&
rijeka
Ä?
ÄŒ ÄŒ ÄŒ Ĺ Ĺ˝ !
Č
ĹĄ Ĺ˝ ! Ä? ĹĄ Ĺž Ä‘ ć ĹĄ ĹĄ Âť ÂŤ Ä? Ä‘ ĹĄ # Âť$ #ÂŤ ć Ä? $ ! Ä? ! ! ĹĄ Ä? Ä? ÄŒ Ć
Ä? – Ä?
"#
ako su venecijanske orgulje iz rijeÄ?kog Staroga grada stigle u Belgrad kod GriĹžana, po kome su crkve dobile ime, ima li skrivenih freski i gdje se one nalaze.... Pitanja ima koĹĄ i joĹĄ, a odgovoriti na njih ne znaju mnogi. Sakralnu baĹĄtinu Primorsko-goranske Ĺžupanije i priÄ?e koje se oko nje pletu, godinama istraĹžuje povjesniÄ?ar kulturne baĹĄtine Goran MoravÄ?ek kojemu je nedavno ministar turizma Darko Lorencin dodijelio status poÄ?asnog turistiÄ?kog vodiÄ?a za sakralnu baĹĄtinu PGĹ˝. Ovaj je zaljubljenik u sakralnu povijest, uz ostalo, na odsjeku za kulturologiju Filozofskog fakulteta u Rijeci predavao Regionalnu i zaviÄ?ajnu kulturalnu povijest, redovito suraÄ‘uje s mjeseÄ?nikom RijeÄ?ke nadbiskupije Zvona za koji piĹĄe o sakralnoj baĹĄtini, a kao urednik je o sakralnoj i kulturnoj baĹĄtini objavio 10-ak knjiga, od Ä?ega dvije monografije o Trsatu kao suautor i nakladnik. No, rado će istaknuti kako je Âťprohodao od sela do sela, od grada do gradaÂŤ, kako bi snimio i u mnogim sluÄ?ajevima detaljnije istraĹžio bogatu sakralnu baĹĄinu i povijesne priÄ?e koje stoje iza tih artefakata. Koliko je ustvari naĹĄa sakralna baĹĄtina poznata? – NaĹĄa je sakralna baĹĄtina izuzetno bogata, ali nedovoljno poznata. Primjerice, obiÄ?no prepoznajemo Trsat kao marijansko svetiĹĄte, no manje je poznato da na podruÄ?ju Ĺžupanije imamo joĹĄ jedno veliko marijansko proĹĄteniĹĄte – Svetu Goru kraj Gerova. Osim toga, na prvu se mnogi neće sjetiti da osim rijeÄ?ke Katedrale sv. Vida na podruÄ?ju PGĹ˝ imamo i katedrale u Rabu, Krku, kao i nekadaĹĄnju katedralu u Osoru. Isto tako, katedrala je nekad postojala i u Novom Vinodolskom i bila je srediĹĄte tadaĹĄnje ModruĹĄke biskupije. TakoÄ‘er imamo i veći broj franjevaÄ?kih svetiĹĄta, na Trsatu i, primjerice, KoĹĄljunu koji je specifiÄ?an po tome ĹĄto je Âťotok na otokuÂŤ. Osim toga ne treba zaboraviti i sa-
kralna djela moderne arhitekture poput Crkve sv. Nikole Tavelića na Turniću koju je projektirao akademik Boris MagaĹĄ. Sve u svemu, na podruÄ?ju naĹĄe Ĺžupanije imamo, procjenjujem, oko tisuću samo katoliÄ?kih crkava i kapela ili njihovih ostataka. Samo u RijeÄ?koj nadobiskupiji ima ih oko 650, koliko sam ih obiĹĄao, dakle ne raÄ?unajući Krk i Rab. Tu je i niz sakralnih riznica. Naprosto je teĹĄko pobrojati sve ĹĄto na ovom podruÄ?ju imamo.
& Ĺž ! ! ĹĄ ' Sakralna baĹĄtina moĹže se povezati s i poÄ?etkom hrvatske pismenosti. Glagoljica je kao takva postala zanimljiv turistiÄ?ki proizvod? – ToÄ?no, PGĹ˝ je, uz Istru, jedno od ĹžariĹĄta glagoljaĹĄke baĹĄtine, ali ne samo hrvatske već i svjetske. Spomenimo samo Kapelu sv. Lucije u Ju-
randvoru kod BaĹĄke na otoku Krku odakle potjeÄ?e Baťćanska ploÄ?a, hrvatski Âťdragi kamenÂŤ. Uz Vrbnik, OmiĹĄalj je bio znaÄ?ajno glagoljaĹĄko srediĹĄte. Glavotok i Porat takoÄ‘er. Dakle, uz sakralnu baĹĄtinu se veĹže i izuzetno bogata kulturna baĹĄtina, a kulturni turizam je neĹĄto ĹĄto trebamo razvijati jer doista imamo ĹĄto pokazati. Dodajmo i da je na ovom podruÄ?ju djelovao niz znaÄ?ajnih povijesnih osoba. NaĹĄa je Ĺžupanija postojbina Frankopana i Zrinskih. Godinama prouÄ?avate to sakralno bogatstvo. Koliko je to iscrpan i kompliciran posao? – Dovoljno je reći kako sam ÂťpjeĹĄkeÂŤ obiĹĄao Ä?itavo podruÄ?je naĹĄe Ĺžupanije kako bih doĹĄao do svake crkve, kapelice, oltara... Sve to fotografirao, zapisao, dokumentirao i povijesno istraĹžio. ProuÄ?avao sam i arhive u Senju, Ri-
jeci, Pazinu, Trstu i drugdje. Zavirivao sam u Ĺžupske, ali i privatne ostavĹĄtine. Naime, ovo naĹĄe podruÄ?je je bilo pod razliÄ?itim geopolitiÄ?kim, drĹžavnopravnim i vjerskim sustavima. Nekoć se do RjeÄ?ine prostirala Pulska biskupija, pod upravom mletaÄ?kih biskupa, a grad Sv. Vida je bio pod vlaťću Habsburgovaca ĹĄto je usloĹžnjavalo vjerske i politiÄ?ke prilike. RjeÄ?ina je stoljećima bila ne samo drĹžavna, već i crkvena granica.
’’
ĹĄ Ĺž
ĹĄ
ĹĄ ĹĄ
SuĹĄak i sva mjesta drevnog Vinodola su, pak, spadala u ModruĹĄku ili Krbavsku biskupiju, kojoj je pripojen i grad Rijeka od 18. st. Podsjetio bih i da je 1925., u doba talijanske uprave, ustanovljena RijeÄ?ka biskupija, a iduće godine je isusovaÄ?ka Crkva sv. Vida postala katedrala. Meni je osobno sve to doista impresivno. Uzmimo u obzir samo dolinu Kupe i ostale dijelove Gorskog kotara. Ili Crkvu sv. Ane u Veprincu koja je naĹĄa mala ÂťSikstinaÂŤ jer je sva oslikana. Crekvina u Kastvu je najveća sakralna graÄ‘evina na istoÄ?koj obali Jadrana. Bila je dugaÄ?ka 50 metara, ĹĄiroka 20 m i visoka viĹĄe od 20 metara te se procjenjuje kako je u nju moglo stati viĹĄe od 3.000 vjernika! Imamo stvarno ĹĄto pokazati i Ä?ime se diÄ?iti – od glagoljice do freskoslikarstva tako da se ljudi Ä?esto iznenade onime ĹĄto ustvari imamo.
ObiÄ?no smo impresionirani onime ĹĄto imaju drugi, i sigurno da imaju ĹĄto za pokazati, ali, iako smo mi imali skromnije mogućnosti, moramo biti svjesni i onoga ĹĄto postoji na ovim prostorima i kakva je baĹĄtina saÄ?uvana.
(# ć ! ! Koliko se ta baĹĄtina koristi u turistiÄ?ke svrhe i koliko toga ima ĹĄto nije oÄ?uvano ili dovoljno valorizirano? – Uzmimo za primjer rijeÄ?ku Kalvariju koja je jako zapuĹĄtena, a mogla bi biti jedna od atrakcija. Tim viĹĄe ĹĄto mi zapravo imamo u jednom gradu dva uspona – Kalvariju te Stube Petra KruĹžića, odnosno uspon na Trsat. To malokoji grad ima. Rijeka je specifiÄ?na i po tome ĹĄto ima dva sveca zaĹĄtitnika, Gospu Trsatsku i Svetog Vida. Ĺ to Vas je ponukalo da se poÄ?nete baviti upravo sa-