Uklanjati prepreke i promicati dobre prakse

ST: Gospodarski odnosi između Hrvatske i Slovenije su dinamični i kompleksni, s naglaskom na trgovinu, investicije, turizam i infrastrukturne projekte. Kako ocjenjujete sadašnji trenutak međusobnih gospodarskih odnosa?

Pšeničnik: Između Slovenije i Hrvatske postoji zaista izvrsna gospodarska suradnja, obje su zemlje jedna drugoj među najvažnijim gospodarskim partnerima. I robna i uslužna razmjena kontinuirano raste, tako da se ustrajno približavamo 10 milijardi eura ukupne robne i uslužne razmjene, što je stvarno iznimno za dva relativno mala gospodarstva koja zajedno predstavljaju 0,8% BDP-a

EU. Dinamična gospodarska suradnja prisutna je u svim djelatnostima, tvrtke se međusobno dobro poznaju i povezuju kako partnerski tako i kapitalno, ali naravno da su neka područja eksponiranija i prepoznatljivija u javnosti.

Važan doprinos tom razvoju može se pripisati ulasku Hrvatske u EU 2013. godine (od tada se robna razmjena utrostručila), a naravno i nedavnom ulasku Hrvatske u eurozonu i schengenski prostor, što je olakšalo i poslovno-financijske tokove.

Pritom valja istaknuti i veliku važnost prekograničnog pružanja usluga koje, posebice u pogranič- nom pojasu (kao što je to bilo stoljećima prije), povezuje susjede i jača gospodarsku suradnju i potencijale s obiju strana granice. Tome značajno doprinose i brojni Interreg projekti lokalnih zajednica i tvrtki iz Slovenije i Hrvatske.

U Hrvatskoj također imamo vrlo aktivan SLO-CRO poslovni klub, koji svake godine raste i ujedinjuje i slovenske i hrvatske tvrtke, koje često tretiraju oba tržišta kao jedno.

ST: Trgovinska razmjena između Hrvatske i Slovenije je značajna, s time da su obje zemlje važne trgovinske partnerice jedna drugoj. Hrvatska izvozi u Sloveniju širok spektar proizvoda, uključujući prehrambene proizvode, kemikalije, strojeve i opremu, dok iz Slovenije uvozi elektroničke uređaje, farmaceutske proizvode, te kemijske proizvode. Postoje li mogućnosti proširenja i na kojim područjima?

Pšeničnik: Promatramo li 2022. godinu, koja je nedvojbeno jedna od najuspješnijih, robna razmjena dosegla je rekordnu vrijednost od 7,31 milijardi eura (↑ 43%). Imali smo i rekordnu razmjenu usluga od 1,91 milijardu eura (↑ 34%).

Prošle godine zabilježili smo blagi pad robne razmjene na 7,2 milijarde eura, ali je znatno porastao promet usluga (↑ 22%) na 2,3 milijarde eura. U prvoj polovici 2024., prema preliminarnim podacima, obujam robne razmjene ponovno je porastao, a vrijednost je dosegla 3,7 milijardi eura (↑ 4%). Hrvatska je tako 5. najvažniji trgovinski partner Slovenije (nakon Švicarske, Njemačke, Italije i Kine, a slijede Austrija i dr.).

Naime, struktura slovenskog izvoza u Hrvatsku i uvoza iz Hrvatske prilično je slična, što ukazuje na vrlo blisku industrijsku povezanost i optimizaciju procesa. Tako najznačajniji udio čine mineralna goriva i ulja (izvoz 20%, uvoz 19%; tu treba istaknuti ulogu Petrola i MOL/Ine), zatim vozila i njihovi dijelovi (izvoz 11%, uvoz 8%), strojevi i mehanički uređaji (izvoz 8%, uvoz 6%), električni strojevi i oprema (izvoz 5%, uvoz 4%), aluminij i njegovi proizvodi (izvoz 4%, uvoz 7%), te farmaceutski proizvodi (izvoz 8% – Slovenija je istaknuto farmaceutsko središte) i proizvodi od stakla (uvoz 5%). Kao što je već spomenuto, prilike za suradnju prisutne su na tržištu i pojavljuju se u gotovo svim područjima, no, s druge strane, izuzetne i nišne poslovne prilike teže postižu svoju vidljivost u makrostrukturnim podacima.

Ako bismo pregledu robne razmjene u Sloveniji i Hrvatskoj dodali regionalnu dimenziju, možemo utvrditi da tome najviše doprinosi grad Zagreb, kako pri izvozu, tako i pri uvozu, koji zajedno sa svojim širim područjem (Zagrebačka županija) generira 2/3 robne razmjene; dok zajedno s bližim, odnosno susjednim županijama: Krapinskozagorskom, Varaždinskom, Međimurskom, Karlovačkom, Istarskom i Primorsko-goranskom generira gotovo 90% robne razmjene, što istovremeno označava veliku centralizaciju robne razmjene i gospodarsko vrlo velik, perspektivan i izražen značaj pograničnih dijelova, koji bi trebale poduprijeti obje strane i čiji se učinci pozitivno prenose i na udaljenije županije.

ST: Slovenski izvoz je dvostruko veći od hrvatskog, a po glavi stanovnika čak četiri puta. Kako to tumačite?

Pšeničnik: Prošle je godine slovenski izvoz u Hrvatsku iznosio 4,3 milijarde eura, a uvoz 2,8 milijardi eura. U prvoj polovici ove godine vrijednost slovenskog izvoza u Hrvatsku porasla je za 10,6% i iznosila je 2,35 milijardi eura, dok je vrijednost uvoza iz Hrvatske smanjena za 7,7% i iznosila je 1,3 milijarde eura. Višak robne razmjene, odnosno trgovinski suficit Slovenije je 2023. godine iznosio 1,5 milijardi eura, a ove će se godine, prema preliminarnim podacima, još povećati.

Međutim, ti podaci ističu samo robni aspekt suradnje. U sektoru usluga, hrvatski izvoz usluga u Sloveniju u 2023. iznosio je 1,6 milijardi eura, a uvoz 682 milijuna eura. Suficitom u razmjeni uslu - ga uglavnom se nadoknađuje manjak u robnoj razmjeni, a dodatno se uravnotežuje većim priljevom kapitala (investicija) iz Slovenije u Hrvatsku.

Ti podaci odražavaju drugačiju gospodarsku strukturu. Slovenija je tradicionalno jedna od industrijski najrazvijenijih zemalja u EU (industrija doprinosi s oko 25% BDP-a, turizam s oko 13%), dok je Hrvatska jedna od najistaknutijih turističkih odredišta (turizam doprinosi s oko 20% BDP-a), pri čemu je hrvatska Vlada izrazila želju za jačanjem udjela industrije u BDP-u.

ST: Slovenija je značajan investitor u Hrvatsku, s ulaganjima u različite sektore poput energetike, bankarstva, turizma i maloprodaje. Velike slovenske kompanije imaju svoje podružnice i poslovne operacije u Hrvatskoj, dok hrvatske tvrtke također pronalaze tržišne prilike u Sloveniji, posebno u području usluga i proizvodnje. Ipak, na tom području obostrano leže veći potencijali. Iskorištavamo li ih u dovoljnoj mjeri?

Pšeničnik: Hrvatska i Slovenija jedna su drugoj najvažnije investicijske destinacije. Krajem 2023. godine slovenski investitori imali su čak 35,4% svih izravnih stranih ulaganja (TNI – tuje neposredne investicije) u Hrvatskoj, dok istovremeno 22% svih hrvatskih ulaganja od - lazi u Sloveniju. Slovenija prema posljednjim podacima ima više od 3,3 milijarde eura TNI-ja u Hrvatskoj, a Hrvatska gotovo 1,7 milijardi eura TNI-ja u Sloveniji.

Hrvatska je stoga već dugi niz godina najvažnije investicijsko odredište za Sloveniju; više od svakog trećeg eura ulaganja iz Slovenije odlazi u Hrvatsku, pri čemu dominiraju ulaganja slovenskih kućanstava u nekretnine, ulaganja u trgovinu te održavanje i popravak motornih vozila itd. U Hrvatskoj je Slovenija 7. najvažniji investitor s 5,4% udjela (iza Nizozemske, Austrije, Njemačke, Luksemburga, Italije i Mađarske).

Slično tome, Slovenija je već dugi niz godina najvažnije ulagačko odredište za Hrvatsku; gotovo svaki četvrti euro ulaganja iz Hrvatske odlazi u Sloveniju, a dominiraju ulaganja u trgovinu, održavanje i popravak vozila itd. U Sloveniji je Hrvatska 5. najvažniji investitor sa 7,6% udjela izravnih stranih ulaganja (iza Austrije, Švicarske, Luksemburga i Njemačke).

Ulaganja slovenskih tvrtki u Hrvatskoj vrlo su raznolika i mogu se pronaći u gotovo svim industrijama. Uz trgovinu (npr. Lesnina, Sportina ili prošlogodišnja kupnja ili strateško partnerstvo lanca Sancta Domenica i Big Banga), svakako valja istaknuti energetski sektor, gdje je Petrol, s nizom ulaga - nja u Hrvatskoj, jedan od najprepoznatljivijih tržišnih igrača, koji postavlja nove standarde za benzinske postaje, a istovremeno intenzivno ulaže u obnovljive izvore energije sunca i vjetra. Na kraju, ali ne manje važno, treba istaknuti da Slovenija i Hrvatska već desetljećima u okviru odlične suradnje zajednički upravljaju JEK-om (Nuklearna elektrana Krško), što predstavlja primjer dobre prakse u međunarodnim okvirima.

Dalje bih istaknuo metaloprerađivačku industriju, gdje npr. LTH Grupa ima dvije izvrsne tvrtke, odnosno pogona – LTH Alucast u Međimurju i LTH Metalcast kod Zadra. Tvrtka IMPOL-TLM kod Šibenika upravlja istaknutom i za Hrvatsku strateškom investicijom. I grupa Iskra, koja je izvela odličnu sanaciju brodogradilišta Šibenik i ponudila inovativnu implementaciju SAR plovila, posljednjih godina ubrzano ulaže u Hrvatskoj, a istovremeno ulaže u proizvođača kablova ELKA i proizvođača automatizacije naprava za pročišćavanje vode ELMAP.

Mogli bismo istaknuti i investicije osiguravajuće kuće Triglav, Intereurope u Zagrebu i Rijeci, Cimosa u Buzetu, Intra lightinga u Čazmi, Krke u Jastrebarskom, Fragmata i Aquafilla u Zagorju ili Calcita iz Kamnika, koji je postao najveća tvrtka u Ličko-senjskoj županiji, u prehrambenoj industriji Žitoproizvod iz Karlovca, u turizmu Terme Tuhelj (Olimje) i mnoge druge slovenske investicije u Hrvatskoj.

No, hrvatska su ulaganja nedvojbeno vidljivija u prehrambenoj industriji i trgovini, gdje postoje velike i međunarodno priznate tvrtke poput Fortenove-Mercatora, Atlantic Grupe, Podravke, MPlusa (Panvite), kao i npr. Tomić koji je već dugi niz godina vrlo aktivan na slovenskom tržištu, koje smatraju domaćim tržištem.

Potencijal za jačanje kapitalne povezanosti i investicijske aktivnosti sto i inicirana, te su izgradila dugoročne bliske prijateljske veze s lokalnim stanovništvom. tiku, ključni su za suradnju između dviju zemalja. Postoje inicijative za poboljšanje cestovne i željezničke povezanosti, kao i projekti vezani uz energetsku infrastrukturu, poput plinovoda i elektroenergetskih mreža?

ST: Turizam igra važnu ulogu u gospodarskim odnosima, s velikim brojem slovenskih turista koji svake godine posjećuju hrvatsku obalu. Hrvatska je jedno od najpopularnijih turističkih odredišta za Slovence, dok su Slovenci među najbrojnijim turistima u Hrvatskoj. Kako gledate na buduće odnose na tom području s obzirom na pooštrene odnose prema nelegalnom iznajmljivanju smještajnih jedinica u vlasništvu slovenskih građana?

Pšeničnik: Istina je da Slovenci vole ljetovati na hrvatskoj obali, ali istodobno sve više raste i hrvatski kontinentalni turizam; lani smo s 1,7 milijuna dolazaka i 10,6 milijuna noćenja opet bili drugi najvažniji strani gosti (iza Njemačke), što je 10% udjela u svim gostima, i što vjerojatno nadopunjuju brojni slovenski vlasnici nekretnina na obali. Takvu zapaženu ulogu imali smo i ove sezone.

Istodobno, hrvatski gosti vrlo rado posjećuju Sloveniju (na 4. mjestu po broju dolazaka i na 6. mjestu po broju noćenja stranih gostiju), pri čemu smo u prošloj godini zabilježili rast dolazaka od 21,5% i 15,5% više noćenja u odnosu na rekordnu pretpandemijsku 2019. godinu. Preliminarni podaci za 2024. godinu također su vrlo obećavajući.

Valja istaknuti da Slovenska turistička organizacija i Hrvatska turistička zajednica već dugi niz godina vrlo uspješno surađuju u zajedničkoj turističkoj promociji dviju zemalja na udaljenim tržištima.

Istodobno, valja istaknuti da su brojne slovenske tvrtke i javne ustanove već u vrijeme bivše zajedničke države zapravo na novo dobronamjerno ulagale u turističke smještajne kapacitete i potrebnu paralelnu infrastrukturu, čime su pridonijele uspostavljanju i razvoju takvih kapaciteta na mjestima gdje ih prije nije bilo, a koja su se u narednim godinama razvila u prepoznatljive turističke destinacije. Nažalost, neki od tih ulagača još uvijek se suočavaju s pravnim dvojbama u vezi sukcesije tih ulaganja, koja se prosuđuju iz aktualne pravne perspektive i zaboravljaju temeljni narativ tadašnjih (općeprihvaćenih) inicijativa. S tim se problemima obraćaju i veleposlanstvu.

Inače, ocjenjujemo da je poštivanje pravnog poretka i vladavine prava, koje, uvažavajući povijesne okolnosti, jača pravnu sigurnost, jedna je od temeljnih pretpostavki u izgradnji međusobnog uvažavanja, prijateljskih i poslovnih odnosa te međusobnog dugoročnog povjerenja. Odstupanja od toga nemaju nacionalnu oznaku, što nedvojbeno vrijedi i za najam nekretnina. Naime, u lokalnim se sredinama i dobre i loše prakse vrlo brzo prenose neovisno o vlasništvu, stoga je važno dosljedno i nediskriminirajuće naglašavati jasne regulacijske okvire poslovanja s nekretninama, poticati dobre primjere, brzo rješavati („uz prstohvat soli“) prijašnje nejasnoće, te doprinositi učinkovitoj provedbi zakonodavstva; pogotovo u industriji koja je toliko važna za Hrvatsku. U današnje vrijeme neizvjesnosti često se kaže da je turizam plaha ptica, stoga je vrlo važna organizacija poslovnog okruženja i s tim u vezi racionalna očekivanja kako gostiju tako i investitora.

Pšeničnik: Naravno, i Slovenija i Hrvatska leže na važnim prometnim koridorima EU-a, koji su dopunjeni izloženim energetskim čvorištima. Bolja prohodnost cestovnog prometa i, naravno, veća učestalost i brzina međunarodnih vlakova nedvojbeno bi dodatno poboljšala kako optimizaciju gospodarskog potencijala tako i ograničenog kadrovskog fonda, čime bi se ojačala atraktivnost obiju zemalja i za ulaganja i za goste.

Slovenija posebnu pozornost posvećuje izgradnji tzv. Treće razvojne osi – brze ceste od Koruške do Bele Krajine, koja također može ojačati povezanost Karlovačke županije (i susjednih), gradi se brza cesta Ptuj – Ormož – Varaždin, a poznate su i inicijative o većoj povezanosti Istre, Primorsko-goranske, Međimurske županije i dr.

Za pogranično je stanovništvo posebno važna obnova, odnosno premještanje mnogih lokalnih mostova koji su nekada povezivali stanovništvo s obiju strana rijeka, a gdje vlade obiju država pokušavaju uskladiti krovni sporazum o pristupu takvim objektima za premošćivanje. U tom je kontekstu već izvršena obnova mosta preko Dragonje, radi se most Obrež – Božakovo i dr.

Slovenci su vrlo istaknuti investitori u nekretnine u Hrvatskoj (lani i najveći kupci: 3.392), a prema općim procjenama ima ih oko 120.000. Proteklih desetljeća ta su ulaganja vrlo pozitivno primljena u hrvatskim lokalnim sredinama, če -

S tim u vezi treba istaknuti da postoji vrlo dobra suradnja između slovenskih i hrvatskih građevinara u infrastrukturnim tvrtkama, koje se često udružuju u konzorcije za realizaciju velikih izazova, sastaju se na godišnjim slovensko-hrvatskim poslovnim forumima posvećenim toj vrsti realizacije projekata itd.

Hrvatska se sve više afirmira kao regionalno energetsko čvorište, između Slovenije i Hrvatske nedvojbeno još postoji, kako u bankarstvu, turizmu, industriji, tako i u drugim gospodarskim granama.

ST: Infrastrukturni projekti, posebno oni vezani uz promet i energe - pa tako i u vezi s LNG-om Krk, pa su u vezi s tim izložene potrebne interkonekcije sa Slovenijom (i zaleđem). Ujedno, dobra suradnja elektroenergetskih subjekata predstavlja izvrsnu podlogu za jačanje otpornosti energetske mreže i u kontekstu suradnje na području projekata pametnih mreža (projekti Sincro.Grid i GreenSwitch izvrsni su primjeri dobre prakse, podržane i sredstvima EU-a). Već sam spomenuo međusobnu povezanost unutar JEK-a, no uz zajednički fokus na obnovljive izvore energije, valja istaknuti i alternativne inicijative, poput Sjevernojadranske doline vodika, gdje Slovenija, zajedno s Hrvatskom i regijom Furlanija-Julijska krajina, planira inicijative za energetsko povezivanje i korištenje takvih izvora energije, koji predstavljaju budućnost.

Sloveniju i Hrvatsku povezuje i hitno održavanje graničnih vodotoka te upravljanje sigurnosnim prijetnjama od poplava koje su sve više izložene klimatskim promjenama, a koje su prošlog ljeta katastrofalno pogodile Sloveniju.

ST: Gospodarski odnosi nisu bez izazova. Postoje dugotrajni sporovi, poput pitanja granice i ribolovnih prava u Piranskom zaljevu, koji povremeno utječu na političke i ekonomske odnose. Iako su postignuti neki kompromisi, ta pitanja još uvijek povremeno izazivaju napetosti?

Pšeničnik: Slovence i Hrvate povezuju prirodni, povijesni, kulturni, poslovni i osobni prijateljski odnosi dugi više od tisuću godina. No, raspadom nekadašnje zajedničke države otvorila su se brojna zahtjevna pitanja. Usprkos naporima koje smo uložili u pregovore za sada nismo uspjeli riješiti sva ta pitanja. Na žalost, u nekim slučajevima u Hrvatskoj došlo je do političkih odluka koje nisu pridonijele jačanju međusobnog povjerenja. Željeli bismo da izvrsna gospodarska suradnja, koja posebno obilježava posljednje desetljeće, a koja presudno određuje dobrobit stanovništva obiju zemalja, čemu obje države teže u okviru zajedničkih europskih integracija, bude dodatno ohrabrenje i da potakne međusobno razumijevanje za rješavanje preostalih otvorenih pitanja.

ST: Obje zemlje su članice Europske unije, što olakšava trgovinu i investicije zahvaljujući zajedničkom tržištu i pravnom okviru EU-a. Također, surađuju unutar regionalnih inicijativa poput Jadransko-jonske inicijative i Alpe-Adria suradnje. U kojoj mjeri je pripadnost EU proširila međusobnu suradnju?

Pšeničnik: Kao što sam već spomenuo, trgovinska razmjena Slovenije i Hrvatske utrostručila se od ulaska Hrvatske u EU. Zajedničko unutarnje tržište ključni je izvor prosperiteta za sve države članice EU-a, a uspjeh njegova daljnjeg razvoja i međunarodne konkuren- tnosti (također u vezi s jačanjem europodručja, širenjem schengenskog prostora itd.) imat će presudan utjecaj na naš život u novim globalnim uvjetima u budućnosti. U tom okviru stvoreni su brojni mehanizmi suradnje i suoblikovanja zajedničkog društveno-ekonomskog prostora u kojem Slovenija i Hrvatska blisko surađuju, naravno i s drugim državama EU-a. To svakako učvršćuje našu zajedničku pripadnost EU, a istovremeno na mnogim stručnim i tehničkim razinama, koje možda nisu ni vidljive na prvi pogled, ujedinjuje, usklađuje ili čak ujednačava naše stavove.

ST: Zaključno, gospodarski odnosi između Hrvatske i Slovenije su čvrsti, ali i podložni promjenama, s velikim potencijalom za daljnju suradnju i rast, uz uvjet rješavanja političkih i pravnih pitanja koja povremeno stvaraju prepreke. Što bi, po vašem mišljenju, trebalo uraditi da bude što manje nepotrebnih trzavica?

Pšeničnik: Mislim da bi široj javnosti nekoliko puta i odlučnije trebalo pokazati što znače dobrosusjedski odnosi i kako se njihovi učinci brzo multipliciraju ili prenose u korist bolje kvalitete života. I Slovenija i Hrvatska imaju iznimna prirodna bogatstva i međusobno naklonjeno stanovništvo koje se, bez obzira na različite jezike, dobro razumije i koje će, unatoč relativno maloj veličini, kroz suradnju lakše ostvariti svoje potencijale i ciljeve. Toga su posebno svjesni u lokalnim pograničnim područjima. Odlična gospodarska suradnja između Slovenije i Hrvatske, kao i dugogodišnji bliski prijateljski odnosi nisu samorazumljivi. Moramo im stalno i pažljivo težiti, uz obostrano razumijevanje dosljedno uklanjati prepreke i promicati dobre prakse. Na taj ćemo način, nadamo se, jačati i političko povjerenje koje je preduvjet za uspješno rješavanje zahtjevnih bilateralnih pitanja. S.S.

Spajajući bogatu kremoznost majoneze s pikantnom svježinom