STEM - Volimo prihvaćati nove izazove S.S

Važnost tehničke kulture

Volimo prihvaćati nove izazove

Darinka Bistrović, rijetka žena u hrvatskom STEM-u, koja 30 godina gradi uspjeh na krilima svoje poslovne znatiželje i marljivog rada.

STEM područje mnogi niti ne znaju što obuhvaća, na što je fokusirano, te što mu je misija, no, prema neumoljivim statistikama već godinama okuplja više (i to nekoliko puta) muškaraca nego žena. Riječ je o vrlo kreativnom i inovativnom poslovnom okružju i djelovanju (STEM – kratica nastala od engl. riječi - SCIENCE (znanost), TECHNOLOGY (tehnologija), ENGINEERING (inženjerstvo), MATHEMATICS (prirodoslovlje), a područje je poduzetničkog angažmana i predanog rada ekonomistice i poduzetnice Darinke Bistrović, vlasnice tvrtke Didacta advance d.o.o. iz Čakovca. (http:// www.didacta.hr/).

Inovativnost i kreativnost

„Sretna sam što IT, ali i STEM objedinjuju toliko različitih prodručja gdje može doći sva vaša inovativnost i kreativnost do izražaja, a upravo smo to ukomponirali od najranijih poduzetničkih dana u našu tvrtku. Osobno se, ali i poslovno volim realizirati u mnogim područjima i sadržajima, iako se u našoj tvrtki gdje smo pružili priliku i mladima, najviše angažiram na projektima i njihovoj provedbi kao i tržišnim komunikacijama“, ističe marljiva poduzetnica Bistrović. S ponosom ističe da je njezina tvrtka, otvorena 1990 godine, bila među prvim informatičkim tvrtkama u tadašnjoj Jugoslaviji, a zatim i neovisnoj Hrvatskoj, u cijelosti u privatnom vlasništvu. „Svi izazovi i prilike u hrvatskom STEM području koje smo prošli kroz naš poduzetnički angažman do danas predstavljaju u pravom smislu cijeloživotno učenje i prilagodbu. Na tom putu bilo je zaista i uspjeha, poteškoća i raznih izazova, ali i jako puno sreće zbog svega što smo iskusili“, jasna je ova poduzetnica iz Čakovca koja je marljivo i vrijedno gradila i gradi brojne STEM i IT projekte svoje tvrtke na tržištu. A Didacta advance je tvrtka koja se bavi razvojem, proizvodnjom i distribucijom inovativnih rješenja za tehničku kulturu, edukativnu robotiku i STEM područja.

Najčešći klijenti – obrazovne institucije „Osim toga, kao zastupnik poznate njemačke tvrtke FischerTechnik, Didacta advance na bazi njihovog programa radi vlastite proizvode, a najdraže nam je uhvatiti se izazova gdje po mjeri i željama korisnika izradimo sklop ili proizvod za potrebe edukacije ili npr. nekog klijentovog projekta. Također, po potrebi organiziramo edukativne radionice kako za učitelje, tako i za učenike“ – opisuje Bistrović. A upravo su obrazovne institucije danas najčešći klijent tvrtke Didacta advance.

„Korisnici i naručitelji naših proizvoda i usluga su najviše pedagoške institucije od vrtića do fakulteta, razne udruge koje se bave STEM područjima, udruge pedagoga, tvrtke i kreativni pojedinci. Naši su kupci također tvrtke koje se bave proizvodnjom i koje naše proizvode implementiraju u svoj proizvod, ili ga koriste u edukativne svrhe, a poslije ga podijele učenicima“, pojašnjava međimurska poduzetnica.

Zatiranje tehničke kulture Naglašava veliku važnost STEM područja, te potrebu da se zaokrene višegodišnja hrvatska gospodarska paradigma okrenutosti na turizam i osobnu potrošnju. „Donoseći odluku da ćemo se baviti učilima za robotiku, vjerovali smo da će u budućem razvoju Hrvatske naglasak biti na proizvodnji. Mjenjale su se vlade, ministri obrazovanja, a kada je jedna politika zamijenjena drugom, obrazovanje nije imalo svoju sljedivost. Uvijek se kretalo iznova, a najgore što se dogodilo je stalno zatiranje tehničke kulture na koju sada otpada tek jedan školski sat tjedno. Tehnička kultura mogla nam je biti prvi pokazatelj talenata u osnovnoj školi

vezano za STEM. Tu smo, na neki način, kao društvo propustili priliku za veću profesionalnu orjentaciju, jer učenici sami moraju prepoznati svoje sklonosti u nečemu. Možda u tome leži razlog zbog čega Hrvatska danas nema veći interes za STEM područje kao u nekim drugim državama EU-a“, ističe Bistrović prisjećajući se da je upravo iz svog privatnog života našla poticaj za poslovni i to upravo u STEM-u. „Već sam bila 10 godina u poduzetništvu kada je naš sin u sedmom razredu osnovne škole, kroz odabir vanškolskih aktivnosti, odlučio odabrati – robotiku – ostali smo zatečeni kako taj program nije bio u našim školama nego samo kao vanškolska aktivnosti. U suradnji s njegovim nastavnikom, započela je naša i školska priča oko robotike. Bio je to super okidač za novi posao koji se donekle naslanjao na naš prijašnji posao, jer smo do tada bili u informatičkoj branši. Osim toga, poduzetnik u meni uvijek je spreman prepoznati priliku“, jasna je vlasnica tvrtke Didacta advance koja je kratko vrijeme od ulaska u STEM područje zbog svojih poslovnih rezultata dobila i zastupstvo njemačke tvrtke FischerTechnk. Uspjeh je bio neminovan, jer je Darinka Bistrović imala iznimnu poslovnu znatiželju i prije svega radnu disciplinu, a njezino srednje ime definitivno je „neodustajanje“. Sve se to pokazalo prijeko potrebnim da bi dulje od 30 godina uspješno vodili i očuvali svoje poduzetničke potencijale.

Ulagati u ljudske potencijale Ova još uvijek rijetka žena u hrvatskom STEM poručju vrlo zorno uočava da uspjeh oslikava u prvom redu naše zadovojstvo privatnim i poslovnim životom iz kojega trebamo crpiti motivaciju i inspiraciju, a onda će doći i brojke koje svaki poduzetnik očekuje i priželjkuje. Najvažnije je, poručuje Bistrović, ostati vjeran i posvećen svom cilju. „Još kao mala često sam puta bila zaokupljena različitim razmišljanjima kako je moguće ovo ili ono – moj um je stalno nešto propitivao, zaključivao, obrađivao. Najdraže mi je bilo u kreativnim aktivnostima, a sve ostalo bilo je dosadno ako nije posao kojega sam radila imao elemente za angažman moje kreativnosti“, pojašnjava naša sugovonica, te jednako tako kreativno i poručuje da hrvatsko obrazovanje treba omogučiti djeci više praktičnog rada, a donositelji odluka osigurati sredstva za opremanje kabineta, poglavito stalno ulagati u razvoj ljudskih potencijala jer, konačno, netko sve aktivnosti mora i odraditi.

„Potrebno nam je daljnje osposobljavanje učitelja i opremanje radionica s didaktičkim materijalom za poučavanje (učiti kako učiti) uz teorijske i praktične pristupe, motivirati učenike na način da aktivno sudjeluju u nastavi, jer sada nas uče timskom rješavanju problema dok su pojedinačne na primjer, komunikacijske vještine, zanemarene. Tako također razvijamo i danas prijeko potrebnu socijalnu inteligenciju, ali i interakciju. Svakako smatram da na lokalnoj i na državnoj razini treba povezati tvrtke sa sličnom ponudom u smislu suradnje. Žalosno je – ali istinito, kada se gleda lokalna razina, u traženju dobavljaća ide se tražiti izvan granica lijepe naše, a ne obrati se gospodarstveniku koji im je blizu i u neposretnom susjedstvu“, smatra ova poduzetnica koja zorno uočava kako hrvatskom STEM-u nedostaje žena, no ona je dokaz kako se i u tom području može učiniti sve kad se hoće.

Obrazovanje započinje u vrtićima

„Vrtić je pravo mjesto gdje treba sijati informacije. Ne bi smjeli ostati na razini ‘zvončića i lončića’. Također kada su u osnovnoškolskom obrazovanju iz redovnog programa izbacili neka područja npr. iz robotike i prebacili ih u vanškolske aktivnosti, sigurno je da su time demotivirali učenike da potraže željene aktivnosti izvan škole i to samo ako moraju. Tako smo si zapravo, kao društvo, onemogućili da se npr. više djevojčica odluči za STEM. Nismo ih poticali, nismo ih prepoznavali, jer im nismo dali priliku, a nismo ni popularizirali STEM i IT zanimanja i u žena“, komentira ova poslovna žena. Komentira i kako hrvatske škole uvode informatizaciju, digitalizaciju, robotiku..., no, ipak zaostajemo za nama susjednim državama. „Mislim da se zadnjih godina i kod nas ubrzano mijenjaju stvari. Vidimo kako raste START-UP zajednica posvećena obrazovanju, kako kreativni pojedinci mijenjaju društvo, pa vjerujemo da će i donosioci odluka u strategiji obrazovanja prepoznati taj potencijal i implementirati ga u obrazovne programe i kurikulume. U kratkom vremenu, ovisno o strategijama, mi možemo postići relativno puno, jer smo godinama na nekom početku i to bi sada moglo samo rasti“, zaključuje Darinka Bistrović. Pripremio Srećko Sertić