Studentska mreža 1/2020 by Studentska mreža

Studentska mreĹža Hrvatska, listopad, 2020., broj 1.

Stud ent STAR TER PACK

usti p o p i k s t Studen 1

SADRŽAJ

STUDIJ

4......Koronavirus, potres, dramatične odluke – što je sve snašlo studente u ak. god. 2019/2020? 6......Znate li tko su rektor, dekan i studentski pravobranitelj? 7...... 7 termina koje morate znati kada krenete na fakultet 8......Iznimno uspješne studente čekaju stipendije i studentske nagrade 11......Putovanje po Americi uz studentski budžet itekako je moguće! 12.....Od vrste studija do promocije – mali rječnik nepoznatog

STUDENTSKI ŽIVOT

14.....Donosimo popis mobilnosti koje studentima nudi Sveučilište u Zagrebu

16.....Studentski život u doba koronavirusa – doba za kojim nitko neće žaliti 18.....Upoznaj mjesta koja obilježavaju život svakog studenta – zagrebačke studentske domove 20.....Domske kuhinje prožimaju miris palačinki, smijeh i zabava 22.....Studenti ostvaruju pogodnosti u ZET i HŽ javnom prijevozu 24.....Bolje spriječiti nego liječiti – komu se mogu obratiti zagrebački studenti? 26.....Donosimo vam nekoliko super lokacija za učenje i partijanje 27.....Lokacije za odmor u zagrebačkoj prirodi 28.....UniSportZG donosi vam putovanje diljem svijeta

30.....70 000 studenata, 350 godina, 34 sastavnice – zagrebačko sveučilište u brojkama

INSTITUCIJE

33.....Moguće je uskladiti natrpan raspored na fakultetu s društvenim angažmanom – uz nekoliko navika 34.....Za kompletan obrok ne trebate izdvojiti ni 20 kuna 35.....Studentski popusti 36.....Studentski popusti 38.....Upoznajte se s udrugom Centar za razvoj mladih 40.....CERM organizira drugo izdanje Pokretača, natjecanja za studente iz cijele Hrvatske 41.....Angažmanom u studentskim udrugama do mijenjanja zajednice nabolje 42.....Studentski zborovi i domski odbori – evo tko su i što rade za vas 44.....Najvažniji kontakti na jednom mjestu – evo kako doći do informacija od Studentskog centra u Zagrebu

POSAO

VIRTUALNI SVIJET

45.....Podršku studentima pružaju Ured za studente s invaliditetom i Ured za sport

48.....Što smo naučili o financijskim navikama studenata do 2020. godine? 49.....Studenti u ovoj godini smiju zaraditi do 63 tisuće kuna – znate li zašto? 50.....Završilo je bezbrižno razdoblje – vrijeme je da se upoznate s bitnim financijskim pojmovima! 51.....4 savjeta za upravljanje financijama zbog kojih vam novac neće zadavati glavobolju 52.....Sigurnost na internetu: Jesmo li svjesni na što sve pristajemo s nekoliko klikova? 53.....4 besplatne aplikacije za jednostavnu organizaciju vremena 54.....Zavirite u bespuća e-usluga koje štede vrijeme i olakšavaju život 55.....Do novih vještina možete i iz udobnosti vlastitog doma!

56.....Kako je koronavirus utjecao na studentske poslove? 58.....Što trebaš znati prije nego počneš raditi 60.....Portal Studentski.hr usred koronakrize doživio veliki redizajn 62.....4 savjeta za lakše pisanje seminarskih radova i životopisa 64.....Od učlanjenja u studentski servis do pronalaska posla u nekoliko koraka

IMPRESSUM

VODITELJICA PROJEKTA: Barbara Božić UREDNICA: Patricija Panić, patricija.panic@studentski.hr NOVINARI: Ines Bačan, Sara Biuk, Zita Fašaić Musurliev, Dalia Hranić, Mirta Topljak, Nikolina Vidaković, Lucija Vujnović, Antonija Vulić, Lucija Žeger

NAKLADNIK: Centar za razvoj mladih, Remetinečka cesta 7, Zagreb

LEKTORI: Edita Babok, Ivana Kovačić, Ivan Šimunić

GRAFIČKI PRIJELOM I DIZAJN: Krik studio, Zagreb

MARKETING: studentska-mreza@cerm.hr

TISKARA: GRAFING, Olipska 7, 10 000 Zagreb

UVODNIK

Riječ urednice

Konačno je došao trenutak da se upletete u našu Studentsku mrežu Dragi studenti, na početku ove izrazito izazovne i neobične akademske godine prije svega vam priželjkujemo sreću u istoj i što lakšu prilagodbu novom normalnom. U sljedećih ćete se 60ak stranica upoznati sa Studentskom mrežom – projektom na kojemu se intenzivno radilo posljednja dva mjeseca kako bi se studentima pružile bitne informacije na početku nove akademske godine.

Patricija Panić, patricija.panic@studentski.hr

Vrhunac je projekta upravo časopis koji ćete uskoro prolistati, a u kojemu ćemo vas kroz 5 rubrika: Studij, Studentski poslovi, Institucije, Virtualni svijet i Posao provesti kroz svaki kutak studentskog života u Zagrebu. U ovome, prvom i u ovoj godini jedinom studentskom časopisu udruge Centar za razvoj mladih, bacite oko na akademske termine, prilike koje vam se pružaju kao studentima, pronađite važne kontakte na jednom mjestu, saznajte koje vam e-usluge pruža 21. stoljeće, gdje možete učiti ili se kvalitetno odmoriti i zabaviti te kako što bezbolnije doći do posla već za vrijeme fakulteta i brojne druge korisne stvari. Vjerojatno ste već pratili rad Centra za razvoj mladih, udruge koja stoji iza ovog projekta, ali i drugih velikih projekata, od kojih je najpoznatiji portal Studentski.hr, no sada je došlo vrijeme za nešto što ćete imati priliku držati u rukama i nešto što će vam na jednom mjestu pružiti vječno aktualne informacije. Zahvaljujemo cijeloj ekipi koja je radila na projektu, a vas više nećemo zadržavati – bacite se na listanje i otkrijte koje sve pogodnosti nudi studentski život!

STUDIJ

Godina novog normalnog

Koronavirus, potres, dramatične odluke što je sve snašlo studente u ak. god. 2019/2020? Studiranje za vrijeme koronakrize dovoljno je stresno samo po sebi, no zagrebački studenti morali su se nositi još s nekoliko situacija čije će posljedice osjećati i u tekućoj akademskoj godini. Autorica: Patricija Panić

Nastava na daljinu Sve do 25. veljače 2020. godine nitko nije mogao ni slutiti koliko će daleko doći situacija s koronavirusom. U petak, 13. ožujka, najavljena je obustava nastave u razdoblju od dva tjedna, no ta su se dva tjedna produžila na gotovo dva mjeseca. Studenti su se u trenu prebacili na nastavu na daljinu i svoja predavanja i obaveze počeli pratiti preko sustava za e-učenje. Prvi povratak na fakultet bio je najavljen tek za 12. svibnja, i to uz stroge mjere opreza te uglavnom samo za praktičnu nastavu. Većina studenata svoje je obrazovanje u akademskoj godini 2019/2020. završila na daljinu. Povratka na staro nema ni u akademskoj godini 2020/2021, barem ne u zimskom semestru jer je većina fakulteta, uključujući i one medicinskog usmjerenja, najavila mješoviti oblik nastave prema kojemu će se dio nastave provoditi online.

U potresu koji je 22. ožujka 2020. godine pogodio Zagreb došlo je do velike štete na zgradama nekih sastavnica zagrebačkog sveučilišta. Zgrada Pravnog fakulteta i Rektorata Sveučilišta u Zagrebu cijela se pomaknula za 10 centimetara. Osim Pravnog, jako je stradala i zgrada Medicinskog fakulteta, dio Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Agronomskog i Šumarskog fakulteta. Stradali su još i Filozofski fakultet, Učiteljski fakultet, Tekstilno-tehnološki fakultet, Fakultet političkih znanosti, Grafički fakultet, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Akademija likovnih umjetnosti, Katolički bogoslovni fakultet, ali i druga visoka učilišta.

Izmjene u Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru

Smijenjena dekanica Filozofskog fakulteta u Zagrebu

U Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru došlo je do izmjene u članku 6. i stavcima koji se odnose na razine HKO-a zbog Odluke koju je 10. ožujka donio Ustavni sud pa se pod razinom 6. – kvalifikacije stečene završetkom preddiplomskih studija više se neće ubrajati preddiplomski stručni studij, nego samo preddiplomski sveučilišni studij. Isto vrijedi i za razinu 7.1. – kvalifikacije stečene završetkom diplomskih studija, gdje se ukida dio koji je glasio: specijalističkih diplomskih stručnih studija. Odluci prethodi prijedlog podnesen 27. srpnja 2018. godine koji su podnijeli Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Pravni fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci i Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu. Zbog svega navedenoga pobunili su se studenti stručnih studija koji su pokrenuli inicijativu 300=300 koja na Facebooku broji više od 7000 članova koji su se upustili u borbu protiv ove odluke koja bi trebala stupiti na snagu krajem ove godine.

Rektor Boras u srpnju je donio na osnovi presude Županijskog suda u Zagrebu odluku o suspenziji prof. dr. sc. Vesne Vlahović-Štetić s dužnosti dekanice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Vlahović-Štetić pravomoćno je osuđena za šikaniranje, tj. mobing prof. dr. sc. Ante Čovića. S dekanicom je smijenjena i Uprava fakulteta na čije su mjesto došli obnašatelj dužnosti dekana prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, redoviti profesor na Veterinarskom fakultetu, a uz njega djeluju i obnašatelji dužnosti prodekana sve do izbora novog dekana i članova Uprave.

Neki su fakulteti izišli u susret studentima S obzirom na to da je ova godina svima bila vrlo izazovna i da nisu svi studenti imali jednake uvjete za ispunjavanje svojih obaveza, praćenje nastave i slično, neki su fakulteti donijeli odluke kojima su studentima omogućili što uspješniji završetak godine. Neki su se odlučili na mogućnost trećeg upisa predmeta, neki su produžili trajanje ljetnog i/ili jesenskog ispitnog roka, uveli dekanske rokove, uveli obročno plaćanje školarine, smanjili broj ECTS-a koji je potreban za upis u višu godinu i slično.

STUDIJ

Lica iza Sveučilišta

Znate li tko su rektor, dekan i studentski pravobranitelj? Ako još ne znate tko je glavni na Sveučilištu, fakultetima, ali i tko zastupa studente – na pravom ste mjestu! Autorica: Mirta Topljak

Rektor

Dekani i dekanice

Rektor zastupa i predstavlja Sveučilište, ustrojava njegov rad i poslovanje, nadzire zakonitost rada dekana, dodjeljuje Rektorovu nagradu, predsjedava Rektorskim kolegijem i Senatom te obavlja još niz funkcija propisanih Statutom Sveučilišta u Zagrebu.

Dekan za svoj rad odgovara stručnom vijeću i rektoru, a dužnosti su mu da predstavlja i zastupa fakultet, donosi poslovne odluke sukladno propisima, predsjedava stručnim vijećem itd. Dekanu u radu pomažu prodekani, od kojih je studentima najbitniji onaj za nastavu i studente.

Trenutni rektor:

Studentski pravobranitelj

Damir Boras, redoviti profesor Grafičkoga fakulteta Mandati: 1. mandat: 2014-2018. 2. mandat: 2018-2022.

Brine se o zaštiti studentskih prava i interesa unutar akademske zajednice. Studenti mu se mogu obratiti ako smatraju da su im povrijeđena prava, a on ih tada savjetuje te pomaže u ostvarivanju traženih prava, ponekad i u stegovnim postupcima. Kako bi što bolje obavljao svoj posao, studentski pravobranitelj istodobno komunicira i sa studentima i sa sveučilišnim tijelima. Trenutni je studentski pravobranitelj Tin Kolenko, a sa svim pitanjima vezanima uz svoja prava na fakultetu možete mu se obratiti na e-mail: pravobranitelj.unizg@gmail.com ili dolaskom na Savsku cestu 25 uz prethodnu najavu e-mailom.

Sveučilištem još upravljaju Senat, Sveučilišni savjet te Rektorski kolegij. Rektoru u radu pomažu prorektori kojih je ukupno sedmero: prorektor za organizaciju, kadrovski razvoj i međusveučilišnu suradnju prof. dr. sc. Ante Čović, prorektorica za studente, studije i upravljanje kvalitetom prof. dr. sc. Ivana Čuković-Bagić, prorektorica za prostorni razvoj i sustav kontrole kvalitete prof. dr. sc. Mirjana Hruškar, prorektor za umjetničko područje i međunarodni položaj Sveučilišta red. prof. art. Mladen Janjanin, prorektor za znanost, međuinstitucijsku i međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Miloš Judaš, prorektor za poslovanje prof. dr. sc. Tonći Lazibat te prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga.

STUDIJ

Akademski žargon

7 termina koje morate znati kada krenete na fakultet Kada krenete na fakultet, čut ćete termine koje koristi akademska zajednica. Većinu njih shvatit ćete već na uvodnom predavanju, no dobro ih je znati i prije njega. Autorica: Antonija Vulić

Bolonja Naziv za promjene u akademskom sustavu koje teže prema zajedničkom europskom visokoobrazovnom prostoru. Neki od ciljeva Bolonjske deklaracije jesu: usvajanje sustava lako prepoznatljivih i usporedivih stupnjeva, usvajanje sustava obrazovanja podijeljenog u dva ciklusa, uvođenje ECTS-bodovnog sustava i slično.

kolokviji ni ne postoje, dok drugdje mogu biti i preduvjet za izlazak na ispitni rok.

Ispitni rokovi Postoje zimski, ljetni i jesenski ispitni rokovi. Za vrijeme ispitnih rokova student polaže cjelokupno gradivo kolegija. Ispiti mogu biti pismeni, usmeni ili kombinirani.

Semestar

ECTS-bodovi

Semestar je jedno polugodište na fakultetu i dijeli se na zimski i ljetni. Semestri se obilježavaju rednim brojevima, tako da početkom druge godine krećete u treći semestar, a ne u prvi. Tijekom semestra pohađate kolegije.

Polaganjem kolegija skupljate ECTS-e, a svaki kolegij ima određeni broj bodova. Jedan bod iznosi 25-30 radnih sati, a 60 bodova količina je radnog opterećenja studenta za jednu akademsku godinu. Do kraja preddiplomskog trebate ostvariti 180 bodova ako studij traje tri godine, a na diplomskom 120 ako studij traje dvije godine.

Kolegij vs. kolokvij Kolegij je akademski termin za ono što ste do sada nazivali predmetom. Kolegiji se polažu kolokvijima ili ispitima. Kolokviji su provjere znanja kojima možete gradivo polagati u više dijelova. Najčešće je prolazak svih kolokvija (uglavnom dva) istovjetan prolasku ispita pa će to značiti i prolazak cjelokupnog kolegija. Negdje

Akademska četvrt Za kraj dolazimo do pojma akademske četvrti. Ona je studentima jedno od najdražih pravila – dozvoljeno je kašnjenje od 15 minuta. Naravno, i ovo je individualno pa dok će ga neki poštovati, drugi će ga apsolutno ignorirati.

STUDIJ

Programi stipendiranja

Iznimno uspješne studente čekaju stipendije i studentske nagrade Uvjet i presudni faktor o dodjeli stipendija često su akademski uspjeh, talenti (izvedbena umjetnost, sport), socio-ekonomski status, status invalidne osobe i pripadnost manjini. Autorica: Nikolina Vidaković

Financijska pomoć dijeli se na stipendiju, nagradu, studentski kredit ili jednokratnu pomoć. Troškove školarine, smještaja, hrane, osobnih troškova i slično pokriva potpuna stipendija, a djelomična pokriva tek jedan ili više troškova, no ne i sve.

Najčešće stipendije dodjeljuju visoka učilišta i ministarstva te županije ili pojedini gradovi, zaklade, nevladine i međunarodne organizacije te privatne tvrtke.

Stipendije Ministarstva znanosti i obrazovanja Od državnih stipendija aktualnije su one Ministarstva znanosti i obrazovanja za studente u STEM-područjima znanosti, studente slabijeg socio-ekonomskog statusa te posebne skupine studenata. Ove se stipendije ne moraju vraćati ako student sljedeće godine odustane od fakulteta. Natječaj uglavnom bude raspisan do sredine listopada, a stipendije se isplaćuju tijekom devet mjeseci u iznosu od 1200 kuna za oko 10 000 studenata.

Za STEM-područje znanosti natječaj se zapravo ne raspisuje, a ni student ne dostavlja dokumentaciju, već samo Ministarstvo prikuplja podatke s visokih učilišta i Naci-

onalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja te kontaktira studente elektroničkom poštom. Takvih se stipendija godišnje dodijeli 3400 u iznosu od 1200 kuna. Na adresi drzavnestipendije.mzo.hr možete pronaći informacije o stipendijama, statističke podatke o započetim i završenim obrascima za stipendije, ali i najčešća pitanja koja studenti postavljaju.

Stipendije Sveučilišta u Zagrebu i Zaklade Sveučilišta u Zagrebu Sveučilište u Zagrebu prošle je akademske godine osiguralo 500 stipendija studentima preddiplomskih, integriranih preddiplomskih i diplomskih, diplomskih sveučilišnih te preddiplomskih stručnih i specijalističkih diplomskih stručnih studija. Natječaj se raspisuje uglavnom u veljači te traje do sredine ožujka. Na razini Sveučilišta dodjeljuju se još stipendije Zaklade Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom prošle akademske godine Zaklada je raspisala natječaj za 8 stipendija u 2 kategorije: studentima slabijeg socio-ekonomskog statusa bez odgovarajuće roditeljske skrbi i redovitim studentima iz inozemstva podrijetlom iz Hrvatske s prebivalištem u inozemstvu koji dolaze na Sveučilište u Zagrebu radi učenja hrvatskog jezika.

Stipendije Grada Zagreba Grad Zagreb dodjeljuje stipendije svojim najuspješnijim studentima, studentima pripadnicima romske nacionalne manjine, studentima s invaliditetom te studentima slabijeg imovinskog statusa. Natječaj se raspisuje uglavnom sredinom listopada ili početkom studenoga. Iznos stipendije uvelike ovisi o kategoriji za koju se prijavljujete i nije jednak za svaku, pa su, primjerice, izvrsni studenti prošle godine primali stipendiju tijekom 12 mjeseci u iznosu od 4100 kuna, a preostale tri navedene kategorije raspolagale su s iznosom od 3700 kuna tijekom deset mjeseci.

Nagrade za studente Rektorova nagrada Sveučilišta u Zagrebu dodjeljuje se za izniman individualni ili timski znanstveni ili umjetnički rad, posebne natjecateljske uspjehe pojedinaca ili timova te za društveno koristan rad u akademskoj i široj zajednici.

Pravo natjecanja za nagradu imaju svi studenti preddiplomskih, diplomskih te integriranih preddiplomskih i diplomskih studija.

Dekanova nagrada, ovisno o uvjetima sastavnice koja je raspisala natječaj za dodjelu Dekanove nagrade, dodjeljuje se studentima za postignut najbolji uspjeh po završetku preddiplomskog/diplomskog studija, postignut najbolji uspjeh na pojedinoj studijskoj godini, za studentski znanstveni i umjetnički rad te za sudjelovanje i postignut plasman u individualnim i ekipnim sportskim disciplinama na natjecanjima Sveučilišta u Zagrebu.

SPONZORIRANO

Razmišljaš o promjeni studija ili fakulteta?

Studenti koji se prebace na RIT Croatia ne gube godinu i počinju s predavanjima u siječnju 2021. godine RIT Croatia međunarodni je kampus američkog sveučilišta RIT te na kampusima u Dubrovniku i Zagrebu provodi američke visokoobrazovne studije. Hrvatski studenti se na RIT Croatia najčešće prebacuju s Ekonomskog i Pravnog fakulteta, FER-a, ali i s drugih fakulteta kao što su Stomatološki fakultet, PMF, Pomorski fakultet itd.

Američki sustav obrazovanja: adekvatna priprema za globalne karijere Kandidati koji prelaze s drugih fakulteta ne pristupaju prijemnom ispitu, već im se priznaje prijemni ispit fakulteta na koji su upisani, a postoji i mogućnost priznavanja položenih kolegija sa srodnih studija. Za početak studija u siječnju 2021. (proljetni semestar), zainteresirani studenti trebaju kontaktirati RIT Croatia (admissions@croatia.rit.edu). Među njima je i Dominik Bošnjak koji se na RIT Croatia prebacio sa studija prava: – Odlučio sam se na upis nakon prolaska selekcijskog postupka i dobivanja stipendije RIT Croatia. Predavači koji imaju iskustvo rada u industriji i sustav stručne prakse koji je svaki student obavezan odraditi 2 puta za vrijeme studiranja samo su neke od stvari koje studiranju na RIT Croatia daju jednu novu dimenziju u obrazovanju.

Stipendije i novčane potpore RIT Croatia pomaže studentima da uz nepovratne stipendije studiraju na tom koledžu. 70% kandidata koji su prošle godine zatražili financijsku potporu ostvarili su pravo na stipendiju i financijsku potporu RIT Croatia.

Što te čeka na RIT Croatia? * * * * * * * * * * *

studij na engleskom jeziku američka i hrvatska diploma motivirani i studentima posvećeni nastavnici individualizirani pristup svakom studentu minimalna birokracija i administracija program razmjene studenata među kampusima RIT-a (Rochester i Dubai) međunarodno okruženje razvoj općih i specijalističkih znanja fokus na razvoj praktičnih znanja pripremljenost na izvođenje nastave u klasičnim i virtualnim učionicama adekvatna priprema za poslovni svijet.

STUDIJ

Program kulturne razmjene

Putovanje po Americi uz studentski budžet itekako je moguće! Studentsko doba idealna je prilika za boravak u multikulturalnom društvu i stjecanje pregrštI korisnog iskustva. Autorica: Patricija Panić

Kako?

Kada?

Prijave na program počinju već početkom akademske godine, a studenti uglavnom u svim agencijama biraju žele li program u kojemu sami traže posao, smještaj i slično ili prepuštaju agenciji da to odradi umjesto njih. Za plaćanje programa, troškova prijevoza, početni džeparac, vizu i ostalo morat ćete izdvojiti između 15 000 i 20 000 kuna.

Studenti najranije početkom lipnja odlaze na program, a vraćaju se najkasnije do sredine listopada.

? ?

Što? Uglavnom prva dva ili tri mjeseca budu posvećena odrađivanju posla i stjecanju zarade koju studenti u najvećoj mjeri iskoriste za putovanje po SAD-u.

Zašto? Sudjelovanjem u programu studenti stječu bogato iskustvo, usavršavaju engleski jezik, borave u multikulturalnom društvu, stječu nove prijatelje te imaju priliku iskusiti život u potpuno novoj sredini.

Razmišljaš o promjeni faksa, a ne želiš izgubiti godinu? RIT Croatia je međunarodni kampus američkog sveučilišta RIT. Poznati smo po adekvatnoj pripremi studenata za tržište rada o čemu svjedoči zadovoljstvo poslodavaca našim studentima i podaci o zaposlenosti naših diplomanata. Proces prebacivanja je jednostavan, a možeš se prijaviti i za dostupne stipendije i financijske potpore. Za više informacija javi nam se na admissions@croatia.rit.edu Čekamo te! DUBROVNIK // Don Frana Bulića 6, 20000 Dubrovnik // T +385 20 433 000 ZAGREB // Damira Tomljanovića Gavrana 15, 10000 Zagreb // T +385 01 643 9100 admissions@croatia.rit.edu // www.croatia.rit.edu

STUDIJ

Statut Sveučilišta u Zagrebu

Od vrste studija do promocije mali rječnik nepoznatog Koliko se god činilo naporno, bitni se pojmovi nauče u hodu, ali kako bismo olakšali to učenje, donosimo osnovne pojmove koje biste trebali razumjeti čak i prije početka nastave. Autorica: Antonija Vulić

Vrste studija Sveučilišni studij ustrojava se i izvodi kao preddiplomski, čijim se završetkom stječe od 180 do 240 ECTS-bodova, diplomski studij, čijim se završetkom stječe od 60 do 120 ECTS-bodova, te kao poslijediplomski studij. Stručni studij ustrojava se i izvodi kao kratki stručni studij, čijim se završetkom stječe od 120 do 150 ECTS-bodova, preddiplomski stručni studij, završetkom kojega se stječe od 180 do 240 ECTS-bodova, te specijalistički diplomski stručni studij. Postoje i takozvani integrirani studiji koji se provode integrirano kroz preddiplomsku i diplomsku razinu studija. Integrirani studij traje pet do šest godina, a završetkom se stječe 300–360 ECTS-bodova.

Podjela na jednodpredmetne i dvopredmetne studije karakteristična je za humanističke i društvene studije, a u osnovi znači da studenti koji studiraju dvopredmetne studije zapravo studiraju dvije studijske grupe. Onu studijsku grupu koja je definirana kao dio dvopredmetnog studija nije moguće studirati samostalno, no student na kraju stječe jednak broj bodova kao da studira na jednopredmetnom studiju. 14

Redoviti i izvanredni studenti Redoviti je student onaj koji studira prema programu temeljenom na punom radnom vremenu. Osim toga, biti redoviti student nosi sa sobom i mnoštvo prednosti poput prava na dopunsko zdravstveno osiguranje, subvencioniranu prehranu i smještaj i drugo. Troškovi redovitog studija subvencionirani su dijelom ili u cijelosti, dok izvanredni student studij pohađa po posebnom izvedbenom planu te troškove studija podmiruje samostalno, kao i mnoge druge stvari.

Gubitak statusa studenta Najbolje je ako izgubite status jer ste završili studij, no postoje i neki drugi slučajevi. Status se gubi i ispisom sa studija, neupisivanjem sljedeće akademske godine, ako dvije uzastopne godine ne ostvarite barem 35 ECTS-bodova, ako student padne ispit osam puta, isključenjem temeljem stegovne odluke ili u drugim nepredviđenim situacijama.

Mirovanje obveza Pravo na mirovanje obveza postoji za vrijeme služenja vojnog roka, za vrijeme trudnoće, za vrijeme dulje bolesti i slično.

Ispitni rokovi Ispitni rokovi dijele se na zimske, ljetne i jesenske, a svaki od njih traje najmanje tri tjedna. U svakom ispitnom roku postoje za svaki predmet dva ispitna termina s najmanjim razmakom od 8 dana. Student ima pravo na uvid u ocijenjeni ispit kao i pravo žalbe na ocjenu te pravo da po žalbi bude ispitan pred povjerenstvom.

Upis u višu godinu Upisom u višu godinu student može upisati samo one predmete za koje je stekao preduvjete po programu i planu studija. Student stječe pravo na upis u višu godinu studija kad ispuni sve studijske obveze, odnosno ostvari ECTS-bodove koje je upisao u prethodnoj godini studija. Student koji nije ispunio takve uvjete može nastaviti studij tako da ponovno upiše studijske obveze koje nije ispunio u prethodnoj godini studija, da upiše nove obveze i slično.

Promocija Na samom kraju studija dolazi promocija koju na preddiplomskim i diplomskim studijima održavaju dekan, pročelnik odjela ili voditelj studija.

Provjera znanja Znanje studenta može se provjeravati i ocjenjivati na više načina – kolokvijima, praktičnim zadaćama, umjetničkim nastupima i slično, a konačna se ocjena utvrđuje na ispitu. Ispit se iz istog predmeta može polagati najviše četiri puta unutar jedne godine, a četvrti se put ispit polaže pred ispitnim povjerenstvom za vrijeme ispitnih rokova.

Ponovni upis kolegija Student koji četvrti put nije položio ispit iz istog predmeta obvezan je u idućoj akademskoj godini ponovno upisati taj predmet. Problem je ako student ni nakon ponovljenoga upisa predmeta ne položi ispit jer tada gubi pravo studiranja na tom studiju. 15

STUDIJ

Studentska mobilnost

Donosimo popis mobilnosti koje studentima nudi Sveučilište u Zagrebu Razmjena studenata obuhvaća ideju ostvarivanja dijela studijskog programa, dakle semestra i/ ili akademske godine, na stranom sveučilištu, odnosno odrađivanja stručne prakse u inozemnoj instituciji ili poduzeću. Autorica: Nikolina Vidaković

Takav način parcijalnog obrazovanja u inozemstvu pridonosi akademskom razvoju studenata, ali i kvaliteti obrazovnoga sustava u Europi. Postoje Erasmus+, Bilateralna razmjena temeljem međusveučilišnih sporazuma, CEEPUS, Bilateralna razmjena temeljem međufakultetskih sporazuma te stipendije temeljem suradnje RH u području visokoškolskog obrazovanja.

Vrste razmjena SMS podrazumijeva razmjenu studenata u svrhu studijskog boravka u trajanju od 3 do 12 mjeseci, a može uključiti i izradu završnog rada. SMP označava studentsku stručnu praksu u trajanju od 3 do 12 mjeseci. Kombinacija SMS-a i SMP-a podrazumijeva obavljanje stručne prakse pod nadzorom iste visokoškolske ustanove na kojoj studenti ostvare pravo studijskog boravka te da se te dvije aktivnosti jedna za drugom bez ikakvog prekida. Međunarodnu ljetnu školu organiziraju pojedine inozemne institucije koje studentima osigurava kratkotrajnu razmjenu.

Erasmus+ • Lokacije: zemlje članice EU-a; treće države: Sjeverna Makedonija, Island, Lihtenštajn, Norveška, Turska, Srbija; partnerske države podijeljene u 14 regija. • Trajanje: minimalno 3 mjeseca, maksimalno 12 mjeseci. • Financijska potpora: od 400 do 500 eura, ovisno o državi.

Međusveučilišni bilateralni sporazumi • Lokacije: europske i neeuropske zemlje • Trajanje: minimalno 3 mjeseca, maksimalno 12 mjeseci • Financijska potpora: studentima se za razmjenu temeljem međusveučilišnih sporazuma može odobriti potpora iz sredstava Sveučilišta u Zagrebu ili iz sredstava prihvatnog sveučilišta, a onima koji na razmjenu odlaze izvan europskog kontinenta u pravilu se pokrivaju putni troškovi do maksimalnog iznosa od 5000 kuna.

CEEPUS (Srednjoeuropski program razmjene za sveučilišne studije) • Lokacije: Albanija, Austrija, Bugarska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Češka, Mađarska, Sjeverna Makedonija, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Moldavija, Srbija i Kosovo. • Trajanje: zimski/ljetni semestar ili ljetne škole od dva do tri tjedna • Financijska potpora: postoje stipendije koje pokrivaju određene troškove (prehrana i smještaj, sudjelovanje bez plaćanja kotizacije), no putne troškove često plaćaju sami studenti. Različite studentske mobilnosti nose i različite pogodnosti studentima, primjerice, imat ćete priliku steći dodatne ECTS-bodove i raditi na pojedinim projektima na kojima možda nikada ne biste imali priliku, no pojedinosti možete saznati na matičnom fakultetu pri otvaranju natječaja. Jedno je sigurno, studentskom razmjenom svakako ćete doprinijeti svom osobnom i profesionalnom razvoju.

STUDENTSKI ŽIVOT

Drastična promjena života

Studentski život u doba koronavirusa doba za kojim nitko neće žaliti Da je studentsko doba jedno od bezbrižnijih, sigurni smo da bi se mnogi složili. Međutim, ono što je studente snašlo u 2020. i što ih čeka u narednoj godini i nije tako sjajan primjer pravog studentskog života. Autorica: Patricija Panić

Iseljenje studenata s Cvjetnog

Drastična promjena studentskog života

Nakon potresa 22. ožujka zagrebački studenti smješteni u Cvjetno morali su se iseliti iz svojih studentskih soba kako bi se u njih uselil građani koji su ostali bez svojih domova. Tijekom tog iseljenja studenti su ostali nezadovoljni zbog toga što se nisu poštivale epidemiološke mjere, njihove su stvari bile stavljanje u crne vreće za smeće, nerijetko i izgubljene. Na inicijativu SZZG-a došlo je do bojkota plaćanje stanarine, a kasnije i ostvarenja dijela studentskih prava. Boravak građana na Cvjetnom utjecao je i na smještajni kapacitet zbog čega je pravo na smještaj u domovima ostvario manji broj studenata. Građani su se iselili u rujnu, nakon čega slijedi useljenje ostalog dijela studenata.

Nema više druženja na fakultetu, posjeta i noćenja u sobama u studentskim domovima i masovnim tulumarenja u kafićima i domovima. Studenti su zbog koronavirusa uglavnom ostali bez uobičajenog kontakta sa svojim kolegama i morali se priviknuti na to da ih viđaju samo virtualno ili barem u najvećoj mjeri virtualno. Promijenio se i način ručanja u studentskim restoranima, nema više gužvi i brojnih stolova, druženja za ručkom – studenti moraju nositi maske, sjediti za stolom s najviše dvjema stolicama i minimalno boraviti u restoranu.

Prilagodba na novo normalno

Pojam tulumarenja drugačiji nego ikad

Zbog koronavirusa odgođeno je veliko studentsko sportsko natjecanje, pa zagrebački UniSport tim nije mogao sudjelovati na natjecanju u Beogradu, odgođene su i razne druge studentske aktivnosti, pa je idealno vrijeme da proučite koje vam sve čari nudi studentski život, upoznate se s aktivnim životom i samim načinom života u Zagrebu. Vrijeme u kojemu ćete pretežno biti u kućama ili stanovima iskoristite za što bolje upoznavanje sa studentskim životom kako biste ga spremno prihvatili kada dođe vrijeme za nešto uobičajeniji način življenja.

Brucošijade su zasigurno događaji koji obilježavaju početak nove akademske godine i što zabavniji početak novog poglavlja u životu, no ove je godine zbog koronavirusa izmijenjen i taj aspekt studentskog života. Veliki partijaneri 2020. će pamtiti po tome što se smjelo partijati samo do ponoći, barem u ugostiteljskim objektima. Što nas čeka u ovoj akademskoj godini i kako će se studenti prilagoditi zabavljanju poštivajući epidemiološke mjere, tek ćemo vidjeti.

Boravak u prirodi Zbog nagle promjene u načinu života mnogi su se okrenuli boravku u prirodi u što većoj mjeri. Druženja na otvorenom, učenje na otvorenom – kada god i koliko god je to moguće. Boravak u prirodi moguć je čak i u velikim gradovima poput Zagreba, a na sljedećim stranicama moći ćete otkriti savršena mjesta za boravak na svježem zraku uz minimalan doticaj s gomilom ljudi.

STUDENTSKI ŽIVOT

Studentski smještaj

Upoznaj mjesta koja obilježavaju život svakog studenta zagrebačke Sava, Šara, Cvjetno i Lašćina, kako im studenti tepaju, neka su od najvažnijih mjesta u Zagrebu u životu gotovo svakog studenta u Zagrebu. Otkrivamo koje su kategorije smještaja i što sve domovi nude!

Autorica: Patricija Panić

studentske

e v o m o d

Postoje 4 studentska naselja Studentskog centra u Zagrebu, a to su Studentsko naselje Stjepan Radić, Studentsko naselje Cvjetno naselje, Studentsko naselje Dr. Ante Starčević i Studentsko naselje Lašćina.

7 kategorija smještaja

11. i 12. paviljon Studentskog naselja Stjepan Radić

SN Cvjetno naselje

Cijena za dvokrevetnu sobu s WC-om iznosi 475 kuna, a za jednokrevetnu 575 kuna.

Cijena za smještaj u toj kategoriji mjesečno iznosi 600 kuna za dvokrevetnu, odnosno 700 kuna za jednokrevetnu sobu te je tu riječ o tzv. apartmanu s dvjema dvokrevetnim sobama koje dijele zajedničko predsoblje s kupaonicom i kuhinjom.

FOTO: SD Cvjetno naselje: Studentski.hr

FOTO: SD Stjepan Radić: Monika Posavec/Studentski.hr

1-4. i 7-9. paviljon SN-a Stjepan Radić

Cijena za dvokrevetnu sobu sa zajedničkim WC-om i kuhinjom po katu iznosi 375 kuna.

SN Dr. Ante Starčević

Cijena iznosi 300 kuna mjesečno za dvokrevetnu sobu s WC-om, a 400 za jednokrevetne sobe.

FOTO: SD Dr.Ante Starčević: Ivan Perkov/Studentski.hr

5. i 6. paviljon SN-a Stjepan Radić

Cijena iznosi 300 kuna mjesečno za dvije dvokrevetne sobe s WC-om.

SN Lašćina

8. paviljon SN-a Lašćina

Cijena iznosi 200 kuna za dvokrevetne i jednokrevetne sobe.

FOTO: SD Lašćina: Kate Vladislavić/Studentski.hr

Cijena smještaja iznosi 100 kuna i ona se odnosi na smještaj u trokrevetnim sobama 7. kategorije.

Sobe za studente s invaliditetom nalaze se u SN-u Stjepan Radić, Cvjetno naselje i Dr. Ante Starčević te cijena redom iznosi 500, 500 i 400 kuna mjesečno.

SN Stjepan Radić mjesto je s posebnom dušom, idealno za partijanere, a malo manje idelano za one koji žele puno mira i tišine. SN Cvjetno naselje i SN Dr. Ante Starčević mirnija su naselja koja imaju određeni šarm i blizu su Učiteljskog fakulteta, FFZG-a, FER-a, FSB-a i TVZ-a. SN Lašćina dobar je izbor onima koji studiraju u blizini Maksimira, no zasigurno je riječ o domu koji ne odiše luksuzom.

SN Stjepan Radić : fitness-centar, kinodvorana, učionice, škola stranih jezika, liječnička i stomatološka ordinacija, plesna dvorana, dva restorana studentske prehrane i pizzeria, slastičarnica. SN Cvjetno naselje : fitness-centar, kongresna dvorana, učionice, škola stranih jezika, liječnička i stomatološka ordinacija, pastoralni ured, polivalentna dvorana, dva restorana studentske prehrane, slastičarnica. SN Dr. Ante Starčević : sportsko-rekreacijske aktivnosti (fitness, stolni tenis, aerobik, zumba), igralište na otvorenom (nogomet, košarka), tulumara. SN Lašćina : višenamjenska dvorana za stolni tenis, klub, aerobik, ples, disco večeri i drugo, restoran, igralište za košarku, mali nogomet i odbojku, učionica, TV-dvorana.

STUDENTSKI ŽIVOT

Studentska kuhinja

Domske kuhinje prožimaju miris palačinki, smijeh i zabava Preseljenjem iz roditeljskog doma i početkom užurbane te vremenski ograničene svakodnevice studenti su primorani naviknuti se na novi stil života u kojemu prehrana igra veliku ulogu, a mnogi se od njih prvi put upravo susreću s kuhanjem. Autorica: Ines Bačan

Prehrana onih koji žive u domovima uključuje odlazak u studentsku menzu, obližnje dućane ili savsko okretište, koje mnogi nazivaju najboljim prijateljem gladnih studenata poslije ponoći. No, osim spomenutog, tu je još i zajednička kuhinja u studentskim domovima koja mladima uvelike olakšava boravak u Zagrebu.

Zajedničke kuhinje Zajedničke se kuhinje mogu pronaći na svakom katu jednog paviljona, dok se u onima prve kategorije mogu pronaći u svakom apartmanu. Hladnjaci sa zamrzivačima nalaze se u svim sobama, dok su kuhinje opremljene štednjakom na struju, sudoperom i policama za namirnice te posuđem koje studenti sami donose, no kako nam kažu, sigurnije je te stvari čuvati u sobama jer ih uvijek netko mazne. Ondje se često pripremaju instant-juhe, popularni noodlesi, a uz to se kuha razna tjestenina, pripremaju sendviči i peku jaja te druga slična

brza jela. Iako većina studenata nije oduševljena zajedničkim kuhinjama jer nisu adekvatne za pripremu većeg obroka, one su stalno pune. Problematična im ponekad bude neurednost drugih studenata kada kuhinja ostane nepospremljena nakon korištenja.

Palačinke su puno više od hrane Pečenje palačinki najpoznatiji je i najčešći razlog korištenja zajedničke kuhinje. Nekolicina se studenata skupi i podijeli oko kupnje namirnica i ostatak večeri druži u kuhinjskom prostoru. I kada nemaju potreban pribor za kuhanje, studenti se lako snađu i pritom se zabave i nasmiju. Poprimajući ovakav društveno-zabavni karakter, kuhanje u studentskim domovima, iako ponekad izazovno, studentima nudi zajedništvo u kojem ne pripremaju samo brza jela, već se uče samostalnosti, stvaraju navike i postaju odgovorni, a zajednička im kuhinja pruža jedan oblik zabave i opuštanja, a palačinkama skupljaju dovoljno snage za nastavak učenja.

SPONZORIRANO

LASER TAG PAVILJON 22 Zagrebački velesajam

POSEBNA PONUDA ZA STUDENTE

Najveći hrvatski indoor laser tag centar

Površina: 2500 m2 Visina: 8-12 m Broj igrača istovremeno: 26 U Paviljonu 22 na Zagrebačkom velesajmu otvorena je Laser tag arena Zagreb – najveći zagrebački i hrvatski indoor laser tag centar. Od kratkih laser tag Team deathmatch i Deathmatch programa do kompliciranih Tactical i Spec ops laser tag programa, birajte igru od 60 minuta do 120 minuta, dan – noć! Laser tag program namijenjen je ekipi koja voli brzu igru, npr. Call of Duty uz jednostavne scenarije – pravila igre: Team deathmatch ili Deathmatch. Termin traje 60-90 minuta, partija traje 15 minuta i pobjeđuje ekipa koja skupi više bodova! Svaki pogodak u protivnika = 1 bod, svaki Frag = 3 boda! Deathmatch je... DEATHMATCH – pobjeđuje igrač koji ostane posljednji na mapi! CIJENA: • 90 kn po igraču = 60 minuta igre • 120 kn po igraču = 90 minuta igre.

RADNIM DANOM - CIJENA ZA STUDENTE: • 70 kn po igraču za 60 minuta • 100 kn po igraču za 90 minuta igre! Nudimo i TACTICAL LASER TAG i SPEC OPS LASER TAG – napredne programe za ekipu koja voli naprednije scenarije poput igara DOMINATION, BATTLE ROYALE i sl.

Redovna cijena za Tactical laser tag iznosi 150 kn za 2 sata igre, dok je cijena za studente radnim danom 120 kn - pokažite iksicu i to je to! SPEC OPS rezerviran je za najzahtjevnije igrače – samo noćni termini: • igra se u potpunom mraku – PITCH BLACK – najčešće: Deathmatch, Team deathmatch, Battle Royale Redovna cijena za Specs Ops iznosi 180 kn, uz iksicu cijena radnim danom iznosi 150 kuna po igraču! Rezerviraj na www.lasertagzagreb.hr ili 0925047972 Iskustvo Laser taga u Paviljonu 22 lektorice Studentskog.hr: – Meni je bilo odlično! Inače nisam tip za takve stvari, paintball i slično, ali ovo mi je bilo genijalno! – rekla je lektorica Marta Kunić. Vidimo se u PAVILJONU 22 Zagrebačkog velesajma!

LASER TAG ARENA ZAGREB PAVILJON 22 Zagrebački velesajam www.lasertagzagreb.hr 0925047972

Ako odaberete Tactical laser tag u trajanju 120 minuta igrat ćete, uz Deathmatch i Team deathmatch, i igre kao što su DOMINATION – najsličnije King of the Hill i super zabavni ZOMBIE mod gdje pobjeđuje tim koji protivnike pretvori u svoje – ZOMBIJE! 23

STUDENTSKI ŽIVOT

Javni prijevoz

Studenti ostvaruju pogodnosti u ZET i HŽ javnom prijevozu Javni prijevoz dostupan je svima te je poprilično razvijen i nudi mogućnost prijevoza putnika tramvajima, autobusima i uspinjačom. Zagrebački električni tramvaj (ZET) organizira specijalizirani prijevoz osoba s invaliditetom u posebno opremljenim vozilima. Autorica: Zita Fašaić Musurliev

Zagrebački električni tramvaj

Dnevne linije:

Noćne linije:

1 Zapadni Kolodvor − Borongaj 2 Črnomerec − Savišće 3 Ljubljanica − Savišće 4 Savski most − Dubec 5 Prečko− Dubrava 6 Črnomerec − Sopot 7 Savski most − Dubec 8 Mihaljevac − Zapruđe 9 Ljubljanica − Borongaj 11 Črnomerec − Dubec 12 Ljubljanica − Dubrava 13 Žitnjak − Kvaternikov trg 14 Mihaljevac − Zapruđe 15 Mihaljevac − Gračansko dolje 17 Prečko − Borongaj

31 Črnomerec − Savski most 32 Prečko − Borongaj 33 Dolje − Savišće 34 Ljubljanica − Dubec Cijene pojedinačnih karata za tramvaj i autobus kreću se ovisno o duljini putovanja i mjestu kupnje, a kupuju se na Tisak i iNovine kioscima i ZET-ovim prodajnim mjestima: * pojedinačne karte u dnevnom prometu za 90 minuta: 10 kn (15 kn kod vozača) * pojedinačne karte u dnevnom prometu za 60 minuta: 7 kn (10 kn kod vozača) * pojedinačne karte u dnevnom prometu za 30 minuta: 4 kn (6 kn kod vozača) * pojedinačna karta u noćnom prometu: 15 kn.

Pretplatne karte: * Mjesečna studentska karta: 100 kuna, izrađuje se na ZET-ovom prodajnom mjestu za 30 kuna. Neograničen broj vožnji tramvajem, autobusom i uspinjačom. * Godišnja karta: 960 kuna, može se plaćati u od 2 do 12 rata. Neograničen broj vožnji tramvajem, autobusom i uspinjačom. * ZET + HŽ: mjesečno 200 kuna, godišnje 2400 kuna. * Besplatne godišnje ili mjesečne ZET karte: ostvaruju redoviti studenti s prebivalištem u Gradu Zagrebu čiji ukupni mjesečni prihodi po članu kućanstva iznose 2000 kuna ili manje.

Vlak: * Mjesečna/godišnja karta: izrada košta 20 kuna na Glavnom kolodvoru, donosi popust od 50% u slučaju putovanja vikendima i blagdanima u 2. razredu vlakova. Vrijedi od 1. listopada godine izdavanja do 30. rujna druge godine za redovite studente. * Pametna kartica: izrada 50 kuna na Glavnom kolodvoru. Popust od 50% ostvaruje se prilikom kupovine karte. Vrijedi godinu dana.

ZET-ov kombi za studente s invaliditetom Studentima s invaliditetom koji se kreću pomoću invalidskih kolica ZET osigurava poseban organizirani prijevoz prilagođenim kombi-vozilima. Oni koji ostvaruju pravo na ovu uslugu trebaju se javiti Uredu za studente s invaliditetom Sveučilišta u Zagrebu na uredssi@unizg.hr.

STUDENTSKI ŽIVOT

Studentsko zdravlje

Bolje spriječiti nego liječiti komu se mogu obratiti zagrebački studenti? Ako ne želite prebaciti svoj karton liječniku u Zagreb, ponekad možete naići na prave probleme kada vam zatreba određena liječnička usluga. Ipak, nekoliko institucija i predstavnika daju sve od sebe da pruži besplatnu pomoć studentima kako oko mentalnog tako i oko fizičkog zdravlja! Autorica: Dalia Hranić

Služba za školsku i adolescentnu medicinu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar S ovom će se Službom mladi upoznati već pri početku fakulteta jer će ondje obavljati sistematske preglede na 1. godini fakulteta. U radu Centra za mlade sudjeluju specijalisti školske medicine i više medicinske sestre te ginekolozi i klinički mikrobiolozi kao i drugi stručnjaci prema potrebi.

U sklopu Savjetovališta za poteškoće učenja i prilagodbe studenti mogu doći izraziti brigu, sumnje i sve drugo što ih muči, no trebaju se prije dolaska naručiti telefonom na 01 46 96 281 ili e-poštom na skolska@stampar.hr.

Uputnica nije potrebna, a sve su usluge besplatne. Savjetovanje je moguće i telefonom ili e-poštom. Što se tiče Savjetovališta za zaštitu reproduktivnoga zdravlja mladih, mogu se javiti: • studentice i učenice srednjih škola grada Zagreba koje nisu prijavljene kod primarnog ginekologa ili im se ginekolog nalazi izvan mjesta studiranja • studenti i učenici srednjih škola grada Zagreba • djevojke i mladići pojedinačno ili s partnerom/partnericom. Radno je vrijeme Savjetovališta ponedjeljkom i četvrtkom od 15 do 20 sati. Potrebno je naručiti se telefonom na 01 46 96 281 ili na e-adresu skolska@stampar.hr. Savjetovati se možete i telefonom ili e-mailom na marija.posavec@stampar.hr. Podaci osoba koje im se jave strogo su povjerljivi.

Centar za zdravlje mladih Centar se može pohvaliti nekolicinom savjetovališta i programa zaštite, među kojima je prvi na listi program za zaštitu mentalnog zdravlja. Pomoć u borbi s mentalnim zdravljem Centar nudi kroz rad sa savjetnicima. Savjetovalište za prehranu također je vrlo važan alat kojim možemo bitno poboljšati kvalitetu svog života, spriječiti bolesti kao što je dijabetes te osigurati ugodnost u vlastitom tijelu. Reproduktivno zdravlje također ima svoje savjetovalište koje obuhvaća ginekološke preglede, program za samopomoć, edukacije, rad s parovima, rano otkrivanje spolno prenosivih bolesti te mnoge druge alate za intervenciju kada je u pitanju spolno i reproduktivno zdravlje. Tu je i savjetovalište koje vam može pomoći ako se borite s učenjem i svladavanjem gradiva, no i ako imate problem s prilagodbom zbog odlaska iz roditeljskog doma u nešto novo i nepoznato. Također, za sve koji se bore s ovisnošću osiguran je program pomoći, no i prevencije. Za mlade osim uhodanih radionica i savjetovališta postoje i projekti kao što su Acne STOP – besplatno dermatološko savjetovalište za mlade ili pak Samopouzdanje: najbolji saveznik u svakom trenutku. Sam Centar možete pronaći na adresi Heinzelova 62a te ih kontaktirati e-poštom na info@czm.hr ili brojem 01 6468 333.

Zdravo sveučilište Kad je u pitanju zdravstvena zaštita studenata, nezaobilazna je stanica program Zdravo sveučilište Odbora za studentsku zdravstvenu zaštitu. Misija ove inicijative temelji se na očuvanju i unapređenju zdravlja studenata edukacijom, učenjem novih vještina te podizanjem kulturnih i socioloških interakcija.. Tim se sastoji od studenata s Medicinskog, Farmaceutsko-biokemijskog, Stomatološkog, Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta te surađuju i s Kineziološkim fakultetom i studentima psihologije. Do sada su studenti mogli popraviti svoje zube ili odraditi stomatološki pregled kod kolega sa Stomatološkog fakulteta i dobiti ideje za pravilno vježbanje ili istezanje od studenata s Kineziološkog fakulteta, no zbog cijele situacije s koronavirusom za sada nije definirano hoće li se isto nastaviti i ove, odnosno sljedeće godine. Iza njih su i brojne radionice i predavanja, ali i zabavne i edukativne filmske večeri o temama kao što su rak dojke i slično, kao i akcije darivanja krvi. Kako vam ne bi ponestalo zanimljivih radionica, predavanja ili savjeta o očuvanju zdravlja, Sveučilište se pobrinulo redovito puniti naslovnice na svojim društvenim mrežama kao što su Facebook i Instagram te ih možete kontaktirati tamo ili e-poštom na zdravosveucilistezg@gmail.com.

STUDENTSKI ŽIVOT

Nakon učenja – zabava

Donosimo vam nekoliko super lokacija za učenje i partijanje

Lokacije za učenje

Autorica: Lucija Žeger

Parkovi

Kafići

Zagreb je prepun predivnih parkova u kojima možemo uživati u zelenilu i cvrkutu ptica. Upravo je to ono što nekima najviše odgovara prilikom učenja. Ako ste vi jedna od tih osoba, preporučujemo vam neke od ovih lokacija: Strossmayerovo šetalište, Zrinjevac, Tomislavac, Maksimir, Botanički vrt, Dubravkin put, Bundek i Jarun.

Zagreb ima kafiće koji su kao idealni za učenje. Nekima je nezamislivo sjediti na kavi i učiti jer to podrazumijeva buku drugih ljudi, ali postoje kafići koji su studentima poznati kao mjesta za učenje, posebice kada su u pitanju instrukcije i grupna učenja prije ispita i najčešće su u blizini fakulteta.

Lokacije za partijanje

FOTO: Knjižnica FFZG Wikipedia

Kada dođe vrijeme ispitnih rokova, većina će studenata pohrliti u potragu za dobrim mjestom za učenje, a nakon rokova i za mjestom za dobar provod kako bi proslavili završetak ispita.

Knjižnice i učionice Ako ste ipak osoba koja više voli mir u zatvorenoj prostoriji, u gradu postoji velik broj knjižnica u kojima je omogućeno učenje. Osim Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Knjižnica grada Zagreba ili knjižnice u Studentskom centru, većina fakulteta dopušta korištenje svoje knjižnice i studentima s drugih fakulteta, a jedna je od popularnijih ona na Filozofskom fakultetu koja se proteže na čak 5 katova. Ako vam se ne ide do knjižnice, uvijek možete svratiti do domskih učionica!

Studentski domovi Studentski su domovi leglo dobre zabave, u čemu zasigurno prednjači SD Stjepan Radić. Tamo se partija po sobama, kuhinjama i u dvorištu. Od bele do cuganja – nikada nije dosadno. Također, u blizini ovog doma nalazi se nekoliko noćnih klubova, koji su druga stanica savskim partijanerima.

Stepenice ispred HNK-a ili Džamije Hrvatsko narodno kazalište i tzv. Džamija ili Meštrovićev paviljon lokacije su na kojima se mladi skupljaju i druže. Ne dajte se zavarati da je ovo sve što Zagreb nudi jer studenti za dobru zabavu koriste gotovo sve zagrebačke parkove.

Kafići, barovi, noćni klubovi U Zagrebu ima pregršt raznih klubova za sve vrste ukusa i glazbe te tu nitko ne ostaje zakinut. Rock, cajke, trash, karaoke – za svakoga ima ponešto.

STUDENTSKI ŽIVOT

Odmor u prirodi

Lokacije za odmor u zagrebačkoj prirodi Zagreb se, osim Jaruna, Bundeka i Maksimira, može pohvaliti izrazito bogatom prirodom koja stanovnicima donosi blagotvoran bijeg od gradske vreve. Autorica: Sara Biuk

Medvednica

Rokov perivoj

Biser Zagreba najpoznatiji po Sljemenu, najvišem vrhu poznatom po skijaškim stazama. Ondje još možete posjetiti srednjovjekovni Medvedgrad i potok Bliznec, a ako se uputite na staze, tu su Bikčevićeva staza, koja ide od tunela Sljeme preko Blizneca do Puntijarke, te svakako zanimljiva, ali zahtjevna staza 1M sa smjerom poznatim pod imenom Mrcina, odlična za ljubitelje netaknute prirode i planinarenja. Na Sljemenu se često održavaju i razna događanja poput Snježne kraljice, festivala glazbe, paintballa u ugođaju sljemenske šume.

Povijesno i arhitektonski bogat Rokov perivoj idealno je mjesto za provođenje nedjeljnog popodneva u društvu dragih ljudi ili u spokojnoj samoći. Odvojen je od gradske buke, a do njega se dolazi Aleksandrovim stubama u Dežmanovu prolazu.

Park-šuma Tuškanac Tuškanac je smješten na odličnoj lokaciji u centru pa ako se odlučite za šetnju park-šumom, a zaželite se šalice kave ili komada torte, prošetajte se do obližnjeg Dežmanova prolaza.

Cmrok Ako krenete Dubravkinim putem, malo dalje od Tuškanca, doći ćete do Cmroka. Cmrok je glavno izletište Zagrepčana s djecom, pogotovo zimi kada se pretvara u simpatično sanjkalište.

Park Ribnjak Ribnjak je predvečer okupljalište mladih, a česta ljetna događanja u parku, poput raznih muzičkih, umjetničkih i dječjih festivala, čine ga omiljenim odredištem Zagrepčana zbog njegove jedinstvene ljepote u srcu Zagreba.

FOTO: Rokov perivoj, Studentski.hr

Park-šuma Jelenovac Gusta šuma udaljena deset minuta hoda od Ilice čini Jelenovac malim šumskim rajem na sjeveru Zagreba.

Spomen-park Dotrščina Osim što ima status parka, Dotrščina je i spomen-park na masovna stradanja od fašističkih snaga. Podosta je mirnija od Maksimira, stoga, ako ste željni mirne šetnje, Dotrščina je pravi izbor za odmor duha i tijela.

STUDENTSKI ŽIVOT

Intervju s Matom Vukšićem Osim aktivnog i zdravog života sudjelovanje u prvenstvu

UniSportZG donosi vam putovanje diljem svijeta S jednim od predstavnika Zagrebačkog sveučilišnog športskog saveza razgovarali smo o UniSport Zagreb prvenstvu i doznali detalje vezane uz projekt te koje beneficije on nudi članovima. Autorica: Sara Biuk

Kako doznajemo od Mate Vukšića, jednog od predstavnika Zagrebačkog sveučilišnog športskog saveza, Savez u suradnji sa Studentskim zborom Sveučilišta u Zagrebu, Uredom za sport i Studentskim centrom provodi popularno prvenstvo UniSport Zagreb kojim potiču studente na aktivno bavljenje sportom, promociju sportske kulture, brendiranje studentskog sporta te sportskih i životnih vještina. UniSportZG konstantno raste, trenutno se sastoji od 25 sportova, a na njihovim natjecanjima sudjeluje preko 8 i pol tisuća studenata. Koje pogodnosti mladi dobivaju time što sudjeluju na UniSport događanjima? Prijavom na naša natjecanja studenti ulaze u sustav studentskog sporta koji je na najvišoj razini. Na natjecanjima koja traju cijelu godinu, a za sve studente su besplatna, sude najbolji suci, utakmice su popraćene UniSportZG media teamom koji je zadužen za fotografiranje i snimanje mečeva, UniSportZG medical team pazi na zdravlje svojih kolega, a imamo i najmoderniju mobilnu aplikaciju preko koje se utakmice mogu uživo pratiti, koja sadrži statistiku i preko koje studenti mogu predviđati ishode utakmica.

Do pojave koronavirusa tribine fakultetskih sportskih dvorana bile su ispunjene do posljednjeg mjesta, a koliko je studentski sport zapravo razvijen i kolika je čast studentu nastupiti za svoj fakultet pokazuje nam to da su se prije dvije godine pojavile prve fakultetske navijačke skupine koje su bodrile svoje kolege na sportskim borilištima, naravno u akademskom tonu. Najpoznatija i najglasnija od njih je Nevera s FER-a.

Natjecanja budu popraćena komentarima televizijskih sportskih novinara, a studentima uz titulu najboljeg fakulteta posebno znači i podrška kolega navijača. Najbolji studenti nastupaju za sveučilišnu reprezentaciju te imaju pravo nastupiti na državnim i međunarodnim natjecanjima diljem svijeta. Akademske godine 2018/2019. zagrebački su studenti na natjecanju Europske sveučilišne sportske organizacije od 576 sveučilišta osvojili najviše medalja – njih 19, i to 5 zlatnih, 8 srebrnih i 6 brončanih. Ove je godine 20 reprezentacija trebalo nastupiti na Europskim sveučilišnim igrama u Beogradu, no odgođene su za sljedeću godinu zbog koronavirusa. Vidjeli smo da ste u svibnju održali e-sport natjecanje u videoigrama poput League of Legends, Fife i drugih. Jeste li imali za ovakvu vrstu natjecanja možda i više zanimanja od strane studenata s obzirom da online igrice nisu rezervirane samo za tinejdžere? Interes za sve naše sportove izuzetno je velik. Klasični sportovi ipak su zanimljiviji studentima od e-sport natjecanja. Futsal (dvoranski mali nogomet) naš je najbrojniji sport s 39 muških i 11 ženskih ekipa (1600 studenata), a slijede ga, također, dvoranski sportovi: košarka, rukomet, odbojka, trčanje, nogomet i vaterpolo. E-sport je po brojnosti iza tih sportova, na 7. mjestu. Valja napomenuti da smo mi kao sustav akademskog sporta prepoznali e-sport i uveli ga drugi u Europi. Jako smo zadovoljni s činjenicom da je većina profesora TZK prihvatila i ovaj vid razvijanja kognitivnih sposobnosti kao sport u sustavu UniSportZG prvenstava.

Osim u sportskim aktivnostima mladi mogu sudjelovati u raznim projektima u području obrazovanja, volonterizma, kulture i gospodarstva. Koje ste projekte održavali na temu navedenih područja? Svake godine do pojave ove, kad smo kao i svi bili spriječeni, organizirali smo manifestaciju Studentski dani sporta, u sklopu koje se održala trodnevna sportska konferencija na kojoj su se održavale panel-rasprave i radionice s vrhunskim sportašima, studentima sportašima i ostalim vrhunskim stručnjacima iz svijeta sporta. Teme su bile uvijek različite i promicale su dualnu karijeru studenata sportaša, biznis u sportu, volonterizam i zdrav način života.

U suradnji sa Zdravim sveučilištem, udrugom koja promiče zdrav način života na Sveučilištu, organizirali su dobrovoljna darivanja krvi, a u suradnji s Hrvatskim akademskim sportskim savezom niz radionica na temu volonterstva.

– Otvoreni smo za sve ideje, prijedloge, projekte te i ovim putem pozivamo sve pojedince i udruge koje se bave studentima i promiču iste vrijednosti kao i mi da nam se jave i uključe u naš rad. – za kraj govori Mate.

INSTITUCIJE

Obrazovanje

70 000 studenata, 350 godina, 34 sastavnice zagrebačko sveučilište u brojkama Zagrebačko sveučilište najstarije je i najveće hrvatsko sveučilište koje ima posebnu ulogu i odgovornost u očuvanju i unapređenju nacionalnoga intelektualnoga, znanstvenoga i kulturnoga naslijeđa te u jačanju međunarodne prepoznatljivosti i atraktivnosti hrvatskoga visokog obrazovanja i znanosti. Autorica: Patricija Panić

13 33 61 163 350 70 000

stručnih studijskih programa integrirana studijska programa akreditirani program poslijediplomskih doktorskih studija diplomska studijska programa godina tradicije

studenata

17 34 149 193 7900+

studijskih programa na engleskom jeziku sastavnice 31 fakultet i 3 akademije

preddiplomskih studijskih programa poslijediplomska specijalistička studijska programa profesora

Sveučilište će se razvijati kao sveobuhvatno sveučilište sa širokim spektrom istraživačkih i studijskih programa u skladu s ekonomskim mogućnostima i potrebama društva.

Poticanje izvrsnosti u znanstvenom i umjetničkom istraživanju u nastojanju da zadrži mjesto jednog od vodećih istraživačkih sveučilišta u jugoistočnoj Europi.

8 ciljeva:

Sveučilište će se angažirati u javnom djelovanju kao generator tehnološkoga, gospodarskoga i društvenoga razvitka u skladu sa strateškim potrebama Republike Hrvatske.

Sveučilište će razvijati i pružati različite oblike cjeloživotnoga obrazovanja za potrebe stanovnika Republike Hrvatske.

Njegovanje principa moralnosti, etičnosti i tolerancije.

Povećanje međunarodne prepoznatljivosti i atraktivnosti novim oblicima istraživačke i studijske mobilnosti te studijskim programima dostupnima studentima iz drugih zemalja.

Zadržavanje sadašnje vodeće akademske i istraživačke uloge u nacionalnim okvirima.

Razvoj studijskih programa potrebnih društvu i gospodarstvu, kao i nacionalno i strateški potrebnih studijskih programa. Poticanje izvrsnosti u nastavi i akademskim postignućima studenata i nastavnika i unapređenje različite studentske i akademske službe.

FAKULTETI * Područje tehničkih znanosti:

* Područje biotehničkih znanosti:

• Arhitektonski fakultet • Fakultet elektrotehnike i inženjerstva • Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije • Fakultet prometnih znanosti • Fakultet strojarstva i brodogradnje • Geodetski fakultet • Geotehnički fakultet • Građevinski fakultet • Grafički fakultet • Metalurški fakultet, Sisak • Rudarsko-geološko-naftni fakultet • Tekstilno-tehnološki fakultet

• Agronomski fakultet • Prehrambeno-biotehnološki fakultet • Šumarski fakultet

* Područje društvenih i humanističkih znanosti: • Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet • Ekonomski fakultet • Fakultet organizacije i informatike, Varaždin • Fakultet političkih znanosti • Filozofski fakultet • Fakultet hrvatskih studija • Kineziološki fakultet • Pravni fakultet • Učiteljski fakultet • Katolički bogoslovni fakultet

* Područje biomedicinskih znanosti: • Medicinski fakultet • Veterinarski fakultet • Farmaceutsko-biokemijski fakultet • Stomatološki fakultet

AKADEMIJE • Akademija dramske umjetnosti • Akademija likovnih umjetnosti • Muzička akademija

OSTALA JAVNA VISOKA UČILIŠTA • Tehničko veleučilište u Zagrebu • Zdravstveno veleučilište u Zagrebu • Visoka policijska škola

SPONZORIRANO

Zašto baš INA

Karijeru započnite u Ini kod jednog od najpoželjnijih hrvatskih poslodavaca INA već dugi niz godina surađuje s akademskom zajednicom stvarajući brojne prilike za osobni i profesionalni razvoj mladih. To potvrđuju i odlična suradnja s fakultetima te kontinuirana podrška studentskim udrugama i njihovim projektima u okviru kojih studenti mogu rješavati stvarne poslovne slučajeve ili kreirati praktična rješenja na primjerima poslovnih aktivnosti INA Grupe.

Inini projekti za mlade

Growww Pripravnički program INA Grupe provodi se već 11 godina zaredom. Namijenjen je mladima koji završavaju diplomski studij i diplomantima koji još nemaju ili imaju najviše godinu dana radnog iskustva u struci kako bi započeli svoju karijeru uz stimulativne uvjete, odličnu podršku i raznolike mogućnosti osobnog razvoja i stručnog usavršavanja. Svaki pripravnik ima svog mentora koji ga vodi kroz program te buddyja koji je i sam nekad bio pripravnik. Pripravnici surađuju i s različitim stručnjacima te se dodatno educiraju kroz treninge i radionice, rješavaju case studyje i obilaze Inina postrojenja.

- Zanimljivo, iznad očekivanog, praktično, korisno, napredno, riječi su kojima bih opisao Growww pripravnički program. U godinu dana pripravništva stekao sam bogato iskustvo i mnoga praktična znanja unutar svoje struke, a u radnim aktivnostima dotakao sam se i mnogih drugih inženjerskih struka. - Matija Kolarec, Inženjer za održavanje, Growww 2019

Growww Female Engineers Scholarship Programme Program stipendiranja namijenjen je studenticama koje se obrazuju u određenim STEM područjima s ciljem osnaživanja i daljnjeg razvoja interesa žena za STEM i razvoj karijere u naftnoj i plinskoj industriji. Stipendija iznosi 3000 €, a uključuje i sudjelovanje na međunarodnim naftnim i plinskim konferencijama, posjete postrojenjima te dodatno otvara put za praksu, pripravništvo ili zapošljavanje u INA/MOL Grupi.

Iskoristite priliku i prijavite se na natječaj koji kreće u studenom, a za više informacija pratite www.ina.hr, društvene mreže Ine te obavijesti na vašim fakultetima.

INSTITUCIJE

Aktivno sudjelovanje u društvu

Moguće je uskladiti natrpan raspored na fakultetu s društvenim angažmanom Uz fakultetske obaveze i druženje studentima ostane jako malo vremena za dodatne aktivnosti; volontiranje ili aktivno sudjelovanje u raznim udrugama. Kako uspjeti uskladiti već pretrpan raspored, kako volontirati ili odrađivati praksu kad već imate 100 obaveza na fakultetu? Ključ je u dobroj organizaciji!

ika v a n oliko k e n uz

Autorica: Lucija Vujnović Ako ste dobro organizirani i ako se djelovanje udruge ili tvrtke kojoj se želite priključiti podudara s vašim interesima, možete stići sve što želite. Priključite se onoj koja vas zanima, ali imajte na umu da vam je i to obveza jer tako nećete taj rad stavljati na posljednje mjesto u životu. U nastavku donosimo neke od navika koje znatno utječu na organizaciju vremena i produktivnost. Uvedite ih u svoju svakodnevicu! Imajte realnu dnevnu listu zadataka Odaberite najviše pet obaveza i poslova koje je neophodno izvršiti u tom danu i ostatak organizirajte prema tome. Svedite zadatke u vremenski okvir Odredite što točnije trajanje svakog zadanog zadatka i pridržavajte se toga.

Počnite s najtežim zadacima Kako kaže poznata fraza iz istoimene knjige: Pojedi tu žabu! Drugim riječima, uvijek dan počnite rješavanjem najzahtjevnijih zadataka jer time povećavate efikasnost, ali i motivaciju i samopouzdanje. Održavajte prostor urednim Za bolji fokus i produktivnost pobrinite se da su vam radni stol, ali i ostatak prostora, uredni i organizirani. Svakako pokušajte primjenjivati ove metode barem mjesec dana, pa ćete s vremenom uvidjeti kako se ipak može sve stići. Planiranje će postati sve lakše, a vi ćete se osjećati bolje jer ste uspješno izvršili sve fakultetske obveze, ali i više od toga.

INSTITUCIJE

Studentski restorani

Za kompletan obrok ne trebate izdvojiti ni 20 kuna Cijeli obrok možete platiti oko 6 kuna ako uzmete meni i ovisno u kojoj menzi jedete, no možemo reći da je prosječna cijena ručka ili večere oko 10 kuna. Meni podrazumijeva juhu, glavno jelo, prilog/varivo, salatu, desert/napitak i kruh/pecivo. Autorica: Patricija Panić

Razine se dijele na 1, 2 (studenti koji studiraju izvan mjesta prebivališta itd.) i 2,5 (studenti u domovima, vrhunski sportaši itd.). Korisnici potpore s razinama prava 2 i 2,5 imaju pravo na 3 meni obroka, 3 jela ili artikla iz

svake podskupine pojedinačnih jela i drugih prehrambenih proizvoda koji nisu sastavnice obroka s menija te 5 jela ili artikla iz podskupine mliječnih proizvoda.

Restorani: Studentski centar Studentski domovi Savska (pon-pet): linija lijevo: • ručak: 10:30-16:00 • večera: 17:30-20:30 linija desno: • ručak: 12:00-15:00 Express (pon-sub): • pon-pet: 9:00-21:00 • sub: 9:00-17:30

Stjepan Radić Restoran 1: • doručak: 8:00-10:00 (pon-pet), 8:00-10:00 (sub) • ručak: 11:30-16:00 (pon-pet), 11:30-15:00 (sub-ned) • večera: 17:30-21:00 (pon-pet) Restoran 2 (pon-ned): • doručak: 8:00 - 10:00 • ručak: 12:00-16:30 • večera: 18:00-21:30 Pizzeria: • 9:30-20:30 (pon-pet), 9:30-15:00 (sub-ned) • pauza: 15:00-16:30 Slastičarnica: • 08:00-21:00 (pon-pet) • pauza: 15:00-16:00

Fakulteti i NSK (pon-pet)

ZUK Borongaj Restoran: • doručak: 7:30-10:00 (pon-pet) • ručak: 10:00-16:00 (pon-čet), 10:00-14:30 (pet) Caffe-bar: • 7:30-16:00 (pon-čet), 7:30-14:30 (pet) Ekonomski fakultet: • Ekonomija: 11:00-15:00 (pon-pet) • Kefa: 7:30-20:00 (pon-pet) Medicinski fakultet: • 7:30-18:00 Veterinarski fakultet: • 8:00-15:00 Šumarski fakultet: • 8:00-15:00 FSB: Cvjetno naselje • 8:00-15:00 Linija 1: ALU: • ručak: 11:00-16:00 (uto-ned) • doručak: 9:00-11:00 • večera: 17:30-21:00 (pon-ned) • ručak: 12:00-15:00 Linija 2: TTF: • doručak: 7:00-10:00, 8:00-10:00, (sub-ned, blagdani) • 8:00-15:00 • ručak: 12:00-15:00 (uto-ned) TVZ: • večera: 16:00-20:00 (pon), 17:30-20:00 (uto-pet), • 8:00-18:00 ne radi za blagdane • pauza: 10:30-11:00 Slastičarnica: NSK: • 8:00-21:00 (kafić) • 8:00-15:30 • 11:00-21:00 (slastice) Filozofski fakultet: • subotom, nedjeljom i blagdanom ne radi • 8:00-15:30 • pauza: 10:00-11:00 Lašćina pon-pet: • doručak: 8:00-9:30 (pon-ned) • ručak: 11:00-15:30 • večera: 17:30-20:30 sub: • doručak: 8:00-11:00 • ručak: 11:00-15:30

Studentski popusti Izreži svoje kupone i uživaj!

䰀䄀匀䔀刀吀䄀䜀匀倀䔀䌀伀倀匀

䬀唀倀伀一

眀眀眀⸀氀愀猀攀爀琀愀最稀愀最爀攀戀⸀栀爀倀䄀嘀䤀䰀䨀伀一㈀㈀㤀㈀㔀㐀㜀㤀㜀㈀

㄀㔀 Ⰰ 䬀渀

䰀䄀匀䔀刀吀䄀䜀吀䄀䌀吀䤀䌀䄀䰀㄀㈀ Ⰰ 䬀渀

Nextbike godišnja pretplata

Popust

50%

䬀唀倀伀一

眀眀眀⸀氀愀猀攀爀琀愀最稀愀最爀攀戀⸀栀爀倀䄀嘀䤀䰀䨀伀一㈀㈀㤀㈀㔀㐀㜀㤀㜀㈀

100 KN

60 bonus minuta besplatne vožnje za čitatelje Studentske mreže

*Za aktivaciju pretplate s bonus minutama javiti se na info@nextbike.hr

Savska 150 099 202 2 202

Slovenska 26 098 193 88 28

KUPON ZA SUNČANJE (solarĳ)

Popust se NE odnosi na akcije, happy hours... vrijedi do 15.02.2021.

popusta

Studentski popusti Izreži svoje kupone i uživaj!

䰀䄀匀䔀刀吀䄀䜀匀倀䔀䌀伀倀匀

䬀唀倀伀一

眀眀眀⸀氀愀猀攀爀琀愀最稀愀最爀攀戀⸀栀爀倀䄀嘀䤀䰀䨀伀一㈀㈀㤀㈀㔀㐀㜀㤀㜀㈀

㄀㔀 Ⰰ 䬀渀

䰀䄀匀䔀刀吀䄀䜀吀䄀䌀吀䤀䌀䄀䰀㄀㈀ Ⰰ 䬀渀

Nextbike godišnja pretplata

Popust

50%

䬀唀倀伀一

眀眀眀⸀氀愀猀攀爀琀愀最稀愀最爀攀戀⸀栀爀倀䄀嘀䤀䰀䨀伀一㈀㈀㤀㈀㔀㐀㜀㤀㜀㈀

100 KN

60 bonus minuta besplatne vožnje za čitatelje Studentske mreže

*Za aktivaciju pretplate s bonus minutama javiti se na info@nextbike.hr

38 Savska 150 099 202 2 202

Slovenska 26 098 193 88 28

KUPON ZA SUNČANJE (solarĳ)

Popust se NE odnosi na akcije, happy hours... vrijedi do 15.02.2021.

popusta

SPONZORIRANO

Pauza i ove godine nagrađuje najsretnije studente

vrijeme je da osvojiš 20 000 kuna

Studiraš i znaš koliko je uza sve obaveze teško odvojiti vrijeme za kuhanje obroka? Menza ti je toliko blizu, ali jednostavno ponekad zbilja ne stigneš otići tamo na ručak ili večeru ili ti se baš u tome trenutku jede kineska hrana iz restorana na drugome kraju grada. Ako voliš naručivati specijalitete raznih svjetskih kuhinja i pri tome si povećavati šanse za osvajanje vrijedne nagrade, Pauza ima rješenje za tebe.

Budući da i sami znamo da su studentska druženja bez hrane prava rijetkost, odlučili smo svim studentima, brucošima i apsolventima barem malo uljepšati ovu, po svemu drugačiju, akademsku godinu. Znamo da već sada u sebi mislite Ma ja ionako nikad ništa ne osvojim, ali pričekajte! Pravila su zbilja jednostavna svaki put kada se naruči hrana preko Pauzine aplikacije jednostavnom oznakom na check boxu potvrdi se sudjelovanje u nagradnoj igri Foodiversity, a što je veći broj narudžbi, automatski je veća šansa da osvojite neku od vrijednih nagrada jer ne postoji limit u broju prijava.

je nagrada godišnja zaliha hrane preko Pauze

ili jednostavnije – ako se podijeli na svih 365 dana, to je dnevna vrijednost narudžbe od 50-ak kuna. Zamislite sada koliko je to partyja na kojima ne morate brinuti o tome tko će donijeti hranu jer ste osigurani doslovno za cijelu godinu! I ostale su nagrade također u Pauzinom stilu i neće razočarati, ali nagrada od čak 20 000 kn na Mastercard kartici nešto je čemu niti jedan student neće reći ne, kao ni ostalim nagradama koje su osigurali A1 Hrvatska, Camping Plitvice, Instar informatika, PIPI BEVERAGES te VBZ knjižare. Ono što je stvarno super jest da Pauza dostavlja u 11 hrvatskih gradova, pa se prijatelji iz svih dijelova Hrvatske mogu udružiti i povećati si šanse za osvajanje vrijednih dobitaka u nagradnoj igri koja počinje 16. studenog i traje sve do 31. prosinca. Sretnog dobitnika, koji će pri preuzimanju nagrada svojom studentskom iskaznicom morati dokazati da je zbilja student, slučajnim odabirom saznat ćemo sredinom siječnja, a nagradu će moći iskoristiti u više od 600 restorana s kojima Pauza surađuje.

INSTITUCIJE

Tko smo mi i što radimo?

Upoznajte se s udrugom Centar za razvoj mladih Volontiranje u CERM-u donijelo je mladima vještine koje im ne pružaju formalne institucije obrazovanja, a pri tome su imali priliku steći iskustvo i reference, što je mnogima bio vjetar u leđa te razlog brzog i lakog pronalaska posla.

Razvoj CERM-a:

CERM u brojkama:

2012. početak rada udruge Studentski informativni kutak (SIK) 2013. pokrenut najveći projekt Udruge – portal Studentski.hr 2019. SIK postaje Centar za razvoj mladih (CERM)

8 aktivnih projekata 3 volonterska programa oko 60 trenutnih volontera više od 500 studenata i mladih volontera od osnivanja Udruge suradnja s više od 90 studentskih udruga, udruga mladih i za mlade podrška u više od 200 projekata

Što se radi u CERM-u: 6 aktivnih projekata U CERM-u se trenutno uz portal Studentski. hr i Studentsku mrežu marljivo radi na još 6 projekata: Siguran klik, Mladi za mlade – jačanje zajednice mladih osoba u riziku od socijalne isključenosti, JOB4ME – volontiranjem do posla, SIMS – socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr, Pokretač te Croatian Economics Olympiad.

Što se radilo u CERM-u: 3 velika projekta

Volontiranjem do znanja za 21. stoljeće – održan niz edukacija koje su mladima pružile praktična znanja za ulazak na tržište rada.

Informiranje – pravo mladih – otvoren Infocentar koji je nudio individualne i grupne edukacije i savjetovanja.

Kutak za informiranje mladih – nastavak aktivnosti kojima se poboljšavao položaj mladih u društvu.

Volonterski programi Studeni je u CERM-u rezerviran za tri volonterska programa. Volonterski programi posebno su zanimljivo i izazovno iskustvo za mlade volontere jer ih provode sami uz pomoć drugih volontera, pa imaju priliku testirati svoje granice i izaći iz komforne zone!

Čitaj, pitaj Projekt Čitaj, pitaj nastavak je prošlogodišnjeg Dana knjiga u Knjižnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Za razliku od prošle godine, kada je naglasak bio na suvremenom online svijetu, ove će se godine mladi knjigoljupci moći uključiti u raspravu o njima samima pokušavajući dokučiti što to znači biti (uspješan) mladi autor u 21. stoljeću. Facebook: Čitaj, pitaj | Instagram profil: citaj.pitaj – Čitaj, pitaj savršen je za sve zaljubljenike u književnost, ali ne sumnjam da će u njemu uživati i svi oni koji će to tek postati. – Maja Babić, voditeljica projekta.

Youth Future Croatia Jednodnevna konferencija namijenjena mladima koji ulaze na tržište rada, ali i svima onima koji imaju želju svoje poslovne ideje provesti u djelo i na

tržištu uspjeti samostalno. Glavna su tema konferencije zanimanja budućnosti, tj. karijere koje su se na tržištu rada pojavile posljednjih godina te koje su mlađim generacijama normalan karijerni izbor. Facebook: Youth Future Croatia | Instagram: youth.future.croatia -Mladi u Hrvatskoj itekako mogu uspjeti, a Youth Future Croatia to će i pokazati. – Tena Pavičić, voditeljica projekta.

Maraton karijera Maraton karijera okuplja poduzetnike i uspješne iz različitih područja i sa zanimljivih radnih mjesta koji su svoju profesionalnu karijeru ostvarili upravo ondje gdje gostuju – na fakultetu s kojega su i krenuli u poslovni svijet. Riječ je o seriji predavanja i/ili panel-rasprava uz nezaobilazni business networking. Kako se na najbolji način ostvariti u onome u što ste godinama ulagali – svojoj profesiji, pokazat će vam dobro poznata lica s hrvatske poslovne scene. Facebook: Maraton karijera | Instagram: maratonkarijera – U protekle dvije godine projekt se pokazao kao jako uspješan i veselimo se nadolazećim izazovima te novim planovima koji nas očekuju. – Lana Krnic, voditeljica projekta.

INSTITUCIJE

Prvi korak u poduzetništvu

CERM organizira drugo izdanje Pokretača, natjecanja za studente iz cijele Hrvatske Centar za razvoj mladih ove jeseni organizira drugo izdanje studentskog natjecanja „Pokretač“ kako bi studente upoznao s društvenim poduzetništvom te sa stvaranjem poslovnih modela kroz business model canvas metodologiju. Ono traje od 26. listopada, kada započinju prijave, do 10. prosinca 2020. Autorica: Ana Marasović

Kako sudjelovati? Natjecanje se sastoji od dvaju dijelova – online rješavanja zadataka te prezentiranja rješenja na završnici pred stručnim žirijem. Zadatak je sudionika, naime, napraviti svoj prvi korak u poduzetništvu – odabrati jednu od zadanih kategorija i osmisliti inovativni poslovni model koji će rješavati važan društveni problem. Kategorije su: obrazovanje, ekonomija, mir i sigurnost, zdravstvo i očuvanje dostatnosti resursa (hrane i vode) – proizvodnja. Po odabiru kategorije, sudionik radi svoj business model canvas odgovarajući na sve prethodno dobivene smjernice, a 10 najboljih modela odlazi u finale – na završni pitch. Pobjednički timovi prigodno će se novčano nagraditi.

Tko može sudjelovati? U studentskom natjecanju mogu sudjelovati svi studenti i studentice (redovni i izvanredni) koji studiraju na jednom od hrvatskih sveučilišta, veleučilišta ili visokih škola. Sudjelovanje je moguće pojedinačno ili u timu do dvije osobe.

Tko će pomoći studentima u procesu natjecanja? Cjelokupni projekt obuhvaća i edukacije za sudionike za trajanja online dijela natjecanja koje će ih upoznati s društvenim poduzetništvom, pripremiti ih za izradu poslovnih modela, ali i za prezentiranje poslovne ideje. Planirane su diljem Hrvatske.

Kako je to izgledalo prošle godine? Tijekom prvog izdanja, održanog u prvoj polovici 2019. godine, pristiglo je ukupno 47 rješenja. Najbolja 3 nagrađena su novčanim nagradama u ukupnom iznosu od 9000 kuna te dvama STEMI hexapod robotima . Pobjednikom je proglašen Tomislav Kaučić sa svojom inovativnom svjetiljkom koja ujedno mjeri kvalitetu zraka te je posebno korisna za osobe s respiratornim problemima, ali i za sve one koji žive na područjima s visokom koncentracijom smoga. Dodatne informacije dostupne su na kanalima CERM-a i portala Studentski.hr.

INSTITUCIJE

Aktivno sudjelovanje u društvu

Angažmanom u studentskim udrugama do mijenjanja zajednice nabolje Studentske udruge predstavljaju idealnu odskočnu dasku jer mladi radom ili volontiranjem u njima razvijaju svoje vještine i šire krug ljudi, ali, prije svega, aktivno sudjeluju u javnom životu, doprinose većoj kvaliteti i boljem standardu života mladih te razbijaju predrasude o pasivnosti koja im se često pripisuje. Autorica: Patricija Panić

Spektar aktivnosti Aktivnosti kojima se bave raznolikog su karaktera, no gotovo se sve svode na poticanje mladih na promišljanje o problemima s kojima se susreću njihovi vršnjaci i oni sami, osobni razvoj i razvoj mladih općenito u svrhu povećanja kompetentnosti na tržištu rada, poticanje na volontiranje, ali i usavršavanje u struci kojom se kasnije žele profesionalno baviti.

S kim i gdje možete surađivati?

Što donosi angažman u udrugama? Volontiranje i rad u udrugama naučit će vas da prvo mijenjate sebe nabolje, a zatim korisno iskustvo primjenjujete na zajednicu u kojoj živite ili na još širi krug ljudi. Ovakvim radom korisnim crticama punite životopis, što poslodavci zasigurno cijene, no još je važnije što imate priliku surađivati s velikim brojem ljudi, testirati svoje granice, izaći iz komforne zone i naučiti raditi pod pritiskom rokova kada je to potrebno.

Titulu najveće i najaktivnije hrvatske studentske udruge u Hrvatskoj nosi udruga eStudent, koja okuplja više od 200 članova. Od većih domaćih i stranih udruga ističu se BEST Zagreb, Hrvatska studentska asocijacija te Erasmus studentska mreža Hrvatska, koja djeluje u 6 hrvatskih gradova: Zagrebu, Rijeci, Osijeku, Dubrovniku, Zadru i Požegi. Tu su još AIESEC Hrvatska, Udruga studenata Europe AEGEE, koja djeluje u više od 170 sveučilišnih gradova, i IAESTE Hrvatska. Studenti se, također, udružuju sa studentima iz mjesta iz kojega dolaze kako bi osjetili dašak Istre, Dalmacije, Međimurja, Zagorja i Slavonije u Zagrebu. Studenti se udružuju i sa svojim kolegama kako bi stjecali praksu u struci, pa tako postoji Ekonomska klinika, Financijski klub, Pravnik, Studia Croatia itd. 43

INSTITUCIJE

Aktivni studenti

o su k t o ev

Studentski zborovi i domski odbori i što rade za vas Studentski predstavnici aktivnim radom doprinose unapređenju studentskog standarda – njihovom radu možete se priključiti i vi! Autorica: Zita Fašaić Musurliev

Studentski zborovi Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu studentsko je predstavničko tijelo osnovano 1996. godine. Predstavničko tijelo danas broji mnogo članova koji studiraju na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini te obnašaju dužnosti predsjednika, zamjenika predsjednika, Predsjedništva, Skupštine i odbora.

U glavnom je interesu studentskih predstavnika boriti se za dobrobit studenata i unapređivati kvalitetu studentskog života. Osim predstavnika izabranih za Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu, svaka sastavnica ima svoje predstavnike.

Svoje iskustvo podijelila nam je bivša predsjednica Studentskog zbora Fakulteta hrvatskih studija Marija Barić Đurđević koja kaže da je imala dosta dužnosti jer je morala sazivati sjednice barem jednom mjesečno i pripremati materijale za njih. Na tim su sjednicama imenovali studente u razna tijela te je s njima morala obaviti razgovor.

– Zbor je imao i veliku ulogu u unapređenju računalne opreme na fakultetu. Redovito smo imali sastanke sa studentima i termine konzultacija gdje nam studenti dolaze sa svojim problemima koje pokušavamo riješiti. Jedina je mana u tom poslu što se ti stvarno

trudiš svima pomoći, a to ponekad jednostavno nije moguće. U takvim trenucima, kada znaš da si dao sve od sebe, treba stati i prisjetiti se koliko smo zapravo imali uspješnih slučajeva. Organizirali smo i brucošijade, zabave, sastanke s Upravom, humanitarne akcije, roštilj, novčano smo podupirali aktivnosti marljivih udruga i studenata na Fakultetu. Za vrijeme karantene napravili smo ankete kako bi uvidjeli snalaze li se studenti s novim izazovima te gdje je potrebna naša pomoć. Kada razmišlja o tome hoće li joj djelovanje u Zboru uvelike doprinijeti prilikom zaposlenja, Marija je objektivna: – S obzirom na to da sam još uvijek studentica i sada upisujem petu godinu, još uvijek ne znam hoće li mi u budućnosti moj rad u Studentskom zboru pomoći ili odmoći. Mislim da mi budući poslodavac neće dati priliku isključivo zato što mi to piše u životopisu. Mislim da su to bajke. Međutim, znanja i vještine koje sam putem skupila, kao što

su komunikativnost, liderstvo, organiziranje i odvažnost – sigurno će napraviti razliku na razgovoru za posao.

Kako se postaje članom studentskog zbora? Kada se raspišu izbori, svaki student ima pravo kandidirati se za člana studentskog zbora svoje sastavnice. Izbori traju dva dana i svi studenti fakulteta imaju pravo izaći na izbore i glasovati za nekoga od ponuđenih kandidata. Oni kandidati koji skupe najveći broj glasova postaju članovi na dvije godine.

Domski odbori Domski je odbor predstavničko tijelo koje različitim preporukama i inicijativama izražava interes stanara studentskih domova, a kontrolira i kvalitetu usluge studentskih menzi.

U Zagrebu postoje četiri studentska doma, no, zbog manjka interesa, trenutno postoje samo tri domska odbora. SN Lašćina nema svoje predstavnike, što ponekad znači da su stanari prepušteni sami sebi kad imaju problema vezano za boravak u domu.

Svaki domski odbor ima sedam članova koji su stanari studentskih domova. Članovi se mijenjaju svake godine, ali postoji mogućnost ponovnog izbora. Student koji želi postati član studentskog odbora, mora prvo odraditi intervju s Povjerenstvom, pri čemu se provjerava je li student stanar doma u čiji se odbor prijavljuje, koliko je godina proveo u studentskom domu za čiji se domski odbor kandidira, ali i njegov angažman i motivacija općenito.

Što možete postići aktivnim radom u domskim odborima? Odbor ima moć potaknuti promjene kada su u pitanju studenti, ali i ostali građani, što su dokazali organizirajući razne aktivnosti uz pomoć kojih su prikupili novac te ga donirali u humanitarne svrhe. Jedan od novijih primjera jest akcija Studenti za Zagreb Domskog odbora Studentskog naselja Cvjetno naselje, čija je svrha bila prikupiti novac za one koje je potres u Zagrebu najviše oštetio. Angažman predstavnika domskih odbora možete pratiti na Facebook stranicama studentskih domova: Ekipa s Cvjetnog, Studentski dom Stjepan Radić – Sava i Šara – Studentski dom dr. Ante Starčević jer ondje često komuniciraju sa studentima.

FOTO: SD Cvjetno naselje: Studentski.hr

INSTITUCIJE

Studentski centar u Zagrebu

Najvažniji kontakti na jednom mjestu - evo kako doći Studentski centar osnovan je davne 1957. godine, a osnovna mu je djelatnost briga o standardu studenata. Studentima su od usluga Studentskog centra u Zagrebu najvažniji studentski domovi, studentski restorani i Studentski Servis u svakodnevnom životu te, naravno, povremeno kultura i sport. Autorica: Patricija Panić

do informacija od Studentskog centra u Zagrebu

Zagrebački SC nalazi se na adresi Savska cesta 25, 10 000 Zagreb. U prizemlju se nalaze studentski restorani, dok je na katu Studentski Servis. U zgradi i oko zgrade SC-a još se nalaze uredi studentskog pravobranitelja Sveučilišta u Zagrebu i drugih bitnih studentskih predstavnika, Francuski paviljon, Galerija SC-a, Teatar &TD i drugi zanimljiv sadržaj. Kako bi dobili sve potrebne informacije, studenti se SC-u mogu obratiti na kontakte koje donosimo u nastavku.

Centrala: 4593 555

Ured ravnatelja: 4593 621, ured@sczg.hr

Studentski Servis: Informacije: 4593 658, 4593 666, fax: 4593 560, sservis@sczg.hr Ured voditelja: 4593 671, fax: 4843 505, sservis@sczg.hr Referada za zapošljavanje: 4593 673, 4593 674, referada@sczg.hr

Program prehrane: ured pomoćnika ravnatelja: 4593 654, prehrana@sczg.hr

Program smještaja: Ured pomoćnika ravnatelja: 4593 639, smjestaj@sczg.hr Poslovnica za smještaj: 4593 570, 4593 582, poslovnica@sczg.hr SD Stjepan Radić: 4590 801, snsradic@sczg.hr SD Cvjetno naselje: 4590 853, snscvjetno@sczg.hr SD Dr. Ante Starčević: 4590 843, snsastarcevic@sczg.hr SD Lašćina: 4590 891, snlascina@sczg.hr Turizam: 4590 816 46

Program kulture: Ured pomoćnika ravnatelja: 4593 636, kultura@sczg.hr Teatar &TD, 4593 677, itd@sczg.hr Galerija SC, 4593 602, galerija@sczg.hr Knjižnica: 4593 627, 4593 657

Zajedničke službe: Služba komercijale: 4593 630, komercijala@sczg.hr Služba informatike: 4590 777 Računovodstvo i financije: 4593 637, racunovodstvo-financije@sczg.hr Služba općih poslova: 4593 629, opci@sczg.hr Služba nabave: 4593 630, nabava@sczg.hr Knjižara: 4593 529, 4593 543

INSTITUCIJE

Uredi za studente

Podršku studentima pružaju Ured za studente s invaliditetom i Ured za sport Sveučilište u Zagrebu predano radi na podršci svojim studentima u razvijanju njihovih akademskih vještina, u vidu psihološkog savjetovanja, suradnje s udrugama i u organizaciji niza događaja za studente. Autorica: Mirta Topljak

Ured za studente s invaliditetom Posebna se podrška pruža studentima s invaliditetom, a za to je zadužen Ured za studente s invaliditetom. Rad Ureda usmjeren je na izjednačavanje mogućnosti studiranja svih studenata koji zbog bolesti, oštećenja ili poremećaja imaju stalne, privremene ili povremene teškoće u realizaciji svakodnevnih akademskih obaveza. Riječ je o studentima s oštećenjima vida i/ili sluha, s motoričkim poremećajima, s kroničnim bolestima, sa psihičkim bolestima i poremećajima, s teškoćama u učenju (disleksija, disgrafija, ADHD) te s ostalim zdravstvenim stanjima ili teškoćama koje mogu utjecati na tijek studija. Ured za studente s invaliditetom nalazi se u Studentskom naselju Stjepan Radić, Jarunska 2 u prizemlju 12. paviljona. Svoj je dolazak onamo potrebno najaviti na mail: uredssi@unizg.hr.

Ured za sport Sveučilište sport smatra važnim dijelom akademskoga života, stoga natjecateljski i rekreativni sport promovira kroz Ured za sport.

Uloga Ureda očituje se i u širenju pozitivne svijesti i edukacije o važnosti redovitog tjelesnog vježbanja, psihofizičkog razvoja mladih ljudi te o razvijanju natjecateljskog duha, očuvanja zdravlja i borbe protiv ovisnosti.

Svake se godine u organizaciji Ureda za sport Sveučilišta u Zagrebu, Zagrebačkog sveučilišnog športskog saveza i Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu održava Studentsko sportsko prvenstvo Sveučilišta u Zagrebu u više od 25 sportova. Uredu za sport možete se javiti na mail: sport@unizg.hr.

SPONZORIRANO

Radio Taxi Zagreb

U 3 klika naručite Radio Taxi vozilo stiže za 2-3 minute svakoga dana 0-24 Taxi možete naručiti u 3 klika i pratiti ga na karti u realnom vremenu. Uslugu možete platiti i karticom, a po završetku vožnje na e-mail stiže ruta kojom ste se vozili i cijena koju ste platili.

Naručite taxi preko Android i Apple uređaja pomoću besplatne aplikacije koje je dostupna u Google Play trgovini i Appleovom App Storeu, a vožnju platite kreditnom ili debitnom karticom.

Zašto Radio Taxi? Taksi-vozilima dozvoljen je ulazak u pješačke zone i vožnja žutim trakama pa će vas dovesti u strogi centar Zagreba. Posebno je važno što to omogućava legalni dolazak taksi-vozila na bilo koju važnu adresu, kao npr. Draškovićeva – Traumatološka.

Kad pijete, ne vozite! Nudimo uslugu dolaska po vas i vaše vozilo. Po vas dolaze dva iskusna vozača – jedan da vas sigurno preveze do željenog odredišta, a drugi za prijevoz vašeg automobila.

Prijevoz kućnih ljubimaca i raznih vrsta tereta Vršimo usluge prijevoza kućnih ljubimaca uz pratnju vlasnika i prethodnu najavu – radujemo se vašem pozivu.

Prijevoz raznih vrsta tereta Kako u našoj gami posjedujemo sve vrste vozila, nudimo usluge prijevoza raznih vrsta tereta. Prijevoz raznih tereta i dostava (televizor, hladnjak i sl.) uz prethodnu najavu naplaćuje se prema dogovoru. Prijevoz osobne prtljage ne naplaćuje se. Nazovite, saznajte više i dogovorite uslugu!

Odlikuje nas brzina, udobnost i sigurnost, a naša vozila na vašu adresu stižu u roku od dvije minute. Ponosni smo na svoju fleksibilnost i brzinu koje nam omogućavaju da budemo dostupni od 0 do 24 sata, 365 dana godišnje, što nas svrstava među najbolje taksi-službe u Europi. Naše usluge možete potražiti i na 105 taksi stajališta diljem Grada Zagreba.

Radio Taxi Zagreb stoljetna tradicija i garancija najkvalitetnije taksi usluge na tržištu

Udruženje 1030 taksista Grada Zagreba organizacija je obrtnika koji obavljaju djelatnost autotaksi prijevoza osoba u javnom gradskom prometu na području Grada Zagreba. Promiču, usklađuju i zastupaju zajednički interes udruženih članova.

VIRTUALNI SVIJET

Rezultati istraživanja

Što smo naučili o financijskim navikama studenata do 2020. godine? Studentski.hr i OTP banka u dva su navrata proveli istraživanje o financijskim navikama i potrebama studenata – 2017. godine i 2019. godine. U oba navrata najveći broj anketiranih dolazio je iz Zagreba, a zanimljivo je promatrati kako su se studentske navike mijenjale u te dvije godine. Autorica: Patricija Panić

Gotovina vs kartica Prije 3 godine studenti su u 70% slučajeva radije plaćali gotovinom, na što je uvelike utjecala nemogućnost plaćanja karticom u dijelu ugostiteljskih objekata, posebice u menzama u kojima studenti najčešće jedu, dok se više od polovice ispitanika 2019. godine izjasnilo da koristi debitnu karticu.

Mobilno bankarstvo Studenti su 2019. godine naveli da bi im uvelike olakšalo ako bi imali jednu karticu s više PIN-ova, za što je zasigurno dobra zamjena mobilno bankarstvo. To potvrđuje činjenica da se čak 76% ispitanika izjasnilo da koristi tu uslugu, dok je 60% od ukupnog broja ispitanih reklo da im je mobilno bankarstvo primarni način obavljanja raznog financijskog poslovanja.

Niska primanja, ali nema dugova Studenti su se, također, 2017. godine izjasnili da primanja svojih ukućana smatraju prosječnima te da uz takva primanja ne mogu pokriti sve aktivnosti koje imaju uz plaćanje smještaja i hrane, a tada ni 30% ispitanih nije raspolagao iznosom većim od 1000 kuna. Unatoč malim primanjima, prema istraživanju iz 2019, studenti se od svih bankarskih usluga najmanje odlučuju za studentske kredite – manje od 1%. Studenti nisu ulazili u dugove unatoč niskim primanjima pa tako 82,2% ispitanih 2017. nije imalo nikakav dug, a od preostalih je dužnika više od polovice onih koji koriste pozajmicu po tekućem računu.

VIRTUALNI SVIJET

Neoporezivi iznos

Studenti u ovoj godini smiju zaraditi do 63 tisuće kuna znate li zašto? Od siječnja ove godine osobni odbitak povećan je s 3800 kuna na 4000 kuna, no što to znači za studente? Godišnji neoporezivi limit koji studenti mogu ostvariti svojim studentskim radom iznosio je do prošle godine 60 600 kuna, a ove je godine povećan na 63 000 kuna. Autorica: Patricija Panić

Razlog povećanja neoporezivog iznosa povećanje je iznosa osobnog odbitka jer se u ukupni neoprezivi iznos do kojega studenti mogu zarađivati ubraja iznos od 15 000 kuna, što je godišnji limit za rad preko učeničkih i studentskih servisa, a što je utvrđeno 6. člankom Pravilnika o porezu na dohodak te osobni odbitak koji je definiran Zakonom o porezu na dohodak, a koji iznosi 4000 kuna mjesečno, odnosno 48 000 kuna godišnje.

Ako član SC-a ostvari primitak veći od 63 000, studentski je centar obvezan na razliku veći od 63 000 kn obračunati i obustaviti 24% poreza i prirez ovisno o mjestu stanovanja, što je definirano Pravilnikom o porezu na dohodak, čl. 55 st. 3. Iznos primitka od 63 000 kuna odnosi se na područje cijele Republike Hrvatske.

Kako član SC-a ne bi bio obveznik plaćanja poreza i prireza na dohodak, njegova neto zarada, isplata u kalendarskoj godini, tj. iznos koji dobije na račun u banci, ne smije biti veća od 63 000 kuna, bez obzira na to kada je rad

obavljen. Također, bitno je naglasiti da limit od 63 000 kuna mogu zaraditi samo studenti koji roditeljima nisu porezna olakšica, a ni u jedan spomenuti limit ne ubrajaju se stipendije iz javnih izvora.

VIRTUALNI SVIJET

Financijsko opismenjavanje

Završilo je bezbrižno razdoblje - vrijeme je da se upoznate Dobro došli u novo poglavlje u životu – studentski život, ali i život odrasle osobe. Došlo je vrijeme da upoznate pojmove koje ste do sada mogli vješto izbjegavati!

s bitnim financijskim pojmovima!

Autorica: Patricija Panić

Tekući račun i žiro-račun Studentima je bitniji žiro-račun jer na njega dobivaju plaću za studentske poslove, kao i stipendije koje primaju. Takva se vrsta računa koristi za povremene uplate. Tekući račun služi za redovna primanja i trebat će vam kada budete radili na ugovor o radu, odnosno kada završite fakultet. Tekući račun nudi i određeno prekoračenje, koje se za studente kreće oko iznosa od 1000 kuna te, primjerice, beskontaktno plaćanje iznosa do 100 kuna.

Porez i prirez Porez na dohodak plaćaju fizičke osobe koje ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada, od samostalne djelatnosti utvrđene na temelju poslovnih knjiga, od imovine i imovinskih prava i kapitala. Porez se ne plaća na primitke učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga, po posebnim propisima i do propisanog iznosa. Mladima do 25 godina porezna obveza smanjuje se za 100%, a onima do 30 godina za 50%. Prirez se plaća ako ga propisuje grad ili općina u kojoj je prijavljeno prebivalište ili uobičajeno boravište, a najveći je onaj u gradu Zagrebu od 18%.

Neto vs. bruto iznos plaće Bruto iznos jest onaj na koji se obračunava mirovinsko, porezi i prirezi, nakon čega se dolazi do neto iznosa umanjenog za sve to, a koji je u konačnici vidljiv na računu. Bruto se još dijeli na bruto 1 – iznos na koji se obračunava sve ranije spomenuto i bruto 2 – minimalan iznos koji morate zaraditi da biste bili isplativi tvrtki u kojoj radite.

Mobilno bankarstvo Mobilno bankarstvo omogućuje vam da na jednostavan način drugima prebacujete novac, plaćate račune, ali i više od toga. Zahvaljujući mogućnostima koje nude bankarske aplikacije, možete pristupiti uslugama u sklopu sustava e-Građani ili podići novac s bankomata iako nemate karticu kod sebe, ispisati svoje transakcije, pregledati tečajne liste banke itd.

Crowdfunding Crowdfunding kampanje omogućuju vam da donacijama na jednoj od stotinu platformi prikupljate novčana sredstva za ostvarivanje raznih ciljeva. Od prikupljanja novca za školarinu, kupovine laptopa, humanitarnih akcija do pokretanja biznisa – mogućnosti su brojne.

VIRTUALNI SVIJET

Štedite vrijeme i novac

4 savjeta za upravljanje financijama zbog kojih vam novac neće zadavati glavobolju Imati novca i biti student zvuči nemoguće, ali ne mora nužno i biti ako vi upravljate troškovima umjesto oni vama. Autorica: Patricija Panić

Bilježite potrošnju

Štedite

Iskoristite svoj mobitel kako biste pratili koliko novca trošite. Instalirajte neke od besplatnih aplikacija ili iskoristite neku već postojeću kako biste pratili svoje troškove da biste u narednim mjesecima sukladno tome bolje organizirali svoje financije.

Svaki mjesec izdvojite neki manji iznos novca koji ćete staviti u kasicu prasicu. Ako ne možete odoljeti trošenju tog novca, odredite na što ćete ga potrošiti. Primjerice, štedite za putovanje, novi mobitel, ECTS-bodove i slično.

Ograničite kupovinu Ako to već neće učiniti roditelji, sami si postavite zabranu. Nemojte, primjerice, 30 dana kupiti ništa bespotrebno – novu odjeću, obuću, kozmetiku i slično. Možete uključiti podsjetnik na mobitelu koji će vas svakodnevno podsjećati na ograničenje.

Smanjite sitne troškove Zahvaljući tehnologiji i e-uslugama koje imamo, iako to može zvučati besmisleno, u što većoj mjeri koristite blagodati tehnologije. Umjesto da putujete do raznih institucija i trošite novac na javni prijevoz, u nekoliko klikova dođite do potrebnih dokumenata uz internet koji ionako plaćate. Osim što ste izbjegli trošak putovanja, vrijeme koje biste utrošili na čekanje u redu možete iskoristiti za nešto produktivno.

Iskoristite brojne pogodnosti besplatnog paketa! Paket OTP Indeks

www.otpbanka.hr • 0800 21 00 21

VIRTUALNI SVIJET

Savjeti

Sigurnost na internetu: Jesmo li svjesni na što sve pristajemo s nekoliko klikova? Današnje su se aktivnosti preselile na internet, pa tako mnoge stvari radije obavljamo online, često nesvjesni raznih opasnosti. Autorica: Lucija Vujnović

Online kupovina Kad je riječ o online kupovini, neophodno je prvo istražiti o kojoj se tvrtki radi, što se najčešće nalazi pod rubrikom O nama. Provjerite tko su oni, kada su nastali i što rade te obavezno provjerite postoji li e-mail ili telefon za kontakt, tako ćete znati i kome se obratiti u slučaju problema s naručenim proizvodom. Treba pročitati i dio o povratku oštećenih predmeta, vraćanju novca ili zamjeni predmeta. Pažljivo pogledajte je li riječ o službenoj i sigurnoj stranici.

Jaka lozinka - veća sigurnost Stranice za kupovinu, kao i sve ostale stranice, uglavnom traže da se registrirate. Osmisliti jaku lozinku vrlo je težak zadatak, posebno kada računalo vodi svoju politiku, a mi svoju. Poruka Lozinka nije dovoljno jaka, ubacite 2 mala pisana slova, 4 velika tiskana slova, 3 broja i pokoji razmak ili crticu može biti naporna, međutim, važno je posvetiti tome koju minutu. Lozinke su kao ključevi – ne koristimo isti ključ za stan, automobil, ured i slično, a isto bi tako trebalo biti i s lozinkama.

Pazite gdje se prijavljujete 54

Biti student istovremeno znači biti aktivni korisnik interneta. Tu se podrazumijevaju izrada

e-maila, slanje e-mailova, prijava na Studomat, a zahvaljujući nedavnoj online nastavi i aktivno korištenje sustava za učenje da daljinu. Što god radili na internetu, ne preporuča se korištenje javne mreže dok ispunjavamo osobne podatke. Kućna mreža sigurnija je nego javna, stoga uvijek treba paziti da ne unosimo nikakve privatne podatke. Ionako je ugodnije surfati internetom kod kuće u svojoj pidžami, na svojoj sigurnoj mreži.

Oprezno s podacima Phishing je vrlo čest pokušaj krađe podataka pa će prevaranti tražiti osobne podatke, broj kreditne kartice, PIN i to na prilično uvjerljiv način – za unapređenje sustava, verfikaciju računa i slično. U ovakvim slučajevima najbolje je kontaktirati tvrtku u čije je ime poslana obavijest kako biste provjerili o čemu je riječ. Što se tiče neželjene pošte, najčešće je riječ o reklamnom sadržaju poslanom velikom broju ljudi, ne naročito opasnom.

SPONZORIRANO

KORISTITE LI GRADSKE BICIKLE? Jer kretanje gradom može biti jednostavno. Nextbike, bike-share sustav koji je prisutan i u Zagrebu, omogućava svim svojim korisnicima da posuđuju bicikl s jedne stanice i vraćaju ga na drugoj, a sve to putem pametnog telefona u bilo koje doba – 24/7. Filozofija dijeljenja i korištenja gradskog bicikla nudi brojne prednosti – od pasivnog putnika pedaliranjem postajemo aktivnim sudionikom javnog gradskog prometa te sudjelujemo u mijenjanju izgleda svoga grada korištenjem ekološki najprihvatljivijeg vozila.

eo gr an ič

GO DIŠ NJ In A

PR ET P

dostupna po 50% nižoj cijeni i u iznosu od 100 kn omogućava neograničen broj vožnji do 30 minuta bez dodatnih troškova.

VIRTUALNI SVIJET

Informacije pri ruci

4 besplatne aplikacije za jednostavnu organizaciju vremena

Zaboravite na rokovnike – sve što vam treba pohranite u mobitel

Autorica: Patricija Panić

My Study Life

Trello

Akademski kalendar, raspored predavanja i ispita, obaveze i zadaci – sve ćete imati na jednom mjestu. Osim toga, možete dodati i kontakte osoba s kojima često kontaktirate.

Zaboravite na milijun samoljepljivih papirića i ploče po zidovima – Trello vam omogućuje da u svakom trenutku imate pristup svojim obavezama.

Google kalendar

Any.do

Osim što je idealan za organizaciju vlastita vremena, možete se umrežiti s kolegama i uvijek imati pri ruci bitne datume, dogovore, vrijeme održavanja sastanaka, ali i zakazanih kava.

Pametni sat, mobitel, računalo – ova aplikacija radi na svim uređajima i sasvim jednostavno i pregledno prikazuje sve informacije koje ste unijeli, a uz to možete postaviti podsjetnik kako vam nešto ne bi promaknulo.

. ta u n

TA br oj UZ vo 50 žn ji % do ZA 30 m i

Uslugu je moguće koristiti po Pay As You Go modelu za 5 kuna do 30 minuta vožnje ili aktivirati Godišnju pretplatu koja je do 15. studenoga

Sve što je potrebno je preuzeti Nextbike aplikaciju, registrirati se te javiti na info@nextbike.hr s napomenom Godišnja za 100kn!

n 0k

VIRTUALNI SVIJET

E-usluge

Zavirite u bespuća e-usluga Studenti u 21. stoljeću mogu biti zahvalni na raznim e-uslugama zbog kojih neće provesti sate u redovima ili zvati referadu sto puta kako bi dobili jednostavnu informaciju! Autorica: Zita Fašaić Musurliev

ivot ž ju a v a š k i ola

e-Građani

* Merlin

Trenutak kada službeno postanete student ujedno je i trenutak kada dobivate svoj AAI@ EduHr identitet. On nudi mogućnost otvaranja vlastitog profila na sustavu e-Građani koja će uvelike olakšati vađenje dokumenata poput e-Zapisa o statusu studenta. Osim toga, na sustavu e-Građani možete provjeravati svoje obvezno i dopunsko osiguranje, izabrane liječnike, glasačko mjesto, vaditi zapis o prebivalištu i još mnogo toga.

Za vrijeme sveučilišnog obrazovanja mnogi profesori i suradnici koriste se sustavom za e-učenje – Merlinom. Na Merlinu profesori kreiraju kolegije koje predaju te onda tamo učitavaju literaturu, svoja predavanja, informacije vezane za ispite, kolokvije i slično te povremeno obavljaju provjere znanja.

Srce * Eduroam Na njihovim stranicama možete pronaći razne usluge poput besplatnog spajanja na internet preko roaming usluge eduroam koja je dostupna svim studentima i sveučilišnim profesorima.

* Dabar i Hrčak Dabar nudi opciju pretraživanja završnih i diplomskih radova, doktorskih disertacija i znanstvenih magistarskih radova, radova objavljenih u časopisu i zborniku, knjiga, multimedije, obrazovnog sadržaja i ostalih vrsta dokumenata dostupnih na digitalnom akademskom arhivu i repozitoriju. Sličnu funkciju ima i portal hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa Hrčak na kojemu mnogi studenti tijekom studiranja pronalaze obveznu i dodatnu literaturu.

koje štede vrijeme

* Studomat Studomat je modul Informacijskog sustava visokih učilišta (ISVU) namijenjen studentima, a na njemu studenti prijavljuju i odjavljuju ispite, pregledavaju raspored za pismeni ispit, upisuju godinu, biraju izborne predmete, zahtijevaju ispis raznih potvrda, imaju uvid u financijske obveze i još mnogo toga.

* Provjera prava i stanja na iksici (ISSP) Srce nudi uslugu provjere razine prava, raspoloživog salda za menzu, uvid u potrošeni iznos u menzi taj dan te prikaz datuma trajanja studentskih prava. Tim informacijama možete pristupiti na adresi: https://www.srce.unizg.hr/issp.

VIRTUALNI SVIJET

Edukacije za studente

Do novih vještina možete i iz udobnosti vlastitog doma! Studentska prava uključuju brojne prilike i benefite, a osim ponude raznih poslova, jeftinih karata za kazališta i kina, Sveučilišni računski centar i Sveučilište nude i besplatne tečajeve za studente. Autorica: Lucija Žeger

Sveučilišni računski centar Tečajevi su namijenjeni svima zainteresiranima za stjecanje osnovnih znanja o uporabi informacijsko-komunikacijskih tehnologija i sličnih kategorija. Srce svoje tečajeve održava u učionicama i u online obliku, preko sustava za e-učenje.

Studenti mogu naučiti vještine korisne u studentskom životu, poput izrade diplomskog rada, ali i one koje će im uvelike služiti u poslu nakon fakulteta poput raznih računalnih vještina.

Besplatni tečajevi: Osnove komunikacija (Internet Explorer 9, Microsoft Outlook 2010) IT-sigurnost Uvod u HTML Exceliranje ili kako izraditi tablice, grafikone i formule (Excel 2016) Što je Linux? PowerPointiranje ili kako izraditi moćne prezentacije (PowerPoint 2016) GIMP ili kako besplatno fotošopirati slike Shotcut ili montaža videa na jednostavan način Uvod u digitalnu fotografiju Autorstvo, plagiranje i citiranje: što, kako, zašto?

Sveučilište U sklopu Sveučilišta održavaju se radionice grupe A – vezane uz razvoj akademskih vještina i grupe B – vezane uz razvoj karijere. Iako je teško izdvojiti najzanimljivije, studente će sigurno privući one o vještinama komunikacije i prezentacije, planiranju karijere, programu studentskog mentorstva, izradi seminarskih i stručnih radova, životopisa, intervjua za posao i slično.

POSAO

2019. vs 2020.

Kako je koronavirus utjecao na studentske poslove? Studenti su za vrijeme koronavirusa i lockdowna ostali bez posla gotovo preko noći. Autorica: Patricija Panić

Posrednik, naručitelj, izvođač

Što je točno djelatnost posredovanja?

Posrednik > studentski centar ili visoko učilište koje ima rješenje za obavljanje djelatnosti posredovanja.

Prema članku 8. Zakona o obavljanju studentskih poslova posredovanje pri obavljanju studentskih poslova uključuje obavljanje poslova analize i obrade tržišta rada, pronalazak posla i kontakt s naručiteljima posla te dogovor oko uvjeta obavljanja posla s naručiteljem posla, upućivanje izvođača na obavljanje posla kod naručitelja posla, vođenje propisanih evidencija iz članka 5. stavka 1. Zakona, kontrolu obračuna naknade za obavljanje studentskog posla, propisanih doprinosa i naknada za posredovanje, dostavu računa naručitelju posla te njegovu naplatu, isplatu punog iznosa naknade izvođaču te uplatu doprinosa na temelju posebnih propisa.

Naručitelj > poslodavac, fizička osoba koja je registrirana za obavljanje djelatnosti ili je to pravna osoba koja je s izvođačem sklopila ugovor o obavljanju studentskoga posla. Izvođač > student ili druga osoba koja nakon sklopljenoga ugovora s naručiteljem posla i posrednikom obavlja posao.

2019. vs 2020. * 2019. godina (od 1. 1. 2019. do 31. 12. 2019. godine) Broj posredovanja: 269 268 * 2020. godina (od 1. 1. 2020. do 31. 8. 2020. godine) Broj posredovanja: 8471 Broj izdanih ugovora: 146 020

Studentski poslovi u koronakrizi Kao što je vidljivo u usporedbi 2019. godine i 2020. godine, iako je zapravo u 2020. godini u obzir uzeto samo prvih 8 mjeseci, broj posredovanja nije ni blizu prošlogodišnjoj brojci do kraja 2019. godine.

Lockdown gubitak posla i drastičan pad prihoda Porazna statistika samo je još jedna od posljedica koronavirusa jer studenti nisu mogli raditi dobar dio lockdowna zato što su bez posla ostajali i ljudi koji su radili na ugovor o radu, a posebice studenti

koji rade na studentski ugovor. Studenti, međutim, nisu imali pravo ni na kakvu naknadu onda kada nisu mogli raditi jer su plaćeni samo za sate koje odrade što ih je stavilo u nepovoljan položaj, posebice ako se potpuno sami financiraju.

Borba za propusnice Portal Studentski.hr prvi je objavio službenu vijest da studenti zaposleni preko studentskih ugovora neće moći dobiti propusnice koje su bile potrebne za kretanje izvan mjesta prebivališta kako bi otišli na posao. Vrlo brzo nakon toga oko problema se angažirao Hrvatski studentski zbor pa su studenti ipak ostvarili pravo dobivanja propusnica.

POSAO

Zakon o obavljanju studentskih poslova

Što trebaš znati prije nego počneš raditi Minimalna studentska satnica računa se dijeljenjem bruto iznosa minimalne plaće u Hrvatskoj sa 160 – sada iznosi 25,39 kuna i niže od toga nitko vam ne smije isplatiti! Autorica: Patricija Panić

Tko sve može raditi studentske poslove? Studentske poslove prema članku 2. Zakona o obavljanju studentskih poslova mogu obavljati: redoviti i izvanredni studenti – osobe koja pohađaju preddiplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, kratki stručni studij, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj i građani su Republike Hrvatske i građani Europske unije s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koji studiraju na visokom učilištu izvan Republike Hrvatske ili studenti na razmjeni za vrijeme studiranja u Republici Hrvatskoj, a koji nemaju zasnovan radni odnos i/ili ne obavlja samostalnu djelatnost obrta, slobodnog zanimanja i/ili poljoprivrede i šumarstva.

druga osoba - osoba u postupku upisa na studij ili osoba koja je završila studij na visokom učilištu u Republici Hrvatskoj, a nema zasnovan radni odnos ili građanin Europske unije s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koji je završio studij na visokom učilištu izvan Republike Hrvatske, a nema zasnovan radni odnos. Prava na temelju ovoga Zakona druga osoba može ostvarivati najdulje tri mjeseca od završetka školske godine u kojoj je završila srednjoškolsko obrazovanje odnosno najdulje do kraja akademske godine u kojoj je završila studij ili do isteka razdoblja od tri mjeseca od završetka studija.

Kako početi s radom? Nakon što ste pronašli posao koji želite obavljati, prije početka obavljanja posla student i poslodavac moraju sklopiti ugovor kojim se naručitelj obvezuje da će, između ostaloga, platiti naknadu za obavljeni posao. Studenti podižu ugovor osobno dolaskom u Student servis u koji su učlanjeni ili putem web-stranice Studentskog centra pod kategorijom Student Servis, odnosno pod opcijom Izdavanje e-studentskog ugovora.

Za koji ću iznos raditi? Iznos je uglavnom već naveden u oglasu za posao ili se dogovara s poslodavcem, no najniža satnica koju vam poslodavac smije isplatiti od studenog 2019. godine iznosi 25,39 kn.

Najniža satnica računa se tako što se iznos minimalne bruto plaće podijeli sa 160. Primjerice, trenutna minimalna bruto plaća u Hrvatskoju 2020. godini iznosi oko 4062,51 kn, a kada taj iznos podijelimo sa 160 dobijemo 25,39 kn. Student ima i pravo na 50-postotno uvećanje naknade za sate rada u dane državnoga blagdana, za rad noću, za prekovremeni rad I za rad nedjeljom sukladno članku 13. Zakona.

Što ako me poslodavac ne isplati?

Godišnji odmori, pauze i bolovanje Student, nažalost, nema pravo na plaćeni godišnji odmor ili bolovanje jer je plaćen samo za one sate koje odradi. Međutim, ono na što ima pravo je 30-minutna pauza u slučaju minimalno šestosatnog rada.

Ozljeda na radu Posrednik (Studentski centar) dužan je u osigurati studenta u slučaju ozljede na radu. Ako dođe do toga, poslodavac je obavezan obavijestiti SC koji zatim obavještava osiguravajuće društvo s kojim je ugovorio policu osiguranja te zastupa studenta u postupku ostvarivanja njegovih prava iz osiguranja. Detaljne informacije o tome kako ostvariti pravo na odštetu u slučaju ozljede na radu možete pronaći na stranici Studentskog centra, pod kategorijom Student Servis i klikom na opciju Nezgoda (ozljeda na radu).

Prema članku 9. Zakona, stavku 10. ako naručitelj posla ne isplati naknadu za obavljeni posao, studentski centar ima obavezu i pravo zastupati studenta u potraživanju naknade I poduzeti sve pravne radnje da se račun naplati od poslodavca te da se naknada isplati studentu. U svrhu ostvarenja prava na naknadu za obavljeni studentski posao, kada poslodavac ne dostavi ovjereni ugovor, studentski centar najkasnije 15 dana od očekivanoga završetka studentskog posla šalje opomenu poslodavcu. Na zahtjev studentskog centra poslodavac će dostaviti ugovor sa svim potrebnim podacima za isplatu naknade, utvrđivanje obveza u vezi s predmetnim ugovorom te je obvezan dostaviti dokaz o uplati naknade, i to u roku od 15 dana nakon što je zaprimio opomenu. Ako poslodavac ne izvrši isplatu nakon zaprimljene opomene, studentski je centar dužan pokrenuti postupak prisilne naplate u roku od 15 dana. Nadalje, u slučaju da poslodavac ne isplati naknadu izvođaču za obavljeni studentski posao u roku u kojem su poduzete sve pravne radnje, studentski centar solidarno odgovara za obveze naručitelja posla prema izvođaču te mu je dužan isplatiti naknadu iz vlastitih sredstava.

STUDENTSKI.HR

Novi i još bolji Studentski.hr, od ove godine u novom ruhu

Portal Studentski.hr usred koronakrize doživio veliki redizajn Ponajveći online medij za studente i mlade u Hrvatskoj početkom 2020. značajno je promijenio izgled te se predstavio u još modernijem i funkcionalnijem izdanju. Prvi je to veliki redizajn, još od 2015. godine, a rezultati koje Studentski.hr ima u svojih više od 7 godina postojanja dokazuju da je i dalje riječ o jednom od najrelevantnijih medija za publiku od 18 do 30 godina.

Projektni tim, predvođen dugogodišnjim partnerom, developerskom tvrtkom Ars Futura koja je tu od samih početaka portala, radili su od ljeta 2019. na čišćem izgledu popularnog studentskog medija. Rezultati su i više nego impresivni, pa su odsad interakcije s objavljenim sadržajem, kao i funkcionalnosti koje Studentski.hr nudi svojim čitateljima, brže i znatno lakše.

– Tijekom godina rada, a temeljem naših analiza i istraživanja navika naših čitatelja, zaključili kako je vrijeme za poboljšanje u vizualnom pristupu plasiranja sadržaja cijeloj akademskoj, a i široj zajednici. Stoga smo se u gotovo 10 mjeseci rada na redizajnu, osim na izgled, fokusirali i na funkcionalnosti koje nudimo, odnosno brzinu i korisničko iskustvo, bilo vezano uz vijesti, oglase, skripte ili razne druge vrste sadržaja koje možete pronaći na portalu. – komentirao je Nikola Jelovečki, voditelj portala Studentski.hr.

Od studentskog projekta do jednog od najčitanijih studentskih medija Vrijednost ovog projekta još je i veća zbog činjenice da su portal pokrenuli studenti FER-a još 2013. godine, a u međuvremenu je Studentski.hr postao centralno informativno mjesto na kojem možete svakodnevno pronaći vruće vijesti sa svog fakulteta, zabavne tekstove uz koje ćete se nasmijati, kao i preko 3 tisuće studentskih materijala, oglase za poslove i pravu mrežu studentskih udruga, uz niz drugih funkcionalnosti koje portal pruža kroz registraciju korisničkog računa. Studentski.hr ujedno je i platforma za promociju više od 100 studentskih udruga i udruga mladih, s njihovim brojnim projektima, a dosad je na portalu objavljeno impresivnih 22 370 članaka!

Poduzmi odličan prvi korak u novinarstvo Nakladnik je elektroničke publikacije udruga Centar za razvoj mladih, kojom je od osnivanja portala prošlo više od 600 mladih, ponajviše upravo radeći na portalu Studentski.hr. Znanja stečena na konkretnim zadacima i praksi, što je najčešće nedostatak studija novinarstva, kao i rad u modernom CMS-sučelju, uz mentorsku podršku kroz cijelu praksu, ono je što stvara uspješne novinare dugi niz godina. Studentski.hr tako se može pohvaliti svojim bivšim članovima koje sada gledamo i čitamo na znatno većim medijima, na televiziji i portalima.

– Studentskom.hr prije 5 godina pridružila sam se bez relevantnog iskustva, a do danas sam s raznim ljudima koji su na razne načine bili uključeni u njegov rad naučila štošta – u područjima novinarstva, marketinga, odnosa s javnošću i brojnim drugima. U tom sam periodu rasla zajedno s portalom – ne krijem zadovoljstvo i ponos što je sav moj uloženi trud rezultirao kako unapređivanjem mojih profesionalnih kompetencija tako i učvršćivanjem njegove pozicije središnjeg studentskog medija. – otkriva Ana Marasović, glavna urednica portala Studentski.hr.

Svake godine CERM raspisuje natječaj pod nazivom Tebe tražimo, kojim prima novu generaciju praktikanata na portalu Studentski. hr, a novi natječaj kreće u listopadu i studenom ove godine, stoga ne propustite prijaviti se na cerm.hr/tebe-trazimo.

POSAO

Bez po muke

4 savjeta za lakše pisanje seminarskih radova i životopisa Prvo se na fakultetu borimo s pisanjem seminarskih radova, a onda nas nakon fakulteta dočeka izrada životopisa, no nijedno od toga ne mora biti tlaka! Autorica: Lucija Vujnović

Seminarski radovi Seminarski su radovi aktivnost koju studenti baš i ne obožavaju, ali zato ju profesori obožavaju. Premda i nisu izrazito zabavni, imaju svoje prednosti, kao što je lakše svladavanje gradiva, te su odlična priprema za pisanje završnoga ili diplomskoga rada. Kako ovu neizbježnu aktivnost što bezbolnije svladati?

Odaberite temu koja vas zanima

Odabir teme od iznimne je važnosti jer pisanje o temi koja vas zanima i koju želite istraživati ovaj zadatak čini zabavnijim. Vodite računa o tome da je tema vama bliska, ali i da postoji stručna literatura koja će vam pomoći u izradi.

Uzmite dovoljno vremena

Dobra organizacija ključ je uspjeha kako u životu tako i u pisanju seminarskih radova. Nemojte se dovesti u situaciju da rad pišete dva dana prije roka za predaju jer ćete si stvoriti puno bespotrebnog stresa, a vjerojatno i smanjiti kvalitetu svoje izvedbe, tj. pisanja.

Napravite skicu rada

Dobro proučite literaturu jer morate biti dobro upoznati s temom o kojoj pišete, a najbolji je način za to iščitavanje literature kojom ćete se služiti. Počnite s posve općenitim definicijama koje će vas okvirno uputiti u temu, a zatim se posvetite konkretnoj literaturi.

Pripazite na tehničke upute i provjerite pravopis

Forma seminarskih radova stroga je i ne smije se izlaziti iz nje. Svaki fakultet, odnosno profesor, ima svoja pravila pisanja i citiranja o kojima učenici moraju biti obaviješteni. Ipak, struktura rada uvijek sadrži naslovnicu, sadržaj, uvod, razradu teme, zaključak i popis literature.

Nakon što sve završite, pročitajte seminar još nekoliko puta. Provjerite pravopisne i gramatičke pogreške i, naravno, zatipke.

Nakon što ste uspješno usavršili pisanje seminarskih radova i diplomirali, čestitamo! Ako ste mislili da ste time gotovi s pisanjem, ne brinite se, čeka vas pisanje životopisa.

Životopis Na temelju životopisa kandidata često slijedi odabir kandidata koji ispunjavaju uvjete navedenog radnog mjesta. Poslodavci primaju mnogo životopisa, stoga je važno kvalitetno ga napisati. No, glavno je pitanje – kako? Nužno je da životopis bude kratak i precizno napisan te da opisuje osobna dostignuća na obrazovnom planu, prethodno radno iskustvo, specifična znanja, vještine i osobine koje su važne za radno mjesto za koje se prijavljujete.

Kronološki poredajte informacije

Prilikom sastavljanja životopisa važno je da su informacije koje se odnose na obrazovno i radno iskustvo poredane kronološki. Najnoviji podaci trebali bi se nalaziti na vrhu pojedine cjeline.

Učinite svoj životopis preglednim

Životopis treba biti pregledan, čitljiv, jednostavan i gramatički i pravopisno točan. Naslove cjelina možete istaknuti (podebljavanjem, podvlačenjem ili kurzivom). Važno je, također, koristiti isti stil i format teksta.

Odaberite relevantne informacije

Kad je riječ o informacijama koje se nalaze u životopisu, treba obratiti pažnju da one budu relevantne za posao za koji se prijavljujete te ne smije biti duži od dvije stranice.

Izradite tablični oblik životopisa

Najpregledniji i razumljiviji oblik pisanja životopisa zasigurno je tablični prikaz. Poslodavci primaju velik broj životopisa i ovakav je prikaz vremenski najekonomičniji. Najpopularniji je obrazac Europass životopis, no možete pokazati kreativnost i sami osmisliti svoj CV.

POSAO

Posao za vrijeme studija

Od učlanjenja u studentski servis do pronalaska posla u nekoliko koraka Rad preko studentskih ugovora prilika je koju iskoriste mnogi redoviti i izvanredni studenti tijekom studija, bilo da zarade nešto sa strane, bilo zbog financijske samostalnosti, stoga je za sve brucoše, ali i one starije, važno znati postupak učlanjenja u SC i pronalaska posla. Autorica: Ines Bačan

Prije učlanjenja provjerite imate li zdravstveno osiguranje, a za samo učlanjenje potrebno je fizički doći u SC, ispuniti upisni karton i izjavu o statusu studenta koju možete preuzeti na internetskim stranicama SC-a. Studentu koji se učlanjuje potrebna je sljedeća dokumentacija: * studentska iskaznica (iksica) * potvrda ili uvjerenje o statusu studenta za tekuću akademsku godinu * osobna iskaznica * dvije fotografije veličine 35x25 mm * potvrda od banke o otvorenom žiro-računu.

Produljenje statusa pomoću interneta Elektroničkom poštom na adresu sservis@ sczg.hr šaljete izjavu o statusu studenta i potvrdu o studiranju ili e-Zapis o statusu studenta, zajedno s ručno popunjenom i potpisanom Izjavom s cijelom adresom prebivališta (dostupnom na web-stranici SC-a) koju zatim skenirate i šaljete e-mailom.

Podizanje ugovora Budući da aktivnosti pomoću interneta olakšavaju gužvu koja se u SC-u stvarala te snalaženje u trenutnoj epidemiološkoj situaciji, ugovore za posao možete preuzimati preko interneta. Studentski e-ugovori izdaju se u sustavu do kojega dolazite klikom na kategoriju Student Servis te zatim na opciju Izdavanje e-studentskog ugovora.

Pronalazak posla

Člansku iskaznicu dobijete u samo nekoliko minuta zajedno s ugovorima koje možete zatražiti na šalteru. Članstvo se svake godine mora produljiti, a za to vam je potrebna članska iskaznicu i potvrda o statusu studenta za tekuću akademsku godinu, a od 2019. produljenje je moguće obaviti i pomoću interneta.

Studentski se poslovi pronalaze na razne načine. Poslove možete tražiti na stranici Studentskog centra, na našoj Facebook stranici Studentski poslovi ili pod rubrikom Poslovi na portalu Studentski.hr. Ponuda je raznovrsna – od administracije, rada u turizmu i proizvodnji, do skladišnih i teških poslova. Minimalan iznos satnice iznosi 25,39 kuna te morate paziti na iznos godišnje zarade.

Portal namijenjen studentima i mladima

Vijesti Kolumne 68

Studenti

Zabava

Poslovi

Skripte

Studentska mreža 1/2020

Articles inside

4 savjeta za lakše pisanje seminarskih radova i životopisa

Od učlanjenja u studentski servis do pronalaska posla u nekoliko koraka

Portal Studentski.hr usred koronakrize doživio veliki redizajn

Do novih vještina možete i iz udobnosti vlastitog doma

Što trebaš znati prije nego počneš raditi

Kako je koronavirus utjecao na studentske poslove?

4 besplatne aplikacije za jednostavnu organizaciju vremena

Zavirite u bespuća e-usluga koje štede vrijeme i olakšavaju život

Sigurnost na internetu: Jesmo li svjesni na što sve pristajemo s nekoliko klikova?

4 savjeta za upravljanje financijama zbog kojih vam novac neće zadavati glavobolju

Završilo je bezbrižno razdoblje – vrijeme je da se upoznate s bitnim financijskim pojmovima

Studenti u ovoj godini smiju zaraditi do 63 tisuće kuna – znate li zašto?

Podršku studentima pružaju Ured za studente s invaliditetom i Ured za sport

Što smo naučili o financijskim navikama studenata do 2020. godine?

Studentski zborovi i domski odbori – evo tko su i što rade za vas

Angažmanom u studentskim udrugama do mijenjanja zajednice nabolje

CERM organizira drugo izdanje Pokretača, natjecanja za studente iz cijele Hrvatske

Upoznajte se s udrugom Centar za razvoj mladih

Studentski popusti

Moguće je uskladiti natrpan raspored na fakultetu s društvenim angažmanom – uz nekoliko navika

UniSportZG donosi vam putovanje diljem svijeta

Donosimo vam nekoliko super lokacija za učenje i partijanje

Lokacije za odmor u zagrebačkoj prirodi

Studenti ostvaruju pogodnosti u ZET i HŽ javnom prijevozu

70 000 studenata, 350 godina, 34 sastavnice – zagrebačko sveučilište u brojkama

Bolje spriječiti nego liječiti – komu se mogu obratiti zagrebački studenti?

Domske kuhinje prožimaju miris palačinki, smijeh i zabava

Upoznaj mjesta koja obilježavaju život svakog studenta – zagrebačke studentske domove

Donosimo popis mobilnosti koje studentima nudi Sveučilište u Zagrebu

Od vrste studija do promocije – mali rječnik nepoznatog

Putovanje po Americi uz studentski budžet itekako je moguće

Studentski život u doba koronavirusa – doba za kojim nitko neće žaliti

7 termina koje morate znati kada krenete na fakultet

Iznimno uspješne studente čekaju stipendije i studentske nagrade

Koronavirus, potres, dramatične odluke – što je sve snašlo studente u ak. god. 2019/2020?

Znate li tko su rektor, dekan i studentski pravobranitelj?