poznat je i slučaj najvećih ljubitelja casha na svijetu – Japanaca. Iako je riječ o tehnološki možda najnaprednijoj naciji, Japanci koriste relativno najviše casha na svijetu (mjereno odnosom casha u cirkulaciji izvan banaka i BDP-a). Katastrofa u Fukushimi 2011. pokazala je kako nije riječ o crnom novcu kojim se služe mafijaške Trijade kao što se ranije nagađalo. Nakon prolaska cunamija, poplavljenim područjem plutale su vreće prepune casha koje su isplivale iz podruma obiteljskih kuća. Umjesto da novac odnesu u banku, Japanci su akumulirali gotovinu „u madracima“, baš kao što smo i mi radili s njemačkim markama u bivšoj državi u vrijeme visoke inflacije. Kako u Japanu i širom svijeta nema inflacije, očito se radi o drugim razlozima. Kombinacija niskih kamat-

Ilustracija: Željko Badurina

nih stopa, rasta fizičke sigurnosti i razvoja osjećaja subjektivne nesigurnosti, uz starenje stanovništva mogu objasniti što se događa s cashom. Ako objašnjenje u nastavku ima smisla, onda bi se i niz drugih gospodarskih i financijskih fenomena mogao objasniti sličnim, kako to ekonomisti vole kazati – fundamentalnim faktorima. Starenje stanovništva, niske ili negativne kamatne stope, te razvoj subjektivnog osjećaja nesigurnosti mogli bi biti najuže povezani. Iako se za razvoj subjektivnog osjećaja nesigurnosti u objektivno sve sigurnijem svijetu često krive masovni mediji, njihovo pecanje klikova uvjetovano je ponašanjem (ustrašenih) konzumenata. Kako je publika u prosjeku sve starija i podložnija strahovima, očito je da starenje populacije može voditi prema afirmaciji straha kao prevladavajućeg osjećaja u javnosti. Niske kamatne stope dio su ista vrzina kola. Starenje i strah promiču potražnju za sigurnim utočištima, ne u fizičkom, nego u financijskom smislu. Bankovni depoziti, državne obveznice, takva se roba sve više traži što gura kamatne stope pre-

ma dolje. Središnje banke samo odgovaraju na tu situaciju gurajući sve više novca ljudima pod nos ne bi li ga ovi trošili ili ulagali, no ovi mrtvi-hladni odbijaju zaduživanje, trošenje i investiranje, akumuliraju sredstva iz opreza u najsigurnijim oblicima imovine. A kada kamatne stope padnu na nulu ili u minus, nije li bolje akumulirati cash? Kamatna stopa je nula, pa ako nema inflacije novac ne gubi kupovnu moć i ne treba ići u banku, plaćati naknade… Doduše, držanje većih količina casha je rizik. Tako dolazimo do četvrtog uzroka: svo to akumuliranje casha ne bi bilo moguće da svijet, suprotno prevladavajućem staračkom osjećaju, nije sve sigurnije mjesto. Fizička sigurnost je u prosjeku sve veća, barem je tako bilo do korone. Ako korona-kriza nešto promijeni i poveća stopu provalnih krađa (koja je samo od 2017. do 2018. u Hrvatskoj smanjena gotovo 20%), samo će doći do supstitucije casha depozitnim novcem koji će umjesto u kućnom madracu ležati na računu u banci. Takav trend već pratimo. Kunski depozitni novac kod banaka iznosio je 120 milijardi kuna potkraj kolovoza 2020., što je za oko 17% više nego u kolovozu 2019. A kriza je! Što znači da novac stoji, ne obrće se. Ljudi čuče na novcu kao koke. Jer ih je strah. Taj strah je jednim dijelom fundamentalan – povezan je s time što su ljudi u prosjeku ostarjeli. Drugim dijelom strah je prolazan – pod utjecajem korone. Znači li to da bi bujica novca mogla krenuti kad korona prođe? Neki se boje inflacije. Drugi smatraju da će umjerena inflacija nakon korone dobro doći. Međutim, meni se čini da nema nikoga tko može podići novčanu ustavu. Strah neće otići s koronom. Starenjem se skraćuju vremenski horizonti i afirmira oprez, pa bi čak i oni nepopravljivi optimisti, koji vjeruju da su starci sretniji, trebali malo raz-

misliti o mogućnosti da zreli ljudi racionalno sagledavaju (sve kraću) budućnost u kojoj vrebaju i neke nove očite opasnosti, poput one povezane s mirovinskim sustavima. Demografske promjene, nulte kamatne stope i političke gluposti naše mirovine čine upitnima, pa možda imamo dobar razlog za zabrinutost? Stoga i aktualne ideje s digitalnim cashom imaju ograničen domet. Moguće je, naime, da je netko zamislio digitalni cash kao supstitut za banknote i kovanice, pa kad se ljudi „navuku“ na digitalni cash koji će koristiti u appu središnje banke, onda će se pod krinkom raznih naknada moći de facto uvesti duboko negativne kamatne stope. Zamislite da umjesto odlaska na bankomat samo „spustite“ nešto digitalnog casha u HNB-ovu ili ECBovu aplikaciju za plaćanja tako što ćete taj cash kupiti 1:1 novcem sa svog bankovnog računa. Ali, što će vam digitalni cash kada već imate elektronski novac na svom računu? Zagonetka… osim ako netko nije naumio uništiti kartičare i dio prihoda banaka koji se uz to veže? Meni bi se doista isplatilo imati HNB/ECB-ov app s digitalnim cashom uz mali fee, ako bi me to riješilo potrebe da lamaćem karticama iznad onih čudnih POS uređaja koji se nezgrapno u neredu gnijezde na blagajnama kao golubovi na stolicama kafića na gradskim trgovima. Možda je netko doista zamislio da bi se mogla probiti takozvana donja nulta granica (engl. zero lower bound) koju postavlja cash, jer kao što smo rekli, čemu nositi novac u banku po negativnoj kamatnoj stopi (mi plaćamo banci za čuvanje vrijednosti umjesto ona nama) ako možemo „zaraditi“ nulu na banknotama? Ona bi se doista i mogla probiti u nekom malom dijelu postotka koji pokriva sve troškove banaka i kartičara, no to nije mnogo ako imate dosta novca. Međutim, ako ga nemate mnogo, digitalna

valuta središnjih banaka mogla bi biti zanimljiva alternativa. Recimo da imate mirovinu 2.500 kuna mjesečno. Koliki dio mirovine odlazi na troškove kao što su održavanje računa, naknade za platne transakcije, naknade kartičarima? Stvara li se na taj način poticaj za nastanak valute digitalnih siromaha čijom se ponudom središnje banke mogu pokazati kao dio mreže socijalne sigurnosti? Dakle, s jedne strane su ljudske potrebe koje mogu provocirati neočekivane odgovore, a s druge je judska snalažljivost koja ipak ograničava vlasti u njihovim zamislima provedbe velikih promjena „odozgo“. Naime, kada bi se appom središnje banke za digitalni cash doista pokušalo zamijeniti fizički cash, koji bi se eventualno čak i zabranio, došlo bi do tektonske promjene i erozije moći država. Prvo, veliki dio aktualnog casha nastavio bi cirkulirati desetljećima. Novčanice se zamjenjuju kada se istroše, no povijest bilježi desetljećima dugu cirkulaciju banknota većih nominalnih vrijednosti koje služe čuvanju vrijednosti. U izoliranim kurdskim enklavama još uvijek se povremeno pronalaze novčanice od stotinu američkih dolara stare 40, 50 i više godina. Banknota je dakle žilavija no što se obično misli. Drugo, ljudi bi u većoj mjeri počeli koristiti privatni novac poput kriptovaluta, a kriptopoduzetnici bi vrlo brzo mogli odgovoriti na potražnju za sigurnošću nuđenjem savršenijih stabilnih kriptovaluta (engl. stablecoins) od ovih sumnjivih koje se danas nalaze u ponudi. Zbog toga će promjene ići sporije no što entuzijastima izgleda. Ljudi, tj. potražnja za gotovinom, uvijek će svojim odlukama ograničavati zamisli vlasti o tome što bi sve mogli činiti s novcem. Ako malo bolje razmislimo, to znači da je novčarski sustav inherentno demokratska tvorevina. To je tema za jedan ST drugi tekst… www.suvremena.hr

glas stručne javnosti

Hrvatska

Kako prerasti u brzo rastuće gospodarstvo? piše: Tomislav Radoš, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore

Nacionalna politika treba prepoznati digitalizaciju, jer ona nije pitanje izbora, već vremena. Trebamo iskoristiti priliku koju Europska unija nudi kroz program Digitalna Europa. Moramo povećati ulaganja u istraživanje i razvoj, gdje smo ispod europskoga prosjeka, kako bismo bili konkurentniji i kako bismo se mogli integrirati u globalne lance vrijednosti.

ada govorimo o Hrvatskoj 4.0, govorimo o željenom smjeru razvoja i budućnosti hrvatskoga društva

Suvremena trgovina 5(45)

i gospodarstva, gdje inovativne tehnologije i rješenja pružaju odgovore na suvremene izazove. Govorimo o unaprjeđenju obrazova-

nja i boljoj pripremi za potrebe modernoga tržišta rada u kontekstu robotizacije, automatizacije i digitalizacije. Sve su to karakteristike

brzorastućih gospodarstava, u čijem se društvu želimo naći. Nacionalna politika treba prepoznati digitalizaciju, jer ona nije pitanje izbora, već vremena. Trebamo iskoristiti priliku koju Europska unija nudi kroz program Digitalna Europa. Moramo povećati ulaganja u istraživanje i razvoj, gdje smo ispod europskoga prosjeka, kako bismo bili konkurentniji i kako bismo se mogli integrirati u globalne lance vrijednosti. Projekt Digitalna komora Takve važne i korjenite primjene zahtijevaju da prvo promijenimo sebe, a onda krenemo djelovati na okolinu. Prepoznajući bit digitalizacije, HGK je uspješno implementirala projekt Digitalna komora, financiran EU sredstvima. Tim projektom omogućili smo kvalitetniju i optimalniju komunikaciju Komore, kako s tvrtkama članicama, tako i interno.

Nužno je osvijestiti da govorimo o jednoj sasvim novoj paradigmi i sveobuhvatnom alatu za konkurentnost, koji prodire u sve pore gospodarstva i društva. Razvoj i korištenje tehnologije te potrebe tržišta, postavili su digitalizaciju kao imperativ u većini poslova bez obzira na djelatnost. To znači da će utjecati i već značajno utječe na privlačenje investicija, nova zapošljavanja i rast konkurentnosti. Promjene poslovne paradigme Isto tako, promjene koje sa sobom donosi Industrija 4.0 ne povezuju se samo s proizvodnim procesom i praćenjem životnoga vijeka proizvoda uz pomoć digitalnih tehnologija. Direktno utječu na promjenu poslovne paradigme, te načina rada i kvalifikacija koje se traže od radnika. Radi se o rješenjima koja nisu samo prisutna u industrijskoj proizvod-

nji, nego se primjenjuju i u zgradarstvu, energetici, logistici, transportu i skladištenju, a nužna su i u javnoj upravi. Po uzoru na industriju 4.0 pojavljuje se i pojam energetike 4.0 koji se najlakše može predočiti kroz tzv. četiri D: digitalizacija, dekarbonizacija, decentralizacija i demokratizacija. Digitalizacija je stoga danas egzistencijalna osobina organizacije budućnosti koja podrazumijeva brže, pristupačnije i jednostavnije poslovanje. No, većina tvrtki nema strategiju kako poslovanje prilagoditi industriji 4.0 i ne prepoznaje je kao alat za bolju konkurentnost. Troškovi same transformacije i unapređenja ljudskih potencijala neke su od prepreka za provedbu. Isto tako, njezin uspjeh, kako u javnom, tako i u privatnom sektoru, ovisi prvenstveno o ljudima i organizacijskoj kulturi. To je stanje svijesti kojemu trebamo težiti i to je preST duvjet za naš daljnji razvoj.

NKSInst – instant brza plaćanja u PBZ-u

rivredna banka Zagreb d.d., članica Intesa Sanpaolo Grupe, predvodnik je u primjeni novih tehnologija na tržištu te je kontinuirano usmjerena na razvoj novih, inovativnih proizvoda i usluga u skladu s globalnim trendovima i standardima. Banka se uspješno certificirala za primjenu NKSInst novog platnog sustava u Republici Hrvatskoj i osigurala sve potrebne preduvjete kako bi svojim klijentima omogućili provođenje međubankovnih instant plaćanja. Tako je PBZ među prvima od banaka uvela novu uslugu Instant plaćanja u kunama, koja je u punoj produkciji od 29. listopada 2020. Nova usluga Instant plaćanja omogućuje svim klijentima PBZ-a, građanima i pravnim osobama brzu

i efikasnu uslugu zadavanja i izvršenja naloga za Instant plaćanja u kunama na transakcijski račun u drugoj banci u RH putem svih kanala banke – u PBZ poslovnici, PBZ digitalnim bankarstvom – mobilna i internetska verzija, PBZCOM@ NET, mPBZCOM, InBiz, servisa eplaćanja Fine. U najviše 10 sekundi sredstva će biti doznačena primatelju Instant naloga bez obzira u kojoj banci u RH ima otvoren transakcijski račun uz nužan preduvjet da su banka platitelja i banka primatelja plaćanja sudionica novouspostavljenog NKSInst platnog sustava, a za sada su sudionici PBZ, HPB i Partner banka te se uskoro očekuju i druge banke. Upravitelj NKSInst platnog sustava je Financijska agencija.

Prednosti Instant plaćanja: • dostupnost usluge 24/7/365 – izvršenje transakcije bilo koji dan u godini, 24 sata na dan, neovisno radi li se o radnom ili neradnom danu • brzina – izvršenje transakcije i raspoloživost sredstava na računu primatelja u roku od najviše 10 sekundi • pristup usluzi s bilo kojeg mjesta – mogućnost zadavanja Instant naloga za plaćanje digitalnim kanalima (PBZ digitalnim bankarstvom – mobilna i internetska verzija) te u PBZ poslovnicama • maksimalan iznos transakcije – do iznosa od 100.000 kuna po transakciji. Isprobajte najbrže plaćanje putem ST NKSInst platnog sustava. www.suvremena.hr

logistika

Lanci vrijednosti doživljavaju ozbiljne promjene Posljednjih desetljeća lanci vrijednosti širili su se i postajali sve složeniji ovisno o tome kako su se kompanije širile po svijetu u potrazi za povoljnijim uvjetima i maržama. Od 2000. godine vrijednost intermedijarne robe kojom se trguje na globalnoj razini utrostručila se na više od 10 bilijuna dolara godišnje. Tvrtke koje su uspješno implementirale mršavi, globalni model proizvodnje, postigle su poboljšanja u pokazateljima kao što su razina zaliha, pravovremene isporuke i kraće vrijeme isporuke. Poremećaji – redovita pojava U McKinseyjevom istraživanju rukovoditelja opskrbnih lanaca (provedenom u svibnju 2020.), ogromnih 93 posto izjavilo je da planiraju poduzeti korake kako bi povećali otpornost svojih lanaca opskrbe, uključujući i njihovo regionaliziranje. Međutim, ti su odabiri operativnog modela ponekad doveli do nenamjernih posljedica ako nisu kalibrirani za izloženost riziku. 44

Suvremena trgovina 5(45)

Zamršene proizvodne mreže dizajnirane su za učinkovitost, troškove i blizinu tržišta, ali ne nužno i za transparentnost ili otpornost. Sada djeluju u svijetu u kojem su poremećaji redovita pojava. U prosjeku u industrijama, tvrtke mogu očekivati da će se svake 3,7 godine događati prekidi u lancu opskrbe u trajanju od mjesec dana ili dulje, a najteži događaji imaju veliki financijski danak.

Rizici i šokovi Rizik s kojim se suočava bilo koji određeni trgovački lanac vrijednosti odražava njegovu razinu izloženosti različitim vrstama šokova, plus osnovne ranjivosti određene tvrtke ili lanca vrijednosti u cjelini. Novo istraživanje McKinsey Global instituta istražuje čin uspostavljanja ravnoteže s kojim se suočavaju mnoge tvrtke u lancima vrijednosti proizvoda koji proizvode robu

dok nastoje riješiti rizik - a to nisu poslovni izazovi, već šokovi poput financijskih kriza, terorizma, ekstremnih vremenskih prilika i da, pandemije. Danas tehnologija izaziva stare pretpostavke da se otpornost može kupiti samo uz cijenu učinkovitosti. Najnoviji napredak nudi nova rješenja za pokretanje scenarija, nadzor mnogih slojeva dobavljačkih mreža, ubrzavanje vremena odziva, pa čak i promjenu ekonomičnosti proizvodnje. Neke će proizvodne tvrtke bez sumnje koristiti ove alate i osmisliti druge strategije kako bi izašle na drugu stranu pandemije kao okretnije i inovativnije organizacije. Pandemija COVID donijela je najveći i najširi šok lancu vrijednosti u posljednje vrijeme. Ali to je samo najnoviji u nizu poremećaja. U 2011., veliki zemljotres i tsunami u Japanu, ugasili su tvornice koje proizvode elektroničke komponente za automobile, zaustavljajući montažne linije širom svijeta. Katastrofa je također uništila najboljeg svjetskog proizvođača naprednih silicijskih rezina, na koje se oslanjaju tvrtke za proizvodnju poluvodiča. Nekoliko mjeseci kasnije poplavljene su tvornice na Tajlandu koje su proizvele otprilike četvrtinu tvrdih diskova u svijetu, ostavljajući proizvođače osobnih računala u nepovoljnom položaju. U 2017. uragan Harvey, oluja kategorije 4, razbio se u Teksasu i Luizijani. Uništili su neke od najvećih američkih rafinerija nafte i petrokemijskih postrojenja, stvarajući nedostatak ključne plastike i smola za niz industrija. Učestalost i veličina šokova Promjene u okruženju i u globalnoj ekonomiji povećavaju učestalost i veličinu šokova. Četrdeset vremenskih katastrofa u 2019. uzrokovalo je štetu veću od milijardu dolara svake godine, a posljednjih godina ekonomska cestarina uzro-

kovana najekstremnijim događajima je u porastu. • Kako se novi multipolarni svijet oblikuje, vidimo sve više trgovinskih sporova, više carina i širu geopolitičku neizvjesnost. Udio globalne trgovine proveden sa zemljama koje su se u donjoj polovici svijeta svrstale u političku stabilnost, prema procjeni Svjetske banke, porastao je sa 16 posto u 2000. na 29 posto u 2018. Baš kao što je rečeno, gotovo 80 posto trgovine uključuje nacije s opadajućim rezultatima političke stabilnosti. • Povećana ovisnost o digitalnim sustavima povećava izloženost širokom rasponu cybernapada; samo se broj novih inačica ransomware-a udvostručio od 2018. do 2019. • Međusobno povezani lanci opskrbe i globalni protoci podataka, financija i ljudi nude više „površine“ kako bi rizik mogao prodirati, a efekti valova mogu brzo putovati kroz ove mrežne strukture. Četiri kategorije šokova Ova analiza otkriva četiri široke kategorije šokova. Katastrofe su povijesno izvanredni događaji koji uzrokuju gubitke u milijunima dolara. Neki su predvidivi i imaju relativno dugo vrijeme trajanja, a drugi su nepredviđeni. Veći obrasci i vjerojatnosti mogu voditi opću spremnost; na primjer, uraganski udari u Meksičkom zaljevu svake godine. Ali manifestacija određenog događaja može pogoditi s malo i nimalo upozorenja. To uključuje neke katastrofe koje je svijet do danas izbjegavao, poput cyber-napada na temeljne globalne sustave. Smetnje su ozbiljni i skupi događaji, iako u manjem obimu od katastrofa. Oni se također mogu podijeliti na one koji unaprijed najavljuju dolazak (poput nedavnih trgovinskih sporova između SAD-

a i Kine i izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije) i na neočekivane događaje poput krađe podataka, opoziva proizvoda, poremećaja u logistici i industrijske nesreće. Kvarovi ne uzrokuju iste kumulativne ekonomske posljedice kao katastrofe. Tvrtke su uglavnom usredotočene na upravljanje vrstama šokova s kojima se najčešće susreću, a koje mi klasificiramo kao “nepredviđene poremećaje”. Neki drugi šokovi, poput trgovinskih sporova, punili su naslove posljednjih godina i, kao rezultat toga, tvrtke su ih počele uvrštavati u svoje planiranje. Ali druge vrste šokova, koji se događaju rjeđe, mogu nanijeti veće gubitke i također trebaju biti u fokusu tvrtki. Pandemija COVID-19 podsjetnik je da rijetki mogu preživjeti - ali to su stvarni događaji koje kompanije trebaju uzeti u obzir pri donošenju odluka. Konkretne vrste šokova Anketa je obuhvatila desetak stručnjaka iz četiri industrije (automowww.suvremena.hr

logistika bilska industrija, farmacija, zrakoplovstvo, te računala i elektronika) kako bismo razumjeli koliko se često javljaju. Ispitanici navode da su njihove industrije u prosjeku doživjele materijalne poremećaje u trajanju od mjesec dana ili duže svakih 3,7 godina. Kraći poremećaji događaju se još češće. Analizom su također obuhvaćena 23 industrijska lanca vrijednosti da bismo procijenili njihovu izloženost specifičnim vrstama šokova. Izloženost različitim vrstama šokova jako se razlikuje po lancu vrijednosti. Na primjer, zrakoplovna i poluvodička podložna su cyber napadima i trgovinskim sporovima zbog visoke razine digitalizacije, istraživanja i razvoja, intenziteta kapitala i izloženosti digitalnim protocima podataka. Međutim, oba lanca vrijednosti imaju relativno malu izloženost klimatskim događajima koje smo ovdje procijenili (toplotni udari i poplave) zbog prirode njihove proizvodnje. Konkretne vrste šokova vjerojatnije će dodirnuti neke druge industrije. Na primjer, pandemije imaju veliki utjecaj na radno jednostavnije vrijednosne lance. Pored toga, ovo je jedina vrsta šoka za koju procjenjujemo učinke na potražnju i ponudu. Kao što vidimo u trenutnoj krizi, potražnja je pala za nebitnom robom i putovanjima, pogađajući tvrtke koje se bave odjećom, naftnim proizvodima i zrakoplovstvom. Suprotno tome, iako su na proizvodnju utjecali lanci vrijednosti poput poljoprivrede, hrane i pića, oni su i dalje imali snažnu potražnju zbog osnovne prirode svojih proizvoda. Općenito, toplinski udar vjerovatno će pogoditi radne lance vrijednosti (i neke lance vrijednosti koji zahtijevaju resurse) zbog relativno velike ovisnosti o ručnom radu ili radu na otvorenom. Možda je iznenađujuće da su ti isti lanci vrijednosti relativno manje podložni trgovinskim sporovima, koji su sve više fokusirani na lance vrijedno46

Suvremena trgovina 5(45)

sti s visokim stupnjem intenziteta znanja i industrija velike vrijednosti. Općenito, lanci vrijednosti kojima se trguje, u odnosu na njihov izlaz, više su izloženi nego oni sa nižim intenzitetom trgovine. Neki od njih uključuju lance vrijednosti koje države najviše traže: komunikacijsku opremu, računala i elektroniku te poluvodiče i komponente. Ovi lanci vrijednosti dodatno se razlikuju po tome što su visoko vrijedni i relativno koncentrirani, što naglašava potencijalne rizike za globalno gospodarstvo. Lanac vrijednosti koji teško trguje, poput odjeće, vrlo je izložen riziku od pandemije, toplotnom udaru (zbog oslanjanja na rad) i riziku od poplave. Suprotno tome, lanci vrijednosti koji uključuju staklo i cement, hranu i piće, gumu i plastiku i gotove metale, imaju znatno manju izloženost šokovima; njima se manje trguje i regionalno su orijentirani lanci vrijednosti. Sve u svemu, pet lanaca vrijednosti koji su najviše izloženi našem procijenjenom skupu od šest šokova zajedno generiraju 4,4 trilijuna dolara godišnjeg izvoza, ili otprilike četvrtinu globalne trgovine robom (predvođenom naftnim proizvodima, koji zauzimaju treće mjesto, s izvozom u iznosu od 2,4 bilijuna dolara). Pet najmanje izloženih lanaca vrijednosti izvoza iznosi 2,6 bilijuna dolara. Od pet izloženih lanaca vrijednosti odjeća čini najveći udio zaposlenih, s najmanje 25 milijuna radnih mjesta na globalnoj razini, prema Međunarodnoj organizaciji rada. Nema imunih Čak ni lanci vrijednosti s ograničenom izloženošću svim vrstama šokova koje smo procijenili nisu imuni na njih. Unatoč nedavnim naslovima, otkrivamo da su farmaceutski proizvodi relativno manje izloženi od većine ostalih industrija. Ali industriju je poremetio uragan koji je pogodio Portoriko, a cyber-napadi

sve su im veća briga. U budućnosti industrija može biti izložena većim trgovinskim napetostima, kao i regulatornim i političkim pomacima ako vlade poduzmu mjere s ciljem zaštite javnog zdravlja. Industrija hrane i pića i poljoprivreda imaju relativno malu izloženost, budući da su globalno rasuti. Ipak, ti lanci vrijednosti izloženi su klimatskim stresovima koji će vjerojatno s vremenom rasti. Osim što će poremetiti živote i sredstva za život milijuna, to bi moglo uzrokovati da industrije postanu više ovisne o trgovini ili će biti prisiljene na skupe prilagodbe. Čini se da šokovi neizbježno iskorištavaju slabe točke u širim lancima vrijednosti i određenim tvrtkama. Operacije opskrbnog lanca mogu biti izvor ranjivosti ili otpornosti, ovisno o njegovoj učinkovitosti u praćenju rizika, provedbi strategija ublažavanja i uspostavljanju planova kontinuiteta poslovanja. Neke od tih ranjivosti svojstvene su određenim industrijiama; na primjer, pokvarljivost hrane i poljoprivrednih proizvoda znači da su povezani lanci vrijednosti vrlo ranjivi na kašnjenje isporuke i kvarenje. Industrije s nepredvidivom, sezonskom i cikličkom potražnjom također se suočavaju s posebnim izazovima. Proizvođači elektronike moraju se prilagoditi relativno kratkim životnim ciklusima proizvoda i ne mogu si priuštiti da propuste priliku kod potrošača tijekom dana praznika. Ostale ranjivosti posljedica su namjernih odluka, poput količine zaliha koje je tvrtka odabrala imati, složenosti svog portfelja proizvoda, broja jedinstvenih SKU-a u svom lancu opskrbe i količine duga ili osiguranja koje plaća. Promjena ovih odluke mogu smanjiti – ili povećati – ranjivost na šokove. Na osnovu studije McKinsey priredio AG

KLUB vjernosti

SAMO NAJBOLJE

POGODNOSTI ZA ČLANOVE PEVEX KLUBA! Saznaj više na pevex.hr

logistika

Uspješno održana 20. međunarodna znanstvena konferencija Business Logistics in Modern Management 20. međunarodna znanstvena konferencija Business Logistics in Modern Management uspješno je organizirana i održana od 7. do 9. listopada 2020. godine, u organizaciji Ekonomskog fakulteta u Osijeku, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, te uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske. U skladu sa situacijom uzrokovanom epidemijom koronavirusom, većina programa ovogodišnje konferencije održana je u online okruženju. Za konferenciju je bilo prijavljeno 33 sažetaka i radova, a njih 23 je i zadovoljilo uvjete za prezentiranje i objavljivanje. Prihvaćeni radovi djela su 52 autora iz 9 zemalja Europe - Češke, Hrvatske, Mađarske, Poljske, Rusije, Slovačke, Slovenije, Srbije i Turske. Osim toga, i nekoliko znanstvenika iz Litve prezentiralo je svoje radove. Čak 31 znanstvenik iz Bosne i Hercego48

Suvremena trgovina 5(45)

vine, Češke, Hrvatske, Mađarske, Poljske, Slovačke, Slovenije i Srbije dalo je svoj snažan doprinos kvaliteti konferencije kroz poticajne i kvalitetne recenzije radova. Zbornik radova (Proceedings of 20 th International Scientific Conference Business Logistics in Modern Management) od 2008. godine referiran je u međunarodnim bazama podataka EconPapers, IDEA i Repec, a zbornici konferencija od 2015. do 2019. godine uvršteni su u najprestižniju svjetsku znanstvenu bazu podataka Web of Science, točnije u njihov Conference Proceedings Citation Indeks - Social Science & Humanities (dio Web of Science Core Collection). Ovogodišnji radovi konferencije grupirani su u 6 poglavlja koja su se bavila sljedećim područjima: Transport, Razvoj teorije u logistici i opskrbnim lancima, Analiza rizika i efikasnosti u opskrbnim lan-

cima, Logistika distribucije, Zelena i urbana logistika te ICT u logistici. Konferencija je započela pozvanim predavanjem uvaženog keynote speakera dr. Arkadiusza Kawe, direktora Istraživačke mreže Łukasiewicz – Instituta za logistiku i skladištenje u Poznanu, Poljska. Dr. Kawa održao je vrlo zanimljivo i aktualno predavanje na temu „Kako osvojiti e-trgovinu pomoću e-logistike!“. Iako je jubilarna 20. BLMM konferencija održana u nešto skromnijem izdanju, i organizatori i sudionici sretni su što se tradicija i visoka razina konferencije nastavila i u ovim izazovnim vremenima. Svi se nadaju kako će iduća 21. konferencija ponovno biti održana na EFOS-u u Osijeku! Više o samoj konferenciji, kao i cjelokupni Zbornik može se pronaći na web stranici konferencije www. ST blmm-conference.com.

N A L

DOBRODOŠLI U KLUB

UČ

FASHION SPORT HOME

Skrojili smo

NAJVECI KLUB VJERNOSTI ZA MODU, SPORT I KUCANSKI TEKSTIL

Povezali smo

PREKO 30 BRENDOVA

U vise od

160 PRODAVAONICA

Dođite po svoju Brands&Trends karticu u bilo koju prodavaonicu: https://www.tekstilpromet.hr/prodajna-mjesta

digitalna ekonomija

Uspjeh dolazi iznutra pripremio: mr. sc. Branko Pavlović

Alica pita Mačku kamo vodi neki put. „To ovisi o tome kamo želiš stići“, mudro odgovara Mačka, „Tek ako znaš kuda ideš, ima smisla izabrati puteve koji će te tamo dovesti. Ako ne znaš, svaki put je dobar“. Alica u zemlji čudesa Lewis Carroll

anas je glavno pitanje svake tvrtke kako biti dovoljno agilan, kako bi se mogli predvidjeti različiti snenariji, primjerice, utjecaj digitalne transformacije ili Covid 19, na prihode, maržu ili troškove poslovanja i to kako će ovo ukruženje utjecati na tvrtkinu dugoročnu profitabilnost – dakle, uspjeh tvrtke. Uspjeh bilo kojeg sustava, bilo koje tvrtke, bilo da se radi o mikro ili makro sustavu, bilo da se radi o jednom ljudskom biću, obitelji ili društvu, može se predvidjeti pomoću jednog i samo jednog čimbenika: odnosa vanjske integracije prema unutarnjoj dezintegraciji. Vanjsaka integracija je zbroj resursa koje tvrtka ulaže u indentifikaciju i zadovoljavanje potreba kupaca i potrošača, te pronalaženje promjenjlivih prilika i sposobnosti tvrtke da ih zadovolji na profitabilan način. Povezano planira50

Suvremena trgovina 5(45)

nje (izašlo iz straterškog planiranja) i marketing izvršavaju tu zadaću. Unutarnja dezintegracija predstavlja razinu izgubljene energije u organizaciji /tvrtki/ i jeste funkcija uzajamnog povjerenja i poštovanja. Ako postoji malo ili nimalo uzajamnog povjerenja i poštovanja, razina energije potrošene na unutarnju dezintegraciju vrlo je visoka. Razbacuje se na glasine, optuživanja, međusobno optuživanje i kritiziranje i destruktivne konflikte. Ako ljudi nemaju dovoljno poštovanja i povjerenja u sebe same, razdiru ih unutarnji konflikti. Najveći dio njihove psihološke energije odlazi na bavljenje problemima čiji korjen je u nedovoljnom poštovanju i povjerenju u sebe same. „Poštovanje vlastite ranjivosti, slabosti i vjera da ćete na kraju pronaći pravo rješenjeje su tajna uspjeha. Uspjeh nije ishodište već uvijet vašeg putovanja“,

kaže dr.sc. Isak Adizes, Adizes institut. No, usredotočimo se na slijedeću razinu ljudi koji znaju tko su, tko nisu i svu energiju mogu usmjeriti na karijeru i uspjeh tvrtke, ali u njihovoj tvrtki ne postoji kultura uzajamnog povjerenja i poštovanja. Tu marketing vodi bitku s prodajom, proizvodnja vodi bitku s inžinjeringom, računovodstvo vodi bitku sa svima. U takovim uvjetima zaposlenici mogu samo reći „Dođite sutra, danas smo iscrpljeni“. No, tvrtka je razvila, a to je temeljni zadatak sustavskih lidera, i njegovala uzajamno povjerenje i poštovanje, ali posluje u društvu kojim vladaju korupcija, nerazumjevanje, sustavi lako ćemo, netolerantnost, pesimizam i td . Da li ta tvrtka može biti konkurentna u svjetskim okvirima (okvirima EU tržišta)? Na što odlazi energija date zemlje? Koliko energije preostane ako se sindika-

povezano planiranje mora zadovoljiti, najbolja su potpora za informirane odluke: produktivnost i brzina. Taj način planiranja primjenjuje se u svim aspektima poslovanja, od financija, planiranja prodaje i opskrbnog lanca, marketinga, do upravljanja ljudskim potencijalima i talentima u tvrtkama. Povezanim pleniranjem ruše se zastarjele barijere kako bi se smanjila neučinkovitost korporativnog i operativnog planiranja. Izvor: I. Adizes, Adizes institut California

ti svađaju s upravama, itd? Sve ovo ukazuje da uspjeh dolazi iznutra. Preveliki broj tvrtki brine isključivo o strateškom planiranju i o tome kako će pobjediti svoje konkurente. One su kao univerzum - šire se na marginama, dok se urušavaju u centru. Uspjeh dolazi iznutra. Ako smo jaki iznutra možemo se boriti sa svakim problemom koji dolazi izvana i pretvaramo ga u priliku. Ako smo iznutra slabi, onda ćemo u svakoj prilici koja dolazi izvana vidjeti problem. Način da se unaprijede rezultati, ostvari uspjeh tvrtki, nije u promjeni strategije već u promjeni unutarnjeg okruženja. Kad jednom tvrtka promjeni unutarnje okruženje, prava strategija i pravac uspjeha lakše će se pojaviti. Bez zdravog unutarnjeg okruženja čak i najbolja strategija provest će se s poteškoćama. Stoga je vrlo značajna uloga i zadaća lidera, a posebno sustavskih lidera, kako bi se ostvarili očekivani rezultati, odnosno uspješno plovilo silama i haridbama ovog olujnog oceana uzburkanog Covidom 19, globalizacijom, (dez)integracijom, digitalizacijom, itd. Svi bi htjeli promjene kako bi ostvarili uspjeh, no malo ih provodi. Prema istraživanjima, više od 80% poslovnih lidera tvrtki smatra da su pravodobne promjene planova (čitaj: usklađivanje kursa plovidbe) iznimno važne, no prema njihovim uvidima čak se 70% planiranih pro-

mjena ne uvode. Neki od glavnih razloga jesu manjak usklađivanja prioriteta u organizaciji, otežana suradnja tijekom postupaka planiranja, nedovoljna transparentost u tvrtki, te upotreba neodgovarajučih programskih alata - jednom rječu u PROMJENI UNUTARNJEG OKRUŽENJA. Strateško i kontinurano planiranje, jedna je od najvažnijih komponenata svakodnevnog poslovanja tvrtki. U današnjim ekonomskim (ne)prilikama situacija na tržištu takva je da su promjene brze i česte, stoga si tvrtke više ne mogu priuštiti luksuz dugotrajnog testiranja i primjene novih inicijativa. Tvrtke imaju isti cilj: biti agilne i brzo reagirati na nestabilnost tržišta i promjenjive zahtjeve potrošača, pogotovo u trenutačnoj kriznoj situaciji koja se javlja ili će se pojaviti u gotovo svim segmentima na tržištu. Zbog toga se odluke moraju donositi brzo i efikasno. U takovim uvjetima pred liderima i menađerima tvrtki je alat „planiranje novog doba“ - POVEZANO PLANIRANJE. Povezano planiranje tvrtkama omogućuje bolji uvid u poslovanje, poboljšava produktivnost, smanjuje vrijeme ciklusa planiranja te daje bolje informacije za odlučivanje. Pristupom povezanog planiranja omogućuje se povezivanje podataka, ljudi i planova u tvrtki. Dvije ključne potrebe koje

Povezano planiranje tvrtkama omogućuje jedinstvenu sinergiju i povezivanje planova, zaposlenika i podatka kojima se koriste. Dakle, ono je čvrst alat u rukama lidera posebno sustavskih lidera, jer se suradnja među odjelima ostvaruje neometanim i transparentim protokom informacija. U današnjem poslovnom svijetu izazov je držati tim „na istoj strani“ (zadaća sustavskih lidera). Zato se tvrtke sve više oslanjaju na tehnologiju i suvremena rješenja. No, jasno je da tehnologija nije jedini uvijet za ostvarenje dobre suradnje među zaposlenicima. Stoga se postavlja pitanje kako postići adekvatnu razinu zajedničkog planiranja osim korištenjem adekvatne platforme i kreiranjem „optimalnih“ tehničkih uvjeta. Ključ svega jest provesti kulturnu promjenu u tvrtki - PROMJENU UNUTARNJEG OKRUŽENJA. Naime da bi se zaposlenici zaista povezali i poslovno surađivali i da bi se relevantne informacije pravodobno dijelile, treba redefinirati postojeće procese i odnose – dakle, provesti PROMJENU UNUTARNJEG OKRUŽENJA. Glavnu ulogu u tome imaju manageri i lideri – SUSTAVSKI LIDERI – tvrtke koji primjerom trebaju voditi svoje timove i tako ih motivirati za promjenu. Samo će tako tvrtke moći odgovoriti zadatku i znati koji je pravi put, odnosno, uvijek će moći ne samo odgovoriti na pitanja: zašto, kako, tko, gdje, kada i koliko, već uspješno ST djelovati. www.suvremena.hr

digitalna ekonomija

Digitalna transformacija u Hrvatskoj 2020 – Hrvatski digitalni indeks 1. Digitalna transformacija u Hrvatskoj 2020 I ove je godine provedeno istraživanje o digitalnoj transformaciji u Hrvatskoj, Hrvatski digitalni indeks, čiji je cilj bio dobiti uvid u stanje digitalne transformacije hrvatskog gospodarstva. Indeks analizira spremnost hrvatskog gospodarstva na suočavanje s izazovima uslijed ubrzanog rasta i razvoja digitalnih tehnologija. Podaci za HDI prikupljeni su od 300 hrvatskih poduzeća iz različitih gospodarskih sektora, a ciljni ispitanici bile su osobe strateški

odgovorne za digitalne procese u poduzećima. Struktura ispitanika prikazana je na grafici 1. Odgovori ispitanika grupirali su se u tri ključna područja digitalne transformacije, te područje vezano uz utjecaj COVID krize na poslovanje poduzeća (grafika 2). U odnosu na prošlu godinu, dodano je poglavlje o utjecaju COVID krize na poslovanje poduzeća, s obzirom da se smatralo relevantnim prikazati koliko je poduzeća bilo pogođeno krizom te kako su se poduzeća u Hrvatskoj prilagodila novonastalim promjenama.

2. Pozicija Hrvatske na svjetskim i europskim ljestvicama digitalne konkurentnosti Prema ljestvici digitalne konkurentnosti vodećih svjetskih ekonomija za 2019. godinu, IMD ljestvici, Hrvatska se nalazi na 51. mjestu od 63 zemlje te bilježi porast od 7 mjesta u usporedbi s 2018. godinom. Ljestvica se temelji na analizi triju čimbenika: znanju, tehnologiji i spremnosti za budućnost, a najveći porast Hrvatska je ostvarila u području spremnosti za budućnost - s 54. mjesta u 2018. na 60. mjesto u 2019. godini.

Grafika 1.

Grafika 2.

Suvremena trgovina 5(45)

Osim IMD ljestvice, stanje digitalne spremnosti država članica Europske unije ocjenjuje se i DESI indeksom, indeksom digitalnog gospodarstva i društva. DESI indeks mjeri napredak u područjima povezivosti, ljudskog kapitala, upotrebe internetskih usluga, integracije digitalne tehnologije te javnih

digitalnih usluga. Prema indeksu za 2020. godinu, Hrvatska se nalazi na 20. mjestu od 28 članica Europske unije, te se nalazi u kategoriji manje uspješnih zemalja, kao i godinu prije. Izvješće za Hrvatsku navodi da Hrvatska slabije rezultate ostvaruje prvenstveno u području povezivosti i digitalnih javnih usluga. Najbolje rezultate Hrvatska je ostvarila u području integracije digitalnih usluga i području ljudskog kapitala. Važno je istaknuti da je od 2015. godine, od kada je počelo mjerenje DESI indeksa, Hrvatska napredovala u svim područjima, no još uvijek se u većini područja nalazi ispod prosjeka EU. 3. Sažetak najvažnijih rezultata Rezultati ovogodišnjeg istraživanja pokazala su da poduzeća u Hrvatskoj digitalnu transformaciju još uvijek poistovjećuju s „unaprjeđenjem“ postojećih, a ne s razvojem novih digitalnih poslovnih modela, te da digitalna transformacija još uvijek ne predstavlja prioritet u većini poduzeća. Prepreke koje su ispitanici istaknuli kao najrelevantnije u implementaciji digitalne transformacije, najčešće uključuju financije (prevelike troškove), nedostatak vremena, te prevelik fokus na postojeće prioritete poslovanja. Uprkos tome, iznimno visok udio poduzeća (88%) očekuje da će uspješna ili neuspješna digitalizacija ostaviti posljedice na poslovanje poduzeća. Ona poduzeća koja su se digitalno transformirala istaknula su sljedeća tri najizraženija rezultata digitalne transformacije: digitalizaciju poslovnih procesa, efikasnost/ niže troškove optimizacijom poslovnih procesa, te korištenje novih tehnologija/trendova tržišta. Što se tiče utjecaja COVID krize na poslovanje poduzeća, istraživanje je pokazalo da je COVID kriza očekivano utjecala na rad poduzeća i da su poduzeća najveće proble-

me doživjeli u području komunikacije i suradnje s klijentima i dobavljačima. 4. Što se promijenilo u odnosu na prošlu godinu? U odnosu na prošlu godinu, uočilo se nekoliko iznimno relevantnih promjena koje pokazuju pomak u razumijevanju digitalne transformacije i prilika koje ona donosi. Poduzeća u Hrvatskoj ove su godine pokazala da je nositelj odgovornosti za provedbu digitalne transformacije najčešće predsjednik Uprave, a ne IT odjel kao što je to bio slučaj u prošlogodišnjim rezultatima, što pokazuje da ispitanici shvaćaju kako digitalna transformacija nije samo „IT pitanje“. Također, pozitivan je i pomak u razmišljanju u vezi promjene u radnim mjestima uslijed digitalne transformacije većina poduzeća smatra da digitalna transformacija neće donijeti smanjenje broja radnih mjesta, što ukazuje na razumijevanje digitalne transformacije kao prilike za kreiranje novih digitalnih usluga i poslovnih modela. Posljednje, ispitanici su ove godine svjesniji činjenice da će se posljedice uspješne ili neuspješne digitalne transformacije osjetiti vrlo brzo, u manje od tri godine, te da digitalna transformacija predstavlja priliku, a ne prijetnju poslovanju. Suprotno tome, identificiralo se i nekoliko zabrinjavajućih rezultata koji ukazuju na slabu pripremlje-

nost na izazove koje digitalna transformacija donosi. Naime, većina poduzeća u Hrvatskoj još uvijek nema strategiju digitalne transformacije, te je digitalna transformacija za samo 37% poduzeća među glavne tri teme po važnosti. 5. Zaključak i najvažnije preporuke Istraživanje je pokazalo da poduzeća u Hrvatskoj još uvijek nedovoljno dobro razumiju digitalnu transformaciju i sveobuhvatnost iste. Nerazumijevanje neizbježno vodi do pogrešnih odluka u vezi postavljanja strategije digitalne transformacije i njene provedbe, a što može rezultirati ugroženošću poslovanja. Većina poduzeća u Hrvatskoj još uvijek nije stavila digitalnu transformaciju na vrh liste prioriteta, već se najčešće nalazi u top 10 tema po važnosti. Kao prepreke koje pred njih postavlja proces provedbe digitalne transformacije ispitanici su istaknuli financijske razloge (troškove), prevelik fokus na postojeće prioritete poslovanja te nedostatak vremena za provođenje digitalne transformacije. Unatoč preprekama, većina ispitanika digitalnu transformaciju vidi kao značajnu priliku za napredak poslovanja te očekuje da će se posljedice uspješne ili neuspješne digitalne transformacije osjetiti već kroz 1‒3 godine. Ispitanici misle da će digitalna transformacije najveći utjecaj imati na www.suvremena.hr

digitalna ekonomija zaposlenike te da je korporativna kultura vrlo važna i iznimno važna za uspjeh digitalne transformacije. Uprkos tome, čak trećina ispitanika nema odgovarajuće mehanizme pripreme zaposlenika na promjene koje donosi digitalna transformacija. Posljednje, istraživanje je potvrdilo da je COVID kriza imala velik utjecaj na poduzeća u Hrvatskoj. Pogođenost poslovanja krizom najviše je vidljiva kod poduzeća uslužne djelatnosti, što je očekivano obzirom da u tu skupinu spada i turizam koji je jedna od najpogođenijih grana krizom. Porast poslovanja osjetila su pretežito poduzeća u djelatnosti proizvodnje.

Grafika 3.

Ona poduzeća koja su imala priliku raditi u vrijeme COVID krize najčešće su se susretali s problemom komunikacije i suradnje s klijentima i dobavljačima. Četvrtina poduzeća, iako su nastavila raditi, nažalost su izgubili svrhu na tržištu te njihovi proizvodi u vrijeme krize nisu bili potrebni kupcima. Što se tiče preporuka za unaprjeđenje, stanje digitalne transformacije u Hrvatskoj, mjere i aktivnosti grupirane su u dvije kategorije - mjere kojima Hrvatska može poboljšati okruženje za bržu digitalnu transformaciju gospodarstva i društva, te mjere kojima poduzeća mogu unaprijediti vlastitu digitalnu konkurentnost. Mjere i korake za ubrzanje digitalne transformacije te bolje korištenje prilika koje ona nudi, potrebno je poduzeti na razini pojedinog poduzeća, ali i države. Ovakav cjelovit pristup omogućit će sinergije i rješavanje velikog broja prepreka na koje se nailazi pri provedbi digitalne transformacije. Posljedično, rezultati Hrvatske na ljestvicama digitalizacije gospodarstva i društva te digitalne konkurentnosti biti će bolji, a time će i Hrvatska biti zanimljivija zemlja za investitore i talentiranu radnu snagu. Mjere koje se predlažu za poboljšanje okruže54

Suvremena trgovina 5(45)

Grafika 4.

nja za bržu digitalnu transformaciju gospodarstva i društva u Hrvatskoj prikazane su na grafici 3. S druge strane, definirane su i mjere kojima poduzeća mogu unaprijediti vlastitu digitalnu konkurentnost. Važno je istaknuti kako je krucijalno cjelovito pristupiti digitalnoj transformaciji, alocirati značajne resurse, potaknuti angažman na svim razinama poduzeća i osigurati organizacijsku odlučnost. U nastavku slijede mjere (grafika 4.) koja poduzeća trebaju poduzeti kako bi unaprijedila vlastitu digitalnu konkurentnost. Uz studiju koja je besplatno dostupna na web stranici https://digitalni-in-

deks.hr/, Apsolon je napravio i kratak online upitnik za mjerenje digitalne spremnosti pomoću kojega sva zainteresirana poduzeća mogu besplatno izmjeriti svoju digitalnu spremnost (upitnik je dostupan na prethodno navednoj web stranici). Popunjavanjem upitnika, jednim klikom dolazite do kompletnog izvještaja za vaše poduzeće zajedno s preporukama i smjernicama za poboljšanje digitalne spremnosti. Za one koji žele više od toga, stručnjaci Apsolona stoje na raspolaganju za razradu modela digitalne transformacije po mjeri svake organizacije.

dm darovna kartic

UPLATA U MINIMALNOM IZNOSU OD 10,00 kn ― PRAKTIČAN NAČIN PLAĆANJA U SVIM dm PRODAVAONICAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ ― MOGUĆNOST UVIDA U AKTUALNI IZNOS UPLATE UPITOM NA dm BLAGAJNI

MALI DAR ZA VELIKI OSMIJEH!

Ne možete se odlučiti za savršen poklon koji odražava Vaše lijepe želje? dm darovna kartica dobrodošao je znak pažnje koji odgovara svim prigodama i omogućuje svakome da dobije dar prema vlastitom izboru. Lijepe želje skrojene po mjerama osobe koju darujete! Savršeno.

� www.dm.hr � www.facebook.com/dm.Hrvatska.hr

marketing i pr

Kuharica za Odnose s javnošću u trgovini (25)

Razmišljanje izvan okvira

GERILSKO KOMUNICIRANJE (2) … hvala ti Slavko što si mi spasio život. piše: Željko Jelić, CSOJ

i majice (službena boja korporativne marke i Nizozemske), kako bi generirale buzzing oko svog proizvoda. Pringles je distribuirao oko 24.000 limenki svoji proizvoda izvan Wimbledona, iako nije bio sponzor, a maštoviti marketinški trik iz zasjede privukao je veliku pozornost.

prošlom broju upoznali smo se s pojmom gerilskog komuniciranja i započeli smo objašnjavati vrste gerilskog komuniciranja. Danas nastavljamo (i otkrivamo tajnu što je Mirko odgovorio Slavku u njihovom gerilskom ratovanju). Slijedeća vrsta gerilskog komuniciranja je

Giveaway marketing (darivanje)

Ambush (engl. zasjeda) (naziva se još i „parazitski marketing“ ili „marketing ispod pojasa“) je marketinška strategija u kojoj se oglašivači pridruže događaju bez plaćanja bilo kakve sponzorske naknade. Izravno ga možemo povezati sa sponzorstvom. Tvrtke ga koriste kada nemaju legalizirana prava komunikacije s publikom, ali tu komunikaciju i dalje žele ostvariti. Cilj ambusha je da određena tvrtka dobije medijsko pokriće iako zapravo nije sponzor određenog događaja. Najpoznatiji primjeri su brendovi Coca-Cola i Pepsi.

Suvremena trgovina 5(45)

Vječni rivali Coca-Cola i Pepsi koriste ambush gdje god stignu. Danski napadač Nicklas Bendtner pokazuje svoje donje rublje (slučajno!) na Europskom prvenstvu 2012., a na gaćama se nalazilo ime kladionice Paddy Power (100.000 eura kazne i zabrana igranja jedne utakmice). Na Svjetskom nogometnom prvenstvu 2010. Budweiser je bio službeni sponzor, ali je nizozemska pivovara Bavaria unajmila je nekoliko desetaka djevojaka kako bi sjedile na tribinama noseći narančaste minice

je oblik gerilskog oglašavanja u današnje vrijeme najzastupljeniji na društvenim mrežama, ponajviše na Facebooku i Instagramu. Giveaway metoda temelji se na dijeljenju gratis uzoraka proizvoda. Na taj način dokazuje se kvaliteta proizvoda te se ujedno može stvoriti potražnja za određenim proizvodom, budući da gotovo nitko ne odbija besplatne stvari. Izvorno ovaj oblik oglašavanja dolazi iz Japana, gdje je metoda giveawaya razvijena na primjeru dijeljenja besplatnih maramica na kojima se nalazila reklama (SDP je u Hrvatskoj dijelio maramice sa znakom SDP-a na pretprošlim izborima). Dijele se i šibice, upaljači. U ovo doba corone mnogi brendovi dijele zaštitne maske na kojima se nalazi njihov logo i njihova promotivna poruka.

Viralni marketing (internetska usmena predaja) popularan je oblik širenja informacija putem Interneta. Ideja stvaranja zanimljivih uradaka na internetu koje će korisnici sami preporučiti prijateljima pokazala se uspješnim marketinškim alatom. Viralni marketing ili tzv. virusni marketing je vrsta gerilskog oglašavanja koja stvara lančani učinak, naročito preko interneta. Ova vrsta oglašavanja se ne planira i ne može se predvidjeti. Za razliku od WoM oglašavanja, u viralnom ili virusnom marketingu potrošač postaje svjestan svoje aktivnosti, odnosno procesa prenošenja iskustava i doživljaja. Tajna ove vrste marketinga jest doprijeti i dotaknuti strast točku potrošača koji će dalje širiti informacije. Razlika između WoM, buzz marketinga i virusnog marketinga jest da je WoM oblik marketinga koji putuje od potrošača do potrošača poput glasina.

Presence marketing (prisutnost) zapravo je vrlo sličan ambijent marketingu. Glavna karakteristika ovog načina oglašavanja je „biti prisutan“. Cilj presence marketinga je pretvoriti ime tvrtke u nešto svima prepoznatljivo i poznato tako da se proizvod ili usluga viđa svugdje – od filmova, festivala, dućana, TV serija, javnog prijevoza, Facebooka i slično. Prisutnošću svugdje, na svim mjestima, stvara se kod kupca osjećaj sigurnosti i povjerenja.

Buzz je aktivnost koja stvara publicitet u različitim medijima, što dovodi do toga da ljudi komuniciraju o navedenom proizvodu. Drugim riječima, buzz marketing vodi do WoM-a. Virusni marketing je način poticanja korisnika proizvoda ili usluge da poruku širi obitelj i prijatelji. Širenje virusnog marketinga postaje eksponencijalno, poput virusa. Tu se nalaze i popularne „forvarduše“, SMS, e-mail, You Tube, Instagram, … Undercover / Stealth Marketing (tajni / skriveni marketing) Tajne marketinške strategije uključuju predstavljanje proizvoda potrošačima na način koji ne izgleda kao oglašavanje, bez da su potrošači svjesni da su podvrgnuti marketinškom alatu (manipulacija!). U osnovi se zasniva na buzz-u, preporuci, WoM (usta-na-usta) marketingu. Kad se otkrije, stvara negativni efekt proizvodu! To je strategija u široj tehnici stealth markewww.suvremena.hr

marketing i pr tinga, gdje se agenti predstavljaju kao obični ljudi i pokazuju proizvode drugima koji nisu svjesni marketinške težnje.

stranica ili proizvođač video zapisa mogu privući pažnju internetske publike, to može značiti veliko poslovanje.

Uobičajeno je da tvrtke zapošljavaju ljude na pozicijama moći ili poštovanja u svojim tajnim kampanjama.

Tvrtke se nadaju da će stvoriti vijesti o proizvodima na način koji nije pretjerano očit. Iako su neki ljudi s godinama postali otporni na tradicionalne tehnike oglašavanja, još uvijek uvelike vjeruju usmenoj predaji i preporukama prijatelja. Iako nadzorne skupine i etički odbori žele eliminirati prikriveno oglašavanje, stvarnost je takva da je to jedna od najpopularnijih vrsta oglašavanja među trgovcima.

Evo primjera. Kompanija votke ZZZ angažirala je visoko cijenjenog vlasnika noćnog kluba da predstavi ZZZ votku na njegovoj privatnoj zabavi s mnogo uzvanika (prije korone!), povlačeći vezu između proizvoda i popularnosti domaćina. ZZZ votka se također mogla prodati unajmljivanjem glumca koji će posjetiti barove, naručiti ZZZ votku i preporučiti ja drugim. Takvih primjera s glumcima ima mnogo. Primjerice Sony Ericsson je angažirao 60 glumaca u 10 gradova za svoj novi mobitel T68i. Glumci su od nepoznatih osoba u prolazu tražili da se fotografiraju ispred raznih turističkih odredišta diljem New Yorka. Dok je nesumnjivi stranac pomagao glumcu fotografirajući ih, glumac bi suptilno plasirao telefon predstavljajući različite značajke telefona s kamerom. Cilj kampanje bio je natjerati ljude da bruje o telefonu. Internet je stvorio niz dodatnih tajnih marketinških prilika. Uobičajeno je da tvrtke drugima plaćaju za stvaranje pozitivnih recenzija proizvoda na blogovima, forumima, web lokacijama za razmjenu videozapisa i u odjeljku za komentare mrežnih prodavača. Tajni trgovci koji koriste internetske platforme iskorištavaju bogato, rastuće područje. Ako tajni bloger, Twitter korisnik, Facebook 58

Suvremena trgovina 5(45)

Grassroots marketing (marketing od-usta-do-usta/ WoM / buzzing) je „mikro-marketing“, za razliku od „masovnog marketinga“ (mediji). Dakle umjesto na veliku grupu ljudi, ciljaju se male grupe vjerujući da će širiti poruku na mnogo veće grupe. Grassroots komunikacija se koristi netradicionalnim metodama oglašavanja. Pojedine tvrtke angažiraju ljude da šire pozitivne glasine o proizvodu, a zauzvrat dobivaju besplatne nagrade, honorare ili priznanja. Članovi mogu dijeliti kupone, recenzirati proizvode na web stranicama ili objavljivati komentare na društvenim mrežama. Glavni zadatak grupe je što većem broju ljudi predočiti novi proizvod ili uslugu. Plaća se „masovnim autoritetima“ – (čitaj influencerima) – da koriste, spomenu i opišu vaš proizvod! Wait marketing odnosno marketing čekanja, prisutan je u trenutcima čekanja kod doktora, na autobusnoj i željezničkoj stanici, u školi, na fakultetu i sl. Beamvertising gerila marketing je projiciranje poruke na zgrade, statično ili iz automobila u vožnji. U Zagrebu je beamvertising izazvao veliko zanimanje prilikom promocije radija Enter.

(GERILSKA) KUHARICA Odabir namirnica za kvalitetno gerilsko komuniciranje zahtijeva dobro poznavanje prednosti i mana svakog sastojka koji se upotrebljava u ovako pripremljenom jelu. svaka od odabranih namirnica može jelo učiniti ukusnije, ali i pokvariti ukupni dojam jela. Obratite pažnju na njih. PREDNOSTI GERILSKOG MARKETINGA 1. gerilski marketing u pravilu je puno jeftiniji od klasičnog marketinga 2. kod gerilskog marketinga važnija je kreativnost i sposobnost imaginacije od same skupe izvedbe 3. gerilski marketing u „braku“ je WOM (word of mouth) marketingom, marketingom od „usta do usta“ i viralnim širenjem preko interneta 4. pospješuje publicitet organizacije, proizvoda, osobe jer će sigurno originalne i intrigantne kampanje biti popraćene u medijima NEDOSTACI GERILSKOG MARKETINGA 1. autori gerilskog načina komunikacije žele postići iznenađenje, misterioznost, a to može dovesti do nejasnoće poruke, da publika drugačije interpretira poruku ili da je jednostavno ne razumije 2. ponekad gerilska komunikacija zahtijeva mnogo administrativnih dozvola (primjerice oglašavanje na javnoj površini, cesti, parku)

Astroturfing (astroturf – umjetna trava, astroturfing – presvući umjetnom travom) lažna potpora Ova vrsta oglašavanja jedna je od najrizičnijih gerilskih marketinških tehnika. Astroturfing oglašavanjem stvara se lažna buka oko nekog proizvoda ili tvrtke, što može biti riskantno ukoliko uzmemo u obzir da današnje društvo može vrlo lako provjeriti sve željene informacije na internetu. Utjecajne tvrtke s velikim profitom mogu platiti javim osobama da promoviraju i recenziraju njihove proizvode, dok se javne osobe koriste neiskrenim osjećajima na način da određeni proizvod hvale ili preporučuju, a u stvarnosti ga više nikada ne bi koristili ili im se ne sviđa. U

3. neovlašteno korištenje tuđeg osobnog vlasništva, narušavanje privatne ili javne imovine i nemogućnost dobivanja dozvole od vlasnika nekretnine za provođenje kampanje kada je to potrebno 4. pravi gerilac će 2. točku zaobići, pa koliko traje da traje, ako je dobra akcija bit će zapažena 5. loše vrijeme i krivi tajming mogu upropastiti akciju 6. uvijek računajte da će dio publike osuditi gerilsku komunikaciju jer je neće shvatiti ili je ne odobrava (seks!), ali će druge zainteresirati (!!!) 7. unatoč mogućnosti velikog uspjeha od gerilske kampanje, ako je usmjerena na krivu skupini ljudi ili ako nije provedena na pravi način može ozbiljno ugroziti imidž tvrtke. astroturfing oglašavanju potrošači mogu prepoznati lažne osjećaje, izjave i preporuke te izgubiti povjerenje potrošača. Tu je tzv. lažna potpora, koja se uglavnom koristi u politici. To su

volonteri koji lajkaju na Facebooku, glasaju na anketama popularnosti na portalima, pišu komentare (hejteri) u nečiju korist ili protiv nekoga. Tu su i lažni blogovi („flogs“) koje pišu urednici po dogovoru. www.suvremena.hr

marketing i pr Gerilsko komuniciranje u Hrvatskoj Mnogi teoretičari smatraju da je početak gerilskog razmišljanja u Hrvatskoj bio spot s mokrom Anom Sasso za piće Pipi. Pipi i ove godine izaziva polemike (na internetu i medijima) kampanjom s gay parom na plaži (u tangama) koji se drže za ruke i nacrtanim srcem na pijesku. Tipično gerila razmišljanje. Tu je čokoladica Životinjsko carstvo tvornice Kraš. Najprije je dobila svoju web stranicu, pa je lansirana na Facebooku, ima i aplikaciju za mobilne telefone. Razmjena sličica, igre, zanimljivosti. Zoološki vrt Zagreba iskoristio je pješačku zebru i stupove javne rasvjete kao žirafu za smjerokaze. „Jesi li za Hopa Cupa?“ krajem 2017. bilo je jedno od češće postavljanih pitanja u Zagrebu i ostalim hrvatskim gradovima, nakon kampanje Heinkena. Kampanja pod nazivom „Hopa Cupa“ zapravo je bila usmjerena na predstavljanje novog jedinstvenog pića – soka od limuna s hmeljom, koji je ujedno i glavni sastojak (eng. hop – hmelj). Odličan primjer je gerilski event s dečkima iz umjetničke skupine PimpMyPump za kampanju Europske komisije „Potrošači upoznajte svoja prava!“ Akcija se zvala Jeste li ‘dali pet’?.

Imamo mi u Hrvatskoj još mnogo (i sve više) primjera vrlo uspješnog i originalnog gerilskog komuniST ciranja. 60

Suvremena trgovina 5(45)

JELO I MI

(7)

Pivo je starije od kruha! piše: Zvonko Pavlek

ivo je vrlo tradicionalno piće, a čak je starije od kruha! Naime, mlinovi se nisu izmislili odmah sa žitom, a tragovi piva potječu još iz doba tisuće godina prije Krista! Uvriježeno je mišljenje da je nastalo slučajno kad su ostavljene žitarice s vodom, pa je u doticaju s gljivicama počelo vrenjem. Kad se ta tekućina ohladila, postala je dobro piće. Nakon nekoliko tisuća godina pivo se našlo i u čuvenom Hamurabijevom zakoniku. To je sačuvani zakonik drevne Mezopotamije, kojim se reguliraju pravila ponašanja ljudske zajednice. Između ostalog zakonik kaže da pivo ne smije biti previše vodenasto, niti preskupo. Pivo je bilo dugo vremena proizvod kućnog i malog obrta, a proširenju na veće pogone zaslužne su dvije osobe u 19. stoljeću. Prvi je Louis Pasteur, francuski (mikro)biolog i kemičar, koji se između ostalog bavio proučavanjem alkoholnog vrenja. Riješio je problem pokvarljivosti piva, jer je došao do otkrića da to zavisi od vrste kvasca za vrenje. Tako je nastao prvi korak u duljem roku trajanja piva.

zaštitio patent, postupak je postao vlasništvo cijelog svijeta i tako se omogućila industrijska proizvodnja po svuda. U obilasku pivovare Carlsberg danski vodič o tome priča s posebnim pijetetom i ponosom. Razne zemlje, razni običaji i mitovi Europa Europljani su u potrošnji piva po glavi stanovnika ispred svih. Najviše ga piju Česi – oko 150 litara po glavi. Slijedi Njemačka i Austrija s oko 110 litara. Hrvatska je među prvih deset zemalja s 80 litara. Bilo bi to manje kad bi računali samo domaće potrošače, ali turisti povećavaju ukupnu potrošnju. Prema Novom listu (srpanj, 2017) potrošnja piva domaćih bila bi 63 litre po glavi stanovnika, a to je još uvijek visoko mjesto. Pivom se doduše gasi žeđ, ali mu to nije jedina namjena. Slušao sam te pivopije u zemljama gdje se najviše i pije, naročito u Danskoj, En-

gleskoj, Irskoj, Holandiji, Belgiji i dr. (To me jako zanimalo, jer sam bio neko vrijeme predsjednik zajedničkog poduzeća Tuborg-Podravka). Svuda se u tim zemljama o pivu priča kićenim riječima. No, motivi su različiti. Primjerice, Danci su vrlo ponosni na Tuborg i Carlsberg, jer su to, kako kažu - kraljevska pića. Na Tuborgu čak i piše da opskrbljuju kraljevski dvor, a na Carlsbergu – „Možda najbolje pivo na svijetu“. Pogledajte genijalni logo Carslberga – od 2016. ne trebaju ispisivati cijeli tekst, već je istim logom dovoljno samo ispisati Probably…

Drugi zaslužan je bio J. C. Jacobsen, koji je osnivač Carlsberg pivovare. Pivovara je dobila naziv po sinu Carlu, nasljedniku osnivača. J. C. Jacobsen je osnovao 1875. laboratorij u okviru pivovare u kojem se došlo do metode izdvajanja čistog kvasca. Kako autor Jacobsen nije www.suvremena.hr

marketing i pr Naravno da su slogani ovih dvaju brendova jaki u Danskoj, jer su Danci ponosni na Carlsberg i Tuborg. Poštuju ih kao nacionalne simbole, a za naše bi uvjete takvo nešto ipak bilo pretenciozno. Naime, prema istraživanjima, kod nas je pivo povezano s veseljem, a i zafrkancijama. Dakle – vesele teme umjesto racionalnijih navoda. Dokaz je u našem podneblju uspjeh Žuje čiji spotovi su nagrađivani i godinama se prepričavaju među ljudima koji se bave komunikacijama i pivopijama. U Engleskoj je nešto slično – pivo se također povezuje s veseljem i zafrkancijama. Ono se mnogo pije u bučnim pabovima, a Heineken je to odlično shvatio i lansirao plakate sa šaljivim temama. Primjerice, dami koja pije pivo, ono šiklja kroz rupe na vratu koje je napravio Drakula… Na njihovom jednom plakatu pak princ-žabac drži na tanjuru tipičnog Engleza… Za nas bi to bilo grozno, ali u Engleskoj su mladi prihvatili tu zafrkanciju. Pivo u Engleskoj pomalo gubi imidž jeftinog radničkog pića, već se Heineken usmjerio na zabavu, veselje i duhovitost. Heineken je postalo najzastupljenije strano pivo. Pogledajte kakav su se još oglas ”usudili” lansirati u Engleskoj.

U Irskoj Guinness nije samo pivo, već je ceremonija točenja i skidanja pjene, na čemu grade identitet, a taj „trik“ je tamo dobro prihvaćen. 62

Suvremena trgovina 5(45)

U SAD je najpopularnije uvozno pivo bilo Löwenbräu uz kojeg su se Amerikanci naučili izgovarati „Gemütlichkeit“. Ta se riječ često čuje na čuvenom Oktoberfestu u Münchenu, gdje se pivo pije iz litrenih krigli i pjeva se „Ein Prosit, der Gemütlichkeit“.

kama koje se takmiče koja će ponijeti odjednom više krigli piva. Sa smiješkom nose po dvanaest krigli piva. Iako je pivo dio praškog, danskog, bavarskog identiteta, ipak su u tome najprofinjeniji Belgijanci.

Skače se i na stol… Posebnu asocijaciju u SAD izaziva meksičko pivo Corona (naravno, prije pojavljivanja istoimene bolesti…), jer ljude podsjeća na pjeskovite meksičke plaže.

Pivo su po mnogim zemljama raširili redovnici. Po njima je i grad piva, München, dobio ime. Tamošnji Oktoberfest poznat je i po Bavar-

Za njih se kaže da imaju skoro toliko vrsti piva koliko Francuska ima sireva. Imaju čak i pivo s višnjama u bočici šampanjca. Svako pivo u većini tamošnjih restorana ima i svoje čaše, a u onima boljima će vam uz naručeno jelo preporučiti i vrstu piva. Za kraj o internacionom pivu jedna zgoda iz Danske.

Tuborg i Carslberg su danski ponos i u statutu zaklade, koja je vlasnik tih dvaju pivovara, stoji da 51% dionica mora ostati u danskom vlasništvu. Evo i jednog poučnog primjera kako se mali mogu boriti s velikima. Tamošnja mala pivovara Fax imala je svega 6% tržišta, a 1977. su uspješno parirali Tuborgu na čijim etiketama stoji, kao što smo naveli: „Mi opskrbljujemo danski dvor“. Faks je lansirao natpis: „Mi opskrbljujemo danski narod“. To je razveselilo potrošače, pa su simpatično reagirali i stali uz maloga, tog rušitelja ikona. Fax je nakon toga povećao udjel na tržištu u prvo vrijeme s 6 na 10%, uveli su manja obiteljska pakiranja, odnosno plastični sanduk za šest boca i prisili veliku tvrtku da ih slijedi. Evo kako je mali 'komarac' ubo te velike… Hrvatska Vraćamo se u Hrvatsku koja je među prvih deset zemalja po potrošnji piva s 80 litara po glavi stanovnika. U Hrvatskoj u zadnja vrijeme raste broj malih pivovara – tzv. craft pivo koje se ponekad proizvodi i uz restorane gdje se prodaje. Kod nas ima oko četrdesetak takvih malih pivovara. Craft uvodi i mnogo širi asortiman od onog koje smo uglavnom poznavali do nedavno – svjetlo i tamno.

od svojih prethodnica. To je i danas najveća pivovara u Hrvatskoj, a značajna je za razvoj pivarstva kod nas. Iz prve pivovare, koja se u početku zvala Hoszova po prvom vlasniku, u muzeju današnje Zagrebačke pivovare sačuvana je i neka oprema iz tog doba. Nastaju i pivovare u drugim mjestima Hrvatske, ali sve su bile mnogo manje i uglavnom su proizvodile na obrtničkoj osnovi. Druga najveća je Karlovačka i te dvije pivovare su dominantne i danas. Danas, po veličini treća, je novosagrađena Panonska pivovara u Koprivnici. Ove tri pivovare su u stranom vlasništvu. Zagrebačka - Molson Coors Europe, Karlovačka – Heineken, Panonska – Carlsberg, a u Istarskoj pivovari participira Bavaria. Još je vrijedno spomenuti Daruvarsku pivovaru koja je osnovana 1840., a nalazi se na istom mjestu još i danas. Oko Daruvara nalazi se češka manjina, a pivo se proizvodi prema tradicionalnoj češkoj tehnologiji. Proizvodnja piva Sirovine Glavne sirovine za proizvodnju piva su: ječam, hmelj i kvasac.

Ječam se kod nas uzgaja na oko 55 tisuća hektara. Ozimi ječam podmiruje gotovo sve potrebe domaćeg tržišta, a ograničena je proizvodnja jarog, pa se oko 20% potreba za jarim pokriva uvozom. Najveći proizvođač ječma kod nas je PPK Nova Gradiška. Nju je preuzela tvrtka Axereal, veliki francuski proizvođač sjemena žitarica. Glavni proizvođač slada u Hrvatskoj je Slavonija slad d.o.o., koja se također nalazi u Novoj Gradiški. Osim ječma, za slad se upotrebljava i pšenica, što je karakteristično za tzv. bijelo pivo. U nekim zemljama upotrebljava se pak riža (Azija) i proso (Afrika). Druga važna sirovina je hmelj. To je jednogodišnja povijuša, koja naraste i do desetak metara. Slovenija je postala peti proizvođač hmelja na svijetu. Njezin krajolik, a naročito Savinjsku dolinu krasi hmelj razapet na visokim stupovima sa žicom. Uzgajaju se samo ženski cvjetovi biljke i to zbog cvatova, šišarica, a po njima se mjeri prihod hmelja. Hmelj daje karakterističan okus i gorčinu piva, a ujedno je i antiseptik važan da se pivo ne kvari. Iako u Hrvatskoj postoje povoljni klimatski uvjeti za uzgoj hmelja, to kod nas nije uspjelo. Bilo je nekih pokušaja u okolici

Najstarija pivovara u Hrvatskoj je (možda niste znali) Valpovačka. U tamošnjem se samostanu pivo počelo proizvoditi 1723. Povod je bio dolazak njemačkih i bavarskih vojnika u Osijek, gdje su gradili Tvrđu radi zaštite od Turaka. Vojnici su došli iz krajeva gdje je pivo bilo već dosta rašireno. Dvadesetak godina nakon toga nastala je pivovara u Varaždinu, a nedugo iza toga u Požegi. U Valpovu se proizvodnja smanjila kad se smanjio broj vojnika u Tvrđi, a krajem 19. stoljeća je i zatvorena. Zagrebačka pivovara počela je s radom 1740. godine i bila je veća www.suvremena.hr

marketing i pr Križevaca, ali je također propalo, jer je potrebno veće početno ulaganje i sigurna distribucija. Treći važan sastojak su kvasci. Oni se dobivaju staničnom diobom mikroskopski sitnih jednostaničnih gljivica, od kojih je jedna posebno pogodna kao uzročnik vrenja. Osim u proizvodnji piva, kvasac se upotrebljava i za vrenje vina, zatim u proizvodnji žestokih alkoholnih pića, pa u pekarskoj industriji, te dobivanje etanola u prehrambenoj industriji, vitamina B-kompleksa i još drugdje. Uzgaja se uglavnom na podlogama melase dobivene iz šećerne repe. Kvasci su važan sastojak u proizvodnji piva, jer razlažu šećere iz slada u etilni alkohol, kao i ugljični dioksid. Kod nas su postojale dvije tvornice pekarskoga kvasca i to u Novom Marofu (Pliva) i Koprivnici (Podravka). Prehrambeni kvasac danas se proizvodi većinom u Županji u okviru sladorane, koja prerađuje i otpadni pivski kvasac.

sladovini dodaje kvasac. Obično se vrenje provodi na nižim temperaturama od oko desetak stupnjeva, a traje oko 3 dana. Nakon toga se temperatura regulira na niži stupanj, a to onda traje još desetak dana. Zatim se još 7 dana hladi na -1 °C, pa slijedi filtriranje gdje se odvajaju preostali kvasci, bjelančevine i pivo se dovodi u tankove spremano za pakiranje i transport. Postoje dvije vrste vrenja. Hladnim vrenjem dobiva se pivo takozvanog donjeg vrenja, a odvija se prema opisanom postupku. Uobičajeni internacionalni naziv tog piva je lager. Gornje vrenje se provodi toplim postupkom, koje počinje na 10 °C, a završava na 25 °C. Susreće se pod nazivom „ale“ što je skraćenica od „alt bier“, ali kod nas je ono vrlo rijetko. Zaista je to vrlo kompliciran posao u koji su uključeni majstori sa stečenim vještima, a i inženjeri kod većeg obima posla.

Tehnološki proces

Vrste piva

u pivarstvu je tehnološki proces vrlo kompleksan, a obuhvaća mehaničke postupke kao i kemijske i biokemijske. Prva faza te tehnologije je dobivanje slada. Ona obuhvaća močenje ječma, klijanje, te sušenje, oslobađanje ječma od klica i poliranje. Nakon toga slijedi proces u posebnom odjelu pivovare ‒ kuhaonici, koja se uobičajeno naziva varionica. U varionici se slad drobi, melje, a dobivena prekrupa se ukomljuje, tj. miješa se s toplom vodom i podvrgava se encimatskoj hidrolizi kojom se encimima dobivenim tijekom slađenja ječma netopivi dijelovi pretvaraju u topive. Tako dobivena sladovina se podvrgava hidrolizi i ekstrahira se. Zatim se filtrira i kuha zajedno sa hmeljom. Slijedi bistrenje, hlađenje i aeriranje. Tako se dobiva sladovina spremna za vrenje.

U tradicionalnim zemljama kao što su primjerice Njemačka, Češka, Daska i druge, kao i kod nas, vrste piva gradirana su najčešće prema jačini alkohola i boji, dok u Belgiji ima još više od toga. Tamo ima čak voćnih piva, pa i onih sličnih pjenušavom vinu koja se dobivaju putem tzv. spontanog vrenja, tj. od kvasaca zatečenih u zraku.

Samo alkoholno vrenje, odnosno fermentacija, inicira se tako da se 64

Suvremena trgovina 5(45)

Standardno pivo na koje smo najviše navikli, ima 12% ekstrakta i sadrži do 5% alkohola, a jaka imaju više od 5%. U Njemačkoj postoji i još jače, specijalno koje ima puniji okus, pa ga zato zovu Vollbier. Postoje i dvostruko sladna koja imaju još više alkohola, a tzv. ječmeno vino ima i preko 10% alkohola i prilično je teškog okusa. Bezalkoholna piva sadrže do 0,5% alkohola. Kod nas su uobičajeno piva dobivena ječmenim sladom, a kad se on zamijeni djelomično pšeničnim, dobije se tzv. bijelo pivo (u Njemač-

koj Weissbier ili Weizenbier) koje se kod nas vrlo rijetko nađe. Prema boji piva se dijele na svjetla, tamna i crna. Boja se određuje prema EBC jedinicama, što je skraćenica od European Brewing Convention Unit. Tako svjetla piva imaju 15 EBC jedinica, tamna do 40, a crna preko toga. Svjetla se razlikuju po nijansama. Tako je primjerice češko ili plzensko svjetlo-zlatno, Bečko zlatno-žuto, dortmunsko crvenkasto, a bavarsko vuče na smeđe. Većina piva u svijetu su pils (dakle – lager), a dobila su naziv po gradu Plzenu u Češkoj. U Njemačkoj se za taj grad kaže Pilsner, pa od tuda potječe internacionalni naziv - pils. Čak se i za češko pivo proizvedeno u tom gradu govori - Pilsner Urquell, a u samoj Njemačkoj tih pilsa ima mnogo, a najzastupljeniji su, primjerice, Augustiner Pils, Beck’s, Flensburger Pilsner, Fürstenberg, Henninger’s Kaiser Pilsner, Holsten, König Pilsner, Königsbacher Pilsner, Schwelmer Pils, Veltins i druga. Pa i holandski pilsneri poznati kod nas – Amstel, Heineken kao i belgijska Stella Artois imaju te češke, pomalo slatkaste okuse. Zagrebačko Ožujsko pivo („Žuja“) je lager, koji je dobilo ime po tome jer je najpogodnije vrijeme vrenja bio ožujak, koji je inače bio mjesec do kojeg je potrošnja piva bila ispod one ljetne. Crna piva su gorkastog okusa, a vjerojatno je najpoznatije irsko – Guinness. Ono je gotovo neprozirno, a točenje u pabovima (pubs) posebna je ceremonija koju treba savlađivati… To je u duhu stvaranja brenda, jer je ta ceremonija doprinijela zahtjevu različitosti, posebnosti, što je važan korak u izgradnji identiteta. Anegdote i uzrečice o pivu Pivo je spojeno ne samo sa željom za utaživanjem žeđi, već je to društveno piće koje pobuđuje raspoloženje, humor i veselje. Zato bi na kraju valjalo završiti nečim što

• Popit će se pivo i još po neka, tko zna što nas vani čeka.

pobuđuje osmjeh na licu, a to su uzrečice i duhovite izreke o pivu, kojih zaista ima mnogo. Slijedi i jedan manji izbor. Idemo…

• Da Bog nije htio da pijemo pivo, ne bi nam dao trbuh.

Mudre izreke mudrih:

• Voda postade plemenita kapljica posta, kad joj dodaše hmelja i slada dosta.

• Boca piva sadrži više mudrosti nego sve knjige svijeta. L. Pasteur • Neki ljudi preferirju šampanj i kavijar, a meni je dovoljna boca hladnog piva i hot dog. D.D. Eisenhauer • Tko pije pivo, brzo zaspi. Tko spava ne griješi i ide u nebo. Ajmo na pivo! M.L. King • Bebe trebaju mlijeko. Odrasli ljudi pivo. A. Schwarzenegger • Pivo je najbolje prokleto piće u svijetu. J. Nicolson

• Kada ti pivo dosadi, možeš slobodno prijeći na drugo pivo. Uzrečice od posvuda: • Pivo, vino, šljiva loza, to je moja dijagnoza. • Učitelj: „Umjesto Sava se ulijeva u Dunav, možemo reći: Dunav upija Savu. Može li netko od vas navesti sličan primjer?“ Učenik: „Umjesto tata pije Žuju, možemo reći: Žuja se ulijeva u tatu.“

• Ljudi kad popiju previše piva, lupetaju. Izgleda da to čine članovi vlade pred sjednicu. O. von Bismarck

• Tri najveće pivske laži: 1. Idemo na jedno, 2. Popijemo i idemo, 3. Od sutra ne pijem.

• Nema lošeg piva. Samo neka imaju bolji okus od drugih. J. Carter

• Šest piva čini obrok, zato naruči sedam, jer nešto moraš i popiti (njemačka poštapalica).

• U vinu je mudrost, u pivu je snaga, a u vodi je bakterija. • U pivu ima malo vitamina, i zato ga moramo piti puno! • Nema ružnih žena, ima samo premalo piva. • Popivizam – razonoda nakon dobre kupke! • Jedan je život, jednom se živi, zato udri po sarajevskoj pivi.... • Prednost piva: ne ostavlja vinske flekove. • Zadnje riječi – Vjerujem da u raju postoji pipac s mojim omiljenim ST pivom.

Malostonska kamenica postala 28. hrvatski proizvod zaštićenog naziva u Europskoj uniji

alostonska kamenica dobila je europsku zaštićenu oznaku izvornosti, objavila je Europska komisija u Službenom listu Europske unije od 13. listopada 2020. godine. Time je Malostonska kamenica upisana u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te zaštićena na području cijele Europske unije, a potrošaču jamči kupnju autentičnog proizvoda. Proces zaštite naziva „Malostonska kamenica“ započeo je u kolovozu 2017. godine, kada je Udruga „Stonski školjkari Ston“ podnijela Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za zaštitu oznake izvornosti pod nazivom „Malostonska kame-

nica“. Zemljopisno područje u kojem se odvijaju sve faze proizvodnje Malostonske kamenice obuhvaća akvatorij Malostonskog zaljeva koji pripada teritoriju Republike Hrvatske. Malostonska kamenica je školjkaš nepravilna ovalna oblika, nepravilnih rubova, čvrste građe, asimetričan, nejednakih ljuštura, katkada lomljiv. Ljušture su joj žućkasto ili sivo-smeđe ili žuto-zelene boje s crvenkastim ili ljubičastim obojenjima, a njihova unutrašnjost je biserno bijele boje, ponekad s raznobojnim mrljama. Malostonska kamenica ima mekano i sočno meso slatko-slanog uravnoteženog okusa koje se topi u ustima.

Posebnost Malostonske kamenice proizlazi iz jedinstvenih prirodnih karakteristika Malostonskog zaljeva i vještina koje su razvijene tijekom višestoljetne tradicije uzgoja u Malostonskom zaljevu. Jedinstvena svojstva akvatorija Malostonskog zaljeva, optimalna količina i sastav hrane, izvrsna kvaliteta morske vode uz primjenu tradicionalnih znanja i vještina direktno se odražavaju na kvalitetu i organoleptička svojstva ovog cijenjenog proizvoda. Republika Hrvatska sada ima 28 poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka ST zemljopisnog podrijetla. www.suvremena.hr

Centra nastavlja s ekspanzijom, otvorenjem još 7 prodavaonica u 7 gradova fiti svjetski poznatih brandova: Soyaconcept, Sea Barrier, camel activ, Gerry Weber, Betty Barclay kao i brandova koje kreiraju dizajneri unutar kuće: FM, Modina, Filmar DOMO, Galeb. Provjerite nove kolekcije u svojem gradu. Više informacija na www.centra.hr.

CENTRA je hrvatski multibrand lanac Tekstilpromet grupe. Nudi spoj vlastitih i stranih brandova ženskog, muškog i dječjeg asortimana, kao i kućanskog tekstila. Prodavaonice CENTRA nalaze se širom Hrvatske na 52 lokacije, a

ponuda je krojena prema specifičnosti lokacije. Tijekom listopada otvorene su Centre u još 7 gradova: Virovitica, Koprivnica, Šibenik, Požega, Gospić, Varaždin, Vinkovci. Kroz još veći broj lokacija kupcima su na raspolaganju elegantni, svevremenski out-

Tekstilpromet d. d. grupa vodeći je distributer tekstila u Hrvatskoj od 1949. godine, s više od 160 prodavaonica, veleprodajnim centrima, B2B i HORECA segmentom poslovanja. Distribuira svjetske modne brandove: Basler, Betty Barclay, camel active, Gerry Weber, Imperial, Luisa Cerano, Naf Naf, Navigare, Skiny, Tosca Blu. U sportskom segmentu prisutni su s Top Sportom i adidasom. Razvijaju i grade hrvatsku proizvodnju kroz brand i prodavaonice Galeb. Kroz maloprodajne formate Naš dom i Svijet tkanine, na raspolaganju je i kućanski tekstil te metraža. www.tekstilpromet.hr

Dobrodošli u klub: BRANDS & TRENDS by Tekstilpromet Brands & Trends je najveći Fashion, Sport i Home klub vjernosti koji obuhvaća više od 30 omiljenih brendova, u preko 160 prodavaonica. Svakom kupnjom sakupljaju se bodovi (1KN=1bod) kako bi se ostvarili popusti u svim prodavaonicama Tekstilpromet grupacije: CENTRA, CENTRA mini, Moderato, camel active, SKINY, Naf Naf, Basler & Luisa Cerano, Betty Barclay, Galeb, Imperial, Triumph, adidas shops, Top Sport, Navigare, Tosca Blu, Naš dom i Svijet tkanine. Brands & Trends klub vjernosti omogućuje dodatne popuste sa sakupljenim bodovima na već postojeće popuste što čini vašu kupnju još povoljnijom.

Sve članove Brands & Trends kluba vjernosti čekaju uvijek nova iznenađenja, atraktivni popusti i rođendanski poklon. Požurite po svoju Brands & Trends karticu u bilo koju prodavaonicu Tekstilprometa.

Popis svih prodavaonica možete pronaći na web stranici https://www.tekstilpromet.hr/prodajna-mjesta/

Kvaliteta (1. dio)

Projekt promocije zdravlja, značaja zdrave prehrane te kvalitete i sigurnosti prehrambenih proizvoda – „SIMBOL KVALITETE“ piše: mr. sc. Branko Pavlović

andemija COVID 19 trajno je promjenila ponašanje potrošača i društva. Da i trgovina i država moraju ubrzati svoje aktivnosti kako bi odgovorili novim zahtjevima potrošača, pokazalo je objavljeno istraživanje UNCTADa. Od početka pandemije više od polovine kupaca - potrošača češće kupuje preko interneta i više se okreće mreži u potrazi za vijestima, zdravstvenim informacijama i zabavom pokazalo je istraživanje „COVID 19 i internetska trgovina.“ Istraživanje je obuhvatilo oko 3700 ispaitanika u Brazilu, Kini, Njemačkoj, Italiji, Južnoj Koreji, Rusiji, Južnoafričkoj Republici, Švicarskoj i Turskoj, a UNCTAD ga je proveo s NetcommSuisse eCommerce Assocationom i Brazilskim umreženim informacijskim centrom i In68

Suvremena trgovina 5(45)

veonom. Najveći rast kupnje preko INTERNETA zabilježen je u Kini i Turskoj, a najskromniji u Švicarskoj i Njemačkoj, gdje je veliki broj kupaca i prije pandemije kupavao putem interneta. Ljudi su na internetu više kupovali sve kategorije proizvoda, a NAJVIŠE je skočila kupnja elektroničke opreme, alata, lijekova, tečajeva, namještaja, kozmetike i higijenskih potrepština – reklo bi se proizvoda vezanih za zdravlje.

bije pripremljeni oni u Južnoafričkoj republici.

Najviše su se kupnji preko interneta u pandemiji okrenule žene i osobe s visokom stručnom spremom, a među dobnim skupinama rast je bio veći među kupcima u dobi od 25 do 44 godine nego među mlađima. U kategoriji malih trgovaca najspremniji su za prodaju preko interneta bili oni u Kini, a najsla-

U svijetlu ovih promjena kao i svih promjena načina života izazvanih digitalizacijom i globalizacijom, iz Hrvatske kreće na tržište regije PROJEKT – promocije zdravlja, značaja zdrave prehrane te kvalitete i sigurnosti prehrambenih proizvodima „SIMBOL KVALITETE“, kao alat i vodić ne samo u novom po-

„Tvrtke koje stavljaju internetsku trgovinu u središte svoje poslovne strategije spremne su za razdoblje nakon COVID-a 19“, zaključio je osnivač i izvršni direktor Inveona Yomi Kastro. „Onima koje su još više okrenute fizičkoj kupnji i prodaji pruža se golema prilika u segmentu visoko frenkventinih potrošačkih dobara i lijekova“, pojašnjava Kastro.

našanju kupaca i potrošača, već u definiranju pravaca razvoja tvrtki, koje svojim ponašanjem moraju odgovoriti na sve veće zahtjeve okruženja. Stoga se čini opravdanim ponovo progovoriti o KVALITETI, odnosno posvetiti pažnju temi: Što „kvaliteta proizvoda“ uistinu znači? Kvaliteta proizvoda postaje sve važnije konkurentsko pitanje. Tako je, primjerice, vrhunska pouzdanost mnogih proizvoda potakla svjetske lidere da se uvelike preispitaju o tome koliko uspješno vode svoje tvrtke. Na takav su ih čin potaknula brojna istraživanja koja su potvrdila latentno nezadovoljstvo kupaca i potrošača postojećom razinom kvalitete proizvoda i usluga. U recentnom istraživanju stavova čelnika vodećih svjetskih tvrtki cilj „proizvodnje usklađene s visokim standardom kvlitete“ lideri i menadžeri ocjenili su ključnom preokupacijom. Unatoč zanimanju čelnika tvrtki, pitanje kvalitete proizvoda u znastvenoj i stručnoj literaturi relativno je slabo obrađeno. Problem naime leži u kutu gledanja. Znanstvenici i stručnjaci koji se bave disciplinama filozofije, ekonomije, marketinga i operativnog menadžmenta problematiku sagledavaju iz različitih perspektiva. Filozofija se usredotočila na definiciju, ekonomija na maksimalizaciju profita i uspostavljanje tržišne ravnoteže; marketing na ponašanje kupaca i potrošača, kao i zadovoljstvo kupaca i potrošača, a operativni menadžment na inženjerstvo, inženjersku praksu i nadzor proizvodnje. Rezultat je nastajanje mnoštva različitih perspektiva od kojih se svaka temelji na različitom analitičkom okviru i koristi se zasebnom terminologijom. Pa ipak, u kontekstu kvalitete unutar navedenih područja se jasno naziru zajedničke teme koje snažno utječu na menađersku - lidersku praksu. Promatramo li ih s pozicija znanosti, svaka se disciplina bori s pitanjima:

1. TRANCEDENTALNA DEFINICIJA: • Kvaliteta nije ni duhovna ni materijalna, kvaliteta spada u treću domenu ... iako se ta domena teško definira, ipak točno znamo o čemu je riječ. (R.M. Pirsig: Zen and the Art of Motorcycle Maintenance, str. 185, 213) 2. DEFINICIJA UTEMELJENA NA PROIZVODU: • Razlike u kvaliteti proizlaze iz razlika u kvantiteti nekih poželjnih sastojaka ili svojstava. (L. Abbott: Quality and Competition, str. 136-127) • Kvaliteta se odnosi na količinu nenaplativih atributa sadržanih u svakoj jedinici naplativih atributa. (K.B. Lelfer: Ambiguous Changes in Product Quality, American Economic Review, prosinac 1982., str. 956) 3. DEFINICIJA UTEMELJENA NA KORISNIKU: • Kvaliteta je sposobnost da se želje potrošača zadovolje. (C.D. Edwards, The Meaning of Quality, Quality Progress, listopad 1968., str. 37) • Kvaliteta je mjera u kojoj određeni proizvod zadovoljava želje određenog potrošača (Product Conformance Cost, Quality Progress, lipanj 1974, str. 16) • Kvaliteta je vrlo važno svojstvo proizvoda ili usluge sadržano u svakom kupoprodajnom ugovoru koje značajno utječe na krivulju potražnje. (R. Dorfman and P.O. Steiner: Optimal Advertising and Optimal Quality, American Economic Review, prosinac 1954. str. 631) • U sveobuhvatnoj analizi tržišta, kvaliteta proizvoda ovisi u tome koliko se proizvod uklapa u preferencije potrošača. (A.A. Kuenn and R. L. Day, Strategy of Product Quality, Harvard Business Review, studeni-prosinac 1962., str. 101) • Kvaliteta označava u kojoj mjeri određeni subjekt (kombinacija proizvodbrend-poslovni model-prodajni model) sadrži u sebi željena svojstva. (E.S. Vaynes, The Concept and Measurement of Product Quality, objavljeno u Household Production and Consumption, str. 542) • Kada je nešto kvalitetno, tad a je to „nešto“ prikladno za korištenje. ( J.M. Juran, Quality Control Handbook, str. 2-2) 4. DEFINICIJA UTEMELJENA NA PROIZVODNJI: • Kvaliteta podrazumijeva usklađenost s potrebama. (P.B. Crosby, Quality is Free, str. 15) • Kvaliteta označava mjeru u kojoj određeni proizvod odgovara dizajnu i standardima. (Gilmore, lipanj 1974., str. 6) 5. DEFINICIJA UTEMELJENA NA VRIJEDNOSTI: • Kvaliteta je izvrsnost ostvarena po prihvatljivoj cijeni te umanjena varijabilnost ostvarena uz prihvatljive troškove. (R.A. Broh, Managing Quality for Higher profits, 1962., str. 3). • Kvaliteta podrazumijeva najbolje rješenje za zadovoljavanje specifičnih uvjeta određenog potrošača. Specifični uvjeti odnose se na (a) upotrebljivost i (b) prodajnu cijena proizvoda. (A.V. Feigenbaum, Total Quality Control, str. 3) Izvor: David. A. Garvin – Kvaliteta

Slika 1.

– Je li kvaliteta objektivna ili subjektivna?

– Vodi li poboljšanje kvalitete povećanju ili smanjenju profita?

– Je li kvaliteta bezvremenaska ili društveno određena?

– Vodi li poboljšanje kvalitete proizvoda snažnijem društveno odgovornom poslovanju (DOP-u)?

– Na koji je način kvaliteta povezana s cijenom? – Na koji je način kvaliteta povezana s promocijom? – Na koji je način kvaliteta povezana s ukupnim troškovima? – Na koji je način kvaliteta povezana s tržišnim udjelima pojedinog proizvoda?

Pet je glavnih pristupa definiranju kvalitete: TRANSCENDENTALNI; EKONOMSKI; KORISNIČKI; PROIZVODNI i VRIJEDNOSNI pristup (slika 1). Kako međunarodni program ocjenjivanja kvalitete i promocije najkvalitetninijih prehrambenih proizvoda „SIMBOL KVALITETE“ ima www.suvremena.hr

zdravlje pojedinci mogli priuštiti osjetljive proizvode koji su zahtjevali česte popravke te u tom smislu nisu kvalitetni. Shodno tome, stvorena je snažna veza između pojmova „trajnosti“ i „kvalitete“ koja je raskinuta tek u doba druge i treće industrijske revolucije pojavom masovne proizvodnje luksuznih proizvoda.

poslovno-marketinški, zdravstveni i sociološki karakter, posebno se opisu KVALITETE, pristupa s pozicije KORISNIKA – čitaj kupaca i potrošača. Definicije koje se temelje na korisniku zasnivaju se na suprotnoj premisi i tvrde da kvaliteta „leži u oku promatrača“. Prema toj perspektivi smatra se da pojedini potrošači imaju želje ili potrebe, a roba (proizvod) koja najviše zadovoljava njihove preferencije smatra se robom najviše kvalitete. Riječ je o veoma subjektivnom idiosinkratskom i osobnom gledištu na kvalitetu. U markentinškoj literaturi i praksi spomenuto gledište rezultiralo je nastajanjem koncepcije idealnih karakteristika, precizne komunikacije svojstva proizvoda koja pruža najveće zadovoljstvo određenom kupcu (tome pomalo naginje personalizacija proizvoda u svijetu digitalizacije i globalizacije). S druge strane, spomenuto gledište rezultiralo je zaključkom da se razlike u kvaliteti evidentiraju u pomacima krivulje potražnje proizvoda. S pozicije operativnog menadžmenta ovo gledište je rezultiralo koncepcijom prikladnosti za upotrebu. Navedene koncepcije moraju se suočiti s dva pitanja – problema. Prvi je praktične prirode - kako zbrojiti 70

Suvremena trgovina 5(45)

raznolike individualne preferencije tako da na kraju rezultiraju smislenom definicijom kvalitete na razini tržišta. Drugi je problem temeljne prirode - na koji način možemo razlikovati svojstva proizvoda koja su nositelji kvalitete od svojstava koja samo povećavaju zadovoljstvo kupaca - potrošača. Temeljni problem povezan s korisničkim pristupom ogleda se u izjednačavanju kvalitete s maksimalnim zadovoljstvom, iz čega proizlazi da navedeni pojmovi nisu identični unatoč tome što su povezani. Proizvod koji maksimalizira zadovoljstvo potrošača, zacjelo je poželjniji u odnosu na neki drugi proizvod koji zadovoljava manje potreba, ali pritom ne mora nužno biti bolji od njega. Tako, kupac može uživati u određenom brendu zbog neobičnog ukusa ili nekih drugih karakteristika, a da istovremeno neki drugi brend smatra kvalitetnijim. Čak su i savršene objektivne karakteristike podložne različitim tumačenjima. Tako se u nekim pristupima trajnost smatra važnim čimbenikom kvalitete, pa su stoga trajniji proizvodi obično poželjniji od drugih koji se brže troše. No, nije oduvijek bilo tako. Sve do kasnog devetnaestog stoljeća trajna roba uglavnom je bila u posjedu sirotinje, jer su si samo imučniji

Sve postojeće definicije kvalitete uglavnom se ubrajaju u jednu od prethodno navedenih kategorija. Suprostavljanje tih različitih pristupa povlači za sobom nekoliko važnih posljedica. Prvo, pomaže nam pojasniti često suprostatavljene pravce gledanja na kvalitetetu zaposlenika u odjelima, npr. marketinga i proizvodnje. U marketingu se tipično zagovara korisnički pristup ili pristup utemeljen na proizvodu. Njima veća kvaliteta podrazumijeva bolje performanse, poboljšane sekundarne karakteristike te druga poboljšanja koja povećavaju troškove. Kako kupca – potrošača vide kao arbitra kvalitete, ono što se događa u tvornici smatraju manje važnim od onoga što se odvija na terenu (tržištu). Proizvodnja uobičajeno zagovara drugi pristup. Za proizvodnju kvaliteta podrazumjeva usklađenost sa standardima i dobru izradi 'iz prve'. Kako proizvodnja lošu kvalitetu povezuje s (pre)čestim doradama i suvišnim škartom, zaposlenici u proizvodnji obično očekuju da poboljšanje kvalitete rezultira smanjenjem troškova. Polazeći od osnovnih premisa i ciljeva pokrenutog projekta „SIMBOL KVALITETE“ s jedne strane, te sagledavanja sveukupne stvarnosti – industrije 4.0, globalizacije i digitalizacije, te stubokom promjenjenog načina ponašanja kupaca i potrošača kao posljedice Covid-19, nužna je potreba drugačijem pristupu i definiranju kvalitete. Dakle, trebamo tražiti odgovore na pitanja zašto, kako, tko, gdje, kada i koliko, jer potrošač je samo čovjek i ništa što je ljudsko nije mu strano. O tome ST u drugom dijelu članka.

I T E K R A M R E P TC SU

U J U Đ A R NAG 021. 2 . 1 0 . 5 0 .do 0 2 0 2 . 0 .1 01

BOGATE

E NAGRAD SVAKOG KRUGA

traje Prvi krug .10.2020.

020. do 31 od 01.10.2

traje Drugi krug 0.11.2020..

020. do 3 od 01.11.2

traje Treći krug 5.01.2021.

020. do 0 od 01.12.2

Više na :

www.ktc.hr

turizam

Post Covid turizam i nove prilike premašile sva očekivanja Uspješno održana konferencija Može li hrvatski turizam 365? – Post Covid turizam i nove prilike premašila sva očekivanja i naglasila važnost suradnje. turu, nove smještajne kapacitete cjelogodišnjeg turizma, diverzifikaciju i diferencijaciju ponude. Priliku za hrvatski turizam nalazimo u pozicioniranju Hrvatske kao sigurne destinacije, posebno u vrijeme trajanja pandemije, a tu prepoznatljivost trebamo održati kao naš trajni zaštitni znak. Razvoj raznolike ponude i generiranje potražnje preduvjet su za cjelogodišnji turizam kojem težimo i koji nam može osigurati stabilnost te puno značajniji učinak turizma na čitavo gospodarstvo.“

utorak, 6. listopada, u Termama Tuhelj, uspješno je održano četvrto izdanje međunarodne konferencije o cjelogodišnjem turizmu Može li hrvatski turizam 356?. Prva konferencija nakon ovogodišnje sezone naziva Post Covid turizam i nove prilike, izazvala je veliku pozornost turističkih profesionalaca što pokazuje važnost edukacije, razmjene iskustava i učenja jedni od drugih. Na konferenciji su sudjelovali europski ministri i vrhunski stručnjaci domaćeg i EU turizma koji su analizirali ovogodišnje turističke rezultate, raspravljali o izazovima i prilikama u vrijeme i nakon Covid19 te ponudili primjere i uspješne prakse cjelogodišnjeg održivog turističkog poslovanja. Ministarski forum po prvi je puta okupio četiri ministra iz regije: ministricu turizma i sporta Republike 72

Suvremena trgovina 5(45)

Hrvatske Nikolinu Brnjac, ministra za gospodarstvo i razvoj tehnologije Republike Slovenije Zdravka Počivalšeka, ministricu poljoprivrede, regija i turizma Republike Austrije Elisabeth Köstinger i državnog tajnika za turizam, Ministarstvo za industriju, trgovinu i turizam Kraljevine Španjolske Fernanda Valdés Verelsta. Analizu trenutne situacije u turizmu i nove prilike za njegov napredak sudionicima je predstavila ministrica turizma i sporta Republike Hrvatske Nikolina Brnjac: „Budućnost hrvatskog turizma su svi proizvodi koji su se pokazali uspješnima i za vrijeme ove pandemije, koji su skloni brzim prilagodbama, a ujedno nose dodatnu vrijednost za turiste, bilo da je riječ o zdravstvenom turizmu, eko turizmu, cikloturizmu itd. Naglasak novog turizma treba primarno biti na razvoju kvalitete što uključuje turističku infrastruk-

Uzvanicima se obratio i ministar za ekonomski razvoj i tehnologiju Republike Slovenije Zdravko Počivalšek: „Izbijanje epidemije ozbiljno je utjecalo ne samo na europski, već i na svjetski turizam, pa je bilo nužno pomoći ovom sektoru, što smo učinili uvođenjem turističkih bonova s ciljem multiplikacijskog učinka – očuvanja radnih mjesta i povećanja domaće potrošnje. Slovenska turistička zajednice je u svibnju pripremila priručnik za smještajne objekte u vrijeme Covida te smo uveli oznaku Green & Safe, koja je namijenjena smještajnim objektima koji rade u skladu sa standardiziranim globalnim higijenskim protokolima za sigurno putovanje. Promovira se Slovenija kao zelena i zdrava destinacija s 5 zvjezdica za butik iskustva, gdje je fokus na čovjeku, jedinstvenim iskustvima i netaknutoj prirodi s mnogim aktivnostima na otvorenom. To je ključ uspjeha u postkoronskim vremenima, jer se na taj način odmičemo od masovnog turizma.“ Ministrica za poljoprivredu,

regija i turizam Republike Austrije Elisabeth Köstinger predstavila je temeljne korake za održivost i razvoj turizma u novonastaloj situaciji: „Da bismo osigurali održivu budućnost za turistički sektor, moramo se suočiti s tri izazova: držati infekciju na niskim razinama, kreirati ispunjeni odmor za naše goste i osigurati opstanak turističkog poslovanja. Moramo svi zajedno raditi na vraćanju povjerenja u turizam. Jasna pravila i informacije, kao i stalna razmjena s dionicima, ključni su. Stoga također pozdravljamo prijedlog Europske komisije da bolje koordinira pristup ograničenjima putovanja i slijedi regionalnu diferencijaciju.“ Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić predstavio je analizu ove turističke sezone te planove i ideje za iduću: „Ovu je turističku godinu obilježila globalna pandemija korona virusa koja je snažno utjecala na međunarodna turistička kretanja. Unatoč tome, Hrvatska je tijekom glavnog ljetnog dijela sezone ostvarila jedan od najboljih turističkih rezultata na Mediteranu. Vrlo dobre najave imali smo i za postsezonu, no trenutna epidemiološka situacija nije nam dozvolila postizanje očekivanih rezultata, zbog čega je u ovim tržišnim okolnostima posebice izazovno razvijati cjelogodišnji turizam. Ipak, iskustvo iz ove godine bit će nam odlična podloga za pripremu nadolazeće nam 2021. godine, tijekom koje će posebno važna biti kvalitetna koordinacija i suradnja sa svim ključnim dionicima. Također, s ciljem dodatnog poticanja domaćeg prometa i produljenja sezone, u suradnji s Ministarstvom turizma i sporta, pokrenuli smo projekt „Tjedan odmora vrijedan“ kojim ćemo našim gostima u tjednu od 16. do 25. listopada omogućiti korištenje turističkih usluga u zemlji po 50 posto povoljnijim cijenama. Uskoro kreće i jesenska promotivna kampanja na inozemnim tržištima u sklopu koje će fokus biti na promociji nautike, kontinentalne ponude, eno-gastronomije te ponude hrvatskih nacionalnih parkova i parkova prirode.“

Državni tajnik za turizam, Ministarstvo za industriju, trgovinu i turizam Kraljevine Španjolske Fernando Valdés Verelst izjavio je: „Covid19 kriza također je i velika prilika. Trebamo početi nuditi sveobuhvatnija odredišta. Španjolska, kao i druge zemlje, mora uložiti veći napor kako bi se turistička ponuda izdvojila. Kao i Hrvatska i Slovenija, imamo sunce i obalu te povijesnu baštinu, jako bogatu gastronomiju i ruralne destinacije. Moramo pokušati stvoriti živi dijalog između naših obalnih i ruralnih odredišta, te pokušati dočarati sve što nude naše ruralne i urbane destinacije.“ Organizatorica konferencije Ivana Kolar trenutnu krizu vidi kao okidač za promjene i priliku za kreativne i hrabre ideje u turizmu: „Promjene u potražnji, navikama i očekivanjima gostiju koje su se dogodile, djelomično će ili u potpunosti ostati. I zato nema stajanja na mjestu već moramo tražiti nove puteve, i to zajedno. Turistička današnjica s covidom traži drugačiji odnos u odnosu na zdravlje i higijensku sigurnost – traži turizam na distanci, individualni odmor i visoku kvalitetu usluge koja može osigurati higijensku sigurnost, sve ono za što hrvatski turizam ima i prostora i potencijala – u širokim razvedenim plažama, motivima dolaska koji ne ovise o ljetu te u malim, autentičnim, još neotkrivenim destinacijama Hrvat-

ske. Potrebna je i nadogradnja infrastrukture za to, i smart tehnologija nam je potrebna, sve kako bi se postigla održivost. To nije ostvarivo preko noći niti do iduće sezone, ali je sad pravo vrijeme da se krene prema tome. Krize su najbolji okidači za promjene, najbolji period za planiranje i stvaranje novoga. Jedino što se mora vratiti na staro je Europa i svijet bez Covid19 granica.“ Konferencija Može li hrvatski turizam 356? – Post Covid turizam, uz stručne je govornike, turističke profesionalce i djelatnike te pozitivne primjere iz prakse, sudionicima ponudila novo viđenje turističke sutrašnjice i pružila svježe ideje na kojima se mogu izgraditi temelji novog oblika turizma u kojem su prioritet zdravlje i sigurnost svakog gosta. Konferencija je održana poštujući sve epidemiološke preporuke u Termama Tuhelj, jednoj od kongresnih destinacija koja to može osigurati svojom prostranošću i vrhunskim standardom. Uz ograničen broj sudionika koji su joj prisustvovali uživo, online ju je pratilo i više od 65o zainteresiranih. Konferenciju je organizirala Ivana Kolar, a partneri u organizaciji su bili SLO CRO poslovni klub, Terme Tuhelj i Poslovni klub Skup za Zagorje. Više o svemu na: https:// ST www.turizam365.com/ www.suvremena.hr

gospodarstvo

Podrška slobodnom protoku robe i usluga Šest snažnih europskih udruga uputilo je apel za slobodan protok robe i usluga unutar Europske zajednice, koji je nekoordiniranim mjerama pojedinih zemalja ozbiljno ugrožen. Jasno, uzrok takvim mjerama je velika potencijalna opasnost od koronavirusa koja se širi. Čelnici tih udruga pozivaju se, pritom, na nedavnu izjavu predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen o stanju Unije. Tada je, naime, predsjednica EK istakla: „Moramo srušiti barijere jedinstvenog tržišta. Moramo smanjiti birokraciju. Moramo pojačati provedbu i moramo vratiti četiri slobode – u potpunosti i što je brže moguće. Osnova toga je potpuno funkcionirajuće šengensko područje slobodnog kretanja. “

omisija je ujedno predložila Preporuku Vijeća s nekim korisnim idejama o zajedničkom pristupu rješavanju mogućeg drugog vala COVID-19 ili budućih pandemija i izbjegavanju pojedinačnih zatvaranja granica na temelju vrlo različitih kriterija za procjenu rizika. Traži se jedinstven i zajednički pristup Potpisnici apela su: Zajednica europskih željezničkih i infrastrukturnih kompanija CER, Komitet profesionalnih poljoprivrednih organizacija/Generalna konfederacija poljoprivrednih kooperacija Copa-Cogeca, Eurochambers, EuroCommerce, priznati europski partner u socijalnom dijalogu SME United te Udruženje europskih cestovnih prijevoznikaUETR. Čelnici ovih organizacija pozivaju europske čelnike da se slože oko uspostavljanja takvoga zajedničkog pristupa. U apelu stoji: 74

Suvremena trgovina 5(45)

„Potpuno podržavamo mjere za suzbijanje širenja virusa i potrebu djelovanja nacionalnih vlada kako bi zaštitile svoje građane. Međutim, postupci nekih vlada u održavanju glavnih ograničenja za europske građane koji se sele iz drugih država članica EU-a često se mogu činiti nasumičnim i u konačnici štetnim za europsko gospodarstvo. Nema smisla sadržavati virus kako bi se spriječilo putovanje iz druge države članice sa sličnom razinom zaraze ako država članica koja poduzima tu radnju i dalje dopušta putovanja unutar svojih granica. Takva ograničenja također utječu na slobodno kretanje robe i usluga. Na početku pandemije vidjeli smo da su se nužni proizvodi, proizvodi i usluge držali tamo gdje su granice bile gotovo u potpunosti zatvorene ili su ljudi koji su isporučivali te potrepštine i usluge bili podvrgnuti nerazumnim ograničenjima. EU je brzo krenuo s ukidanjem većine ovih ograničenja,

ali mi brinemo da osiguramo da se u bilo kojem velikom novom valu infekcija usvoji isti zajednički pristup zasnovan na pravilima i da se opskrbni lanci drže otvorenima na odgovoran i primjeren način“. Jasni zahtjevi Stoga tražimo od Komisije i europskih čelnika da se brzo osvrnu na ideje utvrđene u nacrtu Preporuke i dosljedno ih primijene u svojim državama članicama, tako da postoje: * Uobičajeni postupci i rokovi upozorenja građana o promjenama u zemljama iz kojih i u koja treba biti ograničeno putovanje – Harmonizirani kriteriji za pokretanje takvih ograničenja – Usklađeni kriteriji za odabir i do kojih država članica moraju biti ograničena – Uobičajene definicije zdravstvene krize koja zahtijeva graST nična ograničenja.

zaštita na radu

EU kampanja 2020. – 2022. Za zdrava radna mjesta piše: Vitomir Begović, konzultant/savjetnik

Nizom aktivnosti u Europskom tjednu za sigurnost i zdravlje na radu od 19. – 23. listopada službeno je započela kampanja za smanjenje opterećenja za zdrava radna mjesta, u čijem će središtu biti poremećaji mišićno-koštanog sustava.

ampanje za zdrava mjesta rada ključan su dio napora za povećanje osviještenosti o sigurnosti i zdravlju na radu diljem Europe. Njihova je poruka jasna: „Zaštita na radu važna je svima. Dobra je za vas. Dobra je za posao.“ 76

Suvremena trgovina 5(45)

Riječ je o najvećim kampanjama takve vrste u svijetu od kojih svaka ima jasno definiranu temu. Prethodne kampanje bile su posvećene brojnim temama, od promicanja procjene i sprječavanja rizika do podizanja svijesti o održivim radnim uvjetima i zaštiti radnika

od opasnih tvari. Poseban se naglasak u kampanjama stavlja na mala i srednja poduzeća te ranjive skupine radnika kako bi se pružila podrška onima kojima je to najpotrebnije. U središtu kampanje je tema „Zdrava mjesta rada smanjuju optere-

ćenja“ 2020-2022., a njome se pokušava podignuti svijest o važnosti aktivnog upravljanja sigurnošću i zdravljem na mjestu rada u kojem svi sudjeluju. U čemu je problem? Milijuni radnika u cijeloj Europi boluju od poremećaja mišićno-koštanog sustava povezanih s radom. Rezultati šestog Europskog istraživanja o radnim uvjetima pokazuju da se u Europskoj uniji na poremećaje mišićno-koštanog sustava u prosjeku žali tri od pet radnika. Poremećaji mišićno-koštanog sustava povezani s radom, jesu oštećenja tjelesnih struktura kao što su mišići, zglobovi i tetive, koje uzrokuju ili pogoršavaju prvenstveno rad, kao i učinci neposrednog okruženja u kojem se rad obavlja. Takvi poremećaji mogu uvelike smanjiti kvalitetu života i radnu sposobnost pojedinaca te su jedan od najčešćih uzroka invaliditeta, odlaska na bolovanje i prijevremenog umirovljenja. U najčešće poremećaje mišićnokoštanog sustava povezane s radom spadaju bolovi u leđima i gornjim udovima. Njihovoj pojavi mogu pridonijeti fizički, organizacijski, psihosocijalni i osobni čimbenici. Prema podatcima Europskog istraživanja poduzeća o novim riziciam i onima u nastajanju 2019., ponavljanje istih pokreta šake ili ruke najčešći je čimbenik rizika u 27 država članica EU-a (kako je navelo 65% poduzeća). Na razvoj poremećaja mišićno-koštanog sustava također utječu dugotrajno sjedenje (61%) – koje se često smatra rizikom u nastajanju ili novim rizikom za razvoj poremećaja mišićno-koštanog sustava, podizanje ili nošenje ljudi ili teškog tereta (52%), vremenski pritisak (45%), te zamorni ili bolni položaji (31%). Premda se poremećaji mišićno-koštanog sustava mogu spriječiti i

dalje su najčešći zdravstveni problem povezan s radom u Europi. Oni su razlog za zabrinutost, ne samo zbog učinaka na zdravlje radnika kao pojedinaca, već i zbog njihova štetnog utjecaja na poduzeća i nacionalna gospodarstva. Zašto je to važno? Usprkos nastojanjima da se spriječe, poremećaji mišićno-koštanog sustava i dalje su najveći zdravstveni problem povezan s radom u Europi, te se često javljaju u kombinaciji s drugim zdravstvenim problemima. Takvo što neizbježno utječe na smanjenje kvalitete života i radne sposobnosti pojedinaca te šteti poduzećima i gospodarstvu u cjelini. Na izostanke s posla zbog poremećaja mišićno-koštanog sustava otpada velik udio izgubljenih radnih dana u EU-u. Usto, radnici koji pate od poremećaja mišićno-koštanog sustava u prosjeku izostaju s posla tijekom duljeg razdoblja nego radnici koji nemaju zdravstvenih problema. Poremećaji mišićno-koštanog sustava povezani s radom jedan su od najčešćih uzroka invaliditeta i odlaska na bolovanje, te su najučestalije priznate profesionalne bolesti u zemljama kao što su Francuska, Italija, Latvija i Španjolska. Trećina radnika koji pate od poremećaja mišićno-koštanog sustava smatra da neće moći obavljati svoj posao sve do 60. godine. Osim toga, radnici koji pate od poremećaja mišićno-koštanog sustava manje su učinkoviti na poslu, te češće dolaze na posao usprkos bolesti (tzv. „prezentizam“) nego radnici koji nemaju zdravstvenih problema. To uvelike utječe na gospodarstvo. Izravni troškovi poremećaja mišićno-koštanog sustava povezanih s radom uključuju troškove zdravstvene zaštite (troškovi dijagnosti-

ke, liječenja i rehabilitacije), troškove lijekova i naknada za radnike. Neizravni troškovi obuhvaćaju troškove reorganizacije timova, troškove koji proizlaze iz smanjene produktivnosti, kašnjenja u proizvodnji i osiguravanja zamjene za bolesne radnike (uključujući osposobljavanje novih zaposlenika) te troškove povezane s 'apsentizmom' (izostajanje s posla) ili prezentizmom. Procjenjuje se da su neizravni troškovi nekoliko puta veći od izravnih troškova za poduzeća. Stoga je iznimno važno upoznati poslodavce s tim problemom te im pomoći u sprječavanju poremećaja mišićno-koštanog sustava i upravljanju tim problemom. Tko se sve treba uključiti? Važno je da se svi zajedno uključe u sprečavanje razvoja poremećaja mišićno-koštanog sustava na radnom mjestu. Suradnjom poslodavaca, rukovoditelja, stručnjaka za zaštitu na radu, specijalista medicine rada, sindikata i radnika, stvara se zajednički stav o problemu i postižu trajna poboljšanja. Poslodavci su zakonski odgovorni pobrinuti se za pravilnu procjenu i kontrolu rizika na radnom mjestu te moraju prepoznati potrebu da preuzmu vodeću ulogu u sprečavanju poremećaja mišićno-koštanog sustava. Djelotvorna procjena i prevencija rizika zahtijeva da poslodavci vode računa o tome da www.suvremena.hr

zaštita na radu

su dobro informirani i osposobljeni, kao i njihovi radnici. Važno je poticati radnike da otvoreno i što ranije počnu razgovarati o poremećajima mišićno-koštanog sustava. Ako radnicima nije neugodno govoriti o svojem fizičkom zdravlju, veća je vjerojatnost da će se brinuti o sebi te na vrijeme potražiti odgovarajuću podršku i liječenje. Osim što se njome nastoji povećati svijest o poremećajima mišićnokoštanog sustava povezanima s radom i njihovu nepovoljnom učinku na pojedince, poduzeća i društvo u cjelini, ova kampanja potiče i na zajednički rad na poduzimanju djelotvornih mjera za sprečavanje poremećaja mišićno-koštanog sustava. Kako pristupati ovom problemu? Poremećaji mišićno-koštanog sustava mogu se spriječiti i njima se može upravljati. Integrirani pristup, temeljen na načelima Okvirne direktive o sigurnosti i zdravlju na radu, te promicanje kulture prevencije koja uključuje i radnike i zaposlenike ključni su za rješavanje problema. Procjena rizika na mjestu rada: ovaj korak ključan je za uspješnu prevenciju, a trebao bi uključivati pripremu, procjenu i provedbu preventivnih i zaštitnih mjera. Postupak procjene rizika trebalo bi redovito revidirati i ažurirati. Kombinirana uporaba preventivnih mjera u svrhu otklanjanja/ kontrole rizika: to bi trebao biti 78

Suvremena trgovina 5(45)

glavni prioritet na svakom mjestu rada. Budući da poremećaje mišićno-koštanog sustava uzrokuju različiti čimbenici, najbolje je primijeniti kombinaciju mjera koje su, primjerice, usmjerene na mjesto rada (npr. u pogledu ergonomije), organizaciju rada (npr. dopuštanje stanki), psihosocijalne čimbenike (npr. prepuštanje radnicima kontrole nad brzinom rada) i same radnike (npr. osiguravanje osposobljavanja o pravilnom držanju). Poticanje sudjelovanja radnika: radnici bi trebali pridonijeti utvrđivanju rizika za razvoj poremećaja mišićno-koštanog sustava i pronalazak preventivnih rješenja, te tako pomoći poduzećima da oblikuju sveobuhvatnu politiku upravljanja poremećajima mišićno-koštanog sustava. EU-OSHA-ine teme za razgovor o poremećajima mišićno-koštanog sustava na radnom mjestu mogu se iskoristiti za poticanje grupnih rasprava na radnom mjestu ili tijekom osposobljavanja. Za potrebe kampanje „Zdrava mjesta rada smanjuju opterećenja“ Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU OSHA) izradila je bazu podataka s praktičnim alatima, smjernicama i primjerima dobre prakse kako bi potaknuli radnike na sudjelovanje i olakšali upravljanje poremećajima mišićno-koštanog sustava na mjestu rada. Koje su poslovne koristi? Poremećaji mišićno-koštanog sustava utječu na radnu sposobnost pojedinaca te predstavljaju opterećenje velikim troškovima za poduzeća i gospodarstvo u cjelini:

Apsentizam (izostajanje s posla): na izostanke s posla zbog poremećaja mišićno-koštanog sustava otpada velik udio izgubljenih radnih dana u državama članicama EU-a. Usto, veća je vjerojatnost da će, u prosjeku, radnici koji pate od poremećaja mišićno-koštanog sustava biti odsutni s posla tijekom duljeg razdoblja. Prezentizam: osjećaj boli na radnom mjestu zbog poremećaja mišićno-koštanog sustava vjerojatno će utjecati na obavljanje posla i produktivnost. Prijevremeno ili prisilno umirovljenje: radnici koji pate od poremećaja mišićno-koštanog sustava u nekim slučajevima moraju trajno prestati raditi i, u usporedbi s onima koji nemaju taj problem, češće smatraju da neće moći raditi isti posao u dobi od 60 godina. Obzirom na veliku učestalost poremećaja mišićno-koštanog sustava povezanih s radom, dobra je poslovna odluka ulagati u sprječavanje njihova nastanka ili razvoja. Poremećaji mišićno-koštanog sustava mogu se spriječiti i njima se može upravljati, pa tako i smanjiti s njima povezane troškove. Ako se kod radnika razvije poremećaj mišićno-koštanog sustava, poduzimanje jednostavnih mjera, kao što je pružanje stručne podrške i prilagođavanje radnog okruženja čim se simptomi pojave, znatno smanjuje mogućnost dugotrajnog izostajanja s posla. Preventivne mjere i rana intervencija mogu smanjiti izostajanje s posla, povećati produktivnost i donijeti velike uštede i za poduzeća i nacionalni sustav zdravstvene zaštite i sustave socijalne skrbi. Kampanja „Smanjenje opterećenja za zdrava radna mjesta“ nudi dokaze i primjere koji govore u prilog tome, te poveznice na materijale koji mogu pomoći poduzećima da u svakodnevno upravljanje sigurnošću i zdravljem na radu uključe problem poremećaja mišićno-koST štanog sustava.

Preuzmi kontrolu, pitaj TEB! Vremena su nesigurna i malo što se može planirati, ali s TEB-om ste uvijek u toku. Mi pratimo situaciju i savjetujemo vas. Pretplatom na TEB-ov časopis “Financije pravo i porezi” dobivate svakodnevne besplatne telefonske savjete kao i popuste na seminarima.

www.suvremena.hr

Predstavljamo Međunarodni program „SIMBOL KVALITETE“ U Programu „SIMBOL KVALITETE“ mogu sudjelovati svi proizvođači i „vlasnici“ prehrambenih proizvoda s područja srednje i jugoistočne Europe i to: gospodarska/trgovačka društva – proizvođači, gospodarska/trgovačka društva – trgovci (trgovački lanci i sve druge vrste trgovina), obiteljska poljoprivredna gospodarstva (u daljnjem tekstu: OPG), obrtnici, zadruge te udruge i savezi.

d 2020. godine, grupa institucija, organizacija, tvrtki i priznatih stručnjaka u oblasti poljoprivredno-prehrambene industrije, zdravlja i marketinga uspostavila je „PROJEKT PROMOCIJE ZDRAVLJA, ZNAČAJA ZDRAVE PREHRANE I KVALITETE PREHRAMBENIH PROIZVODA“. Projekt čine 4 (četiri) konkretne komplementarne aktivnosti odnosno Programa i to: 1. Međunarodni program ocjenjivanja kvalitete i promocije najkvalitetnijih prehrambenih proizvoda „SIMBOL KVALITETE“ 2. Međunarodna znanstveno-stručna i poslovna konferencija “POLJOPRIVREDA U 21. STOLJEĆU, KVALITETA I SIGURNOST PREHRAMBENIH PROIZVODA I ZDRAVLJE POTROŠAČA” 3. Međunarodna sajamska izložba „HRANA I ZDRAVLJE“ 4. Program „ZDRAV ŽIVOT ZA KREATIVNIJE PODUZETNIŠTVO“ Sve aktivnosti i programi imaju za CILJ: • promociju zdravlja, • promociju značaja zdrave prehrane za zdravlje, • promociju prehrambenih proizvoda i njihovu poslovnu afirmaciju na domaćem i inozemnom tržištu, • promociju značaja kvalitete i sigurnosti prehrambenih proizvoda, • promociju i zagovaranje značaja pravilne prehrane za zdravlje. Međunarodni program ocjenjivanja kvalitete i promocije najkvalitetnijih prehrambenih proizvoda „SIMBOL KVALITETE“ ima poslovno-marketinški, zdravstveni i sociološki karakter. Zbog ocjenjivanja te rangiranja (grupiranja) prijavljenih proizvoda po kvaliteti, Program ima i natjecateljski karakter. Natjecanje nije komparativnog karaktera, te se proizvodi neće međusobno komparirati. Cilj natjecanja je ocjenjivanje kvalitete svih proizvoda te izdvajanje i nagrađivanje najboljih, odnosno odvajanje kvalitetnih od manje kvalitetnih i nekvalitetnih proizvoda. Program „SIMBOL KVALITETE“ odvijat će se dugoročno i u kontinuitetu, a provodi ga Društvo za marketing i poslovne usluge „PROMO GLOBAL“ Zagreb s partnerima, te uz potporu Međunarodnog ekonomskog foruma „PERSPEKTIVE“ i Svjetskog kongresa poduzetnika. Partneri Programa „SIMBOL KVALITETE“ su znanstveno-stručne i poslovno-marketinške institucije te organizacije i mediji iz područja: zdravlje i zdravstvo, poljoprivreda, prehrambena industrija i drugih komplementarnih područja.

Organizatori polaze od teze da je, u današnjem globaliziranom i tehnološki razvijenom svijetu, kada proizvodnja i ponuda višestruko nadmašuju potrebu i potražnju za prehrambenim proizvodima, glavni izazov koji se nameće proizvođačima prehrambenih proizvoda: Kako u mnoštvu istih i/ili sličnih proizvoda prodati vlastiti proizvod? Kako biti prepoznat, cijenjen i preferiran od kupaca? Jedini ispravan, a dugoročno održiv odgovor je: KVALITETOM PROIZVODA! Svi drugi marketing i brending elementi, poput: cijene, naziva, dizajna, ambalaže... prodaju proizvod kratkoročno. JEDINO KVALITETA PROIZVODA GARANTIRA DUGOROČNU PRODAJU PROIZVODA I PLASMAN DO MILIJUNA KUPACA! Kako govorimo o prehrambenim proizvodima, dakle o proizvodima koje kupci konzumacijom unose u svoj organizam - a time čuvaju i unaprjeđuju ili narušavaju vlastito zdravlje – KVALITETA I SIGURNOST PROIZVODA IMAJU NEPROCJENJIV ZNAČAJ! Iz ugla građana – potrošača (dokazani) kvalitetni prehrambeni proizvodi trebaju imati prednost i posebno mjesto u odabiru i konzumaciji prehrambenih proizvoda odnosno u ukupnoj životnoj prehrani, kako bi se vlastito zdravlje održalo, unaprijedilo i očuvalo. Neka vaši proizvodi u percepciji potrošača budu

simbol kvalitete!

Stoga, kako bi i jedna i druga strana bile zadovolj(e)ne, MISIJA Programa „SIMBOL KVALITETE“ je da, stručnim i objektivnim ocjenjivanjem kvalitete: identificira, nagradi, obilježi/označi, afirmira i promovira najkvalitetnije prehrambene proizvode koji nastaju i koji se nude potrošačima na području Srednje i Jugoistočne Europe, te da na taj način, poticanjem kupnje i konzumacije prehrambenih proizvoda sa znakom „Simbol kvalitete”, doprinese unaprjeđenju zdravlja potrošača. VIZIJA Programa „SIMBOL KVALITETE“ je: doprinijeti opstanku na tržištu samo potvrđeno kvalitetnih i sigurnih prehrambenih proizvoda te dugoročno doprinositi boljem zdravlju građana - potrošača!

Meso i mesne prerađevine, riba i plodovi mora 2. Jaja i proizvodi od jaja 3. Mlijeko i mliječne prerađevine 4. Žitarice i proizvodi od žitarica, brašno i proizvodi na bazi brašna 5. Voće, povrće i prerađevine od voća i povrća 6. Konditorski proizvodi i uživala (čokolada, keksi, sladoled, kava, čaj, začini i sl.) 7. Voda, slaba bezalkoholna pića, energetski napitci 8. Vino, pivo i likeri (koji imaju do 22% alkohola) 9. Proizvodi bazne prehrambene industrije (šećer, škrob, ulja i masnoće) 10. Prehrambeni dijetetski proizvodi (funkcionalna hrana, dodaci prehrani, biljni pripravci, čajevi, gljive, alge i pčelinji proizvodi) NEĆE SE OCJENJIVATI: 1. 2. 3. 4.

Duhan i proizvodi od duhana Žestoka alkoholna pića (koja imaju više od 22% alkohola) Lijekovi i Gotova hrana (kakva se poslužuje u ugostiteljskim objektima)

Sudjelovanje u Programu „SIMBOL KVALITETE“ je: dobrovoljno i komercijalnog je karaktera. Broj proizvoda od pojedinačnog sudionika koji se prijavljuju za ocjenjivanje i natjecanje nije ograničen, ali je broj ukupnih proizvoda koji se mogu prijaviti/zaprimiti za ocjenjivanje i natjecanje u 2020. godini ograničen na 180 proizvoda.

CILJ Programa „SIMBOL KVALITETE“ je identificirati, označiti i promovirati što veći broj kvalitetnih prehrambenih proizvoda, te im pružiti potporu u lakšem i bržem pronalaženju tržišnog puta do krajnjih potrošača.

Najkvalitetniji prehrambeni proizvodi će biti nagrađeni ZLATNOM, SREBRNOM i/ili BRONČANOM medaljom, peharima u deset grupa proizvoda te prijelaznim peharom „ŠAMPION KVALITETE“ kao i posebnim plaketama. Medalje i propratni akti bit će ispisani u varijantama na 8 odnosno na 11 jezika.

Proizvodi sa znakom „Simbol kvalitete“ u tome će pozicioniranju i odabiru zauzeti posebno mjesto.

Ponesite znak Simbol kvalitete – kao potvrdu provjerene kvalitete i vrijednosti vašega proizvoda!

GRUPE PROIZVODA u kojima se mogu prijaviti proizvodi za sudjelovanje/natjecanje:

U Programu „SIMBOL KVALITETE“ mogu sudjelovati svi proizvođači i „vlasnici“ pre-

hrambenih proizvoda s područja srednje i jugoistočne Europe i to:

(zlatnu, srebrnu i/ili brončanu). Ovi proizvodi dobijaju status odnosno naziv kvalitetniji proizvodi. Sudionici i proizvodi koji po kvaliteti ne budu razvrstani u I, II i III grupu odnosno, koji po broju bodova ne osvoje niti jednu od medalja i budu svrstani u tzv. grupu manje kvalitetni proizvodi, neće biti komentirani u Odluci niti u ukupnoj komunikaciji tijela Projekta / Programa sa javnošću - kako bi se unaprijed zaštitio integritet onih sudionika i proizvoda koji u konačnici budu razvrstani u grupu „manje kvalitetni proizvodi“.

a) gospodarska/trgovačka društva – proizvođači, gospodarska/trgovačka društva – trgovci (trgovački lanci i sve druge vrste trgovina), b) obiteljska poljoprivredna gospodarstva (u daljnjem tekstu: OPG), c) obrtnici, d) zadruge te e) udruge i savezi. Zajednički nazivnik je: Sudionici. Zastupnici (gospodarska/trgovačka društva – trgovci te zadruge, udruge i savezi) mogu prijaviti i vlastite privatne marke/proizvode, ali i marke/proizvode principala (proizvođač proizvoda - vlasnik marke/brenda). Podržavatelji Programa (partneri, pokrovitelji, sponzori...) ne mogu biti sudionici/ natjecatelji. E Ocjenjivanje kvalitete prehrambenih proizvoda vrši posebna Stručna komisija koju imenuje Znanstveno-stručni savjet Projekta. Kvaliteta prijavljenih proizvoda ocjenjuje se: • Na temelju posebnih stručnih kriterija koje je verificirao Znanstveno-stručni savjet Projekta. • Organoleptičkom metodom (kušanjem proizvoda) i na druge prikladne - uobičajene načine koje će predložiti i verificirati Znanstveno-stručni savjet Projekta i Stručna komisija. Pri ocjenjivanju, uzet će se u obzir, u potpunosti ili djelomično, sve grupe atributa kvalitete: senzorni/organoleptički, fizikalno-kemijski (sastav i tekstura proizvoda), mikrobiološki te tehnološki, nutritivni, dijetetski, zdravstveni, etnički i dr. Organizator određuje grupe u kojima se obavljaju takve analize, vrstu i obim analiza, kao i referentne laboratorije. • Na načelima: stručnosti, objektivnosti, nepristranosti, profesionalnosti i transparentnosti. • Samostalno - fizički i komunikacijski odvojeni jedni od drugih, bez prava na međusobnu komunikaciju u periodu ocjenjivanja proizvoda. • U jedinstvenom vremenskom intervalu od 24 do maksimalno 96 sati. • Svaki član Komisije svoj Zapisnik predaje na uvid, analizu i zbrajanje ocjena (te izračun prosjeka) Tajništvu Programa „SIMBOL KVALITETE“, nakon čega Tajništvo sačinjava Izvješće o ocjenjivanju kvalitete kojega podnosi na uvid i daljnje postupanje Znanstveno-stručnom savjetu projekta. • Odluku o proglašenju rezultata ocjenjivanja kvalitete prijavljenih prehrambenih proizvoda za konkretnu godinu donosi Znanstveno-stručni savjet projekta. • Odlukom o proglašenju rezultata ocjenjivanja bit će obuhvaćeni samo sudionici i proizvodi koji po kvaliteti budu razvrstani u I, II i III grupu odnosno, koji po broju bodova osvoje jednu od medalja

• Sudionici se „pravnim lijekom“ u Odluci savjetuju da eventualnu žalbu na rezultate ocjenjivanja dostave Žalbenom vijeću u roku od tri dana od dana prijema Odluke. MARKETING. Prijavljeni prehrambeni proizvodi najvišeg kvaliteta biti će: • Proglašeni za kvalitetne proizvode u konkretnoj grupi proizvoda, u konkretnoj godini, na način da će popis kvalitetnih proizvoda i njihovih proizvođača biti prezentiran: sudionicima u Programu „SIMBOL KVALITETE“, medijima, velikim trgovačkim lancima i trgovinama, lancu HORECA, stručnoj i poslovnoj javnosti... • Od kvalitetnih proizvoda bit će izdvojeni proizvodi koji su dobili zlatnu medalju i oni stječu status: Najkvalitetniji proizvodi. Kako oni zaslužuju zapaženije predstavljanje javnosti, jedna od aktivnosti će biti i mini medijska kampanja koja će biti realizirana: putem novinskih oglasa u čitanijim dnevnim novinama kroz koje će biti predstavljeni Najkvalitetniji proizvodi, putem društvenih mreža odnosno konkretnih web portala te predstavljanjem 12 mjeseci na web stranici Programa „SIMBOL KVALITETE“ • Nagradjeni ZLATNOM, SREBRNOM i/ili BRONČANOM medaljom. Broj medalja koje se dodjeljuju nije ograničen. Također, u jednoj grupi proizvoda može se dodijeliti više istovjetnih medalja (zlatnih, srebrnih, brončanih). Medalje se dodjeljuju na posebnoj svečanosti i u posebnim programima (prvi put u Zagrebu ili u Dubrovniku potkraj 2020. ili početkom 2021. godine1). • Sudionik koji osvoji najviše bodova/ zvjezdica dobija status i PRIJELAZNI PEHAR ŠAMPION KVALITETE za konkretnu godinu (pri čemu zlatna meda-

lja nosi 3 zvjezdice, srebrna medalja nosi 2 zvjezdice, a brončana medalja nosi 1 zvjezdicu). Prijelazni pehar ŠAMPION KVALITETE dobija sudionik (a ne proizvod) koji je prijavio proizvode za natjecanje te se dobijena nagrada i priznanje u obliku pehara smatra nagradom za najkvalitetniju (najnagrađivaniju) paletu/grupu proizvoda. • Uz PRIJELAZNI PEHAR ŠAMPION KVALITETE bit će dodijeljeno i deset pehara po grupama proizvoda, i to u svakoj od 10 grupa proizvoda po jedan pehar. Pehar u svakoj grupi dodjeljuje se natjecatelju koji je osvojio najviše bodova u konkretnoj grupi proizvoda temeljem onih proizvoda koji su osvojili medalje. Pehari koji se dodjeljuju najboljima u grupama proizvoda nisu prijelazni i oni ostaju u trajnom vlasništvu dobitnika. • Pojedinim proizvodima, paletama proizvoda, proizvođačima, tehnolozima i drugima zaslužnim, bit će dodijeljene i POSEBNE PLAKETE te ZAHVALNICE • Predstavljeni na Znanstveno-stručnoj i poslovnoj konferenciji “Poljoprivreda u 21. stoljeću, kvaliteta i sigurnost prehrambenih proizvoda i zdravlje potrošača” • Predstavljeni na posebnoj Sajamskoj izložbi „Prehrana i zdravlje“ • Predstavljeni na Svečanosti proglašenja najkvalitetnijih prehrambenih proizvoda uz dodjelu medalja „Simbol kvalitete“ i prijelaznog pehara „Šampion kvalitete“ • Uvršteni za sudjelovanje u Programu ocjenjivanja, nagrađivanja i promoviranja marketing i brending elemenata „PROMO XXI“ • Predstavljeni u posebnom katalogu „SIMBOL KVALITETE“. • Uz prethodno, svi sudionici stječu pravo da dobijenu medalju i logo „Simbol kvalitete“ apliciraju na svoje proizvode i ambalažu te na promo materijale i korporativne medije, kao i da logo i osvojeni status, kao i prijelazni pehar ŠAMPION KVALITETE, neograničeno koriste u drugim promidžbenim materijalima i akcijama: u TV spotovima, u radijskim džinglovima, na web portalima, na prezentacijama i konferencijama, na sajmovima, u medijskim kampanjama, u prodajnim pregovorima i prezentacijama... Povećajte tržišnu vrijednost vašega proizvoda – marke!

„Svi kongresni i slični poslovni skupovi i događanja u organizaciji PROMO GLOBAL održavaju se sukladno epidemiološkim preporukama i naputcima ovlaštenih institucija. Usprkos tome, nadamo se što skorijoj normalizaciji poslovne komunikacije i kontakata, (budući da je pandemijom COVID-19 intenzivirana online komunikacija koja nikako ne može nadomjestiti dojmove te poslovne kontakte i doživljaje uživo). Kao mjesta održavanja naših poslovnih skupova, ugovaramo dvorane velike površine i kvalitetne klimatizacije, kako bi bez problema bio osiguran potreban razmak između sudionika i kvalitetno redovno prozračivanje svih prostora. Također, na ulasku u dvorane osigurana su sredstva za obveznu dezinfekciju ruku, a, po potrebi, bit će osigurano mjerenje tjelesne temperature svima prisutnim i besplatne maske za lice. Uz prethodne mjere, u cilju osiguranja dodatne sigurnosti svih sudionika, konstantno preporučujemo smanjenje fizičkih kontakta u vidu rukovanja i grljenja. U vezi sa svakim konkretnim događanjem, dat ćemo, prilikom vašega dolaska u kongresnu dvoranu - na mjesto događanja, posebne - dodatne naputke“. Menadžment PROMO GLOBAL

nove knjige

Država poduzetnica Autorica: prof. dr. sc. Mariana Mazzucato, University College London Pripremio: izv. prof. dr. sc. Goran Vlašić, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

njiga „Država poduzetnica“ interesantno sagledava ulogu države, koja nadilazi definiranje osnovnih pravila i redistribuciju vrijednosti, te se fokusira na ulogu države u stvaranju novih vrijednosti. Diskusija o ulozi države uvijek je aktualna, a ova knjiga ističe vizionarsku ulogu države u prošlosti – gdje je država bila ključni pokretač promjena i razvoja, investirajući u dugoročne, odvažne i riskantne ciljeve koji imaju snagu okupljati ljude oko zajedničke vizije (npr. „poslati čovjeka na mjesec“). Upravo države koje su nadišle optimizaciju unutar postojećih modela, postojećih znanja, postojećih principa i paradigmi, te se fokusirale na stvaranje novih modela, znanja, principa i suštinskih izmjena paradigmi, države su koje su ostvarivale najveći prosperitet kroz različite periode razvoja čovječanstva. Kako autorica diskutira – država poduzima dvije ključne uloge: (a) integratora i diseminatora vrijednosti, fokusirajući se na izgradnju pravila koje omogućavaju redistribuciju postojeće vrijednosti; te (b) kreatora novih vrijednost, kroz redistribuciju rizika i strukturiranje sustava. Dakle, država, osim što kreira „pravila igre“ i raspoređuje vrijednost, mora činiti „ono što trenutačno nitko ne čini” (kako navodi Keynes u knjizi iz 1926. „The End of LaissezFaire“). Kroz povijest, najznačajniji razvoj su imale one države koje su imale jasnu i odvažnu viziju te fokusirale svoje resurse na ostvarivanje te vizije (npr. oploviti svijet i slično). Jasna vizija okuplja građane države, ali i cjelokupnu globalnu javnost zainteresiranu za ostvarivanje takve vizije. Ostvarenje te vizije, kao i cjelokupni proces do ostvarenja vizije, generiraju izuzetna znanja, okupljaju izuzetne ljude – te kreiraju izuzetnu novostvorenu vrijednost. Knjiga

Suvremena trgovina 5(45)

„Država poduzetnica“ obiluje brojnim primjerima izuzetnih državnih organizacija poput NASA-e, DARPAe, NHS-a i sličnih, a koje djeluju u SAD-u. Takvim organizacijama nije cilj povrat na investiciju, već ostvarenje vizije i stvaranje mreže organizacija i pojedinaca koji mogu doprinijeti ostvarenju vizije. Takve organizacije financiraju se državnim resursima, te se rizik ostvarenja vizije (kratkoročno i dugoročno) raspoređuje na sve gađane jedne države. Na taj način, rizičnost ostvarivanja odvažne vizije koja je prevelika i neopravdana iz perspektive privatnog investitora (posebice ukoliko postoje značajne pozitivne eksternalije), postaje zanemariva na razini svakog pojedinog građanina jedne države. Stoga, država treba bit ključan investitor u visokorizične projekte koje karakteriziraju „serendipitetska obilježja inovacijskog procesa“ – jer, kako navodi autorica knjige, „javna su sredstva osiguravala strpljenje i dugoročnu strategiju“ u situacijama kada privatna sredstva to nisu bila u mogućnosti. Država poduzetnica – je država koja nije samo pasivni integrator i redistributer vrijednosti, već je fokusirana na stvaranje novih vrijednosti kroz jasnu i odvažnu viziju te razvoj potrebnih preduvjeta za meritokratski pristup ostvarenja te vizije. Takva država djeluje strateški, integrirajući najbolje pojedince i organizacije motivirane za ostvarenje zajedničke vizije, stvarajući tako brojne kratkoročne i dugoročne, direktne i indirektne pozitivne učinke. Diskusija o suvremenoj uspješnoj državi ne može sagledavati slobodno tržište kao jednu krajnost i državni intervencionizam kao drugu krajnost, niti tražiti balans između te dvije krajnosti. Samo postavljanje diskusije prema traženju balansa između te dvije krajnosti podrazumijeva

suštinsko nerazumijevanje „interakcija države i tržišta“. U suvremenoj državi mora se istovremeno maksimizirati vrijednost koju stvaraju slobodna tržišta i vrijednost koju stvara državni intervencionizam. Suvremena država treba biti nepristrana platforma, s jasno definiranim institucijama i mehanizmima, koja istovremeno (a) omogućava pojedincima i organizacijama da stvaraju vrijednost, vođeni maksimiziranjem vlastitih interesa; (b) redistribuira vrijednost na razini države (a ne maksimizira vrijednost na razini pojedinaca/ grupa što vodi mogućoj korupciji), te (c) „čini ono što trenutačno nitko ne čini“ (Keynes, 1926), a što prvenstvo podrazumijeva eksploracijske aktivnosti temeljene na odvažnoj viziji i cjelokupnom ekosustavu za ostvarivanje te vizije. U kontekstu takve države potrebno je izmijeniti način razmišljanja o državi – u potpunosti izmijeniti javni diskurs i vokabular o ulozi države. Strateški usmjerena država neće „pratiti trendove“ i kontinuirano kaskati za „razvijenim zemljama“, nego će biti u stanju inicirati i izgraditi sljedeću paradigmu razvoja područja/industrija/društva. Današnje „razvijene zemlje“ postale su razvijene, jer su napravile pomak u paradigmi funkcioniranja („change the box“). Kako je navedeno u knjizi – „u genima javnog sektora nema ničega zbog čega bi bio manje inovativan

od privatnog sektora“. Dapače, značajne promjene paradigmi najčešće polaze od države kao aktivnog čimbenika poduzetničkih/inovatorskih aktivnosti kroz vlastite agencije, ali i sustave financiranja korporativnih/ znanstvenih aktivnosti (npr. DARPA, Bell Labs, XEROX Parc, NHS, NASA koji su financirani od države). Sto-

ga, ova knjiga služi kao podloga za strukturirano promišljanje o državi koja ne balansira i ne odabire „slobodno tržište“ u odnosu na „državni intervencionizam“, već koja maksimizira vrijednost u obadva konteksta. Knjiga daje jasnu poruku o ulozi države, kao angažiranom i poduzet-

nom dioniku koji preuzima rizik. Prema autorici to možda nije uvijek realnost, ali je svakako prilika koja se prečesto odbacuje. Stoga, čak i ako postoji neslaganje s tim iskazom, knjigu svakako treba pročitati, kako navodi i časopis Forbes – zasigurno će čitatelja potaknuti na preispitivaST nje svojih stajališta.

Prikaz sveučilišnog udžbenika

Poslovno upravljanje u trgovini, 2. izdanje Autor: izv. prof. dr. sc. Dario Dunković, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Pripremio: izv. prof. dr. sc. Ivan Kovač, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

akon prvog izdanja iz 2015., Dario Dunković, izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, objavio je drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje sveučilišnog udžbenika „Poslovno upravljanje u trgovini“. Senat Sveučilišta u Zagrebu odobrio je za ovo djelo naziv „Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis“. Udžbenik je posebno namijenjen izvođenju nastave na istoimenom kolegiju na Katedri za trgovinu i međunarodno poslovanje Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Recenzenti su redoviti profesor Mirko Palić s Katedre za marketing, redoviti profesor s Ekonomskog fakulteta u Beogradu Goran Petković i izvanredni profesor Ivan Kovač s Katedre za trgovinu i međunarodno poslovanje. Djelo je organizirano u 14 poglavlja ukupnog opsega 352 stranice. Iz popisa je vidljivo kako se u djelu nalazi 38 tabličnih prikaza, zatim 17 grafičkih prikaza i 65 slika. Literatura obuhvaća 285 izvora inozemnih i domaćih autora, te internetske i druge izvore kao što su stručni časopisi i studije slučajeva. Na kraju je ka-

zalo pojmova. Svako poglavlje sadrži i tematska pitanja za vlastitu provjeru znanja. U odnosu na prvo, drugo izdanje znatno je prošireno novim poglavljima i novim tematskim cjelinama. Nova poglavlja su: Upravljanje iskustvom i lojalnošću kupaca, Profitabilnost trgovca, Dinamičnost cijena i poglavlje o Cjenovnim strategijama. Ovime se signalizira da studente koji pohađaju ovaj kolegij na smjeru Trgovine i međunarodnog poslovanja, treba više uputiti u marketinške strategije i financijski položaj trgovaca. Djelo predstavlja značajan doprinos za razvoj znanosti o trgovini i pripadajućih disciplina kao što su: menadžment, financijsko upravljanje, maloprodajni marketing, regulacija i internacionalizacija. U recenziji sam naveo kako je sadržaj po uzoru na udžbenike iz trgovine, jer obuhvaća strategijski, marketinški, organizacijski, tehnologijski, financijski i logistički aspekt poslovnog upravljanja u trgovini i distribuciji roba. Autor u predgovoru ističe kako želi ovim udžbenikom postići cilj i kod

studenata razviti posebna znanja i predodžbe o stanju i pronalaženju perspektive u složenim i neizvjesnim tržišnim uvjetima i situacijama koje vladaju u trgovini. Od studenata se očekuje da steknu znanje potrebno u praksi za formuliranje i provođenje najboljih konkurentskih marketinških, financijskih, organizacijskih i drugih strategija u trgovinskim poduzećima. Ovo djelo rezultat je višegodišnjih napora autora u ulozi nastavnika i znanstvenika da stvori cjelovito djelo na hrvatskom jeziku po uzoru na svjetski poznate udžbenike iz područja trgovinskog menadžmenta. Djelo će pored tiskanog izdanja biti na raspolaganju za studente Ekonomskog fakulteta i u e-izdanju. ST www.suvremena.hr

tvrtke i tržišta

Trgovine tekstilom

Popusti i rasprodaje za poticanje potrošnje piše: Ante Gavranović

rije samo nekoliko godina nikad ne bismo očekivali da ćemo vidjeti natpis PRODAJA do možda Crnog petka u studenom - tada su ozbiljna sniženja odnosno rasprodaje obično započinjala. Ljudi su satima stajali u redovima, naguravali se niz ulice i kroz trgovačke centre sve od sredine noći. Mnoštvo kupaca očekivalo je s nestrpljenjem popuste. Ti su prodajni dani bili legendarni. Sad je gotovo smiješno toliko se uzbuditi zbog mogućnosti povoljnije kupovine kad se čini da akcijske prodaje dolaze svakih nekoliko tjedana, čak i brže. Treba samo proći Ilicom ili sporednim ulicama u središtu Zagreba da se to vidi. Tako je i u svim središtima gradova ili u trgovačkim centrima – ne samo u nas, već u čitavom svijetu. 84

Suvremena trgovina 5(45)

Snaga akcijskih prodaja ‘Prodaja: dodatnih 20% popusta’, ‘FLASH PRODAJA: 20% popusta na sve’, ‘Zapamtite: Do 50% popusta na našu robu u srednjoj sezoni!’. Ovo je samo nekoliko tema u eporukama koje kruže proteklih tjedana kod svih vrsta marki, od high street do nišnih internetskih prodavača. I to u cijelom svijetu. Listopad je inače tradicionalno posvećen uzbuđenjima vezanim uz novu sezonu u modi, vremenu kada smo ranijih godina bili često zavedeni na kupnju nove jesenske kolekcije prije nego što se rasproda, spremni platiti punu cijenu za komade koje najviše želimo. Danas je stanje potpuno drukčije. Dok ovo pišemo, vidimo oglase koji najavljuju prodaju sa sniženjima do 70 posto. Sniženja koja

nude 50 ili manje posto uopće nisu rijetkost. Neuobičajeno je da takvi popusti dolaze u vrijeme koje označava kraj ljetne sezone i kada se tek upoznajemo s novim jesenskim trendovima. Dva pogleda na stanje Postoje dva načina kako gledati ova sniženja. Možda je to dobra vijest za kupce - znači da su uvijek u mogućnosti sebi osigurati pogodniju kupovinu i opravdati prepuštanje „stalnoj maloprodajnoj terapiji“. Nije, međutim, tajna da je odjevna industrija u ozbiljnoj krizi. Covid-19 promijenio je način na koji živimo, odijevamo se i kupujemo ove godine. Korona je samo povećala i proširila teškoće koje su se godinama u odjevnoj industri-

ji stvarale s promjenom ponašanja. Trgovinama je postajalo sve teže proizvesti optimalne količine zaliha po pravim cijenama. Nažalost, nije to trend koji je zamijećen samo kod nas. Prema britanskom Uredu za nacionalnu statistiku, prodaja odjeće u kolovozu ove godine i dalje je bila 15,9 posto ispod razine prije pandemije, a GlobalData predviđa da će ove godine ukupna potrošnja na modu biti smanjeno za 26,1 posto. „Trgovci odjećom i obućom među najteže su pogođenima pandemijom i dalje se suočavaju s usporenom potražnjom i ozbiljnim padom prometa, s brojnim lokalnim blokadama i ekonomskom neizvjesnošću, što sve zajedno kupce udaljava od kupovine“, kaže dr. Liliana Danila, ekonomistica iz Britanskog maloprodajnog konzorcija. „Rad od kuće i manje mogućnosti za ‘odijevanje kako biste impresionirali’ znači da se mnogi trgovci okreću velikim popustima kako bi potaknuli potrošnju.”

Neravnoteža na tržištu Sve su ove (ras)prodaje u redu, ali kad je više popusta u najavi, to nas može odbiti od kupnje bilo koje pune cijene ako mislimo da možemo samo pričekati akcijsku prodaju. I nosi li ta nova cvjetna haljina posve istu privlačnost kad ima velikih crvenih 70 posto popusta? Vlastiti podaci Britanskog maloprodajnog konzorcija BRC-a otkrili su da cijene godinama postupno padaju, jer nas trgovine pokušavaju navesti na kupnju. Od lockdowna, međutim, ta su se sniženja samo ubrzala i sada su cijene naglo pale za 14,2 posto na godišnjoj razini. Ovogodišnja stalna rasprodaja zbog toga je razumljiva. Trgovine nisu mogle planirati pandemiju i premda su mnogi otkazivali ili ažurirali narudžbe, uvijek dolazi do zasićenja proizvodima koji nam nisu trebali. Činjenica je da je upravo pandemija stavila u fokus veliki nesklad što je stvoren u našim životima. Usporiti modni ritam „Potičemo naše marke, dizajnere i trgovce na malo koji su naviknuti na brzi modni ritam, da usporavaju“, rekli su Britansko modno vijeće i Vijeće modnih dizajnera Amerike

u zajedničkom priopćenju objavljenom u svibnju. ‘Dugo je bilo previše isporuka i previše generirane robe. Obzirom na to da je postojeća roba prisutna, dizajneri i trgovci također moraju gledati ciklus nabave i biti vrlo strateški raspoloženi prema svojim proizvodima te kako i kada ih namjeravaju prodati. „Podaci ukazuju na to da su ljubitelji mode u posljednjih nekoliko godina počeli postajati pametniji u rasprodaji“, kaže platforma modnih podataka Lyst. Kaže da njegovi korisnici stvaraju popise želja i koriste ih za ‘praćenje ponuda tijekom vremena. Ovo je sada postalo cjelogodišnje ponašanje, koje se događa ne samo oko tradicionalnih mjeseci prodaje, već umjesto toga, kupci imaju koristi od pametnih aplikacija za kupnju koje im omogućavaju da istovremeno prate i tisuće marki i milijune predmeta na jednom mjestu.‘ Neprekidne rasprodaje i promocije možda su nas sve pretvorile u pametnije kupce, sposobne dodavati nove komade u svoje ormare po cijenama koje se čine izvrsnom prilikom. No, je li to zaista ispravan i dugoročno održiv put? I može li odjevna industrija dugoročno preživjeti ovakav pristup i ST ovakve trendove? www.suvremena.hr

Šivanje po mjeri

ZAGREB NAMA, Ilica 4 NAMA Kvatrić, Kvaternikov trg ORLJAVA, Gundulićeva 11 KRAPINA KOTKA, prodavaonica, Krambergerova 2 PULA RT - STIL, Flanatička 3 RIJEKA TEKSTILPROMET, Koblerov trg 1 DUBROVNIK TEKSTILPROMET, Nikole Tesle 2 OSIJEK TEKSTILPROMET, Trg slobode 3 ZADAR SMOKVICA, Fashion Square, Franka Lisice 6 ŠIBENIK M – club, Trg kralja Držislava 4 POŽEGA Orljava – prod. 7, Florjanova 5

OD SADA dm online shop 2 4 h U Z VA S ! w w w. d m . h r