Turizmu kakav znamo pijesak curi

Hrvatski turizam je na prekretnici. Kroz godine ukorijenjena paradigma o štetnosti masovnog turizma se propitkuje, dok istovremeno strateška usmjerenost prema održivom razvoju zahtjeva pronalazak inovativnih alternativa pukom rentijerstvu. Kolektivni mindset je da želimo vidjeti evoluciju hrvatskog turizma. Suvremeni turist je taj koji postavlja nova pravila igre u kojima portfelj destinacije mora činiti puno više čimbenika od blagodati lijepe prirode.

Pridržavajući se principa održivosti i u okvirima infrastrukturnih kapaciteta kao država opredijelili smo se da u narednim godinama razvijamo destinacije koje nude cijeli spektar iskustava – od inovativnih smještaja i autohtone gastronomije, do kulturnih, zdravstvenih, avanturističkih i inih doživlja - ja. To opredjeljenje formalizirano je Strategijom razvoja održivog turizma, Nacionalnim planom održivog turizma i akcijskim planom za njegovu provedbu, dok će kulminacija biti stupanje na snagu Zakona o turizmu, prvog krovnog zakona o ovoj djelatnosti, koje se očekuje početkom 2024.

Putokazi za razvoj

Strategija razvoja održivog turizma trenutno je najvažniji strateški dokument hrvatskog turizma koja u fokus stavlja rješavanje izazova prekomjernog opterećenja pojedinih destinacija, repozicioniranje Hrvatske u cjelogodišnju destinaciju održivog i otpornog turizma, poboljšanje strukture i kvalitete smještajnih kapaciteta te kreiranje autentične ponude. Razvoj turizma prema ovom modelu nameće promjenu perspektive, naglasak se mora početi stavljati na financijske pokazatelje, umjesto na broj dolazaka i noćenja. Tvrtkama u turizmu u fokusu su zadovoljstvo gostiju, očuvanje klime i prirodnih resursa, ali i profitabilnost – jer ona omogućuje unaprjeđenje usluga i kontinuitet ulaganja u povećanje kvalitete. Ulaganja su vidljiva kada se prouče podaci o kategorizaciji smještaja. U segmentu hotelskog poslovanja povećava se kvaliteta postojećih hotela, međutim, novih je objekata sve manje. U segmentu kampova prisutna je tranzicija prema objektima više kategorije, tako da se već 50% ukupnog portfelja kampova nalazi u objektima više ili visoke kategorije (4 i 5 zvjezdica). Iako su objekti s 3 zvjezdice snažno dominantni u segmentu obiteljskog smještaja, sve se više iznajmljivača odlučuje na investicije u objekte s 4 i 5 zvjezdica.

Povećanje kvalitete u svim segmentima i djelatnostima je sljedeća velika misija turizma podržana i novim Zakonom o turizmu, u čijoj izradi je Sektor turizma HGK sudjelovao kao dio Radne skupine. Očekuje se da će Zakon, odnosno njegova sustavna i sveobuhvatna provedba, osigurati kvalitetu i zadovoljstvo života lokalnog stanovništva, očuvati resurse i prirodu, kao i ojačati konkurentnost hrvatskog turizma na globalnoj razini. Operativno će to značiti ulaganje u infrastrukturu i ljude, dakle investicije, edukacije, jačanje stručnog kadra, te digitalna i zelena tranziciju poslovanja i destinacija.

Prijedlog Zakona predstavljen je kao značajan doprinos razvoju održivih gradova i zajednica. Jedan od alata za upravljanje održivim razvojem koji Zakon uvodi je ekološki doprinos. Tvrtke ga podržavaju uz nadu da će jedinice lokane samouprave isti iskoristiti za promi - šljeno i odgovorno suzbijanje negativnih ekoloških utjecaja. Treba osvijestiti da je tranzicija u održivost zahtjevan proces koji dolazi s izazovima. Ako pogledamo segment čartera na primjer, tranzicija u čista plovila ili plovila s nultim emisijama zahtijevat će značajna ulaganja. Bitno je velikim ciljevima pristupati odgovorno, upravljati vlastitim i očekivanjima ključnih dionika, te strukturirati sustav poticaja u prijelaznim fazama.

Malim koracima do veće kvalitete

Ugostiteljstvo, jedan od najvažnijih segmenata turizma, imalo je izazovnu sezonu. Veliki pritisak bio je upravo na njima kada se govorilo o visokim cijenama. U fokus su stavljane cijene, a ne kvaliteta usluga i dobivena vrijednost za novac, iako je u vrlo konkurentnoj ugostiteljskoj djelatnosti konstanta upravo unaprjeđenje kvalitete.

Ove godine su tako osuvremenjene posebne uzance u ugostiteljstvu koje je HGK donijela 1995. godine. Njima se utvrđuju poslovni običaji i osnovne smjernice za obavljanje poslova povezanih s pružanjem ugostiteljskih usluga, odnosno onih usluga koje su uređene propisima o ugostiteljskoj djelatnosti te propisima iz područja turizma. Posljednjih godina javila se potreba za revidiranjem tih propisa, odnosno njihova prilagodba suvremenoj poslovnoj praksi kako bi što bolje pridonijele unaprjeđenju usluga i poslovanja, smanjile nesporazume i sporove te omogućile njihovo djelotvorno rješavanje.

Donošenjem novih uzanca uvedeno je nekoliko suštinskih izmjena kao što je usklađivanje teksta uzanci s tekstom važećeg Zakona o obveznim odnosima, uvođenje all inclusive usluge u predmet ugovora o hotelskim uslugama, ali i izmjene i dopune naprosto uslijed 28 godina tehnoloških napredaka. Na snagu je stupila i nova Odluka o dopu - štenoj visini kala, rastepa, kvara i loma u ugostiteljstvu, jer se uvidjelo da u prethodnoj Odluci nedostaju pojedine namirnice koje se koriste u pripremi jela i slastica. Revidirani su maksimalno dopušteni gubici za postojeće namirnice, a pored hrane, uvrštena su i pića, to jest propisana je njihova dopuštena visina gubitaka u skladištu, prilikom pripreme i usluživanja u prostoru ugostiteljskog objekta. Premda je proces revidiranja ovih standarda bio kompleksan, novim uzancama ugostiteljstvo je korak bliže izvrsnosti.

Znamo li još uvijek da je čovjek ključ uspjeha?

Nezaobilazna tema kada se govori o izvrsnosti u turizmu, problem je deficita radne snage. Rješenje, iako esencijalno za razvoj turizma kakvog želimo, nije jednoznačno. Ono zahtjeva smanjenje sezonskog karaktera turizma, preinake u obrazovnom sustavu i adekvatno povećanje plaća radnika. Uvoz radne snage naša je realnost prema kojoj trebamo biti otvoreni, no isto tako trebamo potaknuti osposobljavanje domaće radne snage. Nužno je poticati strukovno obrazovanje, praktičnu nastavu i stipendiranje turističkih i ugostiteljskih zanimanja, jer tako jedino možemo stvoriti nacionalni bazen kvalificirane radne snage.

Pozitivan pomak u rješavanju izazova nedostatka radne snage učinjen je obuhvaćanjem napojnica u poreznu reformu – za što se HGK čvrsto zalagala. Pitanje napojnica u ugostiteljstvu, turizmu i ostalim uslužnim djelatnostima intenzivno je problematizirano posljednjih godina, pa je porezno rasterećenje dočekano salvom hvala. Novost je da se uz neoporezivi dio, razlika više neće obračunavati kao prihod od plaće, nego po jedinstvenoj stopi od 20%.

Uvođenje ove prakse, u kojoj se neoporezivi dio napojnica povećava turizam na 3.360 eura, moglo bi imati presudan utjecaj na zadržavanje i privlačenje kvalificirane radne snage u ugostiteljstvu i cijelom turističkom sektoru, nudeći zaposlenicima mogućnost dodatnih prihoda. Činjenica je da bez vrhunskog radnika nema ni vrhunskog proizvoda ili usluge bilo koje vrste.

Turistički proizvodi visoke kvalitete

U svjetlu rastuće važnosti kvalitetnog, održivog i cjelogodišnjeg turizma, posve je jasno da je razvoj visokokvalitetnih turističkih proizvoda prioritet. Nedavno formirana Zajednica zdravstvenog turizma pretendira postati krovno nacionalno tijelo za dionike zdravstvenog turizma – jednog od turističkih proizvoda s velikim potencijalom kod nas. Cilj Zajednice je poticati snažniji razvoj djelatnosti, educirati interesne javnosti, okupljati ključne dionike, otvarati nova tržišta i kanale promocije. Budući da Hrvatska raspolaže neupitnim resursima, uključujući stručni kadar, atraktivnost prirodnih resursa obale i kontinenta, te prirodne ljekovite činitelje, oni postavljaju preduvjete za cjelogodišnje poslovanje. Sukladno glavnim izazovima ovog segmenta, Zajednica radi na usklađivanju terminologije unutar domene „zdravlja i wellness” turizma, uvođenju sustavnog praćenja broja zdravstvenih turista, unaprjeđenju zakonodavstva i propisa vezanih za zdravstveni turizam, te smanjenju PDV-a na zdravstvene i zdravstveno-turističke usluge. Spomenuti potencijal leži i u činjenici da je zdravstveni turizam jedna od najperspektivnijih alternativa sezonskom.

S druge strane, premium turizam može biti rješenje za prosperitet destinacija. On donosi ekonomski rast, stvara kvalitetna radna mjesta, čuva kulturnu baštinu, promovira održivost i podiže ugled destinacije. Predstavlja priliku za traj- ni napredak koji koristi svima - lokalnom stanovništvu, poslovanju i okolišu. Zajednica premium turizma, koja je u osnivanju, fokusirat će se na rebrendiranje pojedinih hrvatskih destinacija na svjetskom turističkom tržištu kao premium. Po uzoru na praksu velikih turističkih zemalja, okupit će sve subjekte koji nude turističke proizvode ili usluge s dodatnom vrijednošću – poput jedinstvenog doživljaja ili personaliziranog pristupa. Usmjerena će biti na jačanje prepoznatljivosti jedinstvenih i izvrsnih turističkih proizvoda koje Hrvatska nudi.

Izvrsnost se prepoznaje i nagrađuje

Na koncu, da ne zaboravimo spomenuti, turizam je jedan od ključnih gospodarskih sektora Hrvatske; generira značajan udio BDPa, stvara tisuće radnih mjesta i ima multiplikativni učinak na ostale gospodarske grane. Zbog toga letvica kvalitete mora biti visoko postavljena, a izvrsnost nagrađena. Hrvatska gospodarska komora zadnjih 25 godina prepoznaje i nagrađuje najbolje poduzetnike u turizmu nagradom Turistički cvijet – Kvaliteta za Hrvatsku.

Ove godine Turistički cvijet postaje integralni dio Godišnje hrvatske turističke nagrade koju dodjelju- ju zajedno Ministarstvo turizma i sporta, Hrvatska turistička zajednica i Hrvatska gospodarska komora. Ova nagrada krovno je priznanje za primjere dobre prakse u hrvatskom turizmu. Daje se prilika najboljima da se njihova izvrsnost i doprinos povećanju kvalitete turističkog sektora prepozna na najvišoj razini.

Nakon 25 godina došlo je vrijeme za rebranding i modernizaciju. Sukladno svjetskim trendovima i primjerima turističkih nagrada u razvijenim turističkim zemljama usuglašeno je da je vrijeme da i nagrade za izvrsnost u turizmu poprime suvremeniji oblik. Nove kategorije formirane su u suradnji s Fakultetom za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu. Prednost će imati kandidati koji mogu dokazati pozitivan utjecaj na lokalnu sredinu, a posebno će se valorizirati svi koji razvijaju održiv, odgovoran, uključiv, pristupačan, inovativan, cjelogodišnji, otporan, konkurentan i regionalno uravnotežen turizam. Kandidatura je bila otvorena za širok spektar dionika turizma, od poslovnih subjekata poput hotela i kampova, preko marina i čarterskih kompanija do lječilišta i specijalnih bolnica, vinskih cesta, manifestacija i udruga… Nagrade će se dodijeliti na Danima hrvatskog turizma, 9. i 10. studenoga ove godine u Rovinju. ST

7. Međunarodna konferencija o trendovima i budućnosti turizma

Eminentni govornici i vrhunski stručnjaci analizirat će turističke pokazatelje i raspravljati o novim izazovima i prilikama te cjelogodišnjem održivom i pametnom turizmu.

Konferencija nudi jedinstvenu kombinaciju 3 događaja u 1:

• Strateška konferencija TOURISM 365

• Smart Tourism Meet Up

• TOURISM 365 b2b Marketplace, u suradnji s New Deal Europe

Prijave na www.turizam365.com

Tuheljske Toplice 2.–4.10.2023.