Bojan Ž. Bosiljčić govori za Glas Srpske

www.glassrpske.com

DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE, BAWALUKA

Proizvedeno U SRPSKOJ

na{e je Subota i nedjeqa, 10. i 11. novembar 2012. Broj 12.976 Godina LXX

VIJESTI

Kanin: Zabetoniran nastavak prenosa nadle`nosti na nivo BiH

DRU[TVO

странa 2

BOQE

Cijena 0.80 KM

Buxet Republike Srpske na gubitku zbog ilegalne kocke

странa 7 FOTO: G. [URLAN

Srbin odli~an u Londonu

Neboj{a RADMANOVI], predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH

Nole juri{a ka tituli

странa 49

DANAS

Incko glavni krivac za stawe u BiH странa 3

Izvje{taj ne odslikava stvarnu sliku u BiH, ne osvr}u}i se na to da nema samokriti~nosti Valentina Incka, za koga nije te{ko dokazati da je glavni krivac za ovakvo stawe u posqedwe dvije godine ISTRAGA O AVIONSKOJ NESRE]I U DOBOJU OTKRILA BROJNE NEPRAVILNOSTI U RADU AEROKLUBA "IKAR"

Pilot bez dozvole, aerodrom "divqi" Marti} nije imao dovoqno ~asova leta za preobuku za avion u kojem je poginuo. Na lokaciji aerodroma bilo kukuruzi{te странa 15

Posqedwi sporazum izme|u SNSD-a i SDP-a, kojem se prikqu~uje i HDZ BiH, uliva nadu za dogovor. Svaki dogovor unutar BiH toliko va`an da bi morao dobiti {iru podr{ku

Predsjednik Vlade RS Aleksandar Yombi} najavio racionalizaciju radnih mjesta u administraciji

Javna uprava "nabujala" na 5.145 ~inovnika странa 5

www.glassrpske.com

Intervju Bojan @. Bosiq~i}: Bez filma nema kulture

objektiv Kultura Bejbej Vang svira na vodi

NEOBI^NE PRVE DAME PRIVLA^E VE]U PA@WU OD SVOJIH MU@EVA

Predsje dnici vole opasnice, pjeva~ice i zvijezde sapunica RI SOL-JU

ANHELIKA RIVERA,

PENG LIUJAN,

najve}a zvijezda Sjeverne Koreje

glumica iz sapunica, poznatija od supruga

budu}a prva dama Kine, general i pjeva~ica

4 10. i 11. novembar 2012. GLAS PLUS

F INTERVJU ilm je lite r a t u r a na {eg vre me na, naj po pularni ji, najrasprostraweniji i najmo}niji medij. Bez filma nema kulture, a bez kul tu re ne ma ni iden ti te ta zemqe.

Rekao je to u intervjuu za "Glas Srpske" pu bli cis ta, novi nar i filmski kriti~ar Bojan @. Bosiq~i}, koji godinama `ivi i radi u Kanadi.

- Na`alost, u Evropi i Kanadi film je "sedma umjetnost", a u Holivudu veoma unosan biznis - istakao je Bosiq~i}.

GLAS: Re kli ste da se kroz film ogleda stvarnost i da je Va{a posqedwa kwiga "Moderna vre me na", ko ja je zbir ka fil mskih kri ti ka, za pra vo hroni ka prve decenije 21. vijeka. Mislite li da ste uspjeli da do~arate sve {to se de{avalo u tom vremenu?

BOSIQ^I]: Moja kwiga je svojevrsni filmski roman u 111 pri~a. Ona dobrim dijelom govori o ko{marnoj strani ameri~kog sna, i za pra vo no si kon cept sli ~an ameri~kom filmskom opusu danskog autora Larsa fon Trira, koji je u svojim djelima prikazao Ameriku upravo onako kako je do`ivio gledaju}i holivudske filmove i TV {oue. Izborom odgovaraju}ih filmova sa repertoara ovda{wih "sinepleksa" ja sam kroz svoje kritike sa~inio jedan portret savremenog svijeta, i posebno Amerike, jo{ uvijek "de`urnog svjetskog policajca". Na primjer, ako gledate filmo ve Maj kla Mu ra, Oli ve ra Stouna, Mar ti na Skor se zea ili Aleksandra Pejna, otkri}ete jednu drugu, skrivenu stranu Amerike, nimalo ru`i~astu. Ti filmovi postavqaju pitawe {ta se to desilo sa "zemqom slobodnih i hrabrih" i za{to se taj famozni "ameri~ki san" za mno ge Ame ri kan ce sada pretvorio u najcrwe no}ne more.

Kroz filmske kritike, koje imaju dimenziju eseja, objavqene u "najza-

BOJAN @. BOSIQ^I], publicista, novinar i filmski krit

Bez fil nema ni kulture Film je literatura na{eg vremena, najpopularniji, najrasprostraweniji i najmo}niji medij. Iako oskudijeva finansijskim sredstvima, srpska kinematografija ne oskudijeva talentovanim autorima i originalnim idejama, istakao Bosiq~i} Sa ambasadorom Srbije u Kanadi Zoranom Veqi}em

najmo}niji medij. Dolaskom ovih elektronskih doba, film je dostupan svakome jednim "klikom" kompju ter skog mi {a. Is to ta ko, sa razvojem tehnologije, danas je mno-

"Bioskop Paradizo" film za sva vremena i sve generacije

padnijim srpskim novinama" - "Ki{obranu" iz Vankuvera, u periodu od 2001. do 2011. godine, ja sam odslikao dana{wu civilizaciju, ova tjes ko bna moder na vre me na obiqe`e na na me tnu tim i izmi{qenim ratovima, nasilnim stva rawem fan tom skih dr`a va, globalnom ekonomskom recesijom, prostituisawem pojma demokratije, veli~awem tehnologije koja zapra vo ubi ja na {u ~o vje ~nost i slobodu, produ`enim kolapsom kapitalizma, degradacijom moralnih na~ela, erozijom tradicionalnih duhovnih vrijednosti i orkestriranim medijskim zaglupqivawem masa. Mnoge veoma pozitivne ocjene koje sam dobio u prikazima moje kwige daju mi potvrdu da "Moderna vre me na" dono se jednu uzbudqivu "hroniku vrelih godina".

GLAS: Ka`ete da je film danas naj de mo krat ski ja for ma umjetnosti?

BOSIQ^I]: Film je literatura na{eg vremena, najpopularni ji, naj ras pros traweni ji i

go lak{e snimiti film, zapravo svako ko ima ideju i talenta mo`e napraviti svoj film i na "I-Fonu"!

GLAS: Obja vi li ste sedam kwiga, od kojih su tri o istoriji i savremenom kanadskom filmu, {to prije Vas nije u~inio nijedan Kana|anin?

BO SIQ^I]: Ka nad ski film je blago skriveno i od o~iju doma}ih gledalaca, samih Kana|ana koji, kao i mnogi drugi, vi{e vole da gledaju holivudske filmove "ve}e od `ivota". ^iwenica da sam jedino ja, kao do{qak i naturalizovani Kana|anin, objavio ~ak tri kwige o ovda{woj kinematografiji dovoqno govori sama za sebe. Ja volim kanadski film jer je odva`an, okre nut stvarnos ti i obi ~nim ma lim qudi ma, wiho vim nadawima i strepwama, ra zo~a rawima i uspjesima, nedoumicama i dilemama, proma{ajima i dostignu }i ma. Ovi fil mo vi go vo re otvoreno, bez tabua, o `ivotu, o ovoj "zemqi izgubqenih du{a" na velikom bijelom sjeveru. Za mnoge

doma}e gledaoce kanadski film je dosadan i nezanimqiv, jer oni od filma o~ekuju bjekstvo od ~esto turobne stvarnosti, koju im nudi Holi vud svo jim es ka pis ti ~kim "brejnvo{ingom". Ja preferiram filmove sa `ivotnim pri~ama u kojima mogu da se identifikujem sa likovima od "krvi i mesa".

GLAS: Koliko se danas u Kanadi posve}uje pa`wa umjetni~koj vrijednosti filma? Kakva je, prema Va{em mi{qewu, situacija u Holivudu, a kakva u Evropi?

BOSIQ^I]: Po svom idejnom konceptu, i sa malim produkcionim buyetom, kanadski film je sli~an autorskom evropskom filmu, sa osloncem na stvarala~ke vizi je po jedin ca, ko ji je ~es to i rediteq i scenarista i producent filma. U tom smislu ja sam na minulom 19. fes ti va lu evrop skog filma na Pali}u rekao da je kanad ski film za pra vo "evropski

film na sjevernoameri~kom kontinentu".

Dok se u Evro pi i Ka na di film jo{ uvijek tretira kao "sedma umjetnost", u Holivudu je to veoma uno san bi znis, ve oma do bro podmazana ma{ina za pravqewe para i ispi rawe moz gova pu bli ke.

Proslavqeni rediteq Yejms Kameron, ina~e porijeklom Kana|anin, ko ji je poko rio Holi vud svo jim "Ter mi na to rom", "Ti ta ni kom" i "Avatarom", rekao mi je u jednom in ter vjuu da on pra vi "pokre tne slike", jer tako se film u Holivudu tre ti ra. Sre }om, pos to ji i ona druga filmska Amerika, takozvana nezavisna produkcija, sa autorima kao {to su Yim Yarmu{ i Tod Solonc, koja je negacija i su{ta suprotnost Holivudu.

GLAS: Izjavili ste nedavno da }e bi ti sve vi {e fil mskih kriti~ara. Kako bi to moglo da uti~e na kvalitet filmske kritike?

SARAJEVO GLAS: @ivjeli ste u Sarajevu i Subotici. Koliko ~esto danas posje}ujete te gradove?

BOSIQ^I]: U Sarajevo idem veoma rijetko. Za mene li~no, od onog Sarajeva kakvog pamtim, ostalo je samo ime, geografski pojam na karti.

U tom gradu, odakle je moje porijeklo, sada se osje}am kao stranac. Mnogo ~e{}e idem u Suboticu, gdje sam po izlasku iz Sarajeva proveo samo 15 mjeseci, ali gdje sam kao novinar i pisac ostavio dosta traga. Tu su me qudi brzo prihvatili. Prija mi taj ambijent pitome vojvo|anske ravnice, odgovara mi taj suboti~ki multikulturni i multietni~ki miqe, {to je nekad krasilo Sarajevo.

BOSIQ^I]: Digitalna era pojednostavila je i ubrzala pristup {irokih masa filmovima. Mislim da sva ko ko redovno pra ti filmsku produkciju mo`e prakti~no da bude i kriti~ar! Naravno, potreban je i talenat da to {to mislite iska`ete na zanimqiv na~in. Filmska kritika, kao i filmski fes ti va li, vi {e ni su re zer va ti, ni ti su us ki eli tni kru govi i eksklu zi vni de ba tni klubovi o filmu. Sa bujawem elektronskih medija sve je vi{e nezavi snih fil mskih kri ti ~a ra.

Dovoqno je sa mo "sur fova ti" na in terne tu da se uvje ri te koli ko ima "novope~enih" filmskih kriti~ara. To sve mo`e samo da oboga-

GLAS PLUS 10. i 11. novembar 2012. 5

RAZGOVARALA: SANDRA KQAJI] sandra@glassrpske.com

Bojan @. Bosiq~i}

Diplomirani politikolog, Sarajlija Bojan @. Bosiq~i} (55) novinarstvom se bavi od 1976. godine. Od sredine 1980-ih godina pa do izbijawa rata u BiH pisao je filmske kritike i eseje u sarajevskim medijima. @ivio je i radio i u Subotici, a 1995. se odselio u Kanadu. ^lan je Me|unarodne federacije filmskih kriti~ara i novinara (FI PRES CI). Objavio je sedam kwiga, od kojih su tri o istoriji i savremenom kanadskom filmu.

Ovog hroni~ara kanadskog filma s kraja 20. i u prvoj deceniji 21. vijeka u Kanadi su nazvali "sawarem koji ostavqa trag".

ti~ar

lma i e Sa Kim Katral

ti i doprinese kvalitetu, jer {to se vi{e glasova ~uje, bi}e i mnogo vi{e razli~itih promi{qawa i otkrivawa vrijednosti i poruka filmova. Ja sam pristalica demokratizacije filmske kritike.

GLAS: U julu ove godine bili ste ~lan `i ri ja Fes ti va la evropskog filma na Pali}u. Kakav su uti sak na Vas os ta vi li filmovi koje ste tamo vidjeli?

BOSIQ^I]: Bio je to za mene mali kulturolo{ki {ok, jer ovdje u sjevernoameri~kim "megapleksima", okupiranim od strane holivudskih "blokbastera", gotovo da nema mjesta za evropske, odnosno umjetni~ke filmove uop{te. Generalno, bili su to hrabri, provokativni filmovi, in-

BIOGRAFIJA

trigantnih autorskih vizija, koji smjelo govore o ovim tegobnim modernim vremenima. Meni su se posebno svidjeli sna`ni duhovni rumunski film "Iza bregova" kanskog laureata Kristijana Mun|ijua, koji je iskazao sveobuhvatnost autorskog zahvata u tretirawu nedovoqno istra`enih dilema unutar stvarnosti te evropske regije, kao i doma}i srpski film "Parada", urnebesna (tragi)komedija kontroverznog beogradskog rediteqa Sr|ana Dragojevi}a, koji je pokazao da je mogu}e napraviti "mejnstrim" film o ozbiqnoj temi za naj{iru gledala~ku publiku.

GLAS: Kakvo je Va{e mi{qewe o dana{woj srpskoj kinematografiji?

BOSIQ^I]: Iako oskudijeva finansijskim sredstvima, srpska ki ne ma to gra fi ja za to ne oskudijeva talentovanim autorima i originalnim idejama. To je nesumwivo jedna od naj `i la vi jih, najplodotvornijih i najinteresantnijih "malih" kinematografija.

Bez filma nema kulture, a bez kultu re ne ma ni iden ti te ta zemqe.

Srpski filmovi su posqedwih godi na po bra li mno ge na grade na fil mskim fes ti va li ma {i rom svijeta, postaju}i najboqi ambasadori srpske kulture.

GLAS: U ime Sa vje ta grada Gatinoa ~lan tog najvi{eg organa uprave zadu`en za kulturu i umjetnost Stefan Psenak nedavno je rekao da ste vi "jedan od onih do seqeni ka u Kve bek ko ji trajno doprinose kanadskoj kulturnoj ba{tini". [ta za Vas zna~i ~iwenica da su Va{e kwige, iako pi sa ne na srpskom je zi ku, postale medijski hit u Kanadi, uvr{}ene u katalog Nacionalne biblioteke Kanade?

BOSIQ^I]: Kanada je multikulturna zajednica, cijeli svijet u jednoj zemqi, u ko joj `i ve qudi porijeklom iz vi{e od 220 ra zli ~i tih etni ~kih za jedni ca.

Ka nada je 1971. godi ne usvo ji la multikulturalizam kao zvani~nu politiku, koja podsti~e harmoniju i promovi{e toleranciju, po{tovawe i razumijevawe me|u razli~itim kulturama unutar zemqe, uz pra vo o~u vawa vlas ti tog etni -

~kog identiteta. Ja u {ali ~esto ka`em: Ako morate da budete stranac, najboqe je da to budete u Kanadi! Imigranti donose sa sobom svoje obi~aje, ali i snove o uspjehu u Kanadi, {to doprinosi stalnom ja~awu i napretku ove zemqe u svakom domenu. Veoma mi je drago da su moje kwige, iako napisane na srpskom jeziku, uvr{}ene u kolekciju Nacionalne biblioteke Ka nade. To je odraz po {tovawa

mski stvaraoci. Ko Vam je od wih ostao posebno u sje}awu?

BO SIQ^I]: Svi ka nad ski filmski autori i glumci, koje sam in ter vju isao na dodjeli "Ge ni ja" ili na ve li kim me |u na rodnim festivalima u Torontu i Montrealu, ve oma su pri ja tni, skro mni qudi, ~vrsto na zemqi. Oni su "ti divni sawari" koje doma}a publika skoro i ne prepoznaje, jer su svi pogledi ovda{we javnosti uprti ka hirovitim i razma`enim holivudskim zvijezdama. Najsna`niji utisak na me ne je os ta vio Atom Egojan, jedan od najcjewenijih kanadskih filmskih stvaralaca {irom svijeta. Sa wim sam se ~esto susretao u proteklih 15 godina. On je tako pristupa~an, nenametqiv, tih, prirodno qubazan ~ovjek, iz kojeg zra~i inteligencija i duhovnost. Atom Egojan je porijeklom Jermenac, ro|en u izbjegli{tvu u Kairu, kojem je turski genocid po~iwen nad wegovim narodom 1915. godine nezalije~ena rana na srcu i du{i. Ovaj stravi~ni masakr je zapravo "majka" svih wegovih filmova. Iza svog bola i patwe, koji su tako ~esto prisutni u wegovim djelima, stoji ta tragedija jermenskog naroda.

Kanadski film blago skriveno i od o~iju doma}ih gledalaca, samih Kana|ana

doprinosa koji imigranti, poput mene, daju kulturnoj ba{tini Kanade, u kojoj su u upotrebi dva zvani ~na je zi ka - en gles ki i fran cus ki. Mo ja pret hodna kwiga, "Ti di vni sawari", ko ja govori o tridesetogodi{woj istoriji ovda{wih najvi{ih filmskih nagrada "Genija" - kanadskih "Os ka ra", ina~e jedi na ta kve vrste u cijelom svijetu, nai{la je na zaista ogroman medijski publicitet u Kanadi, od atlantske do pa ci fi ~ke oba le. Zbog oba ve za oko moje najnovije kwige "Moderna vremena" bio sam sprije~en da se u potpunosti anga`ujem na tome da se kwiga prevede na engleski jezik i objavi u Kanadi.

GLAS: Va{i sagovornici bili su najpoznatiji kanadski fil-

GLAS: Koji je film Vama li~no najdra`i i za{to?

BOSIQ^I]: To je vrlo te{ko od go vo ri ti, jer ima dos ta filmova koje volim, razli~itih `an rov skih for mi. Ipak, kao osje}ajnom sawaru otvorenih o~iju mo joj du {i po se bno le `i film "Bioskop Paradizo", iz 1988. godine, italijanskog rediteqa \uzepea Tor na to rea, na gra |en "Os ka rom" za naj boqi stra ni film. Kroz dirqivu pri~u o odnosu izme |u si na i za pos tavqene maj ke, to je izu ze tno po eti ~an film ko ji govo ri o ra zli ~i tim epoha ma u ra zvo ju ovog medi ja, u kojem se prepli}u drama i emocije, istorija i nostalgija, intimno i globalno. To je film za sva vremena i za sve generacije!