Četrdeset godina terminske trgovine naftom

izv. prof. dr. sc. Ivana Štulec

Katedra za trgovinu i međunarodno poslovanje

Ekonomski fakultet – Zagreb

E-mail: istulec@efzg.hr prof. dr. sc. Tomislav Baković

Katedra za trgovinu i međunarodno poslovanje

Ekonomski fakultet – Zagreb

E-mail: tbakovic@efzg.hr

Ove godine WTI terminski ugovor na naftu obilježava četrdesetu godina postojanja. WTI je terminski ugovor na sirovu naftu kreiran 1983. godine usred nestabilnog trgovinskog okruženja i danas predstavlja referentno globalno mjerilo za terminsku cijenu nafte. Od samog pokretanja prije točno četrdeset godina sve do danas, WTI se etablirao kao jedan od najznačajnijih robnih terminskih ugovora. Promjene u cijeni WTI-ja prelijevaju se na preostala robna i financijska tržišta i imaju snažne učinke na nacionalne ekonomije diljem svijeta, što potvrđuje i praksa i brojne znanstvene studije. Relevantnost spomenutog terminskog ugovora danas i kroz povijest je neupitna, stoga iznenađuje spoznaja da WTI ugovor gotovo nije ugledao svjetlost dana. Polemika nije vođena, naravno, oko toga treba li tržište jedan takav terminski ugovor, već kako ga kreirati. Razvoj terminskog ugovora na sirovu naftu bio je neophodan kako bi se proširilo tržište, omogućila slobodna formacija tržišnih cijena i izvršila ispravna alokacija nafte između svih dobavljača i potrošača.

1983. godina označila je veliku prekretnicu na tržištu nafte. Te je go - dine tržište nafte bilo obilježeno ratom između Irana i Iraka, što je stvorilo globalne pritiske na stabilizaciju cijene nafte i rezultiralo prvim organiziranim smanjenjem cijene nafte od strane članica OPEC-a u svih 23 godina postojanja i djelovanja. Godina je pretežito obilježena padajućim trendom cijena nafte. Uz ovu olujnu pozadinu, vizionari u New York Mercantile Exchange (NYMEX), danas dijelu Chicago Mercantile Exchange (CME) Grupe, željeli su uspostaviti transparentno tržište sirove nafte na kojem bi sudionici globalnog tržišta mogli upravljati rizikom koji je definirao tržište. WTI ugovor označio je revoluciju na tržištu nafte, jer je omogućio potrošačima nafte da utječu na njenu cijenu, što je do tog trenutka bilo rezervirano isključivo za proizvođače.

WTI ugovor donio je transparentnost cijene na tržište nafte i ubrzo je postigao zavidni volumen trgovanja, osiguravajući tako prijeko potrebnu likvidnost. U prvom mjesecu trgovanja volumen trgovanja iznosio je svega 3.000 terminskih ugovora, no, već nakon prve godine trgovanja mjesečni volumen trgovanja iznosio je 100.000 terminskih ugovora. Sve je širi krug trgovaca uviđao koristi terminsk- og trgovanja naftom i mjesečni je volumen trgovanja WTI ugovorima već krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća premašio dva milijuna ugovora. Danas se samo u jednom danu trgovanja kupi i proda više od milijun WTI ugovora. Prije daljnjeg objašnjenja tržišta nafte i terminskih cijena, potrebno je pojasniti samu terminsku trgovinu i njen razvoj kroz povijest.

Terminska trgovina: od početaka do danas

Terminska trgovina obuhvaća transakcije kod kojih se izvršenje posla ili isporuka robe dogovara na neki točno određeni dan u budućnosti i na taj je način revolucionarizirano trgovanje robom. Terminski poslovi izvršavaju se po cijenama dogovorenima u trenutku sklapanja poslova, a predstavljaju očekivane cijene u budućnosti. Subjekti koji nisu zainteresirani za samu robu već za kretanje cijene robe u budućnosti, mogu izaći iz svoje pozicije i prije dospijeća terminskog ugovora, i na taj način omogućena je špekulacija na terminskom tržištu koja je prijeko potrebna za održavanje likvidnosti tržišta. Sklapanje robnih terminskih transakcija način je uprav - ljanja cjenovnim rizikom roba, jer se na taj način ujedno pronalazi kupac odnosno prodavatelj robe i zaključava cijena po kojoj će biti izvršena isporuka robe na određeni dan u budućnosti. Osim zaštite od cjenovnog rizika (hedginga), terminsko tržište omogućuje i svjesno preuzimanje cjenovnog rizika s namjerom da se na njemu zaradi (špekulacije).

Teško je definirati sam začetak terminske trgovine, jer su se obilježja terminske trgovine mijenjala kroz vrijeme. Burza Board of Trade of the City of Chicago, danas Chicago Board of Trade (CBOT), često se navodi kao prva robna burza u svijetu iako postoje i raniji zapisi o organiziranim, centraliziranim i institucionaliziranim oblicima trgovine na azijskom kontinentu. Suvremena povijest terminske trgovine započinje u 19. stoljeću u SAD-u i veže se uz trgovinu žitaricama. 1848. godine osnovana je burza CBOT koja je u to vrijeme služila prvenstveno kao fizičko mjesto susreta kupaca i prodavatelja. Prvi kupoprodajni ugovor s isporukom u budućnosti sklopljen je u ožujku 1851. godine i ugovorom je dogovorena isporuka 3.000 bušela kukuruza u lipnju iste godine. Tadašnji ugovori bili su ugovarani izravno između kupca i prodavatelja i kao takvi nestandardizirane su prirode. Prvi standardizirani kupoprodajni ugovor s isporukom robe u budućnosti, što se može smatrati pretečom današnjih terminskih ugovora (engl. futures), datira iz 1865. godine.

Gotovo stotinu godina terminskom trgovinom dominirali su poljoprivredni proizvodi. Rane godine vezane su uz kukuruz i pšenicu. 1936. godine započeta je terminska trgovina sojom. U 1940-ima započinje terminska trgovina mašću i pamukom, u 1950-ima stokom, a u 1960ima plemenitim metalima. Terminska trgovina energentima započinje tek krajem 1970-ih i to najprije loživim uljem 1978. godine, dok je nafta uvedena tek 1983. godine.

Trgovina je globalna, no tržišta nafte su regionalna

Generalna javnost percipira tržište nafte kao jedinstveno globalno tržište s jedinstvenom globalnom cijenom. No, sudionici samog tržišta razlikuju naftu i regionalna tržišta nafte, stoga trebaju različite cijene nafte.

Kada se raspravlja o cijeni sirove nafte, uobičajeno se misli na jednu od specifičnih vrsta sirove nafte koje se naširoko i aktivno kupuju i prodaju. Korištenje takve referentne sirove nafte olakšava kupcima i prodavačima određivanje cijena raznih sirovih nafti koje se proizvode diljem svijeta. Sirove nafte koje se koriste kao referentne nafte u svjetskoj trgovini imaju četiri uobičajene kvalitete:

(1) stabilnu i veliku proizvodnju;

(2) transparentno, slobodno tržište smješteno u geopolitički i financijski stabilnoj regiji za poticanje tržišnih interakcija;

(3) odgovarajuće skladištenje za poticanje razvoja tržišta i/ili

(4) točke isporuke na lokacijama pogodnim za trgovinu s drugim tržišnim središtima, omogućujući arbitražu tako da cijene odražavaju globalnu ponudu i potražnju.

Ekonomska i politička previranja kroz povijest otežala su ispunjavanje određenih zahtjeva, čemu smo i sami svjedočili u proteklim godinama. Trenutno smo svjedoci utjecaju geopolitike na cijenu nafte, dok smo u vrijeme lock-downa u pandemiji imali prilike po prvi puta u povijesti svjedočiti negativnoj terminskoj cijeni nafte uzrokovanoj nedostatkom skladišnih kapaciteta.

Tri najznačajnija mjerila na globalnim tržištima sirove nafte su Brent, West Texas Intermediate (WTI) i Dubai/Oman. Ostale vrste sirove nafte mogu se usporediti s ovim referentnim vrijednostima prema dogovorenoj diferencijali. Dogovorena razlika uzima u obzir niz čimbenika, uključujući karakteristike kvalitete kao što su gustoća ili sadržaj sumpora, troškovi transporta od proizvodnih područja do rafinerija, te regionalni i globalni uvjeti ponude i potražnje, uključujući korištenje rafinerija.

Brent, koja je najčešće korištena globalna referentna vrijednost za sirovu naftu, uključuje četiri odvojena toka lake, slatke sirove nafte koje se proizvode u Sjevernom moru: Brent i Forties (proizvedene u moru Ujedinjenog Kraljevstva), kao i Ekofisk i Oseberg (proizvedene u moru Norveške). Brent se koristi za određivanje cijene lake, slatke sirove nafte koja se proizvodi i trguje u Europi, Mediteranu i Africi, te u Australiji i nekim zemljama Azije.

West Texas Intermediate (WTI) je lagana, slatka sirova nafta proizvedena u Sjedinjenim Američkim Državama. Centralna točka isporuke jest Cushing, Oklahoma iako se nafta proizvodi diljem SAD-a i zatim cjevovodima doprema do trgovačkog i transportnog središta. WTI se koristi kao referentna vrijednost i za druge vrste sirove nafte proizvedene u SAD-u, kao što je Mars, srednje kisela sirova nafta proizvedena u Meksičkom zaljevu, i Bakken, svijetla slatka nafta pro - praksa i očekivanja izvedena u Sjevernoj Dakoti. WTI se također koristi kao referentna vrijednost za uvezenu sirovu naftu koja se proizvodi u Kanadi, Meksiku i Južnoj Americi. WTI jest prva nafta kojom se počelo trgovati na terminskom tržištu.

Dubai/Oman treća je glavna referentna vrijednost sirove nafte. Cijene sirove nafte iz Dubaija i Omana, koje su srednje kisele, često se izračunavaju u prosjeku kako bi se stvorila referentna vrijednost koja se obično koristi za određivanje cijene sirove nafte proizvedene na Bliskom istoku i izvezene na azijska tržišta.

Defi niranje cijena nafte

Cijena nafte se definira u promptnoj trgovini sirovom naftom. Burze za terminske ugovore koriste te fundamente ponude i potražnje kao osnovu za definiranje terminskih cijena, uzimajući u obzir sentiment tržišta i širu geopolitiku. Brent nafta se koristi kao globalno mjerilo za promptno tržište, što je najvidljivije u međunarodnoj trgovini. Pri tome treba svakako uzeti u obzir da je američki Kongres tek 2015. godine ukinuo četrdesetogodišnji embargo na izvoz američke WTI nafte.

Danas se u svijetu proizvodi minimalno 80 milijuna barela sirove nafte dnevno, od čega se 45 milijuna barela izvozi. Više od polovice izvezene količine prodaje se prema dugogodišnjim ugovorima s proizvođačima poput Saudijske Arabije, Kuvajta i Iraka, dok se ostatak prodaje na međunarodnom promptnom tržištu. U preostaloj količini nafte kojom se slobodno trguje na promptnom tržištu, Brent nafta dominira s udjelom većim od 60%, dok Dubai/Oman nafta obuhvaća nešto više od 20% a WTI nafta u pravilu ispod 10%.

Nedugo nakon razvoja WTI terminskog ugovora i Europa je ponudila terminsku trgovinu naftom. 1988.

godine kreiran je Brent terminski ugovor na sirovu naftu kojim se trgovalo na International Petroleum Exchange sa sjedištem u Londonu, danas podružnici američke Intercontinental Exchange (ICE). Iako i Brent i WTI nafta imaju razvijene standardizirane terminske ugovore kojima se trguje na svjetskim burzama, WTI terminske cijene pokazuju čvršću povezanost s promptnom cijenom nafte dok Brent podliježe većem utjecaju makroekonomskih i političkih čimbenika.

Drugim riječima, Brent se profilirao kao mjerilo za fizičku odnosno promptnu cijenu nafte dok se WTI koristi kao mjerilo na financijskim tržištima i terminske cijene. Iz tog razloga Brent privlači veći broj subjekata koji fizički trguju naftom, poput proizvođača i prekupaca i definira globalnu cijenu nafte. WTI nafta većinom privlači financijske sudionike poput banaka i hedge fondova koji ne potrebuju fizičku isporuku nafte. Za razliku od toga, trgovina Dubai i Oman naftom ograničena je na fizičku odnosno promptnu trgovinu i nestandardiziranu terminsku trgovinu s dospijećem do dva mjeseca u budućnosti. Cijene Dubai i Oman nafte određuju se u diferencijalu prema Brent nafti.

Razlika između promptnih cijena Brent i WTI nafte važno je obilježje tržišta nafte i zaokuplja interes investitora do te mjere da je njihov raspon ponuđen kao izdvojeni ugovor na terminskim tržištima: Brent/ WTI spread odnosno raspon. Brent nafta u pravilu se prodaje po višoj cijeni i u posljednjih desetak godina Brent/WTI raspon kretao se između 4 i 8 USD po barelu. Raspon je određen čimbenicima poput troškova transporta, regionalne neravnoteže između ponude i potražnje i infrastrukturnim ograničenjima.

Dominantni čimbenici koji utječu na raspon cijena posredstvom utjecaja na WTI naftu jesu razina zaliha u Cushingu i povezani lo- gistički čimbenici, pošto Cushing predstavlja distribucijsko i trgovačko središte za WTI naftu. S druge strane geopolitika ima snažan utjecaj na raspon posredstvom utjecaja na Brent naftu.

Tijekom perioda prekomjerne ponude raspon se sužava, dok se tijekom velike volatilnosti cijena raspon širi. Proširenje raspona omogućuje trgovcima ostvarivanje profita iskorištavanjem razlike u cijenama, što je trgovačka strategija poznata pod nazivom arbitraža. Trgovci se često upuštaju u arbitražne poduhvate transportom nafte iz SAD-a u Europu dozvoli li razlika u cijeni pokriće troškova transporta i logistike.

Nafta je jedna od rijetkih roba na terminskom tržištu koja ima dospijeće u svih dvanaest mjeseci u godini. Štoviše, terminski ugovori na naftu izlistavaju se s dospijećem do 10 godina unaprijed što znači da se već danas može špekulirati ili hedgirati na naftu koja će nam trebati tek za deset godina. Navedeno potkrjepljuje osnovnu premisu robnih terminskih tržišta, a to je da se omogući prijenos rizika s onih subjekata koji se žele od njega zaštititi na one subjekte koji ga svjesno preuzimaju u želji da zarade na cjenovnim promjenama.

Izvori:

Chicago Mercantile Exchange Group (2023) The 40-Year Story of a Crude Oil Benchmark, preuzeto 1. rujna 2023. s https://www.cmegroup. com/openmarkets/energy/2023/ the-40-year-story-of-a-crude-oilbenchmark.html

Lazibat, T., Baković, T. i Štulec, I. (2017) Terminska trgovina na robnim burzama, Zagreb: Ekonomski fakultet - Zagreb

U.S. Energy Information Administration (2014) Today in Energy: Benchmarks play an important role in pricing crude oil, preuzeto 31. kolovoza 2023. s https://www. eia.gov/todayinenergy/detail. php?id=18571 ST

Odmah Ili

UZ ODGODU?

Uživaj odmah, odgodi plaćanje, a trošak podijeli na rate bez kamata i naknada.

Visa Inspire

Tvoja inspiracija za dobru kupnju.

Odgovorno poslovanje