UDK 339, ISSN 1330-0180, CODEN SUTREE, VOL. 49, BROJ 3
Tema broja:
Sajamska djelatnost – organizacijski i pravni aspekti l Digitalizacija sajamskog poslovanja u logistici l Tri elementa na kojim uglavnom padamo l Budućnost wellnessa ovisi o prilagodbi asortimana l Kulturna diplomacija i međukulturalno pregovaranje l Sigurnost hrane iz perspektive potrošača l Zašto Hrvatska nema jasnu viziju razvoja l Fleksibilniji pristup primjeni HACCP načela l Obilježavanje 100. obljetnice rođenja profesora Fedora Rocca l Umjetnost i znanost štednje l EuroCommerce: Traže se načini ušteda, ali i promjene u potrošnji l
ZAJAMČEN ODMOR UZ VRHUNSKI WELLNESS
- terapije termalnom vodom, balneo kupke, vanjski i unutarnji grijani bazeni s termalnom vodom, saune, fizioterapija, suvremeni interijer s visokotehnološkim uređajima za rekreaciju i zdravstvenu terapiju, beauty kutak...
Zagrebačka 5, Varaždinske Toplice, T. 042 250 130 E: info@bernarda-tourism.eu
Uživajte u gastro-kreacijama naših chefova kuhinje koji će se potruditi pripremiti Vam nešto jedinst veno. St voriti savršeni spoj ukusnih i originalnih jela, a istovremeno izvornih i prirodnih.
• inovativni individualno prilagođeni kreveti i madraci u veličinama prema želji
• visokokvalitetni kreveti i madraci za hotele, pansione i apartmane
• kutne garniture, pomoćni ležajevi
• vrhunski ergonomski antibakterijski jastuci
• dječji antibakterijski madraci
• medicinski antidekubitalni madraci i jastuci
• krevetni sustavi za plovila
Jer me od brojnih proizvoda dijeli samo jedan klik!
Besplatna dostava iznad 49,00 €
Pridruži se našim brojnim vjernim kupcima koji nam iz udobnosti svojeg doma ukazuju povjerenje. Ugodno se smjesti u naslonjač i uz samo nekoliko klikova naruči sve što ti je potrebno izravno na svoja kućna vrata!
Organizatori:
Pokrovitelji:
Suorganizatori:
Logistički partner:
POVRATAK U BUDUCNOST ´
Organizacijski partner
36. tradicionalna najveća konferencija za trgovce i proizvođače
ISSN1330-0180
Glavni i odgovorni urednik: Srećko SERTIĆ
Zamjenik glavnog urednika: mr.sc. Branko PAVLOVIĆ
Uredništvo:
dr.sc. Antun BENČIĆ, prof.dr.sc. Krešimir BUNTAK, prof. Gabrijela ČORKOVIĆ, izv.prof.dr.sc. Dario DUNKOVIĆ, izv.prof.dr.sc. Aleksandar ERCEG, Ante GAVRANOVIĆ, Željko JELIĆ, prof.dr.sc. Ljubo JURČIĆ, Ivana KOLAR, dr.sc. Matija KOVAČIĆ, dr.sc. Zvonimir PAVLEK, prof.dr.sc. Zdenko SEGETLIJA
Savjet časopisa: doc.dr.sc. Rajko BUJKOVIĆ, direktor, Jadranski sajam, Budva, Crna gora • Ivica CEROVEČKI, predsjednik Nadzornog odbora, KOTKA, Krapina • prof. Darko GRGURIĆ, ravnatelj, TRGOVAČKA ŠKOLA ZAGREB • prof.dr.sc. Jugoslav JOVIČIĆ, Univerzitet u Travniku, BiH • Ivan KATAVIĆ, vlasnik, KTC, Križevci • dipl.inž. Darko KNEZ, predsjednik Uprave BADEL 1862, Zagreb • mag. Franc PANGERL, predsjednik Upravnog odbora, CELJSKI SEJEM, Celje, Slovenija • dipl.oec. Mijo ŠIMIĆ, predsjednik Nadzornog odbora, TEKSTILPROMET, Zagreb • Zlatica ŠTULIĆ, predsjednica, SINDIKAT TRGOVINE HRVAT SKE • dipl. oec. Josip ZAHER, predsjednik Komore Zagreb i savjetnik predsjednika HGK-a za trgovinu • prof.dr.sc. Siniša ZARIĆ, Ekonomski fakultet Beograd, Srbija
Časopis izlazi dvomjesečno
Godišnja pretplata: 19,91 € za šest brojeva
Uprava i Uredništvo: 10090 Zagreb, Nove Rašljice 2 tel./faks: 01 3499 034 mob.: 099 2136 540
Izdavač: SENIKO studio d.o.o. za trgovinu i usluge
Za izdavača: Srećko SERTIĆ, direktor e-mail: direktor@suvremena.hr Web portal: www.suvremena.hr
Tisak: Tiskara Zelina d.d., Katarine Krizmanić 1, Sveti Ivan Zelina
Uredništvo se ograđuje od osobnih stavova autora.
STRUČNI ČASOPIS ZA TRGOVINU
Suvremena trgovina
GED 2024 - Neprocjenjiva vrijednost sajmova Srećko Sertić 6
Sajamska djelatnost - organizacijski i pravni aspekti Petar Petrić 22
Digitalizacija sajamskog poslovanja u logistici bacc.ing.logist Oliver Skočič mr.sc. Dragan Kopecki 26
Utjecaj djece i mladih na uspješno ostvarenje sajma Marina Pleša, mag.oec. 34
Moglo se učiniti više: Izgubili su milijarde, a za sve krive njemačku birokraciju 36
Tri elementa na kojim uglavnom padamo: konkurentnost, nove tehnologije i sposobniji menadžment Ante Gavranović 38
Intervju: Bernarda Cecelja
Biti originalni, prilagoditi se tržištu i vjerovati u sebe i svoje snove S.S. 42
Budućnost wellnessa ovisi o prilagodbi asortimana A.G. 46
Intervju: Marjan Vučak Dugogodišnja uspješna suradnja Hrvatske i Njemačke S.S. 50
Kulturna diplomacija i međukulturalno pregovaranje Doris Jukić 54
Sigurnost hrane iz perspektive potrošača Ivona Bačelić Grgić, dipl.oec. 58
Zašto Hrvatska nema jasnu viziju razvoja A.G. 62
Fleksibilniji pristup primjeni HACCP načela Vlatka Babenko, mag.ing. 64
Future Green Business M.S. 66
Inovativni pristupi u poučavanju osiguranja Ivana Prezzi, dipl.oec. 70
Uspješno komuniciranje u marketingu (8) dr.sc. Zvonimir Pavlek 74
Obilježavanje 100. obljetnice rođenja profesora Fedora Rocca 78
Umjetnost i znanost štednje Petra Staržik 80
27. obljetnica rada Privatne gimnazije i ekonomske škole Katarina Zrinski Antonija Zeba, prof. 82
EuroCommerce: Traže se načini ušteda, ali i promjene u potrošnji 84
Vrijeme je za... KVIZ Gabrijela Čorković, prof. 88
Naslovnastranica:Sajmovi
Mala škola trgovine G.Č. 90
Vol. 49 br. 3 str. 1-92 Zagreb, lipanj 2024.
Održana Konferencija GED 2024
Neprocjenjiva vrijednost sajmova kao ključnog pokretača gospodarstva i konkurentnosti
Sajamska industrija bilježi snažne trendove rasta i razvoja u EU i u samom svijetu. Kao takva, velika je podrška gospodarstvu i njegovoj promociji te internacionalizaciji poslovanja.
Upovodu Svjetskog dana sajmova – GLOBAL EXHIBITIONS DAY 5. lipnja 2024. na Zagrebačkom velesajmu održana je Konferencija o sajmovanju u organizaciji časopisa Suvremena trgovina, Zagrebačkog velesajma i Hrvatske gospodarske komore.
Raspravljalo se među ostalim o izmijenjenoj ulozi sajmova u suvremenom gospodarstvu, o potrazi za novim tržištima, novim potrošačima i o novom odnosu prema izlagačima i posjetiteljima sajmova. Poseban naglasak stavljen je na važnost sajmova u globalnoj trgovini i umrežavanju.
Na samom početku Srećko Sertić, glavni urednik časopisa Suvremena trgovina, govorio je o razlozima zašto opet raste uloga međunarod -
nih sajmova. Njihova uloga i važnost ponajviše su došli do izražaja u vrijeme kompletnog lockdowna i korona-krize, kad su poslovni susreti na sajmovima i stručnim izložbama bili prekinuti. Bio je to svojevrstan prekid lanca razmjene iskustva, sličan prekidu lanca opskrbe. Jer, koliko god su važne sirovine i oprema, u današnjem svijetu komunikacija još su važnije razmjene ideja, noviteta i traženja novih putova njihove učinkovitosti. Međunarodni sajmovi ponovo dobivaju na važnosti iz nekoliko ključnih razloga:
1. Globalizacija i međunarodna trgovina: U eri globalizacije, kompanije traže nove prilike za širenje na međunarodnim tržištima. Međunarodni sajmovi pružaju platformu za direk-
tnu interakciju s potencijalnim kupcima, distributerima i partnerima iz različitih dijelova svijeta, što pomaže u uspostavljanju i jačanju poslovnih veza.
2. Networking i umrežavanje: Sajmovi omogućavaju direktan kontakt između proizvođača, dobavljača, kupaca i drugih zainteresiranih strana. To olakšava razmjenu informacija, pregovore o poslovnim ugovorima i uspostavljanje novih poslovnih veza koje su ključne za uspjeh u globalnom poslovanju.
3. Inovacije i tehnološki napredak : Sajmovi su idealno mjesto za predstavljanje najnovijih inovacija i tehnoloških dostignuća. Kompanije koriste sajmove da bi prikazale nove pro -
izvode i usluge, testirale reakcije tržišta i prikupile povratne informacije direktno od potencijalnih korisnika.
4. Brendiranje i marketing : Prisustvo na međunarodnim sajmovima poboljšava vidljivost brenda i omogućava kompanijama da se pozicioniraju kao lideri u svojoj industriji. To pomaže u jačanju imidža i reputacije brenda na globalnoj razini.
5. Trendovi i tržišna istraživanja: Posjetitelji i izlagači na sajmovima imaju priliku pratiti najnovije trendove u industriji, analizirati konkurenciju i bolje razumjeti potrebe tržišta. Ovo znanje može biti ključno za donošenje strateških odluka i prilagođavanje poslovne strategije.
6. B2B i B2C interakcije: Sajmovi omogućavaju kompanijama direktan kontakt s poslovnim partnerima kao i krajnjim potrošačima. Ovaj direktan kontakt pomaže u izgradnji povjerenja i povećava šanse za ostvarivanje prodaje.
7. Edukacija i trening : Mnogi sajmovi nude edukativne seminare, radionice i prezentacije koje pomažu učesnicima da se upoznaju s najnovijim trendovima,
tehnologijama i praksama u industriji. Ovo može biti dragocjeno za profesionalni razvoj i unaprjeđenje poslovnih vještina.
Sve ove prednosti čine međunarodne sajmove ključnim mjestima za poslovanje, inovacije i uspostavljanje mreže kontakata, što doprinosi njihovom ponovnom rastu i važnosti u suvremenom poslovanju. Sajmovi su, kao snažni impulsi tržištu, svojevrsni barometar svih gospodarskih kretanja i trendova. U uvjetima globalizacije imaju u tom pogledu dodatne obveze, odgovornost, ali i svoju novu šansu potvrđivanja kao najvažnijeg medija u poslovnom svijetu.
Potom se prisutnima obratila Renata Suša, direktorica Zagrebačkog velesajma, istaknuvši kako je svaka prva slijeda u lipnju važan dan za sajamsku industriju i simbolički i formalno. „Već 9. godinu zaredom obilježavamo Svjetski dan sajamske industrije - Global Exhibitions Day, utemeljen od strane UFI-ja 2016. godine. Posebno mi je drago istaknuti da je Zagrebački velesajam jedan od utemeljitelja UFI-ja, globalnog udruženja sajamske industrije još od davne 1925. godine. Ova činje -
Međunarodni sajmovi ponovo dobivaju na važnosti
nica svjedoči o našoj dugogodišnjoj posvećenosti, predanosti razvoju i unaprjeđenju sajamske djelatnosti. Kroz desetljeća, Zagrebački velesajam mijenjao se, ali ostao je primjer izvrsnosti i strukturiranosti u organizaciji sajmova, kao što je uvijek bio i ostao prepoznatljiv simbol Grada Zagreba i Hrvatske s međunarodnim djelovanjem. Neprocjenjiva je vrijednost sajmova kao ključnog pokretača gospodarstva i konkurentnosti. Sajmovi odavno nisu samo mjesta gdje se prezentiraju proizvodi i usluge, već su sinonim za business hub i dinamične centre izvrsnosti i konkurentnosti za prijenos znanja, know-how-a, inovacija i najboljih praksi. Uz vodeće profesionalce različitih industrija, stručnjake i dionike, platforma su na kojoj se rađaju partnerstva, vizije pretvaraju u stvarnost i gdje se budućnost kreira kroz zajednički napor“, rekla je Suša.
U svome uvodnom govoru, Sanja Želinski Matunec, savjetnica Ureda predsjednika Hrvatske obrtničke komore, naglasila je ulogu HOKa kao krovne obrtničke institucije u Republici Hrvatskoj, koja aktivno djeluje na promociji svojih člano -
Srećko Sertić
Renata Suša Sanja Želinski Matunec
va na domaćim i na međunarodnim sajmovima. „Ova konferencija ponovno je prigoda da još jednom svi zajedno podcrtamo važnost sajmova kao alata direktnog marketinga i onog mjesta na kojemu se susreću ponuda i potražnja, te se kupcima osobno i na licu mjesta predstavljaju obrtničke vještine i proizvodi koji su nastali zahvaljujući njihovim vrijednim ‘zlatnim rukama’. Želim posebno naglasiti kako Hrvatska obrtnička komora svojim članovima sufinancira nastup na inozemnim sajmovima, pokrivajući 50% troškova standardno uređenog izložbenog prostora, te pripremamo njihov zajednički nastup po principu ključ u ruke. Također, područne obrtničke komore i udruženje obratnika na terenu pružaju potrebnu logistiku, organiziraju i sufinanciraju lokalne, regionalne i međunarodne sajmove u samoj Hrvatskoj, također uz financijsku i logističku podršku. Još od 1995. godine, od početka obnovljenog djelovanja Hrvatske obrtničke komore do danas, održane su 344 sajamske izložbe u Hrvatskoj i inozemstvu i na njima je nastupilo više od 16.500 izlagača, dok je na razini Županija, Gradova i Općina organizirano još daleko više manjih lokalnih sajamskih izložbi. U prošloj godini uložili smo oko 120.000 eura u poticanje nastupa na sajmovima, u planu nam je i u ovoj godini i financijski i logistički pomoći obratnicima da nastupe na sajmove“, zaključila je Želinski Matunec.
te, vidjeti nove proizvode, vidjeti ono što radi konkurencija“ istaknula je Filipić.
Direktni kontakt
efikasno skraćuje vrijeme sastanaka i upoznavanja s novim proizvodima u odnosu na redovno poslovanje.
U ime Hrvatske udruge poslodavaca, prisutnima se obratila Marijana Filipić, direktorica Granskih udruga i naglasila kako živimo u vremenima kada se sve brzo mijenja. Ono što je najvažnije je direktni kontakt, a to je ono što dobivamo na sajmovima. „Na sajmovima imamo priliku vidjeti novite -
Na kraju uvodnih obraćanja, Maja Bogović, direktorica Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore, otvorila je konferenciju i pritom kazala: „Jako su važne za nas i naše članice informacije koje dobivamo na sajmovima, a i sami trendovi koji se u zadnje vrijeme mijenjaju. Mi smo trenutno u istraživanju potreba naših članica za njihovim budućim interesima vezanim za sajmove i mogu reći da imamo dosta pozitivan feedback i dosta velik entuzijazam nastavno na ponovno reaktiviranu aktivnost u posljednje vrijeme. To nas izuzetno veseli zbog toga što na sajmovima, kao što je više puta rečeno, se stvarno događa onaj direktni kontakt i jako se efikasno skraćuje vrijeme sastanaka, kontakata, upoznavanja s novim proizvodima u odnosu na nekakvo redovno poslovanje.“
Prvo uvodno izlaganje iznio je prof. dr.sc. Krešimir Buntak, sa Sveučilišta sjever, pod nazivom Promjene poslovnih modela sajmovanja – Inicijativa regionalnih udruživanja. Buntak je iznio zanimljivu tezu
kako će sajamska industrija morati doživjeti transformaciju sukladno transformaciji društva i poslovanja.
„Sajmovi su i poslovna događanja i tržišta, mjesto susreta cijele industrije, nekad i povezanih industrija – na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Industrija sajmova i događanja stavlja ljude u središte svog poslovnog modela: okuplja ih kako bi mogli sklapati poslove, učiti, nadahnjivati se inovacijama i trendovima, i osobito, susretati se. Komunikacija i interakcija licem u lice je temeljno obilježje ove industrije. Unatoč disruptivnim promjenama koje pogađaju sve industrije, kao i posljedičnoj pojavi ekonomije bez granica, globalno, sajamska industrija bila je i ostala veliki nevidljivi div s ukupnim godišnjim gospodarskim učinkom od 299 milijardi eura u prodaji i 179 milijardi eura prinosa globalnom BDP-u, što je čini 55. gospodarstvom po veličini u svijetu“, rekao je Buntak.
Sajam mora postati mjesto gdje se prezentiraju najbolji, a gdje dolaze oni koji nisu najbolji a htjeli bi kroz benchmarking vidjeti kako to najbolji rade.
Tu se nalaze oni koji žele zajedno surađivati, oni koji žele na globalno tržište, oni koji žele prenositi
Marijana Filipić
Maja Bogović
svoja znanja, svoje inovacije, svoje kreacije i oni koji sve zajedno to žele vidjeti.
Transformacija sajamske industrije i novi poslovni modeli
„Promjenjiva svjetska ekonomija, nestabilna politička kretanja, nesigurnost, digitalizacija i drugi faktori poput pandemije izvor su eksternih prijetnji sajamskoj industriji, čiji utjecaj nije moguće anulirati. Stoga, prekretnicu označava izbor da se industrija promijeni i prilagodi iznutra i tako ojača otpornost, koristeći svoju snagu elastičnosti i digitalne tehnologije kao način da poboljša korisničko iskustvo posjetitelja i izlagača“, istaknuo je Buntak.
Struka ne očekuju da će virtualna događanja zamijeniti fizička, ali očekuje snažan zaokret prema hibridnim događanjima sa značajno više digitalnih elemenata, koji će obogaćivati interpersonalno iskustvo.
Osvrnuo se i na stanje u sajamskoj industriji u Hrvatskoj. Prema Međunarodnoj uniji sajmova (UFI), Hrvatska se nalazi na 48. mjestu u svijetu po broju sajmova. Uspoređujući se s nekim drugim europskim državama poput Njemačke,
prodaja)
predstavlja potrošnju za planiranje i proizvodnju sajma, putovanja povezana sa sajmovima i drugu izravnu potrošnju, kao što je potrošnja posjetitelja i izlagača
milijarde eura izravnog BDP-a
Indirektni i inducirani utjecaj
Italije, Francuske i Španjolske, Hrvatska ima manje sajamskih događanja. Pandemija je ubrzala i stvaranje virtualnih sajmova. Virtualni sajmovi ne mogu zamijeniti klasične sajmove, smatraju u Grupaciji za sajamsku industriju Hrvatske gospodarske komore. Naime, osobni kontakt, stvaranje povjerenja, druženje te prateća industrija povezana s klasičnim sajmovima imaju veću vrijednost od online događanja. Sajamska industrija u Hrvatskoj suočava se s ogromnim izazovima. Neki od glavnih problema u sajamskoj industriji u Hrvatskoj su: konkurencija drugih europskih zemalja gdje se Hrvat-
Uključujući Izravnu, neizravnu i induciranu prodaju
179 milijarde eura u ukupnom BDP-u
Uključujući
3,4 mil. svih poslova
Izravno i
€62,900 ukupne proizvodnje po sajamskoj tvrtki €7,500 ukupni učinak po kvadratnom metru izložbe bruto - zatvoreni sajamski prostor
ska natječe s drugim europskim zemljama koje imaju veće i razvijenije sajamske industrije; organizacija sajmova i izložbi uključuje visoke troškove uključujući najam izložbenog prostora, oglašavanje, marketinške kampanje, opremu i logistiku.
Općenito, nedovoljno se ulaže u ovu industriju, što je rezultiralo njenom podinvestiranošću, ističu iz Grupacije za sajamsku industriju Hrvatske gospodarske komore. U dugoročnim planovima organizatora sajmova u Hrvatskoj nalazi se prilagodba promjenama na tržištu i uvođenje inovativne tehnologije. Međutim, za to je potrebno osi-
Skup inicijativa koje organizatorima omogućuju kretanje kroz promjene uz postizanje održivog rasta
Exhibitions koji inicijativa zadovoljstva kupaca. uključuju:
strategiju događaja,
optimizaciju
zagovaranje
Krešimir Buntak 4
Promjene poslovnih modela sajmovanja – Inicijativa regionalnih udruživanja
Promjene poslovnih modela sajmovanja – Inicijativa
gurati sredstva i poticaje od strane države, resornih ministarstava te omogućiti prihvatljivost prijava na natječaje. Brzina i uspješnost prilagodbe promjenama ovise o prepoznavanju sajamske industrije kao važnog čimbenika za cjelokupno gospodarstvo od strane vlasti. Sajmovi su danas ozbiljniji nego prije pandemije, unatoč prisutnosti novih tehnologija i digitalnih opcija. Bez obzira na digitalne mogućnosti, osobni kontakt i sudjelovanje velikog broja dionika gospodarstva na jednom mjestu ostaju ključni za uspješno poslovanje u sajamskoj industriji.
Za kraj, Bunkat je postavio nekoliko pitanja: Kako uhvatiti trendove svjetske i europske sajamske industrije? Transformacija i internacionalizacija sajamske industrije – u kojem smjeru, kako i zašto? Treba li napraviti Strategiju razvoja sajamske industrije Hrvatske? Da li je regionalna orijentacija internacionalizacije ključ i kako integrirati pojedine procese? Promjena poslovnih modela – mogućnost i potreba!
Prof.dr.sc. Siniša Zarić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu, dugo -
godišnji direktor Beogradskog sajma, iznio je temu Sajmovi kao realni, virtualni, hibridni događaji.
Kuda ide vlak sajamske industrije
„U kojoj mjeri smo realni, virtualni ili hibridni i kuda ide vlak sajamske industrije govorilo se na brojnim diskusijama o sajmovima, o event industriji, i više ne znam gdje prestaje event a gdje nastaje sajam. Što je točno sajam, koji tip eventa i
tako dalje, mnoga su pitanja otvorena i to ne sada nego već dosta godina“ – kazao je Zarić na temelju svojih iskustava. Vratio se na Filipa Kotlera koji mu je jednom prilikom rekao da su događaji definirani kao mogućnosti da komunicirate posebne poruke ciljanoj publici. Danas se sajmovi mogu organizirati svugdje, pa i u filmskom studiju koji ne zahtijeva nikakve posebne investicije u paviljone.
Iznio je i primjer kako je u Dubaiju na sajmu knjiga dobio mala kolica za knjige koje posjetitelj odabere, kako bi kasnije u velikoj prostoriji mogao napraviti selekciju i prebaciti u druga kolica ono što će stvarno i kupiti. Organizirana je i zajednička blagajna tako de se ne plaća na svakom štandu nego na centralnim blagajnama koji imaju podatke o svim cijenama i naslovima koji su prodajni i tako se unaprjeđuju klasični prodajni sajmovi što, naravno, zahtijeva dodatni trud od strane organizatora i strane izlagača.
O virtualnim sajmovima, kao član tehničkog komiteta UFI-ja još davne 1995. godine, pisao je u svojoj knjizi Zarić koji je prisustvovao prvom virtualnom sajmu VIRTEX. Tom prilikom organizator je rekao ‘tako je tiho’ i njemu to nije bio sajam. Sada imamo različite tehnike i mogućnosti da to ne bude tako tiho i da bude upečatljivo komuniciranje poruka, no, nikada nije postojala opcija potpunog napuštanja svijeta sajamskih događaja fizički. „Lijepo je kad sajam ima tu virtualnu stranu, možete uvijek dobiti preciznije podatke o posjeti, o interesu posjetitelja, vrijeme trajanja je fleksibilno i ne mora biti u dane kada sam ja na drugoj strani svijeta. Ja ću ga posjetiti nakon toga u virtualnom obliku. Ne morate postavljati štandove. Naravno, i virtualni štandovi koštaju što ima prednosti, ali ima i nedostataka. Danas je razvoj softvera za virtualne sajmove otišao jako naprijed i sad se već izdvajaju platfor-
Siniša Zarić
Virtualni asistent
me za organizaciju virtualnih sajmova“, naglasio je Zarić. Na kraju je zaključio riječima: „Moj poziv je da idemo hibridno, ne napuštamo opciju uživo, nisam potpuno za virtualno, ali hibridno osvajamo taj prostor i jačamo odnose s onima koji nisu osobno prisutni. Jasno da hibridni sajam mora održavati interaktivne elemente poput anketa, kvizova, pokrivenosti društvenih medija itd. kako bi bio potpun.“
Umjetna inteligencija i sajmovi
O primjeni umjetne inteligencije u sajamskoj industriji, online je govorila prof.dr.sc. Majda Tafra-Vlahović: profesorica poslovne etike i komunikacije. Umjetnu inteligenciju doživljava, kaže, prije svega, kao alat kojim ćemo se svi služiti i ne možemo ga izbjeći, a zašto i bi kad nam to donosi nekakav boljitak u konačnici, oslobađa nam vrijeme da budemo kreativni.
Umjetnu inteligenciju možemo koristiti u sajamskoj industriji i ona ju transformira, kao što transformira i mnoga druga područja. Ona omogućava organizatorima da poboljšaju planiranje, da personaliziraju iskustvo, da povećavaju učinkovitost. Tu je i strojno učenje, računalno učenje, prirodni jezik i niz drugih tehnologija. Strojno se uče -
nje koristi ovdje za analizu podataka i za predviđanje trendova. Možemo analizirati velike količine podataka o posjetiteljima, da vidimo postoje li neki obrasci u njihovom ponašanju, koje su njihove preferencije, demografske karakteristike i tako dalje. Ti računalni modeli mogu segmentirati te posjetitelje u različite grupe prema njihovom interesu, a sve to nam omogućuje ciljano oglašavanje i nekakve prilagođene ponude što je u konačnici i cilj. Ono što nam je osobito važno, možemo gledati u budućnost, možemo predviđati trendove, analizirati podatke kakva bi bila posjećenost, interese posjetitelja i time možemo predviđati neke buduće trendove.
NLP – Natural Language Processing je prirodni jezik koji je neka vrsta metode, kompjuterskog programa,
kojim se analizira ljudski jezik. Znači, to je neka vrsta strojnog učenja koja se temelji na lingvistici. Postoje razni načini na koji se to može koristiti u sajamskoj industriji, ali najčešće se spominju chat bot-ovi, tzv. virtualni asistenti. Oni mogu odgovarati na često postavljene pitanja, pružaju informacije o događajima, koje su lokacije štandova, usluge koje su dostupne na sajmu i sl. Oni također mogu personalizirati poruke. To je ta velika vrijednost koju dobivamo sa svim time za posjetitelje, jer su već na neki način uhvatili njihove preferencije, saznali smo njihova ponašanja, interese itd. I onda imamo moguću analizu povratnih informacija, opet taj National Language Processing ili NLP algoritmi. Što oni mogu? Mogu analizirati tekstualne podatke recimo iz anketa, recenzija, komentara na društvenim
Majda Tafra-Vlahović
mrežama, a sve u cilju da identificiramo ključne teme, osjećaje, probleme tih posjetitelja koje oni ističu u vezi sajma na kojem se nalaze. I tu imamo metode kao sentiment analize, na primjer analize osjećaja čime možemo identificirati glavne teme i procijeniti određene pozitivne, negativne ili neutralne osjećaje.
Postoji i računalni vid za praćenje kretanja sigurnosti. Prije svega to je praćenje kretanja posjetitelja, čime mi računalno možemo pratiti sajamske prostore, imamo kamere koje prate pokrete, prepoznajemo lica, ti se podaci mogu analizirati da razumijemo obrasce, koji su obrasci toga kretanja, koje su popularne rute, gdje su najposjećenija područja. Možemo analizirati ponašanje i onda temeljem tih spoznaja možemo optimizirati prostor, jer oni mogu to analizirati u stvarnom vremenu i onda također, jer je to vezano u sigurnosti, mogu identificirati nekakve sumnjive aktivnosti ili ponašanja koja mogu predstavljati sigurnosni rizik. Možemo optimizirati i prostor, postavljati znakove, nekakve elemente, poboljšavati protok posjetitelja, dobivamo
Umjetnom inteligencijom možemo bolje planirati buduće događaje, optimizirati raspodjelu resursa i prilagoditi to interesima posjetitelja.
nekako iskustvo o tome što se zapravo događa i istovremeno prepoznajemo lica i kontrolu pristupa nekim određenim područjima. Imamo i tzv. reinforcement learning ili RL - pojačavanje učenja. To je jedna od tri glavne paradigme strojnog učenja. Znači, imamo pojačano učenje, imamo supervizirano učenje i nesupervizirano učenje. To je tehnika strojnog učenja koja trenira software da donosi odluke za ono što je najoptimalniji rezultat. A što to znači za nas u sajamskoj industriji? Pa da uzmemo najbitnije stvari. Prije svega možemo optimizirati logistiku. Ti algoritmi mogu učiti iz povratnih informacija učinkovitosti logističkih rješenja, pa onda mi možemo poboljšati alokaciju resursa i logistike. Oni uče iz prethodnih iskustava i onda temeljem toga optimiziramo raspodjelu osoblja, prostora, opreme… Istodobno, ti modeli se mogu koristiti da tim posjetiteljima, što je inače trend u svim industrijama danas, pružimo personaliziranu uslugu, personalizirane preporuke na temelju njihovog ponašanja i njihovih preferencija.
Algoritmi u toj interakciji s njima uče i onda im na isti način daje mogućnost da se njima preporuče nekakvi relevantni sadržaji, rute, aktivnosti i što ih već zanima. I tu su konačno umjetne neuronske mreže. One su isto dio te umjetne inteligencije. One nam daju više prednosti. Međutim, ovdje je izdvojena prediktivna analitika koja znači da se ti povijesni podaci i različiti vanjski faktori koriste da bi se predviđao broj posjetitelja, interes za različite izložbe i druge neke metrike koje nas mogu zanimati. Te mreže će identificirati ključne prediktivne varijable i onda možemo bolje planirati prostore, sadržaje i tome slično. Postoji i analiza osjećaja koju, pomoću algoritama, koristimo za analizu teksta i snimaka iz komentara i postova, čime dalje procjenjujemo zadovoljstvo, emocije i stavove posjetitelja.
Robotski sustavi koriste se za interakciju i automatizaciju Najčešće se spominju takozvani interaktivni vodiči. Oni pomažu posjetiteljima, odgovaraju na pitanja, pružaju informacije, reagiraju, ulaze u interakciju s posjetiteljima. Opet, naravno, ključna je riječ personalizirana podrška. I onda imamo automatizirane sustave za postavljanje štandova. To su roboti
koji postavljaju i organiziraju štandove u izložbenim prostorima i to povećava učinkovitost, a smanjuje potrebu za ljudskim resursima. Koje su prednosti upotrebe umjetne inteligencije u sajamskoj industriji? Prvo, imamo poboljšano iskustvo na način da korištenjem tih prediktivnih modela analiziramo podatke. Možemo bolje planirati buduće događaje, možemo optimizirati raspodjelu resursa i možemo sve to prilagoditi interesima posjetitelja.
No, to prikupljanje podataka pokreće dileme o privatnosti i sigurnosti podataka. Tu je potrebno osigurati transparentnost i dobiti pristanak posjetitelja, da bi se njihovi podaci koristili, jer bez toga pristanka mi nemamo pravo to koristiti.
Zaključno je Tafra-Vlahović iznijela sljedeće: „Neosporno je da će ta umjetna inteligencija nastaviti transformirati sajamsku industriju. Omogućiti će naprednije planiranje, pa personalizaciju, pa automatizaciju itd. Ali je osobito važan taj etičan način. Uvijek treba stavljati ljudsko iskustvo u prvi plan. U tom smislu bi budući sajmovi i događaj bili inteligentni, prilagodljivi, usmjereni na posjetitelje.“
potrebe za sajamskim formatom. Daleko je to bilo od bilo kakvog interneta, bilo kakvih modernih tehnologija, ali onaj koji je proizveo određenu robu, trebao je mjesto gdje će to ponuditi kupcima, a svi potencijalni kupci su došli na taj sajam kao mjesto susreta i obavili kupovinu. Prema tome, ta osnovna nit vodilja ista je u 13. kao i u 21. stoljeću i taj neposredni kontakt je nezamjenjiv.
Zagrebački velesajam
prostire se na ukupno 560.000 m2 , od toga je oko 170.000 zatvorenog prostora, ali u različitim varijantama.
O povijesti Zagrebačkog velesajma, ali i o novom smjeru, govorio nam je Zoran Ušurić, pomoćnik direktorice Zagrebačkog velesajma. Zagrebački Velesajam, tvrtka je koja je ušla u drugo stoljeće od svog postojanja, osnovana još davne 1909. godine. Još u 13. stoljeću, godine 1242. kada je hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. gradu Zagrebu dodijelio povelju Zlatnu bulu, kojemu je dao i status slobodnog kraljevskog grada, ali, što je naročito važno, i pravo da organizira sajmove. Znači, još tada, u ona davna vremena, ljudi su imali
Vratimo se sada u modernija vremena, ali još uvijek smo u 20. stoljeću. Ono što imamo, što je za Zagrebački velesajam jako bitno, to je godina 1956. kada je, zahvaljujući hrabrosti, ali i vizionarstvu tadašnjeg gradonačelnika Večeslava Holjevca, Zagrebački velesajam preselio na sadašnju lokaciju, na južne obale Save, i vodeći arhitekti tog vremena, kako domaći, tako i strani, iskazali su se u projektiranju paviljona koji su tada bili arhitektonska avangarda. Zagrebački velesajam prostire se na ukupno 560.000 m2 , od toga je oko 170.000 zatvorenog prostora, ali u različitim varijantama, neki su pogodni za sajmove, a neki baš i nisu.
Vrlo jak je tada bio i sajam robe široke potrošnje. To je vrijeme kada
trgovački centri još nisu bili zaživjeli na ovim prostorima, i baš ti sajmovi i robe opće potrošnje bili su na neki način prozor u svijet. Ono što čovjek putem tadašnje tehnologije, koja nije ni približno bila kao današnja, nije mogao vidjeti, nije mogao osjetiti i doživjeti, mogao je sve to doživjeti i osjetiti upravo na Velesajmu. Istaknuo je i jednu zanimljivost što se tiče arhitekture sajamskog prostora. Zagrebački velesajam ima 13 zaštićenih spomenika kulture, a vjerojatno najzanimljiviji među njima je kineski paviljon, svima dobro poznat, kojeg su još 1957. godine svojim rukama izgradili kineski radnici, a projektirali kineski inženjeri. I to je zapravo jedini unikatni primjer takve arhitekture na europskom tlu iz 50-ih godina 20. stoljeća.
Ušurić je završio svoje izlaganje jednom mudrom mišlju čovjeka koji je poživio pune 94 godine i u svom dugom životu iznio puno zanimljivih razmišljanja. On je George Bernard Shaw koji je između ostalog rekao, „ako vi imate jednu jabuku i ja imam jednu jabuku, i ako ju zamijenimo i vi ja smo na istom, imate opet jednu jabuku. Ali ako vi imate ideju, ja imam ideju i razmijenimo tu ideju, naravno na sajmu, svi smo na dobitku jer imamo dvije ideje iz kojih mogu nastati velike ideje i velike realizacije te ideje.“
Promocija industrije kroz nastupe na sajmovima
Nakon uvodnih predavanja uslijedio je panel pod nazivom: Promocija industrije kroz nastupe na sajmovima. Na samom početku, dr. Enry Di Giacomo, direktor Talijanske gospodarske komore za Maltu i voditelj projekta Fondi export, uvodno je predstavio projekt.
Projekat je počeo kao ideja kako pomoći talijanskim tvrtkama u odlasku na sajmove. FondiExport.it je talijanski portal na kojem je moguće pronaći aktivne pozive za internacionalizaciju što financiraju: ta -
Zoran Ušurić
lijanske institucije, talijanske gospodarske komore i regije na jedinstvenoj digitalnoj platformi, a sve u cilju pomoći u izvozu talijanskim kompanijama. Nadalje, može se pretraživati i pronaći sve aktivnosti internacionalizacije koje predlažu i nude talijanske gospodarske komore u inozemstvu. Tražilice jamče korisniku mogućnost konkretnog traženja najbolje mogućnosti financiranja za djelatnost koju žele obavljati u inozemstvu. Nude se brojni izvori financiranja za izvoznike uz jako dobre uvjete.
Kod izlaska na sajam tvrtke imaju mogućnost sufinanciranja od strane države u iznosu 80%, a katkada i više. Pomoć se nudi za izlazak u gotovo sve zemlje svijeta. Nude se i moguća spajanja s tvrtkama iz cijelog svijeta na razne načine, od franšiza do proizvodnje određenog dijela proizvoda i slično. Govorio je i o značaju povezivanja gospodarskih subjekata iz Italije i Hrvatske te jačanju međusobne trgovinske razmjene.
Na panelu su sudjelovali: Bernarda Cecelja, vlasnica i direktorica tvrtke Bernarda; Nikola Jelić, direktor Marketinga i Razvoja poslovanja Tokić d.o.o.; dr.sc. Mato Arlović, sudac Ustavnog suda RH; Ivana Kolar, direktorica Julius Rose i predsjednica Zajednice zdravstvenog turizma HGK; Jelena Kravoščanec Todorović, direktorica Opereta nekretnine i Dušan Pšeničnik, Ovlašteni ministar / Ekonomski savjetnik, Veleposlanstva Republike Slovenije u Zagrebu.
Tvrtka Tokić sama je organizator svojih sajmova, pa je Jelić naglasio kako je Tokić dosad organizirao pet sajmova. „Imali smo stanku od pet godina. U tom periodu je bila i korona. Bilo je zabranjeno oku -
pljanje. U međuvremenu je Tokić kao kompanija narasla skoro dvostruko. I akvizirali smo kompaniju u Sloveniji, tako da smo se i teritorijalno proširili. Bilo je vrijeme da to i obilježimo kroz takav veliki event koji je ujedno i prodajni i zabavni i edukativni za naše kupce i partnere“, rekao je Jelić. Sajam su organizirali zajedno s dobavljačima kao distributeri i trgovci. Na sajmu je ove godine bilo šest tisuća mehaničara, profesionalaca iz Hrvatske i Slovenije. Organizirano je bilo 25 autobusa da oni svi mogu doći taj jedan dan na sajam koji je bio zatvorenog tipa. Nije bilo moguće kupiti ulaznicu za njega, niti je mogao bilo tko na njega doći osim na poziv i to su sve bili poznati kupci, partneri i budući partneri s kojima se ciljala buduća suradnja. Ovaj sajam je, kako je i sam rekao, bio znatno veći od onog prethodnog 2019., pa su na ovome sajmu imali 120 štandova izlagača, a prošle 2019. bilo ih je 60. Na prošlome sajmu bilo je 2.000 posjetitelja, a sada je bilo 6.000. Prošli put sajam se prostirao na 3.000 kvadrata, a sada na 10.000.
„Bio je zanimljiv taj jedan dan i, po komentarima svih posjetitelja, za -
Enry Di Giacomo
Mato Arlović, Ivana Kolar, Bernarda Cecelja, Nikola Jelić, Jelena Kravoščanec Todorović i Dušan Pšeničnik
Sudionici 1. panela
ista njima i zabavan i edukativan. Nama se kroz vrijeme to pokazalo kao dobar alat gdje možemo povezati naše kupce i naše dobavljače, jer mi jesmo poslovna spona između jednih i drugih, da dobavljači mogu prezentirati svoje proizvode kupcima, mehaničarima i neke novitete koji su nastali u međuvremenu“, zaključio je Jelić. Kakve stvarne koristi ima od nastupanja na sajmovima? Ima li razlike u benefitima koje stječe na pojedinim sajmovima? I da li i kako prenosi iskustva i novitete sa sajmova u vlastitu proizvodnju, pitali smo Bernardu Cecelja.
Obzirom da se na sajmovima pojavljuju više od 30 godina, naglasila je da su pomoću sajmova i stvorili brend. Taj se brend mora svake godine potvrđivati, dati do znanja da je i dalje prisutan na tržištu. S druge strane, kaže Cecelja, kroz sajmove stječu jako dobre benefite, nalaze nove kupce i to u više branši. Njihov proizvod se ne kupuje svaki dan, ali ga svatko treba. Njihovi su kupci i institucije i škole, studentski domovi, starački domovi, hoteli, apartmani, i privatne osobe.
nutno izvoze oko 70% proizvoda. Opremaju renomirane hotele po čitavoj Europi i razvrstali su proizvode po grupama. Za opremanje objekata koriste individualni pristup, gdje dolaze do izražaja njihove inovacije, a opremaju i brodove, imaju dječji program, medicinski program… Uspješnom poslovanju puno je doprinijelo upravo prisustvovanje na brojnim sajmovima, zaključila je Cecelja.
Slovenija - Hrvatska
Izvoz Slovenije po stanovniku je u odnosu na Hrvatsku veći čak četiri puta. U kojoj mjeri nastupi na sajmovima pridonose zapravo tim rezultatima? Kako Slovenija pomaže svojim tvrtkama prilikom nastupa na sajmovima, a kako pomaže samim organizatorima sajmova?
stup je tu takav da se ide bottom up, znači tamo gdje postoji interes tvrtke. Spirit kao glavna agencija za poduzetništvo u Sloveniji radi javne natječaje i zove tvrtke da kažu koji ih sajmovi najviše interesiraju. Mogu ih pogledati u bazi i odabrati onaj koji ih zanima i kao follow up tog odaziva Spirit radi godišnji plan koje sajmove će Slovenija zajednički posjetiti u sljedećoj godini. I kad Spirit preuzme jednu takvu organizaciju to znači da tvrtka izložbeni prostor i sve ostalo dobije po sistemu ‘ključ u ruke’.
Slovenija 90% svega što proizvede isto tako i izveze.
Kako svi oni koriste njihove proizvode, kaže, normalno je da se kroz sajmove najlakše mogu promovirati i stvarati nove kontakte. Još jedna velika stvar je ta, da su oni izrazito inovativna firma, pa novitete koje sami osmišljavaju i proizvode, najlakše plasiraju putem sajmova. „Kad vi proizvod vidite, opipate i isprobate, onda je to sigurno jedan jako veliki benefit za našu proizvodnju“, objašnjava Cecelja.
Prije 30 godina počeli su s 13 ljudi, a danas imaju 180 zaposlenih. Kako je rasla proizvodnja, tako raste i zapošljavanje, a pomoću sajmova upoznaje ih ne samo hrvatsko, nego i vanjsko tržište. Tre -
Kakva je situacija u Sloveniji pojasnio nam je Dušan Pšeničnik, Ovlašteni ministar i Ekonomski savjetnik, Veleposlanstva Republike Slovenije u Zagrebu rekavši da je Slovenija vrlo industrijalizirana zemlja, što znači da industrija tamo čini više od 30% BDP-a. „Kao treći u EU, Slovenija 90% svega što proizvede isto tako i izveze. Samim time nekako je i logično da ta statistika ide u prilog Sloveniji, bar na robnoj razmjeni. Ali ako bismo tu uzeli u obzir i razmjenu usluga koja je veoma bitna za Hrvatsku, turizam je tu 25% BDP-a, ja sam siguran da bi se Hrvatska popela puno više u Europi na toj ljestvici, samo nije bilo spomenuto. Tako da i Slovenija i Hrvatska su jako dobri izvoznici i robe i usluga“, pojašnjava Pšeničnik. Vezano uz poticaje koje Slovenija daje sajamskim aktivnostima, Pšeničnik je naglasio da koriste nekoliko alata koje imaju na raspolaganju. Prvi alat je zajedničko nastupanje na sajmovima vani. Pri -
Drugi dio koji isto tako postoji za Sloveniju je poticanje sajmova da im Spirit bude partner. Tako je Spirit partner u najvećem obrtničkom međunarodnom sajmu obrtništva u Celju. Isto je tako bio partner na sajmu Agri. Agregator je i turistička organizacija koja je partner sajma Konventa u Ljubljani već 16 godina, a kao jedan od podupiratelja pojavila se i javna agencija za knjigu koja je organizirala sajam knjiga. Spirit može koristiti i posebne fondove slovenskog poslovnog fonda tzv. sajamski voucher, pa može financirat svoj nastup tamo i na taj način.
„Ne možemo zanemariti napredak tehnologije i koliko nam to sve olakšava, a na drugoj strani nikako ne smijemo zanemarit i osobni kontakt kojeg može donijeti Sajam“, zaključuje Pšeničnik.
O tome što za njih znači nastup na sajmu pitali smo i Jelenu Kravoščanec Todorović, direktoricu Opereta nekretnina, koja nam je pojasnila da su sajmovi uvijek dobra prilika za predstavljanje svoje djelatnosti. Međutim, kaže, to je isto dobra prilika za upoznavanje sa konkurencijom, učestvovanje na stručnim skupovima gdje se mogu naučiti ili vidjeti neke nove stvari, te dati prilika za predstavljanje trenutne slike o tržištu.
Trude se biti prisutni na sajmovima što unutar Hrvatske, što regionalno. „Uvijek gledamo da se iz
svakog sajma preuzme nekakva prilika, odnosno da se uzme neka situacija koja bi mogla nama biti u korist, tako da predstavimo svoju uslugu u svojoj državi. Dakle, vidimo to kao jedan dobar vid poslovanja“, pojasnila je Kravoščanec Todorović.
Poznato je da u gradu ili u regiji, za vrijeme održavanja sajma ili nekog drugog većeg eventa, budu popunjeni smještajni kapaciteti i značajno bolje rade ugostitelji, trgovine prodaju više robe, idu suveniri i tako dalje. O tome nam je govorila Ivana Kolar, direktorica Julius Rose i predsjednica Zajednice zdravstvenog turizma HGK, koja je upravo došla iz Italije, iz Riminija, gdje je bila na sajmu wellnessa koji postoji već 20 godina i bila iznenađena onim što je tamo vidjela.
informacija, nema niti pravog napretka“, zaključuje Kolar.
Poznato
je da u gradu ili u regiji, za vrijeme održavanja sajma ili nekog drugog eventa, budu popunjeni smještajni kapaciteti i značajno bolje rade ugostitelji, trgovine
Vezano uz zakonske okvire u sajamskoj industriji, sudac Ustavnog suda RH dr. Mato Arlović, pojasnio nam je kako on smatra da je, nažalost, područje sajamske privrede podnormirano što se tiče zakonske regulative. Jako je teško odgovoriti na što treba paziti, zato što s druge strane postoji autonomna regulacija svakog sajma posebno. I na svakom sajmu je posebnim pravilima uređeno kako i na koji način trebaju nastupati izlagači, prodavati, međusobno konkurirati i to je zapravo jedan vrlo šarolik dijapazon pravnih normi.
najvažnije. Vrijeme je da mi u zakonima svojih nacionalnih država otvorimo prostor za prekograničnu suradnju na području sajmova. Otvara se i četvrta grupa pitanja koja je iznimno važna kaže Arlović. To su pitanja koja su vezane za lobiranje. Suvremena tehnologija i umjetna inteligencija je neizbježna. Ona će se pojaviti ne samo kao pružatelj usluge, ona će se pojaviti kao proizvod na sajmovima. Proizvođači će doći sa svojim robotima kao proizvodima koji trebaju međusobno komunicirati s budućim kupcima, s nositeljima ideja. I na kraju krajeva, ne samo radi toga da se susretnu nositelji ideja, nositelji proizvodnje, nego i potencijalni kupci.
To je sajam na koji dođe sto tisuća ljudi i cijela destinacija, cijeli grad četiri dana živi sa sto tisuća gostiju koji ostvare izuzetan prihod i na sajmu i u ugostiteljstvu i u hotelima i u biti svim ostalim sadržajima koje jedna destinacija nudi. Sajam je definitivno jedan od načina privlačenja pozornosti, privlačenja gostiju u svoju destinaciju, kaže Kolar, no, svakako treba imati razrađene ciljeve, kako, zašto, koje goste, koje ponude i naravno sve popratne strukturirane ponude. „Što se tiče sajmova kao takvih, ja mislim da je jako važno napomenuti da većina sajmova sve više uvodi edukativni karakter i kako je to prilika za promociju nekih noviteta u industriji. Više to nije samo izlaganje onoga što radimo, nego i edukacija o tome što se događa u jednoj branši, koji su noviteti, kojim smjerom ta industrija napreduje i što nas očekuje u budućnosti. Znamo da bez razmjene znanja i bez stalnog napredovanja i dijeljenja
Drugi problem koji je uz to vezan jeste činjenica, bar kad je u pitanju Republika Hrvatska, da ona po svom Ustavu jamči svim poduzetnicima jednaki položaj na tržištu. Sajam je mjesto trgovanja. On je mjesto izlaganja, trgovanja, susretanja ljudi i ponude ne samo roba, nego i ideja i modela, kontakata koji trebaju osigurati ne samo trgovinu, nego i razvoj poduzetničke klime. „U tom segmentu ja osobno mislim da i po Ustavu, da bi se svima osigurao jednaki položaj, moralo bi se iz Zakona o trgovini izdvojiti sajmove i donijeti posebni Zakon o sajmovima koji bi trebao osigurati položaj sajmova“, kaže Arlović. Drugo, Ustav kaže da država podstiče poduzetništvo, a jedan od veoma ozbiljnih oblika je moguće razvijanje poduzetništva i susretanje poduzetnika na sajmovima. Ovo je pitanje na koji način država na nacionalnoj razini podstiče sajamsku privredu i mogućnost da se na njoj susreće. I onda ostaje ono što je daleko
U više je navrata spomenuto kako Hrvatska gospodarska komora pomaže našim izvoznicima pri odlasku na inozemne sajmove. Iznosi sufinanciranja dosezali su i do 40, pa čak i do 50% u sufinanciranju prostora i svih onih troškova koji su vezani uz sajmove.
Posebni Zakon o sajmovima trebao bi osigurati položaj sajmova.
Kako moraju izgledati izložbeni prostori pojasnila nam je Bernarda Cecelja, vlasnica i direktorica tvrtke Bernarda, te kako oni sami imaju zahtjeve u svezi izgleda njihovog izložbenog prostora. Sve ovisi o troškovima, a obzirom da je njihova roba kabasta, često moraju zakupiti veću kvadraturu. Nadalje, ovisi i o sajmu i njegovom karakteru. Da li je domaći ili inozemni, a tu su i troškovi transporta itd. Drugim riječima, oni imaju svoje zahtjeve, ali se i prilagođavaju prostoru koji im izlagač nudi.
O korištenju umjetne inteligencije Jelić nam je pojasnio kako to oni rade u Tokiću. Najviše je koriste u poslovnim procesima da bi se zamijenili nekakvi opći repetitivni poslovi. Često je to sve vezano
uz papirologiju koja prolazi kroz računovodstvo, nekakve primke, skladište, logistika itd. Tu su razvili više od 200 različitih automatizacija procesa, robota, koji zamjenjuju nekakav ljudski faktor. Procesi su puno brži i bez grješke. To im je znatno pomoglo u rastu firme, kaže Jelić, koja raste iz godina u godinu 20 do 30%, jer su se ljudi koji su unutar firme, koji su rasli zajedno s firmom, koji su upoznati s asortimanom i procesima mogli posvetiti kupcu, komunikaciji s kupcima i drugim procesima gdje je važnije to njihovo znanje nego taj repetitivni posao.
Svi panelisti također su se složili da je osobni kontakt nezamjenjiv, a da je virtualni dio, zapravo, u službi kontakta uživo u smislu pripreme gotovo svega – od sastanaka do evenata, robe koja se kupuje itd. Online kontakt odličan je za neku kratku edukaciju, za neki sastanak, sigurno nas to ubrzava i smanjuje nam troškove, jer ne moramo zbog jednog ili dva kontakta putovati i imati sve te troškove koje odlazak na sajam sa sobom nosi. Ali, ako želimo dobiti bilo kakav dubinski pogled na industriju, što se događa, imati više kontakata u kratko vrijeme, onda apsolutno treba osobno doći na sajam ili na edukaciju.
Sajmovi – centri poslovne izvrsnosti
Uslijedio je drugi panel pod nazivom Sajmovi – centri poslovne izvrsnosti, na kojem su svoja mišljenja podijelili: Zoran Ušurić, pomoćnik direktorice Zagrebačkog velesajma; Maja Bogović, direktorica Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore; dr. Rajko Bujković, direktor Jadranskog sajma iz Budve; Damjana Domanovac, direktorica sajma Place2Go i glavna urednica časopisa Place2Go; dr.sc. Ljiljana Kukec, franšizni konzultant, predsjednica Hrvatske udruge za franšizno poslovanje i Marina Kralj Miliša, direktorica HIZ d.o.o.
O stanju u Crnoj Gori govorio nam je Bujković koji nam je pojasnio kako funkcioniraju sajamske uprave. „S jedne strane imamo alat koji je davno bio aktualan, koji je tradicionalan, a isto tako imamo stalnu potrebu da se taj alat inovira, da se poveća upotrebna vrijednost naših događaja, i da uvećamo efekt sajamskih manifestacija. Kad je u pitanju Crna Gora, Jadranski sajam je jedini organizator sajamskih priredbi već gotovo 60 godina. Danas, kada je Crna Gora nezavisna samostalna država, on predstavlja i poslovna vrata Crne Gore. Sajam je član UFI-ja, globalne sajamske asocijacije, član Cen -
tralne Europske asocijacije, osnivač asocijacije sajmova u Istočnoj Europe. Dakle, u tom dijelu izuzetno aktualan i aktivan kao sajam“, kaže Bujković.
Vezano uz podršku države, Jadranski sajam nije privatizirani sajam. Dakle, nema društvenu podršku u smislu kada su u pitanju financije. To je interesantno pitanje i za stanovišta daljeg poslovanja Jadranskog sajma, dodaje Bujković. Dakle, kada je u pitanju podrška, ona izostaje, ali isto tako kada je u pitanju organizacija, ona je znatno veća. „Kada je u pitanju efikasnost sajma, organizacija sajma, sve to bude dosta lakše u uvjetima kada je sajam privatiziran i kada je jasno definirano vlasništvo nad sajmom, a isto tako treba voditi računa o tome da u tim uvjetima izostaje i značajna društvena podrška i pažnja koja uobičajeno prati sajamsku industriju“, dodaje Bujković.
U Hrvatskoj je dosad organizirano devet sajmova franšiza, a na svakom je učestvovalo od 30 do 55 izlagača iz čak 5 do 6 zemalja. U početku je to bilo dosta egzotično, priča nam dr. Ljiljana Kukec, franšizni konzultant i predsjednica Hrvatske udruge za franšizno poslovanje, prvo zato što nitko nije znao što su franšize, a kamoli još da postoji takav sajam. No, našli
su ubrzo jako dobru podršku. Hrvatska gospodarska komora odmah ih je podržala kao i Ministarstvo gospodarstva te daleke 2003. godine. Tek prije 3 godine u Hrvatskoj su sazrele franšize za domaće poduzetnike, koji su shvatili da je to način internacionalizacije poslovanja i to za male, a ne toliko za velike tvrtke.
Statistike pokazuju da je 33% lidova u franšizi realizirano upravo onih koji su došli preko sajmova, a ako to usporedimo sa samo 20 posto lidova koji su došli preko društvenih mreža, znači velika je razlika i sajmovi su tu bitni. Na sajmu vi možete upoznati te ljude, vidjeti taj koncept, tako da najviše uspjeha na takvim sajmovima imaju firme koje se dobro pripreme.
O sajmu Place2Go i njegovim počecima iz 2012. godine govorila nam je Damjana Domanovac, direktorica sajma i glavna urednica časopisa Place2Go.
„Sajam smo trebali početi organizirati još 2009., međutim, kako smo ušli u onu prvu recesiju, shvatili smo da nije pravi trenutak. Iako smo tiskali sve promotivne materijale, krenuli animirati naše partnere, bolje je bilo stati na loptu i odgoditi event za neku bolju pri -
godu i za neko bolje vrijeme, nego napraviti neuspješan projekt o kojem će se onda dugo pričati kako je bio loš. Tako da smo odlučili krenuti 2012. Naša dobra okolnost bila je ta što smo 2008. prodali tvrtku i zapravo imali financijski vjetar u leđa, tako da smo investirali u vlastiti projekt. Evo i tu smo raritet. Sajmovi turizma, pogotovo nacionalni sajmovi turizma svuda u svijetu su ili u organizaciji Ministarstva turizma ili u organizaciji turističkih zajednica, a mi smo jedni od rijetkih sajmova turizma u svijetu koji je u organizaciji privatne tvrtke, no, evo držimo se 12 godina pa se nadam da ćemo se držati i dalje“, rekla je Domanovac.
blogeri, putopisci, influenceri, poznate osobe pričaju gdje su putovali, što pobuđuje zanimanje šire publike.
Štandovi su ogledalo jednog života i ogledalo tvrtke. Da li ćete imati štand na rubnome dijelu ili u sredini sajma, govori o vašoj pripremljenosti i ozbiljnosti.
Pozornice i predavanja zaštitni su znak sajma
Pozornice i predavanja na neki način postali su zaštitni znak sajma Place2Go i jedan dio publike zasigurno dolazi zbog samih predavanja. Prvi dani rezervirani su za poslovnu publiku, dok se na kraju obrađuju ležernije teme. Mnogi
O važnosti sajma u Hanoveru govorila nam je Marina Kralj Miliša, direktorica HIZ-a, koja je sa tvrtkom Končar mnogo puta organizirano tamo odlazila. „Hanoverski sajam elektroindustrije zaista je jedan ozbiljan sajam na kojem smo prisutni oduvijek i na kome je prisutna sva konkurencija. Ti su sajmovi zaista nama prozor u svijet, jer vidiš što ti možeš pružiti, a što drugi i gdje se nalaziš, počeši od objekata i postrojenja do vjetroelektrana s kojim je počela i konkurencija prije dvadesetak godina izlaziti na sajmove. Štandovi su ogledalo jednog života i ogledalo tvrtke. Da li ćete imati štand na rubnome dijelu ili u sredini sajma, govori o vašoj pripremljenosti i ozbiljnosti“, pojasnila je Kralj-Miliša. Spomenuti su tu bili i mnogi naši gospodarstvenici koji su putem sajmova gradili svoju karijeru i podizali tvrtke, što bi im bez sajmova teško pošlo za rukom.
Zoran Ušurić, Damjana Domanovac, Ljiljana Kukec, Maja Bogović, Marina Kralj Miliša i Rajko Bujković
Sudionici 2. panela
„Što se tiče Zagrebačkog velesajma, stvari idu dobro, možemo se pohvaliti, zadovoljni smo sa svim sajmovima koji su se održali ove godine, jer svaki sajam je samoodrživ za sebe. Strahovito je bitno da sajam gledamo svaki kao pojedinačnu cjelinu koja će završiti u plusu, jer ovo je veliki mehanizam i on mora biti samoodrživ koliko je moguće“, kazao nam je Zoran Ušurić, pomoćnik direktorice Zagrebačkog velesajma.
Sajamsku godinu počeli su sa sajmom Nautike, koja je ove godine održana već 31. puta. Respektabilna je to brojka, jer je to u nas jedini hrvatski nautički sajam koji je na kopnu okupio ove godine 215 plovila. Hrvatska je mala zemlja s puno nautičkih sajmova koji se mahom održavaju na moru, gdje su zbog načina transporta puno manji troškovi.
Govoreći o povezanosti turizma i sajmova, nesumnjivo su sajmovi koji su vezani uz izlaganje brodova veliki magnet za mnoge posjetitelje, tim više što smo uvelike turistička destinacija pogotovo u ljetnim mjesecima.
Hrvatska gospodarska komora u Sektoru trgovine promišlja o novim temama kad su u pitanju sajmovi. „U svakodnevnom poslovanju trgovci su svaki dan na tržištu suočeni s nekakvim novim inovacijama, svatko od njih ima mogućnost sudjelovanja odnosno posjeta sajmovima gdje biraju neke svoje proizvode, svoje izvore koje će ponuditi iduće godine na tržištu Republike Hrvatske. Ono što je isto tako novina kod trgovaca je da je svatko od njih sada već većim dijelom i proizvođač. Proizvode svoje robne marke, a proizvode ih na način da odlaskom na sajam biraju nove izvore nabave odnosno svoje dobavljače i tamo imaju u nekoliko dana situaciju da moraju u krat-
Gotovo svaki
proizvod koji mi danas vidimo na policama trgovina, najčešće je idejno stvoren na sajmu.
kom roku jako puno tih informacija pokupiti, odraditi jako puno sastanaka i to je jedna vrlo intenzivna radna djelatnost koja nakon toga ima svoje reperkusije u poslovanju narednih 10-ak mjeseci. Kada se ti rezultati pregledaju iz njih se razvijaju proizvodi. Svaki taj proizvod koji mi danas vidimo na policama, koji je došao iz neke proizvodnje, najčešće je idejno stvoren na sajmu gdje je viđen kao nekakva nova ideja odnosno prilika za dani razvoj“, kaže Maja Bogović, direktorica Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore i dodaje„Što se tiče samog Sektora za trgovine mi sada upravo radimo na planu za 2025. godinu da vidimo koji bi to eventualno bili novi sajmovi koji bi bili zanimljivi za posjetiti. Osim već uobičajenih sajmova na koje idemo, sad se tu pojavljuje
već neki ozbiljniji niz godina i sajam u Dubaiju koji je za prehrambenu industriju postao izuzetno bitan i potentan kao primaran izvor inovacija i širine proizvoda. Za 2025. godinu ćemo vidjeti ako će naše članice biti zainteresirane za takve nove sajmove, napravit ćemo i plan organizacije odlaska na njih.“
O povezanosti sajmova i turizma u Crnoj gori, čuli smo od dr. Rajka Bujkovića, direktora Jadranskog sajma iz Budve i rezultate istraživanja koje je rađeno 2010. godine. Kod njih pokazatelji govore da na 1 euro koji ostvari prihod sajamska industrija, još 6 eura ostvaruje zajednica. Sajamske manifestacije značajno doprinose indirektnim efektima. Pored efekata koje imaju učesnici sajamske manifestacije, posjetitelji, organizatori sajmova, poseban i vrlo značajan je i indirektan utjecaj sajamskih manifestacija. Tu je vrlo važna i internacionalna komponenta. Dakle, sajmovi koji imamu veću razinu internaci -
Buntak iznio je zaključke Konferencije
onalizacije daju i veće efekte, dok sajmovi koji imamu manju razinu internacionalnog učešća daju i niže efekte, pojasnio je Bujković.
Jadranski sajam sa svojom lokacijom u centru grada trebao je biti centar poslovne, ali i turističke i zabavne djelatnosti. Sama lokacija Jadranskog sajma uz šetalište pored plaže, gotovo u centru grada, svakako je atraktivna za sve one koji ljeti koriste taj prostor. „Oni ostvaraju značajne efekte i imamo značajan broj tradicionalnih izlagača. Inače, Jadranski sajam je karakterističan i po tome da imamo značajnu fluktuaciju izlagača za razliku od ljetnog sajma gdje imamo tradicionalne izlagače na drugim sajamskim manifestacijama. Pokazalo se da bi održali razinu sajamske manifestacije nužno je između 40% i 50% novih izlagača osigurati u toku jedne godine, što je izuzetno zahtjevno“, zaključuje Bujković.
Na kraju konferencije prof. Buntak iznio je zaključke:
1. Sajamska industrija bilježi snažne trendove rasta i razvo -
ja u EU i u samom svijetu. Kao takva, velika je podrška gospodarstvu i njegovoj promociji te internacionalizaciji poslovanja.
2. Sajamska industrija u Hrvatskoj ima dugu tradiciju, no, nužno je definirati strateške pravce razvoja i razviti adekvatne poslovne modele s ciljem transformacije i usklađivanja s trendovima razvoja svjetske sajamske industrije.
3. Pravci strateškog razvoja trebali bi svakako uključiti aspekte suradnje i na regionalnoj razini, procese koji vode prema poslovnoj izvrsnosti i kvalitetnom upravljanju objektima, te svim čimbenicima sajamske industrije. Zašto? Zato što upravo taj dio često puta nedostaje. Često puta pričamo o unutarnjem menadžmentu koji je vezan za interne procese, a na neki način današnji ključni izazovi, ključni problemi, vezani su za geopolitiku, vezani su uz neke druge utjecaje okruženja, te taj dio strateškog promišljanja i strateškog menadžmenta
jednostavno postaje imperativ u cijeloj priči.
4. Transformacija sajamske industrije nosi i aspekte digitalne transformacije, te je potrebno razvijati hibridne modele sajmova povezujući i fizičko i ono digitalno. Sajmovi bez fizičkog kontakta ne postoje, ali svakako tu treba uključiti i digitalnu komponentu u organizaciji sajmova.
5. Sajmovi trebaju imati ulogu centara izvrsnosti, u kojima se susreću dobre prakse, knowhow i kreativnost sa ciljem promocije održivosti i poslovne izvrsnosti, ali trebaju biti i centri zabave i druženja. Znači, spajati sve zajedno, stvarati jedan event na koji će svi rado doći, osjećati se dobro i na kraju zadovoljni odlaziti svojim kućama, ne samo da su se dobro proveli, nego s novim idejama, s novim mogućnostima, novim poslovnim ugovorima i to je ono što je ključna zadaća i ključni cilj svakog sajma. pripremio Srećko Sertić
Krešimir
SVIMA VELIKO HVALA
Organizatori:
Suorganizatori:
Pokrovitelji:
Znanstveni pokrovitelji:
HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA CROATIAN CHAMBER OF TRADES AND CRAFTS
Zlatni sponzori:
Sponzori:
Sajamska djelatnostorganizacijski i pravni aspekti
Petar Petrić, odvjetnik, Petrić & Kajić odvjetničko društvo d.o.o.
Uvrijeme najnovijih ratnih sukoba i neizvjesnih ekonomskih učinaka takvih zbivanja, prevladava uvjerenje da će sajmovi i dalje ostati efikasan, nezamjenjiv i kvalificiran način spajanja tržišta i ljudi, a sajamska djelatnost jedna od najdinamičnijih gospodarskih aktivnosti u svijetu.
Sudjelovanje na domaćim ili međunarodnim prodajnim i specijaliziranim sajmovima, prilika je brojnim izlagačima, ali i posjetiteljima, potencijalnim kupcima, da se upoznaju s brojnim novostima i kupe ih u direktnoj prodaji. Sajmovi predstavljaju tržišne institucije
koje omogućavaju povezivanje prodavača, s jedne strane, i kupaca, posrednika i zainteresiranih pojedinaca iz različitih industrija s druge strane, a u svrhu njihovog upoznavanja s izloženom ponudom i mogućeg sklapanja kupoprodajnih ugovora prihvaćanjem te ponude. Mogućnost izravnog predstavljanja vlastitog proizvoda ili usluge potencijalnim poslovnim partnerima otvorila je mnogim poduzetnicima, koji žele proširiti poslovanje, izlazak na sasvim nova tržišta.
Sajmovi su za mnoge gospodarske subjekte jedan od kanala prodaje. Izlagač koji na sajmu prodaje svoje proizvode ima prili -
ku upoznati potencijalnog kupca, predstaviti mu svoj proizvod ili uslugu, te mu u konačnici prodati taj proizvod odnosno uslugu. Prodaja proizvoda ili usluga je najkomercijalniji tip izlaganja i zapravo se najčešće radi o proizvodu ili usluzi koja ima svoju ciljanu potrošačku skupinu. Najčešće su to štandovi otvorenog tipa sa skladišnim prostorom.
Sajmovi su najčešći ali ne i jedini organizirani susreti ponuđača i potencijalnih kupaca.
Neki autori u organizirane susrete ponuđača i potencijalnih kupaca svrstavaju:
- tjedne sajmove
- sajmove uzoraka
- privredne izložbe
- robne burze i aukcije
Tjedni sajam karakterističan je slijed tradicionalnog okupljanja ponude i potražnje koja se često održavala sa ciljem prometa poljoprivrednih proizvoda ili stoke. Takvi sajmovi prvenstveno su maloprodajnog karaktera, a preteča su ideje velikih sajmova okupljanja koji danas imaju karakter međunarodnih sajmova.
Sajmovi uzoraka velike su gospodarske izložbe organizirane po određenim kalendarskim intervalima. Sam naziv sajma govori da se na njima predstavljaju uzorci, izložbeni eksponati te potencijalni partneri, preko kontakata i prospekata upoznaju se s ponudom. Organizatori naplaćuju razne usluge, ali u osnovi najamninu prema veličini zakupljenog prostora, a isti iznajmljuju proizvođači ili trgovci. Ovi sajmovi imali su evoluciju od malih prodajnih sajmova konkretne robe ka velikim sajmovima koji su obuhvaćali širok spektar proizvođača i trgovaca najrazličitije palete ponuđenih roba.
Danas je sajamski boom karakterističan za zemlje dalekog istoka. Kina, Japan, Koreja, Singapur i druge su uslijed gospodarskog uzleta u
regiji postale plodno tlo za sajmove. No, pred Azijom po sajamskoj aktivnosti zadržala se na prvom mjestu ipak Europa. Kako bi zadržali prevlast europski organizatori rade na novim konceptima, grade nove sajamske prostore i čine sve kako bi opstali.
Čitav niz subjekata utječe na sajamsku kvalitetu: koncept i osmišljenost sajma, ponuda i struktura izlagača, kvaliteta i brojnost posjetitelja, kvaliteta i veličina sajamskog prostora, infrastruktura sajma i okoline, odnos cijene i pružene usluge, načini prezentacije, kvaliteta i broj servisnih usluga za izlagače i posjetitelje, kvaliteta upravljačke strukture sajma te pristupnost posjetitelju, organizacija sajma.
Za razliku od sajmova, lokacija izložbi nije konstantna već njeno mjesto ovisi o potrebama organizatora, dok je i vrijeme održavanja izložbi slobodno određeno bez obzira na kalendarske intervale. Na izložbama se ne zaključuju kupoprodajni ugovori budući da je njihov primarni cilj prikazivanje dostignuća određene grane gospodarstva, odnosno informiranje posjetitelja.
Burza je posebni organizirano mjesto na kojem se sastaju kupci prodavatelji i brokeri koji prema po -
sebnim pravilima i običajima trguju tipiziranim proizvodima i uslugama novcem i vrijednosnim papirima. Na robnim burzama trguje se tipiziranom robom u okviru određenog standarda, a sama roba se na njoj ne pojavljuje, niti se na njoj ne pojavljuju uzorci. Koncentracija ponude i potražnje je velika no, najčešće na burzi ne sudjeluju sami kupci i prodavatelji već njihovi posrednici. Kao i sajmovi, burze su danas opće ili za specijalizirane vrste roba, a osnovna karakteristika im je da se na njima obrću velike količine roba.
Potrebno je spomenuti i aukcije odnosno javne prodaje dobra putem nadmetanja. Robi se pred nadmetanje odredi početna cijena, koja ovisno o vrsti aukcije raste po zahtjevima sudionika ili pak pada dok je neko od sudionika ne prihvati. Predmet aukcije nisu standardni proizvodi, te ih je potrebno stoga i prikazati potencijalnim kupcima, odnosno bivaju fizički prisutni dok aukcija traje.
Prodaja na malo izvan prodavaonica
Prema odredbama Zakona o trgovini, pod prodajom na malo izvan prodavaonica podrazumijeva se prodaja:
• na štandovima i klupama izvan tržnica na malo,
• unutar trgovačkih centara, ustanova,
• putem kioska,
• na sajmovima, izložbama (prigodna prodaja),
• u prostorima kulturnih, sakralnih, obrazovno-pedagoških, znanstvenih i drugih javnih ustanova te,
• u prostorima koji se smatraju zaštićenim područjem prirode.
Za obavljanje trgovačke djelatnosti potrebno je zadovoljiti minimalne tehničke uvjete, osim iznimno za prigodnu prodaju koja se
može obavljati bez ishođenja rješenja nadležnog ureda o ispunjavanju minimalno-tehničkih i drugih propisanih uvjeta za prodajni objekt, opremu i sredstva kojima se obavlja prodaja robe u vrijeme i na mjestu održavanja prigodne prodaje (manifestacije, priredbe, izložbe, sajma i dr.).
Prigodna prodaja
Prigodna prodaja se prema Zakonu o trgovini definira kao prodaja organizirana u sklopu održavanja sajmova, priredaba i izložbi, gdje je dopuštena prodaja samo proizvoda i robe koji su predmet i svrha organiziranja spomenutih manifestacija. Utjecaj sajmova kao oblika predstavljanja proizvoda vrlo je značajan, prije svega na specijaliziranim sajmovima na kojima se okupljaju razni proizvođači i međusobno uspoređuju njihovi proizvodi. Sajmovi ili izložbe su prije pandemije činili više od 40% od svih businessto-business poslovnih sastanaka.
Istraživanje koje je proveo Center for Exhibition Industry Research, CEIR iz Dallasa, pokazalo je da 48% ostvarenih poslovnih kontakata na sajmu ne zahtijeva daljnje prodajne napore u cilju sklapanja posla. Iako su sajmovi mjesta povezivanja industrije i trgovine, mjesta izravnih susreta ponude i potražnje, neposrednih kontakata, ispitivanja vlastitih mogućnosti i kvalitete, ideja o novim proizvodima, upoznavanja konkurencije te prilika za poslovnim kontaktima, mnogim sudionicima je najznačajnija mogućnost da na sajmovima i izložbama izlože i odmah direktno prodaju svoje proizvode. U tom slučaju radi se, prema odredbi Zakona o trgovini, o prigodnoj prodaji. Zakonom o trgovini definirano je da je prigodna prodaja (sajmovi, izložbe i slično) jedan od oblika trgovine na malo izvan prodavaonica, pa se ona ne može odnositi na trgovinu na malo u prodavaonicama.
Prigodna prodaja je vremenski ograničena prodaja organizirana
u sklopu održavanja sajmova, priredbi i izložbi, a može se obavljati u zatvorenim prostorijama ili otvorenim prostorima, kako na javnim površinama, tako i na privatnim površinama koje imaju pristup s javno prometne površine, a na kojoj se prodaja obavlja najčešće sa štanda i prodajnih klupa ili kioska. Ako predstavničko tijelo grada/općine nije donijelo odluku kojom se određuju mjesta na javno-prometnim površinama na kojima se dopušta prigodna prodaja, tada se takva prodaja na području tog grada/ općine ne može obavljati. Prigodna prodaja na površinama koje imaju pristup s javno-prometne površine može se obavljati samo na mjestima za koja je predstavničko tijelo grada ili općine, na zahtjev trgovca odnosno prodavatelja, izdalo (lokacijsko) odobrenje. Prigodnom prodajom dopuštena je prodaja samo proizvoda i robe koji su predmet i svrha organiziranja spomenutih manifestacija – sajmova i izložbi, i može trajati najduže do 60 dana u tijeku jedne kalendarske godine, neovisno o vremenu održavanja manifestacije.
Glavni subjekti sajamskih manifestacija
Sudionici sajamskih izlaganja su:
• organizatori sajma – ustupaju prostor prijavljenim sudionicima,
• proizvođači – izlagači – promoviraju i prodaju svoje proizvode i usluge,
• sajamski auditorij odnosno posjetitelji – brojni posrednici, klijenti, potencijalni kupci i dr.
Obveze izlagača
Za prodaju robe na sajmu izlagač koji prodaje robu dužan je ispuniti sljedeće obveze:
1. Tijekom sajma mora osigurati osobu koja je zadužena za prodaju izložbenih eksponata,
2. Za robu koju prodaje na sajmu mora osigurati potrebnu carinsku i drugu dokumentaciju potrebnu za realizaciju prodaje,
3. Mora snositi eventualne dodatne troškove skladištenja robe,
4. Dužan je sam dopremiti robu na sajam ili dogovoriti s izvođačem štanda dopremu robe te snositi troškove dopreme.
Obveze organizatora
Organizator sajmova dužan je izlagačima odnosno prodavateljima:
1. Osigurati uporabu svih potrebnih tehničkih sredstava komunikacije,
2. U sastavu sajamskog odnosno izložbenog prostora osigurati poslovne prostorije ili odgovarajuće prostore kao i pomoćne prostorije za njihove higijensko-sanitarne potrebe, kako za boravak izlagača odnosno prodavatelja, tako i za potrebe posjetitelja sajma.
Ciljevi sajamskih izlaganja
Ciljevi izlaganja na sajmovima su:
• izravna prodaja proizvoda posjetiteljima sajma,
• prodaja proizvoda s ciljem sklapanja ugovora te na taj način stjecanje kupaca,
• traženje poslovnih partnera za zajednička ulaganja i proizvodnju novih proizvoda,
• širenje prodaje kroz nastup na novim tržištima,
• upoznavanje tržišta s novim proizvodom,
• zadržavanje postojeće pozicije na tržištu,
• provođenje marketinškog istraživanja,
• utjecaj na potrošača kroz mijenjanje navika potrošača,
• privikavanje na nove proizvode i omogućavanje neplanirane kupovine.
Učinci sajmova
Kao dominantno sredstvo prodajne promocije na industrijskom tržištu izdvajaju se upravo sajamski nastupi. Sajmovi i izložbe zastupljeni su na mnogim poslovnim tržištima, a posebno u velikim gospodarskim granama. U mnogim industrijskim gospodarskim subjektima, nakon redovnih prodajnih aktivnosti koje su na prvom mjestu, u najznačajniju promotivnu formu prerastaju sajmovi u prvom redu zbog mogućnosti okupljanja šireg auditorija na jednom mjestu, prezentiranja postojećih i lansiranja novih proizvoda i usluga, sklapanja novih prodajnih ugovora i uspostavljanja mnogobrojnih oblika suradnje. Ističe se i nesporan doprinos sajamskih skupova u raznim fazama procesa upravljanja ključnim kupcima koji su od posebne važnosti za gospodarske subjekte.
Pored navedenog, sajmovi značajno utiču na minimiziranje prodajnih troškova. Tako se smatra da zaključivanje prodajnih ugovora na sajmu iziskuje višestruko niže troškove nego u okviru redovnih prodajnih aktivnosti. Sajamska industrija dio je šireg MICE (engl. meetings, incentives, conventions and events) sektora, budući da u sebi objedinjava i proizvodnu i uslužnu djelatnost, Sajamska industrija uključuje:
1. gospodarske sajmove (engl. trade exhibitions, trade shows), koji promiču trgovinu i prodaju, a namijenjeni su pretežno poslovnom posjetu, iako mogu biti otvoreni i za javnost tijekom određenog vremena;
2. izložbe za široku publiku (engl. public exhibitions, public shows), koje su promotivnog ili potrošačkog oblika;
3. konferencije, kao organizirani formalni sastanak ili niz predavanja i razgovora, na kojem interesna skupina sudionika raspravlja o zajedničkim temama, problematici od interesa i idejama;
4. stručne skupove odnosno konvencije (engl. conventions), kao organizirane susrete industrije, struke i/ili poduzeća s ciljem razmjene znanja i iskustva, koje se ponekad nazivaju i kongresima.
Budućnost sajmova
Očekuje se da će do 2026. godine ova industrija globalno premašiti vrijednosti prije pandemije. Prema nekim statističkim podacima smatra se da je 72% veća vjerojatnost da će posjetitelji sajamskih izložbi kupiti proizvod ili uslugu od izlagača koje su upoznali na sajmu, nego od konkurenata koje nisu upoznali. Ako uspoređujemo tržište sajmova u Njemačkoj i Hrvatskoj, u Njemačkoj se godišnje održava 160 do 180 međunarodnih i nacionalnih sajmova s oko 180.000 izlagača i 10 milijuna posjetitelja s prometom organizatora od preko 3 milijarde eura, dok se u Hrvatskoj održava 35 većih sajmova, kao i velik broj lokalnih i malih sajmova, a prihodi organizatora kreću se u vrijednosti od 48,5 milijuna eura odnosno dobiti od 3,8 milijuna eura.
U svjetskim razmjerima, Hrvatska zauzima 48. mjesto u svijetu po broju sajmova, što je znatno manje u usporedbi s drugim europskim zemljama poput Njemačke, Italije, Francuske i Španjolske.
Za promjenu ovakvog stanja u Hrvatskoj, smatra se da je potrebno osvježiti koncept sajamske industrije novim sadržajima, ulagati u marketing i širiti informacije digitalnim kanalima, te razviti organizacije koje se bave sajamskim priredbama kao i poticati investicije u infrastrukturu sajmova. ST
Digitalizacija sajamskog poslovanja u logistici
Uvod
Logistika, kao disciplina, ima ključnu ulogu u modernom poslovanju omogućujući efikasno kretanje roba i usluga od proizvođača do krajnjeg korisnika. Povijest logistike pruža uvid u razvoj ove prakse kroz stoljeća, dok suvremena logistika obuhvaća složene operacije koje uključuju različite sektore uključujući i logistiku usluga. Odabir pravih logističkih usluga postaje sve važniji zbog globalizacije i sve složenijih lanaca opskrbe.
Sajamsko poslovanje predstavlja specifičan segment logistike koji je od velikog značaja za mnoge industrije. Sajmovi imaju bogatu povijest i služe kao platforme za poslovne susrete, razmjenu znanja i promociju proizvoda i usluga. Organizacija sajma uključuje niz operativnih zadataka, od planiranja i logistike do izvršenja događaja. U današnje vrijeme, digitalna transformacija i digitalizacija sajmova postaju neizbježni trendovi koji mijenjaju način na koji se sajmovi organiziraju i održavaju.
Posebna pažnja u ovom radu posvećena je digitalizaciji usluga organizacije sajmova na primjeru DB
mr. sc. Dragan Kopecki, viši predavač Poslovno veleučilište Zagreb
Schenkera, jedne od vodećih globalnih logističkih kompanija. Povijest i prisutnost DB Schenkera u Hrvatskoj pružaju kontekst za analizu njihovih inovacija u digitalizaciji, uključujući ELS (Event Logistics Services) i Schenker LIFT. Uz tehničke izazove, digitalizacija donosi i izazove vezane uz ljudski faktor, kao što je edukacija zaposlenika.
Cilj ovog rada je pružiti pregled razvoja i trenutnih trendova u logistici, sajamskom poslovanju i digitalizaciji, koristeći primjer DB Schenkera kao studiju slučaja za analizu izazova i rješenja u modernom poslovnom okruženju.
Povijest logistike
Ne postoji suglasje oko značenja pojma logistike. Postoji niz različitih stajališta u stručnoj i znanstvenoj literaturi. Pojam logistika teško je definirati na jedan način, sva različita stajališta mogu se smatrati ispravnima. Određena skupina stručnjaka i znanstvenika definiraju logistiku kao: „ funkciju opskrbljivanja materijalima, smještajem i transportom “. Oni smatraju
izvor 1: https://licegrada.hr/sajmovi-u-srednjem-vijeku-vazan- dio-razvoja-trgovine-zagrebackog-prostora/
Fotografija
Fotografija 1: Rekreacija srednjovjekovnog sajma
bacc. ing. logist Oliver Skočić
DB Schenker Hrvatska
da riječ logistika potječe od francuske riječi loger (de loge) što znači stanovati ili smjestiti se.
Prema drugoj skupini stučnjaka i znanstvenika, korijen pojma odnosno riječi
logistika dolazi iz starogrčke riječi logistikós što označava računanje, a prema nekima proizlazi iz francuskog jezika, riječi logistique što ima značenje opskrbljivanja ili nabave.1
„Upotrebu logistike kao pojma po prvi put se pronalazi u vojnoj dokumentaciji francuskog kralja Luja XIV iz 1670., u kojoj je obuhvaćala opskrbu vojske potrebitim raznim materijalnim sredstvima, transport vojnih postrojbi i naoružanja. Francuski inženjer Jules Dupuit 1844. godine koristi se pojmom logistike pri predstavljanju ideje zamjene transportnih troškova za troškove zaliha na primjeru izbora cestovnog ili pomorskog prijevoza robe. Pod kraj 19. stoljeća pojam logistike se koristi u vojnoj literaturi Sjedinjeni američkih država gdje predstavlja pozadinsku vojnu službu. U dvadesetom stoljeću logistika iz vojnog područja primjene postepeno je ušla u gospodarsko-znanstveno područje.“ 2
Logistika usluga
Smatra se da rad omogućuje profesionalni i duhovni razvoj svakog čovjeka. Rad se ne vrednuje samo po proizvodnji kvalitetne, sigurne i ekonomski dostupne robe, već i po načinu proizvodnje, formiranju zajednice osoba uključenih u proces rada, brizi za okoliš i poštivanju prirode. Takvo shvaćanje procesa rada uključuje i njegovu intelektualnu, estetsku i moralnu dimenziju. Posao se sagledava u svom dostojanstvu, bez obzira na tehnološku ili organizacijsku razinu, uz težnju za profesionalnošću. Rad je jedna od dimenzija ljudskog bića koja donosi osjećaj potpunosti, rasta ljudskosti, smisla, zadovoljstva i područja eksperimentiranja naše kreativnosti koja nam donosi radost i svijest o vlastitom dostojanstvu. 3
Poduzeća koja u svome poslovanju koriste koncept logistike kao odgovor na uslugu trebaju razumjeti da se njenim osnovnim funkcijama treba upravljati jednako kao i kod integralne logistike. U kvalitetno organiziranoj logistici aktivnosti su usmjerene prioritetno na kretanje fizičkih proizvoda u distribucijskom toku, a aktivnosti u logistici usluga ne usmjeravaju se samo na čistu isporuku fizičkih proizvoda, nego i
na isporuku pripadajućih usluga i prednosti. Logističke aktivnosti usmjerene su na planiranje svih kretanja fizičkog pokretanja same robe, a aktivnosti logistike usluga prvenstveno i prioritetno bave se tokovima informacija, pohranom i sakupljanjem podataka te komunikacijom sa svim uključenim stranama u procesu rada. 4
Sajmovi i povijest
Sajmovi i izložbe imaju bogatu povijest koja seže tisućama godina, razvijajući se od jednostavnih okupljanja trgovaca do razrađenih vitrina kulture, inovacija i trgovine. Drevne civilizacije, kao što su Grci, Egipćani i Rimljani, održavale su okupljanja na kojima su trgovci razmjenjivali robu i predstavljali svoju robu. Ovi rani sajmovi služili su kao vitalna središta za trgovinu, kulturnu razmjenu i društvenu interakciju. Tijekom Srednjeg vijeka, sajmovi su postali više strukturirani događaji, često vezani za vjerske festivale ili kraljevske proslave. Trgovcima su ponudili priliku da predstave svoje proizvode široj publici i olakšali razmjenu dobara iz dalekih zemalja. Poznati sajmovi šampanjca u srednjovjekovnoj Francuskoj bili su poznati po svojoj veličini i značaju u europskoj trgovini. U razdoblju renesanse došlo je do pojave specijaliziranih sajmova, usredotočujući se na specifične industrije kao što su tekstil, začini i obrt. Ti su događaji imali ključnu ulogu u gospodarskom razvoju gradova diljem Europe i izvan nje.
Industrijska revolucija donijela je značajne promjene na sajmovima i izložbama. Velika izložba radova Industrije svih Nacija, održana u Londonu 1851. označila je prekretnicu u povijesti izložbi. U organizaciji princa Alberta i Henryja Colea predstavili su najnovije inovacije u tehnologiji, industriji i kulturi iz cijelog svijeta. Uspjeh Velike izložbe inspirirao je slične događaje diljem Europe i SAD-a, što je dovelo do širenja međunarodnih izložbi. U 20. stoljeću, sajmovi i izložbe nastavili su se razvijati, odražavajući promjenjivo gospodarski i kulturni krajolik. Svjetski sajmovi, kao što su New York World’s Fair i Expo ‘67 u Montrealu, postali su platforme za nacije da pokažu svoja postignuća i težnje na globalnoj sceni.
S pojavom digitalne tehnologije izložbe postaju sve popularnije nudeći nove načine virtualnog povezivanja sa sadržajem. Međutim, fizički sajmovi i izložbe ostaju relevantni i pružaju mogućnosti za interakci -
1 https://hrcak.srce.hr/file/45047
2 https://progressive.com.hr/?p=4467
3 Kopecki,D., Luburić,G. (2022.) „Upravljanje ljudskim kapitalom u obiteljskim poduzećima Ekonomije zajedništva“, Oeconomicus časopis, ISSN 1849-9686, UDK/UDC 330.1(05), 30(05), Prosinac 2022 Broj 20. VII. godina izdavanja
ju licem u lice, umrežavanje i praktična iskustva koja se ne mogu ponoviti na internetu. Danas sajmovi i izložbe obuhvaćaju širok raspon industrija i interesa, od umjetnosti i dizajna do tehnologije, poljoprivrede i šire. Oni služe kao ključne platforme za poduzeća u pokretanju novih proizvoda, stvaranje partnerstva i suradnju s potrošačima. Osim toga, i dalje imaju ključnu ulogu u promicanju kulturne razmjene, poticanju inovacija i poticanju gospodarskog rasta u zajednicama diljem svijeta.
Operativno izvođenje sajma
Za organizaciju sajmova zadužen je cijeli niz ljudi i institucija. Organizacija sajma iznimno je velik pothvat zato što je za isti potrebno uložiti velike ljudske kapacitete, tehnologiju, vrijeme, prostornu organizaciju te pravovremeno utvrditi potrebne logističke procese vezane za protok roba do i s mjesta organiziranja sajma.
Špediteri kao glavna ruka logističkih kuća odrađuju najzahtjevniji dio posla, onaj operativni kojem je svrha omogućiti pravovremeno i nesmetano izlaganje roba samim izlagačima. Kroz oči špeditera, kao pružatelja usluge, organizacija sajma započinje dobivenim upitom od strane zainteresiranih izlagača koja se potom obrađuje, dogovaraju se datumi prikupljanja i isporuke robe na mjesto održavanja kao i sam povrat robe izlagaču nakon završenog izlaganja.
Uz same zadatke organizacije transporta roba, postoji niz faktora koji također ulaze u cjelokupnu ponudu koju špediter šalje izlagaču, a to mogu biti: pakiranje robe, carinjenje, izrada prateće dokumentacije, savjetovanje, prijenos robe na sajmu, izrada štanda, najam opreme i slično.
Operativni proces možemo razvrstati na sljedeći način:
1. Pronašli smo izlagača na listi izlagača (ELS), samoinicijativno smo pronašli izlagača putem interneta, sales leed-a ili smo dobili direktan upit samog izlagača/klijenta
2. Preuzima se dokumentacija prema kojoj će biti izrađena ponuda (shipping instructions i Tariff) na ELS-u ili se kontaktira Schenkerov ured u državi održavanja sajma)
3. Izrađuje se ponuda prema dobivenim uputama iz dokumentacije i zahtjevima klijenta
4. Ponuda se šalje klijentu te se čeka potvrda
5. Ako dođe do potvrđivanja, kreće se u realizaciju organizacije
Slika izvor 1: snimka zaslona službene dokumentacije DB Schenker
Slika 1 : Shipping instructions prilikom nastupa na sajmu
Klasifikacija sajmova
1. Svjetski sajmovi
– veliki internacionalni sajmovi - veliki nacionalni sajmovi i izložbe - opći sajmovi i izložbe
– međunarodni - nacionalni - regionalni - lokalni
2. Poljoprivredni sajmovi i izložbe
– međunarodni - nacionalni - regionalni - stručni – šumarstvo - agrikultura - ribarstvo
– svjetski trgovinski centri - nacionalni trgovinski centri - privatne izložbe - showrooms
5. izložbena dvorana
– izložbe bez izložbenih paviljona, izložba unutar izložbe - kongresi, simpoziji, konferencije, konvencije. 5
Digitalna transformacija
„Digitalna transformacija odnosi se na intenzivnu primjenu digitalne tehnologije i resursa kako bi se ti resursi pretvorili u nove prihode, poslovne modele i načine poslovanja. Transformacija nastaje kada poduzeće odluči u relativno kratkom vremenskom razdoblju iz temelja mijenjati svoje poslovne procese, strategije, aktivnosti, hijerarhijsku i organizacijsku
5 Alfred Alles: Exhibitions: Universal marketing tools
Izvor: Mapa sajma - Zagrebački Velesajam (zv.hr)
Slika2: Ilustracija, prikaz sajmišnog prostora, ZG velesajam
strukturu, sve kako bi se ti procesi i strategije bolje povezali i na kraju krajeva omogućili bolju konkurentsku prednost poduzeću na tržištu.“ 6
„S druge strane, digitalna transformacija cjelokupnog poslovanja podrazumijeva otvorenost i promjenu organizacijske kulture, razvoj istraživanja i razvojnih kapaciteta, korištenje novih, otvorenih inovacija, kao i drukčiji pristup vođenju samog poduzeća.“ 7
„Dakle, digitalna transformacija podrazumijeva promjenu strategije poslovanja u skladu s konstantnim tehnološkim napretkom. Shodno tome, poduzeću se smanjuju troškovi, povećava profitabilnost, ali i samo zadovoljstvo kupaca.“ 8
„Digitalna transformacija je temeljita i ubrzana transformacija poslovanja, procesa, sposobnosti i modela s ciljem potpunog iskorištavanja mogućnosti digitalnih tehnologija i njihovog utjecaja na društvo na strateški i prioritetni način.“ 9
Digitalizacija sajmova
Svim poduzećima cilj je opstati na tržištu i proširiti svoje poslovanje. Postižu to poboljšavanjem svojih rezultata, a za to je nužna prilagodba okruženju u kojem se nalaze. Pri tome im koristi digitalna transformacija.10
U širem smislu digitalna transformacija može se definirati kao: „Proces kojem je cilj unaprjeđenje entiteta okidanjem značajnih promjena u njegovim svojstvima kroz kombinaciju informacijskih, računalnih, komunikacijskih i povezujućih tehnologija“ 11
Važno pitanje koje se postavlja je: jesu li sajmovi u skladu s vremenom u kojem živimo? Sajmovi posto -
je stoljećima, njihov izgled kao i sam način izvođenja nisu se previše mijenjali. Ako uzmemo kao primjer pandemiju COVID-a koja je pogodila svijet, možemo vidjeti kako je ona ponajviše pomogla služeći kao katalizator tehnološkim promjenama koje su već prije bile prijeko potrebne kako bi se poslovanje sajmova premjestilo iz ustaljenog načina izvođenja koji nije bio podložan promjenama, ponajviše radi ljudskog faktora.
Virtualizacija poslovanja
Virtualizacija, digitalizacija, implementacija raznih sofwera postali su vodeći akti u organizaciji sajmova za vrijeme COVID-a jer, nažalost, tradicionalno organiziranje sajmova nije bilo moguće. Trenutni rastući trendovi u digitalizaciji nastavili su se i danas te tako možemo slobodno zaključiti kako je nova era sajmova službeno nastala zahvaljujući pandemiji. Digitalizacija sajmova dovela je do lakšeg otvaranja tržišnih i prodajnih kanala, lakše komunikacije, izvođenja izlaganja te postavlja novu platformu za izlazak na tržište.
Virtualizacija je možda jedan od najboljih primjera napredne digitalizacije na sajmovima. Potencijalnim klijentima omogućuje se pregled proizvoda bez “face-to-face” kontakta, izlagačima također omogućuje izlazak na sajam bez fizičkog predmeta koji se izlaže, time se smanjuje trošak izlaganja, umanjuje se ri -
Fotografija izvor 2: Andreas Reimer on LinkedIn: Our transportation VR showcase to demonstrate customers how they can make… | 19 comments
Fotografija 2: Fotografija, Pregled automobile uz VR tehnologiju bez fizičkog vozila
6 prema Spremić, M., (2017.), Digitalna transformacija poslovanja, str.53., Zagreb, Ekonomski fakultet
7 http://www.infodom.hr/UserDocsImages/Inicijativa_Digitalna%20transformacija%20gospodarstva%202016_2020. pdf
10 Apsolon, »Digitalna transformacija u Hrvatskoj, 2019.,« Apsolon d.o.o., Zagreb, 2019.
11 G. Vial, »Understanding digital transformation: A review and a research agenda,« Journal of Strategic Information Systems, svez. 28, br. 2, pp. 118-144, 2019.
Fotografija izvor 3: https://bljesak.info/sci-tech/flash/bljesakinfona-jednom-od-najvecih-sajmova-racunalnih-tehnologija-ueuropi/151456
Fotografija 3: Fotografija, Videoigre, letenje na metli uz VR tehnologiju
zik gubitka ili krađe robe-opreme dok stranka može imati osobni kontakt s izlagačem na štandu ako to odluči, dakle radi se i o selektivnom pristupu potencijalnih klijenata jer sami biraju pristup proizvodu.
Poslovni slučaj „DB Schenker“ - digitalizacija sajmova
Sve je počelo 1872. godine kada je Gottfried Schenker, osnivač Schenker & Co. u Beču, ponudio prve konsolidirane željezničke pošiljke iz Pariza u Beč. Na prijelazu stoljeća Beč je bio metropola u zemlji u srcu Europe gdje se aktivno koristilo deset jezika. Počevši od Beča, tvrtka je otvorila tržišta unutar i izvan Austro-Ugarske monarhije. U brzom slijedu, Gottfried Schenker osnovao je podružnice u Budimpešti, Trstu, Pragu, Beogradu, Sofiji, Saloniki i Carigradu. U to vrijeme distribuciju unutar gradova i pojedinih regija još su provodili treneri s konjskom zapregom. Impresivna skladišta, poput onog u Beču, djelovala su kao trgovinska čvorišta. Pošiljke za veće udaljenosti prevezene su željeznicom. Međutim, zbirni prijevoz na cijelom kontinentu ili prijevoz rasutog tereta također su zahtijevali prijevoz morem. Predviđajući daljnji razvoj, Gottfried Schenker stekao je interese za brodske linije.
Počevši od Trsta, organizirao je prijevoz preko Sredozemnog mora do Belgije, Nizozemske, Njemačke i Velike Britanije, kao i do Sjedinjenih Država. Brodovi tvrtke s njegovim imenom „Gottfried Schenker“ i brodovima njegove supruge „Betty“ prelazili su Atlantski ocean.
Godine 1913. osnovana je prva podružnica izvan Europe u New Yorku. U isto vrijeme tvrtka je također dosljedno iskorištavala mogućnosti koje moderna tehnologija nudi, kombinirajući prosljeđivanje s novim metodama telekomunikacija. U trenutku kada su se otvarali novi transportni pravci prema Americi, tvrtka je stekla interese u poznatim telegrafskim tvrtkama koje su po prvi put povezale Europu i Ameriku komunikacijskim kabelima. Gottfried Schenker stvorio je temelje za buduću mrežu prijevoznih sredstava, korištenje informacijske tehnologije i globalnu prisutnost tvrtke. Schenkerov uspjeh već se 136 godina temelji na tim načelima.12
Današnji DB Shenker odjel je njemačkog željezničkog operate Deutsche Bahn AG. Tvrtku je Deutsche Bahn kupio kao Schenker-Stinnes 2002. godine. Današnji Schenker sačinjen je od odjela za zračni, pomorski, cestovni transport kao i odjele za specijalne transporte, ugovornu logistiku, savjetovanja te odjela sajmova i izložbi. Željeznički transport još uvijek je pod Deutche Bahn-om.13
DB Schenker u HR
U Hrvatsku DB Schenker dolazi 1995. Godine. Te godine osnovan je zastupnički ured Schenkera Eurocargo u Zagrebu i imao je tada 6 radnika. 1. svibnja 1996. godine, ured postaje nacionalni Schenker Eurocargo d.o.o. (LLC). Vremenom Schenker d.o.o. raste i dobiva status vodećeg logističkog centra u Hrvatskoj i regiji. Trenutno zapošljava više od 100 osoba. „U mogućnosti smo brzo i učinkovito pružiti prijevozna rješenja kupcima s vrlo različitim zahtjevima i
Fotografija izvor 4: db schenker hrvatska - Google Search Fotografija 4: Fotografija, Službeni prostor DB Schenker Hrvatske – Zagreb
12 Gottfried Schenker - Wikipedia
13 DB Schenker - Wikipedia
potrebama. Kroz jaku mrežu naših poslovnica diljem svijeta specijalizirani smo za organizaciju logističke usluge vezano za sajmove, kongrese, koncerte i različita kulturno-umjetnička događanja diljem svijeta. Schenker Hrvatska dio je velike globalne mreže gdje dnevne linije pokrivaju Hrvatsku, Europu i šire.“ 14
Operativna digitalizacija u Schenkeru – ELS i Schenker LIFT
ELS je Schenkerova interna baza podataka koja se koristi kako bi se vidio pregled svih nadolazećih sajmova, te svih prijavljenih izlagača. Također, služi kao platforma za izmjenu informacija te prikupljanje potrebne dokumentacije za izradu ponuda kao što su Shipping instructions i Fairs Tarrifs koje se izrađuju zasebno za svaki sajam. ELS omogućuje preuzimanje vodstva za organizaciju sajma na način da svaki Schenkerov ured bira koji će sajam preuzeti u svoju organizaciju te prateće izlagače. Ured koji je preuzeo sajam te je zadužen za organizaciju navedenog, zadužen je također za izradu Shipping instructions i Fairs tarrifs dokumentacije koja se prije ELS-a slala na zahtjev/upit Schenkerovih ureda iz drugih zemalja čiji izlagači će prisustvovati sajmu kako bi mogli izraditi ponudu za svoje klijente.
Schenker LIFT interna je digitalna platforma poduzeća koja je osmišljena u svrhu lakšeg organiziranja poslova organizacije sajmova. Platforma je povezana s ELS bazom podataka/ Fairs platform-om gdje su vidljivi svi izlagači na pojedinim sajmovima. Schenker LIFT osmišljen je i implementiran kako bi se za svakog izlagača (samo one koji koriste Schenker kao špeditera) sustavno mogao pojedinačno pratiti tijek izlaganja stavku po stavku, na svakom mjestu u određeno vrijeme i datum. Sastoji se od sučelja u kojemu su odabrane usluge koje izlagač koristi te njihove cijene. Program dalje prikazuje tijek odvijanja za svaku od usluga, primjer: Prikupljanje robe u skladištu izlagača, transport robe do sajamskog prostora,
Slika izvor 3: Snimka zaslona, Program ELS 1
Slika 3: Program ELS 1
Slika izvor 4: Snimka zaslona, Praćenje operativnih procesa u Schenker LIFT-u
Slika 4: Praćenje operativnih procesa u Schenker LIFT-u
istovar robe u skladište te carinski postupak, prijenos robe od skladišta do štanda organiziranim viličarom ili kranom, istovar robe na štand te povrat prazne ambalaže ili paleta u skladište do završetka izlaganja, te povrat ambalaže ili paleta kao i pakiranje robe na iste, prijenos i utovar robe u kamion za povratak te transport robe nazad izlagaču.
Izazovi u digitalizaciji
sajmova
Digitalna tehnologija transformira način poslovanja poduzeća na različite načine. Omogućuje automatizaciju procesa, efikasniju komunikaciju unutar tvrtke i s vanjskim partnerima te prilagođavanje marketinških strategija prema specifičnim segmentima publike. Internet otvara vrata globalnom tržištu omogućujući poduzećima da dosegnu nove kupce diljem svijeta putem e-trgovine. Digitalna tehnologija potiče inovacije u proizvodima i uslugama omogućujući korištenje naprednih tehnoloških rješenja poput umjetne inteligencije, interneta stvari ili blockchain tehnologije. Kroz digitalne platforme, poduzeća pružaju personalizirano iskustvo korisnicima što uključuje prilagođene proizvode, intuitivna sučelja aplikacija i brzu podršku putem interneta. Ukratko, digitalna tehnologija ima ključnu ulogu u optimizaciji poslovnih procesa, poboljšanju komunikacije, proširenju tržišta, poticanju inovacija te poboljšanju iskustva korisnika. Nadalje, kada je riječ o sajmovima, tu također postoje izazovi kojima je potrebno dati pažnju. Kao svako poduzeće, sajam je zasebno „tkivo“ koje diše svojim pravilima te nije moguće primijeniti istu formulu za rješavanje problema kao kod poduzeća. Kako bi se lakše svladali izazovi koji dolaze, nužno je uzeti u obzir koliko digitalna tehnologija utječe na najvažnije poslovne procese i poslovne modele, koliko je vremena potrebno za razvoj proi -
14 (Dobrodošlica novom članu: Schenker d.o.o. – AmCham Croatia - Američka gospodarska komora u Hrvatskoj) slikadb schenker hrvatska - Google Search
zvoda i usluga, i kolika je učinkovitost informatičke podrške u ostvarenju ciljeva poduzeća kao i koje su to vještine i znanja informatičke podrške potrebne.15
S obzirom na dinamičnost tehnoloških promjena, ključno je prilagođavanje radne snage kako bi se osigurala konkurentnost radnika na tržištu rada. To se može postići u nekoliko koraka:
1. Obrazovanje mladih: tradicionalni poslovi koji su bili dostupni osobama s nižom razinom obrazovanja postaju manje uobičajeni zbog napretka u tehnologiji, kao što je umjetna inteligencija. Stoga je važno da se mladi educiraju za rad, pri čemu su STEM tečajevi izrazito važni, posebno u područjima kao što je informatika. Države bi trebale ulagati u kvalitetno obrazovanje na svim razinama kako bi odgovorile na ove promjene.
2. Programi prekvalifikacije: potrebno je omogućiti široku dostupnost kvalitetne obuke za posao kako bi radna snaga mogla brzo reagirati na tehnološke promjene. To uključuje programe koji olakšavaju prelazak na nova zanimanja ili se prilagođavaju novim zahtjevima na tržištu rada.
3. Fokus na učinkovite programe obrazovanja i osposobljavanja: financiranje treba biti usmjereno na programe obrazovanja i osposobljavanja koji dokazano pružaju rezultate pri čemu se posebna pažnja treba posvetiti programima koji omogućuju rad na dobro plaćenim poslovima. Potrebno je prikupljati više informacija o učinkovitosti različitih programa obrazovanja kako bi se osiguralo učinkovito korištenje sredstava.
4. Širenje programa usavršavanja i pripravništva: usavršavanje i pripravništvo odlični su načini za stjecanje praktičnih vještina i iskustava potrebnih za ulazak na tržište rada. Potrebno je proširiti programe usavršavanja kako bi se omogući-
15 (Spremić, 2017: 58)
lo većem broju osoba da steknu relevantna znanja i vještine.
Zaključak
Digitalna transformacija sajmova i izložbene logistike predstavlja prekretnicu u razvoju industrije događaja najavljujući novo doba inovacija, povezanosti i mogućnosti. U ovom radu možemo zaključiti da je integracija najsuvremenijih tehnologija, od iskustava proširene stvarnosti (AR) i virtualne stvarnosti (VR) do analitike podataka i IoT rješenja revolucionarizirala sve aspekte sajmova i izložbene logistike. Od jačanja sudjelovanja posjetitelja i ROI-ja izlagača do optimizacije operativnih procesa i upravljanja logistikom, digitalne inovacije osnažile su dionike za otključavanje novih razina učinkovitosti, agilnosti i učinkovitosti unutar izložbenog ekosustava.
Međutim, pitanja koja su postavljena također su istaknula izazove i složenosti koji su svojstveni digitalnoj granici sajmova i izložbi. Brz tempo tehnološkog napretka zahtijeva stalnu prilagodbu i ulaganja, dok pitanja poput sigurnosti podataka, interoperabilnosti i digitalne pismenosti predstavljaju goleme prepreke koje treba prevladati.
Nadalje, imperativ osiguravanja jednakog pristupa digitalnim sposobnostima u cijelom spektru izlagača i dalje je zabrinjavajući, ističući potrebu za uključivim strategijama i mehanizmima potpore. Ipak, usred tih izazova leže bezgranične mogućnosti za rast, suradnju i stvaranje vrijednosti.
Prihvaćanjem inicijativa za digitalnu transformaciju i poticanjem kulture inovacija, sudionici unutar industrije događaja mogu otvoriti nove mogućnosti za angažman, stvaranje prihoda i globalan doseg. Osim toga, strateška ulaganja u digitalnu infrastrukturu, razvoj talenata i partnerstva za suradnju, mogu poslužiti kao katalizatori održivog rasta i diferencijacije u sve konkurentnijem okruženju.
Na kraju, ovo istraživanje može poslužiti kao dokaz transformativne snage digitalne inovacije u industriji događanja osvjetljavajući put prema budućnosti u kojoj sajmovi i izložbe služe kao dinamični talionici inovacija, povezivanja i trgovine u digitalnom dobu.
Literatura
Popis knjiga
Alfred Alles: Exhibitions: Universal marketing tools Apsolon, »Digitalna transformacija u Hrvatskoj, 2019.,« Apsolon d.o.o., Zagreb, 2019.
Ferišak V. Nabava, Politika-Strategija-Organizacija-Menagment, 2. aktualizirano i dopunjeno izdanje, Zagreb 2006.
G. Vial, »Understanding digital transformation: A review and a research agenda,« Journal of Strategic Information Systems 2019.
Ragu-Nathan, T. S., Tarafdar, M., Ragu-Nathan, B. S., i Tu, Q. (2008). The Consequences of Technostress for End Users in Organizations: Conceptual Development and Empirical Validation. Information Systems Research.
Spremić, M., (2017.), Digitalna transformacija poslovanja, Zagreb, Ekonomski fakultet.
Wang, K., Shu, Q., i Tu, Q. (2008). Technostress under different organizational environments: An empirical investigation. Computers in Human Behavior.
Popis časopisa
Kopecki,D., Luburić,G. (2022.) „Upravljanje ljudskim kapitalom u obiteljskim poduzećima Ekonomije zajedništva“, Oeconomicus časopis, ISSN 1849-9686, UDK/UDC 330.1(05), 30(05), Prosinac 2022 Broj 20. VII. godina izdavanja
Kopecki,D., Luburić,G. (2022.) „The Paradigm of unity in companies within Economy of Communion“,Oeconomicus časopis, ISSN 1849-9686, UDK/UDC 330.1(05), 30(05), Prosinac 2022 Broj 20. VII. godina izdavanja
Popis internetskih izvora https://hrcak.srce.hr/file/45047 https://progressive.com.hr/?p=4467 Ibidem.
Andreas Reimer on LinkedIn: Our transportation VR showcase to demonstrate customers how they can make… | 19 comments https://bljesak.info/sci-tech/flash/bljesakinfo-na-jednomod-najvecih-sajmova-racunalnih-tehnologija-u-europi/151456
DB Schenker - Wikipedia FTML_2020_275_Mudryk.V.V..pdf (nau.edu.ua)
NOVA TOKIĆ APLIKACIJA
Preuzmi mobilnu aplikaciju za veće pogodnosti u Tokiću i kod partnera!
Utjecaj djece i mladih na uspješno ostvarenje sajma
Marina Pleša, mag.oec. nastavnica strukovnih predmeta u Trgovačkoj školi Zagreb
Sajmovi su mjesta na kojima se susreću ponuđači koji imaju proizvod, uslugu ili informaciju koju žele ponuditi, te posjetitelji koji potencijalno žele ono što ponuđač nudi.
Sajmovi su specijalizirano tržište gdje se priređuju različite izložbe s različitim ciljevima. Razlikujemo informativne i prodajne sajmove. Informativni sajmovi nastoje informirati posjetitelje koji dolaze po informacije o temi koja ih zanima ili
koja ih na samom sajmu privuče. Tu se razmjenjuju stavovi, načini ali i uspjesi ili neuspjesi u poslovanju. Što treba poboljšati, a što bi se još moglo unaprijediti. S druge strane imamo prodajne sajmove koji za cilj imaju unaprijediti prodaju što postojećih proizvoda što novih proizvoda te privući potrošače i kupce uz određene sajamske ponude koje uvelike privlače pažnju. Posjetitelji na sajam dolaze rijetko za radnog vremena, većinom u svoje slobodno vrijeme
kada kao pratnju najčešće povedu svoju djecu. Uspješnost održanog sajma vidi se u zadovoljstvu posjetitelja, izlagača te organizatora.
Kako to ostvariti?
Veliku važnost potrebno je pridati organizaciji sajma koja je vrlo kompleksna i zahtjevna, te iziskuje jako puno truda koko bi se došlo do ostvarenja zadanih ciljeva. Početna aktivnost u organizaciji saj -
ma je osmišljavanje teme. Nakon što se osmislila kreativna i nova tema potrebno je istražiti moguće lokacije gdje bi se sajam mogao održati s obzirom na pristupačnost lokacije, ali i na temu samog sajma. Uz dvije najvažnije stavke koje su početne kako bi se sajam ostvario, potrebno je istražiti i pripremiti izlagače na samom sajmu koji će tu ideju realizirati i bolje od zamišljene početne ideje s kojom se krenulo u realizaciju. Oglašavanje i marketinške aktivnosti su ključne. Ako se to ne ostvari u samom početku, realizacija, a i sama uspješnost sajma su upitne.
Bitno je privući ciljanu skupinu
Ciljna skupina određuje se temom samog sajma. Tema sajma mora biti atraktivna, nova, drukčija, ali i inovativna kako bi privukla što više posjetitelja. U obzir treba uzeti i skupinu koja nije ciljana, ali dolazi na sajam u pratnji ciljane skupine i vrlo je izvjesno da će na sajmu biti prisutna te da utječe na raspoloženje i donošenje odluka ciljane skupne. U tome su najvažniji djeca i mladi. Zašto?
Djeca i mladi mogu imati ključnu ulogu u stvaranju atmosfere na sajmovima, jer su iskreni te ne skrivaju zadovoljstvo odnosno nezadovoljstvo ponuđenim. Prisustvuje li dijete nekom sajmu, koje nije namijenjeno njemu i njegovoj dobi, bude li zanimljivosti koje će ga privući – aktivnosti, boje, svjetlost, promotivni materijal – može rezultirati zadovoljstvom i zainteresiranošću za određeni sadržaj koji je izložen na sajmu na način da posjetitelj provede više vremena na izložbenom mjestu informirajući se i prikupljajući više informacija o izloženom proizvodu, te u konačnici dođe do kupnje ponuđenog proizvoda ili usluge. Djetetovo zadovoljstvo prijeći će i na odraslu osobu u pratnji čime se postiže zadani cilj, uspjeh izlagača.
Ukoliko se izlaganje oduži bez zanimljivih sadržaja i aktivnosti – dijete postaje nervozno, traži način da se zabavi, te privlači pažnju osobe u pratnji i odvodi ga s mjesta izlaganja koje mu je dosadno i nezanimljivo. Zadani cilj tada nije ostvaren. U današnje doba, doba digitalne tehnologije, zbog učestalosti korištenja digitalnih sadržaja u privlačenju pažnje posjetitelja, djece i mladih u njihovoj pratnji, vrlo je moćan alat. Kako je već navedeno, tema sajma i sadržaj samog sajma moraju biti zanimljivi ali i upućeni ciljanoj publici, a postiže se još i veći uspjeh ukoliko je prilagođen i njihovoj pratnji. Jedan od načina su razne aktivnosti koje su uže, ali i šire povezane sa samom temom u kojima će svi posjetitelji moći sudjelovati. Svaki takav trud organizatora i izlagača pridonijeti će uspješnosti odvijanja sajma. Ukoliko se radi o informativnom sajmu - gdje se navode informacije, prisutna su mnogobrojna izlaganja, monotoniju treba promijeniti korištenjem različitih metodakvizovi, igrokazi, predstavljanje novih proizvoda kroz nagradne igre, i sl. Ukoliko se radi o demonstrativnom sajmu, posjetiteljima bi trebalo omogućiti da i sami imaju mogućnost isprobavanja novih proizvoda. Ukoliko se radi o prodajnom sajmu posjetiteljima uz razne pogodnosti tijekom kupnje kao na primjer popust, treba omogućiti i dodatne pogodnosti kao što su dodatni proizvodi, novi proizvodi, minijaturni proizvodi (probice) itd. čime se postiže zadovoljstvo posjetitelja. Pažnju posjetitelja i njihove pratnje privući će razne maskote, nagradne igre, jake boje, besplatni slatkiši (bombon ili čokoladica), jer će ih u tom trenutku učiniti sretnima. Navedeno je bitno jer će sve navedeno posjetitelj zapamtiti, prepričavati, dijeliti svo -
je iskustvo na društvenim mrežama. Potrebno je dopustiti posjetitelju da se vodi istraživačkim načinom opažanja, te da o svakoj temi može i samostalno doći do novih informacija, a vođeni današnjim trendom to je korištenje digitalnim kompetencijama posjetitelja. Danas je to QR kod koji bi posjetitelja privukao, jer većina posjetitelja posjeduje čitač QR koda na pametnom telefonu te samo jednim skeniranjem mogu doći do informacija. Skeniranjem QR koda otvara se poveznica na digitalni sadržaj. Ovdje je uloga izlagača od iznimne važnosti, jer se trebaju potruditi kao bi one najbitnije ali i najzanimljivije informacije skenirali u QR kod, te kojeg će izložiti na vidljivom i upečatljivom mjestu na svojem izlagačkom prostoru kako bi bio svima vidljiv i dostupan.
Tema SAJMOVI vrlo je velika i kompleksna, puno je različitih teorija i pristupa. Mnoga istraživanja (individualna i grupna) bavila su se njome i uvijek postoji novi inovativan način da se pristupi posjetitelju te da se poluči zadani uspjeh. Utjecaj djece i mladih ogleda se u povećanoj posjeti, uvođenju novih trendova i raznim edukativnim sadržajima. Brzina informacija, brzina promjena, ali i brzina življenja uvelike doprinose načinu održavanja sajmova i na organizatoru je da se tome prilagodi ako želi polučiti uspjeh sajmom kojeg planira održati. Također, ako je organizator prepoznao značaj mladih na samom sajmu i prilagodio sadržaj njima, uspješnost sajma će se povećati. ST
Moglo se učiniti više: Izgubili su milijarde, a za sve krive njemačku birokraciju
Njemačka industrija sajmova rekla je kako je birokracija ometala njihov rad tijekom pandemije i nije učinila dovoljno u sprječavanju goleme štete, navodi dpa.
Zbog otkazivanja gotovo 670 sajmova došlo je do ukupnog gospodarskog gubitka od oko 60 milijardi eura, rezimirali su u sektorskoj udruzi sajamske industrije Auma.
Državne potpore, financijske subvencije, skraćeno radno vrijeme, sve je to pomoglo da se spriječi ono najgore, ali teške proturječnosti ostaju, rekao je u direktor Aume Jörn Holtmeier. Sa stajališta te udruge, epidemiološka ograničenja mogla su biti minimizirana, a pomoć je mogla biti ciljanija. „Uz tri puta veću učestalost zaraze nego u Njemačkoj, u Madridu su održani sajmovi uz provjerene higijenske mjere, a u Amsterdamu je sajam
izuzet iz karantene. U Parizu, Londonu i Dubaiju sajmovi su odavno mogući u vrijeme kada su kod nas još uvijek na dnevnom redu bile brave“, kritizirao je Hollmeier.
Također je dodao da Posebni njemački fond za sajmove uglavnom nije davao rezultate. Nakon ponovnog pokretanja sajmova, krajem proljeća prošle godine, pojavile su se nove prepreke, istaknuo je Holtmeier.
Tako je Ministarstvu zdravlja trebalo pola godine više nego u većini drugih zemalja da prizna sva cjepiva Svjetske zdravstvene organizacije. Zbog toga mnogi strani sudionici sajma nisu mogli doći u Njemačku.
Posljedica toga je da je promet organizatora sajamskih priredbi još uvijek ispod onog prije pandemije. Ta razina vjerojatno neće biti dostignuta do sljedeće godine, rekao je Holtmeier.
Prošle godine su sajmovi okupili tek 70 posto izlagača (142.000) i 65 posto posjetitelja (7,2 milijuna) u odnosu na vrijeme prije zaraze. Prednost njemačkih sajmova je njihova međunarodnost: sajmovi dovode svjetska tržišta u Njemačku. Otprilike 60% od 180 000 izlagača godišnje dolazi iz inozemstva, trećina njih iz zemalja izvan Europe. Otvorene granice i međunarodna putovanja od ključne su važnosti za njemačke sajmove. ST
Novi i stari izazovi
Tri elementa na kojim uglavnom padamo: konkurentnost, nove tehnologije i sposobniji menadžment
Ante Gavranović
Iako smo (stjecajem raznih okolnosti) ove godine među prvima na ljestvici rasta BDP-a, Hrvatska i dalje duboko zaostaje za razvijenijim zemljama EU. Tri su temeljna razloga takvoj situaciji. Prvi, ukupna produktivnost hrvatskog društva jedva je na granici od 40 posto prosjeka EU. Drugo, nemamo razrađene strategije razvoja industrije i energije, dva važna otponca u približavanju nekim ozbiljnijim prosjecima unutar Europske unije. Treće, sve više dolazi do izražaja činjenica da nedovoljno koristimo postojeće resurse. Otvoreno je pitanje da li to činimo iz neznanja ili nedovoljne motivacije.
Vrlo lako ćemo se složiti sa činjenicom da Hrvatskoj jednostavno nedostaju sposobni menadžeri. Me -
đutim, put do (povećane) konkurentnosti vodi preko osposobljavanja kadrova i permanentnog stjecanja znanja kao najvažnijeg
resursa. On je ujedno put prema novim tehnologijama, dakle, proizvodnji s većom dodanom vrijednošću što nama očito nedostaje.
Ozbiljan prodor u područje IT pokazuje da imamo potrebne i sposobne, ali nedovoljno iskorištene kadrove.
Kamen spoticanja – javna poduzeća
U našoj široj javnosti stječe se utisak da zapravo ne znamo kako rukovoditi i upravljati velikim sustavima, osobito onim u javnim poduzećima. Već godinama ta su poduzeća „leno“ političkih stranaka, gdje kompetencije, istinske vještine i znanja nisu mjerilo sposobnosti i nisu odlučujući čimbenici odlučivanja o tome tko će biti na čelu tih poduzeća. To se dijelom odnosi i na odabir ministara bez potrebnih znanja, iskustva i kompetencija. Veliki dio naših gospodarskih i socijalnih teškoća dijelom proizlazi upravo iz takvog odnosa prema kadrovima, napose onim rukovodnim.
Za uspješan nastup na domaćem i stranim tržištima bitno je postići odgovarajuću razinu konkurentnosti da bismo se uspjeli othrvati žestokim naletima globalizacije i sve snažnijim pritiscima inozemnih partnera. Put do konkurentnosti vodi, uz ostalo, preko osposobljavanja kadrova i permanentnog stjecanja znanja kao
najvažnijeg resursa. Ova strategija počiva na matrici stalnog rasta produktivnosti koji je jedini realni ključ dugoročnog povećanja plaća i životnog standarda u Hrvatskoj. Pri tome nikad ne smijemo zaboraviti činjenicu da narodne mase ocjenjuju sposobnost neke Vlade prema rastu (njihovog) životnog standarda koji prerasta u mjerilo stvarne uspješnosti.
U praksi kao da se zaboravilo da je za povećanje mirovina i plaća, pa i za povratak iseljenih potreban drukčiji ekonomski i socijalni model. On mora biti zasnovan na snažnom uzletu u gospodarstvu, povećanoj proizvodnji, povećanoj društvenoj i proizvodnoj produktivnosti te zamjetnom rastu standarda i kvalitete života. Nažalost, u spomenutim programima o tome gotovo da i nema riječi.
Sposobnosti primjene znanja i tehnologije
U razradi pojedinih strategija premalo koristimo resurse koje kao mediteranska i srednjoeuropska zemlja imamo. Najočitije se to odražava na činjenici da unatoč ozbiljnim pomacima u razvoju i političkom okruženju (ulazak u EU, ulazak u Schengen, ulazak u
NATO i Eurozonu) ne donose dovoljno priznanja u samoj državi. Štoviše, neka od tih dostignuća se zanemaruju ili potcjenjuju, neka čak smatraju nepotrebnim i nekorisnim. Neki su parametri očito narušeni, neki ugroženi, a neke smo ispustili iz vida.
Pođimo od činjenice da se Hrvatska, nakon osamostaljivanja i međunarodnog priznanja, kao cjelovito društvo u svim segmentima – politici, kulturi, sportu ili gospodarstvu – tek morala (ponovno) dokazivati i, kroz to, pokazati i sebi i svijetu svoju pravu vrijednost i neiskrivljenu sliku. To, drugim riječima, znači kako Republika Hrvatska (još uvijek) traži svoj identitet, a kroz njega želi i pokušava stvoriti i svoj vlastiti imidž.
Uvijek se u takvoj situaciji postavljaju barem dva pitanja. Prvo je, svakako, okrenuto prošlosti i sadašnjosti: kakvu to sliku, predodžbu ili dojam imaju stranci o nama. Time se, nažalost, mnogo ne bavimo. Drugo je okrenuto budućnosti i glasi: kakvu bismo mi to sliku o nama željeli ‘nametnuti’ svijetu i što bismo sve morali činiti da u tome barem djelomice uspijemo. Prvi iskorak u potrazi za vlastitim identitetom jest korektna valorizacija stvarnih vrijednosti i postignuća u prošlosti. Po meni, to bi označavalo jednu zaista temeljitu inventuru i pozicioniranje Republike Hrvatske prema nekim objektiviziranim vrijednosnim mjerilima u odnosu na druge zemlje.
Drugi iskorak je, međutim, znatno zahtjevniji. Naša bi ukupna nastojanja morala biti okrenuta prema identifikaciji samosvojnosti i specifičnih vrijednosti koje zasigurno imamo, a koje sada treba i poticati. Trebalo se, naime, okrenuti prema stvaranju CRO-identiteta, koji će onda postupno prerastati u CRO-imidž.
U potrazi za vlastitim novim identitetom, a onda i imidžom, moramo se osloniti na određene resur-
se. Danas je, na primjer, potpuno jasno da je jedan od bitnih razloga zaostajanja u razvoju naše zemlje u pomanjkanju jasne vizije naše budućnosti, ali i sluha za promociju i otvaranje manevarskog prostora za kreativne snage odnosno temeljitije i osmišljenije korištenje intelektualnih i drugih potencijala. Pokazalo se opetovano – iako teoretski stavljamo čovjeka u žižu društvenih interesa – da se taj nesretni čovjek ipak izgubio u tom mnoštvu papirologije, odredbi, zakona i ograničenja. Njegove kreativne sposobnosti ostaju sputane. O presudnim elementima razvojne politike pretežno se odlučivalo (ostaje trajno stanje!!!) voluntaristički, često i na osnovu neznanja odnosno samovolje. S time se sučeljavamo gotovo svaki dan, osobito na lokalnoj, ali i nacionalnoj razini. Stručnost, argument i znanost vrlo rijetko dobivaju pravo građanstva. Te grješke vjerojatno ne bismo smjeli ponavljati, jer upravo one utječu na budući identitet i imidž. U tom kontekstu treba uzeti vrlo ozbiljno upozorenja kako su u nas (sposobni) kadrovi u ovom trenutku čak i važniji od financija, iako svi znamo da bez novog, svježeg kapitala ne možemo napraviti odlučujući iskorak u rješavanju čvorišta krize. Upravo ta korelacija sposobnih (a ne podobnih) kadrova i kapitala najbolje ocrtava sve naše (buduće) izazove. To se ponajbolje vidi kako koristimo bespovratna sredstva EU i ostvarujemo NPOO. Ne -
dostaju nam primjereni projekti (koji se ipak stvaraju), ali još mnogo više nedostaju ljudi koji ih mogu kvalitetno i na vrijeme ostvariti. Sva ozbiljnija znanstvena i druga istraživanja u nas upućuju na činjenicu da je rak-rana hrvatskoga gospodarstva vezana ponajprije uz nisku razinu ukupne djelotvornosti i loše organizacije, kako u upravi tako i u gospodarstvu. To vrijedi gotovo podjednako za najveći broj privrednih subjekata, ali i društvo u cjelini. Dakle, prvi iskorak bi trebao biti u pravcu da djelotvornost u cijelom društvu uzdignemo na višu razinu.
Danas je u tim okvirima vjerojatno i najvažnije dobiti realan odgovor na pitanje kako hrvatsko gospodarstvo uzdići u red konkurentnih ekonomija Europe i svijeta. Michael Porter, autor čuvene knjige «Competitive Advantage of Nations» smatra da «konkurentska prednost nije funkcija datih faktora u gospodarstvu i društvu, već sposobnost da se stvori i primijeni znanje i tehnologija». O tome se u nas ne vodi dovoljno računa niti je takva filozofija (dovoljno) prisutna u glavama kreatora naše ukupne, a napose gospodarske politike.
Novi pristupi komunikaciji
Suvremeni teoretičari korporativne komunikacije s pravom ističu da «vrijednost suvremenog poslovanja leži u informacijama, ljudima,
inovativnosti i marketingu». Praksa je pokazala da strojevi, oprema i tehnologija služe (ipak) samo kao tehničko sredstvo za postizavanje određenih ciljeva, ali uvijek iza toga stoji čovjek sa svojim znanjima, koji usmjerava kretanja i bitno utječe na njihovo korištenje. U sadašnjim uvjetima primjetan je u širim okvirima povratak idejama realne ekonomije, u kojoj zaposlenici ponovno dobivaju središnje mjesto. Razina znanja, obrazovanja i upravljanja tim elementima, prije svega kao rezultat racionalnog upravljanja ljudskim potencijalima, postaje ozbiljna komparativna prednost svake kompanije, pa i društva u cjelini. Svjesni smo činjenice da informiranje u okvirima korporativnog života dobiva danas potpuno novu dimenziju. Naime, komunikacija je važna za uspješno ostvarivanje svih poslovnih funkcija, a posebno rukovođenja. U uspješno postavljenoj organizaciji ona je važno i neophodno sredstvo za ostvarivanje cilja. Naime, bez kvalitetne komunikacije jednostavno nije moguće ostvariti bitne poslovne funkcije, postaviti ciljeve, izraditi planove, organizirati ljude i druge potrebne resurse, odabrati kadrove i pratiti ih u njihovu razvitku, voditi, motivirati i stvarati pozitivnu klimu kao važan element ukupne poslovne politike. Sustavno i promišljeno razvijanje ljudskih potencijala usmjereno je stoga na postizanje i razvijanje organizacijskih sposobnosti i osiguravanje relevantne konkurentske prednosti u svrhu ostvarivanja strateških ciljeva poslovanja. Na to se, jasno, nadovezuje stalni proces vrednovanja kvalitete i usmjeravanja ponašanja i rezultata rada pojedinih kandidata.
U svakodnevnoj praksi ozbiljno se suprotstavljaju dvije teze: jedna, bez informacije nema javne odgovornosti. Informacije predstavljaju moć i što više ljudi posjeduje informacije, to je i ta istinska moć bolje raspoređena. Stoga je slobo -
dan pristup informacijama od strane javnosti osnova sustava društvenog integriteta. Naime, ako pristup informacijama ne postoji ili ne funkcionira, organizacije demokratske vlasti neće djelovati kako treba, ljudi nisu u mogućnosti da ostvare svoja prava, a ponekad neće ni znati da su im narušena. Glavno sredstvo kojim se informacije prenose javnosti upravo su nezavisni i slobodni mediji. Pored nezavisnog sudstva, upravo slobodni mediji predstavljaju jednu od dvije ‘vlasti’ koje ne bi smjele biti pod kontrolom politike i političara i koje mogu služiti kao snažna protuteža korupciji, nepotizmu i drugim zalima suvremenih društava. Druga teza ne ide u prilog takvom poimanju novinarstva i uloge medija. Želi se dominacija politike nad medijima. Suvremene tehnologije to i omogućavaju, a gospodarskopolitička dominacija jednostavno nameće takav odnos medija i politike, bez obzira na floskule oko slobode izražavanja i slobodnih medija. Mediji prodaju ono što traže i žele njihovi vlasnici.
Odnos novinara i informacije prema procesu globalizacije velikim dijelom je opredijeljen samom činjenicom da je najvažnija uloga medija da budu budno oko javnosti, da upozoravaju na devijacije u druš -
tvenim i gospodarskim kretanjima, da budu svojevrsna javna savjest i kontrola svih društveno-gospodarskih zbivanja u korist te javnosti. Mediji posebno moraju upirati svoju oštricu prema pojavama neželjenih ali prisutnih društvenih zala: korupcije, centara nekontrolirane moći, nedopuštenih povlastica, poltronstva, kršenja prava i pravnih okvira, nepotizma - da nabrojimo samo neke od tih pojava kojih ima u svakom društvu i koje uvijek sa sobom nose klicu opasnosti društvenoga karcinoma.
Pravo je medija/novinara na kritičan odnos prema pojavama i ljudima, ali mora biti prisutno i pravo za potpunu odgovornost u korištenju te slobode. Ne bi se smjelo pod stijegom novinarske slobode koristiti njena suprotnost: zloupotreba demokracije i slobode. Nažalost, globalna komercijalizacija medijskog prostora upravo na tom području donosi najviše promjena i ponajviše kršenja etičkih normi i pravila profesionalnog pristupa korištenju i rasprostiranju informacija.
U svakom demokratskom društvu postoji neprijeporna potreba za istinitom, potpunom, razložnom i pravodobnom informacijom i komunikacijom, bez obzira na to o kojem se dijelu ljudske aktivnosti radilo. Logično, to se podjednako odnosi na politiku, ali i na sva bitna društveno-gospodarska kretanja. To je, rekao bih, temeljna sloboda svakoga pojedinca, ali ta sloboda pripada i ukupnoj javnosti, jer sloboda misli, sloboda izražavanja i sloboda kritike pripadaju svakome i bitni su sastojci ukupne slobode čovjeka.
Možemo li uspostavljati civilizirani dijalog?
No, novinari imaju i još jednu vrlo delikatnu i nadasve osjetljivu zadaću: moraju voditi računa o kulturi dijaloga, koja se uspostavlja u medijima i društvu u cjelini. Sve ozbilj -
nije analize stanja u našim medijima, tiskanim i elektroničkim, pokazuju na prisutnu eroziju profesije i profesionalnosti te zapostavljanje ili čak potpuni gubitak etičke dimenzije. Tome uvelike pridonosi i orijentacija naših dnevnih listova gdje su na naslovnicama uglavnom senzacija, skandal, zamagljene činjenice ili izmišljeni događaji. Sloboda izražavanja pretvorena je u zloupotrebu medija. To dolazi posebno do izražaja u društvenim medijima.
Nama je stoga danas, možda više no ikada dotad, potreban dijalog i angažiranje svih intelektualnih potencijala, a da bismo u tome donekle uspjeli, potrebno je njegovati kulturu dijaloga. U našem društvu, koje prolazi stadij posvemašnje tranzicije, razoreni su neki sustavi vrijednosti, a nisu nadomješteni novima. U toj duhovnoj praznini dijalog je nešto za čime ovo društvo vapi na svim razinama. Međutim, traži se civilizacijski dijalog, koji ima svoje pretpostavke i jasne okvire. To, prije svega, podrazumijeva uvažavanje sugovornika, dijalog bez uvreda, podmetanja, nipodoštavanja ili netolerancije. To mora biti govor protiv sijanja mržnje i ljudske, profesionalne i znanstvene netrpeljivosti; to mora biti dijalog u kojem prevladava argument snage i političkog, ideološkog, kulturnoga ili bilo kojega drugog nasilja nad sugovornikom. Civilizirani pristup dijalogu pokazuje da zapravo i nema tako nasilnoga stanja koje se ne bi moglo riješiti – ili pokušati riješiti - dijalogom. U multietničkoj i multikulturalnoj sredini – a to jest hrvatska zbilja – takav odnos prema dijalogu je i nužan i jedino održiv.
Zaključno, na osnovi ovako postavljenih odnosa prema dijalogu, njegovoj kulturi i svrhovitosti, proizlazi da se zalažemo za visoke standarde prava i odgovornosti u svakom poslu koji obavljamo. Civilizirani dijalog svakako je sastavni dio takvih nastojanja.
Biti originalni, prilagoditi se tržištu i vjerovati u sebe i svoje snove
ST: Kako ste započeli svoju karijeru u ovoj specifičnoj industriji?
Cecelja: Vratimo se na početak u 1990. godinu, kada sam se po povratku iz Švicarske vratila ovdje u moje rodno mjesto, Varaždinske toplice, i zaposlila u tvornici opruga Varaždinske toplice. Tu sam se susrela prvi puta s opružnom jezgrom, koja je bila i kamen temeljac za sve naše kasnije proizvode, što se tiče kreveta i madraca.
U početku su mi Nijemci ponudili posao pa sam bila njihov predstavnik u branši s krevetima i madracima. Postojale su tu različite poteškoće, bila je nelikvidnost, tvrtke nisu redovito plaćale, pa sam 1998. godine odlučila osnovati vlastitu proizvodnju.
ST: Koji su ključni faktori koji su doprinijeli uspjehu Vašeg brenda?
Cecelja: Uvijek sam govorila da moramo paziti na kvalitetu. To je prvo i osnovno. Ne samo kvaliteta izrade nego i kvaliteta repromaterijala koje kupujemo. Naravno, sve ono što možemo napravimo sami, ali vezani smo i na različite tipove repromaterijala.
Od prvog dana tražila sam kvalitetu, koja onda formira i cijenu. Nikad nikoga nismo kopirali, nego smo smišljali vlastite modele u našoj proizvodnji.
ST: Kako ste uspjeli izgraditi prepoznatljiv brend u industriji koja je vrlo konkurentna?
Cecelja: Brend se stvara godinama, ali na taj način da budemo prepoznatljivi upravo po našim inovacijama, po našim proizvodima koje lansiramo na tržište. Drugim riječima, inovacije su rezultat stručnog dogovaranja sa stručnim osobama: sa Šumarskog fakulteta, s Tekstilno-tehnološkog fakulteta, s liječnicima koji su prepoznali ideju naših proizvoda i potvrdili da bi to tako moglo biti dobro. Nakon toga kreće se u vlastitu proizvodnju. To nas i odvaja od konkurencije, jer uvijek sam govorila i uvijek ću reći da je Bernarda original, a ostalo su kopije. Ne kažem to bez razloga jer nas, nažalost, mnoge tvrtke danas kopiraju omalovažavajući ovaj naš rad. No, konkurencija je takva kakva je, ali ostaje kopija.
ST: Možete li podijeliti s nama neki poseban trenutak koji vam je bio posebno drag?
Cecelja: Svake godine lansirali smo nešto novo. Rasli smo svake godine. Ali izdvojila bih jedan od najboljih trenutaka kad sam bila posebno sretna, a to je rođenje moga unuka. Dugo smo ga čekali. Uza sve, kad vi imate neku poslovnu karijeru, a tako se nešto dogodi, onda je to stvarno vrhunac sreće.
ST: Je li to donijelo neki novi poslovni smjer ili je samo bio dodatni poticaj u poslu?
Cecelja: Pa, pošto je to bila mala beba, dobili smo razlog razmišljali kako napraviti jedan dobar dječji madrac, tako da se tu spojilo ugodno s korisnim.
ST: Kako vidite trenutne trendove u modnoj industriji i kako se prilagođavate njima?
Cecelja: Mi moramo pratiti trendove. Puno se toga događa na sajmovima gdje se pojavljuju noviteti, i, da li se radilo o materijalima ili o dizajnu, čim uočimo nešto novo, mi to implementiramo u našu proizvodnju.
ST: Kako održivost i ekološka svijest utječu na Vaše poslovanje i dizajnerske odluke?
Cecelja: Mi smo zaista firma koja se okrenula zelenoj tranziciji, posebno na samu energetiku, a isto tako pazimo na okoliš. Nositelji smo četiri ISO certifikata: 9001, 14.000, 45.000 i 26.000 upravo je taj što ga imamo za okoliš i industriju. Svakako možemo reći da smo pobornici zelene tranzicije, pa smo u prilog tome počeli upotrebljavati i repromaterijale koji se mogu reciklirati.
ST: Koji su Vaši planovi za budućnost u pogledu širenja brenda i novih tržišta?
Povodom otvorenja novog hotela Bernarda u Varaždinskim toplicama, razgovarali smo s vlasnicom Bernardom Cecelja.
Cecelja: U proizvodnji nema stajanja. Vi morate upravo radi vašeg brenda pratiti novitete i što se događa ne samo na europskom nego i na svjetskom tržištu. I onda, koliko je god moguće, implementirati to u svoju proizvodnju, radi li se o repromaterijalima ili o nekoj novoj tehnologiji, znanosti, robotizaciji ili nečem sličnom što bi moglo pomoći u unaprjeđenju proizvodnje.
ST: Što vas inspirira pri pokretanju novih kolekcija?
Cecelja: Pri pokretanju novih kolekcija inspirira me ponajviše ono što će o novom proizvodu reći naši budući klijenti ili oni koji to već jesu i uvijek nam se vraćaju. Njihovo nam je mišljenje najvažnije. Vi možete nešto izmisliti, nešto novo napraviti, ali ako to tržište ne prihvaća onda smo u startu izgubili taj dio tržišta, odnosno, ta je ideja propala u vodu. Upravo iz razloga što cijenimo mišljenje tržišta, imamo tu sreću da nam se dosad to još nije dogodilo.
ST: Kako izgleda Vaš tipični kreativni proces?
Cecelja: Kad imamo neku ideju, prvo se o tome konzultiramo sa stručnjacima da od njih čujemo da li je ta ideja u redu. Idemo i na saj -
move inovacija koji nam vrlo brzo daju signal o tom proizvodu. Da li je to zaista nešto novo, da li je dovoljno kreativno, podržava li to i struka, i, najvažnije, sviđa li se to posjetiteljima i koliko su za taj novitet zainteresirani. Ako se sve to poklopi da je u redu, tek tada idemo s takvom jednom inovacijom u proizvodnju. Nakon toga lansiramo ju na tržište uz sva moguća testiranja i svu moguću dokumentaciju. Kad proizvod jednom krene u proizvodnju, od njegovog osnutka pa do njegovog završnog dijela - njegovog vijeka trajanja, on uvijek ostaje isti, zadržava istu kvalitetu. Ne mijenjamo niti sastav niti izgled. Može se možda samo promijeniti vanjski uzorak materijala upravo radi dizajna koji bi mogao nešto poboljšati, ali kvaliteta uvijek ostaje ista.
ST: Kako uspijevate zadržati originalnost i inovativnost u svojim dizajnima?
Cecelja: Vi morate biti originalni, morate se prilagoditi tržištu, ali isto tako, ta vaša ideja mora biti prihvatljiva. Mi u tome ne mirujemo. To se radi svaki dan, pa se svakih nekoliko mjeseci rodi i neka nova ideja. Ili, znamo dobiti određene upite od naših klijenata da im izradimo nešto novo što im je potrebno. I na taj način stvorilo se mnogo novih modela. Znači, malo skupljamo ideje i od drugih kako bi te ideje opet mogli implementirati u neki naš budući proizvod. To je vječita borba na tržištu.
ST: Koje osobne vrijednosti smatrate najvažnijima u vođenju uspješnog poslovanja?
Cecelja: Rad, red i disciplina uz poštivanje suradnika najvažnije su vrijednosti. Treba poštivati i tržište, a uvijek me vodila jedna nit vodilja a to je da nisam sama. Uvijek kad se radi u timu u kojem se suradnici međusobno poštuju i uvažavaju, smatram da je tada i uspjeh zagarantirani.
ST: Koji su vaši hobiji i interesi izvan posla?
Cecelja: Volim putovati i to na kraća putovanja 7 – 8 dana. Volim upoznavati druge ljude i druge krajeve. Iz toga razloga to volim i to me
relaksira. Osim toga, imamo i vinograd, a tu je posla preko glave što mi također pričinja zadovoljstvo.
ST: Ovih dana konačno je otvoren hotel u Varaždinskim toplicama. To je dugo bio Vaš san. Koja je bila misao vodilja u tom velebnom projektu koji mijenja vizuru Varaždinskih toplica i daje mu neku dodatnu vrijednost?
Cecelja: Ja sam vam rođena Topličanka. Užasno me smetalo kako su moje Toplice propadale. 40 godina otkako su hoteli i lječilište izgrađeni, nije se ništa događalo u Toplicama. Populacija je stara, nije bilo nove gradnje, a stare kuće su sve bile oronule. Mnogi su se pitali što ću ja u Varaždinskim Toplicama osim ako se mora na liječenje. To me je ponukalo da nešto napravimo za ovaj moj kraj, za moj grad. To je bila jedina nit vodilja. Uz našu proizvodnju, možemo reći, to mi nije bilo niti potrebno, ali onaj patriotizam, ona volja za stvaranje, gurala me da se nešto ipak za te Toplice napravi i da se one na neki način revitaliziraju. Meni je to donijelo velike obaveze, ali sam zadovoljna što su moje Toplice ipak nešto dobile.
ST: Biste li se još jednom upustili u sličan projekt?
Cecelja: Ja sam čovjek koji voli stvarati i imamo još neke projekte koje bi trebali napraviti. Bez obzira na poteškoće, možda bi nam drugi put bilo i lakše, jer prvi put je najteže, a poslije već imate i neka iskustva i svaki naredni projekt bio bi lakši.
ST: Koji savjet biste dali mladim poduzetnicima koji žele uspjeti u industriji madraca?
Cecelja: Mladi poduzetnici prvo moraju ispitati tržište. Moraju biti svjesni da je tržište danas jako zahtjevno, ali trebaju imati i jedan cilj. Uvijek, bez obzira je li to proizvodnja madraca ili je to proizvodnja nečeg drugog, treba imati cilj i taj se cilj ne smije napustiti. Morate imati vjeru u sebe i s tom vjerom krenuti u ostvarenje cilja. Nije lagano, i konkurencija je u svim segmentima velika, ali ipak se uz vjeru u sebe može naći naše mjesto pod suncem.
ST: Kako razvijati i održavati poslovne mreže i odnose u industriji?
Cecelja: Vezano uz poslovne mreže, imam uhodanu ekipu. Svaki odjel radi svoj dio posla, uključujemo se koliko možemo i s marketingom i preko društvenih mreža i preko medija. Normalno da se eta -
bliramo i želimo da se čuje za nas, kako u ugostiteljstvu, tako i kad se radi o proizvodnju.
ST: Što biste voljeli da ste znali na početku svoje karijere što sada znate?
Cecelja: Falilo je iskustvo. Danas je ipak nešto lakše ući u biznis nego je to bilo nekada. Danas imate različite menadžere, imate različite edukacije za poduzetnike, za mlade ljude. Međutim, kad sam ja počela nisam imala nikoga, niti sam se imala s kime posavjetovati.
Određeni kapital koji sam imala uložila sam u početak proizvodnje, a ostalo je sve išlo dosta teško. Danas su pristupačniji izvori znanju i financijama. Što se pat tiče tehnologije, sve je na dohvat ruke. Bez tehnologije, govorimo o razdoblju prije 30 – 35 godina, kad sam išla negdje na put, ja sam morala na nekoj benzinskoj stanici stati da bih mogla telefonirati ili nešto obaviti. Vi danas od kuće možete napraviti biznis, dok u ono vrijeme to nije bilo moguće.
ST: Namjerno Vas nisam pitao za mnogobrojne nagrade i svjetska priznanja, jer Vas to uvijek ispituju. Mene zanima ima li u Vašoj poslovnoj karijeri nešto šte ste htjeli postići, a niste?
Cecelja: Moj san bio je studirati medicinu. I to mi nije uspjelo. Ali sad kad vidim što sam uspjela kao poduzetnica u ovom dijelu – ne žalim. I opet bih krenula istim stopama kao što sam i tad. No, moj san je bila medicina i to mi je jedan neostvareni san.
Ali, sad mogu reći da se ipak vraćam pomalo u medicinu upravo s našim projektima koje imamo u hotelu. Otvaramo novu tvrtku „Bernarda Medical“ s fizikalnom terapijom. Opet se u meni budi vjera i želja, pa ću se s medicinom povezati na ovaj način.
pripremio Srećko Sertić
Trendovi koji definiraju globalno tržište wellnessa Budućnost wellnessa ovisi o prilagodbi asortimana
Diljem svijeta, odgovori na anketna pitanja, otkrili su zajedničku temu o očekivanjima potrošača: potrošači žele učinkovita rješenja za zdravlje i dobrobit utemeljena na podacima i znanstveno potkrijepljena. Procjenjuje se da je samo u Sjedinjenim Državama tržište wellnessa doseglo 480 milijardi dolara, rastući 5 do 10 posto godišnje. Osamdeset i dva posto potrošača u SAD-u sada smatra dobrobit glavnim ili važnim prioritetom u svom svakodnevnom životu, što je slično onome što navode potrošači u Ujedinjenom Kraljevstvu i Kini (73 posto, odnosno 87 posto). To je osobito izraženo među generacijom Z i milenijskim potrošačima, koji sada kupuju više wellness proizvoda i usluga od starijih generacija.
Pedeset osam posto ispitanika iz SAD-a ističe da daje veći prioritet
wellnessu nego prije godinu dana. Sljedećih pet trendova obuhvaća njihove novonastale prioritete.
Trend jedan: Zdravlje kod kuće
Pandemija COVID-19 učinila je pribor za testiranje kod kuće kućnim artiklom. Kako je pandemija prešla u svoju endemsku fazu, potrošači pokazuju veći interes za druge vrste pribora za kućnu upotrebu: 26 posto američkih potrošača zainteresirano je za testiranje na nedostatak vitamina i minerala kod kuće, 24 posto za simptome prehlade i gripe, a 23 posto za razinu kolesterola.
Dijagnostički testovi kod kuće privlačni su potrošačima, jer nude veću pogodnost od odlaska u liječničku ordinaciju, brze rezultate i mogućnost učestalog testiranja. U Kini je 35 posto potrošača izjavi -
lo da su čak zamijenili neke osobne zdravstvene preglede dijagnostičkim testovima kod kuće – što je veći udio nego u Sjedinjenim Državama ili Ujedinjenom Kraljevstvu.
Iako interes za prostorom raste, dio potrošača izražava neodlučnost. U Sjedinjenim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu glavne prepreke usvajanju uključuju želju da se osobno posjeti liječnik; u Kini, točnost testa zabrinjava otprilike 30 posto potrošača.
Implikacije za tvrtke: Tvrtke se mogu pozabaviti trima kritičnim aspektima kako bi osigurale uspjeh u ovoj kategoriji. Prvo, tvrtke će htjeti odrediti pravu jednadžbu vrijednosti cijene za kućne dijagnostičke komplete, jer cijena još uvijek predstavlja glavnu prepreku za mnoge potrošače danas. Drugo, tvrtke bi trebale razmotriti stvaranje petlji povratnih informacija potrošača, potičući korisnike da po -
duzmu radnje na temelju njihovih rezultata ispitivanja i zatim ponovno testiraju kako bi procijenili učinak tih intervencija. Treće, tvrtke koje pomažu potrošačima da razumiju rezultate svojih testova – bilo korištenjem generativne umjetne inteligencije za pomoć u analizi i isporuci personaliziranih rezultata ili integracijom s uslugama telezdravstva – mogle bi razviti konkurentsku prednost.
Trend dva: Nova era za biomonitoring i nosivu opremu
Otprilike polovica svih ispitanih potrošača kupila je nosivi uređaj za fitness u nekom trenutku. Dok su nosivi uređaji poput satova popularni godinama, novi modaliteti potaknuti revolucionarnim tehnologijama otvorili su novu eru za biomonitoring i nosive uređaje.
Nosivi biometrijski prstenovi, na primjer, sada su opremljeni senzorima koji potrošačima pružaju uvid u kvalitetu njihovog sna putem uparenih mobilnih aplikacija. Kontinuirani uređaji za praćenje glukoze, koji se mogu primijeniti na stražnju stranu ruke korisnika, daju uvid u razinu šećera u krvi korisnika, koju zatim može protumačiti nutricionist koji može ponuditi personalizirane zdravstvene smjernice.
Otprilike jedna trećina ispitanih korisnika nosivih uređaja izjavila je da svoje uređaje koristi češće nego prošle godine, a više od 75 posto svih ispitanih potrošača navelo je otvorenost prema korištenju nosivih uređaja u budućnosti. Očekujemo da će upotreba nosivih uređaja nastaviti rasti, posebice budući da tvrtke prate širi raspon zdravstvenih pokazatelja.
Iako danas na tržištu postoji niz učinkovitih nosivih rješenja za fitness i spavanje, manje ih je za prehranu, kontrolu težine i svjesnost, što predstavlja priliku za tvrtke da popune te nedostatke.
Proizvođači nosivih uređaja i pružatelji zdravstvenih proizvoda i usluga u područjima kao što su prehrana, fitness i spavanje mogu istražiti partnerstva koja pokušavaju učiniti podatke prikupljene putem nosivih uređaja djelotvornim, što bi moglo potaknuti veću promjenu ponašanja među potrošačima. Jedan primjer: potrošač zainteresiran za upravljanje razinama stresa mogao bi nositi uređaj koji prati skokove kortizola. Tvrtke bi zatim mogle koristiti te podatke za davanje personaliziranih preporuka za proizvode povezane s wellnessom, fitnessom i vježbama svjesnosti.
Tvrtke moraju imati na umu privatnost podataka i jasnoću uvida. Ot-
prilike 30 posto potrošača u Kini, UK-u i SAD-u otvoreno je koristiti nosivi uređaj samo ako se podaci dijele isključivo s njima. Osim toga, zahtijevanje previše ručnog unosa podataka ili dijeljenje prekompliciranih uvida moglo bi umanjiti korisničko iskustvo. Osiguravanje da je prikupljanje podataka transparentno i da su uvidi jednostavni za razumijevanje i usmjereni na specifične zdravstvene ciljeve potrošača ili čimbenike rizika bit će ključno za privlačenje potencijalnih potrošača.
Trend tri: Poboljšanje AI generacije personalizacije
Gotovo jedan od pet američkih potrošača i jedan od tri milenijalca u SAD-u preferiraju personalizirane proizvode i usluge. Iako je sklonost personaliziranim wellness proizvodima bila niža nego prethodnih godina, vjerujemo da je to vjerojatno zbog toga što su potrošači postali selektivniji u pogledu personaliziranih proizvoda i usluga koje će koristiti.
Tehnološki napredak i porast podataka prve strane daju personalizaciji novu prednost. Otprilike 20 posto potrošača u Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Državama te 30 posto u Kini traži personalizirane proizvode i usluge koji koriste biometrijske podatke za davanje preporuka. Postoji mogućnost uparivanja ovih alata s genom AI za postizanje veće preciznosti i prilagodbe. Zapravo, gen AI već se probio do nosivih uređaja i prostora za aplikacije: neki nosivi uređaji koriste gen AI za dizajniranje prilagođenih vježbi za korisnike na temelju njihovih podataka o fitnessu.
Četvrti trend: klinički pretjerano čisto
Prošle smo godine vidjeli da su se potrošači počeli udaljavati od wellness proizvoda s čistim ili prirodnim sastojcima prema onima s kli -
nički dokazanim sastojcima. Danas je taj pomak još očitiji. Otprilike polovica potrošača u Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD-u prijavila je kliničku učinkovitost kao glavni faktor kupnje, dok je samo oko 20 posto prijavilo isto za prirodne ili čiste sastojke. Ovaj trend je najizraženiji u kategorijama kao što su lijekovi bez recepta te vitamini i dodaci prehrani.
U Kini su potrošači izrazili približno jednaku sveukupnu sklonost kliničkim i čistim proizvodima, iako je bilo nekih varijacija među kategorijama. Dali su prednost kliničkoj učinkovitosti za lijekove za probavu, lokalne tretmane i proizvode za njegu očiju, dok su preferirali prirodne i čiste sastojke za dodatke prehrani, superhranu i proizvode za osobnu njegu.
Tvrtke mogu povećati kliničku vjerodostojnost svojih proizvoda upotrebom klinički testiranih sastojaka, provođenjem studija trećih strana o svojim proizvodima, osiguravanjem preporuka od pružatelja zdravstvenih usluga i znanstvenika te izgradnjom liječničke komisije koja presuđuje u razvoju proizvoda.
Trend pet: Porast liječničkih preporuka
Proliferacija utjecajnog marketinga u potrošačkom prostoru stvorila je nove izvore informacija o zdravlju
s različitim stupnjevima vjerodostojnosti. Budući da potrošači žele izbjeći „ispiranje zdravlja“ (tj. lažni marketing koji pozicionira proizvod kao zdraviji nego što stvarno jest), preporuke pružatelja zdravstvenih usluga ponovno su važne.
Preporuke liječnika treći su po rangu izvor utjecaja na odluke o kupnji potrošača u vezi s zdravljem i blagostanjem u Sjedinjenim Državama. Potrošači su rekli da na njih najviše utječu preporuke liječnika kada traže njegu u vezi s pažnjom, spavanjem i cjelokupnim zdravljem (što uključuje upotrebu vitamina, lijekova bez recepta i proizvoda za osobnu i kućnu njegu).
Brendovi moraju razmotriti koje će poruke i koji glasnici najvjerojatnije imati odjeka kod njihovih potrošača.
Sedam područja rasta u wellness prostoru
Nadovezujući se na ranija istraživanje, pojavljuje se nekoliko područja rasta u wellness prostoru. Sve veći interes potrošača, tehnološka otkrića, inovacije proizvoda i porast kroničnih bolesti katalizirali su rast u tim područjima.
zvoda za zdravlje žena u porastu uz niz potreba za njegom. Dok je najveći postotak ispitanica rekao da je kupovao proizvode za menstrualnu njegu i seksualno zdravlje, potrošači su rekli da su potrošili najviše na proizvode za menopauzu i trudnoću u prošloj godini.
Digitalni alati također postaju sve prisutniji u ženskom zdravlju. Na primjer, nosivi uređaji mogu pratiti fiziološke signale korisnica kako bi identificirali vršne pokazatelje plodnosti.
Unatoč nedavnom rastu u području ženskog zdravlja, još uvijek postoji nezadovoljena potražnja za proizvodima i uslugama. Menopauza je bila posebno zanemaren segment tržišta: samo 5 posto novoosnovanih FemTech poduzeća bavi se potrebama menopauze. Potrošači se također nastavljaju baviti ponudama u području ženskog zdravlja, uključujući menstrualnu i intimnu njegu, podršku plodnosti, proizvode za trudnoću i majčinstvo, te centrima za zdravstvenu njegu usmjerenim na žene, predstavljajući prilike tvrtkama da prošire proizvode i usluge u tim područjima.
Zdravo starenje
Potražnja za proizvodima i uslugama koje podržavaju zdravo starenje i dugovječnost je u porastu, potaknuta pomakom prema preventivnoj medicini, rastom zdravstvene tehnologije (kao što je telemedicina i digitalno praćenje zdravlja) i napretkom u istraživanju proizvoda protiv starenja.
Žensko zdravlje
Povijesno gledano, zdravlje žena bilo je nedovoljno obrađeno i financirano. Danas je kupnja proi-
Više od 60 posto ispitanih potrošača smatra da je ‘vrlo’ ili ‘izuzetno’ važno kupovati proizvode ili usluge koje pomažu u zdravom starenju i dugovječnosti. Otprilike 70 posto potrošača u Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Državama te 85 posto u Kini navelo je da su u ovoj kategoriji kupili više proizvoda u protekloj godi-
ni nego prethodnih godina. Ovi su rezultati bili slični u svim dobnim skupinama, što sugerira da je poticaj ka zdravom starenju potaknut i od strane mlađih generacija koje traže preventivna rješenja i starijih generacija koje žele poboljšati svoju dugovječnost. Kako stanovništvo u razvijenim gospodarstvima nastavlja stariti (jedan od šest ljudi u svijetu imat će 60 ili više godina do 2030. godine), očekujemo da će globalno biti još veći fokus na zdravo starenje.
Upravljanje težinom
Kontrola tjelesne težine glavna je briga potrošača u Sjedinjenim Državama, gdje se gotovo jedna od tri odrasle osobe bori s pretilošću. Dok je tjelovježba daleko najzastupljenija intervencija za kontrolu tjelesne težine u našoj anketi, više od 50 posto potrošača u SAD-u smatra da su lijekovi na recept, uključujući lijekove peptida 1 sličnog glu-
kagonu (GLP-1), ‘vrlo učinkovita’ intervencija. Drugdje se lijekovi na recept drugačije percipiraju: manje od 30 posto potrošača u Velikoj Britaniji i Kini smatra lijekove za mršavljenje vrlo učinkovitima.
Spavati
Unatoč stalnom rangiranju kao drugom po redu prioritetu zdravlja i dobrobiti za potrošače, spavanje je također područje za koje potrošači kažu da imaju najviše nezadovoljenih potreba. U prethodnom izvješću, 37 posto potrošača u SAD-u izrazilo je želju za dodatnim proizvodima i uslugama za spavanje i svjesnost, poput onih koji se bave kognitivnim funkcioniranjem, upravljanjem stresom i tjeskobom.
Jedan od glavnih izazova u poboljšanju sna je velik broj čimbenika koji mogu utjecati na dobar noćni san, uvrštavajući prehra-
nu, tjelovježbu, kofeinizaciju, vrijeme ispred ekrana, stres i druge čimbenike načina života. Kao rezultat toga, malo je, ako ih uopće ima, tehnoloških igrača i brendova u nastajanju u području spavanja uspjelo stvoriti uvjerljiv ekosustav za holističko poboljšanje sna potrošača. Iskorištavanje podataka o potrošačima za učinkovitije rješavanje specifičnih bolnih točaka - uključujući izazivanje sna, smanjenje prekida spavanja, ublažavanje budnosti i poboljšanje kvalitete sna - predstavlja priliku za tvrtke.
Zaključno, iako potrošači preuzimaju veću kontrolu nad svojim zdravstvenim ishodima, oni traže dostupne proizvode i usluge koji se temelje na podacima i koji im to omogućavaju. Tvrtke koje mogu pomoći potrošačima da shvate te podatke i isporuče rješenja koja su personalizirana, relevantna i ukorijenjena u znanosti bit će u boljoj poziciji za uspjeh. A.G.
Razgovarali smo s Marjanom Vučakom, predsjednikom
Hrvatsko-njemačke industrijske i trgovinske komore i predsjednikom Uprave tvrtke MEGGLE u Hrvatskoj.
Dugogodišnja uspješna suradnja Hrvatske i Njemačke
Dugi niz godina, Njemačka i Hrvatska njeguju uspješnu suradnju, što se posebno očituje u snažnim bilateralnim gospodarskim odnosima. Njemačka je jedan od najvažnijih trgovinskih partnera Hrvatske. Uslijed intenzivne bilateralne suradnje, Njemačka je uz Italiju, postala najvažnije izvozno tržište Hrvatske u 2023. godini. To u brojkama znači da 12,1% ukupnog hrvatskog izvoza ide na njemačko tržište.
ST: Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora je organizacija koja promovira i olakšava poslovnu suradnju između Njemačke i Hrvatske. Započet ćemo ovaj razgovor s pitanjima koja su vezana uz rad i djelovanje Komore, a odnose se na trgovinsku politiku. Jeste li zadovoljni rezultatima vanjskotrgovinske razmjene?
Dugi niz godina, Njemačka i Hrvatska njeguju uspješnu suradnju, što se posebno očituje u snažnim bilateralnim gospodarskim odnosima. Njemačka je jedan od najvažnijih trgovinskih partnera Hrvatske. Uslijed intenzivne bilateralne suradnje, Njemačka je uz Italiju, postala najvažnije izvozno tržište Hrvatske u 2023. godini. To u brojkama znači da 12,1% ukupnog hrvatskog izvoza ide na njemačko tržište. S druge strane, uvoz iz Njemačke u Hrvatsku također je zabilježio značajan rast od 7,6% u 2023. godini, čvrsto postavljajući Njemačku zajedno s Italijom na vrh popisa vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske. Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora prva je točka kontakta za pitanja o hrvatskom ili njemačkom tržištu te raspolažemo opsežnom nacionalnom mrežom partnerskih institucija. U posljednjih dvadeset godina našeg rada, savjetovali smo nekoliko stotina tvrtki prilikom ulaska na tržište i pomogli im u osnivanju tvrtki u Hrvatskoj. Najveća smo bilateralna poslovna organizacija u Hrvatskoj koja ima više od 340 članova.
ST: Gdje su eventualne zapreke u trgovinskim odnosima između Njemačke i Hrvatske? Kako potaknuti veće ulaganje njemačkih tvrtki u Hrvatsku i obrnuto?
Složenost administrativnih procedura i raspoloživost odgovarajuće stručne radne snage temeljne su poteškoće s kojima se suočavaju inozemni investitori u Hrvatskoj unatoč određenom poboljša -
nju poslovnoga ozračja posljednjih godina, istaknuli su naši članovi u godišnjem gospodarskom istraživanju kojeg provodi Njemačko-hrvatska komora već 19. godinu zaredom. Mi služimo kao One-StopShop njemačkim tvrtkama, a najveći adut nam je što smo neutralan partner i raspolažemo s dvojezičnim zaposlenicima. Bilo da se radi o uspostavljanju novih poslovnih odnosa ili proširenju postojećih kontakata, dobro poznajemo lokalne prilike i naš stručni tim podupire tvrtke u njihovoj ekspanziji na hrvatsko tržište.
Čak 88 posto naših ispitanika spremno je ponovno ulagati u Hrvatsku. U aktivnom dijalogu s našim članovima i državnim tijelima, Komora, kao najveća bilateralna poslovna zajednica u zemlji, zalaže se za jačanje uvjeta koji pogoduju većoj atraktivnosti Hrvatske kao investicijske lokacije.
Primjerice, njemačka tvrtka IMS Gear proizvoditi će komponente i zupčanike od plastike i metala za automobilsku industriju u Slavoniji. Fokus na održivost i inovacije vidljiv je i kroz ulaganja u tehnologije za smanjenje CO2 emisija, gdje suradnja između hrvatske tvrtke Nexe i njemačkog Thyssenkruppa predstavlja ključni korak prema zelenijoj budućnosti u građevinarstvu. Knauf Insulation, njemački proizvođač izolacijskih materijala, planira ulaganje od 120 milijuna eura u proizvodnu liniju u Novom Marofu, dodatno potvrđujući njemačku predanost hrvatskom gospodarskom rastu i razvoju. Treba napomenuti kako, prema našim statistikama, članovi Njemačko-hrvatske komore u Hrvatskoj zapošljavaju više od 110 tisuća zaposlenika. To je zaista impresivna brojka.
dobi i viših kvalifikacija, otvorio je u Hrvatskoj velike teškoće. Nedostaje stručnih kadrova, prisiljeni smo na uvoz radne snage, uglavnom ljudi bez ikakvih kvalifikacija. Kako Njemačka može pomoći da se uspostavi neka ravnoteža u skladu s potrebama tržišta rada?
U našem gospodarskom istraživanju, ispitanici se s izazovom manjka kvalificiranih radnika bore na mnoge načine – najveći broj njih (56%) odgovorio je kako ih je ova situacija natjerala da prošire svoje interne edukacijske kapacitete, kako bi pronašli i razvili svoje unutarnje ljudske resurse. Ostale metode koje su ispitanici iznijeli su sljedeće: povećanje plaća iznad prosjeka tržišta/branše (54%), povećanje automatizacije i digitalizacije poslovanja (50%) te proširenje različitih bonusa i subvencija na plaću (46%).
Kako u svemu tome može Njemačka pomoći? Odgovor leži u njemačkom modelu dualnog obrazovanja. Mnoge europske države prepoznale su u tom modelu učinkovit instrument za osiguranje kvalitetne i stručne mlade radne snage te njihovo što bolje uključivanje u tržište rada. I Hrvatska – suočena s visokom stopom nezaposlenosti mladih i manjkom stručnog kadra – priključuje se tom modelu, a među inicijatorima tih nastojanja je Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora. S jedne strane imate školu, a s druge strane tvrtku koja dijeli odgovornost o strukovnom obrazovanju mladih. Pritom naglasak leži na „učenju kroz rad“. Naime, u okviru dualnog sustava obrazovanja učenici su od početka školovanja zaposleni u tvrtkama u kojima tri do četiri dana u tjednu usvajaju praktično znanje. Teorijska se nastava izvodi jedan do dva dana u tjednu u strukovnim školama.
ST: Schengen je osjetno olakšao mobilnost radne snage između dviju zemalja. Odljev radne snage, pretežno u radno sposobnoj
ST: Kako potaknuti suradnju između hrvatskih i njemačkih tehnološ -
međunarodna suradnja
kih tvrtki? Koje su mogućnosti za transfer tehnologije i inovacija?
U stvaranju održivog i uspješnog poslovnog okruženja, ključno je postaviti čvrste temelje kroz strateška ulaganja i promišljene inicijative. Naša budućnost ovisi o sposobnosti da razvijemo i implementiramo moderne tehnologije, te da osiguramo visoko kvalificiranu radnu snagu koja će te tehnologije koristiti i unaprjeđivati. Stoga je ulaganje u istraživanje i razvoj neophodno.
Poticanje interesa za STEM zanimanja već od osnovne i srednje škole također je ključno. Kroz obrazovne programe i inicijative, možemo inspirirati mlade generacije da se usmjere prema karijerama u ovim područjima, čime osiguravamo stalni priljev talentirane i motivirane radne snage. Kao Njemačko-hrvatska komora drugu godinu za redom provodimo projekt Inženjerka godine. Cilj je inspirirati mlade djevojke za inženjerske karijere, a ne samo istaknuti karijerne uspjehe finalistica. Lada Borovina Kovjanić, senior softver inženjerka iz tvrtke mStart plus ovogodišnja je pobjednica.
Nadalje, važno je ulaganje u startupove što će ojačati okruženje za mlade osnivače, pružiti institucionalnu podršku, stvarati inkubatore i poticati načine financiranja. Dobar primjer takve suradnje je sudjelovanje hrvatskih start-upova u projektu Start.Up Germany Roadshow. Komora je do sada sudjelovala pet puta i na taj način povezala hrvatske start-upove s njemačkim korporacijama i relevantnim institucijama.
ST: Kakva je suradnja između Njemačke i Hrvatske vezano uz obnovljive izvore energije? Što se može zaključiti iz njemačkog iskustva sa zelenom energijom?
Hrvatska do 2050. mora uložiti znatne resurse u zaštitu klime kako bi ublažila posljedice klimat-
skih promjena i učinila gospodarstvo klimatski neutralnijim. Do 2040. planirane su mjere u osam gospodarskih sektora koji su posebno osjetljivi na klimatske promjene. Gotovo 3,7 milijardi eura odnositi će se na poljoprivredni sektor, u upravljanje vodama otporno na klimatske promjene, u biološku raznolikost, u zdravstveni sustav, energetski sektor i turizam. Tu na scenu stupaju njemačke tehnologije, budući da je Njemačka pionir u inovativnim tehnologijama na ovim područjima. Područje zaštite klime s fokusom na energetiku i otpad i zbrinjavanje otpadnih voda te opskrbu vodom posebno je zanimljivo za njemačke tvrtke.
Očekuje se da će vodik igrati značajnu ulogu u energetskom i prometnom sektoru te industriji. Neke hrvatske tvrtke već su počele ispitivati integraciju vodika u svoje poslovne modele, te su pokrenule prve pilot projekte. Postoje i domaće i strane inicijative oko uvođenja
vodika. Prošle se godine hrvatski premijer Andrej Plenković susreo s austrijskim kancelarom Karlom Nehammerom i predsjednikom vlade njemačke savezne države Bavarske Markusom Söderom, te su razgovarali o mogućnostima zajedničke suradnje izgradnje plinovoda od LNG terminala na Krku do Bavarske. Zajednička upravljačka skupina sada će razjasniti sljedeće korake s mrežnim operaterima i dobavljačima energije tijekom sljedećih nekoliko godina. Ovdje općenito postoje dobre mogućnosti za bilateralnu suradnju.
ST: Vratimo se na Vašu tvrtku. MEGGLE je u Hrvatskoj prisutan već dugi niz godina. No, u 2020. godini MEGGLE grupa donijela je odluku o restrukturiranju s ciljem postavljanja dugoročno održivih modela poslovanja na svim tržištima, slijedom toga donesena je i odluka o restrukturiranu poslovanja u Hrvatskoj i gašenju proi -
zvodnje u Osijeku. Možete li nam reći više o izazovima prelaska na novi model poslovanja?
Prije svega, želim istaknuti kako sam izuzetno ponosan što je MEGGLE kao međunarodni brand na hrvatskom tržištu prisutan više od 25 godina, što znači da već više od 25 godina uspješno odgovaramo na potrebe hrvatskih potrošača s neprestanim fokusom na visoku kvalitetu i sigurnost naših proizvoda. Isto sam tako ponosan i na činjenicu što smo u to vrijeme prepoznati i kao uzoran poslodavac, pouzdan poslovni partner i odgovoran član zajednice.
MEGGLE grupa bila je svjesna koliko je važno sačuvati proizvodnju mlijeka u Osijeku, pa smo i odluku o gašenju proizvodnje odlagali dok god je to bilo moguće. Nakon
nova knjiga
donošenja odluke o gašenju vlastite proizvodnje, uložili smo maksimalan napor i našli kupca kako bi što veći broj naših zaposlenika s početkom 2021. godine imao nova zaposlenja, te kako naši kooperanti ne bi imali zastoj u otkupu mlijeka. Izazovi prelaska na novi model poslovanja bili su brojni i složeni. Prvi veliki izazov bio je downsizing i prilagodba zaposlenika i cijele organizacije na novi način rada. Gašenje proizvodnje značilo je preusmjeravanje resursa i kompetencija iz proizvodnog segmenta prema trgovinskim i logističkim aktivnostima.
Drugi izazov odnosio se na upravljanje promjenama u opskrbnom lancu. Prilagodba dobavljačima, našim MEGGLE tvrtkama – sestrama i uspostavljanje učinkovitih ka -
nala distribucije bili su ključni za održavanje kontinuiteta poslovanja i očuvanje zadovoljstva kupaca. Ništa manje važan bio je rad na očuvanju tržišnog udjela i imidža branda. Prilagodba novim tržišnim uvjetima i osiguravanje kvalitete proizvoda bili su od presudne važnosti za zadržavanje lojalnosti naših kupaca.
Unatoč ovim izazovima, uspjeli smo uspješno implementirati novi model poslovanja koji je dugoročno održiv i omogućuje nam daljnji rast i razvoj na hrvatskom tržištu. Prelazak iz proizvodne tvrtke u trgovačku doista nije prošao bez izazova, ali danas, nakon gotovo četiri godine, zadovoljan sam onime što smo postigli i smjerom u kojem idemo.
pripremio Srećko Sertić
Andrew Burgess: Vodič za menadžere kroz umjetnu inteligenciju
Umjetna inteligencija promijenit će način na koji donosimo odluke, omogućit će stvaranje novih modela poslovanja i omogućit će nam ostvarivanje stvari za koje smo prije mislili da su nemoguće. Stalni izazov za rukovodioce koji se žele uhvatiti u koštac s umjetnom inteligencijom je gdje pronaći sve relevantne informacije bez da se pribjegne maštovitim člancima, slušanju pretjeranih tvrdnji dobavljača ili pokuša razumjeti algoritme. Umjetna inteligencija je čvrsto ušla u arenu „svjesnih nepoznanica“ – znamo da ne znamo dovoljno.
Oni koji su dovoljno dalekovidni da koriste i iskorištavaju tehnologije umjetne inteligencije su ti koji moraju znati što se sve njome može učiniti i moraju razumjeti što trebaju učiniti kako bi stvari funkcionirale kako treba.
To je misija ove knjige. U deset poglavlja autor postavlja okvir koji će
čitatelju pomoći da se uhvati u koštac s osam temeljnih sposobnosti umjetne inteligencije te povezati stvarne poslovne primjere sa svakom od njih. Knjiga pruža pristupe, metodologije i alate pomoću kojih ćete moći krenuti na svoje vlastito putovanje umjetnom inteligencijom na najučinkovitiji i najdjelotvorniji način. Također, oslanja se na intervjue i studije slučaja poslovnih lidera koji već primjenjuju umjetnu inteligenciju, afirmiranih dobavljača umjetne inteligencije i akademika čiji je rad usredotočen na praktičnu primjenu umjetne inteligencije.
Knjiga objašnjava mogućnosti umjetne inteligencije na primjerima iz stvarnog života i primjenama u poslovnom okruženju. Sadrži intervjue s rukovoditeljima koji su uspješno implementirali umjetnu inteligenciju, kao i izvršnim direktorima konzultantskih tvrtki.
Uvođenje novih tehnologija u poslovanje nosi sa sobom određenu dozu izazova – ali nagrade bi sigurno trebale biti vrijedne. Budite svjesni da će i vaša konkurencija razmišljati o tome kako umjetna inteligencija pomaže u poslovanju, ali prednost će imati oni koji zapravo naprave nešto po tom pitanju sada. Ako čekate na stabilno i zrelo tržište umjetne inteligencije, onda ćete zakasniti. ST
Kulturna diplomacija i međukulturalno pregovaranje
Doris Jukić, predsjednica udruge Poduzetni
Značaj kulturne diplomacije je neosporan, jer se provlači kroz sve sfere života, od studentskih razmjena, međunarodnih umjetničkih izložbi, filmskih festivala, sportskih manifestacija i književnih večeri do znanstveno istraživačkih radova i globalne suradnje
Dva područja koja su postala ne samo ključni elementi u međunarodnim odnosima, već i vrlo bitan dio svakodnevice ljudi diljem svijeta su svakako kulturna diplomacija i međukulturalno pregovaranje. Kulturna diplomacija neizostavan je dio kulturnog identiteta države, prvenstveno jer povezuje vanjsku i unutarnju politiku s kulturom i turističkom promocijom zemlje, ali i jer je proces koji bi trebao promovirati međusobno razumijevanje, poštovanje i suradnju.
Značaj kulturne diplomacije je neosporan, jer se provlači kroz sve sfere života, od studentskih razmjena, međunarodnih umjetnič-
kih izložbi, filmskih festivala, sportskih manifestacija i književnih večeri do znanstveno istraživačkih radova i globalne suradnje. Kako bismo razumjeli značaj kulturne diplomacije, navesti ću dva primjera koja smatram bitnima u pristupu ovoj temi.
Olimpijske igre
Prvi su Olimpijske igre. Olimpijske igre predstavljaju jedan od najznačajnijih primjera sportske diplomacije. Ovaj globalni događaji okuplja sportaše iz cijelog svijeta, promičući međukulturalno razumijevanje i mir te pruža priliku za upoznavanjem i razmjenom između različi-
tih kultura, uz slavljenje zajedničkih vrijednosti kao što su fair play i sportski duh.
Japanska kultura
Drugi primjer je Japan, odnosno japanska kulturna diplomacija koju grade uz pomoć umjetnosti i tehnologije. Japan je poznat po svojoj učinkovitoj kulturnoj diplomaciji, koja kombinira tradicionalne umjetnosti, poput ikebane i kaligrafije, s modernim tehnologijama i pop kulturom. Japanski animirani filmovi, manga stripovi i video igre postali su globalni fenomeni, promičući japansku kulturu diljem svijeta dok japanska vlada aktivno
podupire kulturna događanja i festivale u inozemstvu, jačajući međunarodne veze kroz umjetnost i inovacije. Obzirom da živimo u globaliziranom, brzo promjenjivom svijetu, kulturna diplomacija postaje sve važnija i nerijetko nužna u međunarodnim odnosima u kojima zastarjele tehnike diplomacije postaju skoro pa nepotrebne. Ostvarivanje kontakata u opuštenijem i manje formalnom okruženju može imati veći značaj u međunarodnim političkim odnosima od formalnih pregovora, jer osigurava sigurno okruženje i otvoreni razgovor. Tu na scenu stupa drugi temeljni čimbenik međunarodnih odnosa - međukulturalno pregovaranje.
Međukulturalno pregovaranje
Pregovaranje se najčešće definira kao proces uzajamne komunikacije s ciljem dolaženja do zajedničke odluke, a u međunarodnoj se politici definira kao diskusija između službeno imenovanih predstavnika, koji su određeni da postignu formalni sporazum svojih vlada u pronalaženju rješenja na pitanje koje je od zajedničkog interesa ili je predmet spora među njima. Iako postoji još nebrojeno mnogo definicija ili varijanti temeljne definicije pregovaranja, zajednička varijabla svima je komunikacija. Naime, bez jasne i dobre komunikacije ne može doći do ishoda pregovora koji odgovara objema stranama ili s kojim se obje strane mogu složiti. S obzirom da se komunikacija nužno odvija kad god postoji interakcija među osobama, a predstavlja i proces koji u sebi mora imati određeno značenje kako bi osobe mogle znati što im se predstavlja, nije čudno da je sama komunikacija temelj svih pregovora, kako diplomatskih, tako i osobnih. Međukulturalni aspekt je izrazito bitan faktor koji pridonosi uspješnoj komunikaciji. Poznavanjem
običaja i sveukupne kulture sugovornika, povećavamo mogućnosti uspješnije i plodnije međusobne komunikacije. Međukulturalna komunikacija nužna je u diplomaciji zbog svakodnevnog rada s predstavnicima država i ostalih političkih zajednica, a označava sposobnost razumijevanja i uspješne suradnje s pripadnicima raznih kultura, s tim da se važnost pridaje samom komunikacijskom procesu između govornika i slušatelja.
Interkulturalni aspekt
Interkulturalni aspekt također utječe i na pregovaranje, odnosno formira strategije, stilove komunikacije i sveukupni način mišljenja pregovarača. Iako je bitan u tom pogledu i nedvojbeno dovodi do rezultata ukoliko se jasno i točno primjenjuje, prvo pravilo pregovora, a tako i komunikacije u međukulturalnom okruženju je, prije sve -
ga, poštivanje i uvažavanje. Samo poznavanje običaja i tradicije neke zajednice nije dovoljno ako se neće poštivati, uvažavati i dopustiti pripadnicima određene kulture da ih provode slobodno, bez straha i u okružju koje služi nalaženju rješenja određenog problema kroz zajednički rad i suradnju.
Literatura
Berridge, G., Diplomacija, Biblioteka Politička misao, Svezak 49, Zagreb, 2004
Horst, P.R., Cross- cultural negotiations, Air War College, Air University, 2007
Leinert Novosel, S., Komunikacijski kompas, Plejada. Zagreb, 2015
Lewicki J.R., Saunders, D., Barry B., Pregovaranje , MATE d.o.o. , Zagreb, 2006
Jurišić, K., Keller,I., Kulturna diplomacija, Međunarodne studije, god.7, br. 3-4, 2007, str. 143-154 ST
Dostupan na Orbico B2B platformi e
Prednosti Orbico eB2B platforme za kupce
Centralizirana praktičnost: kupci uživaju u praktičnosti pristupa i dostupnosti svih bitnih informacija na jednome mjestu, od narudžbi i linija proizvoda do računa.
Dostupnost 24/7: dostupnost platforme 24 sata dnevno omogućava kupcima naručivanje i upravljanje svojim potrebama u bilo koje vrijeme.
Personalizacija: personalizirane ponude osiguravaju kupcima dobivanje relevantnih informacija prilagođenih njihovim preferencijama.
Promocije i popusti: pregled svih aktivnih promocija, popusta i aktivnosti omogućava kupcima informiranost i donošenje pravovremene odluke o kupnji.
Povećana učinkovitost: ušteda vremena je maksimalno učinkovita, omogućavajući kupcima optimizaciju njihovih operacija.
Sigurnost hrane iz perspektive potrošača
1. Uvod
Pitanje sigurnost hrane i konzumacije sigurne hrane jedno je od strateški važnih pitanja na razini Europske unije, a temelji se na načelu od polja do stola. Cilj je te politike osigurati sigurnu i hranjivu hranu za ljude i životinje, poštujući visoke standarde te jasne informacije o podrijetlu, sadržaju i načinu označavanja hrane.
Tom u prilog ide i činjenica da je na razini EU uspostavljen sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje RASFF s ciljem osiguravanja brze reakcije u slučaju otkrivanja rizika za javno zdravlje, kroz povlačenje takvih proizvoda i informiranje potrošača. I za potrošače pitanje sigurnosti hrane i konzumiranje sigurne hrane jedino je od ključnih pitanja, za čak 70% građana EU, i 75% građana Hrvatske, ali i faktora prilikom odabira hrane koje kupuju, kako na razini EU (54%) tako i u Hrvatskoj (62%).
S druge strane valja istaknuti i činjenicu da unatoč sve skupljoj hrani pod utjecajem pandemije i poslije nje, klimatskih promjena i meteoroloških ekstrema, kao i geopolitičkih previranja i nemira, i dalje se bacaju velike količine hrane, a raste količina otpada od hrane, što direktno utječe na okoliš. Sve po-
tonje navedeno ukazuje na nužno edukaciju potrošača po pitanju sigurnosti hrane i konzumacije sigurne hrane, ali i smanjenja otpada i bacanja hrane.
Stručni članak: UDK: 338:012
faktor prilikom kupnje hrane potrošači i u Hrvatskoj (62%) i na razini Eu (54%), istaknuli su cijenu. Za građane Hrvatske više od prosjeka EU (46%) važno je pitanje sigurnosti hrane u smislu postoji li rizik od konzumiranje te hrane i to za njih 61%. U grafu broj 1 prikazani su najvažniji faktori prilikom kupnje hrane odnosno najčešći odgovori na pitanje: „Kada kupujete hranu, što vam je od navedenog najvažnije?“
Sigurnost hrane i konzumacija sigurne hrane nesumnjivo su važne za potrošače, a u Eurobarometrovu istraživanju potrošače po pitanju hrane i na razini EU (40%) i Hrvatske (43%) najviše zabrinjavaju ostaci pesticida u hrani, slijede s Graf 1. Najvažniji faktori prilikom kupnje hrane
2. tanje sigurnosti hrane iz perspektive potrošača Europska agencija za sigurnost hrane provela je istraživanje (posebni Eurobarometar 97.2) na razini zemalja članica EU o pitanju sigurnosti hrane. Podaci za Hrvatsku pokazuju da 31% građana Hrvatske smatra da su dostupne informacije o sigurnosti hrane previše tehničke i složene, a 34% građana podrazumijeva da je hrana koja se prodaje sigurna. Kao najvažniji
Učinak na okoliš i klimu
Hranjivi sadržaji
Podrijetlo hrane
Sigurnost hrane
Cijena Okus
9 9
Vaša etika i vjerovanja RH EU 27
Izvor: Posebni Eurobarometar 97.2., Sigurnost hrane u EU-u, Europska agencija za sigurnost hrane, Grafička obrada: Autorica članka
Izvor: Posebni Eurobarometar 97.2., Sigurnost hrane u EU-u, Europska agencija za sigurnost hrane, Grafička obrada: Autorica članka
Graf 1. Najvažniji faktori prilikom kupnje hrane
Sigurnost hrane i konzumacija sigurne hrane nesumnjivo su važne za potrošače, a u Eurobarometrovu istraživanju potrošače po pitanju hrane i na razini EU (40%) i Hrvatske (43%) najviše zabrinjavaju ostaci pesticida u hrani, slijede s 40% ostaci antibiotika, hormona ili steroida u mesu. Kako su na pitanje u istraživanju „Koje vas od ovih tema za koje ste čuli najviše zabrinjavaju kad je u pitanju hrana?“ odgovorili potrošači u EU i u Hrvatskoj dano je u grafu broj 2.
Ivona Bačelić Grgić, dipl. oec. Hrvatska gospodarska komora
40% ostaci antibiotika, hormona ili steroida u mesu. Kako su na pitanje u istraživanju „Koje vas od ovih tema za koje ste čuli najviše zabrinjavaju kad je u pitanju hrana?“ odgovorili potrošači u EU i u Hrvatskoj dano je u grafu broj 2.
Povlačenje nesigurne hrane s tržišta, izazovan je proces, za sve subjekte u lancu opskrbe hranom. Sustav brzog uzbunjivanja na razini EU dobro funkcionira, a potrošačima je glavni izvor informacija o rizicima povezenim s hranom televizija i/ili internet i to za 60% potrošača i na EU razini i u Hrvatskoj. Ostali najčešći izvori informiranja potrošača dani su u grafu broj 3.
3. Izazovi i rješenja po pitanju sigurnosti hrane
3.1 Prekomjerno bacanje hrane Istraživanje o otpadu od hrane za potrebe Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja proveo je Ipsos. Rezultati istraživanja pokazuju da prosječno u tjednu kućanstvo baci 2.866 grama hrane, odnosno 1.031 grama po članu kućanstva. Na godišnjoj razini kućanstva u Hrvatskoj bace 216.345 tona hrane (umnožak bačene hrane po osobi s brojem građana koji žive u RH).
Kao najčešći razlog bacanja hrane više od 50% kućanstva navelo je preveliku količinu kupljenje/ pripremljene hrane (52%), na drugom mjestu je istek roka (37%), a potom slijedi hrana koja je uništena/nejestiva (30%). Istraživanje Ipsosa pokazuje da vezano za pitanje o učestalosti bacanja hrane, gotovo 50% kućanstava ponekad, često ili gotovo uvijek baci hranu. S druge strane, njih 43,2% rijetko baca hrana, dok ih 9,3% hranu ne baca nikad.
Što se tiče razloga bacanja hrane više od polovine kućanstva kao razlog navodi preveliku količinu kupljene/pripremljene hrane (52,3%),
u EU i u Hrvatskoj dano je u grafu broj 2.
Graf 2. Teme koje zabrinjavaju potrošače vezane za hranu
Prisutnost bakterija otpornih na antibiotike u hrani
Generički modificirani sastojci u hrani ili piću
Onečišćivaći okoliša u ribi, mesu ili miliječnim proizvodima
Mikroplastika nađena u hrani
Zarazne bolesti nađene u životinjama
Trovanje hranom ili pićima zagađenim bakterijima, virusima i parazitima
Aditivi poput bojila, konzervansa ili pojačivača okusa u hrani ili piću
Ostaci antibiotika, hormona ili steroiida u mesu
Izvor: Posebni Eurobarometar 97.2., Sigurnost hrane u EU-u, Europska agencija za sigurnost hrane, Grafička obrada: Autorica članka
Dobrobit životinja iz uzgoja RH EU
Povlačenje nesigurne hrane s tržišta, izazovan je proces, za sve subjekte u lancu opskrbe hranom. Sustav brzog uzbunjivanja na razini EU dobro funkcionira, a potrošačima je glavni izvor informacija o rizicima povezenim s hranom televizija i/ili internet i to za 60% potrošača i na EU razini i u Hrvatskoj. Ostali najčešći izvori informiranja potrošača dani su u grafu broj
Izvor: Posebni Eurobarometar 97.2., Sigurnost hrane u EU-u, Europska agencija za sigurnost hrane, Grafička obrada: Autorica članka
Graf 2. Teme koje zabrinjavaju potrošače vezane za hranu
3.
Graf 3. Glavni izvori informacija potrošača o rizicima povezanim s hranom
Informativne točke kao što su štandovi ili festivali
Događaji poput predavanja, seminara, radionica…
Stručni časopisi
Časopisi, u internetskom ili tiskanom izdanju
Mrežna mjesta institucija
Informacije dostupne na lokacijama povezanima sa…
Radio, uključujući i podkaste
Internetske društvene mreže i blogovi
Novinem, u internetskom ili tiskanom izdanju
Internetske tražilice
Razgovori s obiotelji, prijateljima, susjedima ili kolegama
Televizija, putem televizora ili interneta
RH EU
Izvor: Posebni Eurobarometar 97.2., Sigurnost hrane u EU-u, Europska agencija za sigurnost hrane, Grafička obrada: Autorica članka
Izvor: Posebni Eurobarometar 97.2., Sigurnost hrane u EU-u, Europska agencija za sigurnost hrane, Grafička obrada: Autorica članka
Graf 3. Glavni izvori informacija potrošača o rizicima povezanim s hranom
3. Izazovi i rješenja po pitanju sigurnosti hrane
3.1. Prekomjerno bacanje hrane
nakon toga slijedi istek roka trajanja proizvoda/hrane (36,8%), potom hranu bace jer je nejestiva ili uništena (29,6%).
Istraživanje o otpadu od hrane za potrebe Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja proveo je Ipsos. Rezultati istraživanja pokazuju da prosječno u tjednu kućanstvo baci 2 866 grama hrane, odnosno 1 031 grama po članu kućanstva. Na godišnjoj razini kućanstva u Hrvatskoj bace 216.345 tona hrane (umnožak bačene hrane po osobi s brojem građana koji žive u RH). Kao najčešći razlog bacanja hrane više od 50% kućanstva navelo je preveliku količinu kupljenje/pripremljene hrane (52%), na drugom mjestu je istek roka (37%), a potom slijedi hrana koja je uništena/nejestiva (30%). Istraživanje Ipsosa pokazuje da vezano za pitanje o učestalosti bacanja hrane, gotovo 50% kućanstava ponekad, često ili gotovo uvijek baci hranu. S druge strane, njih 43,2% rijetko baca hrana, dok ih 9,3% hranu ne baca nikad. Što se tiče razloga bacanja hrane više od polovine kućanstva kao razlog navodi preveliku količinu kupljene/pripremljene hrane (52,3%), nakon toga slijedi istek roka
Njih 23,7% baci hranu jer je na nju zaboravilo, 19,7% je hranu bacilo jer ju je neispravno skladištilo pa je došlo do kvarenja, 18,8% nije bilo raspoloženo za konzumaciju te hrane, odnosno 7,7% kao razlog bacanja hrane navodi nešto drugo. Prostora za iskorištavanje ostataka obroka hrane ima, pokazuju to re-
zultati istraživanja, jer tek oko 30% kućanstava često, gotovo uvijek ili uvijek iskorištava ostatke obroka ili uopće nema ostataka obroka. Dok ih 30,2% iskorištava ostatke obroka hrane, rijetko 24,4% i 14,9% nikada. Na pitanje „Što radite s hranom koja više nije pogodna za konzumaciju?“, 50,4% ih odvoji za hranu za životinje, 42,8% ih baci u miješani komunalni otpad, 30,5% ih kompostira, 26,1% odvaja u spremnik za biootpad, 22,6% ih baci u (43%) najviše zabrinjavaju
Ostaci pesticida u hrani
odvod/toalet, a 2,7% ih učini nešto drugo.
3.2. Zavaravajući greenwashing
Pod pojmom greenwashinga podrazumijeva se manipulativni zeleni marketing , koji uključuje isticanje manipulativnih ekoloških i etičkih tvrdnji, poput „prirodno“, „održivo“ ili „ugljično neutralno“, a koje mogu biti djelomično ili u potpunosti neistinite, a kupnjom istih potrošači se dovode u zabludu. Izbjegavanje greenwashinga još je značajnije, kad se uzmu zelene kupovne navike. Tako je primjerice Nielsenovo istraživanje (iz 2015. godine) pokazalo da je više od polovice potrošača (66%) spremno platiti više za ekološki prihvatljivije proizvode. Za istaknuti je da je Europska komisija u ožujku 2023. predložila novu direktivu, The Green Claims Directive koja ima za cilj zaštiti potrošače i pružiti im informacije o odabiru ekološko prihvatljivih proizvoda i usluga.
3.3.
RASFF sustav - Rapid Alert System for Food and Feed
Sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje poznat kao Rapid Alert System for Food and Feed (RASFF) je alat službenih kontrola svih država članica Europske unije, uključujući i zemlje europskog gospodarskog područja (Norvešku, Lihtenštajn i Island) te Švicarsku na temelju sporazuma koji je stupio na snagu 1. siječnja 2009. kojim je ona djelomični član sustava u pogledu odbijanja proizvoda životinjskog podrijetla na granici. RASFF sustav služi za razmjenu informacija i pravovremenog poduzimanja mjera kako stoji u Pravilniku o sustavu brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje („Narodne novine”, broj 155/13), „ u slučaju incidenta ili potencijalnog incidenta a koji može predstavljati izravni ili neizravni rizik za zdravlje ljudi a vezano uz hranu i hranu za živo -
tinje ili ozbiljan rizik za zdravlje ljudi ili životinja ili za okoliš vezano uz hranu za životinje.“
Podaci Državnog inspektorata iz RASFF sustava za Hrvatsku pokazuju da je u prvih pet mjeseci 2024. godine povučeno s tržišta 39 prehrambenih proizvoda.
4. Educiranje potrošača
Količina bačene hrane u Hrvatskoj, često i one zdravstveno ispravne, kao i količina otpada od hrane ukazuje na nužnost sustavne edukacije potrošača.
4.1. Razlikovanje oznaka „upotrijebiti do“ vs. „najbolje upotrijebiti do“
Ključno je razumjeti oznake kojom se označavaju rokovi trajnosti hrane. Tako je bitno razlikovati oznaku „upotrijebiti do“ od „najbolje upotrijebiti do“. Istraživanje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, pokazuje da oko četvrtine kućanstava uvijek iskoristi namirnice nakon isteka roka „upotrijebiti do“, a njih više od polovine (60%) to napravi ponekad nakon procijene namirnice, dok 16% to ne čini nikada. Isto istraživanje pokazuje da 22% kućanstava uvijek iskoristi namirnice nakon isteka roka „najbolje upotrijebiti do“, a njih više
od polovine (61%) to napravi ponekad nakon procijene namirnice. Oko 17% to ne čini nikada.
Kako stoji u Vodiču za označavanje rokova trajanja hrane, koje je izdalo Ministarstvo poljoprivrede, sukladno članku 24. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1169/2011 oznakom „Upotrijebiti do…“ potrebno je označiti hranu koja je s mikrobiološkog stajališta brzo kvarljiva i stoga je vjerojatno da će nakon kraćeg razdoblja predstavljati izravnu opasnost za zdravlje ljudi. Iza navoda „Upotrijebiti do…“ slijedi datum ili podatak gdje se na ambalaži datum nalazi.“ „Upotrijebiti do…“ se navodi na svakoj pojedinačno pretpakiranoj porciji.
U Vodiču je također navedeno da su oznake: „Najbolje upotrijebiti do…“ i „Najbolje upotrijebiti do kraja…“ navodi povezani s kvalitetom hrane i predstavljaju razdoblje u kojem se može očekivati da će hrana ostati u svojem optimalnom organoleptičkom stanju (izgled, miris, okus). Nakon isteka toga datuma mogu se očekivati promjene u okusu, mirisu, izgledu i/ili konzistenciji hrane, ali će hrana i dalje biti sigurna za potrošača, pod uvjetom da se čuvala prema uputama na ambalaži i da ambalaža nije oštećena, te se kao takva može konzumirati još neko određeno vrijeme.“ Za istaknuti je da se proizvodi označeni s „Najbolje upotrijebi -
ti do…“ i „Najbolje upotrijebiti do kraja…“ smiju prodavati i distribuirati nakon isteka minimalne trajnosti, uz uvjet da je sigurna i odgovornost je na subjekta u poslovanju s hranom, a mora biti izdvojena i potrošači moraju biti o tome informirani. Također proizvodi ovakvo označeni mogu se i donirati.
Izuzeća od obveze navođenja datuma minimalne trajnosti uključuju kategorije: svježe voće i povrće, uključujući krumpir, koje nije oguljeno, rezano ili obrađeno na sličan način, ali ne vrijedi za proklijalo sjeme i slične proizvode npr. klice mahunarki, vina, likerska, pjenušava i aromatizirana vina i slični proizvodi dobiveni od voća izuzevši grožđe, te pića KN oznake 2206 00 dobivena od grožđa ili mošta od grožđa, pića koja sadrže 10% vol ili više alkohola, kolače i pekarske proizvode koji se, s obzirom na njihov sastav i namjenu, konzumiraju unutar 24 sata od proizvodnje, ocat, kuhinjsku sol 12, kristal šećer, slastice koje se uglavnom sastoje od aromatiziranih i/ili obojenih šećera, žvakače gume i slične proizvode za žvakanje.
4.2. Kampanja „Safe2Eat“
Europska agencija za sigurnost hrane i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, u suradnji s partnerima, provodi edukativne kampanje s ciljem povećanja informiranosti potrošača o sigurnosti hrane koje uključuju bolje razumijevanje oznaka na hrani, rukovanje hranom, poticanje recikliranja i poticanje aktivnosti koje smanjuju bacanje hrane. Kampanja se
bavi i greenwashingom u industriji hrane, novom hranom, dodacima prehrani i alergenima u hrani. Cilj je informirati potrošače i potaknuti ih da kritički razmišljaju o onom što jedu.
4.3. Prijedlozi za smanjenje otpada od hrane
Kao mogući prijedlozi za smanjenje otpada od hrane, bilo onog jestivog bilo onog nejestivog uz podizanje razine informiranosti potrošača navode se sljedeći mogući prijedlozi: planiranje jelovnika i kupnje u skladu s njim, zamrzavanje viška obroka, podjela viška hrane, uzgajanje vlastite hrane, provjera zalihe prije odlaska u kupnju, razlikovanje oznaka o rokovima valjanosti.
5. Zaključak
Izazova po pitanju sigurnosti hrane i konzumacije sigurne hrane ne manjka. Potrošačima i na razini EU i Hrvatskoj to je iznimno važno i to potvrđuje istraživanje, koje pokazuje da je pitanje sigurnosti hrane na razini Eu i Hrvatskoj važno za gotovo 3/4 građana. Kao jamac sigurnosti hrane na razini Europske unije uspostavljen je sustav brzog uzbunjivanja za hranu. Cilj je imati informirane potrošače i potrošače koji kritički razmišljaju, što predstavlja izazov. U uvjetima općeg rasta cijena hrane, izazov je i informirati i potaknuti potrošače na kritičko promišljanje pogotovo prilikom kupnje takozvanih zelenih proizvoda u smislu spreča -
vanja greenwashinga. Izazov bacanja hrane je veliki, jer prosječno kućanstvo u Hrvatskoj tjedno baci gotovo tri kilograma hrane i to najčešće jer kupi preveliku i nepotrebnu količinu ili hrani istekne rok valjanosti. Rezultati istraživanja o količini otpada hrane po kućanstvima pokazuju da prosječan potrošač godišnje proizvede 54 kilograma otpada od hrane bilo jestivog dijela bilo nejestivog dijela otpada od hrane. Kampanje resornih institucionalnih tijela na nacionalnoj ali i na europskoj razini imaju za cilj informirati potrošače na jednostavan i lako razumljiv način od razlikovanja oznaka „upotrijebiti do“ od „najbolje upotrijebiti do“ do pitanja vezanih za rukovanje hranom, bolestima koje se njome prenose, recikliranjem hrane te promicanjem praksi kojima se može smanjiti bacanje hrane. Svaki potrošač je važan i svaki korak u tom procesu se računa.
Izvori
Eurobarometar o sigurnosti hrane u EU-u iz 2022., dostupno: /https:// www.efsa.europa.eu/sites/default/files/corporate_publications/ files/eurobarometer22/countryfactsheets/eb972_factsheet_hr_ hr.pdf/
Statističko istraživanje o otpadu od hrane u Republici Hrvatskoj Mjerenje otpada od hrane u kućanstvima, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Ipsos, 2021., dostupno: / https://www. haop.hr/sites/default/files/ uploads/dokumenti/021_otpad/ Statistike/Mjerenje%20otpada%20od%20hrane%20u%20 ku%C4%87anstvima.pdf/ Karla Grgić, Deloitte, Što je greenwashing i kako ga izbjeći?, dostupno / https://lidermedia.hr/konferencije-i-edukacije/sto-je-greenwashing-i-kako-ga-izbjeci-150116/ Vodič za označavanje roka trajanja hrane, lipanj, 2023., Ministarstvo poljoprivrede, dostupno / https:// poljoprivreda.gov.hr/userdoesimages/dokumenti/hrana/vodici/ vodic_za_oznacavanje_rokova_trajanja_hrane_mrezno.pdf/ ST
Zašto Hrvatska nema jasnu viziju razvoja
Moramo se ozbiljno zabrinuti; u oštroj, na trenutke vrlo prljavoj izbornoj (i predizbornoj) kampanji zapostavljeno je ono od čega se živi, na što se nadograđuje društvena potrošnja – proizvodnja, poduzetništvo te ekonomska i društvena konkurentnost. Upravo iz tih komponenti stvara se višak vrijednosti, koji onda rezultira porastom životnog i društvenog standarda, a to je ono što stanovništvo ponajviše zanima.
Proizvodnja i izvoz – srž napretka
Analitičari naših ekonomskih i društvenih kretanja s pravom upozoravaju da bez ozbiljnog jačanja gospodarstva sve ta silna obećanja postaju tlapnja. Pažljiviji analitičari gospodarskih i vanjskotrgovinskih odnosa Hrvatske sa svijetom ukazuju na najveću mrlju ekonomske politike – pad industrijske proizvodnje i osjetno zaostajanje izvoza za uvozom. Pad industrijske proizvodnje postaje gotovo stalni (nepovoljni) pokazatelj, osobito ako je riječ o strukturi. Dok je vrijednost izvoza iznosila u prošloj godini 22,8 milijardi eura, uvoz je dosegao 39,4 milijarde, pa je pokrivenost uvoza izvozom iznosila samo
58 posto. I tu je riječ ne samo o velikom raskoraku izvoza i uvoza, pa time i neprimjerenog raskoraka u nastalom deficitu vanjskotrgovinske razmjene, već također o nepovoljnoj strukturi izvoza s niskom dodanom vrijednošću.
Stručni krugovi upozoravaju da je udio visokih tehnologija u hrvatskom izvozu 1989. iznosio gotovo 68 posto, da bi se sada taj udio smanjio na manje od 30 posto. Očito je da u tim uvjetima Hrvatska mora ojačati aktivnosti istraživanja i razvoja, obrazovati stručnjake kombinirajući nova tehnološka i poslovna znanja. Jasno je da bez toga u tim uvjetima dolazi u pitanje ukupna konkurentnost hrvatske industrije i kom-
pletnog izvoza i njena sposobnost natjecanja u sve zaoštrenijoj borbi na svjetskim tržištima. Kao kriterij za ocjenu gospodarskih odnosa s inozemstvom uzima se pretežito omjer vrijednosti izvoza odnosno uvoza prema ostvarenom BDP-u. Uzmimo samo odnos Hrvatske i Slovenije: na svakog stanovnika Hrvatske otpada nešto ispod 6.000 eura izvoza (22,8 milijardi izvoza na 3,885 milijuna stanovnika); na svakog Slovenca otpada čak 24.800 eura (54,9 milijardi izvoza na 2,21 milijuna stanovnika). Takva razlika proizlazi iz trajno potpuno neadekvatne politike prema izvoznicima. Hrvatski izvoz u najmanju ruku stagnira (bez obzira što u apsolutnim brojkama bilježi
porast), iako je to samo vrlo blagi izraz ukupne nemoći naše makroekonomske politike da izmijeni trendove u tom pogledu. Bez obzira na sve naše manjkavosti, nije realno da je omjer izvoza po stanovniku između Hrvatske i Slovenije 1:4,2. U složenoj i problemima bremenitoj hrvatskoj svakidašnjici kao da se zaboravlja da je nepogovorna orijentacija na izvoz neka vrsta naše gospodarske sudbine i da o sposobnosti razrješavanja toga pitanja uvelike ovisi i budući ukupni razvoj hrvatskoga gospodarstva.
Hrvatskoj su danas, kao nikada u njenoj povijesti, potrebni rast i razvoj. Kako u tome pronaći vlastiti prostor, prepoznati vlastite šanse, temeljno je umijeće, ali i velika odgovornost onih koji kreiraju ekonomsku politiku ove zemlje. Raskorak izvoza i uvoza zapravo je trajna konstanta hrvatskoga gospodarstva. No, pritom valja imati u vidu barem dvije činjenice. Prvo, kakva je struktura uvoza i u što se ona preusmjerava, i, drugo, mijenjaju li se uvozom realne izvozne mogućnosti, tj. omogućava li uvoz opreme bitnije promjene u osposobljenosti hrvatskih izvoznika. Odgovori na oba postavljena pitanja zasad su nepovoljni i to je ono što u ukupnom stanju zapravo i najviše zabrinjava. Zapravo, nedostaje jasna vizija kakvu industriju želimo i možemo izgraditi odnosno čime želimo izaći na svjetska izvozna tržišta. Nedostaje jasna razvojna, a time i industrijska politika i strategija koje bi mogle bitno promijeniti postojeće odnose i stavove.
Sve počinje od ideje
U sada već zaboravljenim obećanjima i najavama snažnog novog investicijskog ciklusa Vlada je svoj gospodarski program svojevremeno usmjerila na „PET i“. To su: investicije, industrija, izvoz, integracija i inovacije. Time je, na odre -
đeni način, preuzela misli uvaženog njemačkog teoretičara i kritičara suvremenih društvenih kretanja dr. Hansa Kuenga, koji je u svojoj knjizi „Svjetski ethos za svjetsko gospodarstvo“ također postavio svojih ‘PET i’. Zanimljivo je da ih je on poredao, ne slučajno, nešto drugim redoslijedom: Kueng na prvo mjesto stavlja ideje, zatim impulse pa inovacije, a tek onda inicijative i investicije. Ako samo malo pomnije analiziramo suštinu razlika između na oko sličnih pretpostavljenih ciljeva, dolazimo do potpuno drukčijih pristupa. Te se razlike osjećaju u praktičnoj primjeni tih postavljenih ciljeva. Kreatori hrvatske ekonomske politike i strategije u svojoj poslovnoj filozofiji polaze od brzih rješenja, traže prečace. Dr. Kueng traži ponajprije viziju, obilježene idejama i impulsima, što je svakako teži, ali i dugoročnije realniji pristup. Mi tražimo i pribjegavamo, uvijek iznova, improvizacijama dok svijet teži trajnijim rješenjima. Pogledamo li kako realizacija postavljenih ciljeva zaista izgleda u domaćoj gospodarskoj praksi, vidimo da je ona bez jasne vizije, bez novih ideja i zapravo reciklaža nekih starih rješenja. To znači da smo potpuno nepripremljeni ušli u ciklus obnove industrijalizacije. Kako bez jasne strategije odrediti pravce te obnove? Cilj je, na koji se svi zaklinjemo, otvoriti što više novih radnih mjesta. Mogu li nove tehnologije - ako ih i bude - odgovoriti tom zahtjevu? Istodobno, zapostavljamo radno intenzivne djelatnosti koje – pokazalo se – i dalje predstavljaju značajne izvozne potencijale.
Odgovornost za rast
Vratimo se na predizbornu kampanju i često isprazna obećanja bez pokrića. Na što su se (uglavnom) odnosila? Povećanje plaća, mirovina, povećana socijalna davanja, viši standard. Malo je riječi
(i rješenja) bilo kako te plemenite i očekivane ciljeve zaista ostvariti. Jasno, to se ne može bez ozbiljnog rasta BDP-a. Rast po stopama od 2-3 posto nije dovoljan da zadovolji sve apetite (koji i dalje rastu), a on nas objektivno i ne približava razvijenijima od nas. Apsolutni rast nosi u takvim uvjetima opasnost daljnjeg relativnog zaostajanja. Jednostrano povećanje zaposlenih samo u javnom sektoru otvara nove probleme. I privatni će sektor također morati krenuti u tom pravcu. Ono što, međutim, jako bode oči je stav da se govori samo o OBVEZAMA (države i poslodavaca), ali se uopće ne spominje pitanje ODGOVORNOSTI. Hoće li povećane plaće i određena povećana socijalna davanja povećati društvenu učinkovitost odnosno društvenu konkurentnost? Ako nešto dobivaš, moraš i ti nešto dati zauzvrat, no, taj dio je izostao.
Hrvatska očigledno i dalje traži svoj put izlaska iz određenog ćorsokaka - gospodarskog razvoja i ozbiljne društvene krize. Izlaza nema bez ozbiljnih društvenih i gospodarskih reformi, za koje je velikim dijelom potreban društveni konsenzus i (vjerojatno) dvotrećinska većina u Saboru. Bojim se da je to u sadašnjim političkim previranjima (gdje ne znaš tko će s kime i kako će se razvijati naša politička pozornica) Sizifov posao i, po meni, gotovo nemoguća misija. Hrvatskoj je potrebna jasna vizija razvoja. Želimo Hrvatsku koja svoj razvoj temelji na novim (vlastitim) znanjima i istraživanjima. Samo tako koncipirano gospodarstvo donosi visoke stope rasta BDP-a. Hrvatska treba konačno razrađen i konzistentan sustav i organizaciju društva koji ne samo da generira i prenosi znanja već oblikuje tehnološki i društveni razvoj u uvjetima izloženosti globalnom tržištu. U to se ubraja i nastojanje da osiguramo učinkovit sustav obrazovanja te borbu za vlastite talente i njihov ostanak u Hrvatskoj. A.G.
Fleksibilniji pristup primjeni HACCP načela
Vlatka
Babenko, mag. ing. Biotechnicon poduzetnički centar d.o.o.
Subjekti u poslovanju s hranom, još od 2009. godine, moraju imati implementiran sustav samokontrole temeljen na HACCP načelima, s ciljem prevencije opasnosti u prehrambenom lancu i osigurati visoke razine sigurnosti hrane za krajnje potrošače. Primjena i obveze vezane uz sustav samokontrole pa tako i načela HACCP sustava propisna su europskom regulativom (Uredba 852/2004 o higijeni hrane), te nacionalnim propisima (Zakon o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu (NN 83/22) i Pravilnik o pravilima uspostave sustava i postupaka temeljenih na načelima HACCP sustava (NN 68/15)). Osim regulativom, preduvjeti i načela koja subjekt u poslovanju s hranom mora primijeniti opisana su dokumentom Codex Alimentarius (CAC- General Principles of Food Hygiene) koje je objavila Codex Alimentarius Commission (CAC) osnovana od strane FAO i WHO.
Prvo, originalno izdanje „Općih principa higijene hrane“ koje je postavilo osnovne smjernice za higijenu hrane izdano je 1969., a HACCP principi postali su dio Codexa 1997. godine. Iako ih u međuvremenu nije bilo mnogo, i nisu bile značajne, zadnja revizija iz 2020. godine donosi značajnije promjene Codex Alimentariusa.
S obzirom na promjene trendova i tehnologija u proizvodnji i kon -
zumaciji hrane koje se događaju puno brže nego u prošlosti, a samim time dosadašnje opasnosti u hrani se povećavaju i mijenjaju, veća ažuriranja bila su nužna.
Nekoliko je ključnih promjena:
1. Uveden je pojam Kulture sigurnosti hrane koji se odnosi na zajednička uvjerenja, vrijednosti i norme koje utječu na način razmišljanja i odnos prema proizvodnji zdravstveno ispravne hrane kroz cijelu organizaciju. Kultura sigurnosti hrane treba biti dio politike poduzeća, odnosno proizvođači trebaju pokazati opredijeljenost da njeguju kulturu sigurnosti hrane i osmisliti vlastite principe koji pomažu organizaciji i njenim zaposlenicima da spriječe i otkriju odstupanja u bilo kojem procesu koji utječu na sigurnost, zakonitost i kvalitetu proizvoda. Kultura sigurnosti hrane mora se komunicirati i implementirati na svim razinama, uključujući i rukovodeće kadrove. Kako bi pravilno izgradili kulturu sigurnosti hrane, osim već navedene opredijeljenosti i politike, potrebno je uspostaviti dobre komunikacijske kanale između djelatnika, voditelja i rukovodstva u oba smjera, uz vrjednovanje prikupljenih informacija i prihvaćanje prijedloga. Kada se izgradi jaka kultura sigurnosti hrane,
zaposlenici postaju instinktivno svjesni elemenata, odnosa i ponašanja koja trebaju primijeniti kako bi proizveli zdravstveno ispravan proizvod.
2. Fleksibilniji pristup primjeni HACCP načela za male i/ili tradicionalne proizvodnje ima uporište i u zakonskom okviru, gdje je pojednostavljena primjena HACCP principa zadovoljavanjem preduvjeta bez detaljne analize opasnosti, što omogućava prilagodbu specifičnim zahtjevima same proizvodnje. Fleksibilniji pristup nužan je za poticanje proizvodnje različitih vrsta proizvoda koji proizlaze iz malih, nerijetko i ručno rađenih proizvoda, naročito u sektoru mesa i mesnih proizvoda, te mlijeka i mliječnih proizvoda. Fleksibilnost u ovom kontekstu prvenstveno se odnosi na prilagođene zahtjeve za infrastrukturu, opremu ili postupke pri proizvodnji tradicionalnih proizvoda, te na dokumentaciju koja se ne zahtjeva u punom opsegu kao u klasičnim HACCP studijama. Također, fleksibilnost je moguća i u vidu smanjenja frekvencije i/ili broja uzoraka za ispitivanje mikrobioloških kriterija, pod uvjetom da se ne ugrozi sigurnost proi -
zvoda. Ovakav pristup zagovara i EU, kako bi potakla kratke lance opskrbe i podržala poljoprivrednike da sačuvaju tradicionalne proizvode i tradicionalne načine proizvodnje.
3. Osim dosadašnjih bioloških, kemijskih i fizičkih opasnosti, novi Codex Alimentarius kao opasnost prepoznaje rizik od prisustva alergena i zahtjeva njihovu kontrolu temeljenu na procjeni rizika (Smjernice za upravljanje alergenimaCXC 334-2020). Način informiranja potrošača o alergenima u hrani propisan je Uredbom (EU) 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani, a popis od 14 alergena koji se koriste u proizvodnji hrane definiran je Prilogom II. Uredbe.
4. Politika upravljanja alergenima kao rizik u proizvodnji hrane puno je šira od samog navođenja sastojka i isticanja na deklaraciji. Vodič za upravljanje alergenima obuhvaća njihovu identifikaciju, ne samo u sirovinama, već i u sastojcima sirovina, potencijalnu opasnost od unakrsne kontaminacije preko opreme, ruku i/ili radne odjeće djelatnika itd. Potrebno je identificirati potencijalne izvore alergena, primijeniti adekvatne preduvjetne programe u vidu čišćenja i dezinfekcije, kako bi se spriječila njihova slučajna pojava u hrani u kojoj se oni uobičajeno ne nalaze, te odrediti način kontrole učinkovitosti primijenjenih mjera (npr. brzi testovi). Edukacija djelatnika o ovoj temi ključna je za podizanje svijesti o opasnosti pojave alergena u hrani, a sve s ciljem proizvodnje zdravstveno ispravnog proizvoda.
5. Pojmovi sljedivost i identifikacija serije lot brojem dodani su kao nova stavka u samom kodeksu, u svrhu lakšeg, bržeg i transparentnijeg postupanja u slučaju potrebe za po -
vlačenjem/opozivom proizvoda, a svakako imaju temelj i u zakonskim odredbama. Sljedivost jest mogućnost ulaženja u trag hrani, hrani za životinje, životinjama koje se koriste za proizvodnju hrane ili tvari koja je namijenjena ugrađivanju ili se očekuje da će biti ugrađena u hranu ili hranu za životinje, kroz sve faze proizvodnje, prerade i distribucije. Jedan od alata sljedivosti je i postojanje lot broja. Prema Pravilniku o oznakama ili znakovima koji određuju seriju ili lot kojem hrana pripada (NN 26/13), serija ili lot podrazumijeva seriju prodajnih jedinica hrane koja je proizvedena, prerađena ili pakirana u gotovo jednakim uvjetima. Lot odnosnu oznaku serije subjekt u poslovanju s hranom određuje sam, a prilikom njegovog određivanja potrebno je napraviti balans između internih procesa proizvodnje koji moraju biti uključeni u sustav sljedivosti i veličine serije, a sve temeljeno na riziku proizvodnje i proizvoda.
Izuzev navedenih ključnih promjena, napravljene su i promjene same strukture dokumenta, te on sada obuhvaća sljedeća poglavlja:
1. Uvod
2. Ciljevi
3. Opseg
4. Primjena
5. Opći principi higijene hrane
6. Definicije
7. Uvod i kontrola opasnosti u hrani
8. Primarna proizvodnja
9. Objekt – dizajn opreme i objekta
10. Edukacija i kompetencije osoblja
11. Održavanje objekta, čišćenje i dezinfekcija, DDD mjere
12. Osobna higijena
13. Kontrola procesa
14. Informacije o proizvodu i svijest potrošača
15. Transport
16. Uvod u HACCP
17. Principi HACCP sustava
18. Opće smjernice za primjenu HACCP sustava
19. Primjena i prilozi
Između ostalog, zahtjevi za dobru higijensku praksu su prošireni i poboljšani (uključivanje novih tehnologija, naglasak na čišćenje i higijenu u cijelom lancu distribucije…), dodatno su naglašene potrebe za edukacijom i evaluacijom rada djelatnika.
Novim izdanjem Codex Alimentariusa stavlja se naglasak i na održivost proizvodnje hrane, u vidu smanjenja otpada hrane, racionalnim korištenjem resursa i minimizacijom negativnih utjecaja na okoliš.
Utjecaj digitalizacije proizvodnje i praćenja procesa i proizvoda također je dio novog izdanja Codex Alimentariusa, gdje elektronsko praćenje parametara proizvodnje u današnjoj proizvodnji hrane predstavljaju pravilo, a ne iznimku.
Pregledom navedenih promjena može se zaključiti da se Codex Allimentarius sve više približava zahtjevima privatnih normi i integriranih sustava upravljanja u svrhu boljeg i bržeg prilagođavanja izazovima moderne proizvodnje kako bi se proizvela zdravstveno ispravna i sigurna hrana, kao i lakše prilagodbe internog sustava upravljanja u slučajevima certifikacije privatnih normi i standarda kvalitete i sigurnosti hrane.
Implementacija HACCP sustava nije jednokratni i jednosmjerni proces, već zahtjeva stalnu brigu i kontinuirana poboljšanja kroz revizije i ažuriranja ovisno o promjenama u regulativi, procesima i/ili proizvodima. Implementirani HACCP sustav uvijek mora biti ažuriran tako da odgovara stvarnom stanju i da je alat proizvođaču, a sve s ciljem proizvodnje sigurne hrane i zadovoljnog potrošača. ST
FUTURE GREEN BUSINESS
Za velike promjene potrebno je temeljito djelovanje te međusobna suradnja, a osobitost „Future GREEN Business“ konferencije očituje se u međusobnom povezivanju okupljenih stručnjaka iz poslovnog sektora, akademika te kreatora politika kao i uvaženih gosta koji su imali priliku osvijestiti nova saznanja o važnosti održivog poslovanja te se nadahnuti i ohrabriti prema realizaciji prijeko potrebnih strategija i projekata za održivije gospodarstvo
Uvidu nastavljanja inicijative Međunarodnog instituta za klimatske aktivnosti (IICA), 10. svibnja 2024. godine u svečanoj Smaragdnoj dvorani hotela Esplanade, uspješno je organizirana 2. po redu međunarodna konferencija „Future GREEN Business“ uz partnerstvo Američke Ambasade, predstavništvo Europske komisije te uz pokroviteljstvo Američke gospodarske komore (AmCham) u Republici Hrvatskoj na temu „EU-USA COOPERATION ON THE CLIMATE CRISIS“ s glavnom temom „EU i SAD – suradnja u klimatskoj krizi koja utječe na gospodarstvo“. Neizostavni
pokretač za uspješnu realizaciju organizacije konferencije bila je nesebična podrška sponzora konferencije; Hrvatske poštanske banke, Coca-Cole HBC, Končara, Orbico grupe, ACI, Fortenove, Agroproteinke i Greengreen Advisory. Međunarodni institut za klimatske aktivnosti (IICA) na ovogodišnjoj konferenciji imao je priliku i čast predstaviti istaknute govornike čije je sudjelovanje ujedno i uveličalo konferenciju, poput glavne organizatorice konferencije, predsjednice IICA-e Marije Pujo Tadić, voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Zrinke Ujević te veleposlanice SAD-a u Hrvatskoj Natha -
lie Rayes, koja je na konferenciji između ostalog naglasila sljedeće: „Ako svijet ne odgovori na klimatsku krizu odlučnim akcijama i inovativnim rješenjima, gospodarstvo će trpjeti posljedice. Planiranje zelene budućnosti jednostavno je dobar poslovni smisao, a naša zelena budućnost moguća je samo uz pomoć motiviranog i osnaženog privatnog sektora.“
Za velike promjene potrebno je temeljito djelovanje te međusobna suradnja, a osobitost „Future GREEN Business“ konferencije očituje se u međusobnom povezivanju okupljenih stručnjaka iz poslovnog sektora, akademika te kreatora po -
litika kao i uvaženih gosta koji su imali priliku osvijestiti nova saznanja o važnosti održivog poslovanja te se nadahnuti i ohrabriti prema realizaciji prijeko potrebnih strategija i projekata za održivije gospodarstvo. Povrh svega, putem video poziva svi prisutni sudionici konferenciji imali su ekskluzivnu priliku čuti sjajan govor generala Philippe Lavigne, vrhovnog zapovjednika NATO-a za transformaciju koji je također istaknuo podršku Future Green Business konferenciji te pozvao na međusobno djelovanje protiv klimatske krize.
U kontekstu gosta predavača „Future GREEN Business“ konferencije, glavni direktor za energiju i održivost tvrtke Urban A&O te međunarodno priznati izvršni arhitekt, vizionar, istraživač, stručnjak za politiku i klimatske teme, Joe MacDonald istaknuo je primjere iz prakse, čija je interesantna prezentacija prikazala autentične, transformacijske i futurističke arhitektonske projekte diljem svijeta te vrijedna nadahnuća u pogledu Clean Tech rješenja za podatkovne centre.
Osim toga, na konferenciji je uslijedilo i prvo predstavljanje nove IICA inicijative „WOMEN GREEN LEADERS CLUB-a“ neprofitnog, nepolitičkog, nadnacionalnog te međunarodnog ogranka (kluba) s ciljem povezivanja, osnaživanja i umre -
žavanja žena koje su unutar vlastitih poslovnih zajednica prepoznate kao osobe – liderice zelene tranzicije poput Marije Pujo Tadić (Međunarodni institut za klimatske aktivnosti - IICA), Anite Cvetić Oreščanin (Poslovna inteligencija), Ivane Krajinović (Ernst & Young), Manuele Šole (Komunikacijski laboratorij), Monike Mikac (NAD Capital), Sanje Ančić (Provectus Capital Partners), Silvije Vig (Codupo Compliance) te Vlaste Zekulić (NATO), odnosno žena koje prednjače u prelasku na održivo gospodarstvo, pod kumstvom veleposlanice Nathalie Rayes. WGLC je također osnovan kao znak zajedništva i potpore ženama u navedenom području, a čije su aktivnosti usmjere na implementaciju Zelenog klimatskog plana EU na nacionalnoj i Pariškog sporazuma na međunarodnoj razini te ostalih trenutnih i budućih važećih propisa iz područja „zelenog i održivog gospodarstva“ uz implementaciju ESG-a te poštivanje načela etičnosti i transparentnosti, prednjače u svojoj zajednici djelujući prema održivom gospodarstvu.
Glavnom refleksijom navedene teme „Future GREEN Business“ konferencije, istaknula se interaktivna panel rasprava na temu „EU i SAD – gospodarska suradnja u klimatskoj krizi“ koja je omogući -
la svim sudionicima konferencije prikupljanje informacija o budućim suradnjama Europske Unije i SAD-a. Predstavnici velikih kompanija poput Coca-Cole, Končara, Hrvatske poštanske banke, Orbica i Vertiva, zajedno s Međunarodnim institutom za klimatske aktivnosti (IICA) uvažili su ulogu panelista na navedenoj panel diskusiji. Pri čemu, član Upravnog odbora Končar grupe d.d., Ivan Paić ističe sljedeće: „Danas su u osnovi zelene energetske tranzicije elektrifikacija i povećanje energetske učinkovitosti na svim razinama koje bez novih tehnologija poput umjetne inteligencije i machine learninga teško mogu dovesti do potrebnih iskoraka u smjeru održive budućnosti. Grupa KONČAR već je dugo vremena prisutna na svjetskim tržištima, a iako se u prvom tromjesečju ove godine 83% novougovorenih poslova odnosi na izvoz, naš cilj je da taj iskorak u budućnosti bude još značajniji upravo kroz korištenje takvih najnaprednijih tehnologija u svim našim proizvodima, rješenjima i uslugama. Stoga nastavljamo s intenzivnim ulaganjima u digitalnu transformaciju ne samo svojih proizvoda i rješenja, već i proizvodnih procesa u svim našim tvornicama, a sve u svrhu povećanja operativne učinkovitosti.“ Potom, Marko Badurina, predsjednik Upravnog odbora Hrvatske poštanske banke (HPB) nadovezao se sljedećim: „Hrvatska poštanska banka već dugi niz godina prepoznaje pozitivne i negativne utjecaje poslovanja i aktivno radi na osvještavanju kako možemo značajnije doprinositi boljitku društva i očuvanju okoliša. Kao potvrda našeg napretka prema održivosti, dokazuju brojne nagrade i priznanja koja smo dobili tijekom godina - od nagrade za korporativno upravljanje, za transparentno poslovanje, za upravljanje okolišem, za ulaganje u razvoj zaposlenika, do priznanja za doprinos zajednici našim volonterskim akcijama. Kao jedan od prvih preduvjeta za
Marija Pujo Tadić
izgradnju održivog poslovnog modela ključna je promjena strategije poslovanja što je HPB učinila kada je kao jedan od strateških stupova definirala održivo poslovanje.“ Nadalje, Stjepan Roglić, potpredsjednik Nadzornog odbora Orbico grupe d.o.o napomenuo je: „Sudjelovanjem i sponzorstvom konferencije „Future GREEN Business“ potvrđujemo predanost našeg društva ORBICO održivom razvoju i klimatskim akcijama. Nastavit ćemo ulagati napore u implementaciju ekološki odgovornih praksi i podržavati inicijative koje doprinose očuvanju okoliša. Zahvaljujemo Međunarodnom institutu za klimatske aktivnosti na pozivu za sudjelovanje i radujemo se budućim suradnjama na sličnim projektima.“
Dok je Dora Strezova-Nikolova, glavna direktorica, BU Adria CocaCola HBC, podijelila svoje dojmove nakon konferencije: „Bila nam
je čast sudjelovati na konferenciji „Future GREEN Business“ na kojoj smo imali priliku predstaviti svoju predanost održivosti kroz inovativne prakse i zajednička nastojanja sa svim našim dionicima. Konferencija je pružila vrijedne uvide i prilike za suradnju, jačajući našu zajedničku predanost održivoj budućnosti.“
Zaključno, svi panelisti pružali su dragocjene uvide u izazove i prilike koje donosi održivo financiranje, dok su rasprave pokrile širok raspon pitanja, uključujući ulogu ESGa u donošenju odluka o ulaganjima te utjecaj klimatskih promjena. Konferencija je kao i prošle godine poslužila za proglašenje pobjednika predselekcijskog izbora za ESG WORLD SUMMIT & GRIT AWARDS, pri čemu su čestitke upućene HPBu, Fortenovi i Končaru, dok je ovogodišnja nagrada za najviše educiranih iz području ESG-a uruče-
na Adriatic Croatia International Club (ACI) d.d. Future Green Business konferencija bila je veliki korak prema održivoj budućnosti, potvrđujući predanost Međunarodnog instituta za klimatske aktivnosti (IICA) u ostvarivanju povezivanja poslovnog sektora s političkim kreatorima klimatskih promjena te ono najvažnije, osvješćivanje i poticanje na borbu protiv klimatske krize te postizanje održivog poslovanja, zajedno u kontekstu postizanja klimatske neutralnosti Europe do 2050. godine. U nastojanju ostvarivanja istog, Međunarodni institut za klimatske aktivnosti (IICA) nastavlja s organizacijom „Future GREEN Business“ konferencije pritom integrirajući relevantne i aktualne teme za održivo poslovanje namijenjene poslovnom i financijskom sektoru.
Komentar Marije Pujo Tadić, predsjednice Međunarodnog instituta za klimatske aktivnosti (IICA) zaključuje navedenu svrhu organizacije „Future GREEN Business“ konferencije: „Da bismo postigli klimatsku neutralnost do 2050. godine, sve zemlje EU kao i do sada, moraju zajedno raditi na promicanju zajedničkih vrijednosti koje uključuju mir, slobodu, solidarnost, demokraciju i vladavinu prava. Imajući u vidu kako su EU i SAD na posljednjoj klimatskoj konferenciji COP28 u Dubaiju (UAE) pokazali svoje snažno zajedništvo u rješavanju ključnih klimatskih izazova, povećanje ambicija koje se tiču povećanja udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji te u financiranju projekata koji doprinose smanjenju emisija CO2, „Future GREEN Business“ konferencija bila je idealna prilika za povezivanje glavnih dionika u gospodarstvu te konsolidaciju našeg vodstva u odgovoru na hitni globalni izazov koji sa sobom nosi klimatska kriza za gospodarstvo, a koje možemo rješavati samo zajednički. U izgradnji sigurnije, mirnije i stabilnije budućnosti za sve nas pa i u klimatskoj krizi - zajedno smo jači!“ M.S.
Erste digitalni alati za poduzetnike.
Od sada ugovarajte domaće garancije unutar kratkoročnih limita uz Erste NetBanking.
Krstina
Inovativni
u poučavanju osiguranja: Kako zainteresirati maturante za ključne poslovne koncepte?
Jedan od najvećih izazova u poučavanju ove teme je činjenica da osiguranje
može djelovati apstraktno i komplicirano za mlade ljude koji se tek upoznaju s osnovnim konceptima poslovanja.
Osiguranje je pojam koji se često koristi u svakodnevnom životu, ali ga mnogi maturanti, a posebno oni u strukovnim školama komercijalnog usmjerenja, ne razumiju u potpunosti. U sklopu predmeta Tehnika vanjskotrgovinskog poslovanja u 4. razredu, osiguranje predstavlja ključnu nastavnu jedinicu koja omogućava učenicima da steknu dublje razumijevanje o zaštiti imovine, odgovornosti i rizicima u poslovanju. Jedan od najvećih izazova u poučavanju ove teme je činjenica da osiguranje
može djelovati apstraktno i komplicirano za mlade ljude koji se tek upoznaju s osnovnim konceptima poslovanja. Tradicionalne metode poučavanja često ne uspijevaju zainteresirati učenike i omogućiti im da u potpunosti shvate značaj osiguranja u njihovoj budućoj profesionalnoj karijeri. Zato je ključno koristiti inovativne metode poučavanja koje će maturantima približiti pojam osiguranja na način koji je interaktivan, praktičan i relevantan za njihove svakodnevne živote. Profesori mogu koristiti različite pristupe kako bi se osigura-
nje predstavilo na zanimljiv i pristupačan način, te kako bi se učenici motivirali da razumiju i cijene važnost osiguranja u poslovnom svijetu. Primjeri inovativnih metoda mogu uključivati korištenje simulacija poslovnih situacija, stvaranje virtualnih scenarija, angažiranje stručnjaka iz prakse kao gostujućih predavača ili korištenje digitalnih alata. Kroz ove metode, osiguranje postaje ne samo predmet u sklopu školskog kurikuluma, već i stvarna, opipljiva komponenta njihovog svakodnevnog razumijevanja poslovnog okruže-
Ivana Prezzi, dipl. oec.
nja, pomažući im da se bolje pripreme za izazove koje će susresti u stvarnom svijetu.
U razredu započinjemo sat pričom koja će učenicima pomoći razumijeti kako je nastalo osiguranje, jedan od ključnih pojmova u poslovnom svijetu. Zamislite da ste brodar u 17. stoljeću koji plovi prekoatlantskim rutama sa svojim drvenim jedrenjacima, noseći kakao, pamuk, duhan i egzotično voće iz Južne Amerike. Svaki put kada isplovite, suočavate se s rizikom da vaše dragocjeno blago neće sigurno stići na odredište zbog nevremena, pirata ili nesreća. Kao brodari tog doba, svi imate isti interes – zaštititi se od mogućih nesreća. I tada vam sine ideja! Što ako svi zajedno izdvajate mali dio vrijednosti svojih jedrenjaka prije svakog putovanja? Recimo, ako je vaš jedrenjak vrijedan 100£, a vas je deset, svatko od vas stavlja 10£ na stranu. Tako će se stvoriti zajednički fond od 100£. Svi oni koji pretrpe štetu na putovanju moći će nadoknaditi gubitak iz tog fonda. Ako nema štete, fond će se nastaviti gomilati za buduće putovanje. Ovaj sistem daje sigurnost i smanjuje rizik, jer čak i ako jedan od vas pretrpi gubitak, neće biti prepušten sam sebi. Taj mali postotak koji izdvajate zove se premija osiguranja, a vi postajete osiguranici. Na ovom primjeru možemo zaključiti da je osiguranje oblik upravljanja rizikom gdje se rizik prenosi s osiguranika na osiguravatelja uz plaćanje premije osiguranja. Osigurana svota predstavlja gornju granicu odgovornosti osiguravatelja u slučaju nesreće. Kao što su tadašnji brodari stvorili sustav koji je kasnije postao temelj modernog osiguranja, i danas osiguravajuće kuće djeluju na sličan način. Ako premije nisu dovoljne za pokriće šteta, osiguravatelj se obraća reosiguravatelju za dodatna sredstva, proširujući tako fond za isplatu šteta. Na ovaj način možemo vidjeti kako je osiguranje nastalo iz prak-
tične potrebe za zaštitom imovine i smanjenjem rizika.
Sada, kada smo razumjeli povijesni kontekst, možemo krenuti u detaljnije proučavanje osiguranja i njegovih ključnih pojmova, te kako se primjenjuje u suvremenom poslovanju, konkretno pri pomorskom transportu. Kroz virtualne scenarije maturanti će se upoznati s ključnim pojmovima osiguranja u međunarodnom transportu, uključujući transportne rizike, ugovore o osiguranju, vrste transportnog osiguranja, princip reosiguranja, pomorsko osiguranje i osiguranje robe u transportu. Zamislimo da smo tim zaposlenika u fiktivnoj kompaniji Adriatic Exports d.o.o., specijaliziranoj za izvoz maslinovog ulja iz Hrvatske u Sjedinjene Američke Države. Naš zadatak je osigurati uspješan transport i isporuku robe koristeći osiguranje kao sredstvo upravljanja rizikom.
Transportni rizici
Transportni rizici uključuju oštećenje ili gubitak robe tijekom prijevoza. Dijele se na osnovne i dopunske rizike. Osnovni rizici obuhvaćaju prometne nezgode, požare, elementarne nepogode i krađe. Dopunski rizici, koji se ugovaraju posebno, uključuju rizik od kvara robe, samozapaljenja, rata, terorizma, piratstva i prijevoza vrijednih predmeta poput novca i umjetnina.
Prikazujemo fotografiju kontejnerskog broda koji se prevrnuo pri plovidbi, a kontejneri ispadaju u more. Ovaj vizualni prikaz pomaže učenicima da bolje sagledaju rizike povezane s transportom i ulogu osiguranja u upravljanju tim rizicima. Gledajući fotografiju, učenici su pozvani da razmisle što se sve moglo osigurati na ovoj slici. Prvi i najvažniji dio koji se može osigurati je teret u kontejnerima. Osiguranje robe je ključno, jer gubitak ili oštećenje robe tijekom transporta može uzrokovati značajne financij -
ske gubitke za vlasnika robe. Osiguranje pokriva te gubitke, osiguravajući da vlasnik ne ostane bez vrijednosti tereta u slučaju nesreće. Drugi element koji se može osigurati su ljudi na brodu, odnosno posada. Osiguranje posade je od ključne važnosti za njihovu sigurnost i pokriće medicinskih troškova u slučaju nesreće. Posada je izložena različitim rizicima na moru, uključujući ozljede, bolesti i druge opasnosti. Osiguranje posade osigurava da su njihovi medicinski troškovi pokriveni, a oni sami zaštićeni u slučaju nesreće. Osim tereta i posade, trup broda je još jedan važan element koji se može osigurati. Trup broda, odnosno struktura broda, može pretrpjeti oštećenja ili potonuti u slučaju nesreće. Osiguranje trupa broda pokriva troškove popravka ili zamjene broda, čime se osigurava da vlasnik broda ne snosi te troškove sam. Osiguranje trupa broda pruža financijsku zaštitu i omogućuje vlasniku broda da nastavi s poslovanjem čak i nakon ozbiljne nesreće. Konačno, motor broda je još jedan ključni element koji se može osigurati. Motor broda je srce broda i bez njega brod ne može ploviti. Osiguranje motora pokriva troškove popravka ili zamjene motora u slučaju kvara. Ovaj tip osiguranja je vitalan, jer kvar motora može dovesti do značajnih financijskih gubitaka i zastoja u poslovanju. Kroz analizu fotografije, učenici mogu vidjeti koliko je osiguranje važno u transportu i kako različite vrste osiguranja mogu pružiti zaštitu od različitih rizika. Ovaj primjer pomaže učenicima da razumiju složenost osiguranja i njegovu primjenu u stvarnom svijetu.
Ugovor o osiguranju
Ugovor između osiguranika i osiguravatelja naziva se polica osiguranja. Ona može biti pojedinačna ili generalna. U pomorskom osiguranju, pojedinačna polica pokriva jedan brod, dok generalna pokri -
va cijelu flotu. U transportu, pojedinačna polica pokriva pojedinačnu pošiljku, a generalna višestruke pošiljke unutar određenog perioda. Raspravljamo o ugovaranju osiguranja za pošiljku maslinovog ulja koja će biti transportirana iz Hrvatske u SAD.
Pojam i vrste transportnog osiguranja
Transportno osiguranje dijeli se prema vrsti transporta (pomorsko, unutarnje vode, željezničko, cestovno, zračno) i prema predmetu osiguranja (kasko osiguranje, cargo osiguranje, osiguranje od odgovornosti prijevoznika). Pomorsko osiguranje uređeno je Pomorskim zakonikom, dok su ostale vrste regulirane Zakonom o obveznim odnosima i Zakonom o osiguranju. Pomorski zakonik često se primjenjuje i na druge vrste transporta zbog specifičnosti međunarodnog prijevoza. Identificiramo koja vrsta osiguranja je potrebna za transport maslinovog ulja koje će biti prevezeno brodom iz Hrvatske u SAD.
Princip reosiguranja
Ako fond premija nije dovoljan za pokriće šteta, osiguravajuća kuća prenosi dio rizika na reosiguravatelja, koji proširuje fond za isplatu šteta. Na ovaj način osiguravajuća kuća osigurava financijsku stabilnost i sposobnost pokrivanja većih gubitaka. U našem slučaju, ako Adriatic Exports d.o.o. ima vrlo veliku pošiljku maslinovog ulja, njihova osiguravajuća kompanija može koristiti reosiguranje kako bi smanjila vlastiti rizik.
Londonsko tržište osiguranja
reosiguranja, poznato kao Lloyd’s of London, danas je najvažnije tržište ovog tipa. Članovi udruženja su osiguravajuće kuće registrirane za obavljanje poslova pomorskog osiguranja i reosiguranja, udružene u međunarodnu organizaciju IUA (International Underwriting Association).
Pomorsko osiguranje
Pomorsko osiguranje dijeli se na premijsko (H&M - Hull and Machinery) i uzajamno (P&I - Protection and Indemnity). Premijsko osiguranje pokriva trup i stroj broda, dok uzajamno osiguranje pokriva odgovornost brodara prema trećim licima u slučaju sudara ili oštećenja robe. P&I klubovi, koji ne posluju radi profita, već radi uzajamne pomoći, pokrivaju štete po načelu solidarnosti. Maturanti će istražiti na internetu visine premija H&M osiguranja za trup i motor broda koji prevozi maslinovo ulje te P&I osiguranja za odgovornost brodara prema trećim licima.
Osiguranje robe u transportu
Osiguranje robe povezuje se s vrijednošču robe pri izvozu/uvozu i dijeli na osiguranje u kopnenom i pomorskom transportu. Trošak osiguranja robe u kopnenom transportu dijeli se na 50% u inozemstvu i 50% u zemlji, dok se u pomorskom transportu 75% troška odnosi na inozemstvo, a 25% na zemlju. Razlog je što se veći dio pomorskog transporta odvija u međunarodnim vodama.
praktično primjene svoje znanje i bolje razumiju važnost osiguranja u stvarnim situacijama.
Pri sklapanju međunarodnih kupoprodajnih ugovora ugovaraju se transportne klauzule kako bismo jasno razgraničili troškove na teret izvoznika/prodavatelja od troškova na teret uvoznika/kupca. Ukoliko su ugovorene klauzule CIF (Cost, Insurance & Freight) mjesto odredišta u pomorskom transportu jasno je da će trošak osiguranja teretiti izvoznika. Izvoznik će u tom slučaju trošak osiguranja računati temeljem sljedeće formule:
TROŠAK OSIGURANJA = (VRIJEDNOST ROBE
NA PARITETU CIF + 10% VRIJEDNOSTI ROBE CIF) x STOPA OSIGURANJA
Drugim riječima, ukupan trošak osiguranja je umnožak vrijednosti robe CIF na određenom mjestu, uvećane za 10% očekivane dobiti i utvrđenog postotka osiguranja. Vrijednost robe CIF uvećava se za 10%, jer se smatra da će kupac na prodaji nabavljene robe toliko i zaraditi.
Primjer
Spomenuti brodari sastajali su se u Edward Lloyd’s Coffee House-u, što je dovelo do nastanka Lloyd’s of London, danas poznatog svjetskog centra za pomorsko osiguranje. Londonsko tržište osiguranja i
Nadalje, nastavnik dijeli učenike u grupe i daje im zadatak da istraže i prezentiraju različite vrste osiguranja vezane za transport, koristeći primjere iz stvarnog života ili slučajeve iz medija. Svaka grupa može se fokusirati na jednu vrstu osiguranja (npr. izračun premije pri osiguranju robe u transportu, osiguranje posade, osiguranje trupa broda, osiguranje motora broda). Ova metoda omogućava učenicima da
Adriatic exports d.o.o. kao izvoznik ekstra djevičanskog maslinovog ulja iz Škripa na otoku Braču izvozi 10.000 boca u New York po cijeni od 50 USD/boci na paritetu CIF New York. Stopa osiguranja je 1%. Izračunaj premiju osiguranja!
Rješenje
Premija osiguranja u inozemstvu = 0,75 x (500.000,00 USD + 0,1 x 500.000,00 USD) x 0,01 = 4.125,00 USD
Premija osiguranja u zemlji = 0,25 x (500.000,00 USD + 0,1 x 500.000,00 USD) x 0,01 = 1.375,00 USD praksa i očekivanja ST
Tvrtka KTC d.d. posluje od 1992. godine. Danas zapošljava više od 1600 djelatnika, a sjedište tvrtke je u Križevcima.
Primarna djelatnost je trgovina. Naša je vizija osigurati kupcima bogatu ponudu, a gostima odličnu ugostiteljsku uslugu na jednom mjestu.
Većina naših trgovačkih centara u 26 hrvatskih gradova, osim supermarketa ima u svom sastavu benzinsku postaju, poljoljekarnu, restoran ili caffe bar. Na makarskoj rivijeri posluje nekoliko hotela visoke kategorije.
Uspješno komuniciranje u marketingu (8)
Osobno komuniciranje i komunikacijske vještine
dr. sc. Zvonimir Pavlek, prof.v.š.
U ovom tekstu ćete saznati:
1. Koje su pretpostavka za uspješno komuniciranje
2. Aktivno slušanje
3. Kako se komunicira u timu
Uvodna razmatranja
U dosadašnjim pregledima uspješnog komuniciranja u marketingu tretirani su mediji, a prije toga trening kadrova u prodaji. U oba slučaja iza toga su osobe. Onaj koji dobro komunicira i kao osoba u svojoj okolini, on može uspješno uputiti poruke i drugima, pa će se posvetiti pažnja i tom kompleksu. Komuniciranje vuče korijene u stvaranju zajedništva (lat. communis znači zajednički). Komuniciranje, komunikacija zahtjeva tri elementa, a to su izvor (pojedinac ili organizacija), vijest ili poruka, te cilj što opet može biti pojedinac ili grupa. Ovdje će se pažnja usmjeriti na pojedinca, njegovo ponašanje u okolini, pojavljivanje i izražavanje, OD -
NOSNO ŠTO JE POTREBNO DA SE POSTANE USPJEŠNI KOMUNIKATOR. To je jako važno, jer uspješni komunikator posjeduje vještine kako da kolaborira s okolinom, sa svojim kolegama, suradnicima i da stvara klijente koji mu vjeruju. Komunikacija je duša svake organizacije!
Ključe riječi: vještina, autentičnost, entuzijazam, konflikti, empatija, asertivnost, tim
1. Komuniciramo stalno
Pojedinac komunicira svaki dan. Pa čak kad sjedi i šuti, šalje poruku da je fokusiran, da razmišlja, ili pak da je nezainteresiran… Uspješni će komunikator stvarati zainteresiranost, zanimljivost i pozitivan dojam, emocije. U suprotnom, susreću se osobe koje u društvu baš i nisu poželjne, a naročito one koji vole ogovarati, pa onda razmišljamo da će tako ogovarati i nas čim okrenemo leđa.
Kad se poruka piše, ili kad je izgovara netko drugi preko audio ili vizualnih medija, onda je pojedinac u pozadini i ne vidimo ga. U usmenoj komunikaciji on je pred nama, slušamo ton glas i gledamo pokrete koji su nijemi komunikatori.
Vještina osobnog komuniciranja dolazi do izražaja u prodaji, intervjuima (naročito kod istraživanja
tržišta) i prezentacijama, ali u organizaciji je pojedinac dio tima. U suvremenim organizacijama i poslovanju pada klasični hijerarhijski način komuniciranja gdje je šef uvijek u pravu… Raste značaj ravnopravnog sudjelovanja u timu i liderstvo koje ljude potiče na uključivanje, pa i preuzimanje rizika.
Vještine komuniciranja valja stalno usavršavati, poboljšavati, dizati na stupanj više. Dakle, treba stalno učiti, unaprjeđivati govor i njegovu snagu, razmišljati kako da bude jasan i da ga se dobro razumije. Okolina i sredine mijenjaju se, pa se treba i tome prilagođavati, a ne bojati se od nepoznatog, što dovodi do frustracije. Uvijek treba razmišljati o onome što je bitno i na to se koncentrirati jer u želji da se pokrije sve, dođe do nepotrebnog iscrpljivanja.
Kako ćemo to sve postići? Evo nekoliko tipova.
• Treba biti autentičan, uvjerljiv i istinski što je uvjet za odnose na dugi rok – znači steći povjerenje. To je kao i u porukama na medijima – loša „reklama“ koja prodaje samo jedanput.
• Treba se boriti za svoje ideje, imati za njih uvjerljivije argumente. Međutim, kad se djeluje u timu, onda se mora biti otvoren i za ideje drugih, a dobri lideri to potiču.
• Entuzijazam stvara povjerenje, uvjerava ljude više nego suhoparni fakti.
• Konflikti se u komunikacijama stvaraju, ali postoji razlika. Dobri komunikatori ih ponekad potiču kako bi se stvarala dinamika, ali ako do njih dođe zbog drugih razloga kao što je svadljivost, ili suprotni interesi, ili neke druge tenzije, onda se trebaju nadvladati pozitivnim stajalištima. Pozitivno razmišljanje daje ljudima osjećaj za optimizam.
2. Kako provjeriti sebe i druge
Koliko ste dobar komunikator, dobiti ćete odgovor kad na ova pitanja odgovorite ocjenama od 1-5 i podijelite ih s 20:
1. Postavljam si prave ciljeve
2. S oduševljenjem prihvaćam nove izazove
3. Osjećam se sretnim i gledam pozitivno
4. U donošenju odluka uzimam u obzir i intuiciju
5. Ne osjećam strah u novim poduhvatima
6. Preuzimam rizike
7. Ne grdim sam sebe kad mi nešto ne uspije
8. Neuspjesi me ne obeshrabruju već učim iz njih
9. Nastojim da sve bude organizirano
10. Završavam li ažurno preuzete poslove
11. Balansiram između familije i poslovnih obveza
12. Imam li vremena i za opuštanje
13. Vodim računa o odijevanju
14. Jasan sam u izražavanju i komuniciranju
15. Rijetko imam napadaje srdžbe
16. Konzekventan sam tako da se ljudi mogu pouzdati u mene
17. Ne pripisujem zasluge samo za sebe
18. Uzimam si trenutke za razmišljanja
19. Učim li i idem u korak sa strukom i zvanjem
20. Balansiram novac tako da imam dovoljno za normalni život, familiju, zabavu i zdravlje.
Može se to, naravno, i proširiti. Primjerice, treba naći zajednički interes oko čega se može razgovarati. Zatim, mora se težiti k tome da se i sugovornika učini važnim, a ne samo isticati sebe, nastojati isforsirano biti ljubazan itd. No, sve navedeno je dobar povod kako bi se počelo razmišljati, ispravljati se, unaprjeđivati svoje komunikacijske vještine. U toj samokritici i razmišljanju o sebi, autentičnost je neobično važna. Zato treba razmišljati i o tome – tko sam zapravo JA, što ja o tome mislim.
No, kada se prvi put susretnemo s drugom osobom u izravnom kontaktu, naravno da ćemo se susresti s prvom impresijom – izgled, izražavanje, pa i higijenske osobine. Uočit ćemo konciznost, ili pak dugo pričanje, poznavanje onoga zbog čega razgovaramo, motive za razgovor, ponašanje općenito. Stisak ruke i govor tijela odaju raspoloženje, pa i stajališta. Valja procijeniti i riječi, osobnost, karakter, a naravno i status.
Prvi dojam zna zavarati, pa se ne smije pasti pod taj utjecaj. Zato se primjerice u razgovorima za posao, ili kod zapošljavanja trgovačkog osoblja, upotrebljavaju profesionalno sročeni upitnici kako bi se izbjegle odluke na temelju prvih impresija ili autoritet šefova…
3. Protok razgovora – od slušanja do pokreta tijela Aktivno slušanje otvara vrata uspješnoj komunikaciji, a može se nazvati i kao izraz empatije. Drugoj strani se u takovom otvorenom slušanju daje do znanja kako je se prati, razumije i kako je ona u središtu pažnje. Oči moraju pratiti su -
govornika, jer držanje odaje zainteresiranost, a zainteresiranosti se daje do znanja i pokretima glave, ruku, ramena, osmjehom.
U uspješnom komuniciranju treba se čuvati predrasuda koje ljudi znaju pokazivati u odnosu na nacionalnost, rasu, vjeru, spol, zanimanje, kulturne osobine, utjecaj dijalekta i osobine koje su vezane uz personalitet.
Ne prekidajte prije nego što sugovornik završi misao, osim ako ne pretjera u dugim tiradama. Ne čekajte da dođe do kritičnih situacija. Tu dolazi do izražaja osobna vještina u prevladavanju kritičnih trenutaka. To također treba vježbati. Primjerice, parafrazirati je jedan od načina, a i to treba vježbati. Vrijeme je na vašoj strani ako imate strpljenja, pa kažete primjerice: „Vi možda mislite da…“, ili: „Drugim riječima bi to značilo…“. Aktivno pratite dobre psihološke filmove, pa ćete dosta toga otkriti.
Dolazimo do boje glasa koja je važna za ugodnu atmosferu, ali ako boja odaje agresivnost, onda je to neugodno i „diže temperaturu“. Osim boje glasa važna je jasnoća poruke koju često morate i „prokuhati“ u sebi prije nego što je izreknete. Naročito je to važno u formalnim razgovorima gdje slušatelji moraju jasno znati što želite poručiti.
Što može iznervirati? Primijetili ste vjerojatno i sami kad netko uoči vaš krivi potez, pa vam sugovornik kaže da to činite uvijek, a to je bila samo iznimka. To nervira. S pažnjom se upotrebljava i riječ „nikada“ jer nije uzaludna izreka –„nikad ne reci nikad“…
Mora se paziti i kada upotrijebiti riječi „treba“, „trebao bi…“ Kada se skreće pažnja na to, ili se podučava kako treba raditi, to je u redu. Međutim, kada se to upotrebljava s namjerom da se izbjegne vlastita odgovornost, onda je to iritirajuće. Može biti i beskorisno kada se upotrebljava za prošlost jer „kasno Marko…“ U uspješnoj konverzaciji izbjegavaju se oštre negacije, jer također dovode do negativnog osjećaja.
Zbog svega toga u formalnu se konverzaciju ide s jasnim ciljevima, a onda se mogu slati i jasne poruke. Za stvaranje dobre atmosfere važne su pozitivne misli i riječi, a izbjegavaju se one negativne koje mogu ljude staviti u neželjene odnose i raspoloženja. Zato je važno da se u komunikaciju stupi s empatijom.
Ton glasa važan je za raspoloženje, ali i za jasnoću. Kad netko previše viče, to iritira, a pretiho dovodi do nerazumijevanja, nejasnoće, nesigurnosti, dosade… Kada je pak netko previše uglađen s namjerom da se dodvori, govori ono što želite čuti, a u dobroj komunikaciji to se može prozreti. Zato vježbajte intonaciju i izgovor, ne mumljate i ne budite nesigurni, ali i slušajte kojim tonom vam drugi uzvraćaju, pa da ne nasjednete.
U komunikacije ubrajamo u pokrete tijela koji mogu biti pozitivni kada se uklapaju u ukupno držanje. Ležerno držanje doprinosi pozivnoj atmosferi. Kada se sugovornik pak poigrava s prstima ili pr-
stenom, vrti penkalu, onda budite sigurni da više prati vaše držanje nego sadržaj poruke koju mu upućujete. Kada pogled luta, ili gleda u prazno, to je dokaz nezainteresiranosti, a to često koriste igrači pokera. Kad nas se gleda s namrštenim licem i očima, to nas odbija ili čak plaši.
U komunikologiji postoji još cijeli niz stajališta koja odaju sugovornika. Kad su primjerice ruke prekrižene, to je znak zatvaranja. Kad su širom, onda je suprotno: „Dočekali su nas raširenih ruku“. Kad nam se netko previše približava, ili unosi u lice, onda se odmičemo. Pokazivanje i položaj prsta, te šake znakovi su prijetnje. Palac gore je „bravo!“, a dolje je suprotno.
4. Empatija i asertivnost
Empatija je suosjećanje i razumijevanje emocija drugih osoba. Prema Paul Gilbertu suosjećanje je ljubaznost i podrška nekome tko pati1. Suprotno od tog lijepog osjećaja u ljudskom rodu su razaranja, ratovi i druga zla. Koliko li stradaju ljudi svih uzrasta! To je veliki manjak empatije što vodi u destruktivno ponašanje i nanošenja zla. Očito to rade psihopatske osobe, a jedan naš poznati komunikolog, erudita i lingvista neke ekstreme je nazvao narcisoidnim paranoicima. 2 No, u komunikaciji je suosjećanje i razumijevanje osjećaja jako važno, jer se može prodrijeti „u dušu“ druge osobe. Empatija se manifestira u altruizmu, dobroti, pa i milosrđu.
U empatiju se uvrštava i sposobnost da se stavi „u tuđe cipele“, ali to može biti i suprotno – da se iskorištava, zloupotrebljava nečije „stanje duše“. Onda to nije dobrota. Kada se osjeća ono što drugi doživljavaju, to je potpuna empatija koja je optimalna u komunika -
1 P. Gilbert: The compassionate mind, Constanble, London, 2013.
2 Inoslav Bešker u Jutarnjem listu 26.06. 2022.
cijama. Može to biti i jako izraženo u zanosu, ljubavi, privrženosti nečemu, kao što je domoljublje, vjerovanja. Postoje i obrnuta raspoloženja – frustracije, razočarenja, zabrinutost, tuga, ljutnja, razdraženost.
Kako svemu tome prići? Osjećaji i intuicija su jako kod toga važni, a kad se to spoji s razumom, to je vrhunac empatije. Učenja u religijama potiču pozitivan odnos kao što je zlatno pravilo – čini drugima ono što želiš da drugi čine tebi. Ili pak poučak – ne čini drugima ono što ne želiš da drugi čine tebi.
Iskrena empatija traži i iskreni odnos prema drugima. Tome doprinosi i trening, razmišljanje o tome kako se može izraziti pravi osjećaj koji drugima pomaže. Iskrenost znači i autentičnost. To ohrabruje i sugovornike da izraze svoje emocije koje se nerijetko i skrivaju.
Čovjek je društvena životinja, kako kaže R. J. Peterson3 . On stalno komunicira, a to može biti pasivno, agresivno, miks oba stila. Ta asertivnost znači – imati svoje mišljenje, izražavati ga, a pritom ne narušavati prava drugih. To uključuje i empatiju, a isključuje agresivno komuniciranje koje vodi konfliktu, gubi se respekt i prijateljstvo. Niti pasivno ne vodi uspješnom komuniciranju. Samo čekanje, držanje svojih stavova za sebe, znači često da ih pasivni niti nema. To vodi prema izoliranosti.
Asertivnost dolazi do izražaja u slučaju kada se odnosi temelje na povjerenju. Mora se biti usredotočen i slušati drugoga. U svakom slučaju to je „win-win“ situacija u kojoj obje strane dobivaju. Respektira se vlastito pravo, ali i pravo drugoga. U odnosima povjerenja, kada se spozna vlastita grješka, uvijek se nađe put kako da se prizna i ispravi. Komunikacija mora biti razumljiva i
3 R. J. Peterson: The assertiveness workbook, New Harbinger Publikations, Oakland, 2000.
jasna, ne krije se iza drugih, pa se najčešće koristi „JA“ rječnik. Vlastito mišljenje se kod povjerljivih odnosa ne zatomljuje, a isto tako se potiče i druge da izraze svoje mišljenje i osjećaje.
Dakle, u asertivnom ponašanju moraju se izraziti vlastite potrebe, osjećaji, braniti svoja prava, ali da se pritom respektiraju prava i potrebe drugih. Zato treba mnogo slušati, mora se biti razumljiv, a to se traži i od sugovornika od kojeg se mora dokučiti što želi. Tijekom razgovora, ako se želi to postići, ne smije se nagliti, već imati strpljenja, tražiti solucije, rješenja. Takav tijek razgovora dovodi do povoljne atmosfere, naklonosti i respekta sugovornika među sobom.
5. Komunikacija u timu
U poslovnom okruženju, ili drugim prilikama u društvu, radi se u grupama i timovima. U suvremenim uvjetima sve se više preferira ravnopravnost članova grupa, a sve manje tzv. silosno upravljanje na čelu s neprikosnovenim šefom koji tobože zna sve. Još davno je čuveni poslovni magnat Henry Ford skrenuo pažnju na nešto što je danas sve aktualnije: „Nije uobičajeno da se zaposlenika naziva partnerom. Pa što je on drugo?!“
U timu se moraju poštovati pravila koja su navedena i u neposrednoj osobnoj komunikaciji, a najvažnije je respektiranje drugih, jasno izražavanje i slušanje. Klasični šefovi pasiviziraju tim, jer se očekuje naredba koju će izreći taj „boss“. Suvremeni vođe tima su lideri koji motiviraju druge da izraze svoje
stručno i osobno saznanje, ali i mišljenje koje se može korigirati. To vodi dobroj atmosferi razumijevanja, a lider mora ohrabrivati da se mišljenja iznose, makar ona mogu biti i rizična. Kada ljudi preuzimaju osobnu odgovornost u atmosferi ohrabrivanja, onda to dovodi do brzih odluka koje nekad treba poduzimati kako bi se u nečem pretekli drugi akteri.
Kada se u takovim situacijama čeka da se ispune svi kriteriji, istraživanja, vrijeme može biti neprijatelj. Oni koji ne žele biti krivi za donošenje nekih odluka koje su rizične, ipak su krivi, jer ih je vrijeme preteklo i kasne. Silosni šefovi pak znaju delegirati donošenje odluka kad i sami nisu sigurni, ali onda naruše odnose, jer čekaju da se nekog drugog prozove kao krivca.
Rad u timu nije jednostavan, jer se mora tražiti kompromis između osoba različitih svjetonazora, karaktera, osobina i struka. Jedino rješenje je – jasno postavljanje ciljeva i svijest o tome kako uspjeh poduzeća zavisi od tržišta. Onima koji sudjeluju u procesu nije dovoljno reći samo što je cilj, već im to treba objašnjavati kako bi razumjeli i prihvatili svoju ulogu u postizanju cilja. Staro pravilo je zidanje koje je samo tehnika kada se to radi kao zadatak, posao za nadnicu.
Korak više je kada sudionici odgovaraju da je njihov posao da grade, zidaju zgrade. Najviši stupanj u poslu je kada znaju kako će njihovim radom nastati stambena zgrada, škola, vrtić i dr. To se postiže komunikacijom i suradnjom, ne naređivanjem. Kad svaki sudionik shvati i prihvati ciljeve i svrhu, onda će progres teći glatko.
U timu se mora poticati pozitivno razmišljanje jer se ljude ohrabruje, potiče se kreativnost, a negativno raspoloženje, kojem su ljudi često skloni, blokira tu kreativnost i napredak. Nekima, naravno, nije jasno od prve, pa im treba pomoći. Oni koji pomažu nisu sebični, egocentrični, već pomažu i sebi samima.
U timu se mogu pojaviti i konfliktne situacije. Pravi lider zna kako to prevladati. Zato mora znati slušati. Kad on previše priča, samo pojačava konfliktnu situaciju. U timu se mora navoditi na solucije, a između opcija koje se pojavljuju, tražiti najbolju. Kada se „igraju igrice“, kada se glumi, to je kratkoročno. Suradnici se moraju uvjeriti u to kako je lider iskren. To je onda pravi vođa tima!
6. Zaključak
U društvenom i poslovnom okruženju stalno komuniciramo. Vrata komunikaciji otvaraju se aktivnim slušanjem. Sugovornik i tim će nas prihvatiti ako smo iskreni, autentični, entuzijazmom djelujemo uvjerljivo i sugestivno. Uspješan odnos s drugima stvara se empatijom, kada nas sugovornici osjete kako imamo osjećaje i razumijevanje za njih i njihove osjećaje. Vlastite stavove i mišljenja branimo, a pritom poštujemo i druga mišljenja i stajališta. To je stupanj asertivnosti. Važno je imati ciljeve, biti jasan, razumljiv i jednostavan. U timu vrijede slična pravila s tim da se respektira i druge u grupi, smatra ih se ravnopravnim i potiče ih se da iznesu svoja mišljenja i stajališta. U osobnoj komunikaciji ima dosta analogije s komunikacijom putem medija koja također mora biti istinita, jasna, autentična, razumljiva i zanimljiva. Naručitelj koji se tako ponaša u osobnoj komunikaciji, znati će postaviti prave zahtjeve i za medijsko oglašavanje. ST
Obilježavanje 100. obljetnice rođenja profesora Fedora Rocca, doajena marketinške teorije i prakse u Hrvatskoj
Usrpnju 2024. navršava se 100-ta obljetnica rođenja dr. sc. Fedora Rocca, prof. emeritusa, kojeg mnogi smatraju utemeljiteljem marketinške teorije i prakse u Hrvatskoj. Tim povodom Poslovno veleučilište Zagreb organizira okrugli stol pod nazivom ,,Aktualnost znanstvene misli dr. sc. Fedora Rocca, prof. emeritusa“ koji će se održati u rujnu 2024. godine. Jedan od medijskih pokrovitelja događaja bit će i portal Suvremena.hr.
Prof. dr. sc. Fedor Rocco tijekom bogate znanstvene i stručne karijere obnašao je vodeće funkcije u akademskoj zajednici (bio je Dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1971. – 1973., prodekan u tri mandata, prorektor Sveučilišta u Zagrebu 1981. – 1984.). Uz matični Ekonomski fakultet u Zagrebu, predavao je na brojnim visokoobrazovnim ustanovama i sveučilišnim studijima u Hrvatskoj, drugim republikama bivše države i u
inozemstvu. Njegov profesionalni put, međutim, kreće iz prakse – davne 1961. godine osniva prvu znanstveno-istraživačku instituciju ZIT (Zavod za tržišna istraživanja), kasnije CEMA – Centar za istraživanje marketinga u Zagrebu; tamo stasa niz stručnjaka za marketing i istraživanje tržišta te se povezuje s industrijom i gospodarstvom (Podravka, Ledo, Gavrilović, Pliva itd.).
Svoj doprinos razvoju stručnih studija u Republici Hrvatskoj dao je sudjelovanjem u izradi više nastavnih planova. Njegov posljednji angažman bio je upravo na Visokoj poslovnoj školi Zagreb, čiji je pravni sljednik danas Poslovno veleučilište Zagreb, kao autor studijskog programa marketinga, a također je obnašao dužnost njenog prvoga dekana (2006. – 2008.)
Izdvojimo još da je bio aktivan u međunarodnim strukovnim udruženjima ESOMAR i WAPOR, te suosnivač JUMA-e, a kasnije, osamo -
Okrugli stol povodom 100. obljetnice rođenja dr. sc. Fedora Rocca, prof. emeritusa
IDEJNI KONCEPT, lipanj 2024
staljenjem Hrvatske, CROMAR-a (Hrvatskog udruženja za marketing). Višegodišnji je odgovorni urednik časopisa „Marketing“ (1968. – 1974.), te član redakcije časopisa „European Research“ (1973. – 1978.). Također, bio je jedan od pokretača znanstvenog časopisa „Tržište-Market“ te glavni urednik (2003. – 2005.). Objavio je 30-ak knjiga među kojima Istraživanje tržišta u koautorstvu s Romanom Obrazom (1960.) Strategija plasmana – organizacija i ekonomika poduzeća (1964.), prvi marketinški udžbenik Teorija i primjena istraživanja marketinga (1971., nagrada Mijo Mirković), Marketinško upravljanje, Business - B2B - marketing itd.) te brojne znanstvene i stručne članke, koji i danas čine obaveznu ili dopunsku literaturu na brojnim studijskim programima.
Pozivamo vas da pratite najave i program Okruglog stola na www. pvzg.hr ST
Kako koristiti kataloge za pametnu
kupovinu:
Umjetnost i znanost štednje
Petra Staržik, content marketing menadžerica za portal Nabava.net ( https://www.nabava.net/ )
Jeste li znali da prema istraživanjima, prosječni potrošač može uštedjeti i do 30% na svojim mjesečnim troškovima koristeći kataloge za kupovinu? Većina nas voli pregledati kataloge no, jeste li ikada razmišljali o tome kako ti katalozi mogu biti moćan alat za pametnu kupnju i značajne uštede? Ključ je uspoređivanje ponuda – procjenom ne samo cijene, već i potencijalnih skrivenih troškova. Jeste li spremni transformirati način na koji kupujete kako biste maksimizirali uštede?
Razumijevanje osnova
Da biste učinkovito koristili kataloge za kupovinu, prvo morate shvatiti njihovu osnovnu strukturu i svrhu. Katalozi su odabrane kolekcije proizvoda, organizirane kako
-
bi prikazale predmete za prodaju na vizualno privlačan i lako snalažljiv način. Obično su podijeljeni na odjeljke prema vrsti proizvoda ili brandu, što vam olakšava pronalaženje onoga što tražite bez li
stanja nepotrebnih stranica. Primijetit ćete da svaki proizvod ima detaljne opise uz visokokvalitetne slike. To je kako biste imali jasnu predodžbu o proizvodu koji razmatrate kupiti. Obratite pažnju na ve -
ličine, boje i navedene cijene - ovi detalji su važni za precizan odabir. Lako je doći do zabune i možete kupiti krivi proizvod, a to tek shvatite kada je najčešće prekasno.
Prepoznavanje stvarnih popusta
Prilikom istraživanja kataloga, poželjno je utvrditi prave popuste od redovnih cijena koje su prikazane kao uštede. Počnite uspoređivanjem oglašenih cijena s onima drugih trgovaca. Ako je ‘snižena’ cijena proizvoda ista ili veća nego negdje drugdje, nije riječ o pravom popustu.
Pazite na izraze poput ‘ekskluzivna ponuda’ ili ‘ograničeno vrijeme’; ovi izrazi često se koriste kako bi se stvorila hitnost, ali to ne znači nužno da je cijena niža. Provjerite povijest cijena proizvoda. Nekoliko online alata može vam pokazati je li trenutna cjenovna ponuda u katalogu zaista niža od prošlih cijena. Ne zanemarujte sitni tisak - dodatne naknade ili uvjeti mogu biti skriveni tamo, poništavajući bilo kakve stvarne uštede.
stora za pohranu kod kuće. Redovito ažurirajte svoj popis na temelju „stanja“ kod kuće kako biste izbjegli kupovinu nepotrebnih stvari.
Kako strateški planirati kupovinu
Stvaranje plana kupovine omogućuje vam maksimiziranje ušteda organiziranjem vaših kupovina oko najboljih dostupnih ponuda. Trebat ćete početi pregledom najnovijih kataloga kako biste vidjeli koje su stavke na sniženju. Tražite obrasce u cijenama i planirajte kupovinu kada su cijene povijesno najniže. Organizirajte svoj popis kupovine po trgovinama i kategorijama, osiguravajući da ne propustite nijednu ponudu.
Ako kupujete u većim količinama, pobrinite se da imate dovoljno pro -
Tehnike maksimiziranja uštede
Možete dodatno povećati svoje uštede korištenjem više kataloga za usporedbu cijena i pronalaženje najboljih ponuda. Ne ustručavajte se kombinirati kupone s tim ponudama za još veće uštede. Često ćete pronaći ekskluzivne ponude u različitim katalozima, pa vrijedi provjeriti raznolikost.
Također, prijava za primanje epošte od vaših omiljenih trgovina može vas obavijestiti o nadolazećim rasprodajama koje se podudaraju s onim što pronađete u katalozima. Ovaj proaktivni pristup jamči da ništa nećete propustiti. Isto
tako, treba provjeriti datum isteka promotivnih ponuda kako biste iskoristili ponude s ograničenim vremenom.
Zaključak
Korištenje kataloga za pametnu kupovinu može značajno smanjiti vaše mjesečne troškove. Razumijevanjem osnovne strukture kataloga, pažljivim čitanjem opisa proizvoda, prepoznavanjem stvarnih popusta i skrivenih troškova te strateškim planiranjem kupovine, možete ostvariti znatne uštede. Korištenje više izvora za usporedbu cijena i korištenje kupona dodatno povećava vaše uštede. Prijavom za e-poštu trgovina i praćenjem datuma isteka ponuda, osiguravate da uvijek iskoristite najbolje moguće ponude. ST
27. obljetnica rada Privatne gimnazije i ekonomske škole Katarina Zrinski
Učetvrtak, 9. svibnja održana je 27. obljetnica rada Privatne gimnazije i ekonomske škole Katarina Zrinski. Dan škole održan je u maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog s početkom u 17:30.
Program su vodili maturanti Mia Erić i Filip Bogdanovski, a centralno događanje i ovogodišnjeg Dana škole bilo je predstavljanje vježbeničkih tvrtki prvih razreda i učenika koji su se ove godine priključili u više razrede. Nakon svojih prezentacija, učenici su dobili Rješenja o upisu svojih vježbeničkih tvrtki u sudski registar, a Rješenja im je uručio predsjednik školskog odbora i osnivač Škole Vitomir Tafra.
Ovaj su događaj uveličali i nastupi učenika te su tako prvo nastupili stipendisti i svjetski prvaci u akrobatskom Rock’n’Rollu, Heorhii Tahaibai i Yelyzaveta Kaverina. Nakon njih imali smo priliku vidjeti dramsku skupinu s predstavom „Obrnuti Shakespeare“. Glumili su:
Nola Zlodi Gunčić, Lara Frančešević, Lara Mišetić, Laura Jurak, Mate Jelić, Leo Vampovac i Andrija Volmut, a za nastup ih je uvježbavala nastavnica Antonija Zeba, koja je predstavu i napisala.
Posjetitelji su također mogli pogledati i video uradak naziva „Zrinski Direkt“ koji su osmislili i s učenicima snimili nastavnici Antonija Zeba, Lovro Čanić i Mislav Malević, a montažirao IT stručnjak Kristijan Marenščak.
Recitacijom Sergeja Jesenjina „Pismo majci“ odali smo počast svim majkama i predstojećem Majčinom danu. Učenici su recitirali na hrvatskom, ruskom, engleskom, njemačkom, talijanskom, albanskom, španjolskom i latinskom jeziku, a za pozornicu ih je pripremila nastavnica Karla Dolić.
Na pozornicu su voditelji pozvali i zaposlenike koji su s nama duži broj godina te su tako zahvalnice primili voditeljica učeničke referade, Ana Šatović, koja je u Školi zaposlena 5 godina, nastavnik eko-
nomske grupe predmeta, Dragan Vukelja, koji je u Školi 10 godina te nastavnik tjelesne i zdravstvene kulture, Mladen Nikolašević koji je u Školi već 25 godina.
Zahvalili smo se i učenicima Miji Erić za izniman doprinos radu i razvoju školskog sportskog društva Zrinski, Emanueli Mrkonjić i Tei Belošević za poseban doprinos radu i razvoju Privatne gimnazije i ekonomske škole Katarina Zrinski tijekom humanitarne akcije „Poduzetni za Uskrs“, Nini Frengeš i Tei Runtas za poseban doprinos radu i razvoju Privatne gimnazije i ekonomske škole Katarina Zrinski tijekom natjecanja „Poslovni izazov“ te predsjednici Udruge Poduzetni, Doris Jukić za poseban doprinos radu Škole.
Naš veliki dan završili smo plesnom točkom učenice 1.c razreda, Nike Karuza i njenog plesnog partnera, Ivora Kerepa koji su otplesali ChaCha-Cha i Jive, a nakon toga su se roditelji i učenici mogli okrijepiti na prigodnom domjenku. ST
Antonija Zeba, prof.
Raspoloženje
Traže se načini ušteda, ali i promjene u potrošnji
Većina europskih potrošača i dalje je bila zabrinuta za gospodarstvo u prošloj godini, ali se njihovo ponašanje pri kupnji malo promijenilo. Takav zaključak se izvodi iz najnovijeg istraživanja tima ConsumerWise.1
U prvom tromjesečju 2024. potrošači u Europi ponovno su izvijestili da imaju pomiješane osjećaje o gospodarstvu, ali njihova zabrinutost nije ih spriječila da troše na različite diskrecijske stavke. Putovanja i njega dvije su kategorije za koje su ti potrošači iskazali interes. Unatoč tome, oprezni potrošači nastavili su gubiti. Sljedeći nalaze najnovijeg istraživanja ConsumerWise u pet europskih zemalja: Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Španjolskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu mogu se nazrijeti raspoloženja potrošača.
U veljači su potrošači u Europi izvijestili da se osjećaju malo optimističnije nego u prethodnom tromjesečju, iako su izrazili daleko manji optimizam u pogledu gospodarstva u usporedbi s potrošačima u Sjedinjenim Državama. Politička nestabilnost u Europi mogla bi pomoći u objašnjenju razlike u prijavljenom optimizmu između dviju regija. Potrošači u Europi koji su izrazili optimističan stav o gospodarstvu
naveli su stabilizaciju inflacije i napredak u medicini kao razloge za svoj optimizam. Europski potrošači smatraju da su njihove razine potrošnje slične onima iz prethodnog tromjesečja, a otprilike jedna trećina rekla je da i dalje pažljivo prate svoje troškove. Mala, ali značajna margina potrošača izjavila je da je njihova štednja porasla ili ostala ista ove godine u usporedbi s prošlom godinom, što ukazuje da su se financije kućanstava malo poboljšale. Kao što je bio slučaj veći dio prošle godine, potrošači istovremeno traže načine za uštedu, ali i promjenu u potrošnji. Trideset i četiri posto potrošača izjavilo je da namjeravaju potrošiti novac, a među njima su putovanja, restorani i odjeća bili na prvom mjestu.
Generacija Z izjavila je da bi potrošila na odjeću i obuću, dok su korisnici baby booma rekli da namjeravaju potrošiti na putovanja i odjeću. Iako Generacija Z općenito više voli trošiti na iskustva nego na materijalne stvari kada imaju izbor, njihov interes za rasipanje na odjeću i obuću u sljedeća tri mjeseca odražava kratkoročno donošenje odluka na temelju njihovih trenutnih ekonomskih okolnosti. Početkom 2024. potrošači u Europi izvijestili su o gospodarskom osjećaju i ponašanju
sličnom osjećajima i ponašanju o kojima su izvijestili 2023. Kako idemo dalje u godinu, dugotrajne neizvjesnosti o globalnom gospodarstvu i geopolitičkom krajoliku mogle bi nastaviti utjecati na navike potrošnje. Robe široke potrošnje i maloprodajne tvrtke morat će pružiti vrijednost svojim kupcima kako bi se borile s ovim potencijalnim preprekama.
Najnovije informacije o raspoloženju europskih potrošača
Potrošači u Europi izvijestili su o uglavnom mješovitim osjećajima o gospodarstvu u studenom, sa smanjenjem optimizma u odnosu na prethodno razdoblje. Ti su se osjećaji pretočili u različita ponašanja - poput trgovanja prema padu - što je također bilo vidljivo ranije tijekom godine. U međuvremenu, čimbenici zaštite okoliša, društva i upravljanja (ESG) nastavili su utjecati na ponašanje potrošača u Europi.
Povjerenje potrošača
Optimizam potrošača je opao. Većina potrošača izvijestila je o pomiješanim osjećajima o gospodarstvu u posljednjem tromjesečju 2023., dok je manji postotak izvi -
1 Što je ConsumerWise? ConsumerWise koristi vlasničke i organizacijske podatke kako bi rasvijetlio kako potrošači daju prioritet različitim proizvodima. U kombinaciji s analizom konkurentske inteligencije, možemo projicirati prodaju i trendove kako bismo identificirali neiskorištene mogućnosti visokog rasta. ConsumerWise koristi podatke o raspoloženju i potrošnji kako bi ilustrirao kako potrošači razmišljaju, osjećaju se i ponašaju. Ovi holistički uvidi pomoći će vam da se prilagodite svojim potrebama i načinu ponašanja.
jestio da se osjeća optimistično u usporedbi s prethodnim tromjesečjem. Više od polovice potrošača - ali manji postotak nego u prethodnom tromjesečju - reklo je da još uvijek smatraju inflaciju glavnim problemom.
Europski potrošači izrazili su također nešto višu razinu zabrinutosti zbog imigracije i političke polarizacije u četvrtom tromjesečju, što je oboje poraslo za dva postotna boda u odnosu na prethodno tromjesečje. Klimatske promjene također su ostale zabrinjavajuće. U skladu s trećim i četvrtim tromjesečjem 2023., polovica europskih potrošača izjavila je da ima smanjenu ušteđevinu. Jedna trećina tvrdi da su počeli pažljivije pratiti troškove ili su smanjili iznos prihoda koji ide na štednju.
Strategije uštede novca
U trgovanju se osjećaju velike promjene. Osjeća se pad prodaje. Kako bi se nosili s pritiskom na dohodak kućanstva, gotovo osam od 10 europskih potrošača izjavilo je da su kupovali manje nego ranije. Tradicionalno ponašanje prema dolje uključuje prelazak na jeftinije proizvode, kupnju kod
jeftinijih prodavača ili odgađanje kupnje. Potrošači na svim razinama prihoda izjavili su da se ponašaju na ovaj način, a veća stopa mlađih potrošača izjavila je da su kupovali manje u usporedbi sa starijim potrošačima.
Potrošači u Italiji i Španjolskoj najčešće su gubili, prema njihovim odgovorima. Njemački i britanski potrošači također su rekli da su manje kupovali, i to po nižoj stopi od talijanskih ili španjolskih potrošača, što se može pripisati većem povjerenju u njihova gospodarstva. Većina potrošača koji su izjavili da su smanjili potrošnju učinili su to smanjenjem količine ili veličine proizvoda koje su kupili. Taj je trend bio posebno izražen u Italiji.
U Španjolskoj su potrošači koji su smanjili potrošnju najčešće to činili prelaskom na drugog trgovca koji je nudio niže cijene ili popuste ili odabirom robnih marki nižih cijena ili proizvoda privatnih robnih marki. Potrošači u Francuskoj često su odgađali kupnju.
ESG važnost Čimbenici održivosti utjecali su na kupnju. Više od polovice eu -
ropskih potrošača reklo je da su zdravstveni i ekološki čimbenici – poput mogućnosti recikliranja proizvoda, nabave i pravedne trgovinske prakse – bili značajni za njih pri kupnji odjeće, hrane i kućanskih potrepština.
Ovi čimbenici bili su posebno važni kada su potrošači kupovali proizvode za osobnu njegu. Potrošači su također ocijenili nedostatak umjetnih sastojaka važnim faktorom pri kupnji hrane i kućanskih potrepština.
Korporativna transparentnost i autentičnost bili su važni za potrošačke odluke o kupnji u većini kategorija proizvoda. U Europi, posebice u Italiji i Ujedinjenom Kraljevstvu, generacija Z bila je zainteresirana za ove faktore više nego stariji potrošači.
Europski potrošači brinuli su o smanjenju pakiranja i stvaranju neutralnog ugljičnog otiska više nego potrošači drugdje u svijetu. Unatoč tome, tijekom posljednjih šest mjeseci, sve manji postotak europskih potrošača naveo je poštenu trgovinsku praksu, mogućnost recikliranja i održivost kao važne čimbenike u svojim odlukama o kupnji odjeće i potrepština za kućanstvo. ST
Petar Mandić: MENTORSKE PRIČE
Drevne vještine i suvremeni alati za profesionalni i osobni razvoj
Kad čuju mentorstvo ljudi najčešće zamišljaju tradicionalno mentorstvo i odnos u kojem „majstor“ (iskusna osoba) podučava „šegrta“ (osobu bez ili s malo iskustva) kako da ovlada nekom vještinom i pri tome joj govori i savjetuje što i kako da radi. No, danas je u zemljama zapadne i sjeverne Europe, posebice u poslovnom sektoru, vrlo rašireno razvojno mentorstvo koje je više partnersko i manje direktivno, a čija tradicija i primjena na našim područjima još uvijek nije dovoljno poznata. Tim je veći doprinos i značaj knjige Mentorske priče: Drevne vještine i suvremeni alati za profesionalni i osobni razvoj Petra Mandića – prve knjige o mentorstvu na hrvatskom jeziku.
U razvojnom mentorstvu uče i menti i mentor, uz brojne prednosti mentorstva ne samo za sudionike nego i samu organizaciju.Mnoge organizacije su prepoznale mentorstvo kao učinkovit odgovor na brojne izazove poput privlačenja i zadržavanja talenata, razvoja menadžera, izgradnje željene kulture, podrške promjenama i druge. Zbog toga uvođenju i primjeni mentorstva pristupaju na sustavan način pri čemu strukturirani mentorski programi imaju jasnu poslovnu svrhu, mentori i mentiji odabrani su po jasnim i transparentnim kriterijima, te prolaze odgovarajući trening, kvalitetno su spojeni u parove i sudionike se podržava tijekom trajanja mentorskog odnosa. Rezultati ovakvog mentorstva prate se i evaluiraju, te po potrebi rade prilagodbe, čime se osigurava daljnji uspješan nastavak mentorskih programa i za nove generacije sudionika. Kako je trend da nove generacije zaposlenika po-
slodavce biraju upravo po tome osiguravaju li im odgovarajuću mentorsku podršku za njihov razvoj, tako se i pitanje korištenja mentorstva u našim kompanijama više ne svodi na pitanje hoće li imati mentorstvo, nego kada. Kompanije koje su već pristupile sustavnijoj primjeni mentorstva i one koje će krenuti prije s primjenom, ostvarit će konkurentsku prednost. Brojni osvrti i pohvale knjizi ističu kako Mandićevi uvidi ne samo da potvrđuju transformacijsku moć mentorstva u razvoju potencijala i talenta, već i njegovu ključnu ulogu u oblikovanju kulture razvoja organizacije. U tom smislu knjiga je dragocjen resurs organizacijama koje žele upoznati i implementirati mentorske programe, liderima, menadžerima, vlasnicima tvrtki, mentorima, coachevima i drugim profesionalcima zainteresiranim za ovo područje.
Petar Mandić više se od dvadeset godina bavi poslovnim razvojem, uz kontinuiranu edukaciju i specijalizaciju za područje mentorstva i coachinga, te razvoj karijera i emocionalne inteligencije, storytelling i sistemsko mišljenje. Knjiga Mentorske priče rezultat je višegodišnjeg Mandićevog istraživanja i praktične primjene razvojnog mentorstva u brojnim domaćim organizacijama i razvoju pojedinaca i timova – u njoj je na origi-
nalan način objasnio što je mentorstvo, koje su njegove koristi i načini primjene, a razloženi su i nezaobilazni alati i praktični savjeti za sve one koji se žele u njemu okušati. Svako poglavlje započinje priča koja ilustrira njegov sadržaj i poantu, pa je knjiga time ne samo zanimljivija nego se i građa lakše usvaja i bolje pamti. Jedinstvenom kombinacijom priča i praktičnih znanja, Mandić nam pokazuje koliko je mentorstvo važan, pa čak i neophodan čimbenik profesionalnog, ali i osobnog razvoja. Mentorske vještine pomažu nam da bolje komuniciramo, razmišljamo, razvijemo emocionalnu inteligenciju, donosimo kvalitetnije odluke, budemo samopouzdaniji, i učinkovitiji. U tom smislu mentorstvo je univerzalno primjenjivo na sva područja ljudskog djelovanja.
Posluj pametno,
s TEB-om.
TEB-ov časopis “Financije, pravo i porezi” osigurava svakodnevne besplatne telefonske savjete kao i brojne pogodnosti!
Pretplati se odmah i ulovi darove!
Vremena su i dalje nesigurna i malo što se može planirati, ali s TEB-om ste uvijek u toku. Mi pratimo situaciju i dajemo odgovore. (detaljnije na www.teb.hr)
Vrijeme je za... KVIZ
1) Koji popularan okus donosi novost Leda, King Supreme?
a) panna cotte
b) vanilije
c) slane karamele
5) S kojom tvrtkom je Hrvatski paraolimpijski odbor potpisao vrijedan sponzorski ugovor koji će biti usmjeren na inkluziju i razvoj parasporta među djecom s poteškoćama u razvoju?
a) Procter & Gamble Hrvatska
b) METRO
c) Ledo
2) Koja je velika tvrtka u svibnju postala partner globalnoj cloud komunikacijskoj platformi Infobipu?
a) Nokia
b) Apple
c) Sony
3) Koja je tvrtka uvela B2B model, šireći svoje zdrave sokove na restorane, kafiće i hotele?
a) Croccantino
b) Juicefast
c) Marea
6) U kojoj hrvatskoj regiji je škrlet autohtona sorta vina?
a) u Međimurju
b) u Moslavini
c) u Baranji
4) Koji naziv nosi međunarodni sajam dentalne medicine održan 6.8. lipnja?
a) Dentex
b) Dental Expo
c) Expodental
7) Kako zovemo ekosustav dizajniran da oponaša strukturu i funkcije prirodne šume u kojoj raste voće, povrće i drugo korisno bilje?
a) šuma hrane
b) park šuma
c) šuma za životinje
8) U kojem se zagrebačkom kvartu nalazi tvornica Kraš?
a) na Jankomiru
b) na Prečkom
c) na Ravnicama
SAJMOVI i KONFERENCIJE
KEYNOTE SPEECH/ADDRESS (eng.) = GLAVNI GOVOR (hrv.)
Glavni govor sadrži glavnu poruku konferencije, a glavni govornik je često ugledni stručnjak koji na početku konferencije treba inspirirati i angažirati publiku, određujući ton cijelog događaja.
Izraz „keynote“ potječe iz glazbenog pojma za prvi ton ljestvice, simbolizirajući glavnu temu ili ideju, dok se sam izraz pojavljuje u 19. stoljeću kako bi opisao početne govore političkih okupljanja.
Panel rasprava uključuje skupinu pozvanih stručnjaka koji raspravljaju o zadanoj i aktualnoj temi pred publikom. Ovakve su rasprave postale popularne sredinom 20. stoljeća kao način predstavljanja više različitih gledišta o jednoj temi, te svaki događaj oplemene svojim dinamičnim i angažiranim formatom. Kako gledatelji mogu čuti različita gledišta i postavljati pitanja, ovim formatom se potiče kritičko razmišljanje i pruža cjelovito razumijevanje složenih pitanja.
Plenarno predavanje, plenarna sjednica ili plenum dio je sastanka ili konferencije kojem prisustvuju svi sudionici, a pojam se najčešće koristi na događajima koji u programu uključuju i vrijeme provedeno u radu u manjim grupama. Plenarna predavanja obično se održavaju na početku i kraju događaja, okupljajući sve sudionike kako bi se podijelile ključne poruke, važne najave i završne riječi - istovremeno postavljaju ton konferencije i osiguravaju da svi sudionici dobiju iste ključne informacije.
Sam naziv potječe iz latinskog „plenus“, što znači „pun“, označavajući sveobuhvatnost sjednice, a u doba antičkog Rima na plenarnim sjednicama su se
okupljali i svi rimski senatori kako bi raspravljali o važnim pitanjima.
MODERATOR (eng.) = MODERATOR (hrv.)
Moderatori imaju ključnu ulogu u vođenju panel rasprave, jer osiguravaju da svi sudionici imaju priliku govoriti. Neophodni su u svakoj raspravi, jer pomažu u održavanju fokusa razgovora, a zaduženi su i za upravljanje vremenom. Izraz potječe iz latinskog „moderari“, što znači „regulirati/voditi“, a moderatori su bili ključni u održavanju rasprava još od antičke Grčke i Rima, gdje su održavali red i pravednost.
AGENDA (eng.) = DNEVNI RED (hrv.)
Dnevni red opisuje raspored i teme događanja ili konferencije, te služi kao program za sudionike, pružajući jasnu strukturu predavanja, govornika i ostalih aktivnosti. Izraz „agenda“ potječe iz latinskog „agere“ što znači „činiti“, odnoseći se na popis planiranih aktivnosti i rasprava, a dnevni redovi još od doba antičkog Rima osiguravaju dobru organizaciju svakog sastanka.
BREAKOUT SESSION (eng.) = RADIONICA/RAD U MANJOJ SKUPINI (hrv.)
„Breakout session“ se odnosi na rad manje skupine u sklopu konferencije, a može se odvijati u obliku rasprave ili predavanja. Izraz „breakout“ znači „pobjeći/izaći“, a ovakve radionice omogućuju dublje angažiranje i interakciju sudionika, pružajući prilike za istraživanje specifičnih tema, suradnju na rješavanju određenog problema i stjecanje specijaliziranog znanja. Koncept je postao popularan u poslovnom svijetu 1970-ih kada su tvrtke tražile načine za pružanje personaliziranih i detaljnijih rasprava o specifičnim temama, a u suvremenoj poslovnoj komunikaciji su omogućene i tijekom virtualnih sastanaka u sklopu digitalnih alata (npr. „breakout rooms“ u alatu Zoom).
Pripremila prof. Gabrijela Čorković
www.brandsandtrends.hr
KLASIKA ILI ROCK?
Slatka je briga koju glazbu odabrati. Kada su u pitanju krediti, PBZ ima sluha za sve vaše potrebe.
Tisuće posjetitelja na regionalnom aftermarket
Više od 6000 profesionalaca vezanih uz autoindustriju okupilo se u subotu na Zagrebačkom velesajmu, gdje je održan Tokić i Bartog EXPO ‘Tools of the Future’ 2024. Nakon gala večere s vodećim svjetskim dobavljačima, najveći regionalni sajam automobilskog aftermarketa, održan za sve servise i mehani-
najvećem ermarket sajmu!
čare u Hrvatskoj i Sloveniji, završio je uz zaključak mnogih kako je rođen novi zagrebački ‘auto show za profesionalce’.
To jedinstveno događanje na više od 6500 m2 okupilo je više od 120 izlagača, među kojima je čak 90 vodećih brendova automobilskog aftermarketa. Gotovo svi
serviseri Hrvatske i Slovenije upoznali su najnoviji asortiman te poslušali najnovija iskustva izravno od dobavljača. Sajam je otvoren uz donacije obrazovnom sustavu Hrvatske i Slovenije, a posjetitelji su u nagradnoj igri dobili priliku i osvojiti nagrade vrijedne više od 20.000 eura.
Sajam je, uz svakodnevna pitanja mehaničara, ponudio i odgovore na izazove koji dolaze uz elektrifikaciju voznog parka i automatizaciju, kako vožnje tako i poslovanja, što se moglo vidjeti na štandu TEC-edukacijskog centra, a zatim i prostoru ACC-servisne mreže pod kapom Tokića.
EXPO ‘Tools Of The Future’ zaključen je zajedničkim partyjem s više tisuća prisutnih servisera i dobavljača, te zaposlenika Tokića i Bartoga.
TOKIĆ&BARTOG EXPO | TOOLS OF THE FUTURE
Od male poslovnice do regionalnog lidera
Razvoj nacionalnog voznog parka, pa i sigurnost prometa, uvelike ovise o angažmanu distributera, na kojima je odgovornost edukacije velikih kupaca, mehaničara, pa i vozača. Upravo je to važna uloga Tokić Grupe koja je s tom misijom započela svoj put prije 34 godine otvaranjem prve poslovnice u Zagrebu.
Tadašnji razvoj poslovanja, u vrijeme nastajanja države, za hrvatske je vozače donio prve mogućnosti izbora i alternative u ponudi asortimana. Putem odnosa s dobavljačima te prema uzoru na najbolje europske distributere, Tokić je hrvatskim garažama donio najkvalitetniji asortiman i otad radi na njegovu razvoju. Danas se on ogleda kroz ponudu više od 300.000 različitih
dijelova i 300 brendova, kao i 130 poslovnica na području Hrvatske i Slovenije, gdje Tokić Grupa od 2020. nastupa kao Bartog. Tvrtka je tijekom godina kontinuirano rasla i razvijala svoju mrežu. Prvi iskorak učinjen je 2005. razvojem posebnog franšiznog modela poslovanja, da bi Tokić 2008. postao članom i dioničarom ATR Internationala, vodeće svjetske trgovinske organizacije distributera autodijelova. Uz tu poslovnu odluku hrvatskom tržištu postale su dostupne najsuvremenije tehnologije i dijelovi, da bi 2014. bio otvoren TEC-edukacijski centar te pokrenuta mreža servisnih radionica Auto Check Center po najvišim standardima. Kontinuirani rast prihoda i volumena poslovanja popraćen je novim prostorima Uprave
Kontinuiranim ulaganjem u zaposlenike i tehnologiju Tokić je stigao do najgušće prodajne mreže i najjače logističke podrške. Upravo je sajam Tokić&Bartog EXPO ‚Tools of the future‘ 2024. kruna ulaganja te velike i tradicionalne obiteljske kompanije
te velikim logističkim centrom na više od 25.000 m2 u Zagrebu. Također, usavršavanjem zaposlenika te podizanjem iskustva kupnje autodijelova na najvišu europsku razinu Tokić je na međunarodnu scenu nastupio putem akvizicije slovenskog Bartoga. Komplementarna integracija slovenskom je tržištu donijela ekspertizu na području autodijelova, alata i gospodarskog programa, dok je Bartog kao slovenski ekspert za gumarsko poslovanje sa 30 godina iskustva, u Hrvatsku donio najširu ponudu guma za sve vrste vozila. Od skutera, preko automobila, do kamiona, kombajna i bagera. Rođena je grupacija koja igra ključnu ulogu u očuvanju sigurnosti prometa, pa samim time i poslovanja, s obzirom na to da
je Tokić Grupa partner gotovo svim velikim prijevozničkim kompanijama na kojima počiva gospodarstvo.
Razvoj mreže poslovnica tijekom godina. Broj nastavlja rasti i ove godine
BROJ POSLOVNICA
mrežom poslovnica i najjačom logistikom u distribuciji autodijelova. Svaki serviser u svega nekoliko sati može doći u posjed željenog artikla sa
stanja, što izravno utječe na kvalitetu i brzinu servisne usluge za svakog vozača. Danas tako u Tokiću, u odnosu na 2019. kada je održan posljednji
POSLOVNI PRIHODI
Expo, samo u prodaji radi više zaposlenika nego što ih je bilo ukupno. Tokić Grupa, sa zaposlenicima Bartoga u Sloveniji, ukupno zapošljava 1300 ljudi, a upravo je u vrijeme EXPO-a 2024. broj zaposlenih u Hrvatskoj prešao brojku 1000.
Dodana vrijednost koju Tokić osigurava svim svojim kupcima, uz brzinu isporuke provjerenog asortimana, svakako je tehnička podrška i edukacija. Pritom samo u pozivnom centru 30-ak zaposlenih odgovara na upite svih zainteresiranih, dok posebno poglavlje odrađuje edukacijski centar TEC gdje su tehnički voditelji u suradnji s obrazovnim sustavima, po EU-regulativi, u Hrvatskoj certificirali prvi seminar za održavanje električnih vozila koji se upisuje u radnu knjižicu. Uz to, godišnje se u Tokić Grupi održi
više stotina edukacija, a prijenos znanja ide do te mjere da prodavači po poslovnicama prolaze edukacije te se razvijaju kao prodajni savjetnici. To je ujedno i način koji im stvara priliku za napredak prema rukovodećim pozicijama. Svaki kupac to može prepoznati ulaskom u poslovnice Tokić Grupe, kupnjom preko internetskih trgovina ili korištenjem mobilne aplikacije programa vjernosti. Strateški organizirana, kako bi bila spremna na svaku promjenu i izazove tržišta, Tokić Grupa ima i vlastite odjele za tehnologiju i razvoj. U svom poslovanju koristi strojno učenje i umjetnu inteligenciju te najnaprednije svjetske alate za upravljanje zalihom. Sve kako bi svaki od 300 tisuća artikala bio na pravom mjestu, za pravog kupca, u pravoj količini i u pravo vrijeme. #
120 izlagača za najbolju servisnu uslugu
Dva najjača regionalna automobilska influencera, Komotar Minuta i Juraj Šebalj, na savršen su način pokazali sinergiju slovenskog i hrvatskog tržišta, kao i Bartoga i Tokića
Pod geslom ‚Tools of the Future‘ sajam je okupio više i partnerima Tokića i Bartoga bili na raspolaganju i sa ali i organizirane prezentacije, a program su pratili i je odgovore na sva pitanja, pa je samim time podignuta
izlagača uslugu Hrvatske i Slovenije
od 120 dobavljača koji su - osim najnovijeg asortimana - svim serviserima svim potrebnim informacijama. Tijekom sajma izlagači su držali individualne, hrvatski te slovenski mediji. Više od 6500 specijaliziranih posjetitelja dobilo i kvaliteta usluge servisa u regiji, kao i sigurnost na cestama
ATE & CONTINETAL
Kao dio Continental grupe, tvrtka ATE specijalist je za kočne sustave. Njemačka tvrtka snažno je oslonjena na tradiciju koja traje više od 100 godina. ATE s ponosom nudi kompletna rješenja za kočne sustave koji su prva ugradnja u vozilima vodećih svjetskih proizvođača. Osim diskova, pločica i kočnih tekućina, tu su i ESP-sustavi druge generacije, kao i patentirana rješenja poput 'lowdust' keramičkih pločica koje generiraju osjetno manje kočne prašine.
Kao ContiTech u automobilskom sektoru specijalizirali su se za visokokvalitetno pogonsko remenje (zupčasti remen, V-remen, rolice, pumpe rashladne tekućine itd.), a serviserima i krajnjim kupcima posao olakšava činjenica što su setovi sa svim potrebnim komponentama u jednom pakiranju, zajedno s detaljnim uputama za ugradnju.
Aftermarket elita pod jednim
Intuitivno koncipiran raspored dobavljača u najvećem paviljonu Zagrebačkog velesajma vodio je posjetitelje kroz grupirane programe dobavljača. Prateći štandove, ali i prikazani plan edukacija, posjetitelji su na sajmu EXPO Tools of the future, u najkraćem mogućem roku mogli pre- poznati sve trendove u pratećoj automobilskoj industriji.
VALEO
Iz male radionice na periferiji Pariza koja je otvorila svoja vrata davne 1923., Valeo se profilirao u jednog od lidera na području inovacija u mobilnosti. Lani su proslavili svoj 100. rođendan, a možda su najpoznatiji po metlicama brisača s kojima se svaki automobilist susreo barem jednom u životu. No, ponuda francuske tvrtke kudikamo je šira i kompleksnija. Kao jedan od pionira elektromobilnosti (e-osovine), ali i renomirani proizvođač brojnih komponenti kao što su radari, lidari, senzori, inverteri, telematski sustavi, head-up zasloni, ekrani multimedije, digitalni instrumenti itd. Još jedna od specijalnosti su sustavi osvjetljenja, kako za interijer vozila, tako i naprednih vanjskih svjetala s projektorima i dinamičnim funkcijama koja su u ovom trenutku najzastupljenija kod električnih vozila.
Uz fokus na dragocjeno vrijeme svakog posjetitelja, ser- visera i partnera, organizirane edukacije vodećih dobav- ljača koncipirane su kroz kratke „slotove“ na koje su se svi mogli osloniti za prijenos informacija. Na taj način, na najvećim štandovima prezentacija nije bila ekskluzivna, već se tijekom sajma ponovila četiri puta po 15 minuta, a
ZF & TRW
Kao istinski gigant i jedna od vodećih svjetskih tvrtki na području aftermarketa ZF se razvija sa snažnim fokusom na novu mobilnost, odnosno elektrifikaciju. Na izložbenom prostoru sajma Tokić & Bartog Expo moglo se vidjeti kako ZF gleda na budućnost, uz ulaganja u digitalizaciju i sustave asistencija (ADAS), kroz specijalizaciju za proizvodnju kamera, radara, lidara, različitih vrsta senzora, ali i upravljačkih jedinica koja se ugrađuju u autonomna vozila do razine 4. Uz jednako kvalitetnu i opsežnu ponudu aftermarket rješenja za vozila koja već desetljećima prometuju cestama, sestrinska tvrtka TRW zadužena je za proizvodnju kočnih sustava, kao i komponenti ovjesa, odnosno upravljačkih sklopova za osobna i komercijalna vozila.
jednim krovom
preostalo vrijeme bilo je rezervirano za individualni pri- stup. Takvim pristupom posjetitelji su mogli organizirati svoje vrijeme na sajmu i odabrati prioritete. Uz vodeće izlagače prateće automobilske industrije koji stvaraju automobile i mobilnost sajam je ponu- dio i dodatni sadržaj. Posjetitelji su se susreli i s 12
uzbudljivih štandova koji spajaju edukaciju, tehnolo- giju i mobilnost. Posebno je zanimljiv bio prostor s naprednim simulatorom vožnje vrijednim više od 30 tisuća eura. Na njemu su se ambiciozni vozači natjecali u reli vožnji, dok su svoj rezultat upisali i vozači Tokić Racing Teama. Prostor s VR-opremom otvorio je novu perspektivu za sve one koji nisu upoznali kako izgleda virtualna stvarnost. Svaki trenutak mogao je biti ispu- njen edukacijom, zabavom ili opuštanjem. Jer, pose- ban dio izložbenog prostora uključivao je okrjepu kroz hranu i piće za sve posjetitelje sajma.
CASTROL
Ovo je slavljenička godina za Castrol koji obilježava 125. godišnjicu postojanja. Od samih početaka uljarska tvrtka bila je blisko povezana sa svijetom motorsporta i utrkivanjem općenito, ali i avioindustrijom gdje se od ulja traži maksimum performansi kako od hladnog starta, tako i tijekom vrlo visokih radnih temperatura i naprezanja. Osnivač Charles Wakefield to je postigao dodavanjem određenog udjela ricinusa (eng. castor) od kuda je i došla inspiracija za naziv brenda. Danas je Castrol snažno ekološki osviještena tvrtka, uz nova pametna pakiranja koja sadrže manje plastike. Prepoznatljivi crveno-zeleni logotip je osvježen, a racionalizirani su, odnosno skraćeni i nazivi samih proizvoda. Sukladno tržišnim trendovima, novost u ponudi su visokokvalitetna ulja posebno namijenjena za hibridna vozila, kao i vozila sa sustavom start-stop u kojima motorna ulja prolaze kroz velike temperaturne oscilacije.
10
TOKIĆ&BARTOG EXPO | TOOLS OF THE FUTURE
FEBI
Kao pioniri na tržištu zamjenskih dijelova s više od 50 tisuća tehničkih komponenti za osobne automobile, laka gospodarska vozila i kamione, Febi se može pohvaliti činjenicom da s Tokićem surađuje već punih 15 godina. Podsjetimo, Febi je dio međunarodne Bilstein grupe te su kroz svoja predstavništva prisutni u više od 170 država svijeta. Osim odlične pokrivenosti tržišta putem Tokićeve prodajno-servisne mreže, u Febiju su posebno zadovoljni zajedničkim edukacijama zaposlenika i servisera kako bi se izvrsnost kadrova podigla na najviši mogući nivo. Na izložbenom prostoru sajma posjetitelji su mogli vidjeti i saznati ponešto novo o kočnim sustavima, razvodnim sustavima motora, električnim komponentama, hlađenju motora, klimatizaciji i drugim sustavima koje možemo naći u osobnim automobilima.
SCHEAFFLER
Bogatim znanjem i 40-godišnjim iskustvom na tržištu zamjenskih rezervnih dijelova može se pohvaliti i tvrtka Schaeffler. Na sajmu Tokić & Bartog Expo Schaeffler se predstavio proizvodima koji su najjači 'forte' ovog brenda. Brojni posjetitelji su mogli vidjeti i upoznati se s radom različitih dijelova prijenosa, kao što su primjerice mehaničke spojke, e-pogonske osovine, prijenosnici, pretvarači okretnog momenta ili CVT automatski mjenjači. Također, Schaeffler je predstavio dijelove motora kao što su razvodni mehanizmi, razvodni ventili, rashladni sustavi, kao i komponente ovjesa poput ležajeva kotača, pogonskih vratila ili nosača
MAHLE
Još jedan velikan na svjetskom tržištu autodijelova predstavio je svoje ključne proizvode koji se već dugi niz godina plasiraju na hrvatsko tržište putem Tokićeve prodajne mreže. Na sajmu su najviše pažnje privlačili klimatizacijski sustavi, različiti elektronički i mehatronički elementi, kao i klipni mehanizmi te ventilski sklopovi. Uz to, Mahle se također predstavio sa svojim e-proizvodima, a posjetitelji su imali prilike upoznati nove koncepte električnog pogona, kao i električne pomoćne uređaje, e-punjače, rješenja za termalni menadžment itd. Između ostalog, Mahle se pohvalio i s novom generacijom pogonskog sustava za električne bicikle.
CLARIOS
Vodeći dobavljač kada su u pitanju baterijska rješenja za osobna i komercijalna vozila, u sportu, ali i svakodnevnim ljudskim aktivnostima i hobijima. Clarios je predstavio svoju paletu akumulatora Varta za osobna i komercijalna vozila. Uz klasične akumulatore s tekućim elektrolitom, predstavljeni su akumulatori Clarios AGM (suhi tip) koji ne zahtijevaju održavanje. Također, predstavljena je i nova generacija litij-ionskih akumulatora visokih performansi, koje prije svega karakterizira vrlo niska masa, zbog čega su čest odabir u svijetu motorsporta. Clarios je također izgradio portfelj niskonaponskih baterija xEV za rad u savršenom tandemu s visokonaponskom baterijom, pomažući u osiguravanju optimalnih performansi vozila, stalne snage i sigurnosne funkcionalnosti za potpune hibride, plug-in hibride i baterijska električna vozila.
12 TOKIĆ&BARTOG EXPO | TOOLS OF THE FUTURE
BOSCH
Tvrtka Bosch nudi široki raspon OEM i aftermarket dijelova, rješenja za popravke te opremu za radionice kao što su dijagnostički softveri i hardveri. Na sajmu je predstavljena nova generacija punjača C-Line, što i ne čudi s obzirom na aktualne zahtjeve kroz koje akumulatori moraju pratiti sve veće zahtjeve modernih automobila za energijom. U ponudi je pet modela za različite zahtjeve, uključujući dva za litij-ionske baterije. Čak i početni C10 nudi automatsku kontrolu punjenja, zaštitu od iskrenja i pregrijavanja te je otporan na prašinu i vodu (IP65). Snažniji modeli dodatno štite od zamjene polariteta te imaju memorijsku i regenerativnu funkciju. Bosch je nedavno predstavio i novi, napredni filtar kabine Filter+ pro koji nadograđuje dosadašnju ponudu i značajno smanjuje sitnu prašinu, alergene, mikrobe i neugodne mirise. Puno zanimanja posjetitelja izazvala je i trenutna akcija dijagnostičkog uređaja Bosch KTS po posebnoj cijeni s uključenom trogodišnjom pretplatom za dijagnostički softver ESI(tronic) koji pruža brz i intuitivan pristup svim podacima održavanja i
CONTINENTAL
SOGEFI
U društvu vodećih globalnih dobavljača originalnih i zamjenskih dijelova Sogefi je specijalist za filtracijske sustave, koji su bili i glavna tema na njihovom izložbenom prostoru. Važno je istaknuti i druge segmente poslovanja koji se odnose na fleksibilne komponente ovjesa, kao i sustave hlađenja. U svim sektorima poslovanja Sogefi Grupa snažno je usmjerena na razvoj, uz optimiziranje performansi, kao i produženje životnog ciklusa svakog proizvoda te vođenje računa o zaštiti okoliša. Proizvođači automobila koji su odabrali Sogefi kao dobavljača mogu računati na najviše standarde proizvoda OEM kvalitete, dok podatak o 37 tvornica diljem svijeta značajno povećava integraciju, odnosno skraćuje i ubrzava logističke procese.
Njemačka tvrtka osnovana je prije više od 150 godina u Hannoveru te je u međuvremenu izrasla u globalnu tehnološku tvrtku s više od 200.000 zaposlenih. Continental danas razvija napredne tehnologije, proizvode i usluge za održivu i umreženu mobilnost ljudi i dobara. Bez sumnje, gume su danas proizvod koji kupci najviše povezuju sa slavnim imenom što i ne čudi jer je u svijetu transporta upravo guma stvara onaj vitalni kontakt između vozila i ceste. Tokić Expo bila je idealna prilika za prikaz široke palete proizvoda za automobile i gospodarska vozila, a brojni zainteresirani su iz prve ruke mogli doznati o tehnologijama, izradi ili performansama koje Continental čine jednim od vodećih svjetskih proizvođača. Kod osobnih automobila, osim podijele na ljetne i zimske modele, u ponudi je i segmentacija prema željenim performansama, od beskompromisnih sportskih modela preko onih fokusiranih na učinkovitost goriva i buke pa sve do naglašene dugotrajnosti.
Pogledajte dodatnih 90-ak štandova dobavljača prije dolaska 6500 profesionalnih gostiju koji su pokazali velik interes i okupirali izlagače od početka do samog kraja sajma
MARMITTE BORGWARNER
AC
Najšira ponuda asortimana u regiji formira širinu brendova za sve potrebe tržišta, kako bi kupac mogao birati kroz cjenovni razred, kvalitetu i brzinu isporuke uz osigurane opskrbne lance
Uz različite grupe asortimana posebnu pažnju su privlačili alati i servisna oprema. Serviseri su ju djelom mogli upoznati na velikom štandu Tokića ili direktno kod dobavljača uz podršku eksperata
HERTH+BUSS
INGERSOLL RAND KAMAR JBM
KARCHER KS TOOLS
˝ AC HYDRAULIC
˝ ACAUTO BORKOWSKI
ZAJKOWSKI ˝ AIC GERMANY
˝ AMZS - AVTO-MOTO
ZVEZA SLOVENIJE
ASSO MARMITTE
AUSTONE - PRINX
BEISSBARTH
BORG AUTOMOTIVE
˝ BORGWARNER AFTERMARKET
˝ BUDWEG
CASTROL
CELKAR
˝ CLARIOS - VARTA ˝ CONTINENTAL - ATE & CONTITECH
CONTINENTAL ADRIA
CORTECO
DATACOL
DAYCO
DENSO
DENSO THERMAL
DIGITALNI TAHOGRAF
sajma bio
˝ KARCHER
KNIPEX
KYB
LANDPORT
NOCO
NORDEXX
Limarija, oprema za kampere i prikolice, dijagnostika, top brendovi potrošnog asortimana i svjetski uljari, industrija i sve što je potrebno za održavanje kompletnog voznog parka
Izlagači su asortimanom jasno odgovorili na temu sajma „Tools of the Future“ baš kao što je očigledno da će za uspjeh u budućnosti presudna biti i ovakva izravna komunikacija za najbrži prijenos znanja
Sajam su posjetili i učenici koji će se tek razvijati u svijetu prateće autoindustrije, pa i trgovine, a svečanom otvorenju organizirano je prisustvovao i razred Trgovačke škole Zagreb
WRC YACCO
VREDESTEIN
WABCO
VERIGA
VICTOR REINZ
VIGOR
ZIMMERMAN
UVIJEK USPUT!
Kroz više od 130 poslovnica u Hrvatskoj i Sloveniji, Tokić Grupa osigurava podršku mobilnosti privatnog i poslovnog sektora. Kao regionalni lider u distribuciji kompletnog asortimana za održavanje čitavog voznog parka poslujemo uz najviše standarde već više od 30 godina. Uz primjenu najboljih tehnologija i umjetne inteligencije osiguravamo podršku svojim zaposlenicima, ali i svim našim partnerima u razvoju poslovanja.
TOKIĆ d.o.o.
Ulica 144. brigade Hrvatske vojske 1a, 10360 Sesvete
tel: +385 8000 5775
info@tokic.hr
WhatsApp: +385 91 123 5775 www.tokic.hr
BARTOG d.o.o.
Obrtniška ulica 18, 8210 Trebnje
tel: +386 7 34 62 400
info@bartog.si
fax: +386 7 30 45 701 www.bartog.si
Iako su dobavljači ti koji proizvode većinu automobila svojim dijelovima, prava senzacija nastaje tek kada se svi dijelovi sastave. Iz tog razloga na sajmu nije nedostajalo niti senzacionalnih automobila. Štoviše, EXPO je ugostio danas vjerojatno najekskluzivniji
Od AC Cobre preko Formule
velikoserijski auto, Rimac Neveru, o kojem ne treba previše govoriti. Okretni moment od 2340 Nm i ubrzanje od 8,56 sekundi na 400 metara otkrivaju sve što trebate znati. Ali, zanimljivo je bilo vidjeti i Alpine A110S, reinkarnaciju legende iz 1960-ih na teme-
Prave vozačke delicije ipak su stajale ispred velikog paviljona. Tamo su svoje strojeve, izložene pored Jordanove Formule 1, pokazali članovi Tokić Racing Teama
BMW serije 3, 6.2L V8, 520 KS; vozač Marko Brkljačić
Ford Fiesta Rally3, 1,5 turbo, AWD, 235 KS, vozač Jan Pokos
Formule 1 do Rimac Nevere
ljima iskustva i znanja Renault Spora, za koju Purflux nudi kompletnu liniju filtara. Poznati gost sajma bio je i Budwegov VW Transporter prve generacije, popularni Bulli, u karakterističnoj boji. Zapravo je to pokretni štand koji je zanimljivo uređen i iznutra. Slično
kao i puno noviji VW Transporter na štandu Clariosa.
Castrol je izložio atraktivni Renault Clio u svojim bojama s kojim nastupa na relijima potičući mlade vozače. A svi su primijetili poznatu siluetu AC Cobre koja je pozdravljala posjetitelje na ulazu u sajam.
Posebno zanimanje unutar sajma izazvao je Loris Majcan, trostruki prvak Hrvatske, koji je izazvao veliku pažnju i poštovanje odvažnom odlukom o nastupu na cestovnoj utrci Isle of Man TT sa svojom Yamahom YZF-R6
Peugeot Sport 206 RC, 2,0, 187 KS; vozač Dario Šamec
Chevrolet Cruze WTCC 2,0, 293 KS, vozač Željko Pavičić
Strategija u gala
Dan uoči sajma na ekskluzivnoj večeri u hotelu Hilton, u društvu predstavnika vodećih svjetskih dobavljača aftermarket industrije, tradicija je ponovno susrela tehnologiju. Ne samo zahvaljujući robotima koji su se kretali među visokim uzvanicima i upravom Tokić Grupe, već i programu večernje manifestacije
Bio je to pravi trenutak, uoči velikog dana za regionalnu postprodaju automobilskog sektora, u kojem se progovaralo o strategiji i razvoju tržišta, ali i temeljnim vrijednostima na kojima počivaju
Tokić i Bartog. Najavivši sutrašnji program, koji je kasnije nadmašio sva očekivanja, predsjednik uprave Tokić Grupe Ivan Šantorić ukazao je na glavne stupove razvoja kompanije u Hrvatskoj i Sloveniji. „Velika moć sinergije
atmosferi
koja je s Bartogom u Hrvatsku donijela gumarsku ekspertizu, a u Sloveniju veliko iskustvo prodaje autodijelova, stvorila je regionalnog lidera na kojeg se mogu osloniti i kupci i dobavljači“, istaknuo je Ivan te prezentirao daljnji smjer rasta kompanije i razvoja tržišta.
Vizija budućnosti aftermarketa
Tijekom zanimljive prezentacije, Warren Espinoza, izvršni direktor ATR Internationala, govorio je o globalnom razvoju trendova neovisnog aftermarketa (IAM). Uz vozila koja u prosjeku traju do 25 godina te vozni park koji neprestano stari, dobavljači, distributeri i radionice mogu računati na sigurno predstojeće razdoblje. Međutim, postoje velike regionalne razlike, pa starost vozila ovisno o zemlji, varira od niskih osam pa sve do visokih, približno 17 godina.
Warren je istaknuo i očigledan rast ‘connectivityja’ u vozilima, ADASsustava i elektrifikacije, uz sve veći izazov kibernetičke sigurnosti i dostupnosti podataka. Trenutačno postoje prepreke u pogledu pristupa podacima u stvarnom vremenu i prijenosa znanja krajnjim korisnicima. Nadalje, važno je
prepoznati značajan rast udjela flotnih vozila, što podrazumijeva potrebu za složenijom uslugom, što bi manje garaže teško mogle pružiti.
Zaključno, Warren je naglasio iznimnu važnost i vrijednost odnosa između dobavljača i distributera, kao što su Tokić i Bartog.
Alati budućnosti i temeljne vrijednosti
Vrhunac večeri ipak je bio izlazak Ilije Tokića pred auditorij najcjenjenijih gostiju. Slikovito opisavši kako izgleda stvaranje velike kompanije, precizno je apostrofirao da su temeljne vrijednosti ključ uspjeha svake kompanije. Indirektno zaključivši kako ćemo sutra, na sajmu, gledati alate budućnosti, ali da su upravo ljudi najvažniji alat budućnosti. Da bi večer protekla u istinskom gala okruženju, pobrinula se Jelena Glišić koja je moderirala međunarodno okupljanje, a za profinjene note i pravu atmosferu pobrinuo se Marko Tolja. U izuzetno pozitivnom i euforičnom okruženju druženje se ispostavilo kao najbolja priprema za EXPO
‘Tools of the Future’, koji se zaista pokazao kao najvažniji dan za aftermarket u regiji.
Josip Kelava, Kristian Pavković, Mario Jurišić, Josip Dodig, Dražen Jurković
„Pred servisima je
Nakon 25 godina na tržištu rezervnih dijelova automobila, na upravljačkim funkcijama na međunarodnoj razini, Warren Espinoza posljednje je tri godine na čelu ATR Internationala. Riječ je o međunarodnoj trgovačkoj kooperaciji za automobilske dijelove, zajednici najvećih svjetskih distributera, čiji je Tokić grupa član i dioničar od 2008.
Jedna od najznačajnijih prekretnica u Tokićevoj povijesti bio je upravo prelazak na poslovanje pod ATR International. Održavanje odnosa s vodećim dobavljačima i brendovima, na način koji osigurava ATR, kontinuirano pokazuje svoju vrijednost. Potvrđuje to i kontinuirani rast i razvoj Tokić Grupe, ali i ishod kriznih situacija u trenucima poput pucanja opskrbnih lanaca tijekom pandemije i rata.
Budući da je Warren bio gost tijekom sajma Tokić&Bartog EXPO „Tools of the Future“ u Zagrebu, stvorila se i sjajna prilika za intervju s ključnim pitanjima iz perspektive hrvatskih i slovenskih mehaničara.
Bilo nam je zadovoljstvo ugostiti vas u Zagrebu na sajmu Tokić&Bartog EXPO. Smatrate li da su ovakvi događaji neki od ključnih alata u prijenosu znanja i tehnologije do servisa i mehaničara? Odnosno, ako znamo da su distributeri ti koji prenose znanje, kakvi su trendovi i najbolje prakse u tom prijenosu, pripremi i podršci mehaničarima?
Početno tehničko znanje koje se odnosi na nove tehnologije nalazi se kod onoga tko razvija te tehnologije, a to je ili proizvođač dijelova ili proizvođač vozila. Od ključne je važnosti da se ove informacije prenesu mehaničarima i tehničarima neovisnih radionica, međutim, nije u najboljem interesu proizvođača vozila da ove informacije dijeli
izvan svoje službene mreže, stoga je na proizvođačima dijelova i distributerima da to omoguće. Upravo to čini događaj poput Tokić&Bartog EXPO-a koji dobavljačima olakšava i daje priliku prikazati svoje nove tehnologije i tržište te gdje i kako se može pristupiti obuci. Iako će mnogi proizvođači imati prostore za obuku za to, Tokić edukacijski centar je savršen primjer kako distributer može pružiti dodatnu podršku zajednici kupaca.
Koji su najveći izazovi mehaničarima koje donose nove tehnologije u automobilima? Električni motori nisu nešto novo ili složeno, ali radari, upravljanje podacima i tehnički gadgeti novi su u garažama. Postoji percepcija da znanje o održavanju i podršci novih tehnologija u vozilu pripada proizvođačima automobila. Izazov s kojim se suočava nezavisna servisna radionica jest kako ostati u tijeku s naprednom tehnologijom, imati pristup podacima koje generira vozilo, ispravnoj dijagnostičkoj opremi te pristup obuci i prijenosu općeg znanja. Ključno je da automobilski aftermarket (IAM) upravlja ovom netočnom percepcijom i svima demonstrira svoje ekspertize i kompetenciju.
Smatrate li da je pompa oko električnih automobila prošla vrhunac? Danas na cestama imamo tek oko 5 posto VIO EV i PHEV vozila, negdje više, negdje manje. U Hrvatskoj
čak ispod 0,5 posto. Taj udio sigurno neće drastično rasti još godinama.
Istina, postotak električnih vozila u voznom parku i dalje je relativno malen, ali ono što vidimo jest da postoji sve veći udio novih EV i PHEV registracija svake godine i to će se prirodno unijeti u vozni park s vremenom. Rast možda jest spor, ali promjene su sigurno pred nama.
Iako će neke zemlje prijeći na EV brže od drugih, mi razumijemo smjer i možemo učiti od tržišta koja su imala brži rast. Mislim da je ovdje poruka da nema mjesta panici, imamo vremena pripremiti se za predviđeno dominantno električno vozilo u budućnosti.
Kako vidite dugoročni razvoj autoindustrije i mobilnosti?
Hoće li novi hype favorizirati vodik, sintetička goriva, hibride... Ili možda povratak
ideologije ICE motora?
Postoje dokazi koji podupiru stajalište da je prelazak na električna vozila u velikoj mjeri potaknut zakonodavstvom i poticajima, međutim kako se smanjuju troškovi, razvija tehnologija baterija i postavlja infrastruktura potrebna za podršku električnim vozilima, zamah će rasti. Vjerujem da će električna vozila dugoročno biti dominantna, ali ne vjerujem da će to biti jedina tehnologija. Ono što znamo jest da buduća mobilnost mora biti održivija, a emisije CO2 eliminirane ili smanjene na zanemarive razine. Sva alternativna goriva koja ste spomenuli, uključujući ICE, po mom će mišljenju biti dio buduće mobilnosti s dominantnim položajem električnih vozila.
Kakva su vaša predviđanja o zakonodavnim pritiscima na ICE-vozila?
vrijeme pripreme“
Na snazi je zakonska regulativa prema kojoj se od 2035. više neće moći registrirati nova ICE vozila s emisijom CO2. To znači da motori s unutarnjim izgaranjem s nultom emisijom još uvijek mogu biti dopušteni. Osim toga, diskutabilno je hoće li infrastruktura potrebna za podršku većeg broja električnih vozila biti spremna, što znači da se ne bih kladio protiv moguće odgode ili popuštanja regulative u budućnosti. Ne radi se samo o emisijama CO2, postoji i puno širi društveni utjecaj koji treba uzeti u obzir.
Da ste vlasnik manjeg servisa, u što biste prvo uložili? Naravno, ovisno o veličini tržišta i trendovima, ali biste li investirali u opremu, u ljude, ušli u franšizu ili nešto četvrto?
To uvelike ovisi o jedinstvenim okolnostima u kojima radionica za popravak posluje i ja bih podržao ulaganje u sva tri, no moj najvažniji stav je da bi ulaganje u ljude uvijek trebalo biti prioritet. Rekavši to, vjerujem da bi uz izazove s kojima se radionica suočava danas i u budućnosti, pridruživanje prokušanom konceptu radionice sigurno doprinijelo održivosti radionice. Prepoznatljivost robne marke povećava vidljivost, ulijeva povjerenje kod vlasnika voznog parka ili vozača vozila i trebala bi omogućiti povećani promet kupaca u radionicu. Osim toga, renomirani koncept može pružiti prijeko potrebne savjete o tome u koju opremu i dijagnostiku uložiti.
Gdje ide održavanje vozila što se tiče dozvola, podataka, alata, softvera itd? Proizvođači sve više zatvaraju protokole motora, čineći dublju dijagnostiku nemogućom. Što mogu očekivati mehaničari? U budućnosti će održavanje vozila postati digitalnije, a pristup vozilu imat će sve više ograničenja.
Softverski dizajnirano vozilo budućnosti potencijalno će omogućiti bežične nadogradnje i intervencije.
Kibernetička sigurnost, koja je već sada vruća tema, postat će važnija jer bi mogla pridonijeti ograničavanju pristupa vozilu i njegovim generiranim podacima. Sve će to biti izazov za nezavisne mehaničare, koji će vjerojatno morati proći provjeru i registraciju, kako bi im se omogućio pristup potrebnim podacima o vozilu, informacijama o popravcima i održavanju (RMI) i instalacijskim kodovima potrebnim za podršku tim vozilima. FIGIEFA, kao međunarodna federacija i politički predstavnik nezavisnih distributera opreme za naknadno tržište prema EU i međunarodnim institucijama, aktivno je uključena u Europsku komisiju zagovarajući regulativu koja bi osigurala ravnopravan pristup za sve igrače nezavisnog automobilskog aftermarketa. To je samo jedan aspekt onoga što mehaničari mogu očekivati u budućnosti.
Kineski proizvođači vozila jačaju u Europi. Kako će to utjecati na razvoj europskog neovisnog tržišta rezervnih dijelova automobila?
Priuštiva mobilnost je ključna; stoga je konkurencija dobra, a udio jeftinijih kineskih vozila raste u Europi. Iako je niža cijena privlačna, potencijalni vlasnici vozila trebali bi biti svjesni da na mnogim tržištima i dalje nedostaje potpuno uspostavljena mreža i podrška za opskrbu tim vozilima. To će imati posljedice za vlasnika vozila kako ta vozila budu starila i potencijalno je prilika za IAM. Ovu priliku ipak treba ublažiti mogućnošću pristupa dijelovima i podacima za popravak. Ako se pogonska baterija ne može popraviti, tada će u slučaju kvara bateriju trebati potpuno zamijeniti, što je, kao što svi znamo, skupa intervencija. Budući kupci toga bi trebali biti svjesni kada kupuju električno vozilo.
IAM je važna komponenta za održavanje pristupačnosti mobilnosti.
Warren Espinoza, izvršni direktor, ATR International
Iz toga slijedi da će zakonodavstvo možda morati biti specifično u pogledu mogućnosti popravka kineskih komponenti vozila, pristupa potrebnim dijelovima/komponentama i RMI-podacima za ta vozila. To će biti neophodno kako bi se omogućio neograničeni IAM razvoj.
Možda nešto privatno. Što vam se osobno sviđa u trenutnoj automobilskoj industriji?
Utrke, autonomna vožnja, offroad... Što najviše volite kod automobila i mobilnosti?
Espinoza: Uživam gledati F1 i MotoGP kad god imam priliku. Dok sam živio u Južnoafričkoj Republici često sam uživao u terenskim 4x4 vožnjama, no otkako sam se preselio u Europu nisam imao priliku otići s ceste osim na brdskom biciklu. #
Party po mjeri Expa!
Poznat po najširem asortimanu i prodajnoj mreži, Tokić je znan i po najvećim zabavama nakon što se obavi dobar posao. A sajam je bio i više nego dobar posao za sve sudionike, pa ne čudi da je najveći party u državi upriličilo nekoliko tisuća kupaca, dobavljača i zaposlenika
Tijekom sajma za sve su posjetitelje bile organizirane dvije velike nagradne igre s ukupnim fondom iznad 20.000 eura. Svi koji su realizirali kupnju na sajmu te
svoj listić ubacili u kutiju, sve što su kupili mogli su dobiti besplatno, i to svaki pojedinačno do iznosa od 5000 eura. Također, svi koji su skupili pečate na štan-
dovima dobavljača, mogli su biti izvučeni te osvojiti električni romobil, skuter ili motocikl. Za izvlačenje sretnih dobitnika pobrinuli su se posebni gosti sajma. Najviše medijski eksponirani hrvatski automobilist Juraj Šebalj, za kojim se na sajmu stvarala kolona željna zajedničke fotografije, navukao je Tokićeve radne hlače, a u Bartogovim tregericama na sajmu i bini pridružio mu se Komotar Minuta. Cijenjeni bloger, koji je jednako popularan i u Sloveniji, također je podijelio desetke selfieja. Osim samog izvlačenja dobitnika nagradne igre, fantastični dvojac vlastitim je automobilskim pričama zabavio oko 4000 uzvanika na velikom partyju. Upravo su njih dvojica na najbolji način medijski spojili hrvatsku i
slovensku priču, Tokić i Bartog te sve vozače. Uz to, napravili su pravu podlogu za slovenski bend Polkaholike koji su u trenu ‘nabili ritam’ te podigli atmosferu. Slovenski aranžman i hrvatske melodije svakako su pozitivno iznenadili sve prisutne i veliku dvoranu Gastro Globusa pretvorili u plesni podij. U pravoj mjeri, baš kako treba! A potom je stigao on, popularni pjevač koji voli aute, a i motore te se zove Jole. Baš kao što je EXPO ‘Tools of the Future’ podignuo ljestvicu kada je o poslovnim aktivnostima riječ, sjajan party iz 2024. ostat će zapamćen kao nezaboravan tulum. Plesali su dobavljači iz cijeloga svijeta, kupci iz Hrvatske i Slovenije te zaposlenici Tokića i Bartoga. Do dugo u noć.
Juraj Šebalj i Komotar Minutanajpoznatiji hrvatski i slovenski automobilski influenceri, podijelili su tri vrijedna vaučera, a zatim i električni romobil, skuter i motocikl
