Moramo raditi na otpornosti hrvatskog turizma i fokusirati se na turistički promet kroz cijelu godinu

Zdravstveni turizam, aktivni turizam, eno-gastronomski turizam definitivno su neki od posebnih oblika turizma, koji imaju dodatni potencijal za razvoj. I upravo takve oblike turizma koji doprinose cjelogodišnjem i regionalno uravnoteženijem turizmu prepoznali smo i u svim našim strateškim dokumentima.

Kako ste zadovoljni dosadašnjim turističkim rezultatima u ovoj godini i što smatrate ključnim za ostvareni uspjeh?

Mislim da dosadašnjim rezultatima možemo svi biti zadovoljni, jer smo ostvarili jednu od najboljih pred - sezona hrvatskog turizma, sezonu na razini 2019. godine i optimistično ulazimo i u razdoblje posezone, za koju su najave izvrsne.

Da bi hrvatski turizam ostao konkurentan moramo raditi na njegovoj otpornosti i fokusirati se na turistički promet kroz cijelu godinu, a ne očekivati rekorde u već ionako preopterećenim mjesecima poput srpnja i kolovoza. Pretpandemijske 2019. godine u mnogim obalnim destinacijama u srpnju i kolovozu dosegnuli smo i prema - turizam šili svoje maksimume te se našli na rubu prekomjernog turizma. Postojeća infrastruktura u našim obalnim destinacijama teško trpi takve pritiske, a povećanje broja turista u tako kratkom razdoblju pogoduje i apartmanizaciji starih gradskih jezgri, gdje zbog brze zarade u „sezoni“ mlade obitelji i studenti ne mogu naći stanove. Upravo zato stalno naglašavamo da se moramo odmaknuti od sezonalnosti i fokusirati se na turističku godinu.

Ključnim receptom za uspjeh smatram kvalitetu koja iz godine u godinu raste kao i vrijednost za novac koju turisti dobivaju u Hrvatskoj. Mislim da se većina gostiju zadovoljna vraća kući.

Kako ocjenjujete kvalitetu ponude našeg turizma i koliko je značajna upravo kvaliteta usluge?

U Hrvatskoj je uistinu vidljiv rast kvalitete, od smještajne ponude do sadržaja. U posljednjih deset godina svjedočimo tranziciji našeg hotelskog i kamping smještaja prema premium segmentu ponude. Prepolovljen je broj hotela s dvije zvjezdice, sa 121 na 61, smanjen je broj hotela s 3 zvjezdice s 384 na 353. S druge strane udvostručen je broj hotela sa 4 i 5 zvjezdica. Kontinuirano raste i kvaliteta kampova, danas 47% svih kampova u Hrvatskoj ima 4 i 5 zvjezdica odnosno 165% više nego 2012. i u samom smo europskom vrhu.

Uz sve to, Hrvatska i dalje ima kvalitetnu ponudu u svim cjenovnim kategorijama, a kroz NPOO će se dodatno uložiti i u zelenu tranziciju turističke infrastrukture, koja je nužna.

Jednako tako, raste i kvaliteta enogastronomske ponude, pa tako danas u Hrvatskoj 11 restorana ima Michelinovu zvjezdicu, a 64 Michelinovu preporuku. Ove godine 360 hrvatskih vina dobilo je zlatne, srebrne, brončane medalje na Decan - terovim Svjetskim vinskim nagradama, najvećem i najutjecajnijem godišnjem ocjenjivanju vina, a maslinova ulja pobjeđuju na svjetskim natjecanjima.

S druge strane, možemo govoriti i o kvaliteti prometne infrastrukture, sigurnosti boravka u cjelini – od ulaganja u zdravstvenu sigurnost, do sigurnosti na moru i na nedo - stupnim terenima. Želimo li ostati uspješna turistička destinacija kvaliteta usluge mora nam svima biti od velike važnosti te u nju svi dionici trebaju kontinuirano ulagati.

Koji segmenti turizma su najpotentniji za dodatni razvoj i možemo li značajnije povezati turizam i sport?

Zdravstveni turizam, aktivni turizam, eno-gastronomski turizam definitivno su neki od posebnih oblika turizma, koji imaju dodatni potencijal za razvoj. I upravo takve oblike turizma koji doprinose cjelogodišnjem i regionalno uravnoteženijem turizmu prepoznali smo i u svim našim strateškim dokumentima – Strategiji razvoja održivog turizma, Nacionalnom planu razvoja održivog turizma te za njihov jači razvoj osigurali i financijska sredstva kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti te Višegodišnji financijski okvir.

Sportski i aktivni turizam su među najbrže rastućim posebnim oblicima turizma. U Strategiji razvoja održivog turizma do 2030. godine, istaknuli smo sportski i aktivni turizam kao važan potencijal za razvoj cjelogodišnjeg i teritorijalno uravnoteženijeg turizma. Hrvatska je do sada ugostila brojne međunarodne sportske događaje, ali i brojne sportske ekipe te dokazala da je izvrstan domaćin, a krajem travnja u Zadru u suradnji sa Svjetskom turističkom organizacijom (UNWTO) ugostili smo i

2. Svjetski kongres sportskog turizma te dodatno istražili vlastite potencijale, ali i pojačali vidljivost Hrvatske kao destinacije sporta i sportskog turizma.

Predstavljan je Zakon o turizmu, koji se donosi po prvi puta, zašto je on važan i što omogućuje?

Zakonom o turizmu će se omogućiti strateški razvoj turizma na temelju podataka. Uspostavit će se sustav praćenja i analize podataka, uspostaviti sektorski sustav poticaja, praćenja i analize ulaganja, definirati uloge dionika u razvoju turizma. Zakon ne propisuje jedinstven recept za upravljanje destinacijama, jer turizam u Hrvatskoj nije regionalno ravnomjerno uravnotežen i ono što treba Dubrovniku nije ekvivalentno onome što je potrebno Osijeku. To je jedan od osnovnih razloga zašto Zakonom zapravo uvodimo i određenu decentralizaciju. Svaka turistička destinacija u suglasju s lokalnim stanovništvom mora znati što od turizma želi, jer uvjeti za njegov kvalitetan razvoj postoje u svim dijelovima Hrvatske.

Posebno je važno napomenuti da će se na temelju planova upravljanja destinacijama donijeti odluke o projektima javne turističke infrastrukture od posebnog značaja koji će se financirati bespovratnim sredstvima iz Fonda za turizam.

Kako se razvija NPOO?

Projekti prijavljeni za NPOO u završnoj su fazi evaluacije, za koju su zaduženi vanjski vrednovatelji. Poduzetnicima i javnom sektoru na raspolaganju je gotovo 300 milijuna eura, a s obzirom da su za prijavu na NPOO svi projekti trebali biti u visokoj fazi pripremljenosti, uvjerena sam kako će svi koji budu odabrani za financiranje biti spremni za početak radova. S obzirom da je interes za oba poziva bio iznimno velik, čak i u odnosu na osigurana financijska sredstva koja su najizdašnija bespovratna sredstva ikad osigurana za turistički sektor u Hrvatskoj, proces dodjele još je uvijek u tijeku. Cijeli je proces iznimno zahtjevan i zapravo bez presedana u dosadašnjoj praksi, obzirom da se uglavnom radi o velikim, složenim, proceduralno zahtjevnim i financijski intenzivnim projektima.

Ono što je važno je da smo za projekte koji doprinose strateškim ciljevima predvidjeli financiranje za sve dionike u turizmu ili kroz NPOO ili kroz druge izvore – i to za javnu i privatnu turističku infrastrukturu, ugostitelje, nautiku, turističke agencije, OPG-ove pa i privatne iznajmljivače, te će svi oni imati priliku povećati kvalitetu i uložiti u digitalnu i zelenu tranziciju bez kojih nema konkurentnog i uspješnog turizma.

Svjedočimo tome da se turizam na Mediteranu ove godine bori s velikim klimatskim izazovima, uključujući i Hrvatsku. Utječu li klimatske promjene na kretanja u turizmu i na koji način bi im se Hrvatska trebala prilagoditi?

Klimatske promjene sigurno su jedan od najvećih izazova s kojima se danas susrećemo, a nažalost je izgledno kako će njihov utjecaj na cijeli naš život, a ne samo na turizam, još više rasti. To je još jedan razlog zašto se trebamo odmaknuti od turizma koji se bazira samo na suncu i moru i razvijati cjelogodišnji turizam kroz ulaganja u posebne oblike turizma (zdravstveni, aktivni, kongresni, eno-gastro itd.) i to u svim dijelovima Hrvatske. U Strategiji razvoja održivog turizma posebno smo naglasili borbu protiv klimatskih promjena. U doba kada smo suočeni s olujama koje čupaju drveće, posebno je relevantan projekt koji smo već ranije pokrenuli kako bismo smanjili ugljični otisak automobila turista. Pod oznakom održivosti, „Hrvatska, prirodno tvoja“, turističke zajednice diljem Hrvatske zadužene su za sadnju i održavanje drveća na svojim destinacijama, a u samo godinu dana provedbe zasađeno je više od dvije tisuće autohtonih stabala, a uključeno je bilo 109 turističkih zajednica. Za projekt smo ponovno osigurali proračunska sredstva i nastavljamo ga uz odličan odaziv diljem Hrvatske.

Priredila: Ivana Kolar

Intervju: Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice

Održivost

Najva Niji Cilj Hrvatskog Turizma

Hrvatska se u narednom razdoblju treba pozicionirati u niši između standarda i premiuma. I dalje ostaju aktualni ciljevi: razvoj cjelogodišnjeg turizma, razvoj i promocija turizma na području cijele Hrvatske te povećanje prihoda od turizma, koji će i u budućnosti biti jedan od najvažnijih sektora za hrvatsko gospodarstvo.

Glavni ljetni dio sezone je iza nas, kakvi su rezultati u odnosu na lani, a kakvi u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu?

U Hrvatskoj je tijekom prvih osam mjeseci ostvareno više od 16 milijuna dolazaka i preko 88 milijuna noćenja. S ovim rezultatom možemo i moramo biti zadovoljni, jer smo u odnosu na lani ostvarili poraste u dolascima od +8% te u noćenjima od +2%, dok navedeno u odnosu na 2019. predstavlja približno izjednačenje rezultata.

Pritom moramo istaknuti ovogodišnju predsezonu koja je bila povijesno najbolja, a pred nama je i posezona za koju su najave vrlo dobre pa u ostatku godine očekujemo kako ćemo ove pozitivne rezultate i pokazatelje dodatno učvrstiti.

Uz turistički promet važan pokazatelj uspješnosti sezone su i prihodi. Kako tu stojimo?

Prihodi su možda i najvažniji pokazatelj uspješnosti turizma, pa u tom smislu sve aktivnosti hrvatskog turističkog sektora moraju biti usmjerene prema rastu prihoda, a ne daljnjem neodrživom rastu broja turista i realiziranih noćenja u glavnim ljetnim mjesecima. Naš je cilj uz približno jednak broj turista ostvarivati što bolje financijske pokazatelje, a da smo na dobrom putu potvrđuju i prognoze Hrvatske narodne banke prema kojima će prihodi od turizma ove godine za 1,3 milijarde eura biti veći nego lani, kada je uprihođeno rekordnih 13 milijardi eura.

je i globalna inflacija, odnosno rast cijena proizvoda i usluga, a ne smijemo zanemariti ni klimatske promjene, odnosno ekstremne vrućine, oluje i poplave. Sve navedeno uvelike utječe na turistička kretanja i realizaciju turističkog prometa, a hrvatski turistički sektor može biti ponosan na sve pravodobne i brze odluke kojima smo svi zajedno, pokazalo se, stvorili uvjete za postizanje dobrih rezultata, odnosno kojima smo našoj zemlji omogućili da bude jedna od istaknutijih destinacija s najbržim oporavkom turizma.

tusu i ugledu naše zemlje značajno je pridonio i ulazak Hrvatske u schengenski prostor te uvođenje eura kao službene valute plaćanja. To je posebice važno ako znamo da se oko 90 posto ukupnog prometa u Hrvatskoj ostvaruje s europskih tržišta pa je naša zemlja u tom smislu sada još prometno dostupnija i nikad bliža destinacija za mnoge Europljane, a što se može vidjeti i po rezultatima u predsezoni kada su u središtu potražnje kraća vikend putovanja s nama najbližih tržišta kao što su Slovenija, Austrija, Njemačka, Italija i dr.

Vidimo da je Hrvatska, unatoč snažnom povratku konkurencije, ponovno postigla zapaženi rezultat. U čemu je tajna uspjeha?

Nema posebne tajne, ponuda u destinaciji mora biti kvalitetna, odnosno pružena usluga mora odgovarati cijeni. Naši gosti moraju biti zadovoljni boravkom u hrvatskim destinacijama, jer će se samo tada uvijek vraćati, a važno je i kakve će dojmove prenositi svojim prijateljima i poznanicima. Ne smijemo pritom zanemariti ni važnost provedbe kvalitetnih promotivnih aktivnosti i kampanja, odabira tržišta i ciljnih skupina kojima se moramo obraćati pomno odabranim porukama na koje možemo dobiti najbolje povratne reakcije. Hrvatska se pozicionirala kao jedna od top destinacija Mediterana, a sta -

Pred nama je razdoblje posezone. Očekujemo li nastavak pozitivnih trendova i što je u središtu promocije kada govorimo o putovanjima u ovom dijelu godine?

Razdoblje posezone je pred nama, imamo jako dobre najave pa u ovom dijelu godine očekujemo kako ćemo dodatno učvrstit već postignute rezultate. Da bi u tome i uspjeli upravo provodimo ciljane promotivne aktivnosti pa je u tijeku kampanja „Experience Croatia… your memories are on us!“, koja će se do kraja listopada provoditi na tržištima Njemačke, Austrije, Poljske, Češke, Francuske i Švedske, a u središtu promocije su proizvodi kao što su nautika, prirodne ljepote, eno-gastronomija, aktivni i kulturni turizam. Također, na društvenim mrežama je aktivna kampanja „The Great Croati -

U čemu je posebnost ovogodišnje sezone?

Ovo je prva godina od pojave pandemije u kojoj se potpuno vratila naša konkurencija te u kojoj više ne postoje restrikcije i ograničenja u putovanjima kao prijašnjih godina. Također, ovu godinu obilježava i dalje prisutni sukob u Ukrajini, tu turizam an Road Trip“, koja za cilj ima pozicioniranje Hrvatske kao održive i prometno lako dostupne destinacije, odnosno kao destinacije pune skrivenih dragulja, očuvane prirode i bogatstva različitosti uz lokalne prometnice. Aktivnosti u sklopu ove kampanje provode se na 14 europskih tržišta na kojima će biti istaknuti i prijedlozi putovanja, a sve kako bi naši auto gosti na najbolji način mogli upoznati krajolik, kulturne znamenitosti i prirodno bogatstvo naše zemlje.

Kad smo kod konkurencije, svi znamo da druge zemlje raspolažu značajno većim budžetima za promociju. Gdje se u tom odnosu nalazi Hrvatska?

Konkurentne destinacije raspolažu značajno većim budžetima za promociju, koji u pojedinim slučajevima višestruko premašuju naš godišnji budžet. Budžet HTZ-a u ovoj godini iznosi oko 35 milijuna eura što je oko 4 posto više nego lani, a kada sagledamo postignute rezultate možemo reći kako je uspjeh Hrvatske, u ovom kontekstu, još i značajniji.

Sjajni rezultati ne bi bili mogući bez inozemnih tržišta. Koja su to tržišta s najvećim udjelom u rezultatima i gdje se u tom kontekstu nalaze daleka tržišta?

Naše tradicionalno najjače i najvažnije tržište je Njemačka, koja u ukupnim rezultatima ostvaruje udio od preko 23%. Nakon Njemačke slijedi domaće tržište, a potom slijede tržišta Slovenije, Austrije, Poljske, Češke, Mađarske, Slovačke…

Na navedenim tržištima imamo stabilnu i vrlo konkurentnu poziciju, a što se tiče dalekih tržišta moramo istaknuti tržište SAD-a, jer je riječ o našem najvažnijem dalekom tržištu na kojem smo posebno dobre rezultate bilježili čak i tijekom kriznih COVID razdoblja što je veliki uspjeh. Pozitivni trendovi su uspješno zadržani i tijekom ove godine što pokazuju i podaci turističkog prometa prema kojima s tržišta SAD-a bilježimo rast prometa u dosadašnjem dijelu godine u odnosu na lani, ali i u odnosu na 2019. Također, u ovoj je godini započeo oporavak i jačanje prometa s ostalih dalekih tržišta poput Kine, J. Koreje ili Japana.

Borba na tržištu je vrlo intenzivna, a možemo i reći da se pritom ponekad ne biraju sredstva pa smo tako ove sezone mogli vidjeti brojne medijske naslove o visokim cijenama, problemima s gužvama, nedoličnim ponašanjem turista i sl. Kako na to odgovoriti?

Svaka vijest i priča iz naših medija prenosi se u drugim državama, a negativna vijest nažalost ima puno veći odjek od one pozitivne. Takav je bio i slučaj s objavama u Češkoj o visokim cijenama kuglice sladoleda u Hrvatskoj, a češki su mediji tu informaciju preuzeli upravo iz naših medija koji su se raspisali o jednoj ili eventualno nekoliko lokacija gdje su kuglice sladoleda 5 eura. Svi znamo da je cijena uglavnom niža bilo gdje u Hrvatskoj, ali kada u svijet ode pogrešan zaključak, onda je takvu štetu teško popraviti.

Nažalost postoji čitav niz objava u inozemnim medijima o našoj zemlji i turizmu, a koje dosta često ne odgovaraju istini. Mi se trudimo iz dana u dan te objave pratiti i demantirati, ali što reći kada vidite objavu gdje se putnike upozorava da Hrvatska ima velikih problema s najezdom komaraca, a članak prati velika slika Dubrovnika, iako se taj slučaj odnosio na skroz drugi dio naše zemlje.

Dio je to bespoštedne borbe za svakog gosta, već smo donekle navikli na to, ali sami nikada nećemo posegnuti za takvim oblikom privlačenja gostiju.

Ovu su godinu obilježile priče oko rasta cijene. Što kažu analize? Gdje je Hrvatska u odnosu na konkurenciju?

Rezultati koje naša zemlja bilježi posljednjih godina, čak i tijekom ovih kriznih razdoblja, govore sami za sebe, odnosno, oni potvrđuju da Hrvatska nudi dobru vrijednost za novac. Nemojmo se zavaravati pa misliti da su današnji putnici slabo informirani, da ih je lako prevariti i sl. Živimo u vremenu kada vrlo brzo dođete do bilo koje informacije iz domene putovanja ili pak savjeta i iskustva nekog drugog putnika koji je već boravio u određenoj destinaciji. Svi naši gosti dobro znaju zašto su odabrali Hrvatsku, a da je tome tako potvrđuju i podaci iz naše analize cijena turističkih usluga u nama konkurentnim zemljama. Zaključili smo, odnosno uvjerili se, da je Hrvatska cjenovno konkurentna, posebice u domeni privatnog smještaja koji je u slučaju naše zemlje i najbrojniji.

Poznato je da HTZ za praćenje turističkog prometa koristi sustav eVisitor, jedinstveno i inovativno rješenje po kojem je naša zemlja predvodnica u svijetu. Koliko uspješno pratimo ostale moderne trendove i tehnološka rješenja?

Naša prisutnost na digitalnim platformama i korištenje modernih tehnoloških rješenja jedan je od osnovnih preduvjeta u postizanju odličnih dosadašnjih rezultata. Digitalne inovacije i moderne tehnologije značajno su doprinijele boljem iskustvu turista, tako im olakšavamo informiranje, ali i snalaženje tijekom boravka u našoj zemlji. Moramo na brz i interaktivan način pružati sve važne informacije, a upravo smo zbog toga i nedavno lansirali novu mobilnu aplikaciju Explore Croatia koja je zamišljena kao dodatni alat i pomoć u istraživanju najboljih turističkih atrakcija, kulturno-povijesnih lokacija te netaknutih prirodnih ljepota. Osim aplikacije na našoj stranici Croatia.hr pokrenute su i virtualne šetnje koje korisnicima omogućavaju gledanje i interaktivno djelovanje u 360-stupanjskom okruženju, odnosno istraživanje destinacija, okolnih mjesta i lokaliteta na posebno zanimljiv način.

Kada govorimo o rezultatima turističkog prometa nezaobilazno je pitanje oko sive zone. Tko je zadužen za kontrolu stanja na terenu?

Drago mi je što ste otvorili ovo pitanje, jer se ono savršeno nadovezuje na pitanje o uspješnosti sezone i službenim rezultatima. Rezultati su i sada za sve nas pozitivni, a kakvi bi tek bili da ne postoji siva zona iznajmljivanja? Nažalost, postoje oni koji svojim ponašanjem u nepovoljni položaj dovode sve dionike koji uredno rade svoj posao i pritom podmiruju sve obaveze. Upravo zbog njih moramo težiti apsolutnoj provedbi zakona i poštivanju propisa. Bez iznimki. Uređen i stabilan sustav jedan je od osnovnih preduvjeta daljnjeg kvalitetnog upravljanja razvojem hrvatskog turizma, te u tome očekujemo snažnu podršku Državnog inspektorata u čijoj je nadležnosti i Turistička inspekcija.

Jedna je od aktualnih tema i problem radne snage. Jesmo li ove godine uspjeli angažirati dovoljan broj radnika u turizmu i kako pristupiti ovoj problematici u budućnosti?

Problem radne snage je globalni problem. Ne govorimo samo o nedostatku radnika u turizmu, na europskoj razini govorimo o čitavom nizu sektora u kojima fali radnika. I nas je zahvatio trend migracije radnika, u nekom smislu je to možda i neizbježno, no pritom moramo učiniti sve što možemo kako bi najprije zadržali domaćeg radnika, a potom privukli i kvalitetne inozemne radnike. Tko je boravio u inozemstvu u zadnje vrijeme mogao je vidjeti da u europskim destinacijama dominiraju inozemni radnici s naglaskom na radnike iz dalekih zemalja. Kod nas je situacija, složit ćete se, još uvijek na zadovoljavajućoj razini, zadržali smo kvalitetu, a naši gosti vrlo često ističu visok stupanj zadovoljstva ljubaznošću i profesionalnošću naših turističkih djelatnika.

Vjerujem kako će sektor, uz podršku Vlade RH, koja je i tijekom pandemije odigrala iznimno važnu ulogu u zadržavanju radnika i likvidnosti brojnih poduzeća, iznaći najbolja rješenja, kako za hrvatski turizam s jedne strane, tako i za radnike s druge strane, jer bez njih nema ni hrvatskog turizma.

Naša je zemlja danas prepoznata kao respektabilna turistička destinacija. No, koji su dugoročni i strateški ciljevi Hrvatske kao turističke destinacije?

Kao najvažniji cilj hrvatskog turizma moramo istaknuti njegovu održivost, te u tom smjeru idu novi strateški dokumenti hrvatskog turizma koji određuju njegov daljnji razvojni smjer, ali i smjer u njegovoj promociji, odnosno pozicioniranju na inozemnim tržištima. Tako je usvojena Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine, kao i novi Strateški marketinški i operativni plan hrvatskog turizma do 2027. godine, koji sadrži konkretne smjernice za pozicioniranje Hrvatske kao održive turističke destinacije visoke vrijednosti, odnosno kao destinacije koja nudi širok spektar kvalitetnih autentičnih turističkih doživljaja različitim segmentima turističke potražnje. Hrvatska se u narednom razdoblju treba pozicionirati u niši između standarda i premiuma. Također, neki ciljevi i dalje ostaju aktualni, a to su razvoj cjelogodišnjeg turizma, razvoj i promocija turizma na području cijele Hrvatske te povećanje prihoda od turizma, koji će i u budućnosti, siguran sam, biti jedan od najvažnijih sektora za hrvatsko gospodarstvo.