Izazovi tekstilne industrije Potraga za novim rješenjima

Tekstilna industrija u Njemačkoj je u stanju preokreta zbog digitalizacije i globalizacije, svi pričaju o inovacijama i Industriji 4.0. Ali, što to točno znači i kako se to može primijeniti i u tekstilnoj industriji?

Tekstilna industrija doživljava ozbiljne promjene

Proces prilagođavanja zapoečo je već prije više godina, kad su se predstavnici najvažnijih poduzeća odjevne industrije sreli (5. travnja 2016.) u Frankfurtu u zgradi VDMA na informativnom danu Općeg udruženja njemačke tekstilne i modne industrije. Tema skupa bila je „Industrija 4.0 u tekstilnoj industriji i modnoj proizvodnji“. Bilo je jasno da se industrija suočava s novim izazovima, a proizvođači tekstila i mode postali su svjesni da se spremaju ozbiljne promjene.

Dok su posljednja dva desetljeća bila uglavnom obilježena outsourcingom i jeftinom proizvodnjom u azijskoj regiji, odjevna industrija se nalazi u vremenu oporavka i povratka vlastitoj proizvodnji. Održivost tekstilne industrije traži da se proizvodnja ponovno preseli u Njemačku. Razlozi za to su najrazličitije prirode. S jedne strane su „meki“ altruistički motivi, primjerice, da se okoliš više ne smije toliko opterećivati zbog kraćih ruta isporuke, te da se emisija CO2 može značajno smanjiti. Tekstilna industrija stavlja održivost sve više na dnevni red. S druge strane, postoje „tvrdi“, potpuno ekonomski razlozi. Očito je da se troškovi isporuka s Dalekog istoka ne mogu dugoročno dodatno smanjivati, budući da će troškovi transporta ostati konstantni ili čak rasti. Također, radna je snaga već dosegla minimum. Trend u ovom području obećava da će se ponovno povećati u narednom razdoblju zbog potražnje za boljim radnim uvjetima za radnike u proizvodnji u zemljama s tako niskim plaćama.

Kako smanjiti troškove? U prvi plan dolaze pitanja kako nastaviti proizvoditi jeftino ili čak dodatno smanjiti faktor troškova? Globalizacija traži od tekstilne industrije da održivost stavi na dnevni red.

Od masovne proizvodnje do jednokratne proizvodnje

U potrazi za rješenjem, tekstilna industrija nedavno je došla do aktualne krilatice Industrija 4.0. Već poznato i zaživjelo u drugim sektorima, novo industrijsko doba obećava značajne uštede kroz umrežavanje različitih radnih i poslovnih procesa prema najisplativijoj proizvodnji prema veličini serije. I upravo tu leži ogroman potencijal za tekstilnu industriju.

Težnja prema individualnoj proizvodnji prepoznatljiva je i u povijesnom razvoju prošlog stoljeća. U 19. i početkom 20. stoljeća za tekstilnu i modnu proizvodnju još uvijek je bila presudna individualna proizvodnja, ali ju je tijekom 20. stoljeća postupno zamijenila masovna proizvodnja. Ušteda troškova kroz sve jeftinije metode masovne proizvodnje zamijenila je individualnost mode. No, upravo se tu vidi obrat u potrošačkoj perspektivi.

Na ovaj način tekstilna industrija ponovno Njemačku čini unosnom proizvodnom lokacijom kada se potražnja za serijom veličine stalno povećava, a serijska proizvodnja u inozemstvu postaje manje atraktivna u usporedbi s opcijama automatizacije u Njemačkoj.

Kao što se već može vidjeti u mnogim drugim sektorima, na primjer kroz mnoge modele dijeljenja automobila ili gotovo beskonačne mogućnosti konfiguracije pri kupnji novog automobila u automobilskoj industriji, potrošači žele fleksibilna rješenja i individualnu uslugu u skladu s njihovim ponašanjem.

Masovna proizvodnja postaje sve nepopularnija

No, to je bila glavna opruga za dizajn proizvodnje u tekstilnoj industriji posljednjih desetljeća. Stoga se postavlja pitanje kako tekstilna industrija može zadovoljiti te nove zahtjeve potrošača?

To zahtijeva novi odnos prema novim proizvodnim procesima ili poslovnim područjima. Neki modni proizvođači već su pioniri u ovom području i uspjeh koji ostvaruju kroz ove inovacije ili nova poslovna područja dokazuje da su njihove inovacijske strategije ispravne.

Mogućnosti za tekstilnu i modnu industriju

Već su to prepoznali veliki sportski brendovi poput Adidasa ili Nikea koji su već nekoliko godina pioniri na polju inovacija u modnoj produkciji. Individualno kombinirani modeli cipela već nekoliko godina generiraju najveću moguću individualnost kupaca i njihovo kreativno samoostvarenje. Rezultat toga je da je i kupac dugoročno vezan za ovu tvrtku, jer ovdje ne dobiva robu masovne proizvodnje, već vlastiti, individualno konfiguriran i „osobni“ proizvod.

Trend individualizacije ponovno Njemačku čini znatno atraktivnijim proizvodnim mjestom za tekstilnu industriju. Uspjeh koji brendovi ostvaruju s ovim konfiguratorima dokazuje da su veliki sportski brendovi u pravu i mnogi drugi proizvođači već slijede njihov primjer u ovom području.

U tom kontekstu, Jan Hill, viši direktor za tehnološke inovacije u Adidasu, ukratko je opisao novorazvijeni Speedfactory. Riječ je o potpunoj automatizaciji proizvodnih procesa upravo za one pojedinačno izrađene proizvode. Održivost također igra sve važniju ulogu u tekstilnoj industriji. Naravno, ovdje se mora napomenuti da vrlo malo tvrtki može prikupiti toliki budžet za inovacije kao što to može Adidas. Ali upravo za srednje tvrtke postoje puno jeftiniji načini sudjelovanja u Industriji 4.0.

Mogućnosti za mala i srednja poduzeća

Na temelju vlastitih iskustava, koja je Manuel Pistner stekao od samog početka razvoja startupa MyFoam. net - online tržnice za individualne pjenaste uloške, pozvan je kao gost predavač i stručnjak za ovu temu. Poslovni model MyFoam.net, koji je razvijen na potpuno lean način i te - melji se izravno na odgovoru tržišta, također je preporučljiv pristup srednjim tvrtkama u tekstilnoj industriji za polagani ulazak u dosad nepoznato područje Industrije 4.0. Kako biste pokrenuli takav pristup u vlastitom poslu ili poduzeću, prvo je potrebno identificirati uska grla ili mogućnosti optimizacije u vlastitom poduzeću. Oni se često mogu skratiti optimizacijom tokova procesa i stoga se mogu implementirati radi uštede troškova. Iz tih početnih optimizacija mogu se poboljšati daljnji tokovi procesa i, u najboljem slučaju, može se uspostaviti potpuno novi tijek procesa. Iz toga se pak mogu razviti nova poslovna područja i tržišni segmenti koji mogu osigurati dugoročni uspjeh poduzeća. Ovaj pristup temelji se na metodama agilnog upravljanja projektima.

Jednostavni primjeri u ovom području su Ebay ili Zalando, koji su prepoznali da se individualna potražnja kupaca sve više odvija na Internetu, a zatim su osigurali posrednički portal između kupaca i proizvođača kako bi služili toj potražnji umjesto izravnih proizvođača. Pritom su ti dobavljači uspjeli, kao što se trenutno može primijetiti u gotovo svakoj industriji, uskratiti proizvođačima robe izravno zadovoljstvo potrošača.

Ovaj tržišni model, posredni portal za zadovoljenje potražnje, neprestano se razvija u vremenima Industrije

4.0. Stoga je veliko pitanje za proizvođače tekstila i mode kako reagirati na ove portale. Jedno rješenje ovdje, kako ga je predstavio Michel Byvoet, izvršni direktor i osnivač Bivolino.com, je vraćanje izravne potražnje kupaca u vašu tvrtku. Razvio je vlastiti portal za prodaju svojih pro - izvedenih košulja. Uz to je povezana i aplikacija putem koje potrošač može izravno unijeti svoje osobne mjere kako bi mogao naručiti košulju po mjeri, a time i individualiziranu. S Bivolino.com već postoji vrhunski primjer u tekstilnoj industriji kako se može izvesti uspješna konverzija masovne proizvodnje na Dalekom istoku, u to vrijeme još za H&M, u lokalnu proizvodnju s neovisnim poslovnim modelom. Dizajniranjem ovakvog rješenja za vlastitu tvrtku također imate priliku prenijeti uštede nepostojećeg posrednika koji stvara troškove na kupca, što može pridonijeti daljnjim učincima lojalnosti kupaca i isplativijim tržišnim cijenama. Međutim, koje je rješenje prikladno za vašu tvrtku uvijek ovisi o vašoj vlastitoj tržišnoj situaciji i internoj proizvodnji i tokovima procesa. Prvi korak ovdje je razmotriti koji se koraci mogu promijeniti kako bi se uštedjeli troškovi ili stvorile dodatne prilike za prodaju.

Zaključak: Industrija 4.0 stigla je i do tekstilne industrije. Preokret se sada ne smije prespavati. No, ono što se dalo primijetiti kod svih sudionika kongresa je da znanje i interes za Industriju 4.0 postoji. Jedino još nisu poznate mogućnosti implementacije u nekim slučajevima, budući da ovaj proces pretvorbe nije podložan nikakvim opipljivim rezultatima. Jednostavno, ne postoji gotov proizvod ili točna ruta koja će sigurno dovesti do uštede. Rješenje je uvijek optimizacija po mjeri tvrtke. Osim toga, mnoge tvrtke često imaju inhibicije u pogledu novih pristupa i putova, budući da su oni često povezani s neizvjesnošću rezultata.

No, jasno je i da ta suzdržanost ne bi smjela trajati predugo kako se ne bi propustio skori i nužni preokret. Jednostavno, čekanje čini trenutne pobjednike u industriji gubitnicima budućnosti, a svatko tko nije voljan isprobati nove načine u duhu Industrije 4.0 neće moći ništa dobiti –i bit će istisnut iz konkurencije na duže vrijeme. ( A.G.)