Izazovi manjka radne snage na domaćem tržištu

Manjak radne snage postaje sve veći izazov na tržištu rada u svim radno intenzivnih i uslužnim djelatnostima Jedno od rješenja koje poduzetnici primjenjuju je uvoz radne snage, a upravo je po tom pitanju, hrvatsko tržište rada doživjelo veliki zaokret u kojem se bilježi rast stranih radnika na domaćem tržištu. Podaci otkrivaju kako u nekim djelatnostima udio stranih radnika doseže i do 10% U ovom članku analizirati će se stanje zaposlenih u djelatnosti distributivne trgovine, udio žena u trgovini kao i opći statistički pregled stanja strane radne snage na domaćem tržištu rada. Nameće se uporaba novih tehnologija kao jedan od mogućih rješenja za manjak radne snage u trgovini.

Ključne riječi: Trgovina, manjak radne snage, uvoz radne snage, umjetna inteligencija

2. Zaposleni u trgovini

Trgovci su već dugi niz godina jedan od najvećih poslodavaca u Hrvatskoj. Konkretno drugi najveći poslodavac, odmah iza prerađivačke industrije. Tako djelatnost trgovine zapošljava 15,22% svih zaposlenih u Hrvatskoj što je 216.428 zaposlenika prema onome što pokazuju podaci Državnog Zavoda za statistiku za 2022. godinu. Tradicionalno, najveći poslodavac u trgovini je trgovina na malo, u kojoj radi 120.754 zaposlenika, odnosno 55,79% svih zaposlenih u trgovini. Prikaz broja zaposlenih u trgovini po njezinim djelatnostima prikazuje Grafikon 1.

Stručni članak UDK: 339.37, 331.102

Manjak radne snage postaje sve veći izazov na tržištu rada u svim radno intenzivnih i uslužnim djelatnostima. Jedno od rješenja koje poduzetnici primjenjuju je uvoz radne snage, a upravo je po tom pitanju, hrvatsko tržište rada doživjelo veliki zaokret u kojem se bilježi rast stranih radnika na domaćem tržištu. Podaci otkrivaju kako u nekim djelatnostima udio stranih radnika doseže i do 10%. U ovom članku analizirati će se stanje zaposlenih u djelatnosti distributivne trgovine, udio žena u trgovini kao i opći statistički pregled stanja strane radne snage na domaćem tržištu rada. Nameće se uporaba novih tehnologija kao jedan od mogućih rješenja za manjak radne snage u trgovini.

Ključne riječi: trgovina, manjak radne snage, uvoz radne snage, umjetna inteligencija

2. Zaposleni u trgovini

Trgovci su već dugi niz godina jedan od najvećih poslodavaca u Hrvatskoj. Konkretno drugi najveći poslodavac, odmah iza prerađivačke industrije. Tako djelatnost trgovine zapošljava 15,22% svih zaposlenih u Hrvatskoj što je 216.428 zaposlenika prema onome što pokazuju podaci Državnog Zavoda za statistiku za 2022. godinu. Tradicionalno, najveći poslodavac u tr-

Grafikon 1. Broj zaposlenih u trgovini prema djelatnostima u 2022. Godini

Trgovina na veliko i na malo motornim vozilima i motociklima; popravak motornih vozila i moticikala (G45)

Trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima (G46)

Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima (G 47)

Ukupna djelatnost trgovine

Izvor: Državni Zavod za statistiku; obrada: autorica članka

Izvor: Državni Zavod za statistiku; obrada: autorica članka Grafikon 1. Broj zaposlenih u trgovini prema djelatnostima u 2022. godini

Analizom broja zaposlenih u trgovini prema spolu razvidno je da žene predstavljaju 56% zaposlenih, a u trgovini na malo dosežu čak 73%. Statistiku žena zaposlenih u trgovini prikazuje Grafikon 2 govini je trgovina na malo, u kojoj radi 120.754 zaposlenika, odnosno 55,79% svih zaposlenih u trgovini. Prikaz broja zaposlenih u trgovini po njezinim djelatnostima prikazuje Grafikon 1.

Analizom broja zaposlenih u trgovini prema spolu razvidno je da žene predstavljaju 56% zaposlenih, a u trgovini na malo dosežu čak 73%. Statistiku žena zaposlenih u trgovini prikazuje Grafikon 2.

Grafikon 2. Broj žena zaposlenih u djelatnostima trgovine

Broj žena zaposlenih u djelatnostima trgovine

Trgovina na veliko i na malo motornim vozilima i motociklima; popravak motornih vozila i motocikala (G45)

Trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima (G46)

Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima (G 47)

Ukupna djelatnost trgovine

Izvor: Državni Zavod za statistiku; obrada: autorica članka

Izvor: Državni Zavod za statistiku; obrada: autorica članka

Grafikon 2. Broj žena zaposlenih u djelatnostima trgovine

Podaci Državnog Zavoda za statistiku za rujan 2023. godine ukazuju da je stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj iznosila 5,8%. I to je jedna od najnižih stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj posljednjih pet godina. Isto tako, u rujnu 2023. broj ukupno zaposlenih iznosio je 1.668.370, su 774 774 žene Udio žena u ukupnom broju zaposlenih iznosi 46,43%. Što se tiče radno faktora u smanjenju stanovništva, a to je ekonomsko iseljavanje velikog desetljeću, pogotovo na istoku zemlje.

Grafikon 3. Udio stanovnika u Hrvatskoj po dobnim skupinama

Podaci Državnog Zavoda za statistiku za rujan 2023. godine ukazuju da je stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj iznosila 5,8%. I to je jedna od najnižih stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj u posljednjih pet godina. Isto tako, u rujnu 2023. broj ukupno zaposlenih iznosio je 1.668.370, a od toga su 774.774 žene.

Udio žena u ukupnom broju zaposlenih iznosi 46,43%. Što se tiče radno aktivnog stanovništva, u Hrvatskoj je u dobi od 15 do 64 godine aktivno oko 66% stanovništva. Primjerice, prosjek radnog aktivnog stanovništva zemalja članica Europske unije iznosi 75%.

3. Manjak radne snage

Gotovo sve uslužne djelatnosti, uključujući radno intenzivne djelatnosti, suočene su s manjkom radne snage na domaćem tržištu rada.

Potvrda toga su i službeni podaci Ministarstva unutarnjih poslova, predstavljeni na konferenciji „Zapošljavanje stranih radnika putem agencija: potrebe, izazovi, rješenja“ o organizaciji Hrvatske gospodarske komore (op.a. održane 26. rujna 2023.) u kojem je uvoz radne snage Hrvatska zbilja gotovo nasušna potreba za neke djelatnosti.

3.1. Uvoz radne snage

3.1.1. Pravni temelj i procedura za uvoz strane radne snage Zakonom o strancima (NN 133/2020) propisani su uvjeti ulaska, kretanja i boravka, rad stranaca koji su državljani trećih zemalja u Republici Hrvatskoj. Aktualnim važećim Zakonom o strancima, ukinut je ranije prisutan kvotni sustav zapošljavanja stranaca. U svrhu zaštite domaćeg tržišta rada pri uvozu strane radne snage uveden je postupak testa tržišta rada kojega je potrebno provesti pri Hrvat-

Izvor: Popis stanovništva 2021., Državni Zavod za statistiku; grafička obrada: autorica članka

Izvor: Popis stanovništva 2021., Državni Zavod za sta�s�ku; grafička obrada:

Grafikon 3. Udio stanovnika u Hrvatskoj po dobnim skupinama skom zavodu za zapošljavanje prije podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad Ministarstvu unutarnjih poslova. Kad govorimo o državljanima trećih zemalja, valja istaknuti da su to stranci koji nisu državljani država članica Europskog gospodarskog prostora ili Švicarske Konfederacije.

3.2. Moguća rješenja za manjak radne snage

3.2.1. Uvoz radne snage

3.1.2. Demografski izazovi – sve izraženiji

Prema podacima unazad šest godina, domaće tržište rada doživjelo je broja stranih radnika odnosno njihovog rasta sa 7 800 na oko 130.000. Prema unutarnjih poslova dozvole za boravak i rad u 2022. godini izdane se najvećem Bosne i Hercegovine (29.648), potom Srbije (19.950), Nepala (15.850), Sjeverne Indije (10.590), Kosova (7.731), Filipina (7.624), Bangladeša (5.870), Turske a sve prikazuje Grafikon 4.

Važeći Zakon o strancima propisuje da se dozvole za boravak i rad na godinu dana te za sezonskog radnika do 6 mjeseci izdaju pod sljedećim uvjetima:

Grafikon 4. Izdane dozvole za boravak i rad u 2022. godini prema zemljama a) da na hrvatskom tržištu rada nije pronađen radnik te uz pozitivno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje; b) ako se radi o deficitarnim zanimanjima, poslodavac ne mora prije podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad prethodno tražiti test tržišta rada, ali je za izdavanje dozvola za boravak i rad potrebno dobiti pozitivno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. snage

Valja istaknuti, da su u tijeku izmjene i dopune Zakona o stranicama čije donošenje se očekuje sljedeće 2024. godine. Neslužbeno, novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona o strancima predviđa produljenje maksimalnog važenja dozvola za boravak i rad stranaca s jedne na tri godine te olakšavanje procedure kad strani radnici mijenjaju poslodavce.

Podaci iz Popisa stanovništva provedenog 2021. godine ukazuju na činjenicu da u Hrvatskoj živi oko 10% manje stanovništva nego prije popisa iz 2011. godine, da u prosječnom kućanstvu živi 2,7 člana, da je prosječan stanovnik star prosječno 44,3 godine, a da je oko 44% stanovništva starije od 50 godina. U Hrvatskoj je od ukupnog broja stanovnika oko 52% žena, a žene se najčešće zovu Marija, muškarci Ivan, a najčešće prezime u Hrvatskoj je Horvat. Prosječan muškarac star je 42,6 godine, a žena iz Hrvatske 46 godina. Iz Grafikona 3. razvidni su aktualni problemi manjka radne snage, potencijalno još izraženiji u budućnosti i zbog demografskih izazova odnosno činjenice da je Hrvatska sve starije i starije društvo. Kad smo kod demografskih izazova za spomenuti je i jedan od glavnih faktora u smanjenju stanovništva, a to je ekonomsko iseljavanje velikog broja ljudi u prošlom desetljeću, pogotovo na istoku zemlje.

3.2.

3.2.1.

Prema podacima unazad šest godina, domaće tržište rada doživjelo je velike promjene koje se tiču bro -

Izvor: Ministarstvo unutarnjih poslova; grafička obrada: autorica članka praksa i očekivanja ja stranih radnika odnosno njihovog rasta sa 7.800 na oko 130.000. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova dozvole za boravak i rad u 2022. godini izdane se najvećem broju državljanima: Bosne i Hercegovine (29.648), potom Srbije (19.950), Nepala (15.850), Sjeverne Makedonije (11.464), Indije (10.590), Kosova (7.731), Filipina (7.624), Bangladeša (5.870), Turske (3.699) i Albanije (3.124), a sve prikazuje Grafikon 4.

Tradicionalno najveći broj stranih radnika iz trećih zemalja dolazio je u Hrvatsku regionalnog bazena i to iz: Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije, Albanije su oni među najzastupljenijim stranim radnicama na domaćem tržištu. No, danas tržištu rada stranih radnika sve prisutniji radnici iz Nepala, Indije, Filipina, Bangladeša potvrda čega su i službeni podaci Ministarstva unutarnjih poslova gore navedeni. Ministarstva unutarnjih poslove koje se odnose na izdane dozvole za boravak i rad izdane u najvećem broju u djelatnostima: građevinarstva, turizma i ugostiteljstva, industrij i veza i trgovine. Tako je u 2022. godini u građevinarstvu izdano 48.933 dozvole, ugostiteljstvu 39.983, industriji 16.750, prometu i vezama 7.436 i trgovini 3.641 prikaz na Grafikonu 5. otkriva odnose među top 5 djelatnostima I iz prakse je trgovini sve zastupljeniji strani radnici i to najčešće u logističko-distributivnim i skladišnim Izazov ostaje i uključenost stranih radnika u društveno-socijalne sredine, kao i poznavanje jezika, što je u uslužnim djelatnostima jedan od prioriteta. Primjeri iz mikrorazine moguće.

Tradicionalno najveći broj stranih radnika iz trećih zemalja dolazio je u Hrvatsku iz takozvanog regionalnog bazena i to iz: Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije, Albanije i Kosova. I dalje su oni među najzastupljenijim stranim radnicama na domaćem tržištu.

Izvor: Ministarstvo unutarnjih poslova; grafička obrada: autorica članka Grafikon 4. Izdane dozvole za boravak i rad u 2022. godini prema zemljama – TOP 10

Izvor: Ministarstvo unutarnjih poslova; grafička obrada: autorica članka

Grafikon 5. Prikaz izdanih dozvola stranim radnicima - TOP 5 djelatnosti

No, danas su na domaćem tržištu rada stranih radnika sve prisutniji radnici iz Nepala, Indije, Filipina, Bangladeša i Turske, potvrda čega su i službeni podaci Ministarstva unutarnjih poslova gore navedeni.

Također, podaci Ministarstva unutarnjih poslove koje se odnose na izdane dozvole za boravak i rad, pokazuju da su izdane u najvećem broju u djelatnostima: građevinarstva, turizma i ugostiteljstva, industrije, prometa i veza i trgovine.

Tradicionalno najveći broj stranih radnika iz trećih zemalja dolazio je u Hrvatsku regionalnog bazena i to iz: Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije, Albanije su oni među najzastupljenijim stranim radnicama na domaćem tržištu. No, tržištu rada stranih radnika sve prisutniji radnici iz Nepala, Indije, Filipina, potvrda čega su njih poslova gore navedeni. Ministarstva unutarnjih dozvole za boravak izdane u najvećem broju u djelatnostima: građevinarstva, turizma i ugostiteljstva, i vez odini u građevinarstvu izdano 48.933 dozvole, ugostiteljstvu 750, prometu i vezama 7.436 i trgovini 3.641 prikaz na Grafikonu 5. djelatnostima I iz prakse trgovini i to najčešće u logističko-distributivnim Izazov ostaje i uključenost stranih radnika u društveno-socijalne sredine, kao i jezika, što je u uslužnim djelatnostima jedan od prioriteta. Primjeri iz mikrorazine moguće.

Izvor: Ministarstvo unutarnjih poslova; obrada: autorica članka

Grafikon 5. Prikaz izdanih dozvola stranim radnicima - TOP 5 djelatnosti

Grafikon 5. Prikaz izdanih dozvola stranim radnicima - TOP 5 djelatnosti

Izvor: Ministarstvo unutarnjih poslova; obrada: autorica članka

3.3. Upotreba novih tehnologija u kontekstu manjka radne snage

Tako je u 2022. godini u građevinarstvu izdano 48.933 dozvole, potom u turizmu i ugostiteljstvu 39.983, industriji 16.750, prometu i vezama 7.436 i trgovini 3.641 dozvola. Relativni prikaz na Grafikonu 5. otkriva odnose među top 5 djelatnostima. I iz prakse je razvidno da su u trgovini sve zastupljeniji strani radnici i to najčešće u logističko-distributivnim i skladišnim poslovima.

3.3. Upotreba novih tehnologija u kontekstu manjka radne snage

3.3.1. AI – umjetna inteligencija

3.3.1. AI – umjetna inteligencija

Prema procjenama Seeking Alpha, Just Style i Fortune Business Insightsa, ulaganja umjetnu inteligenciju (engl. Artificial Intelligence, AI) u 2022. godini iznosila su

Izazov ostaje i uključenost stranih radnika u društveno-socijalne sredine, kao i poznavanje domicilnog jezika, što je u uslužnim djelatnostima jedan od prioriteta. Primjeri iz mikrorazine pokazuju da je to moguće.

Prema procjenama Seeking Alpha, Just Style i Fortune Business Insightsa, ulaganja trgovaca u umjetnu inteligenciju (engl. Artificial Intelligence, AI) u 2022. godini iznosila su oko 5,5 milijardi dolara. Procjenjuje se kako će ulaganja u 2023. godini dosegnuti 7,1 milijardi dolara uz kontinuirani dugogodišnji rast. Primjena umjetne inteligencije u trgovini sveprisutna je u različitim segmentima, a u budućnosti ima potencijal promijeniti pristup radu i komunikaciji u korisničkoj podršci, na način da ih unaprijedi i ubrza. Upravo unaprijeđeno i brže rješavanje problema dono- si porast zadovoljstva i tako direktno utječe na poslovanje. Prednosti umjetne inteligencije ogledaju se i u automatizaciji dijela mahom jednostavnih procesa čime dolazi i do rasterećenja zaposlenika.

Izvor: Ministarstvo unutarnjih poslova; obrada: autorica članka

3.3. Upotreba novih tehnologija u kontekstu manjka radne snage 3.3.1. AI – umjetna inteligencija

Budućnost umjetne inteligencije u trgovini je u: a) proširenoj stvarnosti – koja omogućava kupcima „isprobati“ proizvode virtualno prije kupnje – virtualno isprobavanje odjeće, naočala ili čak namještaja u stvarnom prostoru doma; personalizacija u stvarnom vremenu; b) analizi podataka o kupcima u stvarnom vremenu dok kupuju, nudeći im odmah prilagođene ponude, popuste ili preporuke; c) integraciji s loT uređajima : pametni uređaji komuniciraju s drugim sustavima za kreiranje boljeg korisnič-

Prema procjenama Seeking Alpha, Just Style i Fortune Business Insightsa umjetnu inteligenciju (engl. Artificial Intelligence, AI) u 2022. godini iznos kog iskustva, na primjer, pametni hladnjak koji naručuje namirnice kada ih ponestane.

3.3.2. AI – umjetna inteligencija u trgovini

Amazon go prvu prodavaonicu s AI tehnologijom otvorio je 2018. godine. Po uzoru na njih, brojni vodeći trgovci diljem svijeta otvorili se barem po jednu prodavaonicu s umjetnom inteligencijom. U korak sa svjetskim trendovima ide i domaća trgovina, a tom u prilog ide i činjenica da je u Hrvatskoj otvorena prva pametna prodavaonica. Naime, Konzum plus d.o.o. sredinom rujna otvorio je u Zagrebu u Kurelćevoj ulici prvu SMART KONZUM prodavaonicu s AI tehnologijom, povezujući različite sustave da rade zajedno i omoguće kupcima potpuno novo iskustvo kupnje.

3.3.3. Dostava putem dronova –budućnost koja postaje stvarnost Amazon je predvodnik digitalnih trendova u trgovini. Nedavno je njihov centar za dizajn i inovacije po prvi put u povijesti otvorio svoja vrata novinarima. Naime, bila je to prigoda u kojoj je predstavljena činjenica da isporuka bespilotnim letjelicama dolazi u Italiju i Ujedinjeno Kraljevstvo. Dostava putem dronova bila je dosada rezervirana samo za Sjedinjene Američke Države.

Kako su naveli, dostava dronovima bit će realizirana tijekom 2024. godine. U tu svrhu Amazon je redizajnirao jednu od svojih kutija koja će biti prenosiva dronom, a može se napuniti do 2,30 kilograma. Amazonov novi model, nazvan MK30, ispitat će EASA (European Union Aviation Safety Agency), Europska agencija za sigurnost zračnog prometa, odnosno ENAC – nacionalna akreditacijska tijela civilnog zrakoplovstva, u pogledu tehničkih karakteristika i unutarnje organizacije.

4. Zaključak

Izazovi manjka radne snage u Hrvatskoj u budućnosti bi mogli biti još izraženiji. Procjene su da će Hrvatska za dvadeset godina, zbog demografskih činjenica, ostati bez četiristo tisuća radno sposobnih stanovnika. Već sad je uvoz radne snage iz trećih zemalja, primjerice, iz top deset zemalja u 2022. godini dostigao 115.550 radnika, a trend porasta strane radne snage u 2023. je očit pogotovo iz udaljenijih tržišta – Nepala, Indije, Filipina, Bangladeša i Turske.

Uz uvoz strane radne snage ostaje potreba za što boljim pozicioniranjem na tržištima s kojih radnici dolaze, ali i intenzivno i sustavno raditi na imigracijskoj i integracijskoj politici, o čemu postoje (neslužbene) naznake temelja u novom Zakonu o strancima, čije se usvajanje očekuje 2024. godine.

Činjenice o manjku radne snage, sve se više tiču i djelatnosti trgovine, tako da je 2022. godine trgovina bila u top pet djelatnosti po uvozu stranih radnika. Kod djelatnosti trgovine u frontalnom dijelu rada u prodavaonici, postoji izazov poznavanja domicilnog jezika, ali primjeri s mikrorazine pokazuju da je i to moguće. Tako da su, zasad, većina stranih radnika zaposlenih u trgovini u logističko-distributivnim i skladišnim kapacitetima.

Uvoz radne snage, upotreba novih tehnologija, pogotovo umjetne inteligencije postaje potreba i stvarnost i to kroz unaprijeđenije i brže rješavanje problema. Prednosti uporabe umjetne inteligencije ogledaju se i u automatizaciji dijela mahom jednostavnih procesa čime dolazi i do rasterećenja, ali i smanjivanja broja zaposlenika. Uporaba umjetne inteligencije već je sada prisutna u trgovini, i u svjetskoj, ali i u domaćoj, čemu svjedoči i sredinom rujna 2023. otvorena prva SMART KONZUM prodavaonica, koja svoje funkcioniranje većim dijelom bazira upravo na umjetnoj inteligenciji. Brzog rješenja za manjak radne snage nema, jer isti pogađa većinu zemalja Europske unije, no, činjenica je da su uvoz radne snage iz trećih zemalja kao i uporaba novih tehnologija moguća rješenja manjka radne snage.

Izvor:

Antoljak, V. (2023) Uvod u umjetnu inteligenciju, prezentacija u okviru konferencije „Održiva trgovina – Mijenjamo budućnost sada“, 10. listopada 2023., Zagreb

Broj i struktura zaposlenih u pravnim osobama prema NKD 2007., i spolu, obrada prema joppd obrascu – konačni podaci, Državni Zavod za statistiku, https://podaci.dzs. hr/hr/statistika-u-nizu/

Blašković A., (2023) Za 20 godina Hrvatska će ostati bez 400 tisuća radno sposobnih ljudi, 20. listopada 2023., Poslovni dnevnik, Za 20 godina Hrvatska će ostati bez 400 tisuća radno sposobnih ljudi! - Poslovni dnevnik

La Repubblica (2023) Da Seattle arrivano i droni di Amazon, sul serio: Entro il 2024 faranno le prime consegne in Italia, pristupano 18. listopada 2023.,

Katić Ž., (2023) Zakonski okvir zapošljavanja stranih radnika i novele u pripremi, prezentacija u okviru konferencije „Zapošljavanje stranih radnika putem agencija: potrebe, izazovi, rješenja“, pristupano: 26. rujna 2023., Zagreb

Državni Zavod za statistiku, Popis stanovništva 2021. (2022) Objavljeni konačni rezultati Popisa 2021.