Više radnih odnosa nepovoljno utječe na zdravlje Vitomir Begović

Više radnih odnosa nepovoljno utječe na zdravlje

piše: Vitomir Begović, konzultant/savjetnik

Nova studija Eurofounda tvrdi da oni koji rade u više radnih odnosa u prosjeku rade duže, što se negativno odražava na njihovo zdravlje i dobrobit. U 2018. godini 9,3 milijuna ljudi (4% svih zaposlenih) u Europskoj uniji radilo je u višestrukim radnim odnosima. Očekuje se da će se njihov broj postupno povećavati, posebno broj visoko obrazovanih žena koje se odluče za više od jednog posla. Novo istraživanje Eurofounda „Privilegije ili nužnost? – Radni život ljudi s više radnih mjesta“ utvrđuje da je to vrlo raznolika skupina ljudi. Proučavanje radnih uvjeta na glavnom poslu, pomaže nam da shvatimo zašto ljudi odabiru više radnih odnosa. Neki žele dodatni prihod iako im glavni posao omogućuje normalan život. Drugi ne zarađuju dovoljno za opstanak i prisiljeni su raditi više poslova. Neki žele optimizirati broj radnih sati. Drugi nastavljaju drugu karijeru. Neki planiraju otvoriti vlastiti posao i neko vrijeme rade na dva radna mjesta iz razloga socijalnog osiguranja. Postoje i oni kojima glavni posao nije dovoljan izazov i žele steći dodatna znanja i vještine. Za kraj, vrijedno je napomenuti da neki biraju druge poslove iz razloga sigurnosti zaposlenja. Većina osoba pripada zaposlenima u prvom i drugom odnosu (52%), a mnoge od njih pripadaju zaposlenima u primarnom odnosu, a samozaposlenim u drugom (29%). Rijet-

ki su samozaposleni koji obavljaju nekoliko poslova (12%). Postoje bitne razlike između ljudi koji obavljaju više poslova, ovisno o spolu i dobi. Gotovo polovica muškaraca (49%) ima iznadprosječnu kvalitetu glavne zaposlenosti u odnosu na 35% žena u ovoj skupini. Otprilike trećina muškaraca i žena ima lošu kvalitetu glavnog zaposlenja. Istraživanje pokazuje da oni koji rade više poslova u prosjeku rade duže; 48 sati ili više tjedno i više od 10 sati dnevno. Osim toga, njihovo je radno vrijeme netipično, jer često rade noću, subotom i nedjeljom. Sve to ima negativne posljedice za njihovo zdravlje i dobrobit, na primjer, povećani rizik od kardiovaskularnih bolesti, umora, problema sa spavanjem, anksioznosti, depresije, gastrointestinalnih problema. Potonje se odražava i na slabe mogućnosti usklađivanja radnog i privatnog života. Pojava novih zanimanja i novih načina rada, sve veći broj novih vrsta radnih mjesta i oblika rada (u područjima kao što su podugovaranje, digitalni rad, masovni rad putem interneta, rad na zahtjev, ekonomija dijeljenja i ekonomija platformi) te velik broj samozaposlenih osoba, kao i menatlno zdravlje predstavljaju izazov. Psihosocijalni rizici i stres na radnom mjestu spadaju među najveće i najvažnije izazove u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu. Otprilike polovina svih radnika u EU-u smatra da je stres povezan s radom zajednički izazov s kojim se suočavaju na radnom mjestu. Više od četvrtine svih radnika navodi da doživljava stres povezan s radom tijekom cijelog ili većeg dijela radnog vremena.

Najčešće navedeni uzroci stresa na radnom mjestu uključuju nesigurnost radnog mjesta, dugo ili neredovito radno vrijeme, prekomjerno radno opterećenje te uznemiravanje i nasilje na radnom mjestu. Na gotovo 80 posto radnih mjesta u državama članicama EU utvrđeno je prisustvo barem jednog čimbenika psihosocijalnih rizika unutar dotične organizacije. Međutim, na samo 76 posto radnih mjesta u državama članica EU prijavljeno je da se redovito provode procjene rizika. Od toga je samo na oko dvije trećine radnih mjesta prijavljeno da su u te procjene uključene i procjene psihosocijalnih rizika, djelomično zbog nedostatka informacija ili odgovarajućih alata za učinkovito rješavanje tih rizika. Eurofound potiče zemlje na usvajanje politika koje omogućavaju sigurnost radnog mjesta, otklanjaju siromaštvo na radnom mjestu i istodobno sprječavaju radne uvjete koji negativno utječu na fizičko i psihičko zdravlje radnika. Proglasom o europskom stupu socijalnih prava, Europski parlament, Vijeće i Komisija potvrdili su svoju snažnu predanost temeljnim pravima radnika te poboljšanju životnih i radnih uvjeta. Vijeće EU pozvalo je Europsku komisiju da donese novi strateški okvir EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu za razdoblje 2021. – 2027., obraćajući pritom posebnu pozornost na rješavanje izazova promjena u svijetu rada. Europsko vijeće pozvalo je države članice EU, kako bi se pristupilo rješavanju izazova promjena u svijetu rada, da donesu i stalno poboljšavaju nacionalne strategije i politike sigurnosti i zdravlja na radu, te osiguraju da nacionalni inspektorati rada raspolažu odgovarajućim resursima i da su inspektori osposobljeni i informirani o najnovijim metodama inspekcije i podizanja javne svijesti, posebno u pogledu novih tehnologija i novih oblika rada, kako bi se pomoglo malim i srednjim poduzećima te mikropoduzećima, uz istodobno smanjenje nepotrebnog administrativnog opterećenja, a njihovi radnici odgovarajuće zaštitili, te kako bi mjere sigurnosti i zdravlja na radu dovele do povećanja uspješnosti i produktivnosti.

„Ministarstvo nadležno za rad u suradnji s Nacionalnim vijećem za zaštitu na radu, predlaže Vladi donošenje Nacionalnog programa zaštite na radu, ...“. „Život, zdravlje i očuvanje radne sposobnosti vrednote su od posebnog društvenog interesa u Republici Hrvatskoj“, važne su i jasne odredbe Zakona o zaštiti na radu. U Hrvatskoj, nacionalnom politikom i djelovanjem, konačno treba osigurati sustavno i učinkovito proaktivno rješavanje izazova u pogledu primjerenih, sigurnih i zdravih uvjeta rada, prevencije psihosocijalnih rizika i mentalnog zdravlja te spriječavanja nesreća i bolesti povezanih s radom. ST