Međunarodni incidenti izazvani

Digitalnom Diplomatskom Komunikacijom

Doris Jukić, predsjednica udruge Poduzetni

Prema izvještajima portala Twiplomacy, gotovo 97% država članica Ujedinjenih naroda aktivno je koristilo aplikaciju „X“, bivši Twitter, kao temeljnu platformu za vođenje diplomatske komunikacije, dok su Facebook i Instagram zauzeli ostala dva mjesta na vrhu. Prema podacima iz 2022. godine, više od 330 svjetskih lidera, ministara vanjskih poslova i vlada koristilo je tadašnji Twitter, s milijunima pratitelja. Statistika pokazuje da skoro 80% svjetskih ministarstava vanjskih poslova trenutno koristi barem jednu digitalnu platformu kao primarni alat komunikacije, dok 70% zemalja koristi društvene mreže za razne obli - ke promocije, bilo gospodarstvene ili diplomatske.

Državni dužnosnici putem društvenih mreža imaju mogućnost direktne komunikacije s građanima i međunarodnom zajednicom, zaobilazeći tradicionalne kanale poput medija ili formalnih diplomatskih nota. To ne samo da ubrzava komunikaciju nego i omogućuje diplomatima oblikovanje percepcije o specifičnim događajima ili politikama. S druge strane, mnogi diplomati se suočavaju s potrebom brzog odgovora na događaje u realnom vremenu, što može rezultirati donošenjem pogrešnih odluka ili interpretacija. Također, neodgovarajuće vođenje digitalne komunikacije može izazvati međunarodne incidente, kao što se dogodilo nekoliko puta tokom proteklih godina, kada su izjave na društvenim mrežama uzrokovale diplomatske sukobe.

Najočitiji primjer takvog incidenta su Kanada i Saudijska Arabija. U kolovozu 2018. tadašnja kanadska ministrica vanjskih poslova Chrystia Freeland i kanadsko veleposlanstvo u Saudijskoj Arabiji na Twitteru su objavili izjave u kojima su pozivali na oslobađanje saudijskih aktivista za ljudska prava, uključujući Samar Badawi. Saudijska Arabija je na to reagirala oštro, prekinuvši diplomatske veze s Kanadom, otkazavši trgovinske ugovore i povukavši saudijske studente iz Kanade. Tek su u svibnju 2023. godine obje države potvrdile ponovnu uspostavu diplomatskih odnosa.

U ožujku 2017. godine, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan optužio je nizozemsku vladu za „nacizam“ i „fašizam“ na Twitteru nakon što su nizozemske vlasti spriječile turske ministre u sudjelovanju u kampanji pred referendum u Turskoj o proširenju ovlasti predsjednika. Ova izjava izazvala je velike diplomatske tenzije između Turske i Nizozemske, uključujući povlačenje veleposlanika, te je rezultirala potpunim prekidom diplomatskih odnosa i višemjesečnim diplomatskim sukobom koji je zahvatio i odnose Turske s drugim europskim zemljama.

Nakon što je Indija u kolovozu 2019. odlučila ukinuti autonomiju Kašmira, došlo je do porasta napetosti s Pakistanom, a društvene mreže, posebno tadašnji Twitter, postale su platforma za verbalni sukob. Bivši pakistanski premijer Imran Khan i mnogi drugi pakistanski dužnosnici koristili su Twitter za optuživanje Indije za kršenje ljudskih prava, dok su indijski dužnosnici uzvraćali tvrdnjama o paki - stanskoj podršci terorizmu. Ova prepirka pojačala je diplomatske tenzije i pridonijela napetoj situaciji u regiji.

Društvene mreže su 2019. bile prepune komentara i objava o povijesnim napetostima između Japana i Južne Koreje, vezano za prisilni rad Korejaca tijekom japanske kolonizacije. Nakon što je južnokorejski sud presudio da japanske korporacije moraju platiti odštetu preživjelim radnicima, društvene mreže u obje zemlje postale su platforma za izražavanje nacionalističkih i anti-japanskih (u Južnoj Koreji) i antikorejskih (u Japanu) stavova. Ove su rasprave pogoršale diplomatske odnose, uz trgovinske sankcije i povlačenje veleposlanika.

U listopadu 2020. godine, nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron branio pravo na prikazivanje karikatura proroka Muhameda kao dio slobode izražavanja, turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan javno je pozvao na bojkot francuskih proizvoda i rekao da Macron „treba mentalnu provjeru.“ Macronovi saveznici, uključujući Njemačku i Europsku uniju, osudili su Erdoğanove izjave, što je dovelo do privremenog pogoršanja odnosa između svih navedenih zemalja.

Diplomacija je u digitalnom svijetu doživjela značajan napredak kroz korištenje digitalnih platformi i umjetne inteligencije, ali dok se otvaraju nove mogućnosti za transparentnost, bržu komunikaciju i širenje informacija, trebala bi rasti i svijest o prijetnjama koje digitalizacija nosi, poput dezinformacija i cyber-napada. Ovi primjeri pokazuju kako lako mogu eskalirati napetosti između zemalja zbog nedostatka diplomatskog protokola, odnosno ležernije komunikacije putem društvenih mreža.

Literatura:

Twiplomacy, Research | Twiplomacy CBC, Canada, Saudi Arabia agree to restore relations 5 years after diplomatic feud | CBC News CNN World, Turkey suspends highlevel diplomatic relations with Dutch | CNN Sage Journals, Discussing conflict in social media: The use of Twitter in the Jammu and Kashmir conflict - Sabrina Gabel, Lilian Reichert, Christian Reuter, 2022 (sagepub. com)

The Economist, Why South Korea and Japan still can’t put the past behind them (economist.com)

France 24, Turkish president slams social media ‘fascism’ amid Instagram battle (france24.com) ST