Djeca moćni potrošači – izazovi u zaštiti djece u digitalnom okružju

Izazovno doba za odrastanje

Odrastanje je samo po sebi puno izazova. Ipak, čini se da današnja djeca i mladi odrastaju u posebno zahtjevnom okruženju. Život u pandemijskom pa postpandemijskom razdoblju, geopolitičko izazovnom i nestabilnom vremenu s jedne strane, s druge strane život u vremenu razvoja digitaliza - cije i tehnologije, brze i velike dostupnosti informacija, sve češće usmjerava djecu da sve više borave na internetu. Potonjem u prilog ide podatak da djeca provedu prosječno gotovo tri sata online i isto toliko na društvenom mrežama, te da se posljednje desetljeće smanjila i dob i da sve mlađa djeca pristupaju internetu. Sve skupa predstavlja poseban izazov u zašti - ti djece i za sustav i za odrasle odgovorne za djecu. Dostupnost pristupa internetu kao i sve lakša dostupnost i pristup informacijama, ukazuju na činjenicu da danas djeca i mladi puno više sudjeluju u donošenju odluka o kupnji u odnosu na prijašnje generacije. Udio, odnosno, utjecaj dječje potrošnje na ukupnu potrošnju pokazuje potencijal i interes za osvajanje ovog di - jela tržišta od strane tvrtki i marketinških agencija, a dodatni potencijal leži i u činjenici da je riječ o tržištu koje je rastuće.

Dječja potrošnja

Kad govorimo o dječjoj potrošnji, za istaknuti je da roditelji donose odluke o kupnji, ali one su svakako oblikovane željama djece. Neki podaci pokazuju da djeca u dobi od 5 do 14 godina izravno i neizravno utječu na potrošnju od čak 600 milijardi dolara godišnje (Packaged Facts, 1999). Jasno je da brojka pokazuje potencijal i interes za osvajanje ovog dijela tržišta od strane tvrtki. Nije ni nezanemariva lojalnost određenom brandu, koja se često stvara od malih nogu, pa je isplativost marketinga u tom smjeru također važna. Tvrtke i marketinška industrija svjesni su ovih trendova, te svoje proizvode kao i marketinške aktivnosti usmjeravaju prema djeci potrošačima u smislu aktivnog ili pasivnog utjecaja djece na kupnju. Aktivni utjecaj djece na kupnju odnosi se na otvorene zahtjeve djece za kupnju određenih proizvoda, zajedničko odlučivanje ili sugestije. Dok se pasivni utjecaj javlja kada roditelji kupuju određeni proizvod djeci budući su svjesni da dijete nešto voli i želi, bez da je izrazilo želju za kupnjom (Suwandinata, 2011.). Baš kako to stoji i u Novoj Europskoj strategiji za bolji internet za djecu, djeca su danas sve aktivniji i neovisniji digitalni potrošači i sve više upotrebljavaju digitalne proizvode i usluge namijenjene odraslim osobama. Izloženija su internetskim marketinškim tehnikama ili su njihova meta i to putem različitih sustava uključujući: preporučivanje sadržaja na društvenim medijima, upotrebom različitih algoritama, ciljanog oglašavanja, marketinga influencera i igrifikacije marketinga. Djeca su sve češće izložena štetnom i neprimjerenom sadržaju u kojima im se putem oglašavanja nude, primjerice, proizvodi s viso - kim udjelom soli i šećera što kod djece može izazvati loše prehrambene navike. Uz to djeca su izložena i različitim oglasima koji ih mogu usmjeriti na neprimjerena štetna ulaganja, koji za posljedicu imaju financijski gubitak ili pak mogu biti izložena zlostavljanju i seksualnom iskorištavanju. Sve veći izazov predstavlja i trend podatkofikacije, odnosno prikupljanja informacija o djeci prilikom korištenja digitalnih usluga. Djeca se na internetu i igraju i to je njihova važna aktivnost: videoigre igra 73% djece u EU-u u dobi od 6 do 10 godina, 84% u dobi od 11 do 14 godina te 74% mladih u dobi od 15 do 24 godine, što je poseban izazov u vidu potrebe za stvaranjem sigurnog okruženja za igru u kojem su djeca zaštićena, kao i promicanje zdravih navika igranja. Izazov je sigurno i manjak digitalnih vještina i kompetencija, uključujući digitalnu pismenost ne samo kod djece nego i kod odraslih osoba odgovornih za djecu.

Roditelji i odrasli – temelj zaštite djece i njihovih prava Ravnoteža između posla i privatnog života roditelja/skrbnika bitan je temelj obiteljskog blagostanja pa onda i zaštite djece i njihovih prava. Potonje potvrđuje i istraživanje provedeno 2021. godine, a kojeg su proveli UNICEF i Hrvatska udruga poslodavaca. Na pitanje koje se odnosilo na status zaposlenosti roditelja/skrbnika većina mladih ispitanika je odgovorila da su oba roditelja zaposlena (66%) ili da je zaposlen jedan roditelj (32%). U anketi su sudjelovali i ispitanici čiji roditelj ne rade (3%). Što se tiče pitanja koje se odnose na prekovremeni rad roditelja/skrbnika, koji se odnose na česti svakodnevni ili povremeni rad, čak 84% djece i mladih primjećuju da njihovi roditelji rade dulje od uobičajenog osmosatnog radnog dana. Konkretno, ponekad prekovremeno radi 54% roditelja/skrbnika, a kod 30% njih to je uobičajena praksa. Osim što većina roditelja/skrbnika radi prekovremeno, čak njih 97% razgovara o poslu i kod kuće tijekom vikenda, za vrijeme blagdana ili godišnjeg odmora. Unatoč potonje navedenim podacima, više od polovice djece i mladih - njih 57% smatra da njihovi roditelji uglavnom ili uvijek imaju vremena za njih. Njih 44% smatra da njihovu roditelji imaju samo ponekad ili uopće nemaju vremena za svoju djecu. Najčešće situacije u kojima roditelji nisu imali vre -

Praksa I O Ekivanja

mena za djecu emocionalni su problemi, sportska ili školska natjecanja. S druge strane, Studija „U potrazi za mjerom između školskog igrališta i TikToka“, temelji se na istraživanju provedenom u svibnju 2022. godine u kojem su sudjelovali učenici (5. i 7. razreda osnovnih i 3. razreda srednjih škola), učitelji i nastavnici iz škola u Hrvatskoj. Istraživanje pokazuje da je umjereno korištenje digitalnih uređaja najbolje za razvoj djece i mladih. Najvažniji zaključci istog su: 69,5% učenika velikim ili izrazitim problemom smatra količinu vremena koju mladi provode na mreži, a njih 62,3% problemom smatra zaokupljenost nevažnim sadržajima u mrežnom okruženju; više od 80% ispitanih učitelja i nastavnika negativnim procjenjuju utjecaj digitalnih tehnologija na fizičko i mentalno zdravlje učenika, te na kvalitetu provođenja slobodnog vremena. Isto tako, djeca i mladi svjesni su koristi koje im je donijela moderna tehnologija, ali su i zabrinuti zbog negativnih utjecaja koje ista ima na obrazovanje, na kvalitetu slobodnog vremena, na fizičko i mentalno zdravlje.

Zaključno

Sveprisutnost djece na internetu povećava njihovu izloženost štetnim ili nezakonitim sadržajima. I tu sustav i odrasli moraju još intenzivnije raditi, unatoč činjenici da postoje pravni temelji za zaštitu djece u digitalnom okruženju. Na nacionalnim zarinama kao i na razini zemalja Europske unije doneseni su i provedbeni akti, ali i strategije. Činjenica je da je nužno graditi i izgraditi povjerenje između djece i roditelja/odraslih i kod djece razviti osjećaj i potrebu da je bitno da ne skrivaju kad ih nešto muči ili kad na svoj uređaj dobiju poruku neprimjerenog sadržaja da se obrate odraslima, jer su oni tu ili bi barem trebali biti da ih zaštite i nauče, a tu su i različite aplikacije za zaštitu djece. Nužno je uključiti dječja prava u poslovanje tvrtki i to kao važan korak u održivom poslovanju duž cijelog lanca vrijednosti, family – friendly politika i praksi, te poštivanja dječjih prava u digitalnom okruženju. Unatoč tome što postoje pravni temelji zaštite djece u digitalnom okruženju, izazova u zaštiti ne manjka i nema alternative u zaštiti djece i mladih u digitalnom okruženju. Ključ odgovornosti leži na sustavu i na odraslim pojedincima. Za istaknuti je važnost sustavnog rada na razvoju digitalne i medijske pismenosti djece i mladih kroz obrazovni sustav, kao i potrebu jačanja medijske pismenosti svih građana. I kako je to navedeno rečeno u jednoj od studija da parafaziram: Na putu ljudskog napretka digitalna tehnologija je ključno oruđe i sredstvo, i nikakve zabrane i „povratak na staro” ne mogu donijeti pozitivne ishode, no, potrebno je digitalne tehnologije dodatno osmišljavati, vodeći interesa o najslabijima u digitalnom lancu.

Birajte mudro!

Tvrtka KTC posluje od 1992. godine. Danas zapošljava 1500 djelatnika, a sjedište tvrtke je u Križevcima.

Primarna djelatnost je trgovina. Naša je vizija osigurati kupcima bogatu ponudu a gostima odličnu ugostiteljsku uslugu na jednom mjestu.

Većina naših trgovačkih centara u 26 hrvatskih gradova, osim supermarketa ima u svom sastavu benzinsku postaju, poljoljekarnu, restoran ili caffe bar. Na makarskoj rivijeri posluje nekoliko hotela visoke kategorije.