Ljepota muzike

(foto: pinterest.com)

Sastavni dio života djeteta Ljepota muzike

Djeca trebaju živjeti u svijetu ljepote, igara, bajki, muzike, mašte i kreativnosti. Muzički odgoj doprinosi unošenju ljepote i vedrine u svakodnevni život djece, u njihove igre i rad.

Pripremila: Esmeralda Bahtijarević

„Muzika je uvijek bila hrana ljubavi, a ljubav hrana za muziku.“ -Wolfgang Amadeus Mozart.

Djeci pruža radost

Muzika i zvukovi su prirodni dio života djeteta čak od prvog dana. Djeca pjevuše plišanim igračkama, plešu u ritmu muzike, uživaju u pjesmama koje im pjevaju roditelji. Utjecaj muzike, na tjelesno, mentalno, emocionalno i duhovno stanje ljudi predmet su mnogih istraživanja. Neka američka istraživanja potvrdila su pozitivan utjecaj Mozartove muzike na matematičku inteligenciju i orjentaciju u prostoru kod djece. Poznati britanski violinist Jehudi Menuhin ustvrdio je da muzički talent duguje roditeljima koji su pjevali i svirali prije nego što se rodio. Izlaganje djece slušanjem muzike kroz rani rast pomaže im da nauče zvukove i značenja riječi. Uz razvojne prednosti, muzika djeci pruža radost. Nerođena djeca osjete zvukove već u majčinoj utrobi, a kad se rode sposobna su prepoznati majčin glas. Bebe prepoznaju roditelje zvukom njihovog glasa, češće nego što prepoznaju njihova lica.

"Muzika djeci pomaže da izraze osjećanja, emocije, empatiju."

Mogu oponašati zvukove koji roditelji čine ili reagirati na ton glasa svojih roditelja. Preporuka stručnjaka je da treba pjevati jednostavne, kratke pjesme dojenčadi i učiti ih ljepoti muzike od malih nogu. Ključ za malu djecu je ponavljanje pjesama, što potiče upotrebu riječi i pamćenja. Treba im dopusti da reproduciraju ritmove pljeskom ili dodirivanjem predmeta. Dojenčad prepoznaje melodiju pjesme mnogo prije no što razumiju riječi. Često pokušavaju oponašati zvukove. Tiha, pozadinska muzika, može biti umirujuća za njih, posebno u vrijeme spavanja. Kako djeca rastu, tako i njihov interes za muziku postaje sve snažniji. Djeca žele učiti nove pjesme i lakše pamte riječi te prepoznaju melodiju.

Često djeca predškolske dobi izmišljaju i pjevuše svoje pjesme dok se igraju. Potreba za kreativnim izrazom jedna je od prirodnih čovjekovih potreba koja se prepoznaje već kod djece rane i predškolske dobi. Uživaju u pjevanju samo da pjevaju. Vole pjesme koje ponavljaju riječi i melodije, te koriste ritmove s definitivnim taktom. Uživaju u dječjim pjesmama i pjesmama o poznatim stvarima poput igračaka, životinja, igranja i ljudi. Ona, također, vole igrice prstima, sa ili bez muzičke pratnje. Kada djeca krenu u školu, najvažniji zadatak koji se pred njih postavlja jeste da nauče čitati. Kroz muziku ovaj posao će biti učinjen znatno lakšim. Učeći ritmične pjesmice, koristeći ritmičke instrumente i igrajući muzičke igrice – djeca uče sklopove koje formiraju zvukovi i ritam. Lakše prepoznaju samoglasnike i dijele riječi na slogove, što će im kasnije biti od velike pomoći kada budu učila da čitaju. Djeca u osnovnoj školi uče pjevati zajednokao grupa i možda nauče svirati muzički instrument. Tinejdžeri mogu koristiti muzička iskustva kako bi formiraliprijateljstva i odvojili se od roditelja i mlađe djece. Često se žele družiti i slušati muziku nakon škole s grupom prijatelja, imaju snažan interes za pohađanje muzičke škole ili sviranje u bendu, te preferiraju određeni žanr muzike. Veoma je važno poticajno i kreativno okruženje koje će podržati svaki djetetov stvaralački impuls.

(foto: shutterstock.com)

Roditeljski i obrazovni odgoj

Prve znakove kreativnosti kod djeteta uočavaju roditelji. Takvo okruženje pruža djetetu osjećaj ugode, mira i sigurnosti te omogućuje razvoj dječijih sposobnosti i kreativnosti. Roditelji pjevaju djeci, ljuljaju ih, igraju se s njima, podstiču na stvaralačku aktivnost (vokalnu, motoričku i izvođačku), stvaraju okruženje u kome se sluša umjetnička muzika, doprinose boljem muzičkom i opštem razvoju djeteta. Prve zvukovne improvizacije nastaju sviranjem na svemu oko sebe, a rezultat su spontanog stvaralačkog izraza, slobode, mašte i kreativnosti djeteta. Intenzivno proveden muzički odgoj pridonijet će razvoju muzikalnosti djeteta i stvoriti podlogu za rad na formiranju muzičkog stila i opredjeljenja određenog instrumenta. Muzički odgoj doprinosi unošenju ljepote i vedrine u svakodnevni život djece, u njihove igre i rad.

Muzički odgoj

Razvijanjem muzičkih sposobnosti, kod djece se razvija niz posebnih sposobnosti od kojih će imati puno koristi kako u djetinjstvu tako i tokom života. Sluh, vid, verbalno izražavanje, sposobnost čitanja, učenje stranih jezika, matematička i kreativna sposobnost, socijalna prilagodljivost, samo su neke od sposobnosti koje uz pomoć muzike kod djece možemo razvijati. Psiholozi su dokazali da djeca koja se u predškolskom uzrastu konstatno bave muzičkim aktivnostima, brže i sa tačnošču savladavaju probleme u igrama. Muzika djeci pomaže da izraze osjećanja, emocije, empatiju. Zbog toga je jako važno da djeca ranog uzrasta do treće godine slušaju različite vrste kompozicija u svojim svakodnevnim aktivnostima.

Muzika kao terapija

Muzika može pomoći pri oblikovanju normi u društvu i ponašanju djece. Ona se provodi i kroz terapiju za povučenu djecu i djecu koja imaju problema u ostvarivanju socijalnog kontakta.

(foto: shutterstock.com)

"Djeca trebaju živjeti u svijetu ljepote, igara, bajki, muzike, mašte i kreativnosti."

Postoje više pravaca kojima se muzika koristi kao terapija. Koristi se u radu s djecom koji imaju poteškoća u razvoju kao što su disleksija, disgrafija, diskalkulija, akalkulija, te kao terapija kod simptoma autističnog spektra ADHD, ADD i AD. Neizostavna je u terapiji s djecom koja imaju mentalne probleme i probleme s imunološkim sistemom, poremećaje sluha, oštećenja vida te oštećenje govornoglasovne komunikacije.

Pored navedenog, muzika se koristi u terapiji liječenja oštećenja lokomotornog sistema, središnjeg živčanog sistema, perifernog živčanog i mišićnog sistema kod djece. Muzika djeci omogućava smanjenje osjećaja boli, tjeskobe, opuštanje i stvaranje osjećaja ugode, što je izravan utjecaj na mentalno zdravlje kroz odgojno obrazovne procese u cilju poboljšanja kvalitete življenja. Muzika će djeci olakšati bolje razumijevanje sebe i drugih. Emocionalni aspekt muzičke aktivnosti podstiče razvoj jedne veoma važne socijalne vještine, kao što je empatija. Kroz muziku dijete na lakši način izražava svoje unutrašnje emocije i lakše razvija samopouzdanje.

Muzika je u stanju da prenese kompleksnost emocija i na taj način posebno stidljivom ili plašljivom djetetu, kome je teško da komunicira govorom, pomogne da se izrazi. Djeca koja su povučena, nekada čak i obilježena kao nedovoljno inteligentna i nemuzikalna, sa oduševljenjem učestvuju u sviranju na dječijim instrumentima. Učestvujući u igrama muzike i sviranja, djeca razvijaju kolektivni duh, osjećaj za pomoć i saradnju. Neophodno je da sve aktivnosti, pa i muzičke, koje se provode u odgojno obrazovnim institucijama, budu usmjerene na razumijevanje sklonosti djece, na aktivnosti koje vode dijete da bude sretno i jačaju njegovo samopouzdanje i samopoštovanje.

Muzička (ne)nadarenost

Nadarena djeca naprednija su od svojih vršnjaka što se tiče muziciranja u najranijoj dobi, ali emocionalno i socijalno su na istoj razini. Od najranije dobi, muzikom su se počeli baviti veliki kompozitori poput Wolgang Amdeus Mozarta i Ludwig van Beethovena. Mozart je svoje zanimanje za muziku pokazao već sa četiri godine kada je svom ocu pokazao notni papir s prvim pokušajima oko sastavljanja koncerta. Sa deset godina napisao je svoj prvi oratorij.

(foto: Esmeralda Bahtijarević)

Nadareni su oni koji pokazuju sposobnosti za učenje i povezivanje informacija ili imaju sposobnosti u jednoj ili više specifičnih oblasti (matematika, muzika, sport, crtanje, ples). Od svih ovih nadarenosti, muzička nadarenost uočava se prije svih. Muzički nadareno dijete može zapamtiti melodiju i ritam. Dijete treba biti okruženo roditeljskom potporom i ljubavlju, ali neophodno je osigurati adekvatne uslove kako bi dijete moglo raditi na razvoju svoga talenta. Vrlo je važno osigurati mogućnost dječijeg napretka u okviru školovanja na različitim muzičkim institucijama, ali i adekvatne instrumente za koje dijete pokazuje interes kako bi se ta nadarenost mogla dalje nadograđivati. Djecu je najbolje upisati u muzičku školu što prije.

U ranijoj dobi će mnogo brže savladati pojedini muzički instrument. Sviranje određenog instrumenta, zahvaljujući njegovom redovnom vježbanju, pomaže djetetu da bolje organizira vrijeme. Takva vježba pomaže dalje savladavanje obaveza koje se ponavaljaju kao što su ustajanje u školu i rješavanje domaćih zadaća. Muzika doprinosi izgradnji u strpljivosti, ustrajnosti, i discipliniranosti djeteta. U današnjem vrijeme, kada imamo niz aktivnosti za djecu, bavljenjem muzikom bilo je i ostalo poseban doživljaj. Djetetu treba ponuditi instrumente za sviranje kao što su na primjer klavir, gitara ili flauta. Pravi instrument otkrit će njegova želja. Djeca trebaju živjeti u svijetu ljepote, igara, bajki, muzike, mašte i kreativnosti. ♣

Izvori:

banjalucanke.com vrtic-marjan.hr modernoroditeljstvo.com mozaikmedici.com

(foto: Esmeralda Bahtijarević) (foto: shutterstock.com)