Suvremena trgovina 3 2019

Suvremena trgovina S T R U Č N I

Č A S O P I S

UDK 339, ISSN 1330-0180, CODEN SUTREE, VOL. 44, BROJ 3

Z A

T R G O V I N U

www.suvremena.hr

Tema broja:

Inovacije

Kroz inovacije do dodane

vrijednosti Nedovoljno ulaganje u istraživanje

i razvoj Pod pritiskom

+ DODATAK BROJU 3-2019

Sajmovi - platforme povjerenja

velikih dobavljača mijenja se konfiguracija ponude

l Zabrinjavajući porast protekcionizma l Digitalna

transformacija gradskih

uprava u Hrvatskoj – mit

ili stvarnost? Franšiza i svjetsko gospodarstvo

Kako stvoriti nove poluge razvoja

[gospodarstvo]

Ekskluzivno u dm-u

UDK 339 CODEN SUTREE ISSN 1330-0180 Glavni i odgovorni urednik: Srećko SERTIĆ

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

Uredništvo: doc.dr.sc. Dario DUNKOVIĆ, doc.dr.sc. Aleksandar ERCEG, Ante GAVRANOVIĆ, Željko JELIĆ, prof.dr.sc. Ljubo JURČIĆ, prof.dr.sc. Nikola KNEGO, prof. Dubravka LIEBL, Ana MARUŠIĆ LISAC, prof.dr.sc. Zvonimir PAVLEK, mr. Branko PAVLOVIĆ, prof.dr.sc. Zdenko SEGETLIJA, Tihomir SERTIĆ, prof. Josip ŠINTIĆ Savjet časopisa: Doc.dr.sc. Rajko BUJKOVIĆ, direktor, Jadranski sajam, Budva, Crna gora • Ivica CEROVEČKI, predsjednik Nadzornog odbora, KOTKA, Krapina • Prof. Darko GRGURIĆ, ravnatelj, TRGOVAČKA ŠKOLA ZAGREB • Prof.dr.sc. Jugoslav JOVIČIĆ, Univerzitet u Travniku, BiH • Ivan KATAVIĆ, predsjednik Upravnog odbora, KTC, Križevci • Prof.dr.sc. Ivica KATAVIĆ, dekan, Visoka škola Nikola Šubić Zrinski, Zagreb • Dipl.inž. Darko KNEZ, predsjednik Uprave BADEL 1862, Zagreb • Dipl.inž. Zlatan LISICA, KRAŠ, Zagreb • Mag. Franc PANGERL, predsjednik Upravnog odbora, CELJSKI SEJEM, Celje, Slovenija • Dipl.oec. Mijo ŠIMIĆ, član Nadzornog odbora, TEKSTILPROMET, Zagreb • Zlatica ŠTULIĆ, predsjednica, SINDIKAT TRGOVINE HRVATSKE • Dipl. oec. Josip ZAHER, potpredsjednik za trgovinu i financijske institucije HGK, Zagreb • Prof.dr.sc. Siniša ZARIĆ, Ekonomski fakultet Beograd, Srbija

Časopis izlazi dvomjesečno Godišnja pretplata: 150,00 Kn, 70 €; 100 USD Uprava i Uredništvo: 10090 Zagreb, Nove Rašljice 2 tel./faks: 01 3499 034 mob.: 099 2136 540 Izdavač: SENIKO studio d.o.o. za trgovinu i usluge Za izdavača: Srećko SERTIĆ, direktor e-mail: direktor@suvremena.hr Web portal: www.suvremena.hr Tisak: Tiskara Zelina d.d., Katarine Krizmanić 1, Sveti Ivan Zelina Uredništvo se ograđuje od osobnih stavova autora. Rukopisi, slike i crteži vraćaju se, samo na posebni zahtjev autora. Na naslovnoj stranici: 'Inovacije'

Vol. 44 br. 3 str. 1-76 Zagreb, lipanj 2019.

Sadržaj Kako stvoriti nove poluge razvoja

Ante Gavranović

A.G.

prof.dr.sc. Zvonimir Pavlek

Ante Gavranović Srećko Sertić

Ana Mandac

Uredništvo

izv.prof.dr.sc. Stjepan Car

A.G.

izv.prof.dr.sc. Krešimir Buntak

Kroz inovacije do dodane vrijednosti Putovi do uspješnih inovacija (3) Intervju: Bernarda Cecelja Žena koja je slogan pretvorila u stvarnost Platforma za raspravu o gospodarskim izazovima Intervju: Vjekoslav Majetić: Naše tržište je svijet Inovacije kao pokretač gospodarskog napretka i društvenih promjena Đuro Horvat: Šifra uspjeha zadovoljni su radnici Nedovoljno ulaganje u istraživanje i razvoj

Snaga u inovativnosti, brzoj realizaciji i komercijalizaciji inovacija

B.P.

Intervju: Martin Evačić Pod pritiskom velikih dobavljača mijenja se konfiguracija ponude

S.S.

Domagoj Mičić Ivana Ćosić

Beč – grad po mjeri čovjeka napretka i društvenih promjena EuroCommerce: Zabrinjavajući porast protekcionizma

Koliko koristimo mogućnosti plasmana domaćih proizvoda? Digitalna transformacija gradskih uprava u Hrvatskoj – mit ili stvarnost?

A.G.

Valentina Galijan

Nove uloge liderstva u digitalnoj transformaciji – Industrija 4.0 (2) Digitalna transformacija vs. Transformacija svijesti

B.P.

Lejla Softić, dipl.oec.

Početci organiziranog djelovanja na području zaštite potrošača

A.G.

Studenti Libertasa pobjednici Case Study Competitiona 2019. Agencije i konzultanti Rent-a-brain?! (1) Franšiza i svjetsko gospodarstvo Neznanje je glavni razlog slabog rasta franšiznog sektora u Hrvatskoj Nove knjige: Kreativna ekonomija Principi prodaje i pregovaranja Kotka: Ulaz u kategoriju „taylor made“ konfekcije

56 58

Željko Jelić

doc.dr.sc. Aleksandar Erceg

mr.sc. Ljiljana Kukec

prof.dr.sc. Mladen Vedriš izv.prof.dr.sc. Mirko Palić

69 70

A.G.

www.suvremena.hr

[uvodnik]

Kako stvoriti nove poluge razvoja piše: Ante Gavranović

Mali uvid u strukturu hrvatske privrede, napose kad je riječ o industriji, pokazuje da smo izgubili snažne poluge industrijskog razvoja, pa time i smanjili ulogu industrije u stvaranju BDP-a. Posljednji „čavao“ u tom pogledu je prisutna drama oko brodogradilišta, bez obzira što je dovelo do sadašnjega stanja. Mogu li se pronaći nove?

ržavni zavod za statistiku objavio je da je BDP za prvo tromjesečje 2019. porastao za 3,9 posto, što je ugodno iznenađenje, jer su sve relevantne institucije predviđale osjetno manju stopu rasta. No, činjenica je da takvu stopu zahvaljujemo prvenstveno rastu potrošnje, povećanom broju turista u prvim mjesecima i ubrzanom građevinskom sektoru, a u manjoj mjeri rastu industrijske proizvodnje i investicija. Novostvorena vrijednost se, u konačnici, ipak stvara u realnom sektoru.

Možemo li aktivirati proizvodne resurse? U svom viđenju dugoročne strategije ozbiljni ekonomski stručnjaci veliku važnost pridaju novoj industrijskoj i regionalnoj politici. Upravo je u tijeku razrada strateških dokumenata za razdoblje 2020. – 2030, koja bi trebala dati konkretne odgovore ŠTO MI TO ZAISTA ŽELIMO, ČEMU TEŽIMO I KAKO TO NASTOJIMO POSTIĆI. Cilj bi trebalo tražiti u novom proizvodnom zapošljavanju i aktiviranju postojećih proizvodnih resursa. Osnovni cilj je po-

Poslovna očekivanja u 2019.: Uvjeti za poslovanje i investiranja Pitanje: Uvjete za investiranje i poslovanje u 2019. godini će biti:

Izvor: HUP – Poslovna očekivanja 2019.

Suvremena trgovina 3(44)

većanje proizvodnosti rada i učinkovitosti te njezine međunarodne konkurentnosti. Pritom moramo poći od činjenice da je, konkretno, u prerađivačkoj industriji Hrvatska izgubila od 1990. godine na ovamo više radnih mjesta no što ih danas uopće ima u tom dijelu proizvodnje. Udio prerađivačke industrije sveli smo na skromnih 12 posto bez jasnih naznaka da će se u tom pogledu ubrzo nešto značajnije promijeniti. Razvili smo gotovo do besmisla ideju kako se u Hrvatskoj gotovo ništa više ne isplati proizvoditi, zapostavljajući pri tome vlastitu pamet, vlastiti razvoj, a onda – kao logičnu posljedicu takvih razmišljanja – i vlastiti proizvod. Perjanice hrvatske industrije u izvozu ostale su bez perja. Nove nismo u dovoljnoj mjeri stvarali niti imamo neku suvislu ideju kako i na kojim područjima stvarati proizvode s višom dodanom vrijednošću. Razbili smo i određenu ravnotežu. Nema dovoljno veza između velikih i srednjih odnosno malih tvrtki. Činjenica je, međutim, da veliki proizvođači trebaju mala i srednja poduzeća jer koriste njihovu inovativnost u stvaranju novih proizvoda. Mala i srednja poduzeća trebaju velika jer preko njih jednostavnije ulaze u kooperaciju i na svjetska tržišta. U Hrvatskoj je ta „spona“ prekinuta. U proteklom desetljeću u Hrvatskoj je

produbljen proces deindustrijalizacije, kao i gubitak cjenovne konkurentnosti, pa je Hrvatska od treće najbogatije postala najsiromašnija nova članica Europske unije. Posljednja financijska kriza poučila je, međutim, da se ekonomija ne može dugoročno i stabilno graditi na turizmu, već treba realnu industriju kao razvojnu kralješnicu. Hrvatsku očigledno ti trendovi još uvijek zaobilaze. Naime, dok su uspješne bivše tranzicijske zemlje svojim politikama reindustrijalizirale gospodarstvo, u Hrvatskoj se proces deindustrijalizacije nastavio i produbio. U Hrvatskoj je deindustrijalizacija u ovom trenutku uvod u sekularnu (društvenu) stagnaciju. Dugoročno, to je bolest od koje se teško oporavlja.

Preduvjet rasta – jačanje industrije Iz HUP-a i Hrvatske gospodarske komore upozoravaju da je u tijeku nastavak procesa deindustrijalizacije hrvatskoga gospodarstva. Istodobno sve analize pokazuju da bez snažne industrije nema napretka ni na drugim područjima i da je nova društvena preraspodjela moguća samo kroz novostvorenu vrijednost. Konačno, najnovija nastojanja najrazvijenijih zemalja pokazuju da one teže kako bi industrija zauzimala 25-30 posto u strukturi BDP-a. Uzmimo za primjer samo novu Nacionalnu industrijsku strategiju Njemačke do 2030.

Jedan od razloga ukupno lošeg stanja gospodarstvenika leži u pomanjkanju stalnog, konstruktivnog i argumentiranog dijaloga između predstavnika izvršne i zakonodavne sfere, gospodarstva i kvalificiranih organizacija civilnoga društva. Mišljenja, prijedlozi i poticaji za premošćivanje problema i poboljšanje prijedloga dokumenata, posebice kad je riječ o razvojnim strategijama i propisima od širega značenja, jednostavno se ne prihvaćaju ili se istinski kreatori gospodarske politike o njih potpuno oglušuju. Ukratko, kroz zakonodavna rješenja ne pronalazimo ravnotežu između budućeg gospodarskog rasta, društvene odgovornosti za razvoj i trenutka primjerene socijalne politike.

Potrebne su promjene, posebno u mentalitetu Zapravo, priča o hrvatskom rastu i razvoju je, uvijek iznova, i priča o promjenama koje su potrebne u cijelom društvu da bismo uopće spoznali potrebu korjenitih promjena. Poruka je jasna: u bitnim strateškim pitanjima razvoja cijeloga društva, a posebno njegovoga gospodarskoga dijela, potreban je snažan društveni konsenzus, jer je riječ o dugoročnim opredjeljenjima, koja su trajnija i jača od dnevnih političkih ili politikantskih interesa stranaka i pojedinaca. Neosporna je činjenica da je u nas ozbiljno zapostavljena komponenta razvoja. Sporadični uspjesi ili iskoraci nas

Usporedba poslovnih očekivanja: 2015.-2019.

Izvor: HUP – Poslovna očekivanja 2019.

nikako ne mogu zadovoljiti, ali ni povući naprijed. Uzalud nam Rimac, DokIng, Tehnix, Bernarda, Altpro, AD Plastik, Tremak i drugi vrsni inovatori i poduzetnici ako to ne uhvati šireg maha i ne preraste u svojevrsni pokret za novim stvorenim vrijednostima. Svjetska iskustva jasno ukazuju da su upravo znanje, tehnika i tehnologija oni čimbenici koji odlučuju o sudbini svake zemlje. Zanemariti ljudski potencijal označava svjesni ulazak u tromi, slabo pokretni sustav kojega karakterizira izrazito slabašan proces stalnih inovacija i znanstveno-tehnološkoga napretka. Hrvatska je upravo u tom položaju. U uvjetima realne ekonomije – a svijet se vraća upravo njoj – to je gotovo nenadoknadiv propust.

Pitanja bez jasnih odgovora Zašto stvari u nas uglavnom ne idu u pravcu poboljšanja ukupnoga stanja u hrvatskom gospodarstvu? Formula neuspjeha je, međutim, dosta jasna. Ona se svodi na neorganiziranost, pomanjkanje jasnih ciljeva gospodarske politike, pomanjkanje podrške izvoznicima, pogrešne premise da se više ništa ne isplati proizvoditi, sve snažnijeg uvoznog lobija. Dodajmo tome i trajno pogrešnu politiku stabilnog tečaja, netransparentnost sanacijskih mjera, nekonzistentnost makroekonomske politike, ali i potpuno zapostavljanje mjera mikroekonomije, koja kao da je nestala iz naših razmišljanja i djelovanja. Samo pogled na grafikon (lijevo) pokazuje da nema ni ambicija da se nešto suštinski mijenja. Nekonkurentnost je u takvom nepovoljnom okruženju samo sintetički izraz pogrešnoga modela ekonomske politike. Odabir pravog puta je – na nama. Izazov liberalizacije i restrukturiranja, ma kako bolan i bio, pravi je ispit ukupne društvene odgovornosti za vlastiti razvoj, vlastiti identitet, ali i spremnosti da se na novim osnovama uključujemo u tijekove međunarodne razmjeST ne i gospodarske suradnje. www.suvremena.hr

[inovacije]

Kroz inovacije do dodane vrijednosti piše: Ante Gavranović

Najnovije rasprava o strateškim ciljevima i uopće o budućoj industrijskoj politici u našem društvu pokazuju, opetovano, određeno nerazumijevanje ukupne gospodarske politike u nas. Pokazuje se, naime, da je zapostavljanje industrije posljednjih dvadesetak godina bio potpuni gospodarski promašaj. Izgubljene su stotine tisuća radnih mjesta, raskorak između izvoza i uvoza dosegao je stravične razmjere, a sve je rezultiralo nespokojem, neizvjesnošću i strahom od sutrašnjice. Sve se to velikim dijelom odražavalo i na pogrešnu ekonomsku politiku.

„Ponovno jačanje europske industrije od središnje je važnosti za oporavak i konkurentnost“ tvrde analitičari EU. Naime, iz jednog priopćenja Europske komisije (2012.) proizlazi da „jačanje europske industrije donosi rast i gospodarski oporavak“, pa je upravo to bio temeljni otponac za povratak promišljanjima o ulozi industrije u ukupni gospodarski miks. Strategija Unije stoga je vrlo određeno usmjerena na industriju.

Suvremena trgovina 3(44)

ISTRAŽIVANJE NOVAC

ZNANJE INOVACIJE

Radna mjesta i povećanje učinkovitosti

Konkurentnost Hrvatske i usporednih zemalja prema IMD-u

Riječ je o tome da nakon ozbiljne financijske i gospodarske krize mnoge zemlje unutar Europske unije pokušavaju novim definiranjem industrijske politike osigurati i potaknuti ukupni privredni oporavak. Postavljeni ciljevi su gotovo jednoznačni: osiguranje novih radnih mjesta i povećanje produktivnosti. Pokušavaju to činiti prije svega inovativnim rješenjima, nastojeći na taj način povećavati ukupnu konkurentnost zemlje i pojedinih dijelova industrije. Povećanje konkurentnost je, zapravo, europski izazov u odnosu na Sjedinjene Američke Države, što u sadašnjim uvjetima i okolnostima ima posebno značenje. EU, naime, traži svoj vlastiti put. Izmjene i prilagodbe u obrazovnim sustavima i na tržištu rada, uz povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj, bit će presudne karike na tom putu. Može se zaključiti kako povećanje konkurentnosti i zaposlenosti na razini Europske unije traži prije svega povećanje koordinacije gospodarskih politika država članica u preciziranju i provedbi mjera koje se odnose na ovu strategiju. Utvrđene su i ključne karike na putu ostvarivanja tako postavljenih ambicioznih očekivanja.

Naš pokušaj određivanja strateških ciljeva Izazovi unutar EU jednostavno su natjerali svojedobno i našu tadašnju Vladu da pristupi industrijskom razvoju na novi način. Razrađena je Strategija industrijskoga razvoja do 2020. godine, koja je dijelom prihvatila postavke iz programa „Europa 2000“, ali je u mnogim elementima ostala nepotpuna i nedorečena. Hrvatska, usprkos nastojanjima, još uvijek nije izgradila cjelovit društveni i ekonomski SUSTAV, već pokušava parcijalnim mjerama i strategijama otvoriti manevarski prostor za potrebni oporavak. Industrijska politika za eru globalizacije znači poboljšanje poslovne klime, pogotovo za mala i srednja poduzeća. Industrija, pogotovo mala i srednja poduzeća, snažno su pogođena krizom te se svi sektori suočavaju s izazovima globalizacije i prilagođavanja proizvodnih procesa učinkovitijem gospo-

darstvu. Potrebno je, također, snažno poticati internacionalizaciju malih i srednjih poduzeća, transportne i logističke mreže, konkurentnost turizma, korporativnu odgovornost, te kvalitetu i lakoću zakonodavstva koje se odnosi na poslovanje. Strategija definira četiri ključna područja – stvaranje stabilnog investicijskog okruženja, poticanje strateške suradnje industrije i obrazovanog sustava, restrukturiranje javne uprave i administracije te razvoj tržišta kapitala.

će se bilo što izmijeniti u dogledno vrijeme. U široj javnosti se stoga opravdano ozbiljno sumnja u realnost postavljenih ciljeva i učinkovitost posloženih mjera. A uspješnost ukupne industrijske strategije ovisi o tome u kojoj ćemo mjeri postići povećanu dodanu vrijednost kao jedinog mjerila naše ukupne gospodarske i društvene učinkovitosti.

Što je od toga ostvareno? Naime, od postavljena četiri temeljna cilja svi su još u povojima, bez jasnih naznaka da Global Innovation Indeks 2018 vrlo vjerno prikazuje inovacijski kapacitet pojedinih zemalja. U tom rangiranju zemalja Hrvatska je zauzela 41. mjesto, što u odnosu na sva ostala rangiranja i nije loše. Hrvatska, međutim, sigurno može i više, i bolje. Prva je na toj ranglisti Švicarska (Velika Britanija zauzima četvrto, SAD šesto, a Njemačka deveto mjesto). Ono što je, međutim, karakteristično za ovu zanimljivu ranglistu najinovativnijih zemalja svijeta jest činjenica da je među 20 prvih čak 10 „malih“ zemalja ( Švicarska, Nizozemska, Švedska, Singapur, Finska, Danska, Irska, Izrael, Luksemburg i Norveška). Proširi li se lista na prvih 30, broj „malih“ zemalja se penje na čak 19. To dokazuje da „male“ zemlje upravo kroz inovativnost pokušavaju pronalaziti svoje mjesto na svjetskoj gospodarskoj pozornici i time održavati korak u pogledu produktivnosti i konkurentnosti. Kad je riječ o Hrvatskoj, zabrinjava činjenica da je najslabije ocijenjena kategorija „proizvodi, znanje i tehnologije“, ali i izdvajanja za računalni softver odnosno naknada za intelektualno vlasništvo. Posebno se nepovoljno procjenjuje izrazita neraspoloženost za složeniju suradnju, pa je u indeksu razvijenosti klastera, na primjer, Hrvatska tek na 115. mjestu. Dosta zabrinjavajuće!!!

www.suvremena.hr

[inovacije]

Putovi do uspješnih inovacija (3) Kako se dolazi do ideja piše: prof.dr.sc. Zvonimir Pavlek

razvoju inovacija dolazimo do nečeg što se baš i ne čita kao lagano štivo, već se proučava. Kod toga se često i razmišlja – nije li to nepotrebna gnjavaža, ne će li to zahtijevati više vremena, zabirokratizirati postupak… Namjera je baš suprotna – kreiranje postupnosti koje se mogu prikazati kao faze ili model, koji će skratiti postupak. Ako se faze preskaču, postupak se može samo oduljiti, gubiti vrijeme, a pogotovo kad se vraća ponovo na isto. Takova konfuzija može samo dovesti do nedoumica.

Organizacija i organiziranost Nakon generiranja i izbora ideja, nastupa faza realizacije. Ideje mogu biti genijalne, ali se u praksi često raspadnu, ako nema organizacije i organiziranog pristupa realizaciji. Organizacija može biti teoretski postavljena tako da bi trebala prihvatiti put do realizacije – ali u tom procesu mora biti organiziranost, jer inače zaista ostaje samo ono – teoretski. Naime u praksi srećemo dobre ideje, ali često ostaju u zraku i završavaju na diskusijama – kako bi bilo da… Imamo i slučajeva da se u manje kreativnim sredinama ideje sprovode i dovode do realizacije. To znači da, primjerice, ako sto posto kreativnosti ulazi u neorganizirane sredine, sa sobom nosi rezultat – nula… Recimo, na pola manja kreativnost koja nailazi na dobru organiziranost, nosi sobom veliki učinak. Sad zamislite organizaciju s punim talentima i dobrom organiziranosti. To su zaista slučajevi koji su zadivili svijet – Apple, Amazon, Facebook…

Suvremena trgovina 3(44)

Kako bi sve sveli malo prizemnije, savjetujem – pokušajte se staviti u ulogu rješavača problema koji želi promjenu na bolje, unaprijediti postojeće, afirmirati profesionalnost umjesto voluntarizma u kojem su „pametni“ samo oni koji su glasni i oni koji imaju privremenu vlast u krutoj hijerarhiji. Kako bi sve bilo jednostavnije i lakše, treba pojednostaviti procese, učiniti ih jasnim, transparentnim, uloge u njima moraju biti definirane, komunikacije olakšane, odlučivanje brže i učinkovitije. Pritom se mora težiti kvaliteti i uspješnosti. Jednostavnost i preglednost olakšava komunikaciju, brzo dolaženje do zaključaka kad se postavi vodič kroz postupak. To je onda vidljivi oslonac

za postupnost. Zato najprije valja postaviti okvire projekta počevši od prikupljanja ideja, što je ključno za cijeli projekt, a daljnje faze su već project management. Ulazimo u područje oblikovanja procesa, kako bi se sve „postavilo na zdrave noge“. Redoslijed u projektiranju, tj. oblikovanju mora se staviti na papir, a onda pratiti odvijanje procesa. Dakle, ne samo razviti „u glavi“, već staviti na papir!

Početak procesa - generiranje ideja Kako se dolazi do ideja? Zamislite si lijevak koji je u početku širok i sužava se kad se odabere prava ideja koja ide u realizaciju. Prvi dio je široki ulaz, „usta“ u koja se sipaju ide-

je (zapravo, lijevak je istovjetan onome koji smo predstavili u Suv. Trgovini 5/2018. u prikazu „Razumijevanje potrošača, Insight 5“). Drugi dio je „vrat“ u kojem se odigrava prosijavanje i izbor najatraktivnije prilike. U tom užem dijelu nalazi se set kriterija za prosijavanje ideja koje se moraju konfrontirati s tehnološkim uvjetima, financijskim mogućnostima, tržišnim potrebama, resursima, strateškim pravcima i dr. Upravljanje lijevkom je proces stvaranja ravnoteže između kreativnosti koja traži širinu i suženog prostora u kojem nastupa odabir. Početak lijevka mora uvijek dati slobodu razmišljanja, ali treba paziti da se ne ode nekontrolirano u preveliku širinu. Nakon toga treba uspostaviti mehanizam prosijavanja. Zato je dobro da se ne trpa sve u isti koš, već se postavljaju koncepcijski okviri za otvor lijevka i izvorišta ideja. Evo i sugestija izvorišta, odnosno uspješno prikupljanje ideja. Tko su ti koji generiraju ideje? • Profesionalno zaduženi za prikupljanje ideja su brand i product manageri, istraživači tržišta i R & D.

Ti generatori ideja su potrošači, trgovci, trgovački predstavnici, zaposleni, „brokeri ideja“, sveučilišni profesori, profesionalni radnici u institucijama i marketingu. U zadnje vrijeme postaje aktualan sustav tzv. otvorenih inovacija, koji znači involviranje ljudi ne samo unutar tvrtki već i one izvan nje kako bi davali nove ideje, prijedloge. Sugestija: Etablirati na jednom mjestu pregled sakupljenih ideja (banka ideja).

• Dobavljači

Stalnim istraživanjima putem panela, dubinskih intervjua, inventurom potrošnje, fokusnim grupama, promatranjem i razgovorima na mjestu potrošnje, dobiva se pregled navika, potreba, želja, motiva. Sugestija: Za posebne svrhe pronađite one koji se strastveno bave vašim područjem. Tipični primjeri su vrhunske domaćice, moderne domaćice, „kompjutoraši“, pasionirani fotografi itd. Ako su umješno vođeni, oni će se rapričatiiiii…

Sugestija: S ključnim dobavljačima budite u stalnoj vezi, te oblikujte zajednički posao koji nosi nove vrijednosti. Taj fenomen je dobio naziv – strateška alijansa u kojoj se stvara veliko međusobno povjerenje.

• Konkurencija

Tržište je zapravo jedna velika arena u kojoj se stalno odigravaju bitke za potrošače. Konkurencija je zato stimulans timovima da pronalaze drugačije i bolje ideje. Na toj koncepciji stvaraju se tržišni lideri, a ostali slijede, imitiraju konkurentske proizvode i njihove performanse („me too“).

Trgovina je izlog događanja i arena borbe između konkurenata za potrošače.

Sugestija: Organizirajte obilaske sa sistematskim pristupom snimanja prodajnog mjesta i razgovorima s osobljem. Osoblje ima mnogo sugestija i bit će počašćeno što ih slušate, ali pazite da ih sa zahtjevima ne presaturirate, jer ćete dobiti vrlo površne odgovore.

• Sajmovi

Sajmovi su prilika da se izađe s novim proizvodima i sugerira način upotrebe.

Sugestija: Osoblju iz marketinga i R & D neka to bude profesionalni zadatak, a obavezna je prezentacija sa sugestijama. Taj „trik” smanjuje pritisak na „sindikalne“ izlete...

• Zaposlenici

Zaposlenici mogu biti sjajni generatori ideja. U misija uspješnih kompanija stimulira se njihova kreativnost, a na taj način jača se osjećaj pripadnosti kompaniji, privrženost i motiviranost.

Sugestija: Stimulirajte ljude da daju ideje na sastancima, individualnim razgovorima ili dostavom. Dajte im do znanja da ste ideju primili što će ih ohrabriti, te ih pohvalite i nagradite.

• Ostali izvori: - literatura, odnosno stručni časopisi koji se bave određenim područjem;

Sugestija: Ustrojite sistem praćenja (podaci i proizvodi), dobivanja stalnih izvještaja s terena, sakupljajte oglase i druge informacije, tražite svoj put različitosti.

• Trgovina

• Potrošači kao izvorište ideja

Dobavljači imaju doticaj s materijalima, pregled nad potrebama sličnih kupaca, poznaju trendove, mogućnosti primjene, te razvoj novih materijala i tehnika.

- opis ponašanja lidera na tržištu; - mjesta gdje se troši roba – domaćinstva, putovanja, uredi, restorani, dječji vrtići.

Sugestija: Promatrati i promatrati mjesta potrošnje, razgovarati i misliti. Amerikanci su to nazvali „home made“, ili „homework”, što daje i vrlo prihvatljive rezultate.

Sistemi grupnog prikupljanja ideja prezentirani su u člancima Razumijevanje potrošača – Insight 4 (Suvremena trgovina 4/2018). Proučite taj dio generiranja ideja koji je vrlo važan, a ponekad i ključan. Grupe u kojima se odvija generiranje ideja ne moraju odražavati, odnosno reprezentirati ukupni segment ili šire – strukturu svih potrošača, ali su plodonosne u rađanju ideja koje se ionako kasnije selekcioniraju. www.suvremena.hr

a[inovacije] dranreB yb

snoitavonnI

Sada, naravno, nastupa izbor ideja za daljnju obradu, jer smo dopustili da se u lijevak slobodno slijevaju sve ideje. Makar nešto i odstupale od zadane koncepcije koja se odnosi na kategoriju, zacrtano izvorište iz koje bi ideje trebale dotjecati. Naime, generiranje ideja je važno, ali ga treba staviti u okvire koji proizlaze iz projektiranja procesa. Zato valja zaokružiti čitav proces.

je generiraju, sakupljaju, a potom se „prosijavaju“, rangiraju. Izabrane ideje se onda oplemenjuju. Za to je potrebno pronaći puteve i načine kako će se ideje eksploatirati, unijeti u planove i strategiju kompanije, a te puteve treba također oblikovati.

XULFitna

S druge strane procesa je paralelni tok razvoja tehnologije i resursa. Tehnologija ne mora biti čak ni vlastita, već se koristiti i ona koja postoji kod drugih, što inače može skratiti vrijeme usvajanja proizvoda kako to zagovara sistem „brand managementa“.

Projektiranje e jivardz etprocesa iviž - evokejil etijnams

seejnarimuznok ,atoviž opmet nazrbu ,naredoM itsonProces vitkaen eprolazi nselejt tsanekoliko rop i enarhfaza erp evkoje ardzen Upravljanje idejama, te razvoj tehnomogu strukturirati na sljedeći način: BREG ej itselob hićšeč hivkat do andeJ .amitselob minredom minjorb ujaritluzer tsolažan logije i resursa djeluju paralelno na tri gonejlbalso gobz ,es adak ejatsan ejok ejnats ej BREG .)tselob anskulfer anlaegafozeortsaG( inlam•ronPrije ajlvageneriranja tsderP .)xulfer(ideja kajndpotrebno ej u aćarv jaje žrdasfaze inačurazvoja: lež ,akajndej i aculež uđemzi aćišim ,mituđeM .acidejlsopotrebe, p zeb amaželje dozipepotrošača, minjartoktark o idar es oka ,hilsardo i ila ,ecejd dok secorp definirati Razvoj .askulfenjihovih r tatluzer usstajališta, ijok emotpmemocionalnog is ujami )BREG( ućšelo•b m onskulfieplaniranje r monlaegafoproizvoda, zeortsag s ebbrenoso enarts egurd S .kajndej az inazev ontkerid us ijok ,ejnada, tug ostrategije, nlob ,ejnaćatehnologije; rvop ,acivaragž us oT kompleksa, motiva, navika, reakećev ili ejnam zU .olejirdž ,ecinsalg ,aćulp us otš oak ,enagro enloko an i jacejtu itami ežom skulfer menadžment; i ejimtircija; a ,umtsa ,skulfer inlaegnirafogniral ,jlašak• inProjekt činork ita(ili voprogram) korzu ežom ejicakilpmok ,ans jaćemerop ,avejirc gonežardan mordnis ,ibuz ujizore ,tselob unrećeš ,lob unlajidraken iza utetil•avkTek atem o ajtoga ok tsedolazi lob ančindo orkgeneriranja ej BREG .akajndej•amLansiranje. onicrak aknatsan od evs ap tsonzoiskna ideja i njih se konfrontira s pozici- .akinselob ans i okat ap atoviž gonvendokavs Razvoj proizvoda, izgradnja brenda ej hijn dojama andejkoje a ,akivsu an si hinpotrošači toviž enejmostvorili rp ujutejvuas es ukinselob a-BREG ezongajid evajop doK tehnologije ejnatšejglavi man i (istraživanje!); ejnetširok zu ećugom olib ot ej adas osDrazvojem .ajnavaps m okilirp ajlvalgzje u eintegratijnazidop i ,ejnavaps az ončitkarp ejin otseč otš ,mejlvalgzu mivisevan dop proces. s acindopNajčešće ejnetširok ise li akpada utsaj ona kilokispien mdo invproizvoda end az ćev tu roka planiranog.roizlaza • Nastavlja se razvoj, realizacija, lan-

siranje i kontrola;

• Potrebno je dodati i potporu kako bi se novi proizvod uspješno lansirao, održao i dalje probio na tržište. Iz toga proizlazi model koji nije akademski, „l’art pour l’art“, već počiva na prirodi procesa.

na analizu opravdanosti. U toj fazi određuju se nositelji u projektnom timu, prva zamisao projekta, strategija, financijski plan, faktori uspjeha, rizici. 3. Analiza opravdanosti ima inza lacilj jicedapS se ocijeni tehnološka prikladnost, ardam iksnicideim izvodljivost,ctržišna prihvatljivost financijska atarvodrživost op ejnaprojekta. vačejrps az

ajndej uprojekta ajažrdaza sg onačulež 4.kPriprema realizaciju označava gotove planove za proizvodnju i lansiranje. 5. Realizacija projekta obuhvaća nositelje u marketing funkciji, proizvodnji (raspoloživi kapaciteti), te distribuciju do proizvoda na polici. 6. Ocjena nakon lansiranja obuhvaća reakcije potrošača, trgovine, prodaje, učinke komuniciranja i korektivne faktore.

Slučaj Dolcela Za ilustraciju navest ću slučaj u kojem se rodila ideja Dolcele, ali ne samo imena već i cijele koncepcije iz koje su se rađali i novi proizvodi uz postojeće standarde.

ukoliko ta dva područja (marketing i tehnologija) nisu usuglašena, koordi-xulfitnA cardam iksnicideM uhrvs ut u ovarpU .monImali išrvopsmo montim, ridoa d ja mosam sok bio s ej samo naritke„prvi jorp gA nirano vođena i sinkronizirana. enartmeđu s ejnojednakima“ d do ej ašiv uactom ardatimu. m anaDa rtssam ajnroG „Project management“ je faza gdjeejnodseoproglasio d ejnrog neprikosnovenim do anisok anraenautoriteiL .acardam ejlark jažbi olose p povukli nalivarpu asebe… varugis o enarts je već santa leda vidljiva koliko je toecinžtom, ljudi Definijlovod enarts egurd s a ,ajnavaps mokejit potrebno, ali je unutrašnji dio mno-ej anrali ajažrdas smo ejnackategoriju ejtsi ičejirpslastica, s ajicativaakao rg adizvoakilzar go prostraniji. j u aculež mejnrišta etširoinspiracije k s es il smo enčonaznačili P .kajndekreativamotne pmdomaćice is hivrp mo vajojepznačilo s gA xuući lfitnuAnjihov acardam (što Na kraju dolazi faza lansiranja proizvou i av„insight“, okejil ejnnjihovo etširok inastojanje tičejirps esda ežponude om itselob da (dan „D“) i naravno njegovo praće-. a t a v h a z h i k š r u r i k a m i v e j a č u l s m i j n j a r k nešto XULFitna mijnasmponosom aritluzer g A xulfšto itnAće acočarati ardam emale jnetšiiroK nje i podrška. ljubitelje). izvorimimavelike s a ,ka jndej u acZatim ulež ajsmo ažrdakao s me jnacejtsi .ašte kajnideja dej ecnaveli inzuls m ejnavićslastica“, etšo mijnaampo i emit „zemlju našoj percepciji je to Italija. Od 50 ideja Deﬁniranje i zaokruživanje as evžups enavejil ondalh dkoje o ej su nejlvušle arpanu glijevak, A xulfitnizvukli A cardasmo m iksnjih nicide5M faza u procesu)aksmonogre( aksmotana aksnuhrv užitsop es mojok morgzej monžurpo motsačipežd avarugiso amitin minrbers anakkoje torp asu cardodgovarale am akalvan adkategoriji ranreB yb eniilrnavedeevliS .avtsjovs avizaokružimo. rep i avidiks okal ej akalvanim N .ava tsjovs ansertsitna i aksjigrelaitna ,aksjiretkabitna Da još jednom sveetto izvorištima.

Prvi dio procesa je istraživanje marketinga kako bismo definirali potrebe, želje, emociojnalno link, jer se time prožimaju sve aktivnosti u procesu. No, praksa nije „tabula rasa“, pa ne treba , a k i nuvijek s e l o b započeti u t i t š a z a jistraživanja i n t a v h u b o e v ssve a Z iznod a m a kumuliraju. kalvan do e j ajer n e jse l v aspoznaje r p a n a c a rstalno va, amitTaj in m inaktorp s epaket nilrevliS ninakt nauskladišteni sueJapanci :ejnavolejd okurtsešiv az arbers ežom es cardaM .urutarepmet unejnams zu ajlbur amacilišus u ejnešus az andogop zvali „intelligence development“. To je đivderp otibos(„tlo“) o ej otš m teverkje enizavršio čilev i etsrvprvi evs aizbor, z amajiza neideje mid mivsu s u se itidarzi do atitšaz ativolejc - oksjiretkabitna • Kad smo definiralinepodručja uisO .aTako proces u kojemakompanija saamidujl ačuroperp okat es otsi ,askulfer tupop aboget hinačulež do etap ijok ekinselob az civijlg i ajiretkstalno ab kojemu se stvaraju ideje, daljnje faze ‒ .mojicalukric s amimelborp etonda mosetetestirale bajid ,mejnuakpet rh i azemalja majenpa si atako melbose rpdošujami ijok tržištu, amilkkuplja orkim apodatke ntetilavk o -o ksjigrelkonkurenciaitna • od ideje do lansiranja i kontrole, moželo do imena Dolcela. Ali pazite! Dolcela ji, potrošačima, novim atehnologijama, jnavaps :az ćomop akilev ej et akoriš ej anejmaN mo sistematizirati u šest točaka: je bila na drugom mjestu, dok je na prejnaćarv – XULFER an kasalgan omajlvats ejdvo onbesop( aboget hinačulež do etap ijok ekinselob evs • Izetoga gonttrendovima. etš ajicazilartu n - onastaje kčitatsittajno na • kon,enarh1. erpUpravljanje aničan gobzidejama ujatsan ijo k abogegenerit hinačulež vom hinčilbila s higKontesa. urd et )kajNo, ndej kad u ensmo ilesik to enkonačulež ;ajnekurentsko čarz hiksteng amortkkoje ele ajn avvrednuje olejd oružje se po počinje frontirali s kategorijom i zemljom ; a n e m e r v a k t a t s o d e n i a t o v i ž a n i č a n g o n a z r b u a k i n e b m i č g o b z moslanićev i e gtome a n s eu j nkolikoj a j l v a n bmjeri o - oje n srazvijena e r t s i t n a •vještiranjem ideja koje prolaze kroz fazu ajok ejenpa ejnats u izalerp ejnakrh ovohijn et enejlprcsistica, i evijlžaipak rdzarjeedDolcela ub ajnakdobila rh gobz prednost. es ejok eboso • amzinagro ejigrene na da se sve te spoznaje transformi„prosijavanja“, dakle ;arapreispitivanja, du gonadžom i ap acrs itselob ,akalt gonvrk gokosiv od itsevod ežom hinlapu ejnavačejrps - onvitneverp • raju u organizam kompanije. pa se nastavlja rangiranje, ugom izbor ejok ,iabogOvo et hije nedilustrativan evan erog ajislučaj cakilpmkoji ok ugovori jicneverp • egans enebmarbo ejnačaj i asecorp ajaćesve merodok p ,avatsne us gsamo onćarkoom ,avatsusimena, gonšid oveć vin ase n itpreacejtu oplemenjivanje, evolucija, selekciji jit U toj prvoj fazi procesa tekaledobijemo ;asetebajid ejnavačejrps i ređokat ,avatsus gonližovrk ideje nisu zrele za ugradnju u proma izvorištima i motivima razvijaju i ,uromdo mejintetilavk ićujujlavhaz akinselob ujicazilajicos • tlo na kojem će rasti ideje za novi projekt. novi a n i p u k s h i n č i l s u đemzproizvodi i ejicakinusmkojima ok itsonse ćumože gom oponunsondo izvod. Ideje se ne propuštaju nekakvoj ili ajnejnams mejnditi azitsradost op ajnadna zuostolu pomaza s egoste jnačaj ei tobitelj. akinselob slučajnosti. Za to je potrebno struktu2. Koncepcija ima cilj da ideja dobi;amaboget minedevan erog hinečorzuorp ilob ajnajnalku riranje procesa kojeg se naziva upravje svoju projekciju. Zaključak e s i j o k adaje vokejil hinKako zar ejnse etšradi irokenizbor kač ili ieselekcija jnarimuznou k enovim jnejnams • lfer zu enazev itseopisati lob enajnćemo imops euvsnastavaz etsirok ljanje idejama, gdje kreativnost dobiodgovor na to je li koncepcija vri- .xuproizvodima, ST ku koji slijedi u idućem broju. va puni zamah. U tom se procesu idejedna da prijeđe („kickoff“ ili start)

XULFitna

A79409102P .oN .dneP .taP

12 Suvremena trgovina 3(44) 003 598 04 583+ :let • akstavrH ,ećšiledeN 50304-RH ,enićšuP ,A631 akčevokaČ • .o.o.d adranreB

Innovations by Bernarda I nI nI n on vo a o v ta v ia toitn oi o sn n sb s yb b yBy e B rB ene ra nr n rada ra dr d aa

Specijalni Specijalni Specijalni Specijalni medicinski madrac medicinski medicinski medicinski madrac madrac madrac za sprječavanje povrata za za sprječavanje za sprječavanje sprječavanje povrata povrata povrata želučanog sadržaja u jednjak želučanog želučanog želučanog sadržaja sadržaja sadržaja u jednjak u jednjak u jednjak

anti anti anti anti FLUX FLUX FLUX smanjite lijekove - živite zdravije smanjite smanjite smanjite lijekove lijekove lijekove - živite - živite - živite zdravije zdravije zdravije

Moderan, ubrzan tempo života, konzumiranje nezdrave prehrane i porast tjelesne neaktivnosti Moderan, Moderan, Moderan, ubrzan ubrzan ubrzan tempo tempo života, tempo života, konzumiranje života, konzumiranje konzumiranje nezdrave nezdrave nezdrave prehrane prehrane itakvih porast i porast i tjelesne porast tjelesne tjelesne neaktivnosti neaktivnosti nažalost rezultiraju brojnim modernim bolestima. Jedna odprehrane češćih bolesti jeneaktivnosti GERB nažalost nažalost nažalost rezultiraju rezultiraju rezultiraju brojnim brojnim brojnim modernim modernim modernim bolestima. bolestima. bolestima. Jedna Jedna od takvih od od takvih češćih takvih češćih češćih bolesti bolesti bolesti je oslabljenog GERB je GERB je GERB (Gastroezofagealna refluksna bolest). GERB je Jedna stanje koje nastaje kada se, zbog (Gastroezofagealna (Gastroezofagealna (Gastroezofagealna refluksna refluksna bolest). bolest). bolest). GERB GERB je GERB stanje je stanje jevraća koje stanje koje nastaje nastaje nastaje kada kada se, kada zbog se, se, zbog oslabljenog zbog oslabljenog oslabljenog mišića između želuca i refluksna jednjaka, želučani sadržaj u koje jednjak (reflux). Predstavlja normalni mišića mišića između mišića između želuca želuca iželuca jednjaka, i jednjaka, i jednjaka, želučani želučani sadržaj sadržaj vraća vraća uvraća jednjak u epizodama jednjak u jednjak (reflux). (reflux). (reflux). Predstavlja Predstavlja Predstavlja normalni normalni normalni proces kodizmeđu djece, ali i odraslih, ako seželučani radi sadržaj o kratkotrajnim bez posljedica. Međutim, proces proces proces kodskod djece, kod djece, ali djece, i odraslih, ali i ali odraslih, i odraslih, ako ako se radi ako se radi o sebolešću kratkotrajnim radi o kratkotrajnim o kratkotrajnim epizodama epizodama epizodama bez bez posljedica. bez posljedica. Međutim, Međutim, Međutim, osobe gastroezofagealnom refluksnom (GERB) imaju simptome koji suposljedica. rezultat refluksa. osobe segastroezofagealnom refluksnom refluksnom bolešću bolešću bolešću (GERB) imaju imaju simptome imaju simptome simptome kojijednjak. su kojirezultat koji su rezultat su rezultat refluksa. refluksa. refluksa. bolno gutanje, koji (GERB) su (GERB) direktno vezani za S druge strane icizop ujavaćugomo ijok ateverk zeb avilsimazen ej ageosobe jn akTo snssu iosobe cgastroezofagealnom idžgaravica, msagastroezofagealnom nemepovraćanje, rvuS refluksnom To.asu To su povraćanje, bolno gutanje, bolno gutanje, gutanje, kojikao koji su direktno koji su su direktno supluća, direktno vezani vezani za vezani jednjak. za ždrijelo. jednjak. za jednjak. S druge S manje druge S strane druge strane refluks može na okolne organe, što glasnice, Uz ilistrane veće tnejicap mejok an rotsorp omas ejin ešiv teverk ikčinloB jTo ažžgaravica, osu lopžgaravica, ešžgaravica, iv uimati atapovraćanje, nutjecaj ejpovraćanje, icapi bolno utjecaj utjecaj iutjecaj i naiokolne na organe, okolne organe, organe, kao kao što kao su što pluća, što su pluća, suglasnice, pluća, glasnice, glasnice, ždrijelo. ždrijelo. ždrijelo. Uzastmu, manje Uz manje Uzilimanje veće ili veće ili veće komplikacije kronični kašalj, laringofaringealni refluks, aritmije i mop onvitka ijok jađeru nalanoicknuf ej ćev ,icinlob u refluks emrefluks ejirmože vrefluks ejmože ovimati smože oimati lemože jicimati o vouzrokovati tna ogokolne komplikacije komplikacije komplikacije može uzrokovati može kronični kronični kronični kašalj, kašalj, kašalj, laringofaringealni laringofaringealni laringofaringealni refluks, refluks, refluks, astmu, astmu, astmu, aritmije aritmije aritmije isna,i i nekardijalnu šećernu eroziju zubi, sindrom nadraženog crijeva, poremećaj .atnmože ejicbol, ap u jneuzrokovati čejiuzrokovati l bolest, bol,epa šećernu bol, šećernu bolest, bolest, bolest, eroziju eroziju eroziju zubi,jednjaka. zubi, sindrom zubi, sindrom sindrom nadraženog nadraženog nadraženog crijeva, crijeva, crijeva, poremećaj poremećaj sna, sna,sna, anksioznost karcinoma GERB je kronična bolest kojaporemećaj ometa kvalitetu i ejnajatsu eškal ,ejnedejs ,ejnažel az teverk inčirtkenekardijalnu le iknekardijalnu snnekardijalnu icidem jbol, Osve G &do tfišećernu Lnastanka do sve pa nastanka sve do do karcinoma karcinoma karcinoma jednjaka. jednjaka. jednjaka. GERB GERB jeGERB kronična je kronična je kronična bolest bolest koja bolest koja ometa koja ometa kvalitetu ometa kvalitetu kvalitetu svakodnevnog i sna bolesnika. .amaćokšetop minevtsvanksioznost ardanksioznost z manksioznost ineđepa rdsve opa s aživota tan ejpa icnastanka atako p nastanka svakodnevnog svakodnevnog svakodnevnog života života pa života tako pa tako pa i sna tako i bolesnika. snai sna bolesnika. bolesnika. edobols i itsonsivoen unizar unlamitpo ićugomo ukinsiroKod k adpojave ej nadijagnoze vokilbO GERB-a bolesniku se savjetuju promjene životnih navika, a jedna od njih je pojave dijagnoze pojave bolesniku bolesniku bolesniku seDo savjetuju se savjetuju se savjetuju životnih životnih životnih navika, navika, anavika, jedna a jedna anamještanje jedna njih od je njih od njih je je uzglavlja spavanja. sada jepromjene to promjene bilopromjene moguće uz korištenje i od kinsirok amakpit minvokils as ačajlvarpu goksnijlad mKod oi bpodizanje eKod rtoKod ppojave u m ondijagnoze vatdijagnoze soGERB-a nprilikom deGERB-a J GERB-a i podizanje inekoliko podizanje i podizanje uzglavlja uzglavlja uzglavlja prilikom prilikom prilikom spavanja. spavanja. spavanja. Do sada Do Do sada jesada to jebilo toje bilo moguće to bilo moguće moguće uz korištenje uz korištenje uzpraktično korištenje i namještanje i za namještanje ispavanje, namještanje jastuka ili korištenje podnica s podesivim uzglavljem, što često nije nidejop užid es ajok alejid irt do anariurtsnok ej acardam acindoP .jažolop inejlež nekoliko nekoliko nekoliko jastuka jastuka jastuka ili korištenje ili korištenje ili korištenje podnica podnica podnica s podesivim s podesivim s podesivim uzglavljem, uzglavljem, uzglavljem, što često što što često nije često praktično nije nije praktično praktično za spavanje, za spavanje, za spavanje, op aN .etsirok ag ejok aboso ajnats gonevtsvardz i abertopveć doza itsdnevni onsivaodmor. z u ondejaz već za većdnevni već za dnevni zaodmor. dnevni odmor. odmor. cindop ejnacimop onatemsen ejućugomo ijok cardam inlejidort inlajiceps neđargu kinsirok alejit tsonlibats avažorgu Upravo u tu svrhu Medicinski madrac.aAntiflux Upravo Upravo u tuusvrhu tuusvrhu tuMedicinski Medicinski Medicinski madrac madrac madrac Antiflux Antiflux Antiflux AgUpravo projektiran je ssvrhu kosom dodirnom površinom. Ag projektiran Ag Ag projektiran projektiran je smadraca je kosom sjekosom s kosom dodirnom dodirnom dodirnom površinom. površinom. površinom. Gornja strana viša je od donje strane Gornja Gornja Gornja strana strana strana madraca madraca madraca višaviša je viša od je gornje donje od je od donje strane donje strane madraca. Linearna kosina od do strane donje madraca. madraca. madraca. Linearna Linearna Linearna kosina kosina kosina od gornje od od gornje gornje dokralježnice donje do do donje donje strane osigurava pravilan položaj strane strane strane osigurava osigurava osigurava pravilan pravilan položaj položaj položaj kralježnice kralježnice kralježnice tijekom spavanja, a s pravilan druge strane dovoljna je tijekom tijekom tijekom spavanja, spavanja, spavanja, a s adruge sspriječi adruge s strane druge strane strane dovoljna dovoljna dovoljna je je je razlika da gravitacija istjecanje sadržaja razlika razlika razlika da gravitacija da da gravitacija spriječi spriječi spriječi istjecanje sadržaja sadržaja želuca u gravitacija jednjak. Počne li istjecanje se istjecanje s sadržaja korištenjem želuca želuca želuca u jednjak. u Antiflux jednjak. u jednjak. Počne li se li se sli korištenjem se s korištenjem s simptoma korištenjem madraca AgPočne s Počne pojavom prvih madraca madraca madraca Antiflux Antiflux Antiflux Agspriječiti sAg pojavom Ag s pojavom s pojavom prvih prvih simptoma prvih simptoma simptoma bolesti može se korištenje lijekova iu bolesti bolesti bolesti može može se može spriječiti se spriječiti se spriječiti korištenje korištenje korištenje lijekova lijekova lijekova iu iuiu krajnjim slučajevima kirurških zahvata. krajnjim krajnjim krajnjim slučajevima slučajevima slučajevima kirurških kirurških kirurških zahvata. zahvata. zahvata. Korištenje madraca Antiflux Ag rezultira manjim Korištenje Korištenje Korištenje madraca madraca madraca Antiflux Antiflux Antiflux Ag rezultira Ag Ag rezultira rezultira manjim manjim istjecanjem sadržaja želuca u jednjak, amanjim samim istjecanjem istjecanjem istjecanjem sadržaja sadržaja sadržaja želuca želuca želuca u jednjak, u jednjak, u jednjak, a samim a samim a samim time i manjim oštećivanjem sluznice jednjaka. timetime i manjim time i manjim i manjim oštećivanjem oštećivanjem oštećivanjem sluznice sluznice sluznice jednjaka. jednjaka. jednjaka.

antiFLUX anti anti anti FLUX FLUX FLUX

Medicinski madrac Antiflux Ag napravljen je od hladno lijevane spužve sa džepičastom opružnom jezgrom senapravljen postižu anatomska (ergonomska) Medicinski Medicinski Medicinski madrac madrac madrac Antiflux Antiflux Antiflux Ag kojom napravljen Ag Ag napravljen je od jevrhunska hladno od je od hladno lijevane hladno lijevane lijevane spužve spužve spužve sa sa sa svojstva. Silverline by Bernarda navlaka madraca protkana srebrnim nitima osigurava džepičastom džepičastom džepičastom opružnom opružnom opružnom jezgrom jezgrom jezgrom kojom kojom sekojom postižu se postižu sevrhunska postižu vrhunska vrhunska anatomska anatomska anatomska (ergonomska) (ergonomska) (ergonomska) antibakterijska, i antistresna svojstava. Navlaka je lako skidiva iosigurava periva te svojstva. svojstva. svojstva. Silverline Silverline Silverline byantialergijska Bernarda by Bernarda by Bernarda navlaka navlaka madraca navlaka madraca madraca protkana protkana protkana srebrnim srebrnim srebrnim nitima nitima osigurava nitima osigurava pogodna zaantialergijska sušenje u sušilicama rublja uz smanjenu temperaturu. Madrac antibakterijska, antibakterijska, antibakterijska, antialergijska antialergijska i antistresna i antistresna i antistresna svojstava. svojstava. svojstava. Navlaka Navlaka Navlaka je lako je lako skidiva je lako skidiva i skidiva periva i se periva te imože periva te te izraditi svim dimenzijama sve vrste i smanjenu veličine Osim štoMadrac je osobito predviđen pogodna pogodna pogodna zau sušenje za sušenje za u sušenje sušilicama u sušilicama u za sušilicama rublja rublja uzrublja uz smanjenu uz kreveta. smanjenu temperaturu. temperaturu. temperaturu. Madrac se Madrac može se može se može zaubolesnike pate od tegoba poput refluksa, isto se tako preporuča ljudima izraditi izraditi izraditi svim u svim dimenzijama u koji svim dimenzijama dimenzijama zaželučanih sve zavrste sve za vrste sve i veličine vrste i veličine ikreveta. veličine kreveta. Osim kreveta. Osim štoOsim ješto osobito je što osobito jepredviđen osobito predviđen predviđen kojibolesnike imaju problema apnejama i hrkanjem, dijabetesom problemima s cirkulacijom. za bolesnike za za bolesnike koji pate koji pate koji odsželučanih pate od želučanih od želučanih tegoba tegoba poput tegoba poput refluksa, poput refluksa, refluksa, istotese isto tako se istotako preporuča se tako preporuča preporuča ljudima ljudima ljudima koji imaju koji imaju koji problema imaju problema problema s apnejama s apnejama s apnejama i hrkanjem, i hrkanjem, i hrkanjem, dijabetesom dijabetesom dijabetesom te problemima te problemima te problemima s cirkulacijom. s cirkulacijom. s cirkulacijom.

Za sveobuhvatnija zaštitu bolesnika, Za Za sveobuhvatnija Za sveobuhvatnija sveobuhvatnija zaštitu zaštitu zaštitu bolesnika, bolesnika, bolesnika, navlaka madraca napravljena je od navlaka navlaka navlaka madraca madraca madraca napravljena napravljena je od je od je od tkanine Silverline snapravljena protkanim nitima tkanine tkanine tkanine Silverline Silverline s protkanim sdjelovanje: protkanim s protkanim nitima nitima nitima srebra zaSilverline višestruko srebra srebra za srebra višestruko za višestruko za višestruko djelovanje: djelovanje: • antibakterijsko -djelovanje: cjelovita zaštita od • antibakterijsko • antibakterijsko • antibakterijsko cjelovita cjelovita cjelovita zaštita zaštita zaštita od od od bakterija i gljivica bakterija bakterija bakterija i gljivica i gljivica i gljivica • antialergijsko - kvalitetna mikroklima • antialergijsko • spavanja antialergijsko • antialergijsko - kvalitetna - kvalitetna - kvalitetna mikroklima mikroklima mikroklima Namjena je široka te je velika pomoć za: spavanja - neutralizacija štetnog Namjena Namjena Namjena je široka je široka jekoji te široka jepate te velika jeteod velika ježelučanih pomoć velika pomoć pomoć za: za: za: • sve bolesnike tegoba (posebno ovdje stavljamo naglasak na REFLUX – vraćanje spavanja • spavanja antistatičko • sve • bolesnike sve • sve bolesnike bolesnike koji pate koji koji pate pate želučanih od želučanih od te želučanih tegoba tegoba tegoba (posebno (posebno (posebno ovdje ovdje stavljamo ovdje stavljamo stavljamo naglasak naglasak naglasak na zbog REFLUX na REFLUX nanačina REFLUX – vraćanje –prehrane, vraćanje – vraćanje • antistatičko • djelovanja antistatičko • antistatičko -elektromagnetskih neutralizacija - neutralizacija - neutralizacija štetnog štetnog štetnog želučane kiseline uodjednjak) drugih sličnih želučanih tegoba koji nastaju zračenja; želučane želučane želučane kiseline kiseline kiseline učimbenika jednjak) u jednjak) u jednjak) te drugih te drugih te načina sličnih drugih sličnih želučanih sličnih želučanih želučanih tegoba tegoba tegoba koji koji nastaju koji nastaju nastaju zbogzbog načina zbog načina načina prehrane, prehrane, prehrane,djelovanja djelovanja elektromagnetskih elektromagnetskih elektromagnetskih zračenja; zračenja; zračenja; većinom zbog ubrzanog života i nedostatka vremena; • djelovanja antistresno - obnavljanje snage i većinom većinom većinom zbog zbog čimbenika zbog čimbenika čimbenika ubrzanog ubrzanog ubrzanog načina načina života načina života i nedostatka i nedostatka i nedostatka vremena; vremena; vremena; • osobe koje se zbog hrkanja bude razdražljive iživota iscrpljene te njihovo hrkanje prelazi u stanje apneje koja • antistresno • antistresno • antistresno - obnavljanje - obnavljanje - obnavljanje snage snage snage i i i energije organizma • osobe • osobe •koje osobe koje se koje zbog sedo zbog se hrkanja zbog hrkanja hrkanja bude bude razdražljive bude razdražljive razdražljive i iscrpljene i iscrpljene i pa iscrpljene te njihovo te njihovo te njihovo hrkanje hrkanje hrkanje prelazi prelazi uprelazi stanje u stanje uapneje stanje apneje koja apneje kojakojaenergije može dovesti visokog krvnog tlaka, bolesti srca i moždanog udara; energije energije organizma organizma organizma • preventivno - sprječavanje upalnih može može dovesti može dovesti dovesti dokomplikacija visokog do visokog do visokog krvnog krvnog tlaka, krvnog tlaka, bolesti tlaka, bolesti srca bolesti srca pa srca i moždanog pa ikoje pa moždanog i moždanog udara; udara; udara; • prevenciju gore navedenih tegoba, mogu • preventivno • procesa preventivno • preventivno -jačanje sprječavanje - sprječavanje - obrambene sprječavanje upalnih upalnih upalnih i snage • prevenciju • prevenciju • prevenciju komplikacija komplikacija komplikacija gore navedenih gore navedenih navedenih tegoba, tegoba, tegoba, kojeporemećaja koje mogu koje mogu mogu utjecati na nivo dišnoggore sustava, mokraćnog sustava, procesa procesa procesa i jačanje i jačanje i jačanje obrambene obrambene obrambene snage snage snage tijela utjecati utjecati utjecati na nivo na nivo na dišnog nivo dišnog sustava, dišnog sustava, sustava, mokraćnog mokraćnog mokraćnog sustava, sustava, sustava, poremećaja poremećaja poremećaja krvožilnog sustava, također i sprječavanje dijabetesa; tijela tijela tijela krvožilnog krvožilnog krvožilnog sustava, sustava, sustava, također također također i sprječavanje i sprječavanje i sprječavanje dijabetesa; dijabetesa; dijabetesa;odmoru, • socijalizaciju bolesnika zahvaljujući kvalitetnijem • socijalizaciju • socijalizaciju • socijalizaciju bolesnika bolesnika bolesnika zahvaljujući zahvaljujući zahvaljujući kvalitetnijem kvalitetnijem kvalitetnijem odmoru, odmoru, odmoru, odnosno mogućnosti komunikacije između sličnih skupina odnosno odnosno odnosno mogućnosti mogućnosti mogućnosti komunikacije komunikacije komunikacije između između između sličnih sličnih sličnih skupina skupina skupina bolesnika te jačanje samopouzdanja postizanjem smanjenja ili bolesnika bolesnika bolesnika te jačanje te jačanje te jačanje samopouzdanja samopouzdanja samopouzdanja postizanjem postizanjem postizanjem smanjenja smanjenja smanjenja ili ili ili uklanjanja boli prouzročenih gore navedenim tegobama; uklanjanja uklanjanja uklanjanja boli prouzročenih boli boli prouzročenih prouzročenih gore gore navedenim gore navedenim navedenim tegobama; tegobama; tegobama; • smanjenje konzumiranje ili čak nekorištenje raznih lijekova koji se • smanjenje • smanjenje • smanjenje konzumiranje konzumiranje konzumiranje ili čak ili bolesti nekorištenje čak ili čak nekorištenje nekorištenje raznih lijekova raznih lijekova lijekova koji koji sekoji se se koriste za sve spominjane vezane uzraznih reflux. koriste koriste za koriste sve za spominjane sve za sve spominjane spominjane bolesti bolesti vezane bolesti vezane uz vezane reflux. uz reflux. uz reflux.

anti FLUX anti anti anti FLUX FLUX FLUX

Pat. Pend. No. P20190497A Pat.Pat. Pend. Pat. Pend. Pend. No.No. P20190497A No. P20190497A P20190497A www.suvremena.hr 13

Bernarda d.o.o. • Čakovečka 136A, Pušćine, HR-40305 Nedelišće, Hrvatska • tel: +385 40 895 300 Bernarda Bernarda Bernarda d.o.o. d.o.o. • d.o.o. Čakovečka • Čakovečka • Čakovečka 136A, 136A, Pušćine, 136A, Pušćine, Pušćine, HR-40305 HR-40305 HR-40305 Nedelišće, Nedelišće, Nedelišće, Hrvatska Hrvatska Hrvatska • tel:• +385 tel: • tel: +385 40+385 895 40 895 300 40 895 300300

[intervju] Govori Bernarda Cecelja, vlasnica i direktorica tvrtke Bernarda

Žena koja je slogan pretvorila u stvarnost razgovarali: Ante Gavranović i Srećko Sertić

Poduzetnica i inovatorica Bernarda Cecelja, vlasnica tvrtke Bernarda koja se bavi proizvodnjom kreveta i madraca, izabrana je za Ženu godine 2014. Nedavno ju je Večernji list svrstao među 100 najmoćnijih žena u Hrvatskoj. Dobila je nekoliko nagrada za najbolji proizvod godine, a titulu poduzetnice godine za 2000., 2003., 2005., 2006., 2007. i 2010. godinu.

ernarda Cecelja nije samo poduzetnica nego i inovatorica, s naslovom vitezice inovacije koji je zaradila u Bruxellesu, a njezin jastuk „Pospanko“ nagrađen je upravo nedavno Zlatnom kunom. Svoju tvrtku izgradila je od nule, a kao poduzetnica inspirirala je mnoge poduzetnice. Svaki razgovor s tom izuzetnom ženom uvijek je iznova inspiriracija za poduzetništvo.

Kvaliteta na prvom mjestu „Dobar san za zdrav život“, slogan je s kojim najbolje opisujete kvalitetu Vaših proizvoda. Što stoji iza tog slogana? Prvo su razmišljanja o zdravom životu i kako kroz kvalitetan proizvod to osigurati. S takvim smo razmišljanjem krenuli u 1998. godini. Željela sam tržištu ponuditi nešto što je personalizirano, s time da to bude kvalitetno i prepoznatljivo. U tim razmišljanjima cijena proizvoda nije bila u prvom planu, već je to bio (i ostao) sam proizvod. Jednostavno smo težili tome da ovaj slogan pretvorimo u praktičan način proizvodnje i plasmana. U tom smo imali veliku podršku znanstvenih institucija (moram posebno naglasiti ulogu profesora Ivice Grbca sa Šumarskog

Suvremena trgovina 3(44)

fakulteta, kao i TTFZ-a). To se svodi na testiranje svakog našeg, posebno novog proizvoda gdje prije stavljanja u komercijalnu prodaju tražimo temeljito ispitivanje svih njegovih karakteristika, a napose odgovara li on svojoj namjeni. Uvijek nam je pritom u prvom planu kvaliteta i sve više funkcionalnost samog proizvoda, pa je velik dio naših inovativnih rješenja upravo na tom tragu. Važno je napomenuti da koristimo prirodne materijale bez nekih štetnih zaštitnih tvari koje bi mogle naštetiti zdravlju. Od te premise smo krenuli. Mnogi od Bernarda proizvoda naša su vlastita tehnološka rešenja koja ne samo da su rezultat aktualnih svjetskih trendova u proizvodnji

madraca, jastuka i kreveta, već mnoga od njih svojom inovativnošću postavljaju nove standarde zdravog spavanja. Uostalom, vrijednost proizvoda potvrđena je i velikim udjelom izvoza na evropsko tržište koji iznosi oko 85 posto ukupne proizvodnje.

Što je Bernarda d.o.o. danas? 1998. godine započeli ste svoju poslovnu avanturu. Ponuda kvalitetnih, medicinski i anatomski prihvatljivih kreveta i madraca na tržištu bila je prilično skromna. U želji da to promijenite, započeli ste polako i hrabro graditi poslovno carstvo. Što ono danas obuhvaća? Tvrtka posluje 21 godinu. Iskreno rečeno, ponekad i sama nisam vjerovala da ćemo tako daleko dogurati. U 1998. pokrenuli smo vlastitu proizvodnju visokokvalitetnih krevetnih sustava Bernarda s 13 djelatnika na 800 m² proizvodnog prostora. Danas imamo dvije tvornice, ali i tvrtke u Srbiji, Makedo-

anatomski jastuk

Pospanko • ravnomjerno podupire položaj vratnog dijela kralježnice te se prilagođava anatomskim i biološkim potrebama spavača • pomaže u prevenciji različitih oboljenja • smanjuje bolove u vratu, glavobolju, vrtoglavicu...

Jastuk Pospanko u potpunosti je prilagođen anatomskim i biološkim potrebama spavača. Optimalno podupire i prilagođava se vratnom dijelu kralježnice te može biti sastavni dio i pomoć u prevenciji različitih oboljenja ili u smanjivanju postojećih tegoba kao što su

vih dana, a ujedno su trajni poslovni postulati i danas. Od toga se ne odustaje. Naši projekti vezani su za stalnu dopunsku izobrazbu naših zaposlenika i na primjenu novih tehnologija što nam omogućava da budemo konkurentni.

Ulaz u „turističku avanturu“ U poslovnoj javnosti, ali i šire, posebno je zapažen Vaš ulazak u zdravstveni turizam. Koji su Vas motivi vodili pri takvoj odluci? Kakve rezultate postižete? Kakvo je uopće baš to tržište od kojeg hrvatski turizam očekuje novi kvalitetni iskorak?

Bernarda Cecelja i Ante Gavranović nije, Bjelorusiji i Švicarskoj. To su prodajni saloni, dok se proizvodnja odvija isključivo u naše dvije tvornice na području Međimurske i Varaždinske županije. Ukupno zapošljavamo 230 ljudi. Našu poslovnu politiku gradili smo svih ovih godina na pet programa: opremanje objekata, individualni pristup s inovativnim programima, dječji program, program za nautiku i medicinski program.

Kako ste se odlučili na ime tvrtke? Bilo je u samom početku ideja da se tvrtka nazove MAKRO – Madraci, kreveti, opremanje. Upozorili su me da to ne bi u poslovnom svijetu zvučalo dobro. Imalo bi primjese nekih veza s kriminalom, svodništvom i slično. Izabrali smo konačno ime Bernarda i pod tim imenom se stvara brend.

Sinonim kvalitete i pouzdanosti Dokazanom kvalitetom i brojnim inovativnim proizvodima dokazali ste se na svjetskim tržištima. Bio je to sigurno mukotrpan put? U opremanje objekata krenuli smo skromno na području specijalnih kreveta kojih u to vrijeme nije bilo ne samo u Hrvatskoj nego i širim područjima. U 1999. krenuli smo i s proizvodnjom madraca. Poseban asortiman proizvoda koji je tvrtka razvila jesu ležajevi posebnih oblika i dimenzija, posebnih svojstava udobnosti, namijenjenih ugodnom spavanju. Danas je u proizvodnji velik broj tipova kreveta, ležaja i pratećih proizvoda. Prošireni

asortiman imamo i na području madraca. U samom početku nailazili smo na sumnjičavost i podozrenje, ali smo dokazanom kvalitetom razbili predrasude. Postupno smo pomoću inovacija stvarali brend koji je dana priznat na svjetskim tržištima. Danas nemate hotela ili većeg hotelskog lanca u kojem nema naših kreveta ili madraca. Danas je Bernarda sinonim za kvalitetne krevete i madrace. I to na puno širem, međunarodnom tržištu. Put do stvaranja branda sigurno nije bio jednostavan. Što je bilo presudno na tom putu? Stručni razvojni tim društva postavio je ciljeve budućeg razvoja prodaje s domaćim i inozemnim partnerima, plan nabave kvalitetnih materijala za proizvodnju te izradio optimalna projektna rješenja, u suradnji s vrhunskim proizvođačima tehnološke opreme. Ipak, uvijek je presudna bila briga za kvalitetu, primjereni rokovi isporuke i korektnost u odnosu s kupcima. To su elementi kojih se pridržavamo od pr-

Pred nekoliko godina se vrlo malo govorilo o zdravstvenom turizmu. Danas je stanje drukčije, pa se tom segmentu turističke ponude pridaje znatno više pozornosti. U 2014. ušla sam u taj segment. Bilo je u početku vrlo teških trenutaka, ali sad već ima i pozitivnih pomaka. Mislim da imamo vrlo mnogo povoljnih resursa da bismo taj segment mogli ozbiljno razvijati i time obogatiti ukupnu turističku ponudu, ne samo u sezoni već tijekom cijele godine. To bi mnogo značilo za razvoj kontinentalnog turizma i gospodarski bi oživjelo neka područja Hrvatske. Ambicije u tom pogledu su dosta velike. Pokušavate vratiti dio sjaja Varaždinskim toplicama koji se godinama izgubio. Koji su Vaši motivi i što želite postići? Rođena sam Topličanka. Živim u njima. Godinama sam svjedočila pustošenju i propadanju nekoć poznatog lječilišta. Dovoljno je da vam kažem da je sada u Varaždinske toplice prvi put nakon 40 godina došla neka dizalica. Doveli smo je zbog preuređenja u mali tu-

Specijalni me dicinski madrac Antiflux Ag Bernarde Cecelje iz tvrtke Bernarda d.o.o., osvojio je zlatnu meda lju na 47. Međunarodnoj izložbi inovacija u Že nevi koja se održala od 10. do 14. travnja 2019.

www.suvremena.hr

[intervju] ristički kompleks sa sportsko rekreacijskim centrom, hotelom, pansionom i restoranom. Bit će tu oko stotinjak ležaja. Teškoće? Pred tri godine sam zatražila koncesiju za korištenje ljekovite termalne vode koje ima u dovoljnim količinama, a sad se nedovoljno koristi. Problem se još rješava. No, unatoč tim začkoljicama koje zamaraju i nepotrebno otežu realizaciju (svakog) projekta, idemo dalje i privodimo projekt kraju. Dio je već u funkciji. Naš je konačni cilj da u cijelosti personaliziramo ukupnu ponudu, zasnovanu isključivo na domaćim proizvodima koje sami osiguravamo kroz vlastitu proizvodnju.

Moramo ponovno uspostaviti kult proizvodnog rada Slično mnogima, kao poslodavac se susrećete s pomanjkanjem stručne radne snage. Imate li ideju kako dugoročno prevladati taj problem? Da li je stvar samo u niskim plaćama ili ima i drugih? Kako po Vašem mišljenju zaustaviti odljev kadrova u najboljim radnim godinama? To je problem koji zahvaća sva proizvodna područja. Val velikih odljeva stručne radne snage se kod nas ipak zaustavio i tržište rada se polagano smiruje. Dosta se ljudi vraća. Vide da vani i nije sve tako bajno. Uostalom, i sama sam bila „gastarbeiter“ godinama i na vlastitoj koži iskusila što to znači. Ono što nas više zabrinjava jest pomanjkanje interesa mladih da se uključuju u proizvodna zanimanja. Konkretno, pokušala sam u dogovoru sa stručnim školama osigurati 40 učenika – 10 šivača, 10 krojača, 10 tapetara i 10 stolara, što odgovara našim potrebama. Osiguravamo stručnu praksu i, nakon školovanja – sigurno zaposlenje. Oglašavali smo, razradili posebne programe, uključili HUP. Sve je to bilo uzaludno. Ni jedan se učenik nije prijavio za spomenuta zanimanja. To govori o tome koliko smo kult proizvodnog rada u nas potpuno zapostavili. I to će vjerojatno biti u narednom razdoblju naš najveći problem. Pribjegavamo tome da već sad koristimo nestručne djelatnike koje osposobljavamo. Ne smijemo dozvoliti da to utječe na kvalitetu proizvoda. Poznato je is statistike da su plaće u Međimurju i sjeverozapadnoj Hrvat-

Suvremena trgovina 3(44)

Awarded the Gold Medal for Best Innovation at the 45th International Fair for Innovation in Geneva 29.3. - 2. 4. 2017.

skoj dosta ispod prosjeka Hrvatske, čak do 30 posto. Kako se nosite s tim problemom? Mi smo postigli da su plaće zaposlenika u nas više od prosjeka branše u cijeloj Hrvatskoj. Odluka Vlade da se poveća minimalna plaća i neke druge pogodnosti idu isključivo na teret poslodavca i dodatno otežavaju stanje jer narušavaju odnose među samim radnicima. Narušavaju i konačnu bilancu tvrtke jer je opterećuju novim dodatnim rashodima. A bez novih ulaganja u opremu, repromaterijale i tehnologiju teško je održati ekonomsku i tehnološku razinu. U 21 godini rada nisam iz tvrtke povukla ni paru, već se sva dobit stalno reinvestira. Činjenica je, međutim, da država mora osloboditi poduzetnike nepotrebnih i prekobrojnih nameta. Poduzetnici sve više dišu na škrge…

Potrebna je bolja poduzetnička klima u cijelom društvu Danas, 21 godinu nakon početaka rada tvrtke, možete napraviti neki rezime. Što biste drukčije učinili? Gdje ste nailazili na najveće teškoće, pa i otpore? Kako se nosite s nedovoljno izraženom poduzetničkom klimom u našem društvu? Prisiljeni smo stalno se dokazivati. U početku se to odnosilo na banke, pa klijente, lokalnu samoupravu. Bilo je potrebno kod svih tih faktora steći povjerenje. Sve je to vezano i uz puno papirologije koja svakako opterećuje poduzetnika. Njega bi trebalo ostaviti da stvara uvjete za stvaranje novih, dodanih vrijednosti. Moramo konačno shvatiti da je proizvodnja osnovi-

ca za društvenu nadgradnju, stvaranje novih vrijednosti, prihoda, sigurnosti. Činjenica da moramo sve više inzistirati na redu, radu i disciplini kao jasnim pretpostavkama budućeg djelovanja i rasta. Nedavno ste dobili Certifikat bonitetne izvrsnosti AAA. Što to za Vas znači? Veliko priznanje. Obaviješteni smo da temeljem naše poslovne uspješnosti imamo pravo postati nositeljem Certifikata bonitetne izvrsnosti na osnovu činjenica da se tvrtka BERNARDA d.o.o. nalazi u 7,8 posto najboljih poslovnih subjekata u Hrvatskoj. Certifikat je europski priznat i prepoznatljiv. Biti nositelj certifikata jedno je od rijetkih priznanja kojima tvrtke dokazuju svoju društvenu odgovornost i kvalitetno vođeno poslovanje. Ujedno je to dokaz pouzdanosti i vjerodostojnosti tvrtke. Možda jedan mali primjer može potvrditi što takvo priznanje znači ne samo da nas banke podržavaju u našim poslovnim i razvojnim programima već i naši zaposlenici imaju povlašteni položaj u bankama. Bernarda je obiteljsko poduzeće. Vaš sin se vrlo aktivno uklopio u rad i djelovanje tvrtke. Vi ste još vitalni, puni snage. Kako vidite budućnost tvrtke? Koje su daljnje ambicije? Želimo zaokružiti turističku priču. Riječ je o ulaganjima od oko 40 milijuna kuna. Nadalje, širimo proizvodnju i plasman. U izgledu su Dubai, Kuba, Borneo. Obiteljsko poduzeće je pod kontrolom i naše je da razvijamo nove ideje, nove modele i tako osiguramo budućnost tvrtke. Nastojimo stvarati ozračje velike obitelji, jer to u stvaST ri jesmo.

Lako je platiti manje! dajnim centrima

u PEVEC pro i r h c. ve e p a n ija ac ViĹĄe inform

[inovacije]

Nacionalno savjetovanje o gospodarstvu i poduzetništvu

Platforma za raspravu o gospodarskim izazovima piše: Ana Mandac pomoćnica ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta

Hrvatska u ovom trenutku može pokrenuti investicije u iznosu od 5,5 milijardi kuna, samo u inovativnu industriju koja je budućnost hrvatskoga gospodarstva.

inistarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta ove je godine, 23. put, organiziralo Nacionalno savjetovanje o gospodarstvu i poduzetništvu, od 25. do 27. travnja 2019., u Vodicama pod nazivom „Investicijama i inovacijama za konkurentnu Hrvatsku“. Kako bismo povećali interes za ovu aktualnu temu i osvijestili važnost investicija i inovacija, te doprli do svih onih zbog kojih ga i organiziramo, odaslano je više stotina elektronskih pozivnica našim gospodarstvenicima, a na samoj organizaciji radilo je nekoliko desetaka ljudi - djelatnika ministarstva, ali i vanjskih suradnika, bez kojih ne bismo bili u mogućnosti organizirati tako veliku konferenciju. Osigurali smo vidljivost putem newslettera, medija, live streaminga, ali i društvenih mreža na kojima smo nastojali istaknuti sve važne trenutke tih dana u Vodicama.

Preduvjeti za uspješno pozicioniranje Ovogodišnje savjetovanje osmišljeno je kao platforma na kojoj se je raspravljalo o aktualnim gospodarskim izazovima i mogućnostima unaprjeđenja gospodarstva Hrvatske, ali i kao mje-

Suvremena trgovina 3(44)

sto isticanja pozitivnih iskustava i dobrih praksi. Upravo zbog ovog potonjeg, jedna od tema bila je i „Znamo li istaknuti svoja postignuća“, što je preduvjet za uspješno pozicioniranje Hrvatske kao konkurentne zemlje te ključan faktor u stvaranju pozitivnog okruženja za poduzetničke aktivnosti. Također, svjesni važnosti i brzog rasta gameing industrije, koja više nije samo igra već je prerasla u ozbiljan posao čiji prihod nadmašuje zaradu glazbene i filmske industrije zajedno, stavili smo u fokus projekte i ljude koji u tom području postižu respektabilne rezultate već niz godina, poput direktora Reboot InfoGamera Damira Đurovića i autora igrice SCUM Andreja Levenskog. Nismo zapostavili niti akademsku zajednicu sveučilišnih profesora, pa je prof. Velimir Srića održao zanimljivo predavanje o trendovima u upravljanju inovacijama i poticanju kreativnosti u poduzećima, dok je prof. Slavica Singer predstavila GEM istraživanje poduzetničke aktivnosti u Hrvatskoj i dala preporuke Vladi za poboljšanje poduzetničkog okruženja. Isto tako, više od 350 uzvanika moglo je čuti iskustva iskusnih i respektabilnih gospodarstvenika, ali i iznimnih pojedinaca koji su svojim radom pri-

Ana Mandac

donijeli da se za Hrvatsku čuje dalje nego što smo mogli i slutiti, kao što je izbornik nogometne reprezentacije Zlatko Dalić.

Europski fondovi kao akcelerator Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, naglasio je kako je identifikator inovacijskog potencijala kroz pet inovacijskih vijeća 5,5 milijardi kuna, što znači da Hrvatska u ovom trenutku može pokrenuti investicije u iznosu 5,5 milijardi kuna, samo u inovativnu industriju koja je budućnost hrvatskoga gospodarstva. Kao nužni akcelerator su europski fon-

dovi, a kroz realni poduzetnički sektor već je povučeno 66 posto dostupnog novca. Još jednom želim istaknuti izvrstan koncept, koji je ministar Darko Horvat zadao te ga pamtljivo i precizno sažeo u koncept 4i: inovacije, investicije, industrija i izvoz. Koliko je to važna trasa dugoročnog promišljanja poduzetništva, a da je istovremeno svjestan i trenutnih potreba – od podrške do stvarnih, konkretnih poticaja poduzetništvu – ministar Horvat pokazao je s kolegom Vjeranom Vrbancem, predsjednikom Uprave HAMAG-BICROA, tako što su našli način kako 22 milijuna kuna usmjeriti poduzetnicima.

Ponosna sam na to što je Nacionalno savjetovanje o gospodarstvu i poduzetništvu još jednom naglasilo nužnost poticanja novih gospodarskih subjekata, podupiranje postojećih inovatorskih napora i stvaranje sveukupno boljih uvjeta za poslovanje, jer samo s takvim sinkroniziranim djelovanjem moguće je ostvariti preduvjete za daljnji rast i razvoj gospodarstva.

Cilj: zadržati mlade u domovini Na 23. savjetovanju predstavili smo i projekt promocije poduzetništva „Ostvari san“ kao ključan faktor u stvaranju poticajnog okruženja za podu-

zetničke aktivnost. Naš cilj, i to ulažemo ekspertizu i sredstva, je podržati mlade ljude da uspjeh ostvare u svojoj domovini, a ne „preko granice“. U konačnici, a temeljem pozitivnih povratnih informacija sudionika, ali i novinara, vjerujem kako smo uspjeli u zacrtanom cilju – usredotočiti se na prezentiranje i promoviranje svega dobrog i pozitivnog što se događa u gospodarskom okruženju, ali i pronalaženje načina i izmjene ideja kako još bolje privući investicije u privatni sektor te stvoriti i održati poticajno okruženje za poduzetničke aktivnosti. Cilj je jasan – pozicioniranje Hrvatske kao konkurentne, poduzetne i ST inovativne zemlje.

Najavljujemo 19. međunarodnu znanstvenu konferenciju

eđunarodna znanstvena konferencija Business Logistics in Modern Management (BLMM) prva je i, još uvijek, jedina znanstvena konferencija u Republici Hrvatskoj iz područja poslovne logistike. Ove godine su na Ekonomskom fakultetu u Osijeku rezervirani 10. i 11. listopad 2019., kada će se 19. godinu za redom okupiti brojni znanstvenici, ali i praktičari iz svijeta logistike iz Hrvatske i Europe, koji pomiču granice znanosti o poslovnoj logistici i upravljanju opskrbnim lancem. Cilj konferencije je dodatno unaprijediti znanost u poslovnoj logistici u Republici Hrvatskoj i šire, ali i njezinu primjenu u hrvatskoj praksi.

Svoju kvalitetu i visoku organizacijsku razinu konferencija je dokazala posljednjih godina sudjelovanjem većinom inozemnih znanstvenika, što je prepoznato i ove godine. Autori iz 11 zemalja prijavili su 55 sažetaka i radova, pri čemu ih je čak 49 iz inozemstva i šest iz Republike Hrvatske. Nakon same konferencije izdaje se i međunarodno priznati zbornik radova. Posljednja četiri zbornika radova s BLMM konferencije uvrštena su u najprestižniju svjetsku znanstvenu bazu podataka Web of Science, Conference Proceedings Citation Index, kao i u ostale referentne baze Econlit, Ebsco i druge. Time se radovi objavljeni u zborniku radova s konferencije BLMM i prema novom Pravilniku o uvjetima za izbor

u znanstvena zvanja Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj uvrštavaju u najvišu (A1) kategoriju radova. BLMM konferencija će i ove godine ugostiti uglednog keynote speakera, dr. Alexandera Trautrimsa, (University of Nottingham, UK), koji će održati predavanje o aktualnoj temi u svjetskoj ekonomiji – suvremeno robovlasništvo i poštivanje ljudskih prava u nadmetanju opskrbnih lanaca. Cilj ove plenarne sesije je potaknuti prisutne znanstvenike, praktičare i ostale sudionike konferencije na nove ideje i rasprave koje će se nastaviti tijekom kasnijih izlaganja ostalih znanST stvenih radova konferencije. www.suvremena.hr

[intervju]

Govori Vjekoslav Majetić, vlasnik tvrtke DOK-ING

NAŠE TRŽIŠTE JE SVIJET razgovarali: članovi Uredništva

rad HGK-a izabran je za predsjednika, što upotpunjava sliku ovog vrijednog poduzetnika. S njim razgovaramo o novim inovacijama, odnosu društva prema razvoju i budućim planovima.

Vjekoslav Majetić, poduzetnik i inovator dobio je čitav pregršt nagrada i priznanja – u Ženevi, Bruxellesu, Nürnbergu, Pittsburgu, Santa Clari i na domaćim izložbama inovacija. Na izbornoj skupštini Zajednice za inventivni

Unatoč svim ovim nagradama i priznanjima stječe se kod sugovornika utisak određene apatije izazvane, prije svega, činjenicom da domaće tržište nije u dovoljnoj mjeri pripravno iskoristiti blagodati koje vrhunske inovacije pružaju za vlastiti razvoj i bolju poziciju na svjetskim tržištima. Poziv na sudjelovanje u jednoj panel-diskusiji gotovo da je odbio, smatrajući da se kod nas mnoge teme i problemi dobro adresiraju, naširoko se o njima diskutira i teoretizira ali bez prevelikih praktičnih i

a desetoj dodjeli European Business Awards, prvi put održanoj u Hrvatskoj u 2017., nagradu za životno djelo dobio je Vjekoslav Majetić, osnivač i vlasnik hrvatske tvrtke DOK-ING. Nagradu je dobio u oštroj konkurenciji 132 najbolje europske tvrtke iz 34 europske zemlje. U stručnim krugovima se s pravom smatra da je nagrada EBA-a ‘Oscar’ u europskom poslovnom svijetu.

Suvremena trgovina 3(44)

korisnih rezultata. Ipak, kad je razgovor krenuo na konkretna pitanja, naš sugovornik je „otvorio dušu“. Inovacije su, razgovor je to potvrdio, njegova prava domena. Široj javnosti postali ste prepoznatljivi kao najuspješniji svjetski proizvođač robotskih vozila za razminiranje. Možete li reći kako se odvija ta proizvodnja i gdje plasirate te strojeve koji su izazvali veliku pozornost? Imamo status proizvođača strojeva za razminiranje na daljinsko upravljanje na svjetskoj razini. Izvoznici smo tih proizvoda u čitav svijet. Najveći kupac je američka vlada, a slijede ruska

dalje nedostatni. Bolje rečeno, danas postoje veće mogućnosti pronalaženja izvora financiranja putem EU fondova, međutim cijela administracija oko dobivanja i trošenja sredstava je izuzetno zahtjevna i kompleksna, i može biti zapreka nekim ljudima. Bilo bi dobro kad bi država mogla stvoriti potrebno inovacijsko i poduzetničko ozračje te odgovarajuću financijsku podršku kako bi što više inovacija ugledalo svjetlo dana. Praksa govori da je inovacijski potencijal u nas prilično velik.

U stručnim krugovima se govori o tome da DOK-ING priprema više od tridesetak novih projekata. Možete li nam reći, ili barem naznačiti, o kakvim i kojim se projektima radi?

Domagoj Stunić i Vjekoslav Majetić vlada, potom sve zemlje orijentirane prema jednoj ili drugoj od spomenutih, kupuju te proizvode. Time smo dokazali njihovu kvalitetu. Posebno bih spomenuo da je proizvod uvršten u lanac opskrbe američke vojske, što je samo po sebi veliko priznanje. Isto tako, ruska vlada je od nas kupila licenciju za proizvodnju tih strojeva.

DOK-ING radi na novom modelu osobnog električnog automobila. Usto, razvijen je i multifunkcionalni teretni kamion manjih dimenzija. U ponudi sada ima i prvi hrvatski električni motociklpod brendom Core. U DOK-ING-ovoj tvornici razvijen je i džip koji radi na električni pogon. DOK-ING se izvještio i u preradama postojećih cestovnih vozila u električna, povrh svega, kao i ostali proizvođači električnih vozila, i DOK-ING je razvio vlastite e-punionice. Sve je to rezultat i plod intenzivnog istraživačkog rada koji donosi plodove kroz inovacije. U kojoj su mjeri upravo inovacije odredile i usmjerile Vašu proizvodnju? DOK-ING je razvio sve spomenute prototipove na električni pogon, osigurali smo kvalitetu i primjeren dizajn, ali je činjenica da do sada nismo uspjeli naći investitore za pokretanje serijske proizvodnje. Dokazali smo da imamo znanja, da smo inovativno potentni. Sposobni smo u našim pogonima proizve-

sti manju količinu tih proizvoda, ali ne i više od toga. Za pokretanje šire proizvodnje potrebna su značajna sredstva, a mi to u ovom trenutku sami ne možemo. Tri su razloga što nema šireg interesa za ova ulaganja. Prvi velik je rizik ulaziti u novu proiz-vodnju. Drugo, u Hrvatskoj nemamo autoindustriju, pa je samim tim ulaz u ovo tržište povezan s puno više rizika. I treće, odnosi na domaćem tržištu rada povezani su s velikim nametima industriji. Jednostavno nismo izgradili povoljnu poduzetničku klimu. Potrošili smo 4-5 godina u potrazi za investitorima. U međuvremenu druge su zemlje izgradile vlastitu industriju električnih vozila.

U Vašim javnim nastupima (koje ne volite) ističete problem financiranja novih proizvoda. Znači li to da društvo nedovoljno stimulira rad na inovacijama? Uopće, kakve je klima prema inovatorstvu u nas? Ima sredstava za poticanje inovacija. Mi konkretno koristimo dva programa za inovacije za razvoj dva nova proizvoda preko Ministarstva gospodarstva i agencije HAMAG-BICRO, i to dosta dobro ide. Ta financijska podrška nam olakšava rad. Problem se javlja za mlade tvrtke koje nemaju potrebna obrtna sredstva, a poticaji su možda i

Spomenuo sam već dva projekta koje radimo uz pomoć fondova EU. Nadalje, radimo na robotiziranim strojevima za kemijsko-biološku i nuklearnu ugrozu koji služe za spašavanje ljudi i imovine u uvjetima katastrofe, razvijamo također daljinski upravljano specijalno vozilo za suzbijanje antiterorističkih djelatnosti. Proteklih godina razvijamo i nadograđujemo flotu od pet različitih nisko profilnih strojeva za rad u rudnicima ispod zemlje (trenutno za južnoafričke rudnike platine) gdje znatno poboljšavamo sigurnost i način rada u njima, te osiguravamo povećanje produktivnosti i ukupne učinkovitosti. Uz to, razvijamo čitav niz proizvoda za područje energetike, elektromotore u jednom segmentu. Razvili smo usputno i mnogo manjih proizvoda, jer svaki novi prototip zahtijeva i sadrži niz manjih inovacija.

S Vašim proizvodima odavno ste prešli granice Hrvatske. Gdje tražite nove mogućnosti plasmana? U početku smo rješavali konkretne probleme u Hrvatskoj, recimo na području razminirivanja. Nakon što smo uspješno riješili te probleme (iako taj posao još nije dovršen), krenuli smo u svijet, ohrabreni uspjehom i stečenim neprocjenjivim iskustvima. Krenuli smo prema zemljama koje su imale problem i potrebu da se on rješava. Sad nam se otvara tržište Sirije, ali i neka druga ratom ugrožena ili devawww.suvremena.hr

[intervju] stirana područja. To je ujedno prostor za plasman i drugih naših proizvoda. Dobitnik ste prestižnih domaćih i međunarodnih priznanja i nagrada na području inovatorstva. Najveći problem je u nas komercijalizirati takvu inovaciju. Što su po Vašem mišljenju najveće kočnice u tom pogledu? Uvijek je problem isti. Svaki naš kvalitetan inovativni proizvod ima svoju proizvodnu vrijednost ako uspijemo pronaći pogodne ulagače. Ranije sam već naglasio gdje vidim ozbiljne kočnice za ulazak u novu proizvodnju na tržištu koje nije do kraja uređeno i ne odiše povoljnom poslovnom klimom. Ulog u ozbiljnu proizvodnju je dosta velik, a veliki su i rizici. Nažalost, moram ponoviti, propustili smo šansu s autoindustrijom gdje smo imali realne mogućnosti da inovacije istinski komercijaliziramo. Nije bilo dovoljno sluha. Ovo tim više što u našim proizvodima osiguravamo dosta visoki stupanj dodane vrijednosti.

Participirate li u fondovima EU? Ako da, u kojoj mjeri Vam to pomaže? Koristimo li uopće dovoljno ta sredstva odnosno usmjeravamo li ih racionalno u korist ukupnoga razvoja hrvatskog gospodarstva? Nama je to znatna podrška jer nam omogućava da projekte dovršimo u cijelosti. Sigurno je da takva sredstva mogu pomoći u bržem i ravnomjernijem razvoju Hrvatske, ali bi u većoj mjeri morala biti usmjerena u proizvodnju, jer samo ona osigurava potrebnu dodanu vrijednost. Hrvatska je po Global Innovation Indexu 2018 na 41. mjestu među inovativnim zemljama. Po priznanjima koje naši inovatori dobivaju na prestižnim svjetskim sajmovima inovacija naši inovacijski kapaciteti su puno veći. Gdje je tu „kvaka 22“? Financiranje a potom komercijalizacija! To su temeljni problemi. Posebno su naravno izraženi kod mladih koji pokušavaju ući u sferu rada, imaju ide-

je, ali nemaju početni kapital, odnosno kasnije tržište. Društvo, ako želi da povećamo broj inovatora, osobito da ih komercijaliziramo, mora pronaći povoljnije modele financiranja i kasnije osigurati neku vrstu pomoći u plasmanu novih proizvoda. Moram reći da je u tom segmentu Hrvatski inovacijski savez od velike pomoći. Naime on vrlo uspješno promovira naše inovatore na brojnim međunarodnim sajmovima i tako im pruža šansu za pronalaskom klijenata i tržišta. Poduzetnik ste, i to uspješan. Kako ocjenjujete poduzetničku klimu u nas? Gdje vidite najveće zapreke bržem razvoju? Najvažnije je smanjiti poreze i namete koji su zaista previsoki i čine nas u startu nekonkurentnim. Moramo povećati proizvodnju i povećati broj zaposlenih, jer je to jedini ispravan put oporavka i novog uzleta hrvatske industrije. Vlada mora pokazati više sluha za potrebe poduzetnika, posebno izvoznika. Imam dojam da se u nas ne želi ništa mijenjati, odnosno preteško i presporo se stvari mijenjaju, a bez temeljitih promjena nema napretka. To svi znamo, ali ostajemo na ST istim pozicijama…

Dio asortimana tvrtke DOK-ING

Suvremena trgovina 3(44)

[inovacije]

Inovacije kao pokretač gospodarskog napretka i društvenih promjena piše: izv. prof. dr. sc. Stjepan Car

Sažetak

Inovacije su rezultat ljudskog stvaralaštva i imale su kroz povijest uvijek ključnu ulogu u razvoju društvenih zajednica (parni stroj, električna energija, internet…), a u tržnom gospodarstvu s takmičenjem na globalnom prezasićenom tržištu imaju odlučujuću ulogu u poslovanju svakog poduzetnika i daljnjem razvoju zajednica. Za tržišni uspjeh tehnoloških inovacija važno je poduzetništvo koje preuzima ulogu izrade i plasmana novih i inoviranih proizvoda. Prodajom takvih proizvoda na tržištu ostvaruje se veća dodana vrijednost, dostatna ne samo za pokriće svih troškova poduzetnika, već i za slijedeći razvojni ciklus, dakle za održivi razvoj. Za poduzetnika je pravi izazov kako motivirati zaposlenike da budu inovativni i da stvaraju nešto novo. Društvene inovacije koje pak podrazumijevaju nove strategije, koncepte i politike društvenih odnosa pridonose učinkovitosti stvaranja dodane vrijednosti i time bržem napretku zajednica. Iako Hrvatska ima dugu povijest inovatorstva i međunarodno poznate inovacije, inovatorstvo je danas nedovoljno zastupljeno u društvu i gospodarstvu Hrvatske te je jedan od bitnih razloga zaostajanja u razvoju. Samo obrazovanje i masovnost u inovacijskom radu uz financijsku i društvenu potporu inovatorstvu mogu pridonijeti bržim društveno-ekonomskim i tehnološkim promjenama, novom zapošljavanju i općenito napretku društvene zajednice. Ključne riječi: inovatorstvo, tehnološke inovacije, društvene inovacije, poduzetništvo, dodana vrijednost, poticanje inovatorstva 1. Uvod Inovirati znači uvoditi novost, obnoviti ili promijeniti. Inovacije nastaju svakodnevno u svim ljudskim aktivnostima i svojstvene su čovjekovu ponašanju da mijenja svijet oko sebe, prilagođavajući ga svojim potrebama, a temelje se na primjeni znanja i vještina u rješavanju tehnoloških i društvenih problema. Inovatorstvo ovisi prvenstveno o kreativnim pojedincima, ali i o masovnosti bavljenja tom djelatnošću, podršci koju imaju u sredini gdje djeluju kao i o potpori cijele društvene zajednice.

Za daljnji tehnološki razvoj EU je označila ključnim tehnologijama: nanotehnologiju, mikroelektroniku, napredne materijale, biotehnologiju i fotoniku. Strategija Europske komisije je potaknuti industrijsku proizvodnju proizvoda baziranu upravo na tim tehnologijama. Ciljevi EU su pratiti razvoj glavnih međunarodnih konkurenata, potaknuti gospodarski rast i otvoriti radna mjesta u industriji te tako odgovoriti na izazove napretka Europe. Dobar pokazatelj potencijala napretka je indeks inovativnosti koji sažima razinu istraživanja, obrazovanja, broj

patenata i broj malih i srednjih inovativnih tvrtki u jedan pokazatelj. Na slici 1 dana je usporedba indeksa inovativnosti po državama [1]. Jasno je da pokazani položaj EU nije zadovoljavajući kao niti položaj Hrvatske unutar EU a koji će biti kasnije pokazan.

2. Povijest inovatorstva u Hrvatskoj Inovatorstvo u Hrvatskoj ima dugu tradiciju a poslije drugog svjetskog rata prepoznato je kao sredstvo bržeg razvoja i ulazi u ondašnje zakonodavwww.suvremena.hr

[inovacije] 1981. Azitromicin – antibiotik, Slobodan Đokić, Gabrijela Kobrehel, Gorjana Lazarevski i Zrinka Tamburašev, farmaceuti 2006. Bežični ne zračeći prijenos energije, Marin Soljačić, inženjer fizike i elektrotehnike.

Slika 1. Indeks inovativnosti po značajnijim državama svijeta [1] stvo. Značajni izumi i njihovi autori porijeklom iz Hrvatske koji su doživjeli svjetsku slavu [2] su: 1602. Parabolično zrcalo, Marin Getaldić, matematičar i fizičar 1615. Padobran, Faust Vrančić, leksikograf, izumitelj, filozof, diplomat i svećenik 1876. Dupleksna i kvadrupleksna telegrafija, Ferdinand Kovačević, topnički časnik i stručnjak za telegrafiju 1887. Sustav višefaznih izmjeničnih struja, Nikola Tesla, izumitelj sa 112 patenata u SAD-u i po kojem je nazvana osnovna jedinica mjere za magnetsku indukciju tesla 1887. Velocimetar, Josip Belušić, fizičar i matematičar

Vrlo rano poslije rata donesen je zakon koji definira inovatorstvo i međusobni odnos svih sudionika što je bilo važno i motivirajuće za daljnji razvoj tehnike i tehnologije u ondašnjim poduzećima. Tako u tvorničkom listu poduzeća RADE KONČAR [3] iz 1958. u rubrici Pronalasci piše: Od 1945. do danas ukupno je preko naše tvornice prijavljeno 37 pronalazaka. Od toga je tvornica otkupila 10 pronalazaka, koji se iskorištavaju u pogonu. Preostali broj je djelomično odbijen, a ostali se nalaze još uvijek u ekspertizi u Saveznom uredu za patente u Beogradu. Ukupni broj pronalazaka prijavljenih Saveznom uredu za patente od strane naših radnika i službenika, sigurno je veći, no točne podatke nemamo, jer prema Zakonu o pronalascima svaki građanin FNRJ može pronalazak prijaviti bez posrednika (tvornice) direktno Saveznom uredu za patente. Primjer tvorničkog vođenja evidencije „novatora“ prikazuje slika 2. kao dokaz brige o inovatorstvu. Povezanost ondašnjeg poduzeća RADE KONČAR s akademskom zajednicom a posebno s Elektrotehničkim fakultetom, danas Fakultetom elektrotehnike i računarstva (FER), bila je vrlo jaka koja je iznjedrila: 2 akademika, 6 dekana i 20 sveučilišnih profesora, a 24 konča-

revca sudjelovala su u sveučilišnoj nastavi. Zaposlenici KONČAR-a izradili su više od 60 doktorskih i 180 magistarskih radnji. Samo tehničko-tehnološko znanje i samostalni razvoj proizvoda i usluga bili su osnova za uspješnu transformaciju poduzeća RADE KONČAR iz socijalističkog uređenja u tvrtku KONČAR sposobnu za tržišno natjecanje u kapitalističkom sustavu. Doajeni primijenjenih istraživanja i vlastitog razvoja, slika 3, bili su i nositelji akademske naobrazbe u Hrvatskoj na području elektrotehnike i mentori koji su odgojili sijaset uspješnih inženjera i nositelja daljnjeg razvoja. Ondašnje poduzeće RADE KONČAR bilo je ne samo predvodnica radničkog samoupravljanja već i primjer vlastitog razvoja i prodora na svjetsko tržište u ondašnjim okolnostima. Prvo udruženje inovatora u Hrvatskoj na nacionalnoj razini osnovano je u Zagrebu 1957. godine. Udruženje inovatora tada je djelovalo pod okriljem Narodne tehnike Hrvatske, koja je osnovana u Zagrebu 1946. godine i koja je preteča današnje Hrvatske zajednice tehničke kulture (HZTK). Udruženje danas djeluje pod nazivom Udruga inovatora Hrvatske (UIH) ali nije jedino udruženje pa je i njeno djelovanje oslabljeno.

3. Stanje i preduvjeti za daljnji razvoj inovatorstva Kada danas govorimo o inovatorstvu u Hrvatskoj tada ne smijemo govoriti o godišnjim rezultatima desetak ino-

1892. Sustav za identifikaciju osoba prema otiscima prstiju, Ivan Vučetić, kriminalist 1897. Cepelin – zračni brod, David Schwarz, samouki strojar 1903. Žarulja s volframovom niti, Franjo Hanaman, kemičar i metalurg 1906. Automatska mehanička olovka, Slavoljub Eduard Penkala 1934. Sinteza spolnih organa, Lavoslav Ružička, organski kemičar i nobelovac 1954. Mehanički koloturnik, Mario Puretić, ribar 1959. Diazepam – lijek protiv tjeskobe i grčeva, Leo Sternbach, kemičar

Suvremena trgovina 3(44)

Slika 2. Preslika zapisa o postignućima inovatora i njihovim naknadama u ondašnjem poduzeću RADE KONČAR počev od 1946. [3]

bilo svega 6 dobivenih patenata, u Sloveniji 51, a u EZ-27 čak 107 patenata) i •

Slika 3. Doajeni početaka industrijskih istraživanja i razvoja električnih strojeva u Hrvatskoj [3] vatora koji su nagrađivani za svoj rad na domaćim i međunarodnim izložbama inovacija, već o rezultatu pedesetak tisuća inženjera kojima je profesija da mijenjaju i unapređuju stvari, baš kao i liječnicima da liječe. Primjena inovacija ili njihova komercijalizacija uvijek je povezana s poduzetništvom, a što uključuje ne samo inovaciju nego i njihovu troškovno-konkurentnu proizvodnju, ali i znanje kako novi proizvod prodati na globalnom tržištu. To nije jednostavno jer tehnološka inovacija je samo jedna karika u lancu ostvarivanja dodane vrijednosti za obje strane, za proizvođača i za kupca. Uspjeh ne izostaje tamo gdje su inženjeri kao inovatori dio poduzetničkog tima što je slučaj u tvrtkama, a mnogo je teže kada je inovator pojedinac koji nema dovoljno znanja niti kapitala da formira cijeli lanac od ideje preko proizvodnje do kupca. Udruga inovatora Hrvatske, ali i mediji najviše se bave inovatorima pojedincima, pomažući im da pronađu poduzetnika koji će uložiti novac i uči u proizvodnju i prodaju inovativnog proizvoda. No, najveći potencijal ipak leži u tvrtkama gdje postoje deseci ili stotine inženjera koje treba motivirati i potaknuti da se bave onim za što su školovani, da razvijaju i unapređuju postojeće proizvode i procese kao i da stvaraju nove. To je jedini način stvaranja konkurentnog gospodarstva pokretanog inovacijama koji tako zadržava postojeća radna mjesta i stvara nova.

Za inovatorstvo u hrvatskom gospodarstvu analiza Svjetske banke iz 2009., [4], pokazala je da gospodarstvo ima: •

nisku produktivnost ili nedovoljno postignutu dodanu vrijednost po zaposlenom na tržištu proizvoda i usluga,

•

nisku stopu ulaganja u istraživanje i razvoj kako iz državnih fondova tako i u samim tvrtkama,

•

udio inovativnih tvrtki je ispod prosjeka EU,

•

mali broj patenata na milijun stanovnika (npr. 2007. u Hrvatskoj je

slabu povezanost gospodarstva s akademskom zajednicom.

Sve to rezultira i malom inovativnošću i zaostajanje za najrazvijenijima. Bio je to jedan od razloga što je Vlada RH donijela Strategiju poticanja inovacija Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020., [5], s ciljem otklanjanja prepreka za brži razvoj konkurentnog gospodarstva temeljenog na inovacijama. Ključnu ulogu trebaju imati sveučilišta i javni instituti ne samo putem obrazovnog programa koji mora podučavati kako se znanje treba koristiti, ali i u povezivanju s gospodarstvom na primijenjenim istraživanjima i razvoju radi stvaranja novih tehničkih rješenja konkurentnijih od postojećih, dakle na inovacijama. Ne smiju se zanemariti niti društvene inovacije koje također pridonose poslovnoj učinkovitosti, ali niti društveno poduzetništvo za koje je Vlada RH donijela Strategiju razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2015.-2020. [6]. Društveno poduzetništvo predstavlja stvaranje nove vrijednosti proizvoda i usluga putem udruživanja rada, a ne kapitala kao kod trgovačkih društava te u EU ima sve veće gospodarsko značenje budući da osigurava preko 5,5 miliona zaposlenih i poboljšava soci-

Slika 4. Primjer društvene inovacije gdje građani ulažu u projekt fotonaponske elektrane na javnom objektu putem mikrozajmova sa Zelenom energetskom zadrugom uz kamatu od 4.5% na 10 godina. www.suvremena.hr

[inovacije] ološku sliku društva. Sličnu ulogu ima i javno privatno partnerstvo [7], ali i skupno financiranje (eng. crowfunding) kao relativno nova društvena inovacija koja se počela primjenjivati i u Hrvatskoj, [8,9].

Slika 5. Inovativnost u Europskoj uniji po regijama i državama [10]. Analiza inovativnosti po regijama i državama koju je napravila EU, pokazuje da je inovativnost u Hrvatskoj umjereno razvijena, slika 5, i bitno zaostaje za vodećim zemljama i njihovim regijama kao što su neke regije Finske, Švedske, Austrije, Njemačke i Velike Britanije, [10].

4. Razvoj društva temeljen na inovacijama U skladu s EU politikom Vlada Republike Hrvatske donijela je Strategiju napredne specijalizacije Hrvatske za razdoblje 2016.-2020., [11] koja: •

traži regionalnu specijalizaciju i veću produktivnost,

•

traži inovacije na svim područjima djelovanja,

•

bolju upotrebu skromnih javnih izvora i svrsishodno korištenje EU fondova,

•

transformaciju gospodarstva s fokusom na globalni lanac vrijednosti i

Suvremena trgovina 3(44)

•

pretpostavlja novu ulogu akademske zajednice, fokusiranu na inovacije (primijenjena istraživanja), kompetentnost (obrazovanje) i rast (poslovnu učinkovitost).

Znajući da su ključni čimbenici poticajne klime za inovativnost i kreativnost u nekoj tvrtki ili zajednici: •

poznavanje tehnoloških i društvenih trendova,

•

sposobnost odabira pravih ideja za istraživanje,

•

poznavanje ključnih procesa, ali i potreba i očekivanja budućih korisnika inovacije,

•

sposobnost identifikacije kreativnih osoba u tvrtki i kod korisnika inovacije,

•

kvaliteta komuniciranja u tvrtki i s korisnikom, ali i sa znanstveno-istraživačkim organizacijama,

•

timski rad i međusobna suradnja, posebno različitih struka,

•

tolerancija prema riziku istraživanja i razvoja, kao i kulturi njegovanja različitosti,

•

organizacijska struktura samostalnih jedinaca ili timovima i tolerancija prema učincima uloženih sredstava i utrošenom vremenu,

•

podupiranje i balansiranje između malih unapređenja i velikih inovacija i

•

sposobnost ocjenjivanja dosega inovativnih ideja, kao i mjerenja postignutih rezultata.

Nužne su bitne promjene koje trebaju postati preokupacija svih rukovodećih struktura i političara kako na državnoj razini tako i na regionalnoj odnosno u lokalnim zajednicama. Procesi promjena su započeli korištenjem sufinanciranja različitih razvojnih projekata iz kohezijskih fondova EU a koji potiču tehnološke i društvene inovacije. Ovdje još treba istakni tzv. eko-inovacije koje su usko povezane s okolišem na način da dovode do smanjenja utjecaja proizvoda, procesa ili usluga na okoliš ili poboljšavaju korištenje prirodnih resursa. Svih proteklih godina u Hrvatskoj je nedostajalo političke volje za fokusiranje upravo na promjene putem inovacija. Govorilo se samo o količini novca koji se povukao, zane-

marujući ono što je stvoreno ili što je trajno promijenilo postojeće stanje. Još sredinom 2017. napravljen prijedlog Zakona za državne potpore za istraživačko-razvojne projekte koji je donesen tek sredinom 2018., [12]. Pravilnik o državnoj potpori za istraživačko razvojne projekte, [13] donesen je tek početkom 2019. tako da je gospodarstvo bilo zakinuto 4 godine za bilo kakve potpore za vlastiti razvoj putem inovacija. Prije ulaska Hrvatske u EU znanost u Hrvatskoj bila je gotovo nedodirljivo područje koja je branila svoju poziciju akademskom autonomijom i slobodama u radu i upravljanju. Suradnja s gospodarstvom je bilo nešto što se nije posebno vrednovalo kod znanstvenika i smatralo se da je sva znanost u akademskoj zajednici i javnim znanstvenim institutima. Tek donošenjem novog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju krajem godine 2017. [14], koji se mijenjao čak 13 puta počev od 2003. do donošenja, stvorene su osnovne pretpostavke za poticanje razvoja gospodarstva zasnovanog na inovacijama i suradnji akademske zajednice s gospodarstvom. Puni legitimitet industrijskim istraživanjima i primjeni znanosti za razvoj industrije donio je Zakon [12] koji je definirao pojam „istraživačko razvojni projekt“ kao operaciju koja uključuje aktivnosti koje se protežu na jednu ili više kategorija istraživanja i razvoja, čiji je cilj unaprijed definiran i precizne je gospodarske, znanstvene ili tehničke prirode. Prema [12] istraživačko-razvojni projekt obuhvaća jednu ili više kategorija aktivnosti: A. Temeljno istraživanje podrazumijeva eksperimentalni ili teoretski rad kako bi se stekla nova znanja o temeljnim načelima fenomena i vidljivih činjenica, bez predviđene izravne tržišne primjene. B. Industrijsko istraživanje je planirano istraživanje u cilju stjecanja novih znanja i vještina za razvoj novih proizvoda, procesa ili usluga odnosno za postizanje znatnog poboljšanja postojećih proizvoda, procesa ili usluga. Ono može obuhvaćati i izradu prototipova u laboratorijskom okruženju i konačno.

C. Eksperimentalni razvoj koji podrazumijeva stjecanje, kombiniranje, oblikovanje i uporabu postojećih znanstvenih, tehnoloških, poslovnih i drugih znanja i vještina u cilju razvoja novih ili poboljšanih proizvoda, procesa ili usluga. On može uključivati i razvoj tržišno upotrebljivog prototipa ili pilot-projekta koji je nužno konačni tržišni proizvod. Eksperimentalni razvoj ne uključuje rutinske ili periodične izmjene postojećih proizvoda ili procesa pa čak ako dovedu i do poboljšanja. Cilj ovog Zakona je povećanje ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj i povećanje broja poduzetnika koji ulažu u istraživanje i razvoj te poticanje suradnje poduzetnika sa znanstvenim organizacijama na takvim projektima. Korisnici potpore mogu biti fizičke i pravne osobe koje su obveznici poreza na dobit ili porez na dohodak i koji provode aktivnosti vlastitog istraživanja i razvoja u cilju komercijalizacije proizvoda, usluge ili procesa. Potpore se daju kao pravo na dodatno umanjenje osnovice poreza na dobit odnosno poreza na dohodak, za opravdane troškove istraživačkorazvojnih projekata, odnosno troškova studije izvedivosti. Prihvatljivi troškovi su: troškovi osoblja (plaće i naknade istraživača, tehničara i ostalog pomoćnog osoblja na projektu), troškovi amortizacije instrumenata i opreme za vrijeme korištenja samo na projektu, troškovi istraživanja koja se provode na temelju ugovora, troškovi licenci i savjetodavne usluge po tržnim uvjetima, izdaci poslovanja (troškovi materijala, potrošne robe i sličnih proizvoda kao posljedica izvođenja projekta) kao i režijski troškovi u iznosu 15% prihvatljivih izravnih troškova osoblja. Jedan istraživačkorazvojni projekt može trajati najduže tri godine a maksimalni pragovi potpora iznose 300.000 eura za pretežno temeljna istraživanja, 200.000 eura za pretežno industrijska istraživanja i 100.000 eura za pretežno eksperimentalni razvoj. Ako pri istraživanju i razvoju poduzetnik ugovorom koristi akademsku zajednicu i javne znanstvene institute kao i druge tvrtke, najviši ukupni iznosi mogu se povećati do 40 milijuna eura za pretežno temeljna istraživanja, do 20 milijuna eura za

pretežno industrijska istraživanja i do 15 milijuna eura za pretežno eksperimentalni razvoj. Ovdje treba posebno istaknuti da to nije novac kojeg tvrtka dobije za razvoj nego iznos umanjenja osnovice za porez na dobit ili porez na dohodak, što znači da to mogu koristiti samo organizacije koje posluju s visokom dobiti. Procedura prijave, odobravanja i praćenja takvih istraživačko-razvojnih projekata vrlo je zahtjevna i za organizacije odbojna jer su organizacije primorane angažirati konzultante za prijavu kao i mijenjati interne procedure, prilagođavajući ih zahtjevima Pravilnika. Zaključno se može reći da su zahvaljujući pridruživanju Hrvatske zemljama EU, inovacije dobile bitno veće značenje nego što su imale u društvu jer su zapravo one osnova za pokretanje novih tvrtki i temelj su na kojem žive i šire se male i srednje tvrtke, bez kojih nema ni velikih niti razvoja društvenih zajednica.

5. Zaključak Po tehnološkim i društvenim inovacijama Hrvatska bitno zaostaje za većinom članica EU. Za svoj brži gospodarski i društveni razvoj na području inovatorstva potrebno je: •

•

osigurati masovnost bavljenja inovacijama putem ohrabrivanja i poticanja kako materijalnog tako i statusnog, u obrazovnom sustavu bitno pojačati učešće eksperimentalnog rada i laboratorijskih vježbi radi stjecanja vještina odnosno primjenjivanja naučenih znanja,

•

društveni status inovatora i poduzetnika podići na višu razinu kao što je imaju sportaši,

•

državno financiranje akademske zajednice vezivati uz suradnju s gospodarstvom a poticanje gospodarstva na inovacijama vezivati uz uključenost akademske zajednice,

•

unaprijediti postojeća takmičenja i javna priznanja za najuspješnije: inovacije, poduzetnike i dvostranu suradnju gospodarstva i akademske zajednice i

•

vrednovati korištenje novca EU fondova brojem inovacija, brojem novozaposlenih i povećanjem konkurentnosti onih koji su takav bespovratni novac koristili.

Stoga političarima treba biti u fokusu budućnost države stvarane inovacijama i poduzetništvom te u tom smjeru pomagati inovatore i poduzetnike i materijalno i statusno. Literatura [1] Politike Europske unije: Poduzetništvo, ISBN 978-92-79-42054-2, Luxembourg, 2014. [2] Brošura: Hrvatske inovacije-vizionari koji su oblikovali Europu, Ured zastupnika u Europskom parlamentu Davora Škrleca, Izložba u EU parlamentu, Strasbourg, 15.-17. travnja 2019. [3] S. Car: 50 godina primijenjenih znanstvenih istraživanja i razvoja na području elektrotehnike, Monografija, KONČAR – Institut za elektrotehniku d.d., Zagreb, 2011. [4] P. G. Correa, S. Madžarević-Šujster: Croatian EU Convergence Report: Reaching and Sustaining Higher Rates of Economic Growth, Document of the World Bank, Report No. 48879-HR, June 2009. [5] Strategija poticanja inovacija Republike Hrvatske 2014.-2020., NN br. 153/14. [6] Strategija razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015.do 2020.godine, NN, travanj, 2015. [7] S. Young: Moralni kapitalizam – mirenje privatnog interesa s javnim dobrom, Kaleidoskop, Zagreb, 2006. [8] S. Car: Inovacije, gospodarstvo i lokalne zajednice u zakonskom okviru RH, Polytechnic & Design, Vol. 6, No.1, 2018. [9] S. Car, R. Pašičko, Z. Kordić: Moguća uloga obnovljivih izvora energije u razvoju lokalnih zajednica, Polytechnica & Design,Vol.7, No.1, 2019. [10] Regional Inovation Scoreboard 2017, ISBN 978-92-79-67688-8, EU 2017. [11] Strategija pametne specijalizacije Republike Hrvatske za razdoblje 2016.2020., NN br. 32/16. [12] Zakon o državnoj potpori za istraživačko razvojne projekte, NN 64/2018. [13] Pravilnik o državnoj potpori za istraživačko razvojne projekte, NN 9/2019. [14] Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, NN 131/2017. ST www.suvremena.hr

[inovacije]

Govori Đuro Horvat, vlasnik i direktor tvrtke TEHNIX

Šifra uspjeha zadovoljni su radnici priredio: Ante Gavranović

„Nikad ne odustajemo od cilja koji želimo postići. Zadovoljan kupac je naš interes“. U te dvije kratke rečenice, koje zvuče više kao geslo, uspješan poduzetnik i vrstan inovator Đuro Horvat sažeo je cjelokupnu poslovnu filozofiju kojom se rukovodi od samih početaka rada Tehnixa. Dodamo li tome još i njegov stav da „svaki čovjek ima u sebi veliki poduzetnički i društveni potencijal i odgovornost da preko svojih programa ostvaruje svoju viziju“, zaokružujemo sliku ovog izuzetno zanimljivog čovjeka u prepoznatljivu cjelinu. Pritom ne smijemo zaboraviti da je Đuro Horvat prije nekoliko godina proglašen pobjednikom hrvatskog izda-

Suvremena trgovina 3(44)

nja projekta Ernst&Young kao poduzetnik godine. Mnogobrojne nagrade na prestižnim sajmovima inovacija u zemlji i svijetu kao da su se lijepile na njega i njegove novitete. No, ipak najvrijednije u svemu tome je da je najveći dio svojih inovacija uspio pretvoriti u istinsku dodanu vrijednost i staviti u komercijalnu funkciju. Tehnix, koji posluje 25 godina, pretvorio je Donji Kraljevec u suvremeno industrijsko središte. Tehnix zapošljava 400 radnika i ima stotinjak kooperanata. U Donji Kraljevec svakodnevno dolaze predstavnici veleposlanstava i zainteresiranih klijenata iz brojnih zemalja koji žele vidjeti što se nudi od novih tehnologija u zaštiti okoliša.

Komunalni otpad kao gospodarski resurs „Kompanija Tehnix vodeća je eko industrija u svijetu. Poslovni cilj Tehnix-a je razvijati i proizvoditi najbolje tehnologije kojima se postiže održivi razvoj i cirkularna ekonomija. Razvili smo i proizvodimo više od 300 strojeva i opreme za okoliš, za što smo dobili stotinu svjetskih priznanja i odličja. Razvili smo najbolju MO-BO-TO tehnologiju za reciklažu otpada. Primjenom naše tehnologije komunalni otpad postaje gospodarski resurs. Industrijskom reciklažom miješanog komunalnog otpada dobivamo osam vrsta sirovina, proizvodimo eko kompost i

RDF gorivo. MO-BO-TO je tehnologija budućnosti kojom se postiže cirkularna ekonomija i održivi razvoj“ – ističe naš sugovornik. Svoje mjesto na međunarodnoj pozornici Tehnix utvrđuje vrlo uspješnim nastupima na najpoznatijim svjetskim sajmovima. Sajam BAUMA u Münchenu vodeći je svjetski sajam građevinskih strojeva i opreme. Kompanija Tehnix izlagala je početkom godine svoje proizvode i prezentirala kupcima i partnerima Europe i svijeta vlastite inovativne tehnologije. U Tehnixu tvrde da su tom prigodom ugovorili nove poslove za svjetsko tržište u vrijednosti od 15 milijuna eura i osigurali zaposlenost i za 2020. godinu. „Tehnix kontinuirano izlaže na sajmovima u Njemačkoj, a na BAUMA-i smo izlagali specijalne kontejnerske module koji se proizvode i projektiraju u Hrvatskoj, a izvoze u Austriju, Njemačku, Švicarsku, Luksemburg. Sada smo proširili tržište u Nizozemskoj, Belgiji i Islandu koji je jako zainteresiran za naše inovativne eko proizvode za zaštitu okoliša“ – naglašava „alfa i omega“ tvrtke iz Donjeg Kraljevca u Međimurskoj županiji.

Eko tvornica budućnosti Tvrtka Tehnix iz Donjeg Kraljevca u Međimurskoj županiji ovih dana otvora

modernu „eko tvornicu budućnosti“ na 10.000 četvornih metara, u kojoj će proizvoditi eko opremu. Investicija je to od oko 100 milijuna kuna, a u novim će pogonima raditi stotinjak novozaposlenih radnika. Tvornica će zadovoljavati najveće eko standarde u svijetu. Na krovu će imati vlastitu solarnu elektranu od jednog megawata, vjetroturbinu kapaciteta 10 kilowata, sustav potpunog recikliranja otpadnih voda koje će se, pročišćene, dalje koristiti. Tvornica neće proizvoditi ni kilogram otpada, sve će se reciklirati i ponovno upotrebljavati. Postavit će se i priključci za električna vozila koja će se koristiti u unutarnjem transportu. Kruna tih nastojanja je ugovor s Mercedesom o dugoročnoj poslovnoj suradnji na proizvodnji komunalnih vozila za odvoz otpada. Izrađeno ih je već 70 za kupce iz Beograda, Skoplja, Sarajeva, Rumunjske... „Tehnixu je nedavno odobreno 10 milijuna kuna bespovratnih sredstava EU za razvoj novih proizvoda koje je ta tvrtka sama osmislila u suradnji sa stručnjacima s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije. Riječ je o projektu razvoja pogona za bioreaktorsko kompostiranje biorazgradivog komunalnog otpada. Tehnologija kompostiranja koju su razvile Njemačka i Austrije posao obavi za četiri do šest mjeseca, a mi s našom tehnologijom za dva mjeseca. Organski otpad zau-

zima mjesto na deponijima, zagađuje vodu i prostor, pa je ovo što radimo iznimno važno. Ono što je Končar za elektroindustriju, mi želimo biti na području gospodarenja otpadom i zaštiti voda. Proizvodimo, uz ostalo, i biorotore, s čime smo upoznali i Hrvatske vode“ – nabraja Horvat, koji je i član odbora Akademije tehničkih znanosti jer želi doprinijeti da se otpadom gospodari na suvremen i društveno odgovoran način. „Trebalo bi, smatra, revidirati projekte centara za gospodarenje otpadom na koje se potrošilo milijarde kuna, a bez rezultata. Tehnologija je ta koja rješava probleme – zaključuje Đ. Horvat.

Iskorak prema zaposlenicima „Ne možete izraditi kvalitetan proizvod u koji nije ugrađena ljubav i zadovoljstvo. A bez dobrog standarda, toga nema jer dobar proizvod mogu napraviti samo dobar inženjer i dobar radnik“, deviza je koju već godinama promovira prvi čovjek Tehnixa. Đuro Horvat, uspješni poduzetnik iz Donjeg Kraljevca nakon dobivanja jedne posebne nagrade, Srebrni um za promicanje vrijednosti života, ispričao je za Međimurske novine zašto u Tehnixu razvijaju moralni kapitalizam. „Vrijednost naše firme je u našim ljudima, u našim vještinama, zadovoljstvu što u svojoj domovini stvaramo uvjete za formiranje obitelji u zagrljaju sretne djece. Samo zadovoljan djelatnik može biti inovativan, produktivan i proizvesti kvalitetan konkurentan proizvod za svjetsko tržište“ – kazao je čelni čovjek Tehnixa. Ove godine je njegov socijalni kapitalizam doživio novi razvoj, čak i u EU okvirima, kad je svojim radnicima, koji prosječno zarađuju 1200 eura mjesečno, dao ukupno 250 tisuća kuna pozajmica kako bi se ovi izvukli iz bankovnih minusa. Osim socijalne komponente, tu su prisutni i gospodarski efekti. „Kako smo povećavali plaću, tako smo podizali produktivnost i kvalitetu rada, a to zapravo znači konkurentnost. Jednostavna formula. Ako poslodavac ima imalo moralnosti, to mora prepoznati. Razvijamo i potičemo moralni kapitalizam. Ne možete napraviti uspješnu tvrtku bez zadovoljnih ljudi“ – kaže ST Horvat. www.suvremena.hr

[inovacije]

Inovativnost i gospodarstvo

Nedovoljno ulaganje u istraživanje i razvoj piše: izv. prof. dr. sc. Krešimir Buntak

Organizacijska kompetentnost mora se sagledavati kroz aspekt tehnološke, tehničke, strukturne kompetentnosti kao i kompetentnosti ljudskih potencijala koje u sinergiji povećavaju i organizacijsku kompetentnost.

novativnost u gospodarstvu postaje imperativ s obzirom na sve veće i brže promjene u organizacijskim okruženjima. Ona je preduvjet za razvoj konkurentnosti organizacija, a determinirana je kreativnošću i organizacijskim znanjem. Kad je u pitanju razina inovativnosti u kontekstu Republike Hrvatske ona se može promatrati kroz poziciju globalne konkurentnosti s obzirom na činjenicu kako inovativnost korelira konkurentnost. Prema izvještaju o konkurentnosti objavljenom za 2018. godinu Hrvatska se nalazila na 68. mjestu što je pad za dva mjesta u odnosu na prethodnu godinu. To može ukazivati na nedovoljno dobro ulaganje u istraživanje i razvoj, što može biti uzrok nerazumijevanja važnosti znanja u prošlosti, s obzirom na to da se rast i razvoj može sagledavati isključivo na dugi rok.

Diferencijacija proizvoda i usluga Govoreći o inovativnosti, neophodno je reći da se inovativnost treba promatrati kroz više aspekata i to kao inovativnost proizvoda, inovativnost procesa kao i inovativnost u procesu upravljanja. Inovativnost proizvoda može determinirati zadovoljstvo kupca, odnosno kvalitetu pružene usluge ili proizvedenog proizvoda. Naime, prema

Suvremena trgovina 3(44)

Kanno modelu, diferencijacija proizvoda ili usluga i dodavanje novih karakteristika rezultirat će većim zadovoljstvom zainteresiranih strana, osobito kupca. Nadalje, diferencijacija proizvoda može biti promatrana i kroz analizu tzv. glasa kupca (engl. voice of costumer) koji se pomoću QFD matrice (Quality function deployment) pretvara u nove karakteristike proizvoda ili usluga. Danas se glas kupca sve više zamjenjuje s glasom svih zainteresiranih strana u cilju održivosti poslovanja. Kad je riječ o inovativnosti u procesima, ona se može sagledavati kroz stalna poboljšanja procesa koja su imperativ ne samo zbog promjena u organizacijskim okruženjima već i zbog zahtjeva koje na organizaciju postavljaju norme kao što je to norma ISO 9001. Inovativnost u procesima može biti determinirana kompetentnošću zaposlenika u organizaciji kao i organizacijskom kulturom koja omogućuje zaposlenicima slobodno iznošenje prijedloga za poboljšanje tj. potiče njihovu inovativnost. Stalna, svakodnevna poboljšanja temeljena na inovativnosti ujedno su i sastavnica Kaizen-a, poznate japanske filozofije koja je jedan od temelja uspjeha Toyote kao i općenito kvalitete koja se povezuje uz proizvode i usluge koje dolaze iz Japana.

Kompetentnost menadžmenta Inovativnost upravljanja ovisi o kompetentnosti menadžmenta kao takvog ali i kompetentnosti organizacije u cjelini koja se povećava kroz povećanje organizacijskog znanja, a koja je posljedica prilagodbe novonastalim uvjetima u okolini. Dakle, prilagodbom novonastalim uvjetima na tržištu i usvajanje novog znanja organizacija može utjecati na povećanje svoje kompetentnosti. Organizacijska kompetentnost mora se sagledavati kroz aspekt tehnološke, tehničke, strukturne kompetentnosti kao i kompetentnosti ljudskih potencijala koje u sinergiji povećavaju i organizacijsku kompetentnost. Budući da trend koji nameće digitalna transformacija podrazumijeva implementaciju tehničkih inovacija, kao što je to primjerice RFID tehnologija, big data, senzorika, cloud computing itd., mogućnost inoviranja i korištenja prikupljenih podataka za stvaranje inovacija raste. S pojavom Industrije 4.0 javljaju se i veći zahtjevi zainteresiranih strana na koje organizacija mora odgovoriti. Upravo su inovacije esencija koja omogućuje dodavanje novih karakteristika proizvodima i uslugama temeljenim na Industriji 4.0. Inovativnost ovisi o kreativnosti dok je kreativnost determinirana kompeten-

tnosti. Ulaganje u edukaciju zaposlenika, zaposlenicima se otvaraju novi pogledi za rješavanje postojećih organizacijskih izazova što znači i povećavanje njihovog potencijala za stvaranje inovativnih rješenja. No, organizacija mora biti svjesna da puko ulaganje u edukaciju neće samo po sebi rezultirati eksplozijom inovativnosti. Naime, organizacija mora poticati propitkivanje postojećih procesa, karakteristika proizvoda kao i ostalih komponenti u organizaciji, a znanje je u tom propitkivanju temelj za identifikaciju mogućih prilika za promjene.

Važnost podrške novim idejama Budući da današnje organizacije kao imperativ nameću timski rad, neophodno je osigurati da članovi tima osjećaju dobrodošlicu za iznošenje svih ideja vezanih uz izazove s kojima se susreću. No, ideje kao takve moraju biti poduprte od vođe tima koji članove tima mora ohrabrivati i osigurati im slobodu izražavanja bez osu-

đivanja. Naravno, neophodno je spomenuti i da se za generiranje ideja tj. za evaluaciju jednom stvorenih ideja upotrebljava niz alata kao što su to primjerice 6 šešira, world caffe metoda ili pak Walt Disney metoda. Međutim, vođa tima mora biti svjestan da članovi tima ne mogu uvijek biti kreativni i inovativni i da se možebitne inovativne ideje koje će rezultirati revolucionarnim konceptima mogu pojaviti jednom ili dva puta zbog čega je potrebno posebnu pažnju posvetiti adekvatnom komuniciranju u timu. Kad je riječ o trgovini i inovacijama u trgovini potrebno je napomenuti kako je trgovina specifična djelatnost u kojoj je imperativ osigurati, uz kvalitetne proizvode i usluge, kreativne i inovativne načine pomoću kojih će se moći privući kupčeva pažnja. Budući da se današnje organizacije koje se bave trgovinom i povezanim djelatnostima susreću s velikim brojem konkurenata koji nude gotovo isti način prodaje, neophodno je diferencirati se, a za što je temelj stvoriti timski duh, ulagati u edukaciju i kompetentnost kao i

poticati kreativno rješavanje i pristup problemu kroz tzv. out of box thinking. Nesumnjivo je kako su inovativnost i kompetentnost dvije temeljne varijable koje u dugom roku mogu rezultirati razvojem konkurentske prednosti na tržištu. Inovativnost može biti i posljedica prilagodbe novonastalim uvjetima na tržištu što je imperativ za svaku organizaciju koja nastoji razviti ST održivi uspjeh.

[intervju]

Govori Zvonimir Viduka, direktor i vlasnik tvrtke ALTPRO

Snaga u inovativnosti, brzoj realizaciji i uspješnoj komercijalizaciji inovacija pripremio: mr. sc. Branko Pavlović

Čitav proizvodni program temelji se praktički na vlastitom znanju i tehničkim rješenjima. Usmjerenost na specijalne niše sigurnosnih uređaja za željeznicu osiguralo je tvrtki poziciju na svjetskom tržištu. Naravno, specijalizaciji je prethodilo sistemsko prikupljanje znanja, specifikacija zahtjeva kupaca te dugotrajno učenje i edukacija. s cijevnim pojačalom i SAM-om, a TV igre iz 1978, jedini živući proizvod iz te faze, još radi u show room-u tvrtke ALTPRO. Završio sam zagrebački ETF – smjer industrijske elektronike i 10 godina puštao u pogon diodne i tiristorske lokomotive te vlakove popularne MAĐARE.

Zvonimir Viduka

Cilj kod otvaranja tvrtke bio je da kroz supstituciju uvoza ALTPRO razvija nove proizvode za željeznicu. Veliki giganti iz bivše države su nestajali devedesetih godina i to je bio trenutak koji je otvarao prostor za nove inovativne proizvodne tvrtke. Nažalost, malo nas je iz toga vremena ostalo danas živih.

Ovih dana ALTPRO obilježava 25 godina rada. Odakle ideja i kako je sve počelo?

Kako je došlo do specijalizacije i internacionalizacije?

Odlazak u poduzetništvo bio je motiviran osobnim razlozima – željom za stvaranjem i realizacijom ideja koje nisam mogao ostvariti u državnoj tvrtki u kojoj sam radio.

ALTPRO je osnovan iz nule 1994. godine, a već 1997. počeo je izvoziti u BiH i Austriju. 2003. smo se opredijelili za izvoz kao glavni poslovni cilj.

S elektronikom sam se počeo baviti sedamdesetih godina. Počeo sam

Suvremena trgovina 3(44)

To smo realizirali kroz razvoj dvije niše signalno sigurnosnih uređaja. Inovativnost proizvoda, brzi razvoj i komerci-

jalizacija naših inovacija bila je glavna strategija. Čitav proizvodni program temelji se praktički na vlastitom znanju i tehničkim rješenjima. Usmjerenost na specijalne niše sigurnosnih uređaja za željeznicu osiguralo nam je poziciju na svjetskom tržištu. Naravno, specijalizaciji je prethodilo sistemsko prikupljanje znanja, specifikacija zahtjeva kupaca te dugotrajno učenje i edukacija. Danas imamo globalne partnere i prodajnu mrežu u skoro 40 zemalja svijeta.

Na tom putu do uspjeha sučeljavali ste se s mnogobrojnim izazovima. Možete li spomenuti samo one najveće? Najveći izazovi su dugi niz godina bili: teški uvjeti poslovanja u HR; neredovito plaćanje, pogotovo od strane HŽ-a; financiranje razvoja složenih proizvoda; snažni lobiji na željeznicama koji su se uvijek protivili novom proizvodu; dolazak iz zemlje koja nije prepoznata u željezničkom biznisu.

dršku na svom tržištu o kojoj mi možemo samo sanjati. Stoga se mi zadnjih godina počinjemo tehnološki uvezivati na pojedinim tržištima s najvećim domaćim tvrtkama (Indonezija, Japan, Kina, Indija, Turska, Francuska, JAR). Ulazak na nečiju infrastrukturu s lokalnim partnerom dug je i težak, ali nosi posao narednih 20 do 30 godina.

Društvena odgovornost nekog javnog državnog poduzeća i korisnika državnog proračuna u svijetu je u obavljanju funkcije stvaranja i razvoja popratne industrije. Poslovi modernizacije i izgradnje infrastrukture svuda u svijetu su poticaj za domaći razvoj, zapošljavanje i nove investicije. To je osnovna društvena zadaća željeznice i kod nas.

Članstvo u EU integracijama. Kako je došlo do toga i što je donijelo?

Kakva je suradnja sa znanstvenom zajednicom?

U UNIFE smo primljeni kao punopravni član 2004. godine. Iako je UNIFE organizacija željezničke industrije EUa, mi smo bili prva primljena tvrtka iz Istočne Europe. Izuzetno smo ponosni na naše članstvo u ekspertnim radnim grupama, jer kroz radne grupe naši su eksperti zapravo dio savjetodavnog odbora Europske željezničke agencije. To članstvo u dvije radne grupe u UNIFE-u, kao i predstavljanje Republike Hrvatske u 3 CENELEC radna odbora, svakako je unaprijedilo naša znanja i dalo nam ogromna iskustva vezana za certifikaciju i sustav kvalitete naših proizvoda. To je jedan od razloga što smo na tržištu trenutno jedina tvrtka koja zadovoljava sve zahtijevane CENELEC norme u našim proizvodnim nišama.

Željeznica je specifičan sustav koji se ne može naučiti iz knjiga. Zbog toga edukaciju zaposlenih provodimo – osim redovnog rada – odlaskom na željezničke konferencije i sajmove, suradnjom s fakultetima i razvojno-istraživačkim centrima u raznim zemljama.

Pitanje odnosa javnih poduzeća prema domaćim dobavljačima odnosno industriji, šire je pitanje koje se treba rješavati strukturno na razini države (ministarstava).

Level-crossing-protection-RLC23-s8

Moram zaista ovom prilikom istaknuti da postoje tržišta gdje smo prihvaćeni upravo zbog naših certifikata i sustava kvalitete koji pratimo i to je na neki način postao naš zaštitni znak na tržištu.

Tko vam je konkurencija? Današnje je vrijeme interneta omogućilo da se snaga tvrtke više ne mjeri po broju ljudi i kvadrata hala nego po znanju kojim raspolažete, proizvodno razvojnim mogućnostima te tržištu gdje ste prisutni. To nam je donijelo poziciju među 22 vodeće signalne tvrtke na svijetu prema sektorskoj studiji EK za željeznice iz 2012. Naša konkurencija su velike multinacionalke koje imaju svoje slične proizvode, a zadnjih godina u raznim se zemljama počinju pojavljivati tvrtke poput nas. Kad postoji domaća tvrtka, tada je jako teško opstati na tom tržištu makar imali konkurentniji proizvod. Domaće tvrtke imaju svuda po-

U Republici Hrvatskoj imamo odličnu suradnju s Prometnim fakultetom i FER-om, primamo studente na praksu, radimo zajedno diplomske i stručne radove. Također surađujemo i s bivšim željezničkim stručnjacima u mirovini koji prenose svoja znanja na mlade kadrove. Imamo veliku vlastitu arhivu i knjižnicu sa stručnim časopisima, knjigama i studijama iz čitavog svijeta. U 21. stoljeću ako prestane učiti brzo prestanete i postojati na tržištu. Potrebno je da se znanstvena zajednica aktivnije uključi u velike prometne projekte u Hrvatskoj, jer ima u njima što dati, ali i preuzeti.

Kakvi su vam planovi za budućnost? Plan razvoja je daljnje stvaranje novih inovativnih proizvoda i snažnije pozicioniranje na globalnom tržištu. A to možemo jer poznajemo tržišna kretanja, pratimo nove tehnologije i ono što je najvažnije – znamo tržište i našeg kupca u svijetu. Nama nije cilj prodati tvrtku, već kroz razvoj, investicije i zapošljavanje pomoći reindustrijalizaciji Hrvatske, ali s novim globalnim proizvodima. Zato su nam domaće reference i konkretna podrška na domaćem tržištu izuzetno važni. Razvojno poduzetništvo vuče svako društvo naprijed.

Kakav je odnos većinski državnog kupca prema domaćim tvrtkama poput vas u branši?

Postoje dvije razine problema u ovom aspektu. Jedan je problem to što se firme koje nisu afirmirane u nekoj branši zbog nesistematske podrške uopće ne mogu razviti (ne može nastati neka nova tvrtka koja će dalje konkurentno nastupati na tržištima…). Drugi je problem kada domaće tvrtke već afirmirane na svjetskim tržištima osjećaju da nemaju dobar tretman kod javnog naručitelja. Naša konkurencija svoja lokalna tržišta drži čvrsto i u njih se ne može ući čak i da dajete proizvode besplatno. Kod nas, nažalost, u tome segmentu još nije ravnopravan privatni i državni sektor poduzeća. Kako stvarate kadrove i gdje ih nalazite? ALTPRO nije trgovačka tvrtka i stvaranje stručnjaka i stručnog kadra za željeznicu traje godinama. Stoga je čovjek i njegovo znanje te obučavanje, najvažnije za sve tvrtke poput naše. Stoga tvrtka nastoji svim svojim resursima ispunjavati potrebe djelatnika i nastojati da on bude zadovoljan. A zadovoljan djelatnik, koji sebe vidi dugoročno kao dio tvrtke, voli svoj posao, što je preduvjet uspjeha tvrtke. U našoj branši čovjek može dati rezultate tek nakon višegodišnjeg rada. Problem kadrova i masovnog odlaska mladih stručnjaka, potencijalno će onemogućiti u budućnosti razvoj tvrtki poput nas u Hrvatskoj pa i regiji. Mi smo rješenje u tome našli i u regionalizaciji posla s kadrovima u drugim državama koji rade s nama na razvoju i proizvodnji, a i kroz globalnu mrežu partnera. Također, specijalizacija proizvoda s kojima se bavimo i male niše ST omogućiti će samoodržanje. www.suvremena.hr

[u žarištu] Govori mr. sc. Martin Evačić, direktor NTL-a i predsjednik HUP – Udruge trgovine

Pod pritiskom velikih dobavljača mijenja se konfiguracija ponude pripremio: Srećko Sertić

Nedavno ste izabrani za predsjednika HUP – Udruge trgovina. Što će biti prioriteti u djelovanju za vrijeme Vašeg mandata? Prioritet u mom mandatu bit će usmjeren na postizanje kolektivnog ugovora u dijelu trgovine. O tome smo već krenuli u razgovore sa Sindikatom. Drugi prioritet će biti kako i na koji način više i sadržajnije sudjelovati u donošenju propisa, posebno onih koji se odnose na gospodarstvo i ukupni standard. Činjenica je da se zakoni često mijenjaju, učestalo bez naših stavova i prijedloga, a bitno utječu na poslovanje. Nas dosta opterećuje primjena Zakona o nepoštenoj trgovačkoj praksi, koji je potpuno novi Zakon, donijet prošle godine, i gdje u nekim situacijama jednostavno ne znamo kako postupati, odnosno da li je nešto u skladu sa Zakonom ili nije. Imamo sasvim konkretne prijedloge i bili smo po tom pitanju na razgovoru u Ministarstvu poljoprivrede, a naša zapažanja pokušat ćemo pretočiti u konkretne prijedloge za izmjenu spomenutog zakona. Dodao bih ovom popisu još jedan: tražit ćemo od Vlade da potpuno liberalizira uvoz radne snage, jer ozbiljno osjećamo manjak potrebnih radnika. Predstoji nam i ozbiljna rasprava oko rada nedjeljom. Ima argumenata za i protiv, a i unutar same struke i Udruge trgovine pri HUP-u nemamo jedinstvene stavove. Daljnje aktivnosti Udruge usmjerit će se prema novom Državnom in-

Suvremena trgovina 3(44)

spektoratu kako bi se uspostavio jedinstveni pristup inspektora na svim razinama uz prethodnu najavu i isticanje važnosti preventivne i edukativne uloge inspektora. Osim toga i ove godine uključit ćemo se u sve radnje po pitanju ambalažnog otpada koji su u domeni trgovaca zbog otkupa ambalaže. Naravno i dalje ćemo apelirati prema nadležnim tijelima da se smanjuju i uklanjaju nepotrebne administrativne barijere, ukazivati na neptorebne neporezne namete koji dodatno opterećuju poslovanje subjekata u

trgovačkog djelatnosti koja je i onako visoko regulirana djelatnost.

U ukupnoj maloprodaji stvari se dalje zahuktavaju, jednostavno ima previše trgovačkih kapaciteta. U međuvremenu se javljaju novi „igrači“. Kako zaustaviti taj proces i što on znači za ukupnu maloprodaju? Činjenica je da ćemo, nastave li se sadašnji trendovi, biti sve manje profitabilni. Pogrešno je, ali u javnosti dosta široko uvriježeno mišljenje, da je ma-

loprodaja unosna djelatnost. U praksi to, međutim, izgleda bitno drukčije. Poduzetnik tu ovisi o nijansama koje odlučuju ostaješ li ili ispadaš iz igre. Smatram da je već puno ranije, odmah na ulazu stranih trgovačkih lanaca, trebalo regulirati tržište, optimizirati broj potrebnih četvornih metara prodajnog prostora u nekoj regiji ili urbanim sredinama. Danas je očito prekasno. Prekapacitirani smo i ne vidim da se taj nepovoljni proces zaustavlja. I dalje se otvaraju novi prodajni objekti, ulaze novi igrači na tržište. Nastaje nova borba za kupce. Dolazi vrijeme u kojem se ruše pravila korektnog poslovnog ponašanja i ponekad sami sebi konkuriramo.

Prodajna mjesta i članice

NTL je prerastao u ozbiljan trgovački lanac. Koliko imate članova i s koliko prodajnih mjesta sudjelujete u maloprodaji? U maloprodaji sudjelujemo sa više od 1400 prodajnih mjesta. Mahom su to manji formati, zapravo „dućani u susjedstvu“. U okviru NTL-a imamo sve formate maloprodaje, a zapošljavamo više od 6000 radnika. Konsolidirani prihod svih članova grupacije dosegao je u prošloj godini više od 5,6 milijardi kuna. U najnovije vrijeme ušli smo i u Istru, pa sad pokrivamo područje cijele Hrvatske.

Možete li nam reći koji su najveći problemi lanca? Vidljivo je da se trgovina bori s manjkom radne snage. U kojoj mjeri to pogađa NTL? Kako stimulirate radnike/ce da ostanu ili da se uključe u radne procese? Najveći problem je svakako manjak potrebne radne snage. Pokušavamo na razne načine to pitanje razriješiti, ali se uvijek iznova sučeljavamo sa činjenicom da jednostavno nema dovoljno ljudi spremnih da rade u trgovini. Već sam spomenuo rad nedjeljom kao jedno od spornih pitanja. Dio trgovaca je za zabranu rada nedjeljom a jedan dio protiv. Teško da će se naći zajednički jezik u tom pogledu i pomiriti različita gledišta i interese. Radnike stimuliramo na različite načine. Najvažniji se odnosi na povećanje plaća. U posljednje dvije godine povećali smo plaće za 20 posto. Isto tako pokušavamo stvoriti ugodno radno okruženje,

prije svega tu mislim na korektan odnos prema radnicima. Sučeljeni smo u najnovije vrijeme i s praksom da se vrbuje naše radnike za prijelaz u druge trgovačke lance uz ponudu raznih beneficija.

Javno ste nedavno izjavili da priča s Agrokorom nije dovršena. Možete li to malo pobliže objasniti? Gdje je u svemu tome NTL? Potpuno je jasno da priča o Agrokoru nije dovršena. Te priče dolaze i od samog Agrokora odnosno njegovih vlasnika. Puno je proturječnih informacija u tisku i na televiziji. Jednom se tvrdi da se nastoji što prije prodati udjele; drugi put se to demantira. Nije jasan stav sadašnjih vlasnika prema ostanku u toj igri. Sve te priče zbunjuju poslovne partnere. Svi bismo željeli da se dugoročnije to pitanje razjasni, jer je to važno sa stajališta ukupnih odnosa na hrvatskom maloprodajnom tržištu. NTL, ali i drugi, već su krenuli u preuzimanje nekih prodajnih objekata u ranijem portfelju Konzuma, pa se svi borimo za povećanje našeg udjela u maloprodaji. Proizvodnja je u Agrokoru zasad stabilna, riječ je o jakim brendovima, ali je otvoreno pitanje kako će se novi vlasnici odnositi prema tome. O svemu tome imamo pre-

malo točnih i jasnih informacija, a neizvjesnost u tom pogledu nije dobra.

Uvijek ste nastojali da domaći proizvodi čine gro Vaše ponude. Da li se u tom pogledu mijenja nešto u Vašoj poslovnoj filozofiji? Kakav je odnos domaćih i stranih proizvoda na policama prodajnih mjesta NTL-a? U poslovnoj filozofiji se nije ništa promijenilo. I dalje smo čvrsto orijentirani na domaću proizvodnju i opredijeljeni za što veći plasman domaćih proizvoda. Kod nas je udio domaćih proizvoda više od 70 posto. Činjenica je, međutim, da smo sve više pod pritiskom velikih svjetskih dobavljača i da će ubuduće velikim dijelom ponuda ovisiti o tome. Spomenuo sam Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi, koji je unio reda u reguliranje odnosa međutim unio je i mnoge nedoumice koje nam otežavaju poslovanje, posebno kod sklapanja obvezatnih ugovora. Isto tako stavio je domaću trgovinu u potpuno neravnopravan položaj prema jakim multinacionalnim kompanijama iz proizvodnog sektora koje su i prije donošenja Zakona imale jaču pregovaračku snagu od trgovaca. Sve to moramo imati u vidu kada govorimo o maloprodaji gdje se ST mijenja konfiguracija ponude. www.suvremena.hr

[praksa i očekivanja]

Beč – grad po mjeri čovjeka pišu: Domagoj Mičić direktor Inozemnog ured Grada Beča u Zagrebu Ivana Ćosić suradnica za odnose s javnošću i medijima Inozemnog ured Grada Beča u Zagrebu

Deset godina za redom grad s najboljom kvalitetom života u svijetu.

rad Beč je 2019. godine po 10. put proglašen gradom s najvišom kvalitetom života u svijetu.

Istraživanje konzultantske tvrtke Mercer obuhvatilo je 450 grada i 39 kriterija, od kojih su najbitniji gospodarska situacija, sigurnost, zdravstvena zaštita, javni prijevoz, stanovanje, okoliš itd. Beč je titulu najboljeg grada za život i ove godine stekao prvenstveno zahvaljujući svojoj infrastrukturi, dobro strukturiranoj mreži javnog prijevoza, pouzdanoj opskrbi pitkom vodom, odličnom zdravstvenom sustavu, niskoj stopi kriminaliteta te mnogobrojnim kulturnim ustanovama i izvrsnoj ponudi aktivnosti u slobodno vrijeme. Drugo mjesto ljestvice zauzeo je švicarski grad Zürich, a treće je pripalo kanadskom Vancouveru. Na posljednjem mjestu ljestvice i ove je godine završio glavni grada Iraka Bagdad, a Zagreb se kao i prošle godine smjestio na 98. mjestu ljestvice.

menu i brizi o okolišu u glavnom gradu Austrije.

posto ispitanika svoju vlastitu stambenu situaciju ocjenjuje odličnom ili vrlo dobrom.

90 posto Bečana zadovoljno kvalitetom života u svom gradu

Istraživanje tvrtke Mercer bazira se na podacima neovisnih instituta i službi pojedinačnih zemalja, ali i na anketi koja se provodi među visokokvalificiranim stranim stručnjacima koji privremeno borave na radu u anketom obuhvaćenim zemljama, zbog čeka mnogi Mercerovo istraživanje uzimaju s rezervom.

Rezultati istraživanja jasno su pokazali da 9 od 10 Bečana rado živi u svom gradu. Kulturna ponuda, aktivnosti u slobodno vrijeme i mobilnost pri tom su posebno dobro ocijenjeni.

8 od 10 ispitanika jako je zadovoljno obrazovnim sustavom i predškolskom skrbi. 73 posto građana ocijenilo je bečke zdravstvene institucije s ocjenom 4 ili 5, a isto ih se toliko osjeća sigurno u vlastitom kvartu. Ukupna je sigurnost u gradu od 70 posto ispitanika ocijenjena jako dobrom.

No i anketa provedena među samim građanima Beča 2018. godine pokazala je visoko zadovoljstvo životom u tom gradu. 8.450 ispitanika izrazilo je svoje mišljenje o stanovanju, ponudi radnih mjesta, skrbi o djeci, zdravstvenoj zaštiti, mobilnosti, slobodnom vre-

Suvremena trgovina 3(44)

Kada je riječ o mobilnosti ispitanici su posebno istaknuli zadovoljstvo javnim prijevozom, mrežom biciklističkih staza, nogostupima i pješačkim zonama. Kulturni život i ponudu aktivnosti u slobodno vrijeme više od 90 posto ispitanika ocijenilo je odličnom ili vrlo dobrom ocjenom. 53 posto Bečana jako je zadovoljno stambenom ponudom u gradu, dok 76

69 posto Bečanki i Bečana smatra da je situacija na tržištu rada u glavnom gradu Austrije dobra ili jako dobra.

Kontinuirane investicije u obrazovni sustav U kvalitetu života i zadovoljstvo svojih građana bečka gradska uprava već godinama ulaže. Tako će u izgradnju novih škola, vrtića i drugih obrazovnih institucija u glavnom gradu Austri-

je narednih nekoliko godine biti uloženo 700 milijuna eura. Koliko je Beč orijentiran na dobrobit djece svjedoči i činjenica da su od 2009. svi gradski i privatni vrtići potpuno besplatni za sve. Kako bi se roditeljima olakšao start u novu školsku godinu bečke gradske vlasti svake godine u budžetu predviđaju i izdatak za kupnju bilježnica, olovaka, ravnala, geometrijskog pribora, gumica i šestara, a učitelji sami mogu odlučiti što je od toga najpotrebnije u njihovim razredima. Gradska pomoć prilikom nabave školskih materijala roditeljima osnovnoškolaca donosi olakšanje od 33 eura, srednjoškolaca 47 eura i 70 eura za učenike roditelja politehničkih škola. Austrijski roditelji i učenici nemaju brige niti oko školskih udžbenika. Njihovu nabavu naime još od 1972. financira austrijsko Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Grad Beč osim toga provodi i mnogobrojne mjere koje povećavaju sigurnost učenika koji pješače na putu do škole. Iako se broj nesreća u posljednjih nekoliko godina zahvaljujući tim mjerama znatno smanjio, bečka gradska uprava početkom ove školske godine otišla je i korak dalje. Ispred jedne škole u 2. bečkom okrugu provodi se novi pilot-projekt pod nazivom „Školska ulica“. Ulica se u razdoblju od 7:45 do 8:15 sati potpuno zatvara za promet kako bi se djeci omogućio siguran dolazak u školu. Pilot-projekt u bečkoj ulici Vereinsgasse provodit će se do kraja studenog 2019. godine, nakon čega će sukladno rezultatima biti odlučeno hoće li se projekt proširiti i na ostale bečke okruge.

220.000 društvenih stanova po pristupačnim cijena Kada je riječ o stanovanju, Bečani se mogu pohvaliti jednim od najboljih modela društvene stanogradnje u svijetu koji ove godine proslavlja 100. obljetnicu postojanja. 1919. godine započeli su naime radovi na Metzleinstaler Hofu, prvom tipičnom bečkom gradskom projektu poticane stanogradnje. Povod tomu bio je kronični nedostatak stambenog prostora izazvan doseljavanjem velikog broja ljudi iz cijele monarhije u tadašnju pri-

jestolnicu Habsburgovaca. Beč je oko 1900. brojio oko 2 milijuna stanovnika – 200.000 više nego sad – a njih gotovo 300.000 nije imalo krov nad glavom. Iako su bečki socijalisti već ranije predlagali ovaj model stanogradnje, s njim se moglo započeti nakon 1. svjetskog rata, kada su socijaldemokrati došli na vlast. U Beču je tijekom njihove vladavine, do 1919. do 1934., izgrađeno 65.000 novih stanova, a jedan od najpoznatijih primjera je preko kilometra dugačka građevina Karl-Marx-Hof. Bečke su gradske vlasti do danas zadržale ovaj iskušani model stambene politike, tako da u Beču u ukupno 220.000 gradskih stanova trenutno živi preko 500.000 osoba. Gradnja „socijalnih“ stanova u glavnom se gradu Austrije nastavlja i u današnje vrijeme. Novoizgrađeni gradski stanovi u Beču danas koštaju 7,50 eura/m2 bruto. Potpisivanjem ugovora najmoprimci ostvaruju pravo stanovanja na neodređeno vrijeme bez ulaganja vlastitih sredstava, a prilikom useljenja nije čak potrebno ostaviti niti polog.

Sve više putnika u javnom prijevozu Jedna od stvari koje su u okviru provedene ankete građani Beča najbolje ocijenili bila je mobilnost. Kvalitetu mobilnosti u Beču prepoznala je i Europska komisija koja je 2018. godine Gradu Beču uručila nagradu za mobilnost. Bečani se po pitanju broja kilometara koje svake godine prijeđu javnim prijevozom, biciklima ili pješice tako nalaze na prvom mjestu u Austriji. U prosjeku se u Beču godišnje po glavi stanovnika na ovaj način prevali 4.680 kilometra, što Bečane čini jedinima u Austriji koji više hodaju, voze bicikl ili koriste sredstva javnog prijevoza, nego što sjede za volanom osobnog automobila. Bečko poduzeće za javni prijevoz „Wiener Linien“ 2018. godine peti put za redom zabilježilo je povećanje broja putnika i time oborilo dosadašnji rekord. U 2018. sredstva javnog prijevoza koristilo je naime 965,9 milijuna putnika. Prije deset godina taj je broj iznosio još 793 milijuna.

I prodaja godišnjih karata bilježi uzlazni trend. U Beču je 2018. prodano 822.000 godišnjih karta za javni prijevoz po cijeni od 365 eura. To znači da vlasnici godišnjih karata bečki javni prijevoz koriste za samo 1 euro dnevno te da je broj vlasnika godišnjih karata bio veći od prijavljenog broja osobnih automobila.

1379 kilometara biciklističkih staza Kako bi gradska uprava imala što bolji uvid u biciklistički promet, u Beču su prije nekoliko godina na dvanaest lokacija postavljeni automatski brojači za mjerenje biciklističkog prometa u gradu, koji su u prvoj polovici 2018. zabilježili porast broja biciklista od 5 posto u odnosu na isto razdoblje 2017. godine. Biciklistima u Beču na raspolaganju trenutno stoji preko 1379 km biciklističkih staza te čak 41.000 javnih nenatkrivenih i natkrivenih biciklističkih parkirališta, nekoliko bike sharing servisa te takozvanih bike and ride parkirališta koja biciklistima omogućavaju jednostavno presjedanje na sredstva javnog prijevoza. Bečka gradska uprava osim toga od 2017. godine financijski podupire i nabavu teretnih bicikala za poslovne i osobne potrebe. Na financijsku podršku od 800 do 1.000 eura mogu računati sve privatne i pravne osobe te poduzeća. Grad refundira maksimalno 50 posto od ukupne kupovne cijene i to do iznosa do 800 eura. Ako je riječ o biciklu na električni pogon iznos se povećava na 1.000 eura, a podrška vrijedi samo za nabavku novih bicikala. No i pješačenje je u Beču sve popularnije. Sukladno studiji provedenoj 2017. godine 70% ispitanika pješači svaki dan, 25% više puta tjedno, 4% više puta u mjesecu, a samo 1% pješači rjeđe od jednom na mjesec. Razlog za sve veću popularnost pješačenja osjećaj je sigurnosti koji građani imaju. 75% ispitanika navelo je naime da se kao pješak osjeća sigurno u glavnom gradu Austrije. Globalno gledano Bečani više pješače nego što se voze automobilima. 38% svih putovanja u Beču ostvaruje se javnim prijevozom, 28% pješice, 27% osobnim automobilom te 7% biciklima. www.suvremena.hr

[praksa i očekivanja] Rekordno visoka zaposlenost Zaposlenost u glavnom gradu Austrije na najvišoj je razini od 1945. godine. Glavni grad Austrije trenutno broji gotovo 1,9 milijuna stanovnika i 850.000 zaposlenih. Pad nezaposlenosti zabilježen je u gotovo svim branšama, što ekonomski stručnjaci pripisuju općem rastu bečkog gospodarstva od 2,5%. Sukladno predviđanima gospodarski rast u Beču u tekućoj će godini iznositi 1,8%, što će biti dovoljno za nastavak pozitivnog razvoja na tržištu rada. Porast zaposlenosti bi u 2019. godini trebao iznositi 1,3%, a stopa nezaposlenosti na godišnjoj razini ne bi trebala biti viša od 11,9%. U protekloj su godini u cijeloj Austriji stvorena 86.193 nova radna mjesta, od toga 19.590 samo u Beču. To znači da je svako četvrto novo radno mjesto nastalo u glavnom gradu Austrije. Najveće smanjenje nezaposlenosti pri tom je zabilježeno u dvije dobne skupine, od 20 do 24 godine (9,7%) te 25 do 29 godina (7,3%). Sukladno podacima bečkog Ureda za statistiku muškarci u Beču najčešće rade u javnoj upravi (12%), u prodaji i sektoru motornih vozila (12%) te građevinarstvu (10%). I najveći broj žena u Beču zaposlen je javnoj upravi (20%), potom u prodaji (14%) te zdravstvu i socijalnom sektoru (11%). Čak 198.700 Bečana radi i nedjeljom, što je ukupno 23% svih zaposlenih. Prosječna godišnja neto plaća žena iznosi 19.926 eura, a muškaraca 24.606 eura. Čak 41% zaposlenih Bečanki radi na pola radnog vremena. Od 1975. godine zakonski broj radnih sati u tjednu iznosi 40, a svi zaposlenici imaju pravo na godišnji odmor od pet tjedna.

Digitalizacija zdravstvene skrbi Zdravstvena skrb u Beču na najvišoj je razini. Tako je i jedna od najmodernijih klinika u Europi, novoizgrađena bečka bolnica „Krankenhaus Nord“, prvog lipnja 2019. godine svoja vrata otvorila pacijentima. Puštanje u rad nove bolnice proteklo je prema planu, a do 24. lipnja bi se u

Suvremena trgovina 3(44)

novu zgradu trebale preselite i tri postojeće manje bečke bolnice te pojedinačni odjeli drugih bolnica. Tijekom ljeta radit će se na optimizaciji prostora, kako bi bolnica na jesen mogla započeti s radom u punom kapacitetu. Nova bolnica u bečkom okrugu Florisdorf opremljena je sa 16 operacijskih sala i 800 kreveta. Sve su sobe pri tom jednokrevetne ili dvokrevetne. Bolnica će zapošljavati 2.500 zaposlenika koji će se u buduće na godišnjoj razini brinuti o 17.000 operativnih zahvata, 250.000 ambulantnih posjeta i 46.000 stacionarnih boravaka. Svi procesi u novoj bečkoj bolnici počevši od grijanja, hlađenja, dizala, sigurnosnog sustava, ali i dostave uzoraka i nalaza u potpunosti su digitalizirani. Novi video menadžment sustav u bečkoj će bolnici u buduće tijekom operativnih zahvata na jednom monitoru obuhvaćati i prikazivati sve promatrane vitalne funkcije, a pojedinačni rezultati moći će biti prikazani i samostalno. Svi podaci o pacijentima također će biti pohranjeni u elektroničkom obliku. Medicinska dokumentacija nastala tijekom boravka u bolnici direktno će se pohranjivati u digitalni karton pacijenta, kako bi bila na raspolaganju tijekom ponovnog posjeta bolnici. Svaki je bolnički krevet osim toga opremljen pomičnim ekranom s pristupom internetu, radiju, televiziji i igricama. Bolnica posjeduje i potpuno automatizirani podzemni transportni sustav koji odjele bolnice opskrbljuje rubljem, hranom i lijekovima. 40 robotiziranih vozila kojima se upravlja na daljinu obavljat će oko 500 vožnji dnevno. Već postojeći sustav cijevne pošte uobičajen za mnoge bolnice, kojim su se u prošlosti dostavljali nalazi i rendgenske slike, preuzet je i u novoj beč-

koj bolnici, no u njoj će se cijevna pošta koristi za slanje uzoraka i lijekova. Kapacitet novog sustava iznosi 100 kapsula s 400 uzoraka u sat vremena.

Zelene površine čine polovicu grada Zaštita okoliša i klime Gradu Beču također je jako važna. Iako je Beč grad koji dinamično raste, te je proteklih godina doživio porast broja stanovnika koji odgovaraju broju stanovnika Graza, uspio je zadržati konstantan udio zelenih površina od preko 50%. Prilikom mjerenja prije deset godina Beč je imao 51% zelenih površina, a zadnja su mjerenja pokazala da se taj udio čak i povećao te sada iznosi 53%. Ovu činjenicu glavni grad Austrije prije svega može zahvaliti prenamjeni napuštenih industrijskih areala. Osim toga Grad Beč u narednih nekoliko godina planira i izgradnju 13 hektara novih parkova te ozelenjavanje 150 gradskih fasada kako bi se smanjio takozvani efekt urbanih toplinskih otoka koji može uzrokovati razlike u temperaturi između središta grada i okoline i do 12 stupnjeva. Grad Beča zadao si je početkom 90-ih godina prošlog stoljeća i vrlo ambiciozan plan smanjenja emisije CO2. Cilj je do 2020. smanjiti emisiju za 21%. U razdoblju od 1990. do 2016. ispušni su plinovi smanjeni s 5,8 milijuna tona na 4,8 milijuna tona, što odgovara smanjenju emisije od 18,3 posto. U isto se vrijeme broj stanovnika popeo s 1.492.712 na 1.853.140, što zapravo odgovara smanjenju emisije CO2 po glavi stanovnika za 34%. Mjere zaštite klime u Beču imale su i pozitivan ekonomski učinak. Ostvaren je investicijski volumen od 44 milijarde eura te novostvorena vrijednost u iznosu od 41,6 milijardi eura uz istovremeno otvaranje 52.000 novih radST nih mjesta godišnje.

Svjetski kongres maloprodaje

Zabrinjavajući porast protekcionizma Populistički glasovi nude jednostavna, ali pogrešna rješenja za složena pitanja i riskiraju dobrobit ljudi za koje tvrde da ih predstavljaju. Sektor maloprodaje i veleprodaje glavni je igrač u izgradnji Europe za sljedeću generaciju, ali i jedinstveno osjetljiv na nepovoljne ekonomske i političke pokrete.

vijet se brzo mijenja. Trgovci na malo i veletrgovci su u više navrata pokazali koliko su otporni i prilagodljivi te se kreću naprijed s prihvaćanjem te promjene, osiguravajući vrijednost za kupce, dobavljače i društvo u cjelini. Ova velika priča vrijedi reći – i sektoru i širem svijetu. A priča mora jasno reći što želimo od EU-a i nacionalnih vlada kako bi sektor bio održivo konkurentan. U EuroCommerce-u odlučili su se stoga usredotočiti na šest strateških područja: 1. Digitalna transformacija, 2. Europa i njezino jedinstveno tržište, 3. Trgovački odnosi i pitanja opskrbnog lanca, 4. Ekološka i socijalna održivost, 5. Globalna trgovina, i 6. Ljudi i vještine.

Temeljne promjene u svijetu maloprodaje i veleprodaje Svih šest područja su međusobno povezani i pokretači su temeljnih promjena u svijetu maloprodaje i veleprodaje. Razumljivo, na Svjetskom kongresu maloprodaje, održanom sredi-

nom svibnja u Amsterdamu, dominirale su upravo spomenute teme. EuroCommerce već drugu godinu sudjeluje u Svjetskom kongresu maloprodaje (WRC), koji okuplja vodeće kadrove iz gospodarstva kako bi se razgovaralo o budućnosti globalne maloprodaje. Glavni ravnatelj EuroCommerce-a Christian Verschueren tom je prigodom rekao: „Tijekom sljedećih pet godina novi će Europski parlament i Komisija morati riješiti brojne izazove za Europu, kako vanjske tako i unutarnje. Globalno i na mnogim našim tržištima vidimo zabrinjavajući porast protekcionizma. Populistički glasovi nude jednostavna, ali pogrešna rješenja za složena pitanja i riskiraju dobrobit ljudi za koje tvrde da predstavljaju. Sektor maloprodaje i veleprodaje glavni je igrač u izgradnji Europe za sljedeću generaciju, ali i jedinstveno osjetljiv na nepovoljne ekonomske i političke pokrete. To je osobito istinito kada se svi suočavamo s temeljnim promjenama – u poslovnim modelima, u načinu na koji kupci kupuju, u odnosima opskrbnog lanca i konkurentnom krajoliku, pokretanom digitalnom tehnologijom i promjenom potražnje potrošača“. Trgovci na malo, trgovci na veliko, uvoznici i izvoznici, svi se oslanjaju na robu i usluge koji se slobodno kreću diljem

Europe i svijeta. U Europi je jedinstveno tržište najučinkovitije sredstvo za rast i otvaranje radnih mjesta, ali ga „gricka“ populistička politika. Međunarodni trgovinski sustav, koji je donio toliko prosperiteta svijetu u posljednjih 70 godina, potkopan je istim protekcionističkim pristupima.

Trgovinski ratovi štete gospodarstvu Verschueren je dodao: „Trgovinski ratovi su destruktivni i štete gospodarstvima i pojedincima. Kao sektor moramo široj javnosti komunicirati o prednostima otvorenih tržišta i slobodne trgovine, kako unutar Europe, tako i globalno. To znači očuvanje i izgradnju pravednog i uravnoteženog sustava koji će omogućiti zemljama širom svijeta da trguju svojim snagama na način koji koristi svima“. Glavni ravnatelj EuroCommercea govorio je na sastanku s čelnicima međunarodnih udruženja maloprodaje iz Kine i SAD-a o tome kako osigurati da glas maloprodaje bude jak i jasan u zagovaranju pristupa na nacionalnoj, europskoj i globalnoj razini potrebnih za pokretanje pozitivnih promjena u politikama. Verschueren je komentirao: „Potreban nam je jasan glas maloprodaje diljem svijeta za borbu protiv kratkovidne protekcionističke politike. Političari sve više traže od trgovaca da govore o koristima koje donose društvima. To je ono što radimo i ohrabrujemo vođe da rade i sami, kolektivno preko naših udruženja, i pojedinačno ST kao vođe tvrtki“. (A.G.) www.suvremena.hr 39

[praksa i očekivanja]

Analiza potrošnje turista

Koliko KORISTIMO mogućnosti plasmana domaćih proizvoDA? piše: Ante Gavranović

Turizam je djelatnost koja ima značajnu ulogu u hrvatskom gospodarstvu i njegova važnost sve više raste. Utjecaj turizma vidljiv je putem niza gospodarskih varijabli, što se posebno ističe za vrijeme turističke sezone kada se povećava zaposlenost, jača vrijednost kune, a promet u trgovini na malo upravo je u tim ljetnim mjesecima najveći u godini. Vrlo upečatljivo to pokazuje analiza potrošnje hrane i pića u kolovozu 2018. koju je razradila Hrvatska gospodarska komora. Potencijal turističke potrošnje – segment hrane i pića Prema podacima nekih od vodećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj, zamjetno je da je na vrhuncu turističke sezone, u kolovozu, prosječan mjesečni promet u segmentu hrane i pića u trima najvažnijim turističkim županijama (Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj), veći za 185-373 posto u odnosu na prosječan godišnji mjesečni promet u tim županijama. Naime, raspon očekivanog povećanja broja stanovnika u ko-

Suvremena trgovina 3(44)

lovozu 2018. temeljem dolazaka i noćenja turista u županijama u jadranskoj Hrvatskoj, kretao se od 40 posto u Splitsko-dalmatinskoj do 129 posto u Istarskoj. Kad se ta „statistika“ prenese na gradove i manja mjesta, zvono zvoni na uzbunu. U Ninu, gradu s manje od 3.000 stanovnika, povećanje broja stanovnika u kolovozu 2018. iznosilo je 447 posto, odnosno broj stanovnika tijekom kolovoza povećava se za preko 5,5 puta uslijed dolazaka i noćenja turista. Uz Nin, rastom broja stanov-

nika tijekom vrhunca turističke sezone, u kolovozu, ističu se općina Medulin (469 posto), Baška voda (453 posto), Rogoznica (349 posto). Spomenutim mjestima možemo dodati Rovinj, Poreč i Umag u Istarskoj županiji, Mali Lošinj, Crikvenicu, gradove Rab i Krk u Primorsko-goranskoj županiji, Biograd na moru i grad Pag u Zadarskoj županiji, Vodice i Primošten u Šibensko-kninskoj županiji, Makarsku i Omiš u Splitsko-dalmatinskoj te Orebić, Konavle i grad Korčulu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

[gospodarstvo]

Potencijal turističke potrošnje

Procjena povećanja broja stanovnika i potrošnje hrane i pića, u %, kolovoz 2018.

Kad procjenjujemo stvarne mogućnosti povećanog plasmana domaćih proizvoda (kroz toliko naglašavano povezivanje plave i zelene magistrale ili plasman lokalnih OPG-a) trebali bismo imati u vidu neke činjenice: • Najviše noćenja u komercijalnim smještajnim objektima tijekom godine ostvari se u kolovozu, oko 33%. • Oko 95% ukupnog broja noćenja u srpnju i kolovozu ostvareno je u 6 priobalnih županija. • Na razini cijele godine preko 60% svih turističkih noćenja u godini ostvari u srpnju i kolovozu, a 91% noćenja turista ostvari se u 6 priobalnih županija, što vrlo uvjerljivo prikazuje teritorijalnu koncentriranost i vremenske ograničenosti hrvatskog turizma. • Pod utjecajem dolazaka i noćenja turista u kolovozu u 6 priobalnih županija broj stanovnika poraste za oko 60%. Na temelju analize potrošnje stranih gostiju procjene su da je potrošnja turista u segmentu hrane i pića veća od potrošnje domaćega kupca za oko 2,4 puta. U Istarskoj županiji potencijal potrošnje u segmentu hrane i pića u kolovozu je, zbog potrošnje turista, 373 posto veći u odnosu na potrošnju koju ostvari stanovništvo u razdoblju izvan sezone. U Zadarskoj županiji taj porast potrošnje hrane i pića iznosi 240 posto, u Šibensko-kninskoj 228 posto, u Primorsko-goranskoj 217 posto, u Dubrovačko-neretvanskoj 215 posto i u Splitsko-dalmatinskoj 185 posto.

Opet, kad tu „statistiku“ prenesemo na mjesta i gradove dobivamo zapanjujuće brojke: u Medulinu rast potrošnje hrane i pića u kolovozu 2018. iznosio je 1095 posto, u Baškoj vodi 1059 posto, Ninu 1047 posto ili Rogoznici 839 posto.

Pokazatelji za realne procjene Navedeni podaci o razlici u potrošnji mogu poslužiti, primjerice, maloprodajnim lancima, i to za procjenu da li i koliko im povećani sezonski promet u segmentu hrane i pića prati povećanu kupovnu moć u turističkoj sezoni. Navedeni izračuni i procjene potencijala potrošnje u segmentu hrane i pića mogli bi pomoći i, primjerice, maloprodajnim lancima za pripremu za tu-

rističku sezonu, odnosno za procjenu da li i koliko im povećani sezonski promet u segmentu hrane i pića prati povećanu potražnju u turističkoj sezoni, kao i procjenu potreba opskrbe na vrhuncu turističke sezone. U svakom slučaju, izrazita sezonalnost hrvatskog turizma stavlja pred trgovinu ozbiljne zadatke. Teško je postaviti realne kapacitete i odgovarajući broj radnika za povećane potrebe turista u samo dva mjeseca. Najčešće ti gradovi pucaju po šavovima jer ukupna komunalna i turistička infrastruktura nisu prilagođeni takvim okvirima rasta broja stanovnika i potrošnje. Veliki priljev gostiju u dva ljetna mjeseca (srpanj i kolovoz) su veliki izazov i opasna zamka. Pitanje je u kojoj mjeri tu navalu gostiju koristimo istinski za povećani ST plasman domaćih proizvoda. www.suvremena.hr

[praksa i očekivanja]

Izvještaj s Konferencije –

Interdisciplinary Management Research – IMR 2019 piše: doc.dr.sc. Aleksandar Erceg Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku

etnaestu po redu godišnju Interdisciplinary Management Research konferenciju organizirali su zajednički Poslijediplomski doktorski studij Menadžment pri Ekonomskom fakultetu u Osijeku, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Pforzheim University Njemačka uz potporu Hrvatske akademije za znanost i umjetnost. Interdisciplinary Management Research – IMR konferencija ima dugu tradiciju te je prvi puta organizirana 2005. godine. Petnaesti po redu IMR održan je u Opatiji od 16. do 18. svibnja 2019. godine pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske gospođe Kolinde Grabar Kitarović. Ono što čini konferenciju zanimljivom, osim tako značajne tradicije i 'vječnosti', poseban je poticaj za mlade istraživače koji, uz sustav mentorstva, imaju priliku predstaviti rezultate svog znanstveno-istraživačkog rada i omogućiti daljnji razvoj znanstvenog istraživačkog procesa. Cilj konferencije je okupiti znanstvenike, istraživače i praktičare kako bi razmijenili i podijelili svoje rezultate istraživanja i (poslovna) iskustva o svim aspektima upravljanja u srodnim područjima. U sklopu ove konferencije svake se godine organizira dodatni program u obliku znanstvene i stručne tematske rasprave koja se fokusira na aktualne teme, u suradnji s akademskom i poslovnom zajednicom te institucijama javnog sektora. U 2019. godini tema je bio odnos Hrvatske i EU s naglaskom na izgradnju institucija te stabilni gospodarski razvoj. Obje teme usmjerene su prema gospodarskim i političkim dionicima koji su nositelji tih politika i procesa, odnosno oni su izravni ili neizravni „korisnici“ istih. Konferencija je započela u četvrtak (16. svibnja 2018.) uvodnim govorima Zorana Jašića, Branka Baričevića (Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj) na temu Hrvatska i EU – izgradnja institucija te Nataše Mikuš Žigman (državna tajnica Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta) na temu Hrvatska i EU – preduvjeti stabilnog gospodarskog razvoja. Nakon toga uslijedila ja panel diskusija koja je ugostila brojne hrvatske ekonomiste, poslovne ljude i poduzetnike kao što su: Gabrijela Žalac (ministrica, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU), Biljana Borzan (zastupnica u Europskom parlamentu), Luka Burilović (predsjednik

Suvremena trgovina 3(44)

HGK), Boris Crnković (Ekonomski fakultet u Osijeku), Ljubo Jurčić (Hrvatsko društvo ekonomista), Vesna Škare Ožbolt (odvjetnica), Mladen Vedriš (Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Željko Lovrinčević (Ekonomski fakultet u Zagrebu) u prvom panelu te Jurica Pavičić (dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu), Alen Host (dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci), Gordana Deranja (HUP), Dragan Kovačević (JANAF d.d.), Josip Budimir (Franck d.d.), Ivan Miloloža (Munja d.o.o.), Krešmir Bubalo (Pevec d.d.), Mate Škojo (Mlinar d.o.o.) i Jako Andabaka (Sunce Koncern d.d.). Drugog dana konferencije održane su paralelne sekcije tijekom kojih su prezentirani znanstveni radovi. Nakon svake prezentirane teme uslijedila je rasprava i razmjena iskustava iz perspektive sudionika konferencije iz različitih zemalja. Trećeg i posljednjeg dana konferencije održana je prezentacija Erasmus+ projekta INtense na kojem je Ekonomski fakultet u Osijeku partner i tijekom koje su prezentirani nastavni materijali izrađeni u cilju potpore internacionalizaciji malih i srednjih poduzetnika. Zbornik radova konferencije Interdisciplinary Management Research XV obuhvaća 104 rada koja su napisala 257 autora iz četrnaest zemalja. Radovi su podijeljeni u četrnaest tematskih područja: Menadžment, Operacijski menadžment, Financijski menadžment, Marketing menadžment, Strateški menadžment, Upravljanje ljudskim potencijalima, Upravljanje informacijskim tehnologijama, Mikroekonomija, makroekonomija i monetarna ekonomija, Javna ekonomija, Urbana, ruralna i regionalna ekonomija, Računovodstvo, Ekonomski razvoj, Zdravstvo, obrazovanje i socijalST na skrb, Pravo i ekonomija.

[praksa i očekivanja]

Održan 8. međunarodni znanstveni simpozij „Gospodarstvo istočne

Hrvatske – vizija i razvoj“ piše: prof. dr. sc. Mirna Leko Šimić Ekonomski fakultet u Osijeku

organizaciji Ekonomskog fakulteta u Osijeku, u suradnji s HAZU – Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku, Ekonomskim fakultetom u Tuzli i Ekonomskim fakultetom u Mariboru, te pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Republike Hrvatske 30. – 31.5.2019. održan je 8. međunarodni znanstveni simpozij „GOSPODARSTVO ISTOČNE HRVATSKE – VIZIJA I RAZVOJ“. Na ovogodišnjem skupu prezentirana su ukupno 104 rada na kojima je surađivalo ukupno 248 autora iz Hrvatske, ali i drugih zemlja: Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije, Poljske, Slovačke Irske i Mađarske. Radovi su bili prezentirani u 12 tematskih skupina koji su

Suvremena trgovina 3(44)

uključivali financijsku infrastrukturu i ekonomski razvoj, pravna pitanja u regionalnom razvoju, makroekonomska pitanja regionalnog razvoja, turizam i kulturnu baštinu i njihovu ulogu u ekonomskom razvoju, neprofitni sektor, društveno poduzetništvo i društvenu odgovornost, obrazovanje i ljudske resurse u regionalnom razvoju, globalnu ekonomiju i pitanja održivog razvoja, sektorske analize u regionalnom razvoju, menadžerske izazove i konkurentnost te nove trendove vezane uz ekonomski razvoj.

nje na temu Odgovora sveučilišta na izazove promjenjivog okruženja. Još jedna novina ovogodišnjeg skupa je i dodjela priznanja za najbolji rad prezentiran na konferenciji a koji je dodijeljen autorima Katarina Ott, Velibor Mačkić i Simona Prijaković za rad pod nazivom „Budget outcomes and political accountability: The case of Eastern Croatia region“. Obzirom da su sva izdanja konferencije indeksirana u bazi Web of Science, nadamo se da će i ovogodišnje izdanje zadovoljiti tražene kriterije.

Posebnu pozornost privukla ne novina o organizaciji ovogodišnjeg skupa u vidu pozvanog gosta predavača, prof. Vlade Dimovskog s Ekonomskog fakulteta u Ljubljani, koji je održao predava-

Osim znanstvenog dijela, konferencija je imala i socijalnu dimenziju gdje su ovoga puta sudionici imali priliku sudjelovati u gastro-kulturnom upoST znavanju Baranje.

[digitalna ekonomija]

Digitalna transformacija gradskih uprava u Hrvatskoj – mit ili stvarnost? piše: Valentina Galijan Tim za pametnu upravu, Apsolon d.o.o.

Prva hrvatska studija o stupnju digitaliziranosti gradskih uprava Pojam „digitalne transformacije“ postao je dio svakodnevne komunikacije. Uvođenje naprednih komunikacijskih i informacijskih tehnologija ima enormni potencijal za transformaciju načina poslovanja i upravljanja u javnom i privatnom sektoru, a time i gospodarski razvoj i podizanje kvalitete života građana. No, iako je pojam digitalne transformacije svima poznat, nije izvjesno da ga svi razumijemo i da ga svi razumijemo na isti način. Razmatranje stupnja digitaliziranosti hrvatskih gradova važno je i stoga što digitalizacija usluga gradske uprave predstavlja sastavni dio u urbanom razvoju snažno zastupljenog koncepta pametnog grada. Ideja pametnog grada, baš kao i koncept digitalne transforamcije, izrazito je kompleksna i višeslojna. Pametni grad dakle nikako nije samo digitalni grad, niti je digitalizacija uprave jedini element koji grad čini pametnim. No, pametna uprava nužan je element i ključni pokretač šireg procesa digitalne transformacije urbanog prostora. Stoga važnu početnu točku u mjerenju potencijala hrvatskih gradova za transformaciju u pametne gradove predstavlja upravo analiza digitalne spremnosti njihovih uprava, kao pokazatelj kvalitete gradske uprave i njezinog strateškog usmjerenja ka novim modelima upravljanja i razvoja grada. Uzevši u obzir kako je lokalna samouprava važan izvor usluga građanima i poslovnom sektoru i uopće približavanja javnog sektora svakodnevnici svojih korisnika te kako je značajan dio javnih usluga u Hrvatskoj uspostavljen na lokalnoj razini, u Apsolonu smo željeli istražiti i dati mjerljivu dimenziju digitalizaciji jedinica lokalne samouprave. U nastojanju da doprinesemo razumijevanju značaja digitalne transformacije, osobito u kontekstu lokalne samouprave, istražili smo digitalnu spremnost 20 najvećih hrvatskih gradova. „Analiza digitalne spremnosti hrvatskih gradova 2019.“ prva je hrvatska studija s ciljem pregleda aktualnog stanja digitalne spremnosti u većim hrvatskim gradovima, utvrđivanja opsega digitalizacije usluga za građane te rangiranja

Suvremena trgovina 3(44)

i prepoznavanja primjera najbolje prakse, koje gradovi u periodu istraživanja (travanj i svibanj 2018.) nude. Definiran je kompozitni indeks po uzoru na nacionalni DESI indeks koji je izradila Europska komisija i primijenjen na 20 najvećih hrvatskih gradova primarno kako bi se oni mogli međusobno usporediti, ali i dugoročno, kako bi se mogao pratiti njihov relativni napredak.

20 najvećih hrvatskih gradova Istraživanjem je obuhvaćeno 20 najvećih hrvatskih gradova prema Popisu stanovništva 2011. godine. S obzirom na činjenicu da je raspon broja stanovnika između najvećeg (grad Zagreb, 790.017) i najmanjeg proučavanog (grad Vukovar, 27.683) grada vrlo velik i iznosi 762.334 stanovnika, gradovi su podijeljeni u tri kategorije kako bi bili međusobno pravednije usporedivi. Prvu skupinu čine „veći“ gradovi (4) na čijem administrativnom području živi iznad 100.000 stanovnika: Zagreb, Split, Rijeka i Osijek. Drugu skupinu čine gradovi „srednje“ veličine (5) koji imaju između 50.000 i 100.000 stanovnika: Zadar, Velika Gorica, Sla-

vonski Brod, Pula i Karlovac. Treću skupinu čine „manji“ gradovi (11) u kojima živi manje od 50.000 stanovnika: Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar, Kaštela, Samobor, Vinkovci, Koprivnica, Đakovo i Vukovar. U navedenim gradovima ukupno živi 1.937.497 stanovnika što čini 45,2% građana Republike Hrvatske.

Kriteriji i pojedinačni indeksi U istraživanju se krenulo od 5 kriterija pri čemu svaki obuhvaća nekoliko relevantnih indikatora. Svaki od kriterija poslužio je kao temelj za definiciju jednog indeksa, a oni su dobiveni standardizacijom i ponderiranjem bodovnih skala za dva ili tri indikatora. Ukupni indeks dobiven je ponderiranim prosjekom svih pet indeksa prema strukturi prikazanoj na tablici u nastavku.

ja je tek u začetku. Ohrabrujuća je činjenica da je grad Rijeka nedugo nakon završetka istraživanja krenula u istome smjeru te je za očekivati da će ih i ostali gradovi slijediti, budući da su se Zagreb i Rijeka u javnosti već afirmirali kao prvaci digitalizacije među hrvatskim gradovima.

Dostupnost i kvaliteta e-Usluga Kriterij dostupnosti i razvijenosti e-usluga obuhvaća analizu dvaju setova podataka: broja i stupnja digitaliziranosti administrativnih postupaka te načina identifikacije i autentifikacije prilikom pristupa e-uslugama. Ukupno gledajući, hrvatski gradovi nalaze se na ranom stupnju razvoja digitalnih usluga građanima. Od ukupno 1555 promatranih administrativnih postupaka koji su u bilo kojoj formi dostupni na internetu, samo njih 58 (3,7%) mogu se u potpunosti provesti online putem, a svi ostali podrazumijevaju neku formu fizičke isporuke dokumentacije ili, u čak 91,7% slučajeva, dolazak u gradsku upravu s otisnutim obrascima s Interneta. Najveći apsolutni broj administrativnih postupaka dostupnih na webu ima grad Rijeka (220), a odmah za njom slijedi Zagreb (206). Obzirom na važnost mogućnosti sustava za autentifikaciju i identifikaciju u kvalitetnom pružanju e-usluga, istraživanjem je analizirano u kojoj mjeri hrvatski gradovi grade sustav koji će im omogućiti identifikaciju korisnika i njegovu stvarnu autorizaciju transakcija te povezivanje s drugim uslugama za građane na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. U vrijeme kad je provedeno istraživanje samo je Zagreb uspješno proveo u djelo ideju da je bitno integrirati platforme e-Usluga i sustav autentifikacije i identifikacije povezati s nacionalnom, primjenom NIAS-a. No, i u Zagrebu se to odnosi samo na dio usluga, dakle, integraci-

Servisne informacije i objedinjeni sustavi plaćanja (City Card) Kvaliteta servisnih informacija i uključivanje u druge digitalne platforme pokazatelj su spremnosti uprave da se angažira kao aktivan dionik u unapređenju kvalitete života građana digitalnim alatima. U tom kontekstu, analizirana je dostupnost servisnih informacija na stranicama grada i sudjelovanje gradske uprave u objedinjenim servisima za plaćanje u gradu (City Card). Ukupno stanje digitalizacije dostupnosti informacija prema građanima i integriranih sustava plaćanja nije visoko. Dijapazon kvalitete i broja servisnih informacija kreće se od malog broja informacija, najčešće adresa s kontaktom, do strukturiranih informacija s poveznicama, segmentiranih po područjima, gdje je podatke potrebno učestalo obnavljati ili se automatski ažuriraju (npr. podaci o broju dostupnih parkirališnih mjesta, prognoza vremena, podaci o stanju okoliša). Većina gradova je ipak ostala na bazičnoj razini pri čemu su dostupne osnovne informacije o različitim gradskim subjektima (adresa, kontakti i/ili link), dok je manji broj gradova napravio iskorak prema građanima i otvorio pristup ka podacima koji su dostupni u stvarnom vremenu. Dobri primjeri koji se ističu su npr. dostupnost informacija o stanju u prometu u Zagrebu, dostupnost po-

INDEKS 1

Dostupnost i kvaliteta e-Usluga građanima

30%

1.1. Broj administrativnih postupaka i stupanj digitaliziranosti postupaka: 80% 1.2.Način identifikacije i autentifikacije: 20%

INDEKS 2

Servisne informacije i objedinjeni sustavi plaćanja (City Card)

10%

2.1. Dostupnost servisnih informacija na internetskim stranicama grada: 80% 2.2. Objedinjeni servisi za plaćanje u gradu (City Card): 20%

INDEKS 3

Dostupnost gradskih podataka

20%

3.1. Otvoreni podaci: 60% 3.2. GIS: 40%

INDEKS 4

Participacija građana u odlučivanju

20%

4.1. Uključivanje građana u odlučivanje kroz digitalne platforme: 50% 4.2. Otvorenost proračunskog planiranja: 50%

INDEKS 5

Komunikacijski kanali između gradske uprave i građana

20%

5.1. Platforme za dostavu podataka, stavova i ideja građana: 30% 5.2. Brzina odgovaranja na upite građana: 40% 5.3. Zastupljenost na društvenim mrežama: 30%

www.suvremena.hr

[digitalna ekonomija] dataka o broju slobodnih mjesta na određenim parkiralištima u Rijeci ili uvid u aktualni broj posjetitelja i predviđanje broja posjetitelja u gradu Dubrovniku kroz aplikaciju Dubrovnik Visitors. S druge strane City Card kartice evidenitrane su samo u turističkim gradovima Hrvatske, a najkompleksnije funkcionalnosti imaju riječka (prijevozna i platna funkcija) i zagrebačka (objedinjava ulaznice, popuste te prijevoznu kartu) kartica. Iz svega navedenog može se zaključiti da u aspektu dostupnosti servisnih informacija i razvoja integriranih sustava postoji veliki potencijal za daljnji napredak koji bi se u skoroj budućnosti uz tehnološka ulaganja i angažman u prikupljanju i usustavljivanju informacija potencijalno mogao ostvariti.

Dostupnost gradskih podataka Bitan kriterij digitaliziranosti uprave je njezina otvorenost i transparentnost prema građanima koja se, između ostalog, manifestira u odnosu na dostupnost javnih podataka u čitljivom i preglednom formatu. Ideal otvorene uprave podrazumijeva da ona sve svoje baze podataka, registre, statistike stavlja na raspolaganje kako bi se javnost mogla na informiran način uključivati u odlučivanje i davati svoje doprinose razvoju javnih politika i operativnih rješenja, kao i samostalno razvijati daljnje oblike analize i razrade podataka. Pritom nije nevažna i jasnoća prikaza i prezentacije istih, među kojima je geografsko kodiranje podataka i prezentacija na GIS sučeljima u Hrvatskoj što je već dobro prihvaćen model koji je poslužio kao jedan od kriterija ocjene spremnosti i sposobnosti uprave da na kvalitetan način prezentira podatke kojima raspolaže. Digitalna spremnost gradova u području otvorenosti još je u začetku. Gradovi Rijeka, Zagreb, Pula i Osijek imaju jasno označene otvorene setove podataka na svojim službenim gradskim internetskim stranicama. GIS platforme, iako široko dostupne, na različitim su stupnjevima složenosti dostupnih podataka. I u ovom slučaju, ponovo se ističu veliki gradovi Rijeka i Zagreb kao uzori na koje bi se trebalo ugledati kako bi se što više „otvorili“ prema građanstvu, pri čemu Rijeka prednjači u odnosu na količinu podataka dostupnih u čitljivim formatima, a Zagreb u odnosu na kvalitetu njihovog prikaza u geolociranom formatu.

Participacija građana u odlučivanju Uz dostupnost podataka u čitljivom formatu, za otvorenost uprave iznimno je važna mjera u kojoj ona uključuje građane i način na koji ih uključuje u svoje procese donošenja odluka. Pritom, standardi e-Uprave podrazumijevaju korištenje digitalnih platformi kako bi se to uključivanje učinilo lakšim, bržim i transparentnijim. Stoga su u kategoriji otvorenosti uprave ocijenjene i mogućnosti participacije građana u odlučivanju sagledane kroz uvid u proračun i proces proračunskog planiranja te kroz načine na koje gradska uprava komunicira s građanima u digitalnom svijetu. Tek nekolicina gradova ima razvijene sustave za interaktivno digitalno provođenje javnog savjetovanja kao i mogućnost on-line participiranja građana prilikom izrade grad-

Suvremena trgovina 3(44)

skog proračuna. Ohrabrujuća je činjenica da su se neki gradovi (grad Pula i grad Rijeka) uspjeli afirmirati u oba kriterija te je za očekivati da će uspjeti uspostaviti standard za kojim će težiti i drugi. Tehnologija u tom smislu pruža niz mogućnosti i modela koji olakšavaju procese kolektivnog odlučivanja o dijelovima ili cijelom proračunu, ali nije dovoljna i svakako treba biti popraćena širom društvenom kampanjom koja promovira participaciju građana općenito, a specifično i samo participativno budžetiranje.

Komunikacijski kanali između gradske uprave i građana Kvaliteta, lakoća i frekvencija svakodnevne komunikacije između gradske uprave i građana bitan su element otvorenosti i transparentnosti upravljanja, kao i čimbenik u učinkovitosti pružanja usluga pa je ovaj kriterij donekle i horizontalni čimbenik u ocjeni stupnja digitalne transformacije uprave. Kriterij je sagledan iz triju perspektiva: kao broj i kvaliteta platformi kroz koje građani mogu dostavljati podatke, stavove i ideje gradskoj upravi, zatim zastupljenost gradske uprave na društvenim mrežama te brzina reakcije uprave na upite građana. Ukupno stanje digitalizacije dostupnosti komunikacijskih kanala između gradske uprave i građana je prilično razvijeno. U segmentu brojnosti i kvalitete komunikacijskih kanala između uprave i građana postoje značajniji pomaci, osobito u kvaliteti posredovanja obavijesti gradske uprave građanima. Brzina reakcije gradova na upite građana je prosječno unutar 2 dana, a 9 ispitivanih gradova odgovorili su unutar 24 sata. Gradovi se uglavnom aktivno koriste društvenim mrežama, pri čemu su najaktivniji na Facebooku.

Kompozitni indeks i rezultati istraživanja prema kategorijama gradova U nastavku je dan pregled indeksa digitalne spremnosti gradova prema svim istraživanim kriterijima u kategorijama „većih“, „srednjih“ i „manjih“ gradova. Uspoređujući ukupno rezultate po grupama gradova, oni su vrlo jasni u kategoriji većih i srednjih gradova gdje se lako prepoznaju gradovi prvaci, dok se za manje gradove ne može govoriti o tako prepoznatljivom uzorku te je distribucija prvih mjesta široka, kao i osjetljivost rezultata na najmanje promjene metodologije u pogledu bodovanja. U kategoriji „većih“ gradova Rijeka i Zagreb značajno odskaču od Splita i Osijeka u svim elementima digitalizacije odnosa uprave prema građanima koje smo analizirali. Rijeka se ističe kao pobjednik pred Zagrebom, iako su u mnogim kategorijama razlike malene. Rijeku kao najnapredniji grad u Hrvatskoj u odnosu na digitalizaciju karakterizira osobito naglasak na otvorenost i komunikaciju s građanima. Njezina uprava orijentirana je na preglednu i jasnu komunikaciju (npr. vrlo jasan centraliziran pristup e-Uslugama s dobro organiziranim pristupom svim automatiziranim uslugama i dostupnim obrascima), otvorenost i participativnost upravljanja (najveći broj setova otvorenih podataka, kvalitetni alati za vizualizaciju i participativno budžetiranje i sl.). Grad Zagreb ističe se u kategorija-

ma koje se odnose na kvalitetna tehnološka rješenja i integraciju s naprednim sustavima pa je osobito dobar primjer u pronalaženju funkcionalnih modela online interakcije o servisnim pitanjima (npr. mobilne aplikacije, chatovi za brzu interakciju u rješavanju servisnih pitanja), rane primjene NIAS sustava i izmino bogatog i funkcionalnog GIS-a. Grad Osijek prati ih u odnosu na digitalizaciju usluga i rad na otvaranju podataka te integracije aplikativnih rješenja u rad uprave (npr. „Izi do potpore“, aplikacija za pronalaženje izvora financiranja za gospodarske subjekte). Split u odnosu na digitalizaciju svojih usluga i interakcije s građanima zaostaje za ostalim trima velikim gradovima, iako je iz organizacije sadržaja na internetskoj stranici vidljiva svijest o tome da je razvoj e-usluga značajan element kvalitete gradske uprave te su postavljeni temelji na kojima grad treba dalje raditi. U kategoriji „srednjih“ gradova, Pula se ističe kao digitalno najnapredniji grad, a pobjedu u različitim kategorijama ponijela je zahvaljujući izrazito kvalitetnoj i informacijama bogatoj stranici i primjeni aplikativnih rješenja koja su, slično kao kod grada Rijeke, usmjerene dobroj vizualizaciji i posredovanju informacija, otvorenosti uprave i uključivanju građana u procese odlučivanja. U odnosu na kriterije koje se odnose na specifična funkcionalna i tehnološka rješenja slijede ju Karlovac, Velika Gorica i Zadar. Grad Karlovac istaknuo se s velikim brojem dostupnih administrativnih postupaka na svojoj internetskoj stranici, aktivnošću na društvenim mrežama i brzim reagiranjem, odnosno odgovorima na upite građana. Velika Gorica i Zadar istaknuli su se kompleksnošću svojih geografskih informacijskih sustava, pri čemu Velika Gorica ima vizualiziran registar katastarskih čestica, a Zadar digitalizirane prostorne planove na vrlo detaljnoj razini (DPU, UPU, PUP, PPUG i GUP). Uz to, grad Zadar ima i najveći broj popusta (300 lokacija) omogućenih putem svoje City Card kartice. Kategorija manjih gradova ne daje prostora za zaključivanje o ukupnom pobjedniku, budući da se dobivaju vrlo šaroliki rezultati u odnosu na pobjednike po različitim kriterijima, a u pogledu dijela kriterija gradovi su sasvim izjednačeni i često svi na osnovnim polaznim točkama procesa digitalizacije. U ovoj kategoriji dobro je pozicioniran Si-

sak, koji je osobito agilan i proaktivan u odnosu na transparentnost proračuna, ali je i rekorder po brzini odgovora na upite građana te je općenito usmjeren na jačanje elemenata participacije i transparentnosti. Među istaknutim predstavnicima kategorije je svakako Dubrovnik, koji se strateški nastoji profilirati kao Smart City i koji ima vrlo kvalitetne usluge za posjetitelje (City Card, Platforma e-Visitor), aktivan je na društvenim mrežama te razvija inovativna aplikativna rješenja. Varaždin je, slično kao Zagreb kod većih gradova, uspješan u primjeni tehnoloških rješenja za distribuciju i prikaz podataka i autentifikaciju (GIS i NIAS). Zanimljivo je kako je jedan od najmanjih uključenih gradova, grad Vukovar, učinio značajan iskorak u elementarnoj dostupnosti administrativnih postupaka na internetu te u kategoriji manjih gradova ima najveći broj zahtjeva i obrazaca dostupnih na internetskim stranicama, iako samo u osnovnom obliku namijenjenom preuzimanju. Brojem digitalno dostupnih usluga ipak prednjači grad Koprivnica, koji u mnogim kategorijama ima zavidne rezultate. Koprivnica je, izvan konteksta istraživanja, zanimljiva i po tome što posjeduje ISO 37120:2014 za uspostavu indikatora razvoja održivih gradova te redovito izvještava svoje građane o tome kako stoji u odnosu na druge gradove u svijetu. Grad Samobor, koji je osobito aktivan na društvenim mrežama i pobjednik kategorije koja se odnosi na komunikaciju na društvenim mrežama, ima vrlo preglednu i interaktivnu internetsku stranicu usmjerenu prema User experience modelu, koja već na ulazu odvojeno usmjerava i prilagođava informacije za građane i za posjetitelje, dodatno odvajajući strane posjetitelje od domaćih. Iako to zbog specifičnog vremenskog ograničenja nije vidljivo u rezultatima istraživanja, valja napomenuti kako je grad Bjelovar iznimno proaktivan u području digitalizacije uprave – radeći na aplikativnim rješenjima za transparentnost, kao i na internim procesima digitalizacije, te se može očekivati da bi u ponovljenom istraživanju u značajnoj mjeri napredovao na ljestvicama. Osobito je pohvalna usredotočenost Bjelovara na digitalizaciju internih procesa, koji nisu bili predmetom istraživanja, ali preduvjet su stvarne digitalizacije usluga građanima.

Zaključno Generalno gledano, hrvatski gradovi još uvijek su na relativno slabom stadiju digitalne tranzicije, odnosno digitalizacije svojih usluga građanima i korištenja digitalnih platformi za interakciju s njima. Istraživanje je pokazalo da se nekoliko spomenutih gradova ističu kao sjajni primjeri i predvodnici digitalizacije u Hrvatskoj, ali vidljivo je da i drugi gradovi polako, ali sigurno shvaćaju značaj i nužnost digitalne transformacije i poduzimaju prve korake po pitanju uspješnije prilagodbe digitalizaciji svih usluga i postepenom otvaranju gradske uprave svojim građanima. Svjesni činjenice da digitalizacija, naime, zahtijeva značajna ulaganja i ljudske resurse spremne na promjene, važno je strateški planirati digitalizaciju i postepeno uvoditi promjene kako bi digitalna transformacija zaživjela u punoj snazi i bila maksimalno efikasna kako za zaposlenike gradskih uprava, tako i za građane kao najvažniju krajnju ST ciljanu skupinu svih procesa u upravi.

[digitalna ekonomija]

Nove uloge liderstva u digitalnoj transformaciji – Industrija 4.0 (3. dio) piše: mr.sc. Branko Pavlović

„Homo novus – Lider novus“1 Svjedoci smo dramatičnih ekonomskih i društvenih promjena koje se svakodnevno odvijaju pred našim očima. Ne radi se samo o proširenju novih tehnologija u našu svakodnevnicu. Nije to ni globalizacija koja je u proteklom razdoblju prisilila sudionike u ekonomskom procesu na promjene i razne vrste prilagođavanja. Neprimjećeno, ispod površine povijesnih događanja poput financijske krize i tektonskih promjena u globalnoj ekonomiji događa-

ju se temeljne – suštinske promjene. Kreativnost i snaga ljudskog uma postaju najvažniji pokretači dugoročno održivog ekonomskog rasta. Intelektualni kapital sada je VAŽNIJI od financijskog ili fizičkog kapitala. Do sada poznate granice ekonomije – gospodrastva postaju potpuno nevažne; čovjekova kreativnost i digitalna stvarnost ne poznaju ograničenja. Kreativnost i nove tehnologije integrirani u nove poslovne modele otvaraju potpuno nove prostore, do sada ne-

poznate mogućnosti stvaranja nove vrijednosti. „Digitalna transformacija“ neupitno je pojam današnjice (današnjeg vremena i prostora u kojem živimo). Industrija 4.0, digitalne tehnologije, internet stvari (IoT), umjetna inteligencija, 5G, ali i s njima povezana promjena ekonomskih, socijalnih, pa i političkih odnosa, čak i osobnih odnosa i načina komunikacije središnja su pitanja današnjice. Izniman tehnološki napredak kojem svjedočimo, a kojem se naslućuje daljne ubr-

Dražen Klarić: Pogled u budućnost 2068, Večernji List, Zagreb, travanj 2019, Predgovor knjige str. 7-11, govori o Homo novusu, autor je ovog članka skromno dodao i termin Lider novus, u želji da potencira značenje lidera u svim promjenama koje izaziva digitalna transformacija i kreativna industrija – industrija budućnosti, jer iako kreativnost postoji koliko i čovječanstvo, kreativne djelatnosti danas utječu na ekonomiju neusporedivo više nego ikad u povijesti.

Suvremena trgovina 3(44)

zavanje uvelike mijenja sve segmente društva; ekonomiju, politiku, kulturu. Kakav god stav kao pojedinci ili kao društvo prema njemu imali, on se neporecivo događa. Zato je od presudne važnosti za naš poslovni i privatni uspjeh, pa i puko druženje, da svijet u kojem živimo razumijemo i postanemo aktivnim sudionicima promjena, a ne samo njihovim pasivnim promatračima, dakle da budemo „homo novus i LIDER novus“. Digitalna transformacija u tom smislu nema alternativu. Vjerovatno ne postoji uspješan menadžer – LIDER, uposlenik ili perspektivan poduzetnik koji se nije zapitao što digitalna transformacija znači za poslovanje njegove tvrtke, za njegov život, za društvo u cjelini – „kamo putuje homo sapinens, prema samouništenju ili homo novusu?“. Digitalna transformacija poslovanja nije izbor, ona je conditio sine qua non u suvremenom poslovanju. Ona eksterno omogućava promjenu poslovnog modela i nove načine stvaranja i generiranja prihoda, a interno značajne uštede, lakše upravljanje resursima te precizno donošenje odluka. Još uvijek se ovaj pojam miješa s IT riješenjima koja se implementiraju, no ona su samo jedan vrlo mali dio cijele digitalne transformacije. Organizacije, tvrtke, pa lideri i uposlenici, te i mi sami kao pojedinci i društvo u cjelini, izlažemo se velikim rizicima ukoliko izjednačimo digitalnu transformaciju s IT riješenjima i prepustimo odluke o investicijama u digitalnu transformaciju rješenima IT-a. Najveći rizk je da ćemo dobiti tehnologiju koja uopće neće biti prilagođena potrebama, kako organizacije, tvrtke, lidera, uposlenika i svih nas kao društva, a iz njega proizlazi sve ostalo: propušteno vrijeme, razočarani subjekti – dionici digitalne transformacije. Digitalnom transformacijom mora se baviti samo vodstvo – LIDERI i to LIDERI novih osobina i zadaća – LIDER novus, jer ona zahtjeva temeljitu promjenu procesa u svim organizacijskim dijelovima, kako organizacije, tvrtke tako i društva u cjelini. Za uspjeh digitalne transformacije ključno je promicanje digital mindseta od strane vodstva (managera i lidera), koje to treba raditi kroz mudre strateške odluke, ali i kroz svakodnevno korištenje digitalnih alata i propitivanje ustaljenih procesa i praksi. Pri tome temeljit i zna-

čajan pomak u organizacijskoj kulturi, ključan je katalizator procesa digitalne transformacije. Digitalna transformacija u fokusu traba imati KORISNIKE, a to smo svi mi sa svim svojim obilježjima, karakteristikama, našim navikama i potrebama. Uposlenici, poduzetnici, lideri i menadžeri, korisnici servisa digitalne transformacije, trebaju biti na prvom mjestu pri strateškom i operativnom planiranju te kod provedbe promjena koje donosi digitalna transformacija.

Uspjeh digitalne transformacije Uspijeh digitalne transformacije ovisi o strateškoj odluci i usmjerenosti vodstva – čitaj LIDERA, ali i o razumijevanju svih dionika zašto je promjena nužna i korisna. Treba obuhvatiti aktivnosti usmjerene na sve odjele i sve zaposlenike (ne samo IT odjel), kako bi se osvjestilo, pridobilo i osposobilo za provedbu transformacije. Iskustva CM (change managmenta) pokazuju da unatoč prirodnom ljudskom otporu promjenama, transformacija uspjeva ako se proces provede interaktivno i inkluzivno. Ova transformacija proces je koji nakon inicijalne faze podrazumjeva stalno prepoznavanje potrebe za promjenom, anticipirajući nova riješenja i tehnološke mogućnosti te stalno unapređivanje seta usluga i načina komuniciranja organizacije – tvrtke sa svim dionicima u procesu od uposlenika do kupaca i potrošača. Jasna vizija i ciljevi izrazito su važni za digitalnu transformaciju, kako tvrtki, organizacija tako i društva u cjelini. Oni usmjeravaju procese, organizaciju i ljude /uposlenike, menadžere i lidere/. Planiranje postaje zahtjevnije jer svi želimo agilnije tvrtke. Strategija mora dopuštati tu agilnost u provedbi osiguravajući istovremeno stabilnost tvrtke. Upravo stoga što osigurava kompatibilnost procesa, postojećih IT rješenja i plana razvoja novih, ona je ključni pokrtač promjena jer predstavlja sidrište za odluke o budućem poslovanju i djelovanju. Osobito je važno posvetiti se promišljanju dodane vrijednosti koje tvrtka i njena uprava pruža svima nama, a ne nužno samim IT rješenjima. Ovdje je putovanje važnije od destinacije jer osigura-

va prednost provedbi. Digitalna strategija zahtjeva upotrebu korisničkog iskustva svih nas (uposlenika, lidera, poduzetnika), te promišljanje partnerstva i kolaboraciju s drugim organizacijma a i tvrtkama – s društvom u cjelini. Stoga je izrazito važna jer ciljano vodi procese i odluke, osigurava kontekst za razvoj i stvara povjerenje u odnosu svih dionika, a za to je nužna KREATIVNOST jer otvara potpuno nove horizonte, do sada nepoznate mogućnosti stvaranja novih vrijednosti. Sve brži razvoj tehnologije uzrok je velikih i teško predvidivih promjena u društvu. Kvaliteta upravljanja zbog toga ovisi o tome koliko smo spremni reagirati na promjene u okruženju – koliko smo KREATIVNI. Design Thinking – kao praktična, smislena, brza i učinkovita metoda za rješavanje izazova i razvoj inovacija, omogućava da koristimo sve svoje resurse za kreiranje rješenja koja su održiva, tehnološki izvediva i koja donose vrijednost onima za koje je stvorena. Stavljanjem korisnika (svih nas), poduzetnika, uposlenika, menadžera – lidera u središte svega što radimo i uključenjem korisnika u proces dizajna, osiguravamo dolazak do rješenja koje će adresirati stvarnu potrebu, a rapidnim prototipiziranjem i brojnim iterakcijama minimiziramo rizik od neuspjeha. Raspolaganje ovakvim alatom omogućava organizacijama – tvrtkma da na promjene, a one su stalne u „našem maratonu“, reagiramo brže, kvalitetnije i kreativnije, ali i da budemo proaktivniji i sigurniji da su usluge i informacije koje donosimo na svjetlo dana upravo onakve kakve svi dionici žele i trebaju. Stoga, sprega kreativnosti – kreativne ekonomije i digitalne transformacije, čini se prirodnom spregom jer zajedno otvaraju neslućene horizonte i nove vrijednosti pa, pozivajući se na pitanje Dražena Klarića: „Kamo putuje homo sapiens, prema samouništenju ili homo novusu?“ – u knjizi Pogled u budućnost 2068., (Večernji list, travanj 2019), možemo sa sigurnošću ustvrditi kako ta sprega neodoljivo intrigira i budi maštu. A menadžeri i LIDERI sa svojim novim ulogama i zadaćama u svijetu digitalne transformacije društva moraju biti predvodnici – kapetani duge plovidbe, uspješni treneri tog cjeloživotnog maratoST na pred nama. www.suvremena.hr

[digitalna ekonomija]

Digitalna transformacija vs. Transformacija svijesti piše: Lejla Softić, dipl.oec.1

„Ono čega ste svjesni možete kontrolirati, ono čega niste svjesni kontrolira vas.“ - Anthony de Mello

SoftConsulting s.p. Tuzla,Trg slobode 16 ( BIT Centar), 750000 Tuzla, e-mail: lejla.softic@savjetnik.ba

Suvremena trgovina 3(44)

pravljanje promjenama (eng. Change management) ukoliko zagovarate ili se profesionalno bavite istim, podrazumijeva da ste skloni realativno ‘brzim’ promjenama, kako vlastite svijesti, tako i promjenama pristupa koje koristite u vlastitom radu.

Digitalna transformacija poslovanja, kao oblik upravljanja promjenama, prije svega treba biti transformacija ljudske svijesti: od strateškog menadžmenta ka nižim organizacijskim nivoima. Za nekoga tko se profesionalno bavi pružanjem usluga ‘Change management-a’ potrebno je biti flexibilan i prilagodljiv na nove načine ili uvjete poslovanja. Suvremeni menadžeri i lideri trebaju imati te osobine. Nedoumice ili pitanja tipa: „Ne razumijem...“ ili „Kako to postići ...?“, ne bi trebale biti ‘standardni’ način promišljanja. Neophodno je shvatiti suštinu trenutnog postignuća, identificirati interne prednosti i otkloniti uočene nedostatke u načinu rada. Na žalost, značajan broj strateških menadžera i vlasnika biznisa na domicilnom tržištu suštinski ne razumije pojam ‘Change management’ i/ili ovaj poslovni koncept ne primjenjuje u praksi. To je jedan od razloga zašto u poduzećima sa većinskim udjelom ‘domicilnog’ kapitala izostaje digitalna transformacija poslovanja. S druge strane, poduzeća s većinskim udjelom ‘stranog’ kapitala svjesna su činjenice da na visokokompetitivnom globalnom tržištu mogu uspjeti samo ukoliko kontinuirano ulažu u inovacije i proaktivno upravljaju organizacijskim promjenama. Globalne korporacije, koje djeluju na domicilnom tržištu, aktivni su pokretači tržišnih promjena i nosioci digitalne transformacije.

Digitalna transformacija u bankarstvu, primjer za maloprodaju i ostale sektore Pozitivan primjer digitalne transformacije poslovanja je bankarstvo. Ovaj sektor je lider pri upravljanju promjenama i digitalnoj transformaciji poslovanja na domicilnom tržištu. Prednosti omnichannel bankarstva, samo su jedan od pokazatelja za maloprodaju u kojem pravcu poduzeća iz realnog sektora trebaju usmjeriti ra-

zvojne aktivnosti pri digitalnoj transformaciji vlastitog poslovanja. Digitalna transformacija poslovanja iziskuje značajna ulaganja u IT infrastrukturu (hardver i softver), novu organizaciju rada (npr. sektori za front office i back office i drugo), kao i ulaganja u dodatna znanja i vještine zaposlenika. Strateški menadžeri u bankarstvu proaktivniji su u odnosu na poduzetnike i strateške menadžere u privrednim poduzećima. Menadžeri u bankarstvu digitalnu transfomraciju podrazumijevaju kao razvojnu šansu. Nažalost, značajan broj poduzetnika i strateških menadžera u realnom sektoru digitalnu transformaciju poslovanja tretira kao opasnost (prijetnju, problem) i nastojati će učiniti sve da do nje ne dođe, barem ne uz njihovo odobrenje. Status quo je postalo „IN“ na domicilnom tržištu. Upravljanje promjenama je zahtjevno i iziskuje angažman resursa: intelektualnih, vremenskih i financijskih. Globalni tržišni akteri kontinuirano upravljaju promjenama i vrše digitalnu transformaciju vlastitog poslovanja. Za proaktivno upravljanje organizacijskim promjenama i digitalnu transformaciju poslovanja potrebno je znanje i praktično islustvo. Imate li ga? Način rada, od prije 20+ godina, koji je primjeren prošlom stoljeću, nije ak-

tualan na digitalnom tržištu, a još manje financijski učinkovit i profitabilan način poslovnog upravljanja. U skoroj budućnosti, može se očekivati da će sa tržišta rada nestati brojne profesije, jer je automatizacija poslovnih procesa i robotizacija uveliko postala poslovni standard u digitalnoj, globalnoj, ekonomiji. Bolje je to (sa)ZNANJE prihvatiti SADA, nego kasnije ! Pri upravljanju organizacijskim promjenama, a naročito pri digitalnoj transformaciji poslovanja, ne treba zaboraviti na značaj ljudskog faktora. Humani pristup pri upravljanju promjenama i digitalizaciji poslovanja, treba biti primarna odrednica strateških menadžera i tržišnih lidera. I tu dolazimo do značaja transformacije svijesti. Transformacija svijesti podrazumijeva da shvaćate realno okruženje u kojem se trenutno nalazite. A, suvremeno poslovno okruženje je sve više virtualno. Virtualna stvarnost je poslovni koncept kojega pojedinci još uvijek ne razumiju, te samim time i ne primjenjuju njegove prednosti u vlastitom poslovanju. Poduzeća u maloprodajnom sektoru, kako bi ovladala teritorijalnim udjelom na tržištu, značajne financijske resurse ulažu u npr. građevinsku infrastrukturu i materijalnu imovinu, dok istovremeno zaboravljaju na prednosti ulaganja u digitalnu transformaciju vlastitog poslovanja i nematerijalnu imovinu. Suvremeni kupci su sve zahtjevniji i od maloprodaje očekuju da bude prilagođenja njihovim (digitalnim) potrošačkim navikama i globalnim tržišnim trendovima. Online trgovine, baze podataka i primjena alata umjetne inteligencije za programe lojalnosti, samouslužni www.suvremena.hr

[digitalna ekonomija] uređaji u maloprodaji i drugi digitalni trendovi samo su neki od primjera pozitivne prakse u maloprodaji koja je aktualna na globalnom tržištu. Iako je na globalnoj razini započela tzv. industrijska revolucija 4.0, koja upotrebljava visoku tehnologiju u proizvodnji i pružanju usluga, već sada je potrebno voditi računa o industrijskoj revoluciji 5.0 kada će roboti i ljudi raditi zajedno. Po ovom pitanju nešto je ‘lošija’ situacija na domicilnom tržištu. Niti jedna promjena (individualna, poslovna, društvena) ne može se uspješno realizirati bez prethodne transformacije ljudske svijesti. Zašto? Brojni su primjeri iz prošlosti koji su govorili o tome npr. industrijske revolucije i otpori promjenama. Otpori pri promjenama rezultat su ‘prirodnog’ straha ljudi, koji se zasniva na neizvjesnoj budućnosti. Ali šta je danas jedino izvjesno, osim promjene? Digitalna transformacija podrazumjeva projektni pristup pri upravljanju promjenama. Najčešći problemi nastaju u razumijevanju načina korištenja digitalnih alata za modernizaciju i unapređenje poslovanja. Kako promijeniti svijest strateških menadžera ili vlasnika biznisa? Kako donosiocima strateških odluka objasniti da primjenom digitalnih alata njihovo tržište prestaje biti lokalno, regionalno, nacionalno i postaje globalno tr-

no ulaganja u razvoj znanja i vještina kadrova, a zatim konstatuju: ‘Na tržištu nema kvalitetnih kadrova.’ Kvalitetni kadrovi traže poslodavce koji će ulagati u njihov razvoj. Zato je potrebno raditi i na transformaciji svijesti ne samo trenutnih zaposlenika, nego i budućih generacija na tržištu rada.

žište? Ne želim ovdje stati sa promjenama svijesti. Kako objasniti mladim ljudima da mogu živjeti i raditi u domovini i svom gradu, a biti atraktivni za poslodavce na globalnom tržištu rada? Kako mlade ljude potaknuti da koriste digitalne alate za pokretanje vlastitog biznisa, umjesto da se ‘žale’ na brojne probleme u svom okruženju (domovini, gradu)? Transformacija ljudske svjesti mnogo je kompleksnija od digitalne transformacije. Zašto? Zato jer razvoj tehnologija napreduje brže od razvoja ljudske svijesti. Pri tome je prvo potrebno ulagati u ljudske potencijale, razvoj njihovih znanja i vještina, čak i po cijenu na napuste ne samo poslodavca, nego i vlastitu domovinu. Mnogi poslodavci, naročito MSP2 odnosno vlasnici ovih biznisa, na žalost ne vrše dovolj-

Hijerarhija motivacija

Intrinzična motivacija (Kada smo „iznutra“ pobuđeni nešto raditi)

 Zbog nagrade

 Da bismo udovoljili drugima

 Bez motivacije

Op.a. MSP – mala i srednja poduzeća

Suvremena trgovina 3(44)

Ekstrinzična motivacija

Transformacija ljudske svijesti ne mora nužno biti ‘novo’ saznanje, nego to može biti i primjena odgovarajućih konvencionalnih postulata u suvremenim uvjetima, sa ciljem kreiranja pozitivnih (individualnih, poslovnih, društvenih) promjena. Sve više se u medijima potencira da: ‘Ovdje ništa nije kako treba’ i da je to primarni razlog zašto sve veći broj profesionalaca razvoj svoje karijere planira ostvariti u inozemstvu. Ovo zahtijeva i veći društveni angažman. Naročito u poduzetništvu. Zašto? Zato jer je problem ili kriza za poduzetnike tržišna šansa, a ne prijetnja ili opasnost. Za savladavanje aktualnih tržišnih prepreka i digitalnu transformaciju poslovanja potrebni su obrazovani ljudi. Nadalje, za upravljanje promjenama potrebno je imati i adekvatnu motivaciju. Intrinzična (unutarnja) motivacija je ključna za napredak. Uvijek će biti pesimista i optimista u pogledu digitalne transformacije, ‘change management-a’ i promjena općenito. Upravljanje promjenama počinje sa promjenom ljudske svijesti, životne ili profesionalne paradigme. Ne može se očekivati da će ‘mladi’ ljudi uvijek biti nosioci pozitivnih promjena u društvu, iako se od njih to obično očekuje. Godine starosti, staža i iskustva nemaju skoro nikakav ili minimalan uticaj na to da li će osoba biti sklona promjenama ili ne. „Od svih sila trenja, ona koja najviše usporava ljudski napredak je neznanje.“ – N. Tesla Najbolji primjer iz prošlosti je Nikola Tesla, koji nije imao financijske resurse kao npr. Edison, ali je zahvaljujući intrizičnoj motivaciji, do kraja svog života, živio za vlastite ideje i ideale. Pitanje koje želim postaviti umjesto zaključka je: Da li se od suvremenih strateških menadžera i poduzetnika može očekivati da budu predani digitalnoj transformaciji vlastitog poslovanja i napretku civilizacije kao NikoST la Tesla u svoje vrijeme?

MOJE LJETO NEŠTO DRUGAČIJE! � www.dm.hr � www.facebook.com/dm.Hrvatska.hr

[zaštita potrošača]

Početci organiziranog djelovanja na području

zaštite potrošača pripremio: Ante Gavranović

eć početkom 1994., u jeku Domovinskog rata, časopis SUVREMENA TRGOVINA počinje sustavnim upoznavanjem svoga čitateljstva s osnovnim pojmovima zaštite potrošača. Štoviše, 30. rujna 1994. glavni urednik Tihomir Sertić upućuje dopis Vladi Republike ‒ Ministarstvu gospodarstva kojim predlaže osnivanje posebnog odbora koji bi pratio ovu problematiku. „Takav oblik rada pokazao je u drugim zemljama dobre rezultate, a putem Ujedinjenih naroda i europskih organizacija postavio osnove za rad takvih tijela“. Nažalost, ta inicijativa ostala je bez odgovora, pa časopis javno postavlja dva ključna pitanja: •

Zašto nemamo udruženje potrošača?

•

Zašto nema posebnog zakona koji bi štitio potrošače?

Uredništvo časopisa priprema i poseban broj (ST broj 22, 1997.) na temu ZAŠTITA POTROŠAČA. Teme su intrigantne: Tko štiti potrošače u Hrvatskoj, Internacionalni oblici zaštite potrošača, Potrošači sve jači, sve zahtjevniji. Noveliran (austrijski) Zakon o zaštiti potrošača, Problemi njemačkih kupaca, CRODUX u zaštiti potrošača i okoliša, Može li država zaštititi potrošača od neželjenih pojava u trgovini, Novi propisi o kakvoći i zdravstvenoj ispravnosti namirnica, Štiti li država zaštitom malih trgovaca ujedno i kupce. Ujedno donosi mnoštvo zanimljivih vijesti o zaštiti potrošača u svijetu. Sve je to u funkciji osvješćivanja javnosti i državnih institucija da pitanjima zaštite potrošača pristupe odgovorno i osmišljeno. Na inicijativu časopisa SUVREMENA TRGOVINA, u ponedjeljak 20. listopada 1997. održana je Osnivačka skupština i osnovana prva Udruga potrošača

Suvremena trgovina 3(44)

u slobodnoj Hrvatskoj. Važno je napomenuti da je Udruga osnovana uz podršku Ministarstva gospodarstva, Hrvatske gospodarske komore te raznih inspekcijskih službi, uključujući tržišnu inspekciju. Spiritus movens svih aktivnosti oko osnivanja Udruge bio je Tihomir Sertić, uz svesrdnu pomoć i podršku Alena Milera, ali i brojnih suradnika koji su se okupili na Osnivačkoj skupštini. Izabran je i Upravni odbor Udruge, koji broji 11 članova. Nabrojit ćem ih jer je to jezgro iz kojeg su se odvijale prve osmišljene aktivnosti na temu zaštite potrošača i jer ta Udruga još i danas, u izmijenjenom sastavu, aktivno djeluje. Prva predsjednica Udruge bila je doc.dr. Vesna Brčić-Stipčević s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, dopredsjednik Ante Gavranović, glavni tajnik Tihomir Sertić, a članovi su Božica Brkan, Ivanka Fatović, Ana Knežević (aktualna predsjednica Udruge), Alan Miler, Ljerka Nežić, Željka Rugan, Božena Vrbanić i Josip Zaher. Određeni su i prioriteti u djelovanju Udruge. Predviđene su razne aktivnosti za izobrazbu potrošača, ocjenjivanje prodavaonica, usluga i proizvoda. Posebnu ulogu Udruga preuzima u zastupanju interesa potrošača pred državnim tijelima. Valja posebno naglasiti da je Udruga od samog početka snažno podržala akciju Hrvatske gospodarske komore „Kupujmo hrvatsko“, započetu 1997. Zanimljivo, akcija nije u početku dobro primljena. O tome svjedoči izjava tadašnjeg čelnika HGK: „Smatramo da je pravi trenutak da ozbiljno, osmišljeno i organizirano potaknemo kotač ponovnog gospodarskog uzleta. Mi smo ga sveli u jednostavnu poruku: čuvajmo svoje radno mjesto, kupujmo hrvatsko. Neki su to doživjeli kao jalovu demagošku poruku krat-

kog daha. Osobno pak mislim da je u toj poruci začeta cjelokupna filozofija novog pristupa zapošljavanju, novih radnih mjesta, povratka samosvijesti domaćeg proizvođača. Nismo izmislili toplu vodu. Mnoge bogatije i razvijenije zemlje već su prije primijenile tu formulu. Mi jednostavno želimo opsežnom, dugotrajnom, osmišljenom i dinamičnom kampanjom utjecati na promjenu navika i svijest potrošača, ali i proizvođača. Prije svega, tu mislimo na zapošljavanje, gospodarski rast, konkurenciju među proizvođačima i poboljšanje kvalitete proizvoda“. Te gotovo proročanske riječi aktualne su u punoj mjeri i danas. Doprinos potrošača tim i takvim nastojanjima od gotovo je presudne važnosti i značenja, pa je važna uloga (sada već brojnih) Udruga potrošača na svim razinama da stalno imaju na umu osnovne zamisli spomenute akcije, jer time na učinkovit način štite i domaću proizvodnju, ali i kvalitetu proizvoda koji ST se stavljaju na tržište.

D A R P R I R E D B I

C A L E N D A R O F E V E N T S

Međunarodna turistička berza i sajam turizma, opreme za hotelijerstvo i ugostiteljstvo - METUBES International Tourism Exchange and Tourism Fair, Equipment for Hotels and Catering - METUBES

NAUTIC SHOW - Sajam nautike i opreme za sport, kamping i rekreaciju NAUTIC SHOW - Sport, Camping & Recreation Equipment Fair

21 - 23. April

11 - 15. Maj / May

Fair 35 Sajam bezbjednosti, zaštite i spašavanja / Security, Protection and11Rescue - 15. Maj / May

45 45

Sajam ekologije / Ecology Fair

Bazar robe široke potrošnje / Bazaar of Consumables

11 - 15. Maj / May

15. Svibanj / May - 15. Rujan / September

Bazar robe široke potrošnje / Bazaar of Consumables

Letnji sajam / Summer Fair

Ljetnji sajam / Summer Fair

41 38

15 Maj / May - 15. Septembar / September

15. Lipanj / June - 15. Rujan / September 15 Jun / June - 15. Septembar / September

Sajam građevinarstva / Civil Engineering Fair Sajam građevinarstva / Civil Engineering Fair

25. - 29. Rujan / September

21- 25. Septembar / September

14 11

Sajam vode, sanitarne tehnologije Systems-SanitaryTechnologies Technologies Sajam vodovodi, vode, vodovodi, sanitarne tehnologije/ Water-Water / Water-Water Supply Supply Systems-Sanitary

7 4

- 29. Rujan/ /September September 21 - 25. 25. Septembar

Sajam energetike / Energy Fair

19 20

21 - 25. Septembar / September

25. - 29. Rujan / September

Sajam automobila / Automobile Show 19 Sajam automobila / Automobile Show

05 - 09. Oktobar / October

09. - 13. Listopad / October

Sajam malih i srednjih preduzeća, poslovnih usluga i ženskog preduzetništva Small and Medium Enterprises Fair, Business Services and Women Entrepreneurship

Sajam biznisa / Business Fair

27 - 29. Oktobar / October 25. - 26. Listopad / October

A.D. JADRANSKI SAJAM, 85310 Budva, Trg slobode 5, Crna Gora Tel: +382 33 410 400 | Fax: +382 33 452 132 e-mail: sajam@jadranskisajam.co.me | jadranskisajam@t-com.me

www.adriafair.co.me

[dualno obrazovanje]

Studenti Libertasa pobjednici Case Study Competitiona 2019.!

ase Study Competition je vodeće regionalno natjecanje u rješavanju stvarnih poslovnih slučajeva s kojim se neko poduzeće susrelo ili predviđa da će se susresti, a namijenjeno je studentima različitih interesa. Održava se svake godine u organizaciji studentske udruge e-Student, a studenti Libertasa su se već nekoliko puta okušali u natjecanju i postigli vrhunske rezultate. Primjerice, 2013. godine grupa Libertasovih studenata osvojila je prvo mjesto sa studijom slučaja Zagrebačke banke. Ove godine, prvo mjesto ponovno odlazi u ruke studenata Libertasa i to Dobrivoja Dakića, Gustava Hercega, Dominika Mandarića i Karla Osmana koji

Suvremena trgovina 3(44)

su oduševili svojom inovativnom idejom za studiju slučaja Privredne banke Zagreb, a kolega Dominik Mandarić i Karlo Osman su zajedno s kolegicom sa Sveučilišta u Osijeku osvojili još jedno prvo mjesto za studiju slučaja L’Oreal. Studenti pobjednici završavaju preddiplomski stručni studij Poslovne ekonomije na Sveučilištu Libertas, a taj su studij odabrali zbog širokog područja koje poslovna ekonomija obuhvaća. Na natjecanje Case Study odlučili su se prijaviti zbog potencijala koji imaju za obrane slučajeve, s obzirom na to da je Casey Study Competition imao dodirnih točaka s kole-

gijima koje su studenti slušali na Sveučilištu. Najveći izazov u samom studentskom natjecanju za naše studente bio je početak rješavanja slučaja, odnosno sam plan i raspodjela zadataka. Studiju slučaja Privredne banke Zagreb studenti su riješili prijedlogom koncepta Tesa koji se odnosio na virtualnog asistenta koji pomaže klijentu banke pri obavljanju svakodnevnih financijskih obaveza. Glavna značajka tog koncepta je umjetna inteligencija i napredna analitika koja pomaže učiti korisnika i prepoznavati njegove navike i potrebe. Za razvijanje tog koncepta, studenti su saznali potencijalne cijene i tehnološku razradu, te su prikazali nekoliko dizajna na zaslonim pa-

metnih telefona. Drugi koncept koji su predložili za rješavanje studije slučaja PBZ-a je Kunoznalac, odnosno edukativni web namijenjen djeci i mladima za učenje o pojmovima iz bankarskog sektora kroz igrice i testove. Zabavni aspekt Kunoznalca je u tome što mladi kroz igru spremnije uče o svijetu financija. Rektor Sveučilišta Libertas prof. dr. sc. Duško Pavlović primio je studente kako bi im čestitao na osvojenom prvom mjestu, te im s izuzetnim ponosom na proaktivne, vrijedne i ambiciozne studente, uručio priznanje koje će studentima osim kao podsjetnik na zaslugu, isto tako značiti u budućnosti prilikom zapošljavanja ili napredovanja u karijeri. Prvo mjesto na Case Study Competitionu je zaista prestižan uspjeh za naše studente koji su svojim inovativnim tehnološkim rješenjem za Privrednu banku Zagreb oduševili žiri i pokazali da se svaki angažman uvijek isplati i donosi prednost ST u budućnosti.

prvo privatno sveučilište

ZAGREB PREDDIPLOMSKI STUDIJI — POSLOVNA EKONOMIJA — MEĐUNARODNO POSLOVANJE

DIPLOMSKI STUDIJ — POSLOVNA EKONOMIJA I GLOBALIZACIJA

PRIJAVI SE!

(titula: magistar/magistra ekonomije)

www.libertas.hr

www.suvremena.hr

[marketing i pr] Kuharica za Odnose s javnošću u trgovini (18)

Agencije i konzultanti Rent-a-brain?! (1) piše: Željko Jelić CSOJ

Vanjski konzultant (PR agencija) mora istovremeno biti kompanijski odvjetnik, ispovjednik i špijun. Direktorica komunikacija Burger Kinga International, Kai Boschmann, LondonSpin

nutar organizacije često se postavlja pitanje kako organizirati svoje odnose s javnošću. Nudi se nekoliko mo-

gućnosti: •

rad s vlastitim stručnjacima (PR odjel, služba),

•

angažiranje specijaliziranih PR agencija,

•

angažiranje slobodnih savjetnika (trajno ili po projektu),

•

kombinacija.

Nema jednostavnog odgovora na to pitanje. Praksa pokazuje da svaki od navedenih modela može dati odlične rezultate, ali može se i svaki model pokazati lošim. Ne tako davno, dok se PR smatrao prvenstveno kao veza s medijima, preferirale su se agencije, jer je njihov utjecaj na medije bio puno veći („agencije imaju dobre veze u novinama“). Danas kad su zadaci odnosa s javnošću puno širi od rada s medijima povećava se broj stručnjaka za PR u samoj organizaciji.

ubrajaju se u najdragocjeniju imovinu svake tvrtke. Njihova uloga se obično zamjećuje tek kada tvrtka zapadne u neku krizu, bilo da je riječ o negativnoj informaciji u novinama, financijskoj krizi ili pravoj nesreći koja može imati posljedice po ljude ili imovinu“. Danas je to obrazovan kadar koji poznaje organizaciju iznutra, poznaje sve prilike u organizaciji (ali i slabosti), odani su organizaciji, poznaju zaposlenike, poznaju povijest organizacije, u dobrim su odnosima s menadžmentom. Sve to upućuje na činjenicu da stručnjaci za odnose s javnošću jednostavno žive s kompanijom i za kompaniju. Ali sve to može biti i izvor negativnosti. To sve može rezultirati subjektivnošću, dugoročni rad može dovesti do rutinerstva, „potrošenosti“, zbog nedostatka vremena dolazi do zaostajanja u inoviranju svojeg znanja i usvajanja novih trendova u OSJ (navest ću samo primjer društvenih mreža).

ih je preko 1700, a djeluje i veliki broj slobodnih konzultanata). U Hrvatskoj je registrirano preko 50 specijaliziranih PR agencija, a mnoge marketinške i oglašivačke agencije imaju svoje PR odjele. Sve to ukazuje da se angažiranje agencija masovno koristi u svakodnevnom radu u odnosima s javnošću.

A poznata je i činjenica da menadžment lakše i radije sluša vanjske stručnjake (koje posebno plaćaju) nego vlastite stručnjake (a to frustrira!).

Treba li vam PR agencija?

Rad s vlastitim stručnjacima

PR agencije

Prvo sagledajte situaciju u svojoj organizaciji. Proanalizirajte resurse s kojima raspolažete, njihovu stručnost, opterećenost, kakve rezultate postižu.

Kako ističe B. Skoko „Ljudi za odnose s javnošću zaposleni u korporacijama

Veliki je broj agencija za PR u svijetu i u stalnom su porastu (samo u SAD-u

Ako i dalje razmišljate o angažiranju PR agencije, morate unutar organiza-

Suvremena trgovina 3(44)

cije definirati zašto vam agencija treba i koji će biti njeni zadaci. Kad znate što želite (koje komunikacijske ciljeve želite postići), koje ciljne javnosti želite doseći, s koliko sredstava raspolažete – prvo morate odlučiti želite li „ključ u ruke“ (agencija) ili samo savjet kako da to što bolje obavite (konzultant).

Prednosti agencija (zašto angažirati agenciju?) •

Agencije u pravilu imaju stručnjake šireg profila nego što ih ima organizacija, a za pojedine probleme puno lakše angažiraju vanjske suradnike (što je u većini organizacija dugotrajan, ako ne i nemoguć, posao).

•

Agencija koja je dio međunarodnog lanca može ponuditi i svoje iskustvo i poznavanje drugih tržišta.

Kad se sve to sagleda, angažiranje agencije može biti efikasno i financijski isplativo. Agencija mora imati kvalitetan informacijski „input“ iz same organizacije – agencija mora poznavati organizaciju iznutra. Za to su odgovorni prvenstveno interni stručnjaci za OSJ u organizaciji, ali i svi nivoi menadžmenta i uprava koji mogu dati tražene informacije. Najbolje je napraviti detaljan „brief“ s podacima o organizaciji, zadacima zbog kojih se angažira agencija i očekivanjima od provedenog.

KUHARICA Donosimo popis većine sastojaka od kojih se u suradnji s PR agencijom mogu skuhati izvrsna jela, na zadovoljstvo kuhara i konzumenta. Što možete očekivati od vaše PR agencije? • (Re)definiranje i analiza ciljeva organizacije • Pozicioniranje i mijenjanje imidža u javnosti • Postavljanje strategije

Agencije mogu biti specijalizirane u pojedinim nišama (ciljne javnosti).

O „briefu“ smo ranije govorili detaljnije (vidi drugi nastavak ovog serijala), a sad samo za podsjetnik što bi on morao sadržavati.

•

Agencije, u pravilu, mogu ponuditi veću kreativnost.

Pored osnovnih podataka o organizaciji, treba navesti:

• Monitoring i evaluacija rezultata

•

Agencije imaju šire iskustvo.

•

Agencije su bolje tehnički opremljene.

•

Agencije često kao vanjski promatrač bolje razumiju tržište.

Cilj zadatka i očekivani rezultat (zašto nam je potrebna ova komunikacija? Što od nje očekujemo?)

•

Agencija poznaje prave ljude na pravim mjestima.

•

Koje su bile prethodne PR aktivnosti (na svim razinama, uključujući sponzorstva, donacije…)

•

Agencije imaju bolje i šire kontakte s medijima.

•

Povijest zadatka, odnosno problema

Agencije su neovisne i njihovo je mišljenje objektivno (ili objektivnije).

•

Ključne informacije o organizaciji (i/ili proizvodu) (prošlost, sadašnjost, planovi, razlozi)

•

Opis zadatka (što tražimo od agencije?)

• Planiranje aktivnosti • Koordinacija i izvršenje aktivnosti

• Pomoć u: definiranju komunikacijskih ciljeva analizi komunikacijskih ciljeva planiranju akcija koordinaciji akcija realizaciji akcija monitoringu rezultata evaluaciji rezultata • Neovisno mišljenje • Mijenjanje „statusa quo” • Razvoj originalnih ideja • Perfekciju u provedbi akcija • Dugoročno partnerstvo • Treninzi • Odnosi s medijima • Interne komunikacije • Event PR • Savjeti vezani za sponzorstva i donacije • Lobiranje • Krizna komunikacija • Odnosi s investitorima • Poznavanje PR alata (priopćenja za javnost, press konferencije, press kitovi, press klubovi, databaze, road showovi, izložbe, newsletteri, evaluacije…)

www.suvremena.hr

[marketing i pr] •

Koje su ključne poruke

•

Menadžment organizacije (profil, struktura, background)

•

Konkurencija (komunikacijske aktivnosti, poslovni rezultati, planovi, menadžment, background)

•

Ciljane javnosti – primarne, sekundarne i njihova struktura (mediji, zaposlenici-broj!, potrošači, dioničari, investitori, lokalna zajednica, državne institucije, poslovni partneri, konkurencija, sindikati…)

KUHARICA Donosimo popis najčešćih pogrešaka koje se rade kod kuhanja s agencijama. To su greške zbog kojih jelo ostaje neukusno, nedovoljno skuhano ili čak neupotrebljivo. Ako ste angažirali agenciju ne činite slijedeće pogreške: • S agencijom niste podijelili sve relevantne informacije o tvrtki, menadžmentu, tržištu, proizvodima, ciljnim javnostima.

•

Pretpostavljeni alati (metode) (press konferencija, event, kampanja, tiskani materijali, treninzi…)

• Agenciji niste rekli kakvim budžetom raspolažete. Time ste izgubili dragocjeno vrijeme za realizaciju projekta, kampanje, komunikacije.

•

Koji su raspoloživi materijali (press clipping, tekstovi, fotografije, grafikoni, povijest, arhiva…)

• Agenciju „brifiraju” ljudi koji nemaju dovoljno a) znanja, b) informacija, c) ingerencija, d) vremena. Sve to uzrokuje veliki gubitak vremena, a nerijetko i loš rezultat.

•

Budžet s kojim raspolažemo

•

Koje su još predviđene aktivnosti (marketing, promocija, sponzorstva, donacije).

• Ne dopuštate agenciji da iznese svoje mišljenje, stajalište, savjet već i dalje gurate svoje ideje.

Kad agencija ili agencije prezentiraju svoje prijedloge, odlučite se za jednu. Tada ona postaje vaša PR agencija! Agencija mora biti partner klijenta! Ona poboljšava ugled klijenta, poboljšava komunikaciju klijenta, izgrađuje i poboljšava odnose s ciljnim grupama!

• Ne postavljate potpitanja u vezi sa specifikacijom usluge. Ali nikad ne tražite ulazne fakture dobavljača. • Niste otvoreni za sugestije agencije; držite se strogo zadanih „špranci”. Agencija može biti veoma kreativna u oblikovanju komunikacije. • Angažirate agenciju od projekta do projekta i svaki put otvarate natječaj. Jedino što time možete dobiti jest (eventualno, kratkoročno) bolja cijena. To ne doprinosi ničijoj kreativnosti, ni kvaliteti usluge. Tu je na gubitku UVIJEK klijent! • Niste postavili jasne kriterije za evaluaciju agencijskog rada.

To je prava vrijednost za uloženi novac.

• Nemate povjerenja u svoju agenciju. Ako je to slučaj, tada je bolje da čim prije prekinete suradnju.

Vlastiti PR i agencija?

I agencije imaju svoje greške koje jelo mogu učiniti nedovoljno dobrim.

Angažiranjem agencije ne prestaje potreba za vlastitim OSJ. Oni će usko surađivati s agencijom, biti će uključeni u sve faze rada agencije, pomagat će agenciji, davati informacie. Dakle, potrebni su i jedni i drugi, oni se jednostavno nadopunjavaju i mogu savršeno funkcionirati u timu. U zadnjih nekoliko godina uočava se u OSJ trend podizanja kvalitete vlastitih odjela ili službi OSJ, ali i angažman vrlo usko specijaliziranih PR konzultanata. Na ulaganje u komunikaciju nemojte gledati kao trošak, već kao pomoć u ostvarenju poslovnih ciljeva. Angažiranje agencije možda je veći trošak u startu, ali može vrlo brzo dati odlične rezultate.

Suvremena trgovina 3(44)

• Slanje slabo pripremljenih suradnika na sastanak sa klijentom. • Isporučivanje stvari koje nisu zatražene (i neisporučivanje onih koje su tražene). • Naplaćivanje velikog broja sati kako bi suradnici i timovi bili u toku sa događanjima u PR industriji. • Nastavljanje rada na projektu za koji agencija zna da neće uspjeti. • Primoravanje klijenta da traži ažuriranja, jer su isporučeni materijali manjkavi. • Nedostatak razumijevanja zašto je klijent odabrao baš vašu agenciju. • Agencije uglavnom zahtijevaju godišnje ugovore, temeljene na paušalnim mjesečnim plaćanjima. • Troškovi po projektima zaračunavaju se posebno. • Manji klijent dobiva lošiji agencijski kadar.

Osvoji Mercedes lako. KTC zna kako! SUPERMARKETI NAGRAÐUJU OD 01.03. do 30.06.2019. GLAVNA NAGRADA :

MERCEDES A 160

GRADE A N E T BOGA KRUGA 19. G O K A V .20 S 1. do 31.03

ila utomob a o d a E g u 4 kru VNE NAGRAD A L a JANJE G z svih krugov A V S O i ZA ni ju raèu sudjelu

traje od 0 019. Prvi krug . do 30.04.2 1 0 d o je a tr r 019. Drugi krug w.ktc.h do 31.05.2 . w 1 0 w d a o n je tra 019. Više Treći krug do 30.06.2 . 1 0 d o je ug tra Četvrti kr Na poleđini računa ispišite svoje ime, prezime, adresu i broj telefona, te račun ubacite u za to predviđenu kutiju. Izvlačenje nagrada: 1. krug 10.4.2019, 2. krug 10.5.2019, 3. krug 10.6.2019., 4. krug 13.7.2019. U nagradnoj igri nemaju pravo sudjelovanja zaposlenici KTC-a te članovi njihovih obitelji. Fotografija automobila služi samo kao ilustracija.

[franšiza]

Franšiza i svjetsko gospodarstvo piše: doc.dr.sc. Aleksandar Erceg Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku

konomski utjecaj franšize na nacionalnu i globalnu ekonomiju najviše se primjećuje u stvaranju novih poslova, modernizaciji poslovanja, novim dinamičkim vještinama i sposobnostima te daljnjem razvoju malog i srednjeg poduzetništva. Franšiza kroz prijenos poslovnih znanja utječe na transfer poslovnih metoda, tehnologije kao i na povećanje ponude kvalitetnih proizvoda i usluga po prihvatljivim cijenama. World Franchise Council proveo je istraživanje na uzorku 26 zemalja (neke od zemalja su: Australija, Hrvatska, Finska, Francuska, Njemačka, Nizozemska, Mađarska, Italija, Malezija, Meksiko, Novi Zeland, Južnoafrička Republika, Južna Koreja, Turska, Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države, itd.) u kojima postoji franšizno poslovanje o utjecaju koje franšiza ima na nacionalnu ekonomiju. Uključene zemlje čine 53% svjetskog bruto nacionalnog proizvoda, a ekonomski utjecaj njihovog franšiznog poslovanja čini

2,3% svjetskog bruto nacionalnog proizvoda. Sjedinjene Američke Države imaju najveći ekonomski output franšize za nacionalnu ekonomiju (844 milijarde USD). Slijede ih Francuska, Australija i Njemačka. Na području koje je pokrilo istraživanje postoji oko 2,2 milijuna franšiznih lokacija koje direktno upošljavaju oko 20 milijuna ljudi. Prosječno gledajući, davatelji i primatelji franšize diljem svijeta zapošljavaju oko 9 ljudi po jednoj franšiznoj lokaciji te u franšizama radi oko 1,2% zaposlenih u nacionalnoj ekonomiji. Trenutačno u svijetu postoji oko 45.000 franšiznih brendova i sustava koji posluju u jednoj ili više zemalja. Najveći broj sustava je u Aziji i Europi, a Afrika je zastupljena s najmanjim brojem franšiznih sustava. Iako ima najmanji broj franšiznih sustava,

u Africi je uočen znatan porast franšiznog poslovanja tijekom nekoliko proteklih godina.

Franšiza u Sjedinjenim Američkim Državama Jednu od najopsežnijih studija o utjecaju franšiznog poslovanja na nacionalnu ekonomiju napravila je američka nacionalna franšizna udruga International Franchise Association - IFA tijekom 2006. godine u suradnji s PricewaterhouseCoopersom, za razdoblje od 2001. do 2005. godine. Studija je ukazala na velik utjecaj franšiznog poslovanja na američku ekonomiju (4,4% outputa privatnog sektora SADa i 8,1% svih zaposlenih u privatnom sektoru). Istraživanje koje su 2007. proveli IFA i U.S. Census Bureau pokazalo kako na franšize otpada oko 10,5%

Izvor: prilagođeno prema EFF, 2016; Frandata, 2016.

Slika 1. Ekonomski output franšize u svijetu.

Suvremena trgovina 3(44)

Izvor: prilagođeno prema EFF, 2016; Frandata, 2016.

Slika 2. Broj franšiznih sustava u svijetu po državama.

tvrtki koje imaju zaposlene, odnosno 453.326 tvrtki davatelja ili primatelja franšize, od oko 4,3 milijuna tvrtki koje su praćene tijekom istraživanja 2007. godine. Od tog je broja više od 77% tvrtki bilo primatelj franšize. Prema podacima IFA iz 2016. godine, tvrtke koje se bave franšizom posluju u 295 industrijskih sektora te direktno zapošljavaju oko 9,1 milijun ljudi. Ukupan broj direktno i indirektno zaposlenih na franšiznom tržištu veći je od 20 milijuna ljudi. Rast bruto nacionalnog proizvoda u franšiznoj industriji (5,6%) premašuje rast bruto nacionalnog proizvoda u SAD-u (4,4%) i sudjeluje s oko 3 % u ukupnom bruto nacionalnom proizvodu. Dva sektora s najvećim udjelom franšiznih lokacija su prodaja novih automobila (100% lokacija u vlasništvu primatelja) i restorani brze hrane (59,1% lokacija u vlasništvu primatelja). Studija utjecaja franšize na gospodarstvo koju su proveli IFA i IHS ukazala je da se gotovo 20% svih franšiznih sustava nalazi u sektoru brze hrane, a sljedeći je sektor osobnih usluga s 15%. Istraživanje je pokazalo kako se više od 80 industrijskih sektora koristi franšiznim poslovnim modelom kao metodom rasta u cilju distribucije svojih proizvoda i usluga kupcima. Između ostalog, tu su uključeni popravak automobila, prodaja automobila, prodaja knjiga, građevinski materijali, poslovne usluge, prodaja audio i videotehnike, pranje automobila, prodaja tepiha, kreditne agencije, obrada podataka, stomatološke usluge, prodaja lijekova, kemijske čistionice, agencije za zapošljavanje, restorani brze hrane, benzinske crpke, frizerski saloni, prodaja računalne opreme, usluge vezane uz travnjake, usluge fotokopiranja, prodaja bazena, putničke agencije, restorani itd. Iako je lista industrijskih sektora u kojima se franšiza javlja vrlo impresivna, franšizno poslovanje daleko je od univerzalno primjenjivog za sektore poslovanja. Potrebno je istaknuti kako je franšiza značajno koncentrirana u samo nekoliko industrijskih sektora u SAD-u. Istraživanje koje je proveo Franchise Recruiters Ltd pokazalo je da franšizni poslovni model predstavlja najznačajniju snagu u kreiranju poduzetničke revolucije u SAD-u koja nastavlja pogoniti letargičnu ekonomiju stvaranjem novih poslova i vlasnika tvrtki.

Izvor: prilagođeno prema IFA, 2016.

Slika 3. Najznačajniji industrijski sektori franšiznog poslovanja.

Franšiza u Europi U Europi se istraživanjem utjecaja franšiznog poslovnog modela na gospodarstvo bavi EFF na razini Europe te unutar svake zemlje nacionalna franšizna udruga. Prvo veliko istraživanje franšiznog poslovanja u Europi provedeno je 1997. godine u organizaciji NatWest banke i EFF-a. Rezultati tog istraživanja bili su slični rezultatima istraživanja u SAD-u i ukazuju na sve veći utjecaj franšiznog poslovanja na ekonomiju. Sljedeće istraživanje EFF je proveo 2004. godine i rezultati su pokazali da postoji oko 5.500 dava-

telja franšize i više od 266.000 lokacija. Između dvaju istraživanja, u gotovo svim zemljama u kojima je provedeno istraživanje, primjetan je znatan rast broja franšiznih sustava, odnosno povećano je korištenje franšiznim poslovnim modelom. Portugal i Španjolska bilježe udvostručenje broja franšiza. Porast broja franšiza u Europi između dvaju istraživanja iznosi 66%, odnosno gotovo 10% godišnje. Oko 80% europskih franšiza razvijeno je u svojim zemljama porijekla. Preostale franšize koje posluju u Europi dolaze iz SAD-a, Kanade i Australije. U većini slučajeva, franšizni sustavi među-

Izvor: prilagođeno prema EFF, 2016.

Slika 4. Broj davatelja franšize prema državama. www.suvremena.hr

[franšiza] narodni razvoj započinju u susjednim zemljama, a širenje na udaljenija tržišta određeno je mogućnostima davatelja franšize i rjeđi je primjer franšiznog poslovanja. Prema podacima World Franchise Councila iz 2016. godine, u cijeloj Europi u franšiznim je sustavima zaposleno više od 3,3 milijuna ljudi na oko 500.000 lokacija, gdje ostvaruju više od 185 milijardi eura prometa godišnje. Pet najjačih zemalja u Europi po franšiznom poslovanju su Francuska, Njemačka, Italija, UK i Poljska. Prema istraživanju, u njima posluje oko 5.400 franšiznih sustava koji zapošljavaju oko 2 milijuna ljudi. Zanimljiva je činjenica da je u tim zemljama velika zastupljenost domaćih davatelja u usporedbi sa stranim franšiznim sustavima. Odličan primjer te prakse je Italija u kojoj je, od ukupno 885 franšiznih sustava, 650 talijanskih, od čega je velik broj izvoznih. Istočna Europa i takozvane tranzicijske zemlje također su interesantno tržište za davatelje franšize jer su uvjeti poslovanja i kulturne razlike male, a potražnja povećana i otvorena proizvodima koji dolaze iz zapadne Europe. Na vrhu po broju davatelja franšize u tranzicijskim zemljama je Poljska s 950 davatelja, slijedi je Rusija s oko 850 davatelja te Mađarska koja ima oko 300 franšiznih lanaca, od kojih je 50 posto domaćih. Jedan od najpoznatijih i najvećih franšiznih lanaca u Mađarskoj je Pek-Snack. Iza Mađarske je Češka koja trenutačno ima oko 230 franšiznih sustava, a slijede je Hrvatska s oko 180 franšiza i Slovenija i Srbija s oko 110. Na začelju su Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Makedonija.

Franšiza u ostalim dijelovima svijeta Azija, kao najmnogoljudniji kontinent, predstavlja značajno tržište za franšizni poslovni model, što potvrđuju i najnoviji statistički podaci. U Kini trenutačno posluje više od 4.500 franšiznih sustava na 125.000 lokacija s više od 5 milijuna zaposlenih i prihodom od oko 66 milijardi USD. Indonezija s oko 480 franšiza i Malezija s oko 670 sustava smatraju se značajnim tržištima na kojima je sve više prisutan franšizni poslovni model kao metoda rasta i ulaska na tržište i koji

Suvremena trgovina 3(44)

Izvor: prilagođeno prema EFF, 2016.

Slika 5. Broj franšiza u tranzicijskim državama.

Izvor: prilagođeno prema Frandata, 2016.

Slika 6. Broj franšiznih sustava i lokacija. ima snažnu potporu nacionalnih vlada. Franšiza je raširena na Filipinima (1.500 franšiza) i Tajvanu (2.400 franšiza). Franšiza u Tajvanu je u zadnje vrijeme u značajnom porastu te ostvaruje prihod oko 70 milijardi USD na više od 120.000 franšiznih lokacija i zapošljava više od 8% ukupno zaposlenih. U Indiji posluje približno 3.000 franšiznih sustava koji ostvaruju oko 14 milijardi USD prometa, što čini gotovo 4% BDP-a. Glavni predvodnik franšiznog poslovanja u Africi je Južnoafrička Republika koja ima velik udjel domaćih franšiznih sustava (90%) u ukupnom broju franšiznih sustava (627) koji posluju na više od 30.000 lokacija. U Južnoj

Americi Brazil ima najviše franšiznih sustava (2.950) u kojima je zaposleno 1,1 milijuna radnika i ostvaruje se prihod od 48 milijarde USD. Značajno franšizno tržište u Južnoj Americi je i Argentina s 550 franšiznih sustava i prihodom od 8,8 milijardi USD. U Australiji posluje više od 1.100 franšiznih sustava na oko 70.000 lokacija i s oko 800.000 zaposlenih koji ostvaruju prihod od gotovo 128 milijardi USD. Prethodno izneseni podaci ukazuju na važnost franšiznog poslovnog modela na rast broja poduzetnika i broja zaposlenih diljem svijeta te se na osnovi toga može reći kako je franšiza pokretač zapošljavanja i jedan od inicijatora daljST njeg razvoja poduzetništva.

Neznanje je glavni razlog slabog rasta franšiznog sektora u Hrvatskoj piše: mr.sc. Ljiljana Kukec, pred. Predsjednica Hrvatske udruge za franšizno poslovanje; Članica upravnog odbora Europske franšizne federacije; Članica Svjetskog franšiznog vijeća

ovoljno je da kažemo da se kroz franšizni poslovni model odvija 50% svjetske maloprodaje. Svakih 6 minuta u svijetu otvori se jedno novo franšizno prodajno mjesto. Toj statistici treba dodati i da na svijetu postoji oko 24.500 franšiznih brendova u oko 300 različitih industrija, koji samo u Europi ukupno zapošljavaju više do 3 milijuna ljudi i da su tih 24.500 franšiznih brendova svojim franšizama pokrenuli više od 1,1 milijun poduzeća čija je stopa preživljavanja u prvih 5 godina više od 90% (u odnosu na samostalni start up gdje je ona manje od 25%), onda vidimo kolika je globalna snaga ovog načina poslovanja. Od navedenih 24.500 brendova samo je 5% mega brendova s kojima se krivo poistovjećuje cijeli franšizni sektor, kao što su Mc Donald’s, Burger King, KFC i slični. Ostala velika većina su mali i srednji poduzetnici koji su vrlo uspješno internacionalizirali svoje poslovanje primjenom franšiznog poslovnog modela. Kad pogledate ove globalne brojke prvo što pada u oči je činjenica da su razvijene zemlje kao što su Njemačka, Italija, Francuska, UK i sl. lideri u franšiznom poslovnom sektoru. U njihovim zemljama više od 80% svih prisutnih franšiza su njihove domaće franšize. Prosjek u Europi je 76% domaćih franšiza. Dakle, njima su franšize kanal za internacionalizaciju domaćih poslovanja. Iako po ukupnom broju prisutnih franšiza na tržištu, Hrvatska ne zaostaje za svojim okruženjem (oko 200 franšiznih brendova) ipak po nečemu je Hrvatska na zadnjem mjestu u svijetu. Po udjelu domaćih franšiza u ukupnom broju franšiza. To je

samo 12% ili prevedeno oko dvadesetak hrvatskih poduzetnika koji se šire putem prodaje svojih franšiza. Zato se s pravom postavlja pitanje hrvatskim poduzetnicima, što vas to koči da ne koristite kanale širenja poslovanja što razvijene zemlje koriste od ‘70.? Zašto se hrvatski poduzetnici boje ovog, u svijetu dokazanog i isprobanog načina internacionalizacije poslovanja? Kao prvo tu je dobro, staro ne znanje. Naši poduzetnici imaju površnu informaciju, ali nemaju znanja o prednostima koje pruža ovaj način poslovanja gdje inicijalno ulaganje za širenje njihova poslovanja daje kupac franšize. Na drugom mjestu je strah od dijeljenja poslovnih tajni i nepovjerenje u pravni sustav. To je s obzirom na spor neučinkovit pravni sustav u zemlji, realni strah svih poduzetnika radilo se o franšiznom sektoru ili ne. Kako to da su onda unatoč toga ipak krenuli u poduzetništvo i kako to da su oni malobrojni koji su unatoč toga pokrenuli franšize ipak uspjeli? Osnovna je karakteristika poduzetnika upravo razumno preuzimanje rizika, a rast kroz kreiranje franšize znači u konačnici podjelu rizika za poslovanje na nepoznatom teritoriju. Dakle, svi oni koji su se unatoč lošem pravnom sustavu u Hrvatskoj i potpunim neznanjem institucija što su to franšize, upustili u ovaj način širenja poslovanja nisu požalili. Zašto onda i ostali hrvatski poduzetnici ne primjenjuju ovaj način rasta i internacionalizacije poslovanja? Činjenica je da kvalitetno kreiranje franšiznog poslovnog modela iziskuje početna ulaganja za angažman kon-

zultanta, a mnogi naši poduzetnici, pogotovo oni mali smatraju da oni sve najbolje znaju. Ipak ulaganje u kreiranje franšize se vrlo brzo isplati jer je ono isti trošak za jednu ili stotinu prodanih franšiza. Neki poduzetnici pokušali su i drugačije skinuvši ugovore s interneta misleći da je ugovor jedino što im treba. Svaka takva „kvazi“ franšiza propala je unutar 6 mjeseci. To nikako nije način jer projektirati franšizni poslovni model, da on bude održiv i siguran za davatelja i primatelja franšize, puno je složeniji i važniji proces od jednostavnog kopiranja ugovora. U zadnjih 16 godina u Hrvatskoj je bilo dosta međunarodnih sajmova franšize (9), Franšiznih Foruma (11), edukacija i radionica (>50), predavanja (>100). Hrvatska ima Hrvatsku udrugu za franšizno poslovanje od 2002. godine, koja je članica Europske franšizne federacije i aktivno sudjeluju u radu svjetskih organizacija. To sigurno nije malo, ali očito nije niti dovoljno da naši poduzetnici dobiju povjerenje u ovaj način poslovanja i osnovna znanja o tome kako najbolje primijeniti franšizni poslovni model. Smatram ipak da je pitanje svih pitanja u glavama naših poduzetnika: je li moj posao franšizabilan? Na to pitanje odgovor se vrlo jednostavno i besplatno može dobiti upravo u Hrvatskoj udruzi za franšizno poslovanje, a to ujedno smanjuje sumnje i strah za kvalitetnu globalizaciju hrvatskih brendova. Mislim da je vrijeme da dokažemo da možemo koristiti isprobane metode internacionalizacije poslovanja od drugih zemalja koje su tome ST odavno već uspjele. www.suvremena.hr

[franšiza]

Osvrt na 33. konferenciju International Society of Franchising

Beču je 6. do 8. lipnja održana 33. godišnja konferencija International Society of Franchising (ISOF) kojoj je domaćin bio Webster Vienna Private University. International Society of Franchising je vodeća globalna udruga znanstvenika koji provode multidisciplinarna, multinacionalna istraživanja o franšiznom poslovnom modelu. Istraživači iz različitih disciplina, kao što su marketing, pravo, menadžment, ekonomija ili sociologija, doprinose svojim perspektivama kako bi stvorili sveobuhvatno razumijevanje franšize kao najraširenijeg poslovnog modela na svijetu. Društvo ima članove iz više od 25 zemalja, među kojima su: Australija, Austrija, Belgija, Kanada, Kina, Cipar, Češka, Egipat, Finska, Francuska, Hrvatska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Indonezija, Koreja, Nizozemska, Novi Zeland, Norveška, Poljska, Rusija, Slovenija, Južna Afrika, Španjolska, Tajvan, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Države. Godišnja konferencija je iznimno značajan događaj koji se održava svake godine na drugom sveučilištu te predstavlja prijateljsko, kolegijalno i konstruktivno mjesto za razmjenu rezultata istraživanja među znanstvenicima i praktičarima. Ovogodišnja, 33. po redu, konferencija ISOF okupila je više od 80 znanstvenika i praktičara koji su tijekom tri dana trajanja konferencije predstavili 28 radova vezanih za franšizno poslovanje. Radovi su bili prezentirani u sklopu 10 sesija koje su se bavile: odnosima u franšiznom poslovnom modelu, širenjem i internacionalizacijom poslovanja, pravnim pitanjima franšiznog poslovanja, poduzetništvom i inovacijama u franšiznom poslovnom modelu, važnosti marketing za uspjeh franšiznog poslovanja, društvenim i etičkim pitanjima franšiznog poslovanja, novim područjima u istraživanju franšiznog poslova-

Suvremena trgovina 3(44)

nja, pitanjima vlasništva u franšiznom poslovanju te pitanjima znanja, performanse i vještina u franšiznom poslovanju. Istraživači su tijekom prezentiranja svojih radova ukazali na nove trendove u franšiznom poslovanju. Svi prezentirani radovi izazvali su veliki interes sudionika koji su u žustroj raspravi dali značajne komentare koji će doprinijeti boljim rezultatima istraživanja. U sklopu konferencije održana je i panel rasprava na temu Franšiza u doba

digitalne prodaje tijekom koje su panelisti prezentirali stanje online prodaje i upotrebe digitalne tehnologije u cilju širenja i daljnjeg razvoja franšiznog poslovanja. Na kraju znanstvenog programa održan je i sastanak članova ISOF tijekom kojeg su izabrali novog predsjednika za sljedeće razdoblje te je odlučeno kako će se sljedeća konferencija ISOF-a održati u svibnju 2020. na University of the Sunshine Coast, Noosa, Australija. ST

[nove knjige]

Kreativna ekonomija piše: prof. dr. sc. Mladen Vedriš

e tako davno, ili već jako, jako davno, ovisno o kutu gledanja, godine 2014., od strane nakladnika bio sam zamoljen napisati recenziju knjige Kreativna ekonomija, autora Damira Novotnya. Pažljivo pročitati knjigu bila je istovremeno preuzeta obveza, ali i zadovoljstvo; u mnogim svojim dijelovima činila se kao svojevrsna futuristička čitanka za napredne studente raznorodnih studijskih grupa. Bilo je to za Hrvatsku vrijeme drugih događanja; tek nepuna godina dana od ulaska u punopravno članstvo u EU, bilo je to razdoblje zgusnute politike i značajnih EU financijsko-fondovskih očekivanja; tek se u marginalnom dijelu mentalnog i medijskog prostora pojavljivalo pitanje: kuda zaista ide ovaj Svijet i kako se u tim i takvim okolnostima mora pozicionirati i Hrvatska. Danas, kada je zahuktali stroj globalizacije u punoj mjeri prisutan i u Hrvatskoj, sa svim svojim učincima i izvedenicama, kada se iz perioda visoke nezaposlenosti stiglo u fazu sve većeg deficita svih profila zaposlenika, pitanje najprije prepoznavanja, a zatim i uspostave kreativne industrije i unutar nacionalnih granica, postalo je pravo pitanje. Potsjetimo se jedne ilustracije iz knjige dr. Novotnya (str. 52), što i kako se (ne od danas) definira sustav stvaranja nove vrijednosti,... i usporedimo na čas s onim što se događa u okviru našeg mentalnog i ekonomskog prostora.

Kreativna ekonomija se može u širem ekonomskom smislu definirati kao ekonomija koja koristi snagu ljudskog uma i ljudski kapital kao najvažniji činitelj stvaranja nove vrijednosti te klasične industrijske faktore (sirovine, fizički kapital, jednostavan rad) potiskuje na drugorazredno mjesto. Intelektualno vlasništvo postaje u tome smislu najvažnija valuta u takvoj ekonomiji (Kloudova i Chwaszcz, 2011). Kreativna ekonomija, dakle ekonomija koja se temelji na snazi ljudskog uma, predstavlja odgovor na ekonomske izazove 21. stoljeća.

Nova, dominatno značajna vrijednost stvara se od početka do kraja kreativnošću koja se zatim realizira kroz proizvodnju, logistiku, financiranje... Ili da se vratimo na početne definicije: što je to kreativna industrija i pri tome citiramo bitne konstatacije i odgovore iz knjige autora (str. 41). Kreativna industrija postala je kao pojam, ali sve više i realitet must have ingredient svake koncepcije i strategije nacionalnog razvoja. Za one koji pak žele pročitati knjigu u cijelosti, evo i nekoliko temeljnih natuknica iz originalne recenzije koja uvodi u ukupnost ove kreativne knjige.

„Tekst udžbenika obuhvaća najvažnije aspekte kreativne ekonomije i kreativnih djelatnosti, odnosno ekonomije koja se temelji na talentima i znanju. U drugom poglavlju autor pojašnjava promjene u suvremenoj ekonomiji koju je pokrenuo razvoj Interneta i novih povezanih tehnologija. Razvoj i proširenje novih procesnih i internetskih tehnologija snažno je utjecao na modele poslovanja poduzeća i na pokretanje drušKrivulja razvoja nove vrijednosti u kreativnoj ekonomiji prema Shen i Li, 2012. tvenih promjena. Fordizam kao

vladajuća industrijska društvena paradigma u razvijenim zemljama, gubi značenje pod pritiskom prodora novih tehnologija. Internetske tehnologije utječu na promjene na tržištu, stvaranju novih poreba potrošača i stvaranjem „novog potrošača“. Razvoj potreba novog potrošača i nove tehnologije stvorile su pretpostavke za snažan razvoj kreativnih djelanosti i kreativne ekonomije. U narednim poglavljima autor govori o kreativnoj ekonomiji, kao spoju kreativnih djelatnosti i ekonomskih procesa. Autor također objašnjava kreativni proces i razvrstavanje kreativnih djelatnosti u skladu s nekoliko teorijskih pristupa. U petom poglavlju autor govori o pojedinim kreativnim djelatnostima, dok u poglavljima šest i sedam objašnjava intelektualni kapital, kao jedan od temelja kreativne ekonomije, i principe upravljanja kreativnom ekonomijom. U poglavlju osam je pojašnjen utjecaj kreativne ekonomije na ekonomski i regionalni rast, kao i utjecaj javnih politika na razvoj kreativne ekonomije. Tekst uključuje 18 posebnih okvira u kojima autor prikazuje konkretne slučajeve iz prakse kreativne ekonomije. Prikazi u okvirima su izabrani na način da studenti mogu lakše razumijeti glavne utjecaje kreativne ekonomije na ekonomske procese u cjelini. Tekst u cjelini predstavlja značajan i jedinstven doprinos proširenju teorijskog koncepta kreativne ekonomije u Hrvatskoj“. I sada, što još reći? Zadovoljstvo je zaključiti ovaj tekst već poznatom rečenicom: „Nema jače stvari od stare ideje kojoj je dospjelo novo vrijeme.“ Biti kreativan podloga je i platforma za život pojedinca, tvrtke, ali i nacije i države. I zaista – dospjelo je vrijeme, ne samo za početna razmišljanja nego i što intenzivnije djelovanje, i to u vlaST stitim okvirima.

[nove knjige]

Principi prodaje i pregovaranja pripremio: izv. prof. dr. sc. Mirko Palić

izdanju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu objavljena je nova knjiga Principi prodaje i pregovaranja koju je napisalo troje eminentnih autora: prof.dr.sc. Marija Tomašević Lišanin s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, izv.prof.dr.sc. Selma Kadić – Maglajlić s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu i dr.sc. Nikola Drašković, direktor prodaje Colas Hrvatska i vanjski predavač na Rochester Institute of Technology Croatia. Kao što naslov sugerira knjiga se bavi vrlo praktičnim i korisnim područjem prodaje i prodajnog pregovaranja, skupom vještina bez kojih se danas ne može zamisliti uspješni menadžer u maloprodaji, veleprodaji, nabavi ili bilo kojem drugom području vezanom uz suvremenu trgovinu i kanale distribucije koje ovaj časopis svojom tematikom obuhvaća. Knjiga daje odgovor na transformaciju tradicionalne osobne prodaje koja se događa uslijed ubrzanog razvoja tehnologije. Trendovi na tržištu pred prodajnu funkciju postavljaju vrlo zanimljive razvojne mogućnosti koje se očituju u većoj automatizaciji i digitalizaciji u odnosima između kupaca i prodajnog osoblja, kao i korištenju većeg broja prodajnih kanala, posebno uključujući one digitalne. Navedeno dovodi do transformacije prodajnog rada gdje rutinske zadatke preu-

zima tehnologija, a prodajno osoblje izvršava one kreativnije kod kojih se očekuje inovativnost i strateško promišljanje u cilju zadovoljavanja potreba sve zahtjevnijih klijenata. Na tragu spomenutih transformacija, ova knjiga integrira klasične i nove pristupe prodaji i prodajnom pregovaranju, odnosno objedinjuje tradicionalna, provjerena i dokazana prodajna znanja i vještine utemeljene na psihologiji osobnog i organizacijskog ponašanja s najsvježijim dosezima prodajne znanosti u svijetu. Pristup suvremenoj prodaji, u ovoj knjizi, sadržan je u tri logičke cjeline

obrađene kroz 12 poglavlja. Prva cjelina je uvod u područje, njegovu važnost i suvremeni razvoj prodaje povezan s poznavanjem potreba organizacijskih i individualnih kupaca u složenijim kupovnim situacijama. U okviru ove cjeline obrađeni su i važni aspekti poslovne uspješnosti vezani uz komunikaciju i etično postupanje. Druga cjelina koju čine poglavlja 4 – 8 razmatra ključne faze prodajnog procesa, od prvih informacija o potencijalnim kupcima do zaključenja prodaje, poslijeprodajnog usluživanja i brige o kupcu. Posljednja skupina poglavlja obrađuje posebno izdvojene i naglašene teme poput upravljanja vlastitom produktivnošću i odnosima u timu, izazove u međunarodnoj prodaji i prodajno pregovaranje. Završno, 12. poglavlje posvećeno je digitalnoj transformaciji prodaje kao i razmatranju budućnosti prodajne profesije. Knjiga je tiskana u boji na 332 stranice te je bogato opremljena slikama, grafikonima, primjerima iz domaćeg i stranog poslovnog okruženja, podsjetnicima i upitnicima za samo-evaluaciju. U poglavlja su također integrirani različiti dodatni online materijali, informacije o korisnim mobilnim aplikacijama, youtube video prikazi, kraći slučajevi iz prakse kojima se može jednostavno pristupiti skeniranjem QR koda. Svako poglavlje završava razmatranjem problemske situacije sadržane u specifičnom poslovnom scenariju koji je moguće tumačiti na različite načine. Na kraju svakog poglavlja nalazi se čak i preporuka za igrani film s prodajnom ili pregovaračkom tematikom uz čiji se kratki opis nalazi i QR kod za njegov trailer. Sve navedeno predstavlja rezultat dugogodišnjeg profesionalnog i akademskog usmjerenja autora te se temelji na korištenju najrelevantnijih svjetskih izvora literature, web izvora i programskih aplikacija. Uspješna integracija klasičnog i suvremenog pristupa prodaji predstavlja vrijedan i dobro osmišljen izvor korisnih i praktičnih informacija namijenjenih studentima i poslovnim ljudima zainteresiranima za izučavanje i primjenu suvremenih prodajnih vještina te ju stoga toplo preporučamo kao neizostavni i vrijedni dio vaše poslovne knjižne kolekcije. Knjigu u tiskanom izdanju možete naručiti maiST lom na: nsalaj@efzg.hr

Suvremena trgovina 3(44)

TP DATE & VENUE 28th & 29th November 2019 Zagreb, Croatia

EDITORS Tomislav BakoviÄ&#x2021;, PhD Dora Naletina, PhD Kristina Petljak, PhD

ORGANIZERS Department of Trade and International Business, Faculty of Economics and Business, University of Zagreb & Croatian Chamber of Economy

IMPORTANT DATES June 1, 2019 June 15, 2019 September 10, 2019 October 15, 2019 October 30, 2019

Deadline for abstract submission Notification of abstract acceptance / rejection Deadline for full paper submission Deadline for conference fee payment Deadline for workshop application

E-MAIL: tradeperspectives@net.efzg.hr URL: tradeperspectives.net.efzg.hr

TRADE PERSPECTIVES 2019: Business model innovations in domestic and international trade

CALL FOR PAPERS We are looking forward to welcome academic and research community to the beautiful city of Zagreb that has been voted three times in a row. International scientific conference Trade Perspectives 2019 will be held for the consecutive year and continues on gathering scholars and professionals to exchange new ideas, research insights and best practices. The Conference will be held on 28th and 29th of November 2019 at The Faculty of Economics and Business, University of Zagreb, Croatia. The aim of the Conference is to explore business model innovations in domestic and international trade. It will be discussed about various aspects of international trade in aim to identify which trends have the largest influence on the international trade as one of the key factors of the national economy competitiveness improvement and as well its impact on the positioning of companies on trade sector. Conference Proceedings of previous years are indexed in EconLit and JEL and this year will be submitted for indexation as well. In conjunction to the conference, statistical workshop 'Models and techniques of econometric analysis for scientific research' for PhD students will be held.

TOPICS include but are not limited to: Adapting business strategies to new/developing international trade channels. Business innovations in domestic and international trade. Change in competitiveness and effectiveness caused by trade internationalization. Cross-cultural and international negotiations. Cross-cultural consumer behaviour. Development of supply chain management in international/global environment. Emergence of well-educated global consumers. Gains and losses in international trade. Global trade in scarce resources. Innovations in domestic and international trade. Impact of digital (r)evolution on international trade. Intelligent transport systems and international trade. Intercultural management. International knowledge transfer. International trade as national competitiveness factor. Organized crime as a barrier to international trade. Retail internationalization. Role of technology development in fostering international trade activities. Sustainability of international freight transport and logistics. Trade alliances. Trade barriers and free trade.

[tvrtke i tržišta]

Ulaz u kategoriju „taylor made“ konfekcije piše: Ante Gavranović

Već sama najava da jedan od najuglednijih svjetskih brendova u odjevnoj industriji, HUGO BOSS, ulazi u proizvodni program krapinske KOTKE označuje da tvrtka ulazi u najvišu kategoriju proizvodnje.

onkurencija među proizvođačima visoko kvalitetne odjeće stalno se zaoštrava. U gotovo bespoštednu bitku (u kojoj su cjenovno najugroženiji direktni proiz-vođači) ulaze samo probrane kvalitetne konfekcijske kuće. HUGO BOSS, jedan od najuglednijih svjetskih trendova u odjevnoj industriji, povjerava (od jeseni) dio svoje visoko kvalitetne proizvodnje krapinskoj KOTKI. To je, svakako, novi izazov za tvrtku koja se godinama vezuje uz značajna imena muške mode, ali je suradnja s HUGO

Suvremena trgovina 3(44)

BOSS-om ipak novi iskorak. Suradnja s ovim brendom definitivno je ulaz u proizvodnju odjeće po receptu „taylor made“. Pravi znalci uvijek će pozornost obratiti na individualizirane pojedinosti, velikim dijelom sitnice, koje svako odijelo čine na određeni način unikatnim. Pritom kvaliteta obrade odijela ne mora biti vidljiva na prvi pogled. Recimo, visokokvalitetna odijela imaju posebnu podstavu od pamuka i rosthara (konjske dlake) koja osigurava da odijelo „diše“, ima odgovarajući manevarski prostor i do-

datno se prilagođava građi tijela. Ručna obrada olakšava „disanje“ i odijelo dulje zadržava svoju formu. Nat na reveru ranije je stabilizirao unutarnju podstavu. Danas više nema tu funkciju, ali je indicija za kvalitetan majstorski rad. Recimo, otvori za dugmad na rukavima moraju zaista biti otvoreni, a ne samo ušiveni. Takvih „sitnica“ je još mnogo. Treba se samo prisjetiti da se muško odijelo sastoji od 176 dijelova koja se ugrađuju u čak 168 operacija. KOTKA može ući u tu bitku za najvišu kvalitetu s obzirom da je posljednjih godina uložila znatna sredstva u organizaciju i tehnologiju. Samo prošle godine uloženo je oko 800.00 eura, od čega oko 90 posto u nove strojeve. SWOT analiza pokazala je jake i slabe strane tvrtke s posebnim naglaskom na mogućnosti razvoja. Dva su elementa tu posebno naglašena: obućavati se za stalne prilagodbe i poticanje inovativnosti te bolja primjena stručnih znanja u poboljšavanju kvalitete. Konačni cilj je povećanje produktivnosti i kvalitete kao temeljnih alata za opstanak na sve zahtijevnijem svjetskom tržištu.

Skraćivanje pojedinih operacija Nova organizacija i brojne tehnološke promjene te striktno pridržavanje novih pravila igre omogućili su skraćivanje pojedinih operacija i pridonijeli povećanju ukupne produktivnosti. Treba pritom ipak napomenuti da – unatoč modernizaciji i digitalizaciji poslovnih i radnih procesa – klasični majstori (krojači) sudjeluju u radu na kvalitetnom odijelu čak sa 83 posto utroška vremena, dok samo 17 posto vremena otpada na strojnu obradu. Izrada odijela na takav način otkriva bogatstvo ručne dorade i stvara osjetnu razliku u odnosu na klasičnu industriju. Upravo u toj niši KOTKA traži svoj manevarski prostor. Tvrtka zapošljava 512 radnika, uglavnom žensku radnu snagu. Dnevno proizvodi 550 sakoa i 400 hlača i u 240 radnih dana i dvije smjene izrađuje godišnje oko 132.000 sakoa i 96.000 hlača. Od ukupne proizvodnje čak 99 posto odlazi na inozemna tržišta, poglavito u Njemačku i Italiju. Ranijih godina je tvornica proizvodila dnevno i do 800 sakoa odnosno 500 hlača, ali je prijelaz na visoko kvalitetnu odjeću sa osjetno većom dodanom vrijednošću „usporio“ neke procese koji sad zahtijevaju više rada i povećanu preciznost. Kotka, Varteks i Siscia posljednji su „pravi mušketiri“ koji su preostali među kvalitetnim proizvođačima muške odjeće. Riječ je o tradicionalnim industrijama, koje se uporno bore za svoje mjesto pod suncem. Tu borbu im otežavaju mnogobrojni fiskalni i parafiskalni nameti, ali i paušalno utvrđivanje određenih pogodnosti (najniža plaća, da-

vanja radnicima bez oporezivanja) sa strane države, a posebno lokalne samouprave.

Nered u „hijerarhiji plaća“ Riječ je o niskoakumulativnim industrijama s pretežito ženskom (velikim dijelom polukvalificiranom) radnom snagom, pa svaki novi namet ili nedovoljno kontrolirana pogodnost zaposlenicima ozbiljno ugrožava egzistenciju same tvrtke i njenih zaposlenika. Konkretno, odluka (Uredba Vlade) o najnižoj plaći unijela je određeni nered i nesklad u „hijerarhiji“ plaća unutar poduzeća. Tvrtka ne može na svim razinama pratiti rast plaća koji je zadan porastom minimalne plaće, pa to unutar pojedinih kategorija zaposlenih izaziva nepotrebne nesuglasice i dovodi do nepoželjne uravnilovke. Moramo izvoziti preko 99 % proizvodnje jer u zemlji nemamo kome prodati budući da je broj trgovina tekstilom smanjen ili potpuno zatvoren. I dok gospodarski subjekti pozdravljaju jednostrane napore smanjivanja nameta, istovremeno ove godine posebno proizvođački i prerađivački dio gospodarstva, ali i sektor trgovine, osjetio je negativan aspekt čestih mijena u našim gospodarskim kalkulacijama. Povećanje naknade za obnovljive izvore energije povećao je trošak poslovanja nizu gospodarskih subjekata i smanjilo im prostor za generičko povećanje osobnih dohodaka jer im se naglo smanjila profitabilnost. Nekontrolirani rast drugih nameta i troškova, osobito na lokalnoj razini, dovodi tvrtke u ozbiljne financijske teškoće i ne ostavlja prostor za nužne organizacijske i tehnološke zahvate. Odgovorni kreatori takvih ad-hoc rješenja bi morali imati više sluha za situacije u kojoj vrlo elegantno prebacuju „vruće krumpire“ na grbaču poslodavca, bez sagledavanja trajnih nepovoljnih posljedica. U konačnici, uz takav pristup, dva su moguća scenarija: ili će poduzeća s intenzivnom radnom snagom otjerati u gubitaše, pa onda i prekid poslovanja (bankrot), ili će daljnjim rasterećivanjem od nepotrebnih doprinosa i ostalih davanja otvoriti malo više manevarskog prostora za njihovo poslovanje. U uvjetima kad na plaće odlazi gotovo 80 posto ukupnih prihoda teško je biti poslovno uspješan, poslovati bez gubitaka i održavati potreban tempo modernizacije. Proizvođači stoga pozdravljaju odluku Vlade odnosno ministra Pavića da im subvencioniranjem minimalnih plaća pomogne da ublaže odnosno smanje gubitke. Nadamo se da ovo nije samo jednokratna mjera već da će opstati barem 2-3 godine što bi dovelo do sanacije poslovanja nisko akumulativnih i radno intenzivST nih djelatnosti, a pogotovo u tekstilnoj industriji. www.suvremena.hr

Šivanje po mjeri

ZAGREB NAMA, Ilica 4 NAMA Kvatrić, Kvaternikov trg ORLJAVA, Gundulićeva 11 KRAPINA KOTKA, prodavaonica, Krambergerova 2 PULA RT - STIL, Flanatička 3 RIJEKA TEKSTILPROMET, Koblerov trg 1 DUBROVNIK TEKSTILPROMET, Nikole Tesle 2 OSIJEK TEKSTILPROMET, Trg slobode 3 ZADAR SMOKVICA, Fashion Square, Franka Lisice 6 ŠIBENIK M – club, Trg kralja Držislava 4 POŽEGA Orljava – prod. 7, Florjanova 5

VETIVER ROCK

PERF U M E EX TR A C T for him & for her

EKS KLU Z U dm IVNO -u

Suvremena trgovina S T R U Č N I

Č A S O P I S

UDK 339, ISSN 1330-0180, CODEN SUTREE, VOL. 44, DODATAK BROJU 3

Sajmovi - platforme povjerenja DODATAK BROJU 3-2019

Z A

T R G O V I N U

www.suvremena.hr

UDK 339 CODEN SUTREE ISSN 1330-0180

DODATAK BROJU 3-2019

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

Sajmovi - platforme povjerenja

T R G O V I N U

Vol. 44 br. 3 str. 1-28 Zagreb, lipanj 2019. Dodatak broju 3-2019

S z p Z

Sadržaj Podrška ostvarenju milenijskih ciljeva UN-a

Ante Gavranović 3

Platforma za globalnu trgovinu

Gerald Boese 6

Promjene u osnovnoj strukturi Industrijskog sajma Izvoz na najteža svjetska tržišta

dr. Jochen Köckler

Marijan Kavran 8

Sajamske manifestacije u Bosni i Hercegovini

doc. dr. sc. Marko Šantić Zvonimir Miletić

Sajmovi i gospodarstvo

Posjetitelji sajmova u trianglu

Kako je sajam postao pokretač gospodarstva

mr. sc. Alen Vukašinović prof. dr. sc. Aleksandar Erceg 22 A.G. 25

Post sajamske zadaće i povratne informacije

Dodatak broju Suvremena trgovina 3(44)

č m t n p s s n

•

Akademia Escolar 20

Disruptor ili disruptee?

Uprava i Uredništvo: 10090 Zagreb, Nove Rašljice 2

prof. dr. sc. Siniša Zarić 18

Utvrđeni megatrendovi predstavljaju nove izazove

Ante GAVRANOVIĆ

A.G. 15

Zagrebački velesajam - Puni velesajamski format u drugoj polovici 2019.

Gost urednik:

mr. sc. Branko Pavlović 26

Za izdavača: Srećko SERTIĆ, direktor e-mail: direktor@suvremena.hr

tel./faks: 01 3499 034 mob.: 099 2136 540

Tisak: Tiskara Zelina d.d., Katarine Krizmanić 1, Sveti Ivan Zelina

Izdavač: SENIKO studio d.o.o. za trgovinu i usluge

Uredništvo se ograđuje od osobnih stavova autora.

•

P „ d s t t z v v r

[uvodnik]

Sajamska industrija

orme

Podrška ostvarenju milenijskih ciljeva UN-a piše: Ante Gavranović

Svjetski dan sajmova i izložbi (GED) 2019. obilježen je 5. lipnja u brojnim zemljama. Zagrebački velesajam iskoristio je obilježavanje toga dana kao uvod u proslavu 110. godišnjice osnivanja Zagrebačkog zbora, koji je kasnije prerastao u Zagrebački velesajam.

lobal Exhibition Day (GED) je sveopća proslava industrije izložbi i događanja i svih uključenih u nju. Međunarodna unija sajmova – UFI time pokreće, sada već četvrti put, inicijativu za predstavljanje načina na koji izložbena industrija doprinosi ciljevima održivog razvoja, koje su prihvatili Ujedinjeni narodi. Pritom se poseban naglasak stavlja na ove činjenice: •

Sajmovi i stručne izložbe čine veliku globalnu industriju;

•

Sajmovi i stručne izložbe su učinkovit i održiv način poslovanja;

•

Sajmovi i stručne izložbe mogu doprinijeti održivom svijetu;

•

Sajamska industrija nudi različite mogućnosti zapošljavanja.

Predsjednik UFI-ja Craig Newman kaže: „Ovo je četvrta kampanja za Svjetski dan, a to je veliki dan sajamske industrije! Siguran sam da će GED19 poslati snažan signal svim kreatorima politike i dionicima naše industrije o snazi sajmova - kako za poslovne krugove, tako i za obične ljude. Ne zaboravimo slaviti našu fascinantnu, veliku, raznoliku globalnu industriju“.

Panel rasprava na Konferenciji

Direktan i indirektan ekonomski učinak UFI je pripremio i podatke o globalnom ekonomskom utjecaju sajmova i izložbi. Sajmovi i stručne izložbe, naime, na globalnoj razini generiraju 275 milijardi eura ukupnog prihoda, a doprinose globalnom bruto društvenom proizvodu (BDP) 167 milijardi eura odnosno 198 milijardi USD. Oni podržavaju 3,2 milijuna radnih mjesta širom svijeta.

Prvi puta na jasnoj i jedinstvenoj metodologiji izračunat je ukupan globalni ekonomski utjecaj sajamske industrije. UFI, Globalna asocijacija sajamske industrije, surađivala je s tvrtkom Oxford Economics u izradi izvješća „Globalni ekonomski utjecaj sajmova“, koje je također podržalo SISO (Društvo nezavisnih organizatora sajamskih izložbi). Podaci su impresivni: ukupni vlastiti prihodi dosižu 68,7 miwww.suvremena.hr

rencija, konvencija, seminara ili drugih poslovnih i potrošačkih događanja te isključuju „buvljake“ i ulična tržišta. Europa je bila najveće tržište u smislu posjetitelja, pozdravljajući 112 milijuna u 2018. To predstavlja 37 posto ukupnoga broja posjetitelja svjetskih sajmova i stručnih izložbi. Sjeverna Amerika zauzela je drugo mjesto s 91 milijuna posjetitelja, a slijedi Azija-Pacifik s gotovo 82 milijuna posjetitelja.

Gradonačelnik Milan Bandić otvorio je Konferenciju lijardi eura odnosno 81,1 milijardi USD. Važan je, međutim, indirektni učinak sajamske industrije koji se procjenjuje na 275 milijardi eura odnosno 325 milijardi USD godišnje. Po tim poslovnim rezultatima sajamska industrija zauzima 56. mjesto među svim gospodarskim djelatnostima, ravnopravno sa sektorima kao što su alatni strojevi ili medicinska i kirurška oprema. „Ovo je doista uspjeh za našu industriju“, kaže predsjednik UFI-a Craig Newman. „Ovi novi podaci će nas podržati kada razgovaramo s dioničarima o našoj industriji, posebno zato što je podijeljena na izravan, mjerljiv ekonomski učinak po tvrtki izlagača sve do ekonomske vrijednosti svakog kvadratnog metra izložbenog prostora. I povrh svega, čini me ponosnim što radim za našu industriju, znajući da osiguravamo više od tri milijuna radnih mjesta.“

Ključni pokazatelji analize Godine 2018., oko 32.000 izložbi izravno je uključivalo 303 milijuna posjetitelja i više od 4,5 milijuna izlagača u više od 180 zemalja. Ukupni utjecaj od 167 milijardi eura u globalnom BDPu uključuje izravnu potrošnju i poslove koji su posebno uključeni u planiranje i proizvodnju izložbi, za sudionike i izlagače da putuju na izložbe, kao i druge troškove vezane za izložbu. Slijedeći ISO definicije, izložba ili sajam de-

Dodatak broju Suvremena trgovina 3(44)

finira se kao događaj u kojem se proizvodi, usluge ili informacije prikazuju i šire. Izložbe se razlikuju od konfe-

Prema doprinosu ukupnom BDP-u, Sjeverna Amerika zauzela je prvo mjesto s više od 78,2 milijarde eura koji se može pripisati sektoru izložbi. To čini gotovo 47 posto globalnog utjecaja ovog sektora. Europa je slijedila sa 48,6 milijuna eura ukupnog BDPa, što predstavlja 29 posto globalnog ekonomskog utjecaja ovog sektora. Kao i svaki dio globalnog UFI istraživanja, kao što je Globalni barometar ili Svjetska mapa mjesta, ova studija o ekonomskom utjecaju omogućuje do-

davanje profila zemlje i tržišta, koristeći iste metrike. UFI je osigurao dogovor s Oxford Economics koji omogućuje industrijskim udrugama koje su članovi UFI-a, da u izvješće dodaju specifične profile za svoja domaća tržišta. Kai Hattendorf, direktor i izvršni direktor UFI-ja, kaže: „Sretni smo što možemo pružiti ovaj novi skup podataka koji ističe utjecaj industrije izložbi. Metodologija se može koristiti na nacionalnoj razini gdje god je to potrebno i nadamo se da će doprinijeti dosljednim podacima širom svijeta za ovaj važan element gospodarskog učinka. David Audrain, izvršni direktor SISO-a, komentira: „Pouzdanost statistike ključna je za mjerenje rasta i utjecaja industrije. Nadamo se da će organizatori iz cijelog svijeta koristiti te podatke kako bi pokazali vrijednost ove industrije svojim dionicima i vladama.“

Novi poslovni modeli Oko 300 sudionika iz više od 30 zemalja prisustvovalo je sredinom svibnja UFI-jevim događajima u Birminghamu u Velikoj Britaniji. Kombinacija govornika unutar i izvan industrije poslovnih događaja obuhvatila je ovogodišnju temu Europske konferencije „Budućnost organizatora: izazovni poslovni modeli“. Osim konferencije, održana su i dva UFI foruma. „Sjednice i razgovori vodećih ljudi sajamske industrije iz Europe jasno su pokazali da organizatori razvijaju i proširuju svoje strategije, kao i svoje geografsko prisustvo, ulazeći u nova tržišta i poslovna područja. Kao globalna asocijacija sajamske industrije, UFI uvijek prati kretanja trendova i razvojnih tendencija“ ističe generalni direktor UFI-ja Kai Hattendorf. Prije konferencije, UFI je također održao UFI forum za operacije i usluge, dvodnevni događaj za profesionalce u poslovanju koji se fokusirao na područja logistike, sigurnosti, navigacije i mobilnosti, a sudjelovali su stručnjaci iz desetak zemalja. Paralelno s time, jednodnevni forum za inovativne digitalne inovacije razmotrio je kako implementirati pravu strategiju digitalnih inovacija, usredotočujući se na nova rješenja i dijeljenje primjera prakse iz vodećih organizatora kao što su Reed i ITE.

Tema Kongresa: Sajmovi platforme povjerenja UFI, globalna asocijacija sajamske industrije, odabrala je „Platforme povjerenja“ kao temu svog godišnjeg Globalnog kongresa, koji će se održati od 6. do 9. studenoga 2019. u Bangkoku (Tajland). „Tržišta se temelje na povjerenju. Sajmovi i Izložbe koje vodimo, tržišta koja održavamo i usluge koje pružamo – svi se oslanjaju na povje-

renje. Kao organizatori mjesta i partneri u industriji, naš se uspjeh temelji na povjerenju koje naši klijenti imaju u nama. Uostalom, oni prisustvuju našim priredbama s ciljem izgradnje pouzdanih veza za svoje poslovanje licem u lice, jedan sastanak, jedan stisak ruke istovremeno. Jedinstvena uloga naše industrije kao pružatelja platforme za povjerenje oblikuje se kao ključna prednost“, kaže Kai HattenST dorf, izvršni direktor UFI-ja.

www.suvremena.hr

[sajmovi] Budućnost sajmova u Europi

Platforma za globalnu trgovinu Sajmovi stvaraju središnje platforme za osobnu poslovnu komunikaciju. To je važnije nego ikada u vrijeme digitalizacije. piše: Gerald Boese predsjednik Uprave Koelnmesse GmbH, a istovremeno i predsjednik Europskog ogranka Međunarodne unije sajmova - UFI

ajmovi pružaju platformu za globalnu trgovinu i, kao ni jedna druga institucija, predodređeni su za jačanje regionalne ekonomije i promicanje lokacije. To radimo kao Koelnmesse. I to je ono što čine mnoge druge lokacije širom svijeta. Prema pokazateljima Međunarodne unije sajmova - UFI, sajmovanje generira izravan i neizravan utjecaj u iznosu od 275 milijardi eura širom svijeta i predstavlja 3,2 milijuna radnih mjesta. Postoji oko 1.200 izložbenih prostora s kapacitetom od oko 33 milijuna četvornih metara, što odgovara više od 4.600 nogometnih igrališta. Svake godine održava se oko 32.000 sajmova koji privlače 4,5 milijuna izlagača i više od 300 milijuna posjetitelja. Sajam kao poslovni model uspješniji je nego ikad. To vrijedi i za Koelnmesse. Godinama se bavimo rastom - kako u pogledu broja izlagača i posjetitelja, tako i u smislu prodaje i profita. Od 2008. godine prodaja Sajma u Koelnu porasla je u prosjeku za oko 6 posto godišnje, a rezultati su porasli za 11 posto. To potvrđuje čvrstu poziciju tvrtke Koelnmesse među prvih deset međunarodnih sajmova. I 2018. bila je vrlo dobra godina s prodajom od više od 330 milijuna eura; po rezultatima je čak i najbolja poslovna godina u povijesti tvrtke, kad je riječ o parnim godinama. Zašto? Jednostavan odgovor je: Sajmove odlikuju susreti! Poslovanje bez susreta je moguće, ali dosad-

Dodatak broju Suvremena trgovina 3(44)

no. Budući da digitalizacija postavlja tempo, sajmovi se sve više oslanjaju na događaje i emocije. Nudimo tržište, kao i uvijek. I ne samo ovdje u Kölnu,

Gerald Boese već i na naših 30-ak vanjskih sajmova s naglaskom na Aziju i Ameriku. Već je odavno jasno da inozemne aktivnosti ne štete lokaciji u Koelnu, naprotiv: sajamske teme koje potičemo i razvijamo u inozemstvu, razvijaju se osobito povoljno i u Koelnu. A to vrijedi unatoč - ili čak - zbog - digitalne transformacije. Sajmovi, naime, stvaraju središnje platforme za osobnu poslovnu komunikaciju. To je važnije nego ikada u vrijeme digitalizacije. Infrastruktura sajamskih lokacija također će igrati važnu ulogu za europski sajamski posao u budućnosti. Do 2030. godine Sajam u Koelnu postavio je sebi za cilj stvaranje najatraktivnijeg sajamskog središta na svijetu. U tu svrhu ulaže oko 700 milijuna eura iz vlastitih sredstava kao dio najvećeg investicijskog programa u svojoj povijesti. Garaža s više od 3000 parkirnih mjesta već je dovršena, a nova višenamjenska dvorana za kongresna i ostala događanja za više od 5.000 ljudi su ST sljedeći koraci.

p P

U I b v i t L

Promjene u osnovnoj strukturi Industrijskog sajma

Sajmovi u Hannoveru služe digitalnoj transformaciji ke da sigurno upravljaju svojim aplikacijama za različite usluge - od prediktivnog održavanja do praćenja u realnom vremenu i daljinskog nadzora koje zatim i nude korisnicima.

piše: dr. Jochen Köckler Predsjednik uprave Deutsche Messe AG

U 2011. godini u HANNOVER MESSE-u je skovan pojam Industrie 4.0. Tada se radilo o viziji inteligentne tvornice u kojoj bi svi dijelovi duž lanca vrijednosti bili umreženi. Danas je ova vizija postala stvarnost. Umjetna inteligencija, strojno učenje i, prije svega, sve vrste platformi postali su nova korporativna težišta. I ne postoji jedno od težišta koje bi trebalo istaknuti. Logika upućuje da je sve povezano sa svime.

anas nema načina za izbjegavanje digitalne transformacije. Ona dominira našim privatnim i profesionalnim životom. Kao organizator mnogih velikih sajmova kapitalnih dobara diljem svijeta, doživljavamo ovu promjenu iz prve ruke budući da u industrijama kapitalnih dobara digitalizacija ne utječe samo na proizvodne procese, nego i na način rada i odnos čovjeka i stroja. U 2011. godini u HANNOVER MESSEu je skovan pojam Industrie 4.0. Tada se radilo o viziji inteligentne tvornice u kojoj bi svi dijelovi duž lanca vrijednosti bili umreženi. Danas je ova vizija postala stvarnost. Većina industrijskih tvrtki razumije važnost industrije 4.0. Koncepti i tehnologije za nju već postoje. Koncepti industrije 4.0 danas igraju važnu ulogu u raznim industrijama, bilo u proizvodnji, logistici, obradi metala, drvnoj industriji ili šumarstvu, energetici ili poljoprivrednom inženjerstvu. Industrija je usred procesa temeljne promjene. Nigdje se to ne može bolje uočiti nego na HANNOVER MESSE-u, vodećem svjetskom sajmu industrije. Kako industrija postaje proizvođač i pružatelj umreženih sustava s integriranim uslugama, podaci postaju sve

važniji i generiraju ih industrijski softverski programi. Konačno, metodologija inženjerstva sustava potrebna je za razvoj i proizvodnju umreženih proizvoda. Dok neki tvrde da mala i srednja poduzeća još uvijek teško prolaze kroz Big Data i oblak, neki pružatelji usluga u oblaku govore suprotno: mala i srednja industrijska poduzeća posebno brzo shvaćaju da nemaju šanse u digitalnoj budućnosti ako se ne vrate na ponude velikih farmi poslužitelja. Nitko ne bi mogao reagirati tako brzo kao što to mogu upravo ove manje tvrtke, ako ih ne sputava i usporava hijerarhijski poredak s tisućama zaposlenika. Umjetna inteligencija, strojno učenje i, prije svega, sve vrste platformi postali su nova korporativna poslovna težišta. I ne postoji jedno od težišta koje bismo trebali posebno istaknuti. Jer sve je povezano sa svime. Platforma u oblaku za industrijske aplikacije, naravno, treba pružatelja infrastrukture oblaka, ali svakako i pružatelj AI komponenti koje se mogu koristiti za analizu velikih tokova podataka koji dolaze iz proizvodnog pogona. Zauzvrat, industrijska platforma mora osigurati infrastrukturu za industrijske korisni-

Činjenica je da se platforme za industrijske aplikacije sada šire. Iako će za samo nekoliko godina možda ostati samo jedna ili dvije ruke, trenutno ih je mnogo više i ne treba ih zanemariti. Također, u ovom području su još uvijek mlade platformske ekonomije velike korporacije kao i brojne manje, industrijski specifične cloud platforme, dijelom pojedinačnih tvrtki, dijelom mreža čiji je zajednički cilj uspjeh zajedničke platforme. Zanimljiva stvar o tome? Nitko ne može bez onog drugog. „Industrijska transformacija“, vodeća tema HANNOVER MESSE-a, može se ispuniti samo životom ako nema straha od kontakta s tvrtkama koje su se prije samo nekoliko godina smatrale najtežim konkurentima. I sve to je užurbano u Hannoveru i raslo je tako brzo da posjetitelji moraju uzeti vremena da prouče veliku ponudu i filtriraju važne stvari za njih. Daljnja digitalizacija se nastavlja što tehnološki alati postaju apstraktniji. Umjetnu inteligenciju je teže pokazati nego CAD / CAM. 3D model možete vidjeti izdaleka na velikom ekranu na izložbenom štandu. Drugoga uopće ne vidite. Hoće li cijeli HANNOVER MESSE postati jedna digitalna tvornica s digitalnom transformacijom industrije? Teško. Ali već u 2020. nešto će se promijeniti u osnovnoj strukturi industrijskog sajma. Izrazito je narasla i veličanstveno se razvila. Kako bismo nastavili s ovim pozitivnim razvojem, postavit ćemo pravi put u budućnosti. To Hannover čini mjestom u kojem srce industrije pobjeđuje digitalno. Radujem se susretu s vama tamo ST osobno. www.suvremena.hr

[sajmovi]

Drvna industrija i sajmovi

Izvoz na najteža svjetska tržišta piše: Marijan Kavran, mag.oec. MBA Direktor, Hrvatski drvni klaster

Drvni sektor i sektor namještaja ostvaruje 10,4 posto ukupnog hrvatskog izvoza, odnosno 70 posto svoje proizvodnje i već tradicionalno prepoznaje važnost aktivnog nastupa, ali i posjete glavnim svjetskim sajmovima koji i dalje generiraju razvojne trendove i određuju ključne tržišne parametre. Internet i globalizacija su „pomeli sa scene“ većinu malih, općih i nestrukturiranih ili lokalnih sajmova, ali globalne sajamske manifestacije ostaju mjesta okupljanja politike i predstavnika sektora namještaja te mjesto inauguriranja svjetskih noviteta. Imperariv je stalno ulaganje u razvoj tržišta gdje sajmovi imaju jako važnu funkciju. Upravo stoga država mora povećati naknade za sajmove!

ožemo sa sigurnošću reći, kako se ove godine, ponovno, više u inozemstvu nego kod kuće, govori o kvalitetnom i konkurentnom hrvatskom namještaju, a važnu ulogu u promociji imaju upravo sajmovi.

Dodatak broju Suvremena trgovina 3(44)

Postoje (i dalje) uobičajeni stereotipi kako Hrvatska ima loš dizajn i proizvođače koji nisu dovoljno senzibilizirani za potrebe tržišta, što zaista nije točno. Praksa pokazuje nešto drugo. Neki proizvođači redovito dobivaju prestižne svjetske nagrade za dizajn, poput

zagrebačkog Dizz Concepta u vlasništvu obitelji Špiljarić koja globalno izvozi svoje skladno dizajnirane kuhinje. Nekad vrlo poznati političar, a danas poduzetnik Ivić Pašalić, dobio je ove godine uglednu RED DOT nagradu za liniju ekskluzivnog hrastovog namješta-

Prostorijine fotelje već krase niz hotela od Singapura do Finske, kao i mnogobrojne zračne luke i sjedišta vodećih svjetskih kompanija, ali i top političara, poput ureda francuskog premijera. ja pod brendom MILLA & MILLI www. millamilli.com što nije baš tipično za proizvođače početnike u namještaju.

Novi hrvatski brend – Prostoria Na prestižnom ovogodišnjem svjetskom sajmu namještaja u Milanu IL SALONI, predstavila se sve uspješnija hrvatska proizvodna tvrtka Prostoria. Radi se o proizvođaču koji inače redovito predstavlja svoje proizvode na glavnim sajmovima namještaja diljem Europe, uglavnom ojastučeni namještaj, ali i sve više hrastovog masivnog namještaja. Nisu izostali noviteti i proizvodne inovacije, stoga su Lowlife i Loop novi sistemi ojastučenog namještaja plijenili pozornost mnogih posjetitelja na ovogodišnjim sajmovima u Europi, prije svega u Koelnu i Milanu. Dizajner Nikola Radeljković iz kreativnog kolektiva Numen/For Use do sada je u više navrata surađivao s dinamičnim timom Prostorie. Ovu tvrtku predvodi agilni vlasnik Tomislav Knezović, poznat po stvaranju Perfecte. Knezović se često žali na mali doprinos i korist od postojećih programa nadležnih institucija. Prostoria godišnje izdvaja do 200.000 eura za nastup na sajmovima i za intenzivan međunarodni marketing, koji je već globalno uočen sudeći po dizajnerskim nagradama i najboljim izložbenim pozicijama.

najvažnijih sajmova namještaja i unutarnjeg uređenja u Europi. Sajam je većim dijelom (¾) posvećen poslovnoj publici, dok je kroz vikend otvoren i za krajnje korisnike. Time izlagači imaju priliku testirati svoje proizvode, dok potrošači pronalaze mnogobrojne informacije i poticaje za kupovinu. Hrvatske tvrtke je ove godine predvodila Prostoria koja je izlagala u prestižnom paviljonu 11. Stručnjaci su već prvi dan izdvojili njihov stolac OBLIKANT izrađen od šperploče, te stolac BIK od masivnog drva kao i metalni sustav polica SHTEF koji su dizajnirali poznati arhitekti iz studija 3LHD. Osim Prostorie zapažen nastup ostvarili su i Dizz Concept, Prima, Spin Valis, Ancona, Mundus Viridis te po prvi put grupacija Florian. Od izlagača iz BiH posebno su se istaknuli Gazzda i MS&WOOD, dok je sve pozitivne kritike standardno pokupio Artisan koji izlaže glavninu proizvoda iz slavonskog hrasta, a hrast i masivno drvo su i dalje u fokusu dizajnera i glavnih proizvođača. Upečatljivu ponudu u masivu predstavio je i austrijski Team 7, dok su mno-

gobrojni talijanski izlagači prednjačili u predstavljanju trendovskih rješenja. IMM Cologne se smatra nezamjenjivim komunikacijskim forumom, važnim pokretačem i kreativnim centrom ideja, a izlagači, odnosno njihovi predstavljeni noviteti, dopiru do ključnih donositelja odluka na globalnoj sceni namještaja.

Nastup na Beogradskom sajmu namještaja Šestodnevni regionalni, ali i europski događaj, odvija se početkom studenog više od 50 godina u Beogradu uz okupljanje svih regionalnog protagonista povezanih s industrijom namještaja. Međunarodni karakter sajma potvrđuje se okupljanjem velikog broja poslovnih ljudi, kupaca, arhitekata, dizajnera i distributera iz regije i Europe. Zapravo, možda je samo Beograd zadržao neku globalnu važnost trgovine namještaja u ovom dijelu Europe, iako je i navedena manifestacija dosta derogirana u odnosu na njena najbolja izdanja od prije 15-20 godina. Hrvatska se tradicionalna predstavlja pre-

IMM sajam u Koelnu postavlja trendove

STJEPAN VOJINIĆ, menađer grupacije PERVANOVO, predsjednik Hrvatskog drvnog klastera rekao je:

U njemačkoj se nalazi najviše europskih TOP FAIR destinacija i možemo zaključiti kako su upravo njemački sajmovi ključni za hrvatsku drvnu i industriju namještaja. IMM Koeln na jednom mjestu okuplja globalne ideje za dizajn i uređenje svake pojedine prostorije u vrlo različitim, ponekad ekstravagantnim stilovima i jedan je od

Njemački sajmovi poput DOMOTEX-a, INTERZUMA ili IMM-a imaju veliku važnost za povećanje našeg izvoza i za našu međunarodnu prepoznatljivost. Sajmovi stvaraju uzbudljivu, živahnu atmosferu koja je vrlo pogodna za nove kreativne poslove i suradnju između mnogih velikih međunarodnih tvrtki koje sudjeluju kao posjetitelji ili izlagači. Obzirom da je plasman drvnih proizvoda na međunarodna tržište presudan za hrvatske proizvođače, očekujemo da će se povećavati broj naših izlagača na glavnim sektorskim sajmovima u svijetu.

www.suvremena.hr

ko HGK, odnosno preko Zajednice za industrijski dizajn, a nastup proizvođača namještaja sufinancira se, nekad iz natječaja Ministarstva gospodarstva, a nekad iz Europskog fonda za regionalni razvoj. U Beogradu već tradicionalno izlažu tvrtke Bernarda, požeški Spin Valis, ali i parketari Spačva, Galeković i Pan Parket.

Hrvatska je lider u proizvodnji parketa: Domotex u Hannoveru Nastup, ali i posjet DOMOTEX-u, jednom od najznačajnijih sektorskih sajmova na svijetu, apsolutno je „place to be“ za sve hrvatske profesionalce u sektoru podnih podloga, parketa, laminata, vlakana i tepiha, odnosno svega što se ugrađuje kao podloga u interijeru i eksterijeru. Sajam se održava svaka godine sredinom siječnja, a organizatori su objavili kako je većina izložbenog prostora već rezervirana za naredne godine. U Hannoveru na ovom sajmu već više od 20 godina nastupaju glavni hrvatski parketari između 1.400 globalnih izlagača, a hrvatsku ponudu raskošno predstavlja slavonski hrast. U proizvodnji masivnog parketa Hrvatska i dalje drži visoko 4. mjesto u svijetu. Tehnologija i digitalna promjena ubrzavaju razvoj podova, a novi kulturni obrasci i navike manifestiraju se u novim pristupima oblikovanja podova, što se promovira i usvaja upravo na ključnim sajmovima.

Sajam BAU – meka za građevinare U Münchenu se svakog drugog siječnja na sajmu graditeljstva okupi više od 2.000 izlagača te čak 250.000 posjetitelja. Nastupili su ove godine i mnogobrojni hrvatski izlagači drvnih proizvoda. Dio ih je okupila HGK, a dio njih predstavio se na samostalnim štandovima. Čakovečka Pana ima kontinuitet

nastupa u Münchenu, stoga direktorica Nikolina Babić uspješno ocjenjuje ovaj nastup. „Uspjeli smo ostvariti veliki iskorak u prodaji na njemačko tržište, koje je već sada nama postalo glavno izvozno tržište. Pokazali smo mnogim trgovcima, ali i arhitektima i individualnim kupcima, kako raspolažemo širokim portfeljem modernih i inovativnih proizvoda u području prozora i vrata“, zaključuje Babić. Nastupili su još vinkovačka Spačva, Exportdrvo, Domo-projekt itd.

Interzum u Koelnu – Sajam komponenti i poluproizvoda drvne industrije Interzum već godinama predstavlja nezaobilazni sektorski događaj za sve subjekte koji žele biti uspješni na tržištu proizvodnje namještaja i uređenja interijera. Ovogodišnja manifestacija se održala od 21.05. do 24.05.2019. i stručnoj je javnosti prezentirala sveobuhvatan pregled novih tehnologija i dizajna u iznimno širokoj ponudi sektorskih proizvoda, podijeljenih na tri tematska područja: materijali i priroda; proizvodi i njihova funkcija; te tekstili i strojevi. Nastupili su i neki hrvatski proizvođači, a zabilježen je velik odaziv posjetitelja iz zemalja JIE.

Sajmovi – mjesto učenja i novih znanja Nastup na sajmu može poslužiti kao mjesto učenja i educiranja posjetitelja. Primjerice, veliko zanimanje posjetitelja graditeljskog sajma BAU pokazano je za sustav automatizacije zgrada. Posjetitelji su naglasili važnost digitalizacije, koja se konačno uključuje u građevinski sektor. Izlagači isto iznose stavove, uglavnom kroz ankete, i primjećuju kako se povećala kvaliteta posjetitelja i međunarodni karakter te kako je sajam uistinu sve veći i sadržajniji.

Drvna industrija pravi je čuvar i generator razvoja na ruralnom prostoru • 16,8% je smanjenje zaposlenosti od 2000. do 2015. godine • 29,0% je manje zaposlenih u proizvodnji namještaja • 26,5% je pad zaposlenih u drvnoj industriji • 6,9% je rast zaposlenih u šumarstvu

Dodatak broju Suvremena trgovina 3(44)

To je nešto što je izostalo u jugoistočnoj Europi, jer odgovorni ne pokazuju zanimanje za realne stavove oko zadovoljstva izlagača. Upravo je čak 97% izlagača na BAU ocijenilo sajam „izvrsnim do dobrim“. Na pitanje kako vide trenutnu gospodarsku situaciju u ovom sektoru, 94% posto izlagača izjasnilo se optimistično, od „izvrsnog prema dobrom“ dok je pred dvije godine takvu ocjenu dalo 91% izlagača. Upravo na sajmovima mogu se dobiti i realni dojmovi o stanju u branši ili o kvaliteti poslovnog okruženja. U Münchenu se na sajmu okuplja sva svjetska i EU 'krema' sektora iako se u njemačkim medijima stalno špekulira o nastavku latentne krize, budući da vodeći njemački ekonomisti istovremeno upozoravaju kako će otprilike 2,2 milijuna ljudi biti bez posla.

EU statistike: drvo i šuma zapošljavaju 3,5 mil. radnika • 11% europske prerađivačke proizvodnje ostvaruje na šumi bazirani sektor, • 1,9 mil. radnika u preradi drva i proizvodnji namještaja, • 40 posto EU teritorija prekrivaju šume.

BiH tvrtke u izvoznoj ofenzivi Unatoč mnogobrojnim izazovima s kojima se susreće gospodarstvo u BiH, neke od drvoprerađivačkih tvrtki uspješno su se probile na inozemna tržišta i prave su izvozne perjanice. Sektor je u 2018. ostvario izvoz od preko 600 milijuna eura, što je značilo rast od 12%. Neke BiH tvrtke stekle su status tržišnog lidera i uspjele stvoriti brend proizvoda. Jedan od takvih primjera je tvrtka Artisan, nastala iz tradicionalne obiteljske stolarije iz Tešnja, koja se danas bavi proizvodnjom dizajnerskog namještaja, većinom od plemenitog drva oraha i trešnje. Vlasnici tvrtke Dražen Poznanović i Fadil Ćostović ističu kako im je slučajno omogućen prvi nastup na najprestižnijem svjetskom sajmu namještaja u Koelnu, a daljnja izlaganja na IMM-u presudno su pridonijela uspostavi mnogih komercijalnih kontakta te kasnijem samostalnom proboju Artisana na svjetsko tržište.

Posjeta Interforstu u Münchenu

Najveći izazov s kojim se proizvođači namještaja u BiH susreću odnosi se na zadržavanje ljudi, te kako usavršavati i razvijati kadrove. Nažalost, pravog financiranja za to nema, stoga se očekuje da će se to riješiti kroz EU fondove, a dio se donacija koristi upravo za nastupe na sajmovima. Slične komercijalne uspjehe na svjetskom tržištu ostvaruju i drugi drvoprerađivači i namještajci iz regije poput MicroTri iz Srbije, te BiH proizvođači MS&WOOD, Gazzda, Fis i mnogi drugi.

SHERIF Gruop otvorio predstavništvo u Vijetnamu Etablirana zagrebačka tvrtka je u posljednjem desetljeću izgradila veliku prerađivačkom tvornicu u Glini, a Sherif slovi kao snažna izvozna grupacija koja je, osim intenzivnih aktivnosti na Bliskom istoku, proširila svoje poslovanje i na Daleki istok, posebno na Kinu i Vijetnam. „Imamo već niz dugogodišnjih kupaca, a nekoliko godina u Vijetnamu djeluje naše predstavništvo“, rekao je Damir Pašić, suvlasnik tvrtke koji koordinira prekomorska tržišta, te ističe kako svake godine Sherif nastupa na važnim vijetnamskim sektorskim sajmovima. Sherif je pozvao sve tvrtke iz Hrvatske i regije, koje imaju interes, da im se jave za zajedničku suradnju i obradu azijskih tržišta.

Posljedice trgovinskog rata: Kinezi otvaraju tvornice u Vijetnamu kako bi izbjegli carine SAD-a Stanje na svjetskom tržištu namještaja je u stagnaciji, prije svega zbog kinesko-američkog trgovinskog rata, dok se američki proizvođači namještaja žale na Trumpove carine koje obuzdavaju izvoz te uzrokuju otvaranje mnogobrojnih kineskih tvornica namještaja u Vijetnamu, čime se zaobilaze uvozne carine. Sličnu korist od carina na namještaj mogli bi imati također i Filipini i Kambodža. Uvozne tarife koje proizlaze iz trgovinskih sukoba predsjednika Trumpa mogle bi svakog Amerikanca koštati 915 USD, odnosno 2.400 USD po kućanstvu, upozoravaju podaci iz nedavno objavljene studije.

Liderska europska manifestacija u području šumarstva privlači vrlo dobru posjetu šumarskih tvrtki iz Hrvatske i susjednih zemalja. Brojna delegacija tvrtke Hrvatske šume d.o.o., koju su činili direktori sektora, voditelji podružnica i operative imala je priliku upoznati se s inovacijama u području pošumljavanja, zaštite i njege šume, sječe, sakupljanja i izvlačenja trupaca i biomase, skladištenja trupaca itd.

Važni su poslovni posjetitelji Najviše posjetitelja u Njemačku na njihove vodeće sajmove stiže iz susjednih zemalja: Francuske, Austrije, Švicarske te Italije i Skandinavije, a veliki porast poslovne publike posljednjih godina zabilježen je iz Ruske Federacije i Kine. Ekonomski stručnjaci predviđaju da će njemačko gospodarstvo izgubiti zamah tijekom 2019. godine s predviđenim skromnim rastom od tek 1,5%. Situacija sa sajmovima oslikava mnoge trendove u najjačim ekonomijama, pa se na vodećim sajmovima neizbježno priča o utjecaju globalnih tema, poput trgovinskih sporova SAD-a s Kinom, o rizicima talijanskih proračunskih planova, te o predstojećem (ne)izlasku Britanije iz EU.

Odlazimo na sajam u Klagenfurt Najznačajniji sajam s temom drva u Austriji i srednjoj Europi održava se u Klagenfurtu. „Holzmesse“ većinom okuplja izlagače i posjetitelje iz Austrije i zemalja regije, a već tradicionalno, bilježi se velik interes posjetitelja iz Hrvatske, što potvrđuje tezu kako ovaj dio hrvatske industrije prati novosti u području tehnologija i inovacija, ali i kako dolazi u Klagenfurt u potrazi za novim poslovnim prilikama. Tijekom četiri dana trajanja sajma, posjetitelji imaju mogućnost za niz dodatnih sadržaja, a osim teme šumarstva i gradnje drvom, dio programa se usmjerava na energiju iz drva, što je i važna ulagačka tema, jer je u Hrvatskoj u velikom porastu proizvodnja modernih drvnih energenata (drvnog peleta) i električne energije iz drva.

Poseban interes izazvala su najnovija softwerska rješenja oko mjerenja i čipiranja trupaca te uporabe dronova u šumarstvu. Osim posjete sajmu, delegacija Hrvatskih šuma posjetila je GG Slovenj Gradec i Slovenske državne šume s kojima su razmijenili iskustva i najbolje prakse, posebice oko teme potkornjaka te sanacije šuma uslijed elementarnih nepogoda.

Zaključak Vodeći svjetski sajmovi, posebno oni u Njemačkoj, preživjeli su globalne i tranzicijske izazove. Hrvatska drvna industrija zbog dominantne izvozne orijentacije mora njegovati kulturu sajamskih nastupa, štoviše, moraju se uvoditi i nove sajamske destinacije kako bi se povećala prodaja i prihodi od izvoza. Iz godine u godinu vodeći svjetski sajmovi namještaja sve su veći, što samo potvrđuje njihovo značenje za prosperitet čitavog proizvodnog sektora. Sajmovi su već dokazano idealno polazište za predstavljanje novih, obećavajućih inovacija, kao što je digitalni tisak u industriji namještaja, ili predstavljanje novih tehnologija, na što se ove godine usmjerio glavni sajamski naglasak svibanjskih sajmova INTERZUM u Koelnu i LIGNA u Hannoveru koje je trebalo posjetiti. S druge strane, u siječnju se održavaju ključni sajmovi na kojima treba aktivno nastupiti, izgraditi renome, te se izboriti za dobre pozicije. Posebna pozornost proizvođača namještaja usmjerena je prema inovativnim rješenjima koja trebaju uvažiti klimatske promjene, održivost i ekologiju, pa su stoga pred sektorom veST liki razvojni izazovi. www.suvremena.hr

[sajmovi]

Sajamske manifestacije u Bosni i Hercegovini

Tržišta zahtijevaju brzu prilagodbu pišu: doc. dr. sc. Marko Šantić Predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH Zvonimir Miletić Gospodarska komora Federacije BiH

Prema časopisu Financial Times među 10 glavnih investicijskih lokacija u Južnoj Europi je trokut Tešanj-Teslić-Žepče. Upravo se u Tešnju svake godine održava međunarodni sajam gospodarstva˝.

ompleksna i dinamična tržišta u suvremenom gospodarstvu zahtijevaju brze prilagodbe, anticipaciju intenziteta i smjera promjena i kao takva postavljaju visoko ljestvicu uspješnosti za sve sudionike. U takvom okruženju svoje mjesto pod suncem zadržale su i sajamske manifestacije. One su se transformirale iz orijentacije na pro-

Dodatak broju Suvremena trgovina 3(44)

daju proizvoda i ostvarivanje što većeg prometa što je bila karakteristika sajmova iz prošlih stoljeća, u mnogo složeniju instituciju. Suvremeni sajmovi na jednom mjestu spajaju raznoliku ponudu i potražnju s istančanim preferencijama sudionika. Pri tome ostvaruju ciljeve poput prodaje proizvoda kao prvotnog cilja sajma, ali se također proširuje spek-

tar ciljeva na upoznavanje kupaca s karakteristikama proizvoda i usluga, sklapanje suradnji i partnerstava između poduzeća, dogovaranje zajedničkih nastupa na drugim tržištima, susrete s konkurencijom, jačanje vlastitog imidža i sl. Postoji više klasifikacija sajmova. Podjeli po geografskoj osnovi na domaće i međunarodne, mogu se pridoda-

ti globalni i regionalni sajmovi. Važna je podjela koja definira obuhvat djelatnosti sajma - na opće i specijalizirane sajmove. Opći gospodarski sajmovi obuhvaćaju razne segmente gospodarstva na jednom mjestu, dok se specijalizirani sajmovi fokusiraju na određenu granu gospodarstva i privlače posjetitelje zainteresirane za tu djelatnost. Jednaka klasifikacija sajmova vrijedi i za Bosnu i Hercegovinu kao državu u kojoj se održava 45 sajmova godišnje.

Karakteristike gospodarstva BiH relevantne za sajmove Elementi gospodarstva u BiH koji utječu na broj, orijentaciju i važnost sajmova vezani su za vrste gospodarskih djelatnosti, razvoj gospodarstva, (vanjsku) trgovinu, potrošačku moć i sl.

skoj situaciji imaju razni sajmovi koji se održavaju na području cijele BiH, a također i razni međunarodni sajmovi u inozemstvu gdje poduzeća iz BiH nastoje proširiti svoje tržište i time povećati izvoz u vanjskotrgovinskoj bilanci.

Ključni sajmovi u BiH Sukladno stanju gospodarstva BiH i razvijenosti pojedinih djelatnosti, organiziraju se različiti tipovi sajamskih manifestacija. Cjelokupna sajamska aktivnost poduzeća determinirana je ponudom poduzeća te potražnjom od poslovnog i sektora stanovništva. Razvojem poduzeća i širenjem ponude te rastom potrošačke moći, raste i važnost sajamskih aktivnosti u Bosni i Hercegovini. Razlikujemo više općih i specijaliziranih sajmova karakterističnih za odre-

gencije te poznata poduzeća predvođena Huaweijem. Specifičnosti djelatnosti u Hercegovini primjećuju se na sajmu zbog bogatog izbora mediteranskih poljoprivrednih proizvoda te raznih turističkih ponuda upotpunjenih konferencijama i panelima s turističkom temom. Sajam gospodarstva popraćen je bogatim sadržajem što potvrđuje redovna manifestacija pod nazivom „Vina i vinogradarska oprema“. Ove godine se istaknula međunarodna konferencija „Gospodarstvo - ključni čimbenik razvoja društva“ u organizaciji Gospodarske komore Federacije BiH i Sveučilišta u Mostaru. Prema renomiranom časopisu Financial Times među 10 glavnih investicijskih lokacija u Južnoj Europi je trokut Tešanj-Teslić-Žepče. Upravo se u Tešnju svake godine održava međunarodni sajam gospodarstva pod vodstvom Udruge privrednika Biznis centra JelahTešanj. Riječ je o općem sajmu koji u tu uspješnu poslovnu regiju privuče više od 200 zainteresiranih izlagača, koji na prostoru 15.000 m2 predstave najbolje od svojih proizvoda i usluga.

Grafikon 1. Djelatnosti po prometu (u mlrd KM)

Zenički je opći gospodarski sajam ZEPS u 25 godina organiziranja okupio 12.122 izlagača uz prisustvovanje 1,473.894 posjetitelja. Pri tome je omjer domaćih i inozemnih izlagača 55:45. Tijekom vremena se u okviru ovog sajma izdvojio sajam ZEPS Intermetal Zenica koji se odvija u isto vrijeme i specijaliziran je za metalsku industriju po kojoj je Zenica nadaleko poznata.

Prikaz gospodarskih djelatnosti u Bosni i Hercegovini pokazuje visok udio industrijskih i trgovinskih djelatnosti pri čemu prednost ostvaruje promet u trgovini. Iza njih sa znatno nižim prometom su građevinarstvo, informacijske i komunikacijske djelatnosti itd. Sukladno tome, sajmovi su prilagođeni djelatnostima iz industrije te raznim trgovačkim djelatnostima.

Sajam energetike, rudarstva, zaštite okoliša i prateće industrije Energa održava se u Sarajevu s konferencijom kao pratećim programom koja obrađuje prilike i trenutno stanje na tržištu obnovljivih izvora električne energije. U Banja Luci sajam građevine Grames obuhvaća različite segmente građevinske industrije, a 2018. godine izlagalo je 116 izlagača uz brojku od 7.000 posjetitelja.

Izvor: Agencija za statistiku BiH

Gospodarstvo BiH se od 2010. godine nalazi u fazi ekspanzije, ali po niskim stopama. Veći gospodarski uzlet bi pomogao u hvatanju koraka s ostalim zemljama Europe. Također prema podacima Agencije za statistiku BiH, izvoz i uvoz roba i usluga bilježe visoke stope rasta. Ulogu u toj gospodar-

đena područja BiH. Tako se u područjima s razvijenom poljoprivredom organiziraju specijalizirani sajmovi s tom tematikom, a opći gospodarski sajmovi u ključnim gospodarskim središtima u državi. Vjerojatno je najpoznatiji sajam u BiH Međunarodni sajam gospodarstva Mostar koji svake godine privlači ključne političke i ekonomske subjekte iz brojnih europskih država. Mostarski je sajam 2019. godine bio 22. sajam po redu i privukao je 750 izlagača iz čak 30 država. Sve je bilo popraćeno s 300 akreditiranih novinara koji su izvještavali sa sajma. Partner sajma bila je Kina koja je u tu svrhu rezervirala 2.000m2 i predstavila visokotehnološke proizvode poput brzih vlakova, raznih oblika umjetne inteli-

Obzirom da poljoprivreda ima važan udio u gospodarskoj strukturi Bosne i Hercegovine te zauzima 5,61% bruto dodane vrijednosti, brojni su sajmovi specijalizirani za tu djelatnost. Interagro Bijeljina tradicionalno se održava u Semberiji kao području izuzetno pogodnom za obavljanje poljopriwww.suvremena.hr

Neizostavni segment gospodarstva

vrednih djelatnosti zbog pogodnog tla i povoljnih klimatskih uvjeta. Poljoprivredni sajam se također održava u nedalekom Gradačcu. Međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije - sajam šljive u Gradačcu počeo se održavati 1969. godine nakon nezapamćeno dobrog uroda šljive koji je i potaknuo osnivanje sajma. Sajam se zadržao do danas pa svake godine proizvođači povrća, sjemena, mesnih proizvoda, pića, poljoprivrednih alata i mehanizacije izlože najbolje od svog asortimana. Spoj poljoprivrednih djelatnosti uz one turističke, može se vidjeti na Danima šljive Prozor – Rama koji je zapravo Sajam poljoprivrede, prehrane i turizma. Područje s plodnim tlom te bogatim turističkim potencijalom prvenstveno na Ramskom jezeru predstavlja svoje proizvode te se dodjeljuju nagrade za uredne šljivike, ali i za kvalitetne turističke projekte. Sajam sličnog poljoprivredno-turističkog karaktera održava se u Prnjavoru kao sajam geografski užeg obuhvata – regionalni sajam. Poznati turistički sajmovi održavaju se u Lukavcu kraj Tuzle, Sarajevu i Jajcu. U Lukavcu se ove godine održao Međunarodni sajam turizma i ekologije „LIST“ 2019 na 4.500 m2 izložbenog prostora. Domaći su izlagači predstavili znamenitosti, turistički atraktivne destinacije te domaću kuhinju, dok su inozemni izlagači iskoristili priliku za prezentaciju svoje kulturne baštine, te upoznavanje s domaćim turističkim sadržajima. U Sarajevu se održava Sajam turizma uz posebno izdvojenu konferenciju „Gastronomija i razvoj turističke destinacije“. U međunarodno atraktivnom turističkom odredištu

Dodatak broju Suvremena trgovina 3(44)

Jajcu održava se Sajam turizma i eko proizvoda (STEP). Jajce se diči kraljevskim gradom i slapovima rijeke Plive te privlači zainteresirane turističke djelatnike iz BiH i drugih država. Od specifičnih sajmova koji nisu nužno vezani za razvijenost djelatnosti i njihovu geografsku raspodjelu važno je izdvojiti Međunarodni sajam knjiga u Sarajevu koji svake godine povećava posjećenost i broj prodanih primjeraka. U sklopu inicijative „Kupujmo domaće“ održava se redovno „Sajam malih porodičnih firmi“ kao poticaj promociji domaćih proizvoda koji su rezultat rada malih obiteljskih obrta i poduzeća. Takav sajam omogućuje im ulazak na šire tržište i korištenje marketinškog alata u inače oskudnim mogućnostima. Sajam privrede, poljoprivrede, zanatstva i roba široke potrošnje 2018. sajam je s dugom tradicijom. Lokacija je Sarajevo, a prosječno izlaže oko 200 izlagača iz raznoraznih područja.

Sajamske manifestacije koje se održavaju na području Bosne i Hercegovine prilagođene su uvjetima gospodarstva, jer uzimaju u obzir obujam i strukturu ponude i potražnje u cijeloj državi i određenim specifičnim područjima. Više sajmova je specijaliziranog karaktera, a podijeljeni su po kriterijima razvijenosti djelatnosti u određenim područjima. Tako se poljoprivredni sajmovi odvijaju u područjima s razvijenom poljoprivredom, turistički sajmovi u područjima s velikim potencijalom za međunarodni turizam, sajam metalske industrije u Zenici itd. Sajmovi generalno, a i oni koji se održavaju u BiH, zadržali su svoje funkcije i neizostavni su segment gospodarstva kao metoda centraliziranog susreta ponude i potražnje. Potiču prodaju i jak su marketinški alat tvrtki u uvjetima snažnog pritiska na relevantnost sajmova zbog digitalizacije, te većeg pristupa ponudama poduzeća drugim metodama. Ključna komparativna prednost sajmova je neposredna komunikacija i mogućnost susreta ponude i potražnje „uživo“. Perspektiva Bosne i Hercegovine u pogledu gospodarskog razvoja i pristupanja europskim integracijama uvelike će odrediti smjer i budućnost sajamskih manifestacija. Također, opći se sajamski trendovi prelijevaju na Bosnu i Hercegovinu, a za očekivati je nastavak profiliranja sajmova u suvremenom razdoblju bogatstva izbora uz inovaST cije marketinških metoda.

Sajmovi i gospodarstvo

Važna karika u pozicioniranju na tržištu Privrednici više ne traže samo mjesto nastupa, već sve izraženije traže da sajmovi budu njihovi partneri u borbi za nova tržišta.

volucija u sajamskom poslovanju glavna je tema unutar struke. Sajmovi u Europi – a oni čine još uvijek više od 65 posto svih relevantnih sajamskih priredbi u svijetu – nalaze se pred novim investicijskim ciklusom. Cilj je zadržati primat i osposobiti se za sve okrutniju konkurentsku bitku u budućnosti. OSTATI FIT!!! U svijetu novi sajmovi niču kao gljive poslije kiše. Sajamska djelatnost jedna je od najpropulzivnijih gospodarskih aktivnosti uopće. Razlozi takvim kretanjima leže u činjenici da globalizacija otvara proširene potencijale sajamskoj industriji, kako na strani izlagača, tako i na strani posjetitelja. Pritom je sasvim sigurno da će sajamski ambijent doživjeti znatne promjene, ali je pitanje u kojem pravcu?

Ovisnost gospodarstva o nastupima na sajmovima Ovisnost gospodarskih subjekata o nastupima na sajmovima – kao najvažnijem i za njih (ipak) najprodornijem marketinškom i komunikacijskom instrumentu u poslovanju – gotovo da i nema adekvatne zamjene. Onaj tko želi sudjelovati u izvoznim poslovima ili u bilo kojem obliku međunarodne poslovne suradnje, jednostavno je primoran pojavljivati se na sajmovima. Najčešće su upravo nastupi na sajmovima za ta poduzeća mjesto gdje se sve važne komponente poslovanja s partnerima mogu najbolje analizirati, gdje se odmjerava vlastita konkurentnost u odnosu na srod-

ne proizvođače i gdje se (uglavnom) mogu pronaći i uspostaviti novi poslovni kontakti. U svakom slučaju, organizatori sajamskih priredbi stavljeni su pred ozbiljne nove izazove na koje moraju dati i sasvim konkretne odgovore. Zapravo, kroz raspravu istaknutih predstavnika sajamskoga života tražimo odgovore na nove izazove pred sajamskom industrijom. Sve te ideje i prijedlozi mogli bi se sažeti u sljedeće poruke: sajmovi u uvjetima opće gospodarske globalizacije moraju pronalaziti nove ideje, davati odgovore na mnoga nova pitanja, jer jedino kvalitetnim pristupom mogu održati svoju poziciju u kompletnom marketingmiksu. Učesnici na sajmovima, izlagači i stručni posjetitelji, sve više žele savjetnika koji će ih u neposrednom dodiru obavijestiti o nestandardiziranim informacijama koje su primjerene određenim rješenjima konkretnih problema. Sigurno da, ne bez razloga, na sajmovima sve više niču centri za savjetovanje, zasnovani prije svega na povjerenju i solidnosti informacija. To je ono što izlagači i posjetitelji traže, osobito oni koji dolaze iz miljea malog i srednjeg poduzetništva. Prema navodima UFI – Global Exhibition Industry Statistics/ožujak 2014. u svijetu se na godinu održava 31.000 sajmova i stručnih izložbi. One raspolažu sa 12,4 milijuna četvornih metarta izložbenog prostora, na njima sudjeluje 4,4 milijuna izlagača, a posjećuje ih više od 260 milijuna posjetitelja. Najveća je koncentracija u Europi, a apsolutnu dominaciju drže međunarodni sajmovi u Njemačkoj.

Globalizacija proširuje sajamske aktivnosti Istina, sajmovi doživljavaju određene promjene – sve su više specijalizirani u odnosu na proizvode ili tržišta, traju sve kraće s intenzivnijim programom, dopunjuju se raznim komplementarnim sadržajima i traže sve višu razinu izlagačkih prostora. Jasno, sve su to novi izazovi za svijet sajmova. Ukoliko sajamska industrija uspije pronaći adekvatne odgovore na te izazove, može biti jedan od dobitnika u narednim godinama. Jer, globalizacija gospodarstva očito proširuje poslovne potencijale samih sajmova. Globalizacija ne znači ništa drugo nego jačanje međunarodne podjele rada, što opet vodi jačanju međusobne trgovine. To znači da raste broj isporučitelja-potrošača-odnosa, koji se uspostavljaju i održavaju. Sajmovi su, kao i ranije, idealna platforma za takve aktivnosti. Privrednici više ne traže samo mjesto nastupa, već sve izraženije traže da sajmovi budu njihovi partneri u borbi za nova tržišta. U tom smislu se i sajmovi moraju nanovo pozicionirati. Na površinu će isplivati oni koji su u stanju ponuditi i određena rješenja za individualne potrebe i uspostavljati istinske partnerske odnose. Pritom organizatori sajamskih priredbi moraju biti svjesni činjenice da uvijek dijele sudbinu ukupnoga gospodarstva. Od te sudbine ne mogu dugoročno pobjeći. (A.G.) www.suvremena.hr

Puni velesajamski format u drugoj polovici 2019.

utemeljen 1909.

9 sajamskih projekata - 1.200 izlagača - 250.000 posjetitelja: Growing obilježavanja Up • Ambienta •110. Art obljetnice Fair Zagreb •Zagrebačkog Građenje i opremanje • Povodom velesajma Interliber • Infogamer • Inova • CroAgro • Sajmovi zdravog življenja Day i Međunarodnog dana sajamske industrije - Global Exhibitions Zagrebački velesajam organizira međunarodnu konferenciju

Sajamska industrija - disruptor or disruptee?

astavak snaženja sajamske i event aktivnosti Zagrebačkog velesajma potvrđen je najvišim intenzitetom pripreme projekata koji se održavaju u razdoblju rujan - prosinac ove godine. Višestruki rast potražnje za izlagačkim i kongresnim prostorom rezultat je primjene novog poslovnog modela temeljenog na institucionalnoj snazi i zajedništvu u djelovanju s Gradom Zagrebom, partnerstvu s izlagačima, poslovnom i akademskom zajednicom i medijima te kontinuiranom angažmanu svih projektnih i produkcijskih kapaciteta Zagrebačkog velesajma.

5. lipnja 2019.

Uvažavajući dinamiku angažiranosti 40.000 m2 paviljonskog prostora raspoloživih za realizaciju sajmova i događanja, devet sajamskih projekata u drugoj polovici 2019. realizirat će se u četiri termina:

Kongresna dvorana Zagrebačkog velesajma

→

6. - 8. rujna, GROWING UP - sajam radosti bez granica za djecu i roditelje

Ciljevi konferencije:

 na početku školske godine, tematski sadržaj namijenjen je zdravom i veselom odrastanju najmlađe populacije te roditeljima: ponuda škola, vrtića i igraonica • školski-vrtićki pribor i oprema, odjeća i obuća • putovanja i aktivnosti za slobodno • proizvodi zaštitu zdravlja djece u novoj poslovnoj stvarnosti • vrijeme Razotkriti utjecajzasajmova i evenata  cjelodnevnimeđupovezanih zabavni i edukacijski program s radionicama za djecu te stručni program za roditelje ekonomija

→

• Iskoristiti potencijal sajamske industrije kao izvozne, investicijske i komunikacijske platforme u realnoj i virtualnoj areni • Istaknuti multiplikatorske efekte i značaj brendiranja destinacije 9. - 13. listopada, AMBIENTA, GRAĐENJE I OPREMANJE, ART FAIR ZAGREB - priča o ideji, dizajnu, arhitekturi, građenju, • Podijeliti novo znanje i uvide o transformaciji industrije u doba digitalizacije stanovanju i hrvatskoj proizvodnji  10 paviljona površine 39.000 m2 • 35.000 posjetitelja  pored namještaja, unutarnjeg uređenja i industrijskog programa, ovogodišnja Ambienta sadržajno uključuje područja Građenje i opremanje, Horeca - living kitchen te Art Fair Zagreb, čime se stanovanje stavlja u generalni tematski fokus

www.zv.hr

 Namještaj i unutarnje uređenje te industrijski program: namještaj za uređenje doma • uredski namještaj • namještaj za opremanje hotela i apartmana • unutarnje uređenje - zidne obloge, rasvjeta, tepisi, zavjese, dekori • strojevi i alati te repromaterijal za drvnu industriju i proizvodnju namještaja • DESIGN ZONE u novom formatu s izlagačkim nastupom vodećih domaćih proizvođača dizajnerskog namještaja i rješenja tržišno etabliranih i nagrađivanih dizajnera • Horeca living kitchen s ponudom uređaja i opreme za hotele, restorane i catering te kuhinjskim uređajima i opremom za dom  Građenje i opremanje: podne obloge • prozori, vrata, ulazi • građevinski materijali • keramika, sanitarije • kemijski proizvodi u građevinarstvu i izolacije • krovovi, zidovi, fasade • unutarnja izgradnja i građevinsko opremanje • uređenje vanjskog prostora • elektroinstalacije • grijanje i klimatizacija • građevinski strojevi, oprema i alati  Art Fair Zagreb: slikarstvo, kiparstvo, antikviteti • pojedinačni eksponati i instalacije • predstavljanje autora • aukcije, performansi, natjecanja  sažetak kongresnog i edukacijskog programa: stručni skup hrvatskih i slovenskih arhitekata • panel rasprava vezana uz drvnu industriju i proizvodnju namještaja • novi energetski učinkoviti i ekološki materijali • inteligentne fasade s pozitivnim utjecajem na kvalitetu unutarnje klime • umrežene zgrade koje djeluju energetski učinkovito

P m C

M j b t

→

12. - 17. studenog, INTERLIBER, INFOGAMER i INOVA  13 paviljona površine 40.000 m2 i Kongresni centar  INTERLIBER - središnji nacionalni sajam knjiga te nakladničke i izdavačke djelatnosti • 300 izlagača • cjelodnevni stručni i edukacijski programi s predstavljanjem autora, novih izdanja te naslova domaće i svjetske književnosti • dodana sadržajna vrijednost: Sajam svjetskog obrazovanja te Znanje i učenje - predstavljanje vodećih domaćih i stranih srednjih škola, fakulteta, jezičnih tečajeva, programa za obrazovanje odraslih te stručne i poslovne edukacije • jedan od najznačajnijih društvenih događanja Grada Zagreba i Republike Hrvatske • 130.000 posjetitelja  INFOGAMER - jedan od najvećih i najutjecajnijih svjetskih sajmova video igara i gaming industrije • 200 izlagača • 800 igraćih jedinica, VR uređaji, gadgeti • predstavljanje gaming noviteta i hardvera • završnica najvećeg regionalnog esport natjecanja A1 Adria Liga powered by ESL - vodeći timovi u CS:GO igrama te League of Legends • Reboot InfoGamer Indie Games Festival - izlaganje preko 100 indie developera iz cijelog svijeta • regionalni edukatori zapošljavanje mladih ljudi u jednoj u najbrže rastućih kreativno-zabavnih industrija današnjice • Community event - okupljanje vodećih predstavnika gaming video blogginga, streaminga te youtubinga • 40.000 posjetitelja  INOVA - nacionalna izložba inovacija i novih proizvoda s više od 500 domaćih i stranih izložaka • jedna od najvećih izložbi inovacija u Europi • nastup inovatora iz Hrvatske, Taiwana, Hong Kong, Kine, Filipina, Japana, Singapura, Koreje, Saudijske Arabije, Irana, Iraka, Sudana, Kanade, SAD, Njemačke, Makedonije, Slovenije, Tajlanda, Poljske, Rumunjske, Moldavije, Bugarske, Kazahstana, Rusije, Turske, Malezije, Srbije, Bosne i Hercegovine • stručni i edukacijski program aktivna implementacija inovacija u gospodarstvu • jedna od najvećih izložbi inovacija u Europi

→

5. - 8. prosinca, CROAGRO i SAJMOVI ZDRAVOG ŽIVLJENJA  9 paviljona površine 34.000 m2 • 35.000 posjetitelja  CROAGRO - tematski sadržaj: poljoprivredna mehanizacija i oprema, poljoprivredni i prehrambeni proizvodi, sadnice i sjemenski asortiman, sredstva za zaštitu bilja te podizanje prirodne plodnosti tla, vinogradarstvo, voćarstvo • isticanje gospodarskog i društvenog značaja domaće poljoprivredne proizvodnje, promicanje kvalitete hrvatskih proizvoda zaštićenih oznakama izvornosti i zemljopisnog podrijetla, predstavljanje tehničkih i tehnoloških noviteta i inovacija u području poljoopreme i mehanizacije te akcijskih i prodajnih uvjeta za 2020. godinu • 120 izlagača • stručni i edukacijski program  SAJMOVI ZDRAVOG ŽIVLJENJA - Organica, Kronoplja, Apitera, Mystic, s fokusom na ekološki uzgoj i proizvodnju hrane te primjenu komplementarnih oblika zdravlja • sadržajni portfolio 10. jubilarnog izdanja ovih sajmova čini 250 domaćih i stranih izlagača te gotovo 200 sati stručnog i edukacijskog programa s predstavnicima ministarstava, akademske zajednice, komora, agencija, udruženja, praktičara

Zagrebački velesajam 5.0 >> nova dimenzija poslovanja 

komunikacijska platforma koja organizacijom sajmova i događanja promiče i umrežava gospodarstvo Grada Zagreba i Republike Hrvatske s europskim i vaneuropskim okruženjem



pokazuje i potvrđuje da su sajmovi potrebni hrvatskom gospodarstvu i Gradu Zagrebu, jer su jedinstvena, konkurentna i pokretačka platforma za rast i razvoj industrija kao i ukupno tangiranih gospodarstava u destinaciji u kojoj se održavaju



izravni doprinos poslovnom turizmu, najlukrativnijem segmentu tzv. MICE sektora unutar kojeg se sajamska industrija multiplikatorskim efektima prati na globalnoj razini



Exhibition 2.0 model - uvažavanje međunarodnih trendova razvoja sajamske industrije usmjerenih kreiranju vrhunskog iskustva svakog posjetitelja, izlagača i poslovnog partnera - jedino zajedno, uz uzajamno poštovanje, kreativnost, znanje i razumijevanje možemo ispuniti buduće ciljeve



strategija internacionalizacije - savezništvo i partnerstvo s inozemnim sajamskim organizatorima



digitalna transformacija poslovanja u 2019.: uvođenje CRM sustava specijaliziranog za sajamsku i kongresnu aktivnost • implementacija novog sustava za prodaju i validaciju ulaznica • WI-FI pokrivenost izlagačkog i kongresnog prostora • aplikacije za povezivanje izlagača i posjetitelja



u zajedništvu s Gradom Zagrebom - priprema izgradnje novog sajamsko-kongresnog centra

Pored punog velesajamskog formata ovih projekata, u navedenom razdoblju održat će se i niz evenata od kojih se po međunarodnom značaju ističu CACIB Zagreb Winter Classic međunarodna izložba pasa, StartUp konferencija ZAGREB CONNECT, Fashion.hr, Wedding Expo. Međutim, količina i dinamika ukupnih događanja u drugoj polovici ove godine samo su uvod u najviši intenzitet projektne aktivnosti Zagrebačkog velesajma u razdoblju veljača - svibanj 2020.: Zagrebački sajam nautike, Dani lova i ribolova, Festival maslina, Beauty & Hair Expo Zagreb, Zagreb Auto Show, Biam i Zavarivanje, World Skills Croatia, Dentex, Pravo doba, niz međunarodnih konferencija i komercijalnih evenata...

[sajmovi]

Posjetitelji sajmova u trianglu

Kako kreirati njihovo pozitivno iskustvo? piše: prof. dr. sc. Siniša Zarić Ekonomski fakultet Beograd, Srbija

Zadatak sajamskih organizatora, kao i izlagača, je da se zajednički, kroz menadžersku interakciju, fokusiraju na kreiranje novog pristupa posjetiteljima i stjecanje njihovog jedinstvenog iskustva.

praksi organizacije sajmova sve se veća pozornost posvjećuje posjetiteljima. Kreiranje vrijednog iskustva za posetitelje ozbiljan je menadžerski zadatak, imajući na umu rast alternativnih metoda u promociji događaja, posebice putem novih medija, ali i u okviru same industrije događaja. Tu mislim na konkurenciju koju sajmovima predstavljaju insentivne ture, kreativno dizajnirane trgovinske misije, (geografski rasprostranjeni) događaji poznati pod nazivom „road show“ koji se po istom obrascu organiziraju u različitim zemljama/gradovima, kao i čarobni svijet prezentacija. Nabroja-

Dodatak broju Suvremena trgovina 3(44)

ni događaji predstavljaju elemente rastuće MICE industrije. Svi su fokusirani na proizvodnju jedinstvenih iskustava za posjetitelje. Zadatak sajamskih organizatora, kao i izlagača, je da se zajednički, kroz menadžersku interakciju, fokusiraju upravo na kreiranje novog pristupa posjetiteljima i stjecanje njihovog jedinstvenog iskustva.

Posjetitelj nije samo potencijalni kupac izloženih proizvoda

skog iskustva pružiti, nije više zadatak samo sajamskih izlagača. Zadatak sajamskih uprava se ne završava samo oglašavanjem (uz nove forme) i inovativnim korištenjem društvenih mreža. U posljednje vrijeme došlo je do novog razumijevanja značaja posjetitelja, pa osnovni princip glasi: Posjetitelj je potrošač (kupac ili „mušterija“) sajamske priredbe. Ovakva promjena razumijevanja uloge posjetitelja je nužna, kako bi se podigla kvaliteta samih događaja i povećalo zadovoljstvo izlagača.

Kako posjetitelja inspirirati, što mu od edukativnog, zabavnog ili gastronom-

Kad je u pitanju odnos sajamskih uprava prema posjetiteljima, u nizu me-

đunarodnih izvještaja se konstatira da je došlo do snažne implementacije IT tehnologija i servisa u ovom području. Danas je uobičajena online registracija posjetitelja, kao i online kupovina karata. I više: sajamske uprave nastoje putem elektronskih komunikacija steći što veći broj podataka o strukturi i interesu posjetitelja, a da ove podatke koriste u svoje svrhe, kao i da ih distribuiraju izlagačima. Jasno je da je i izlagačima ovakva demografsko-statistička analiza od interesa. U nastojanju da se što više podataka o posjetiteljima prikupi, sajamske uprave se približavaju klasičnim slučajevima CRM-a kao u tvrtkama u drugim područjima.

Prilog 1

Nude se nove usluge Sajamske uprave nude matchmaking programa, unaprijed i online zakazivanje poslovnih susreta. Kreiranje poslovnih iskustava za posjetitelje pripada, kao što vidimo, u obveze suvremenih organizatora. Svakako, promjene u odnosu zahtijevaju i određena financijska sredstva Hoće li organizator sajamske manifestacije uspjeti povećati ili zadržati broj posjetitelja, značajno je za izlagače, kao i za samu sajamsku organizaciju. Uprave pribjegavaju lansiranju posebnih paketa za one posjetitelje koji su prisutni prvi put. Među takvim paketima su i ponude za učešće u organiziranim turama po sajmu, učešće na specijalnim prijemima organiziranim za nove „potrošače“, kao i diskont na cijene registracije za učešća na uobičajenim edukativnim seminarima koji prate sajmove. Često ovo podrazumijeva povećan financijski napor uprava, koji nekada ima formu i direktnog plaćanja organizatorima usluga ili organizatorima koktela. Međutim, zadržati posjetitelje ima svoj snažan, makar i indirektni, ekonomski efekt. Konačno, ne bi li i uobičajeni napori u animaciji tržišta i novih posjetitelja takodjer iziskivali stanovite financijske izdatke?

Posjetitelj želi poseban tretman Sve to počesto i nije dovoljno. Ankete pokazuju da su posjetitelji često zadovoljni izlagačkom strukturom i izlož-

Izvor: www.ufi.org benim programima, ali ne i načinom na koji je sam događaj (oslonit ćemo se na jedan novi izraz koji je stekao pravo građanstva u suvremenoj literaturi o event menadžmentu, na engleskom jeziku) „festivaliziran“. I onaj posjetitelj koji je na sajamskoj priredbi prvi puta, i onaj tradicionalni posjetitelj, trebaju se osjećati specijalnim, posebnim. Spomenimo samo sektor hrane i pića na sajmovima. Do sada je sajamska hrana (i piće) predstavljala puko zadovoljenje kalorijskih potreba onih koji se nalaze u sajamskim paviljonima. Koncept keteringa s namjerom „punjenja stomaka“ je prevladan. Same suvremene hale (često građene kao multifunkcionalne dvorane, sa zadatkom pružanja usluga političkim skupovima, ali i svadbenim svečanostima ) pružaju tehničke mogućnosti da se ponuda diversificira i pruži jedinstveno iskustva konzumacije dalekoistočne, halal ili mediteranske hrane. Značaj tog pitanja može se argumentirati i velikim uspjehom zagrebačkog Adventa 2018, koji je, uz sve drugo, ponudio i mnoge tradicionalne delicije, zaboravljene recepte, ali i posve nove okuse. Na sajmovima sada imamo i dostavljanje hrane ili pića na udaljenijim štandovima, često na otvorenim prostorima, putem dronova. Niz

je načina da se uzbuđenje i iskustvo izazove. Kada sve ovo imamo u vidu, od potrebe snažnog korištenja najsuvremenijih IT tehnologija, tehnika kreiranja uspješnih priča, pa do proizvodnje vrijednih iskustava, izgleda da zadaća sajamskih organizacija u upravljanju odnosima s posjetiteljima nije nimalo jednostavna. Ali, mnoga iskustva već postoje. Sadržana su kako u istraživanjima velikih sajamskih asocijacija, konzultantskih grupa, tako i na nizu blogove i društvenih mreža.

Europski sajmovi drže (još uvijek) primat Iako su direktni izdatci za sajmove u 2018. godini u Americi (50,6 milijardi eura) bili za 25 posto veći nego u Europi iste godine (39,5 milijardi eura), ipak je broj posjetitelja sajmova u Europi još uvijek bio za čak 20 posto veći nego u Americi (www.ufi.org.2019). Činjenica da Europa voli svoje sajmove, da je dolazak u Europu i dolazak u koljevku kulture i poseban vid putovanja, ne treba umanjiti napore sajamskih uprava da se na znatno studiozniji način pozabave zadržavanjem i osvajanjem novih posjetitelja kojima ST će pružiti vrijedna iskustva. www.suvremena.hr

[sajmovi]

Pogled na budućnost industrije događanja

Utvrđeni megatrendovi predstavljaju nove izazove Upravljanje trendom je sposobnost pretvoriti ih u vlastite profitabilne projekte. Da biste to učinili, morate prepoznati trendove, morate ih razumjeti i shvatiti što oni znače za svoj asortiman proizvoda i ponude. To omogućuje kvalitetnije buduće komunikacije uživo, kao što su sajmovi, kongresi, događanja i drugi eventi – tvrde u njemačkoj tvrtki Akademie Escolar, koja se bavi treninzima za sajamske i druge nastupe.

ehnologije događaja (eventa) dizajnirane su kako bi organizatorima olakšali svakodnevni rad i istovremeno inspirirali posjetitelje. „To pretpostavlja da ste uvijek ažurni, jer je to jedan od uspješnijih načina da se očuva konkurentnost sajmova ili evenata. Cilj je da događaj ostane dugoročno u sjećanju. To, samo po sebi, predstavlja snažan i stalan pritisak za inovacije i nove ideje“ isti-

Dodatak broju Suvremena trgovina 3(44)

če i najpoznatija trenerica za sajamske nastupe u Njemačkoj.

Megatrendovi i njihova važnost za industriju Studija „Tagung und Kongress der Zukunft“ (Zasjedanja i kongresi budućnosti, koju je izradila tvrtka German Convention Bureau – GCB) u detaljnom

istraživanju mogućih kretanja ukazuje na određene megatrendove koji će „vladati“ tržištem u razdoblju do 2030. To su: „Globalizacija i internacionalizacija“, „Vrhunac svega“, „Smanjivanje resursa“, „Urbanizacija-grad budućnosti“, „Demografske promjene, feminizacija i raznolikost“, „Tehničko usavršavanje svjetova rada i života“, „Održivi razvoj“, „Mobilnost budućnosti“ i „Sigurnost“. Za svaki se me-

gatrend opisuju glavni izazovi i predlažu konkretne mjere za primjereno rješavanje budućih potreba. Pritom je važno što ranije identificirati trendove i tendencije, jer su upravo to izazovi koji traže konkretne mjere i proces brzog prilogođavanja. Studija napose pokazuje da će sljedećih sedam trendova prevladati u uspješnom korištenju tehnologija u organizaciji pojedinih događaja. To su: Virtualna stvarnost (VR), Terenska komunikacija (NFC), Prepoznavanje lica, Automatizacija, Gamification, Glasovanje uz pitanja i odgovore (Q & A) i Digitalni pokloni. Zapravo, studija potvrđu da će se u sljedeća dva desetljeća „ljudska mjera“ (Albert Schweitzer) nastaviti prikazivati kao važan vodeći učinak na procese promjene. U svojoj autoritativnoj knjizi „Megatrendi“, istraživač trendova John Naisbitt ističe trajnu napetost između višestrukih snaga i trendova. Obzirom na upotrebu novih tehnologija, on ističe da se u svim novim tehnološkim mogućnostima i aplikacijama i dalje „ljudsko biće“ mora uzeti u obzir – sa svim svojim željama i sposobnostima, strahovima i željama. On stoga govori o novoj vezi između „visoke tehnologije“ i „visokog dodira“, odnosno konkretnog korištenja nove tehnologije i istodobne potrebe.

Utjecaj socijalnih megatrendova Glavni zaključci studije također ukazuju da će raznolikost mogućnosti u smislu prijenosa znanja, tehnologije i arhitekture za korištenje u svakodnevnim i kongresnim industrijama i dalje intenzivno rasti i da će nadopuniti prethodne formate i koncepte. U internetskom istraživanju utvrđeno je da stručnjaci iz industrije smatraju da su sljedeći megatrendovi posebno relevantni: Tehnologija, Globalizacija, Mobilnost, Održivost, Demografija, Sigur-

centraliziranih događaja je uspostava vodećeg koncepta koji koordinira elemente događaja koji se odvijaju na različitim lokacijama i u virtualnom prostoru, opetovano ih uspoređuje s općim ciljevima konferencije i kongresa i okuplja dionike uključene u pogledu sadržaja i komunikacije. Organizatori konferencija i kongresa već koriste razne tehnologije za prikupljanje povratnih informacija sudionika.

Spomenka Kolar-Zovko, vlasnica tvrtke Akademie Escolar nost, Urbanizacija i Feminizacija. Ovi socijalni megatrendovi imat će određeni utjecaj i svakako predstavljati najveće izazove za organizaciju konferenciju i kongresnu industriju u srednjoročnom razdoblju. Važno je napomenuti da su, sami po sebi, društveni mediji i mobilni uređaji važni „okidači“ ove transformacije. U isto vrijeme, virtualizacija otvara nova pitanja: koliko prisutnost i koliko integracija komunikacijskih usluga je potrebno za pokretanje uspješnih sastanaka i kongresa? Zahtjevi se proširuju, jer se šire oblici događaja uporabom različitih tehnologija, što pojedinim događajima u svojoj strukturi omogućuje stvaranje dodane vrijednosti. To također ubrzava daljnju tehnikraciju konferencija i kongresne industrije. Postoji, naime, sve veća potreba za tehnologijama kao što su audio i video-konferencija, digitalne ploče, vizualizacije, zajednički prikazi, zajedničke aplikacije ili sveobuhvatni Holodekovi. Posebno na važnosti dobivaju sustavi usmjereni na potrebe podrške komunikaciji i suradnji u skupinama putem vremenskih i/ili prostornih udaljenosti kad je riječ o sastancima i konferencijama budućnosti. U kontekstu decentraliziranih događaja, ne samo različita mjesta diljem svijeta, već su i virtualni prostori umreženi. Faktor uspjeha de-

Tehnologije interaktivnih događaja preuzimaju primat Očekuje se da će tehnologije interaktivnih događaja postati još važnije ili čak jedan od ključnih čimbenika uspjeha u budućnosti. To znači, prije svega, integraciju i uključenost sudionika – to jest integraciju znanja, iskustva i očekivanja sudionika konferencije ili kongresa – u događajima se može poboljšati. U budućnosti će biti potrebni oblici događaja koji će zamijeniti frontalno predavanje koje je uobičajeno danas ili ga dopuniti sudjelovanjem, umiješanosti i posebnom aktivnošću koja je ostvarena kao rezultat. Može se pretpostaviti da će sudionici konferencija i kongresa intervenirati u interakciju, proces i kontrolu događaja putem svojih različitih mobilnih uređaja, na primjer spontanim doprinosima vlastitih komentara itd. Još jedan rezultat studije: većina ispitanika pretpostavlja da je tema održivosti i dalje relevantan, čak i egzistencijalno relevantan čimbenik, te da bi je akteri u industriji trebali uzeti u obzir mnogo intenzivnije nego što to sada rade. Ovo tim više jer su sve naglašenije ekološke štete i negativne posljedice globaliziranog načina proizvodnje i života. Održivi razvoj postaje važna osobina kvalitete i kriterij za odabir kongresa i sastanaka i ubuduće će sigurno predstavljati odlučnu konkurentsku prednost za centre za događaje i destinacije. Osim toga, može se očekivati da će certifikati i rang biti važniji u tom pogledu i utjecat će na uspjeh pri izboru destinacija. OPASKA: Materijali za ovaj članak stavljeni su nam na raspolaganje sa strane Akademije Escolar iz Darmstadta u SR Njemačkoj na čemu im zahvaljujemo. U suradnji s tom Akademijom uvodimo i stalnu koST lumnu o industriji događanja. www.suvremena.hr

[sajmovi]

Osječki sajam

Kako je sajam postao pokretač gospodarstva mr. sc. Alen Vukašinović Osječki sajam prof. dr. sc. Aleksandar Erceg Ekonomski fakultet Osijek

Potrebno je uložiti više truda i napora, kako za zadržavanje starih „stranaka“ tako i za privlačenje novih. Treba staviti naglasak na ozbiljnost i važnost rada na svim sitnim detaljima koji će biti onaj odlučujući „jezičac na vagi“ koji će doprinijeti tome da svaki pojedini obrt/tvrtka prepozna sve prednosti koje mu donosi sudjelovanje na određenom sajmu, kako u marketinškom tako i u komercijalnom smislu.

injenica je da je u ovom trenutku tržište na kojemu djeluje Osječki sajam d.o.o., kao i tržište sajmova u cjelini, relativno nestabilno. Općenito za sve sajmove, da bi se iznajmio prostor, više nije dovoljno samo kontaktirati tvrtku/obrt (gospodarski subjekt), pozvati se na tradiciju i različita pokroviteljstva, dati povoljnu cijenu i osloniti se na poznavanje ovlaštenih osoba unutar gospodarskih subjekata zbog kojih će ti obrti/tvrtke i sljedeće godine sigurno doći na sajam. Potrebno je uložiti više truda i napora, kako za zadržavanje starih „stranaka“ (korisnika usluga sajma) tako i za privlačenje novih. Treba staviti naglasak na ozbiljnost i važnost rada na svim sitnim detaljima koji će biti onaj odluču-

Dodatak broju Suvremena trgovina 3(44)

jući „jezičac na vagi“ koji će doprinijeti tome da svaki pojedini obrt/tvrtka prepozna sve prednosti koje mu donosi sudjelovanje na određenom sajmu, kako u marketinškom tako i u komercijalnom smislu. Osječki sajam tradicionalno organizira tri velike, specijalizirane sajamske manifestacije: Osječki proljetni / Obrtnički sajam; Sajam lova, ribolova i turizma (Salori) i Motomobil; te Osječki jesenski sajam. Dodatno je ovim manifestacijama potrebno i dodati jednodnevnu sajamsku priredbu Sajam antikviteta koji tvrtka organizira svake prve subote u mjesecu u prostoru osječke Tvrđe. Tijekom 2018. godine pokrenute su dvije nove, dvodnevne sajamske priredbe Osijek Drone Expo – sajam dronova i TehniCOOLum – sajam tehničke kulture. Cilj novih sajamskih priredbi je popularizacija tehničke kulture: od početnika koji će se tek odvažiti za bavljenje tehnikom do stručnih osoba i pedagoga kojima su STEM znanosti i tehnička kultura profesionalni izbor.

Utjecaj na gospodarstvo Osječki sajam d.o.o. na direktan način utječe na povećanje standarda građana kroz organizaciju sajamskih manifestacija na kojima udruge, obrti i tvrtke prezentiraju svoje proizvode i usluge velikom broju potencijalnih kupaca. Na sajamskim manifestacijama obavljamo razgovore sa svakim izlagačem, uz obvezno pitanje o koristi koje im donosi izlaganje na sajmu. Odgovor je uvijek isti: korist je višestruka i dugoročna. Osim same prodaje proizvoda za vrijeme trajanja sajma, što bi izlagačima trebao biti sekundaran cilj, primarno i bitno je povećati samu vidljivost obrta ili tvrtke, što u konačnici dovodi do ugovaranja poslova te prodaje proizvoda i usluga „na duge staze“. Prema opsežnim istraživanjima i anketama koje se kontinuirano provode, svi izlagači sa sajma odlaze zadovoljni i svi se vraćaju. Izlagači koji prodaju proizvode i usluge na jednom od sajmova u organizaciji Osječkog sajma ostvaruju egzistenciju za sebe i svoju obitelj u gradu Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji. Država slijedom povećanja prodaje ostvaruje veći prihod

od PDV-a. Grad Osijek vlasnik je tvrtke Osječki sajam d.o.o. koja vrlo aktivno sudjeluje u projektu koji za cilj ima povećanje standarda građana grada Osijeka i naše županije. Broj izlagača je iz godine u godinu veći, te su kapaciteti izložbenog prostora sajma maksimalno popunjeni. Posjetitelji Sajma nam svake godine dolaze u velikom broju. Posjećenost je najmanje 10.000 – 15.000 posjetitelja po jednoj sajamskoj manifestaciji te minimum 5.000 – 7.000 posjetitelja po manjoj sajamskoj priredbi. Može se lagano izračunati koliku korist ima svaki izlagač, a radi se o izlagačima s kvalitetnim proizvodima i uslugama. Sama atmosfera i ugođaj na manifestacijama Osječkog sajma d.o.o., kako za izlagače tako i za posjetitelje, jedinstveni

su u Hrvatskoj. Izlagači za cijenu prilagođenu njihovim mogućnostima imaju vrhunsku uslugu koja je za posjetitelje besplatna, budući da se, za razliku od sajmova u drugim gradovima, ne naplaćuje niti ulaz na sajam niti parking. Tijekom 2018. godine Osječki sajam ugostio je oko 119.000 posjetitelja u 25 sajamskih dana na šest sajamskih priredbi. (Tablica 1)

Planovi za budućnost U cilju priprema aktivnosti za unapređenje djelovanja tvrtke napravljena je analiza dosadašnjih procesa i sajamskih priredbi. Jedna od polazna osnova za buduće aktivnosti tvrtke bila ja SWOT analiza zatečenog stanja. (Slika 1)

Tablica 1 Osječki sajam i manifestacije u 2018. Manifestacija

Broj posjetitelja

Broj dana

Osječki proljetni sajam / Obrtnički sajam

15.000

Sajam lova, ribolova I turizma – Salori/ Motomobil

10.000

Osijek Drone Expo

5.000

Osječki jesenski sajam

12.000

Sajam antikviteta

70.000

12 (jedan mjesečno)

7.000

TehniCOOLum

S snage

W slabosti

- financijski stabilna tvrtka

- pad prihoda od prodaje sajamskog prostora u proteklom razdoblju

- troškovi „pod kontrolom“ - kadar sposoban za samostalno djelovanje - 20 godina postojanja – snažan brand Osječkog sajma d.o.o.

- „loš“ prostor - prostor nije u vlasništvu tvrtke

- podrška Grada Osijeka

- malo „zatvorenog“ prostora

O prilike

T prijetnje

- povećanje „prodajnog“ angažmana

- konkurentske sajamske priredbe

- interni „call centar“ za kontaktiranje - povećanje broja sajamskih priredbi - suradnja s fakultetima na izradi case study-ja

- daljnje propadanje raspoloživog sajamskog prostora

- angažman dobavljača u ugovaranju poslova za Osječki sajam d.o.o. - povećanje aktivnosti na društvenim mrežama - projekt „Podizvođač“ kroz angažiranje građana, obrta i tvrtki s idejama u situaciji u kojoj bi Osječki sajam d.o.o. služio kao servis - povlačenje sredstava iz EU fondova - premještanje lokacije održavanja sajamskih priredbi na novu - lokaciju (u budućnosti), projekt „novi Sajam“

Slika 1. SWOT analiza tvrtke www.suvremena.hr

tvrtku postavljaju tržište i konkurencija. Potrebno je neprestano pojačavati angažman tvrtke tijekom cijele godine kod svih dionika tvrtke, a u cilju povećanja djelovanja i utjecaja na gospodarstvo. U cilju dodatnog napredovanja tvrtke je kreirala hodogram za pojačani angažman djelatnika. (Slika 2).

Za daljnje napredovanje Osječkog sajma d.o.o potrebno je kontinuirano osmišljavati i provoditi različite poslovne aktivnosti pomoću kojih je moguće reagirati u situaciji i na svaki izazov koji pred tvrtku postavljaju tržište i konkurencija. Potrebno je neprestano pojačavati angažman tvrtke tijekom cijele godine kod svih dionika tvrtke, a u cilju povećanja djelovanja i utjecaja na gospodarstvo. U cilju dodatnog napredovanja, tvrtka je kreirala hodogram za pojačani angažman djelatnika. (Slika 2). Iako su u suvremenim uvjetima poslovanja granice između djelatnika na različitim hijerarhijskim razinama (horizontalna i vertikalna struktura) dosta fleksibilne, ipak je potrebno isto postaviti na način kako bi se dogovorene aktivnosti provele u djelo. U protivnom, dolazi do usporavanja aktivnosti unaprjeđenja te bespotrebnog gubljenja vremena i energije bez postizanja konkretnijeg rezultata.

Izgradnja novog sajamskog prostora Jedna od iznimno bitnih aktivnosti je i plan izgradnje novog, polivalentnog, multifunkcionalnog Sajma na novoj i atraktivnoj lokaciji. Projekt „novog Sajma“ započet je početkom 2018. godine u uskoj suradnji s vlasnikom, Gradom Osijekom, uz plan povlačenja većine sredstava iz EU fondova. Osječkobaranjska županija prepoznala je inicijativu i sve koristi koje grad Osijek i Županija mogu imati od izgradnje novog Sajma. U narednim godinama u

Dodatak broju Suvremena trgovina 3(44)

Slika 2. Hodogram aktivnosti

Kreiranje hodograma i korištenje naputaka iz hodograma koji je kreiran

Definiranje prednosti i nedostataka svakog djelatnika

Kontinuirani rad na ispravljanju nedostataka sa svakim pojedinim djelatnikom

Analiza konkurencije općenito (različiti sajmovi i priredbe)

• zajedničko zvanje • upozoravanje na uočene propuste • prilagođavanje Razgovornika osobnosti djelatnika s ciljem ostvarivanja maksimalnog učinka

• pribavljanje različitih podataka o konkurenciji, o načinu poslovanja i financiranja • postavljanje strategije u odnosu na konkurenciju

Kontrola provođenja dogovorenog • pismenim/usmenim/telefonskim putem (prema potrebi)

Kontinuirano ponavljanje gore navedenih točaka

Iako su u suvremenim uvjetima poslovanja granice između djelatnika na različitim hijerarhijskim razinama (horizontalna i vertikalna struktura) dosta fleksibilne, ipak je potrebno isto postaviti na način kako bi se dogovorene aktivnosti sprovele u djelo. U protivnom, dolazi do usporavanja planu je, unapređenja unutar projekta „Gospodargrada aktivnosti te bespotrebnog gubljenjagrađana vremena ii poslovnih energije bezsubjekata postizanja konkretnijeg skog centra“, izgradnja novog, polivaOsijeka i Osječko-baranjske županije. rezultata.

Slika 2. Hodogram aktivnosti

lentnog, multifunkcionalnog „novog Gore navedeni opis budućih aktivnoIzgradnjate novog sajamskogna prostora Sajma“ preseljenje novu, atraksti i osnovnih obveza je nešto što tvrttivnu lokaciju. Projekt „novog Sajma“ kanovog, uvodipolivalentnog, kao svojevrsnu rutinu, te teJedna od iznimno bitnih aktivnosti je i plan izgradnje multifunkcionalnog Sajma provodi se u okviru potpisanog sporana novoj i atraktivnoj lokaciji. Projekt „novog Sajma“ započetnadogradnje je početkom 2018. u uskoj melj svake kojagodine se prozuma između Grada Osijeka te Osječsuradnji s vlasnikom, Gradom Osijekom, uz plan povlačenja većine sredstava iz EU fondova.i svaOsječko – vodi u daljnjem kontinuiranom ko-baranjske županije. baranjska županija prepoznala je inicijativu i sve kodnevnom koristi koje gradradu. OsijekTu i Županija mogu imati od se, prije svega, izgradnje novog Sajma. U narednim godinama u planu je, unutar projekta „Gospodarskog centra“, Prema svim pokazateljima tvrtka misli na kontakt i partnerski odnos s izgradnja novog, polivalentnog, multifunkcionalnog „novog Sajma“ te preseljenje na novu, atraktivnu Osječki sajam d.o.o. uspješno provograđanima/obrtima/tvrtkama s kojima lokaciju. Projekt „novog Sajma“ se provodi u okviru potpisanog sporazuma između Grada Osijeka te di ciljeve i strategiju Grada Osijeka uziOsječki sajam d.o.o. surađuje po razliOsječko – baranjske županije. majući u obzir karakteristike svakog čitimuspješno osnovama, te ciljeve na sve djelatnike Prema svim pokazateljima tvrtka Osječki sajam d.o.o. provodi i strategiju Grada pojedinog sudionika, te dajući prijedOsječkog sajma te d.o.o. je iz svakog Osijeka uzimajući u obzir karakteristike svakog pojedinog sudionika dajućiCilj prijedloge i donoseći odlukei donoseći koje će doprinijeti da se će iz svakog pokuša izvućiono maksimum, a sve smjeru loge odluke koje dopri- sudionika sudionika izvući najbolje što uleži povećanja standarda građana. Osječkipokusajam d.o.o. je tvrtka sa malim djelatnika, visoko nijeti da se iz svakog sudionika u njemu i što će mubrojem pomoći da, koriobrazovanih, koji svoje aktivnosti vrlo lako prilagođavaju potrebama i zahtjevima tržišta, te djeluje steći sve prednosti cjelokupnog sustaša izvući maksimum, a sve u smjeru isključivo u interesu svih građana i poslovnih subjekata grada Osijeka i Osječko – baranjske županije. povećanja standarda građana. Osječva, dovede svoju „izvedbu“ na razinu ki sajam d.o.o. je tvrtka sa malim broće mu omogućiti na zadovoljGore navedeni opis budućih aktivnosti i osnovnihkoja obveza je nešto što tvrtkadauvodi kao svojevrsnu jem visoko obrazovanih, građana Osijeka teiuz pomoć Gra-radu. rutinudjelatnika, te temelj svake nadogradnje koja se provodistvo u daljnjem, kontinuiranom svakodnevnom, koji aktivnosti lako prilago-odnosdas Osijeka ispunjavatvrtkama zadanes obveze i Tu sesvoje prije svega misli na vrlo kontakt i partnerski građanima/obrtima/ kojima Osječki sajam d.o.o. surađuje po različitim osnovama na sve djelatnike Osječkog sajma d.o.o. Cilj je iz đavaju potrebama i zahtjevima trži- te doprinosi cjelokupnom boljitku grada svakog izvući ono u najbolje što svih leži u njemu i što će mu pomoći da, koristeći sve prednosti ST šta, te sudionika djeluje isključivo interesu i njegovih građana.

Č d i p d

ekom cilju

Disruptor ili disruptee?

Više nema sigurnih poslovnih modela piše: Ante Gavranović

skim ti na vanja nijeg

ajma uskoj čko – ti od ntra“, tivnu ka te

rada oseći mjeru soko eluje ije.

vrsnu radu. ječki je iz nosti

Čovječanstvo je jednostavno prisiljeno na drukčiji način promišljanja od dosadašnjeg. Velikom brzinom mijenjaju se modeli poslovanja. Globalizacija ruši granice i otvara potpuno nove vidike. Nove tehnologije ubrzavaju poslovne procese. Podaci postaju žarišna točka uspjeha ili neuspjeha. Sutra više ništa neće biti sporo kao danas. Što je u današnjim uvjetima disruptor, a što označava pojam disruptee?

otovo da nema dana kad ne čitate o nekoj novoj tvrtki koja „remeti“ dosadašnje ustaljene tokove u industriji ili počinje mijenjati način na koji se dosad poslovalo. Spomenimo samo utjecaj tvrtki poput Airbnb, Tesla Motors, Uber tehnologije. Popis se nastavlja i ubrzano širi. Čini se da je danas uspješna svaka tehnološka tvrtka. Što sve te tvrtke imaju zajedničko? Podaci. Veliki podaci, podatkovna jezera, brzi podaci. Važnije od podataka je kako koristiti ove podatke putem iznimno pametne Data Analytics. Digitalna transformacija ovih dana prisutna je u poslovanju gotovo svake postojeće tvrtke. Izvršni direktori najvećih kompanija ubrzano i neprekidno traže načine za inovacije brže od konkurencije, povećavaju prihode od postojećih poslovnih sredstava i novih ideja, te upravljaju rizikom i održavaju svoj ugled. Podaci su postali žarišna točka poslovanja i IT-a za analizu i pregled uvida koji tvrtku mogu učiniti uspješnijom. Disruptori znaju kako iskoristiti ideje timova u svojoj tvrtki i briljantno koristiti podatke. MIT-ov Centar za digitalno poslovanje mapira inicijative digitalne transformacije na tri primarna ishoda: ponovno promišljanje operacija i procesa, poboljšanje korisničkog iskustva i stvaranje novih poslovnih modela.

Jeftinije, kreativnije, korisnije i učinkovitije Disruptor ili remetitelj postala je korporativna poštapalica našeg vremena. U svom tradicionalnom semantičkom kontekstu („izazvati nered ili nemir“) to je štetna riječ. Međutim, u suvremenom kontekstu može predstavljati izvanrednu inovaciju, pionirski izazov za promjenu statusa quo koji može nadići kategoriju i transformirati poslovni model. Prema magazinu Forbes, disruptori dijele zajednički cilj: stvoriti poduzeća, proizvode i usluge koji su bolji – jeftiniji i kreativniji, korisniji i učinkovitiji – i mjerljiviji. Vjerojatno je klasični primjer disruptora Uber, kontroverzna taksi-tvrtka u SAD-u. „Ključni su potrošači.“ Potrošač je uopće ključna riječ i temelj za uspjeh mnogih najmoćnijih poslovnih remećenja na svijetu. „Nijedan poslovni model nije siguran. Svugdje ima razarača“ – ističe Martin Moodie1. On kaže: „Stvaramo okruženja kako bi vaši podaci napredovali. Svugdje gdje žive podaci, pokrenuli bismo inovaciju potreb-

nu za današnje rezultate i budućnost koju ćete sutra stvoriti. Novi uređaji, novi sustavi, nova rješenja, svi su optimizirani i prilagođeni stvaranju pravih uvjeta za ostvarivanje punog potencijala vaših podataka“.

Remećenje kao način života „Svijet se nikad dosada nije brže mijenjao, i više se vjerojatno nikada tako sporo neće mijenjati“ ističe Magnus Penker. 2 S pravom se valja u današnjem uzburkanom globalnom svijetu upitati gotovo za svaku tvrtku: Jesi li „remetitelj“ ili disrupter? Svakodnevica pokazuje da jedinstvenog odgovora nema. U nekom trenutku vaša će tvrtka biti jedno ili drugo. Remećenje je postalo način života u korporativnom svijetu, a tvrtke koje su „poremećene“ proživljavaju vrlo ozbiljne i teške trenutke. Zapravo, malo tvrtki uopće preživljava velike točke previranja u poslovnoj politici i borbi za tržišnu poziciju. Američki strateški konzultant Rick Warp3 tako primjećuje da je 1960. životni vijek tvrtke u Fortune 500 bio 75 go-

Martin Modie osnivač je Moodie International, izdavač ugledne publikacije Duty-Free News International (DFNI), jedan od pionira digitalne trgovine

Magnus Penker je međunarodno priznati ekspert za inovacije, digitalizaciju i poslovnu transformaciju

Rick Warp je međunarodni konzultant za strateško unapređenje poslovanja

www.suvremena.hr

dina; danas je 15 godina i – pada. „Remećenje je postalo način života”, kaže on. „Čak i naizgled sjajne tvrtke mogu propustiti „točke upozorenja“ na svom tržištu. Oni koji priznaju promjene i učinkovito se njime bave preživjet će kao remetitelji, dok će oni koji se neće poremetiti – postati pravi gubitnici”. Warp odmah upotpunjuje svoje gledište s nekim konkretnim primjerima: * Netflix je poremetio tržište prikazivanja filma. * Amazon je poremetio industriju i tržište knjiga. * Alibaba je poremetio maloprodaju. * AirBnB je poremetio hotelsku industriju. * Facebook je poremetio medijsko tržište.

Warp dodatno navodi neke karakteristike disruptera. Pritom upozorava da u uvjetima digitalne transformacije „svatko može uništiti tvrtku ako se ona ne osposobljava za nove izazove”. Mnogo je tvrtki koje ne cijene promjene na tržištu, bilo u ponašanju/očekivanjima kupaca, tehnologiji, poslovnim modelima, novim sudionicima itd. Vrlo figurativno Ward ističe kako su „stari proizvodi dizajna previše glomazni za brze promjene“; „tvrtke nemaju potrebnu ekspertizu za željene promjene i nisu voljne graditi ili stjecati nova saznanja“; „Svete krave i stare pristranosti cvjetaju, utječući čak i na najbolje namjere da se krene u promjene“. Ako usporedite taj popis s karakteristikama remećenja razlike su lako uočljive:

• prepoznaju mogućnosti nove stvarnosti i odbijaju biti robovi prošlosti; • bave se instaliranim problemom baze kako bi povratili brzinu promjena; • u potpunosti se obvezuju na odgovarajuće inicijative; • modificiraju svoje investicijske profile kako bi odgovarali; • redoviti pregledi i prilagodbe zadržavaju stare pristranosti; • kritični su: ili nove tvrtke ili su voljne pronaći način da ponovno steknu svoju poduzetničku baštinu. Samo u slučaju da zvona za uzbunu već ne zvone, Warp upozorava: „Nemojte biti remetitelji. Ako se tržište mijenja ili vidite potencijal za promjene, vođenje je daleko učinkovitije od pokušaja održavanja statusa quo. TakoST đer je mnogo zabavnije“.

Sajam – tržišna institucija 21. stoljeća (5. dio)

Post sajamske zadaće i povratne informacije piše: mr. sc. Branko Pavlović

vjetovano dinamikom i razvojem gospodaratva i društva uopće, sajmovi danas imaju sve veće znaćenje i primjenu. U suvremenim uvjetima organiziraju se brojni novi specijalizirani sajmovi i izložbe/dijelovi MICE industrije/ na kojima se zaključuju značajni poslovi kupoprodaje, prezentiraju nova dostignuća, upoznaje se javnost s novim proizvodima, uslugama i tehnologijama, a sve sa ciljem zadovoljenja kupaca, posjetitelja i šire javnosti. Suvremeni sajmovi se organiziraju tako da se mnogo pažnje posvećuje posjetiteljima i potencijalnim

Dodatak broju Suvremena trgovina 3(44)

kupcima, a pri tom se koristi teorija i praksa tržišnog poslovanja – filozofije života na tržištu – marketinga. Kako bi izlagači na sajmovima postigli zacrtane ciljeve, neophodno je da nude proizvode i usluge putem kompetetnih stručnjaka. To mogu postitići ako ih usavrše u pogledu vještina, znanja, te ako ih motiviraju za rad. Također je važno da izlagači na izložbenom prostoru izgrade pozitivnu sliku – image o proizvodima ili uslugama koje pružaju te o tvrtci kroz dobro osmišljen izložbeni prostor, izgledom zaposlenih na štandu te njihovim odnosom prema posjetiteljima. Svoj natup na

sajmu izlagač (tvrtka) mora usmjeriti dvojako: - prema vlastitom osoblju; pravovremenom i stalnom izobrazbom osoblja na štandovima: savjetovanjima i motivacijom povećava se njihovo znanje, potiče ih se na inicijativu i održava visok stupanj interesa za posao; - na mjesta izlaganja /štandovi / moguća mjesta prodaje na sajmovima - unapređenje prodaje ima svrhu informirati, poticati na kupnju, zaključiti i proširiti poslove, održavati dobre odnose s kupcima i širom javnosti.

Sajmovi osim tržišne imaju i značajnu komunikacijsku funkciju. Ona se očituje i ostvaruje kroz promocijski mix koji čine propaganda, unapređenje prodaje, odnosi s javnošću i osobna prodaja. Oni su pogodna mjesta za tvrtke da predstave i/ili testiraju svaki od elemenata marketing miksa. Pri provedbi sajma organizator ima dužnost pružiti onakve uslužne djelatnosti koje prije svega izlagačima i posjetiteljima omogućavaju, prije i za vrijeme sajma, uspostavljanje efikasne ciljane komunikacije, a da nakon sajma tu komunikaciju pretvore u poslovanje. Stoga, snaga sajmova leži u pet elemenata koji sajmove čine bitno drugačijma od svih drugih medija u poznatom marketing miksu. Sajam je zapravo još uvijek, bez obzira na svu tehniku i tehnologiju koja nas okružuje, jedini instrument marketing miksa koji omogućava da se proizvod VIDI, ČUJE, OSJETI, UPOREDI i OCJENI, tj, doživi u totalnoj funkciji. Držeći se tog temeljnog pravila sajmske industrije, neće niti sajmovi niti izlagači kao ni posjetitelji biti otuđeni i nezadovoljni, kao Brecht, kada kaže: „ne sviđa mi se od kud dolazim; ne sviđa mi se tamo kuda se vozim“. Zbog toga i ne samo zbog toga, po završetku sajma podnosi se izvještaj i ocjenjuje se nastup na sajmu. Izvještaj obuhvaća tehnički i komercijalni / poslovni/ osvrt na sudjelovanje tvrtke na sajmu. Tehnički dio izvještaja služi uglavnom za interne potrebe tvrtke; opis tehničkih usluga koje pruža sajam, kvaliteta prezentacija, sudjelovanje kroz izgled izložbenog prostora (arhitektonsko rješenje). Komercijalni – poslovni se dio odnosi na ostvarene poslovne rezultate, broj posjetitelja, broj službenih posjeta, broj konkurentskih poduzeća i njihove aktivnosti za vrijeme sajma... Na temelju svih navedenih podataka ocjenjuje se značaj sajma za tvrtku i isti služi, ne samo kao osnova za donošenje odluke o budućem sadjelovanju, već definiranju budućih poslovnih koraka i definiranju poslovne politike. Na osnovu analize rezultata nastupa u odnosu na ranije nastupe i rezultate s drugih sajmova, ocjenjuje se značaj sajma i poslovno opravdanje sudjelovanja na njemu. Bez obzira na broj sklopljenih ugovora i druge financijske rezultate, značaj se ocjenjuje po vrijednosti povratnih informacija iz kojih se može zaključiti:

- u kojoj mjeri proizvod po svojim sirovinskim, funkcionalnim, dizajnerskim i drugim karakteristikama odgovara tržištu, - u kojoj mjeri je cijena i uvjeti prodaje konkurentni na tržištu; koliko i kako treba promjeniti istu da bi postala prihvatljiva za tržište, - sagledavanje pogodnosti postojećih kanala distribucije i mogućnosti za uspostavljanje novih, - koji alati promotivnih aktivnosti imaju najviše utjecaja na pridobivanje kupaca, koje alate promocijskog miksa u najvećem stupnju forsiraju ostali proizvođači i konkurenti. Temeljem povratnih informacija, tvrtka je u mogućnosti da s velikim stupnjem sigurnosti priđe utvrđivanju dugoročnih i kratkoročnih planova proizvodnje sa svih aspekata. Tu je također jako bitan odnos i komunikacija između izlagača i posjetitelja nakon završetka sajma. Upravo taj dio komunikacije večina izlagača zanemaruje, jer smatraju da je kontakt na sajmu bio dovoljan. No, upravo je suprotno jer je večina kontakta na sajmu samo početna stepenica u izgradnji poslovnih odnosa. Stoga, izlagači nakon sajma obvezno i bez zadrške moraju provesti slijedeće aktivnosti: - ANALIZA UČINJENOG - neophodno je da odmah po povrtaku sa sajma analiziraju ukupan sajamski nastup, rezultate koji su postignuti na sajmu te krajne rezultate koje tvrtka očekuje od sajmskog nastupa. - ZADOVOLJSTVO NASTUPOM NA SAJMU - zadovoljstvo nastupom na sajmu može biti izraženo narativno ili brojčano. No, sama činjenica da je tvrtka sudjelovala na sajmu i da je bez posebnih problema realizirala većinu zacrtanih zadaća, već je dovoljno (reklo bi se nužno i obvezno) da svoje zadovoljstvo nastupom na sajmu podjeli sa svim zaposlenicima, partnerima i lokalnom zajednicom. Na takav način tvrtka zaokružuje jednu markentinšku - sajamsku investiciju. - NASTAVITI KOMUNIKACIJU KOJU JE TVRTKA ZAPOČELA NA SAJMU - predhodnim aktivnostima tvrtka završava samo manifestacione aktivnosti. Radno, ona se nastavlja, tek sada, u postsajamskom periodu i treba donijeti očekivane rezultate.

„Sjedim na obronku ceste. Vozač mjenja kotač. Ne sviđa mi se tamo od kuda dolazim. Ne sviđa mi se tamo kamo se vozim...“ Bertolt Brecht Tvrtka na temelju evidencija koje je napravila tijekom sajma nastavlja komunicirati sa svima sa kojima je započela istu na sajmu. Ona mora poslati adekvatna pisma i dodatna pojašnjenja, konkretne ponude, cjenike...; zahvaljuje se na interesu za njene proizvode i usluge, poziva na suradnju itd. - PREZENTACIJA I NA WEB STRANICI O SUDJELOVANJU - Ovo je aktivnost koju tvrtka nastavlja još iz razdoblja kad je donosila odluku da će sudjelovati na konkretnom sajmu, a ujedno je to otvaranje tvrtke novim tehnologijama, tehnikama komunikacije, društvenim mrežama. Kada tvrtka donosi odluku nastupa na sajmu, ona to obvezno mora prezentirati na društvenim mrežama. Komunikaciju s posjetiteljima na webu i društvenim mrežama tvrtka održava cijelo vrijeme pripreme, te realizacije sajmskog nastupa, uz permanentno ažuriranje informacija. Nakon sajamske manifestacije vrijeme je za prezentaciju rezultate sajmskog nastupa, da objavi činjenice, fotografije, izjave posjetitelja, izjave konkurenata itd. - DIREKTNOM POŠTOM ,POSLIJE SAJMA; PODSJETITI POTENCIJALNOG KUPCA NA TVRTKU I NJENU PONUDU (po mogućnosti i obaviti poslovni posjet) Nakon izvjesnog vremena, dok se ostvareni kontakti na sajmu još svježi, tvrtka se javlja svojim potencijalnim kupcima. Najadekvatnija i najsigurnija je direktna pošta i po mogućnosti organizacija posjeta potencijalnom kupcu. Dakle, tek nakon sajamskog nastupa, za tvrtku počinje onaj pravi rudarski posao - realizacija poslovne i marketing politike tvrtke. Otvaraju se neslućene mogućnosti razvoja, pa onda tvrtka ne može biti nezadovoljna kao Brecht, već je svjesna da „Uspjeh nije konačan“ (Winston Churchill), i da permanento mora komunicirati sa svojom postojećom i potencijalnom klijenteST lom ako želi opstati na tržištu. www.suvremena.hr

31. tradicionalna

najveća

konferencija za trgovce i proizvođače

2019 Organizatori:

PREDNOSTI I NEDOSTACI JEDINSTVENOG TRŽIŠTA EU

Zagreb, 16.10.2019. Uskoro više o tome na: http://suvremena.hr/