Financije, pravo i porezi br. 1/14 by Domagoj Zaloker

Financije

1/14

siječanj 2014.

pravo i porezi TEB Časopis za poduzeća i banke, obrtnike, proračune i proračunske korisnike, neprofitne i ostale organizacije

poslovno savjetovanje

ISSN 1848-6614

UDK 65:33

AKTUALNO

◆ KU za zdravstvo

TEB-ovi seminari: ◆ JOPPD I PDV – od 7. do 13.1.2014. ◆ Proračuni: Godišnji financijski, porezni i dr. izvještaji – od 16. do 27.1.2014.

Novo: ◆ Osnovice doprinosa za 2014. ◆ Uz Zakon o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2014. ◆ Izmjene Zakona o javnoj nabavi ◆ Novi Zakon o obrtu

Ističemo: ◆ Izvještaji za 2013. poduzetnika i proračuna

◆ Nekretnine i PDV ◆ Trošarinska izvješća ◆ OPG - osnivanje i oporezivanje ◆ Rad stranaca u RH ◆ Ovrha na plaći u 2014.

TEB-ova stalna izdanja u 2014.

TPP

 PDV, porez na dohodak, dobit  doprinosi  posebni porezi i dr.

TPU

 ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja  ugovori o socijalnom osiguranju

SJN

ZMF

 PDV, porez na dohodak, porez na dobit, nekretnine  doprinosi i dr.

LPS

 sustav LiP(R)S  izborni sustav  upravni postupak i dr.

 zakoni i uredbe  jedinstveni rječnik JN (CPV)  stručni članci i ogledni primjeri

PTP

 propisi o trgovini, deviznom i carinskom poslovanju, platnom prometu

SDR

 upute za proračunsko poslovanje: primjeri knjiženja, izvještavanja, izvršavanje planova i kontrola

Sve pretplate ukljucuju i internet izdanje. Potankosti o TEB-ovim stalnim izdanjima procitajte u casopisu.

In memoriam

Napustila nas je draga prijateljica, kolegica i suradnica, Dušanka Marinković Drača. Dolaskom u TEB prije sedam godina, bogatim znanjem, profesionalizmom, marljivošću, skromnošću i osobnošću, donijela nam je novi entuzijazam i dodatnu energiju. Osjetili su to svi koji su je susretali: kolegice i kolege u TEB-u, vanjski suradnici, polaznici seminara i edukacija koje je vodila i na kojima je predavala, čitatelji priručnika koje je uređivala, knjiga i članaka koje je pisala. Kao TEB-ova viša savjetnica i urednica na najbolji način je predstavljala TEB. Svoje znanje rado je dijelila, uvijek je bila spremna pomoći. Iako je došla u TEB kao priznata i vrsna stručnjakinja za radno pravo, njezina znatiželja odvela ju je na posve novo područje – područje javne nabave. Kao i u svemu drugome, i ovdje je ubrzo postala autoritet. Uređivala je TEB-ov priručnik „Sustav javne nabave“, vodila edukacije i seminare za javnu nabavu, radno pravo, ali i brojne druge projekte. Dušankin nagli, nenadani odlazak, sve nas je zatekao. Bez obzira na prazninu koja je ostala i gubitak koji nas je pogodio, osjećamo kao da je i dalje ovdje s nama: snažna, nasmiješena i vedra. Hvala ti na svim toplim riječima, utjehama i pomoći koju si nesebično pružala.

Financije

1/14

pravo i porezi

UVODNIK Nagrađivanje u javnom sektoru dr. sc. Predrag Bejaković Glavna urednica:

mr. sc. Mirjana Paić Ćirić Urednica rubrika: Porez na dohodak, Zdravstveno i mirovinsko

AKTUALNO

Novi Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja Ljubica Đukanović 5

FINANCIJE I RAČUNOVODSTVO

Zamjenica glavne urednice:

Nikolina Bičanić Urednica rubrike: Proračunsko računovodstvo

Jasminka Rakijašić Urednica rubrika: Financije i računovodstvo, Porez na dohodak, Revizija

Financijski i poslovni izvještaji poduzetnika za 2013. mr. sc. Mladen Štahan 13 Rokovi podnošenja godišnjih financijskih i drugih izvještaja za 2013. godinu Jasminka Rakijašić 24 Radnje i aktivnosti kod sastavljanja i utvrđivanja financijskih izvještaja za 2013. mr. sc. Mladen Štahan 27

Dinko Lukač Urednik rubrika: Porez na dodanu vrijednost, Carinsko i devizno poslovanje

Domagoj Zaloker Urednik rubrike: Financije i računovodstvo

Sastavljanje računa dobiti i gubitka za 2013. mr. sc. Mladen Štahan, Irena Slovinac 33 Sastavljanje bilance za 2013.

mr. sc. Mladen Štahan, Irena Slovinac

Izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti za 2013. Domagoj Zaloker 81 Irena Slovinac Urednica rubrika: Financije i računovodstvo, Porez na dobit, Trgovina

mr. sc. Ida Dojčić Urednica rubrika: Porez na dobit, Porez na dodanu vrijednost

Pripreme za godišnji obračun članarina, renti i doprinosa za 2013. mr. sc. Mirjana Paić Ćirić, Irena Đurica 92 Naknada za šume mr. sc. Vlado Đurašin 105

POREZI I DOPRINOSI

Vedran Jelinović Urednik rubrika: Pravo, Javna nabava

Irena Đurica Urednica rubrika: Porez na dobit i dohodak

Pregled osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2014. Dražen Opalić 107 Usluge u vezi s nekretninama u sustavu PDV-a Andrija Garofulić 111

Trošarinska izvješća za 2013. godinu Željka Marinović 116 Stjecanje i prodaja dobara u zemljama članicama EU-a Boris Lamza, Ante Čilić 127 Pravo na odbitak i pravo na povrat PDV-a Ilija Josić 133 OPG – osnivanje i oporezivanje Dinko Lukač 150

PLAĆE I OBRAČUN PLAĆA

Obračun primanja stranaca na radu u RH Irena Đurica 161 Obračun obveza iz plaća u 2014. mr. sc. Mirjana Paić Ćirić 173

PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO

Knjiženja na kraju proračunske godine Nikolina Bičanić 188 Godišnji financijski izvještaji za 2013. godinu mr. sc. Ivana Jakir-Bajo 198 Osvrt na Zakon o izvršavanju Državnog proračuna za 2014. mr. sc. Ivana Jakir-Bajo 205 Zahtjev za upis u registar obveznika 210 PDV-a - Obavijest PU

NEPROFITNE ORGANIZACIJE

Godišnji financijski izvještaji neprofitnih organizacija za 2013. Krešimir Vranar 211

POSLOVANJE OBRTNIKA

U primjeni je novi Zakon o obrtu Krešimir Vranar

RADNI ODNOSI

227

Izbor predstavnika radnika u tijela odlučivanja na transnacionalnoj europskoj razini mr. sc. Zorislav Kaleb 231

TEB organizira ► seminare JAVNA NABAVA Nove izmjene Zakona o javnoj nabavi s primjerom akta o nabavi u vrijednosti tzv. ‘’bagatelne nabave’’ mr. sc. Josip Šaban 238 OVRŠNO PRAVO Provedba ovrhe na plaći u 2014. Vedran Jelinović 242 TRGOVINA Prodaja vlastitih šumskih proizvoda na tržištu Darko Marečić

TEB-ov PODSJETNIK

TEB

Plaće i oporezivanje dohotka, JOPPD i PDV od 1.1.2014.  Dubrovnik 7.1.2014.

Hotel Lero, I. Vojnovića 14

 Rijeka 7.1.2014.

Hotel Bonavia, Dolac 4

 Pula 8.1.2014.

HGK, Carrarina 5

 Split 8.1.2014.

247 254

poslovno savjetovanje

Impresum: Utemeljitelj i nakladnik: TEB Poslovno savjetovanje d.o.o. Zagreb, Trg žrtava fašizma 15/1 OIB: 99944170669 telefon: 385 (01) 46 11211 telefaks: 385 (01) 46 11411 Internet adresa: www.teb.hr e-mail: teb@teb.hr Direktor: mr. sc. Mladen Štahan Uredničko vijeće: dr. sc. Dragan Bolanča Ivica Maros mr. sc. Slavica Pezer Blečić Zdenka Pogarčić dr. sc. Katarina Žager Nakladnički savjet: mr. sc. Mladen Štahan mr. sc. Mirjana Paić Ćirić Nikolina Bičanić Domagoj Zaloker Zdravka Barac mr. sc. Josip Šaban Krešimir Vranar

HGK - Županijska komora Split, Trumbićeva obala 4

 Osijek 9.1.2014.

Hotel Osijek, Šamačka 4

 Šibenik 9.1.2014.

Hotel Jadran, Obala dr. F. Tuđmana 52

 Zagreb 10.1.2014.

Sheraton Zagreb Hotel, Kneza Borne 2

 Zadar 10.1.2014.

Hotel Kolovare, B. Peričića 23

 Varaždin 13.1.2014.

Hotel Turist, Al. kralja Zvonimira 1

 Bjelovar 13.1.2014.

Ekonomski fakultet, A. B. Šimića 1

Program seminara: 1. Novosti kod obračuna plaća od 1.1.2014. 2. Ostale novosti kod oporezivanja dohotka 3. Izmjene Pravilnika uz popunjavanje JOPPD obrasca 4. Zaključne konzultacije uz prvo sastavljanje JOPPD obrasca 5. Novosti kod obračuna PDV-a od 1.1.2014. 6. Odgovori na pitanja polaznika

Predavači: TEB-ovi savjetnici Pisani materijal: Radna mapa s prezentacijama predavača. Kotizacija: Naknada za seminar iznosi 600,00 kn (s PDV-om) po sudioniku, a uključuje radnu mapu, olovku i osvježavajući napitak. Drugi i svaki sljedeći sudionik iz istog društva plaćaju kotizaciju u iznosu od 550,00 kn (s PDV-om).

Pogodnosti za pretplatnike: 

jedan sudionik iz pravne osobe koja s TEB-om ima zaključen Ugovor o

uslugama savjetovanja može sudjelovati bez plaćanja kotizacije, ako je obveza za 2014. podmirena,  pretplatnici TEB-ovog časopisa «Financije, pravo i porezi» plaćaju kotizaciju u iznosu od 550,00 kn (s PDV-om) ako je obveza za 2014. podmirena.

Uplata i prijava: Kotizacija se uplaćuje unaprijed, na transakcijski račun TEB-a HR56 2340 0091 1001 8078 7, a može se uplatiti i gotovinom na recepciji TEB-a prije ulaska u dvoranu.

Godišnji financijski i porezni izvještaji proračuna i proračunskih korisnika i druge aktualnosti

Grafička urednica: Katja Dobrec Radić

 Split 16.1.2014., HGK - Županijska komora Split, Trumbićeva obala 4

Tisak: Tiskara Zelina d.d., Sv. Ivan Zelina

 Varaždin 20.1.2014., Hotel Turist, Al. kralja Zvonimira 1

Prijava izdavanja časopisa upisana je pod brojem 527. Časopis izlazi jedanput mjesečno. Rukopisi se ne vraćaju. Godišnja pretplata za 2014. godinu iznosi 1.200,00 kn (tiskano izdanje), 1.500,00 kn (tiskano i internet izdanje) i 1.000,00 kn (internet izdanje).

 Rijeka 22. 1.2014., Grand Hotel Bonavia, Dolac 4

 Zadar 17.1.2014., Hotel Kolovare, B. Peričića 23

 Bjelovar 23. 1.2014., Ekonomski fakultet, A. B. Šimića 1  Zagreb 24. 1.2014., Sheraton Zagreb Hotel, Kneza Borne 2  Osijek 27.1.2014., Hotel Osijek, Šamačka 4 (u suradnji s URFD Osijek)

Više o programima, predavačima i prijavi možete pogledati na www.teb.hr

agrađivanje u javnom sektoru N dr. sc. Predrag Bejaković

UVODNIK

Zaposlenost i nagrađivanje (odnosno plaće) u javnom sektoru od velikog su značaja za svako gospodarstvo, pa ih Institut za javne je stoga potrebno kontinuirano analitičfinancije, Zagreb ki pratiti i njime adekvatno upravljati, a s ciljem učinkovitog pružanja javnih usluga. Budući da rashodi za naknade zaposlenima predstavljaju značajnu stavku proračuna država, visina i sustav nagrađivanja djelatnika javnog sektora, osim za njihovu učinkovitost, od velikog je značaja i u kontekstu održivosti fiskalne politike. U Hrvatskoj je veličina javnog sektora, a posebno broj zaposlenih, aktualna tema javnih ekonomsko-političkih rasprava. Raširena teza u tim raspravama je ona o prevelikom javnom sektoru u Hrvatskoj, tj. o prevelikom broju zaposlenih u tom segmentu gospodarstva, u odnosu na druge europske zemlje. Međutim, javna rasprava često zanemaruje činjenicu da je optimalna veličina javnog sektora subjektivna stvar, tj. rezultat preferencija glasača izraženih kroz politički proces. Stoga se, s tog aspekta, ne može ocjenjivati je li javni sektor prevelik. S druge strane, veći udio države u gospodarstvu povezan je s većim troškovima financiranja javnih usluga i većim teretom za porezne obveznike. Ovisno o strukturi prihoda države taj teret može postati prepreka razvoju konkurentnosti privatnog sektora, što može usporiti ukupni gospodarski rast. U tom kontekstu međunarodna usporedba veličine javnog sektora čini se smislena, iako već u početku treba upozoriti na činjenicu da sama veličina ne mora nužno biti presudna. Za konačnu ocjenu učinaka djelovanja države na gospodarstvo i privatni sektor nije dovoljno analizirati samo teret financiranja javnih usluga, nego i ono što država za taj novac pruža svojim građanima i poduzetnicima, tj. učinkovitost pružanja javnih usluga. Tako npr. veća javna ulaganja u obrazovanje podižu učinkovitost radne snage te time i konkurentnost privatnog sektora, dok se važnost uloge javnog zdravstva ogleda i u činjenici da će zdraviji djelatnici zasigurno biti i učinkovitiji. Rasprave o veličini hrvatskog javnog sektora intenzivirale su se s početkom globalne financijske i ekonomske krize kada je postalo jasno da se u nadolazećem razdoblju ne može računati na razinu proračunskih prihoda iz razdoblja prije krize. Stoga je nužno pokušavati pružiti što kvalitetniju komparativnu analizu zaposlenosti i nagrađivanja u javnom sektoru, te usporedbu rashoda za naknade zaposlenima u hrvatskom i javnim sektorima zemalja Europske unije. U Analizi sustava zaposlenih u hrvatskom javnom sektoru1, Bratić, Vukšić i Bejaković pokazali su kako je složeno i zahtjevno uspoređivati broj zaposlenih u različitim zemljama te kako Hrvatska usprkos vjerovanjima nema previše zaposlenih u javnom sektoru što ne znači da taj sektor ne bi mogao biti učinkovitiji. Nadalje, isti su autori pokazali kako je udio rashoda opće 1

Dostupno na http://www.ijf.hr/hr/istrazivanja/dovr-353-ena-istrazivanja/540/2006-2010/analiza-sustava-zaposlenih-u-hrvatskomjavnom-sektoru-2005-2008/164/

države za naknade zaposlenima u bruto domaćem proizvodu (BDP-u) u zemljama EU (u razdoblju 2005.-2008.) varirao između 10,73 i 11,15% BDP-a. Za Hrvatsku je prosječna vrijednost udjela tijekom istog razdoblja iznosila 9,92%, te je, dakle, bila niža od prosjeka zemalja EU te nešto niži i od prosjeka zemalja srednje i istočne Europa. Iz toga bi se moglo zaključiti da rashodi za naknade zaposlenima opće države ne predstavljaju za porezne obveznike u Hrvatskoj veći teret, od odgovarajućeg prosječnog tereta u drugim europskim zemljama, mjereno udjelom u BDP-u. Treba naglasiti da se ova usporedba odnosi samo na one naknade zaposlenima koje se isplaćuju iz proračuna opće države, te ne obuhvaća naknade zaposlenima u javnim poduzećima i u institucionalnim tijelima koja financiraju naknade zaposlenima vlastitim prihodim. Ivica Rubil iz Ekonomskog instituta u Zagrebu u izlaganju Jaz nadnica između javnog i privatnog sektora u Hrvatskoj2 razmatra postoji li i koliki je jaz nadnica između dva sektora, odnosno ako postoji je li opravdan razlikama u produktivnosti. Autor navodi kako općenito veličina i predznak navedenog jaza variraju ovisno o zemlji, razdoblju, metodi procjene, odabranom uzorku, definiciji javnog sektora i definiciji nadnice. Istraživanja pokazuju da jaz postoji čak i nakon što se u obzir uzmu razlike u relevantnim karakteristikama zaposlenika i radnih mjesta u dva sektora: razina obrazovanja, dob, spol, radno iskustvo, zanimanje i sl. Druga stilizirana činjenica je veća nejednakost u raspodjeli nadnica u privatnom sektoru. Obje karakteriziraju i hrvatsko tržište rada. Na temelju podataka za 2000. i 2011. proizlazi kako je prosječna nadnica u javnom sektoru veća oko 25% od one u privatnom. Kada se analiza provede na prilagođenim podacima - tako da su obuhvaćene osobe iste dobi, spola, stupnja obrazovanja, istih godina radnog staža i sl. - rezultat se jako mijenja i veličina jaza nadnica među usporedivim pojedincima u javnom i privatnom sektoru iznosi samo oko 4,5%. Konačno, osobe s tercijarnim obrazovanjem bolje su plaćene u privatnom sektoru nego u javnom, s tim da se u posljednjih 11 godina ta razlika i povećala jer su 2000. plaće visokoobrazovanih pojedinaca s najvišim nadnicama u javnom sektoru u odnosu na privatni bile više. Problemu nagrađivanja zaposlenih u javnom sektoru, unatoč teškom kriznom razdoblju i potrebnom zaustavljanju potencijalno neodrživih fiskalnih trendova, potrebno je pristupiti staloženo i objektivno, te djelovati izvan dnevnopolitičkog konteksta, a s ciljem unaprjeđenja čitavog sustava u srednjem i dugom roku. Pri tome je potrebno staviti poseban naglasak na učinkovitost koja ne ovisi isključivo o zaposlenima, nego i o organizaciji, upravljanju, sustavu nagrađivanja itd. Kratkoročnim, palijativnim mjerama restriktivne prirode se, s jedne strane, može trajno naštetiti kvaliteti usluga koje javni sektor pruža, ukoliko to dovede do odlaska kvalitetnijih zaposlenika što će sigurno imati dugotrajno neželjene posljedice za cjelokupno gospodarstvo. Najkraće, oba istraživanja pobijaju netočnost čestih senzacionalističkih napisa o vrlo velikim izdvajanjima za zaposlene u javnom sektoru i njihovim mnogo višim plaćama koje bi onda trebalo odlučno i dramatično smanjiti.

•

Dostupno na http://www.eizg.hr/hr-HR/Poziv-Znanstveni-utorak -1127. aspx

Vlada RH s jedne strane, te Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske i Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara – medicinskih tehničara s druge strane zaključili su 2. prosinca 2013. Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Nar. nov., br. 143/13, u nastavku: Ugovor). Ugovor se primjenjuje od 1. prosinca 2013. U ovom članku daje se pregled preuzetih ugovornih obveza.

Predmet Ugovora su prava i obveze iz rada i po

osnovi rada radnika u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja za koja se sredstva u iznosu većem od 50% troškova za plaće i druga materijalna prava radnika osiguravaju u državnom proračunu. Pod sredstvima koja se u iznosu većem od 50% troškova za plaće i druga materijalna prava radnika osiguravaju u državnom proračunu podrazumijevaju se i sredstva koja se temeljem ugovora o provođenju zdravstvene zaštite ostvaruju od Hrvatskog zavoda za zdravstveno

osiguranje (u nastavku: Zavod).

Ugovor je zaključen na vrijeme od 4 godine, a obvezuje njegove potpisnike kao i sindikate koji mu naknadno pristupe. Prava i obveze utvrđene Ugovorom, Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama1 (u nastavku: TKU) i Dodacima TKU-a, čine jedinstven sustav pa se njihove odredbe primjenjuju neposredno i obvezno, osim ako su nekim drugim propisom pojedina pitanja za radnike povoljnije riješena. Za tumačenje Ugovora ugovorne strane osnivaju zajedničko povjerenstvo u koje svaka imenuje po tri predstavnika i njihove zamjenike i to u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Ugovora. Povjerenstvo za tumačenje Ugovora daje obvezujuća tumačenja odredbi Ugovora i o njima obavještava obje ugovorne strane, prati izvršavanje Ugovora, te izvještava obje ugovorne strane o kršenju Ugovora. Ako se povjerenstvo ne može složiti oko tumačenja pojedinih odredbi Ugovora, povjerit će tumačenje neutralnom stručnja1

Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (Nar. nov., br. 141/12)

ku, a njegovo tumačenje je povjerenstvo obvezno prihvatiti kao svoje tumačenje. Tumačenja povjerenstva obvezna su i dostavljaju se podnositelju upita te svim ustanovama na koje se odnose, a imaju pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora. Povjerenstvo za tumačenje obvezno je dati tumačenje u roku 30 dana od dana primitka zahtjeva, a u pitanjima kojima se tumačenje povjerava neutralnom stručnjaku, u roku od 60 dana. Neutralni stručnjak je obvezan dati svoje tumačenje u roku 15 dana. Ugovor se može pisano otkazati s otkaznim rokom od 3 mjeseca, a mogu ga otkazati obje ugovorne strane u slučaju bitno promijenjenih gospodarskih okolnosti. Prije otkazivanja Ugovora, strana koja Ugovor otkazuje obvezna je drugoj strani predložiti izmjene i dopune Ugovora. Pregovore o novom Ugovoru strane će započeti najkasnije 60 dana prije isteka roka na koji je zaključen. Ako u vremenu važenja Ugovora ne bude sklopljen novi Kolektivni ugovor, nakon isteka roka na koji je Ugovor sklopljen, u njemu sadržana pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnog odnosa kao dio prethodno sklopljenih ugovora o radu, produženo se primjenjuju do sklapanja novog kolektivnog ugovora, a najduže tri mjeseca od isteka roka na koji je Ugovor sklopljen.

1. Radni odnosi 1.1. Zasnivanje radnog odnosa 1.1.1. Probni rad Ugovor sadrži odredbu o probnom radu na način da je u čl. 24. Ugovora ugovoreno da se prilikom sklapaUDK 336.2

Ljubica Đukanović | Novi Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja

Zagreb

Financije, pravo i porezi | 1/14

Novi Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja

Ljubica Đukanović, mag. iur.

Aktualno | Financije, pravo i porezi

nja ugovora o radu može ugovoriti probni rad. Probni rad može trajati najduže: ▶ mjesec dana za radna mjesta IV. vrste za koje je opći uvjet niža stručna sprema ili osnovna škola; ▶ dva mjeseca za radna mjesta III. vrste za koje je opći uvjet srednjoškolsko obrazovanje; ▶ tri mjeseca za radna mjesta II. vrste za koje je opći uvjet viša stručna sprema stečena prema ranije važećim propisima, odnosno završen stručni studij ili preddiplomski sveučilišni i veleučilišni stručni studij; ▶ šest mjeseci za radna mjesta I. vrste za koje je opći uvjet visoka stručna sprema stečena prema ranije važećim propisima, odnosno završen preddiplomski i diplomski sveučilišni i veleučilišni stručni studij (specijalistički diplomski stručni studij) ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij. Probni rad može se iznimno produžiti zbog objektivnih razloga (bolest, mobilizacija i sl.) za onoliko vremena koliko je radnik bio odsutan, ako je bio odsutan najmanje 10 dana. Prema čl. 25. Ugovora radniku koji nije zadovoljio na probnom radu prestaje radni odnos otkazom koji mora biti u pisanom obliku i obrazložen. Poslodavac je obvezan radniku dostaviti otkaz najkasnije posljednjega dana probnoga rada, a ukoliko to ne učini smatrat će se da je radnik zadovoljio na probnom radu.

1.1.2. Pripravnici

Člankom 26. Ugovora propisano je da se Ugovor o radu može zaključiti s pripravnikom koji se osposobljava za samostalan rad za koji se školovao i to na radnim mjestima od I. do III. vrste. Pripravnički staž se može obavljati na temelju: ▶ ugovora o radu na određeno vrijeme ili ▶ ugovora o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, uz mogućnost korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja. Radi osposobljavanja za samostalan rad poslodavac je obvezan primiti na pripravnički staž određeni broj pripravnika sukladno propisu kojeg donosi ministar zdravlja. Za pripravnike nezdravstvene radnike, ako posebnim propisima nije drukčije utvrđeno, pripravnički staž može trajati najdulje: ▶ 3 mjeseca za obavljanje poslova radnih mjesta III. vrste; ▶ 6 mjeseci za obavljanje poslova radnih mjesta II. vrste; ▶ 12 mjeseci za obavljanje poslova radnih mjesta I. vrste. Na zahtjev pripravnika pripravnički staž može se skratiti za 1/3 ako poslodavac ocijeni da se pripravnik osposobio za samostalan rad. Pripravniku se mora odrediti stručna osoba, koja će pratiti njegov rad prema planu i programu osposobljavanja koji mu mora biti uručen.

Pripravnik polaže stručni ispit ako je to propisano zakonom ili drugim propisom, za koji mora dobiti ispitni program i popis ispitne literature. Prije polaganja stručnog ispita pripravnik ima pravo na plaćeni dopust zadnji mjesec u okviru pripravničkog staža.

2. Radno vrijeme 2.1. Radni tjedan Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno, a tjedno radno vrijeme raspoređeno je na pet dana u tjednu, u pravilu od ponedjeljka do petka. Za organizaciju rada odgovoran je poslodavac. Poslodavac je dužan organizirati rad na način da radnik odradi najmanje ugovoreni puni mjesečni fond radnih sati, s tim da u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja nema dvokratnog radnog vremena. Ugovorne strane su dogovorile da za posebne poslove koji se obavljaju u smjenskom radu ili poslove koji zahtijevaju drukčiji raspored dnevnog, odnosno tjednog radnog vremena poslodavac može odrediti drukčiji dnevni ili tjedni raspored. Taj raspored mora biti u skladu s pravilnikom o radnom vremenu u zdravstvenim ustanovama koji donosi ministar zdravlja, u okviru petodnevnoga radnog tjedna. Posebno je ugovoreno da u slučaju preraspodjele radnog vremena i rasporeda radnog vremena u smjenama, turnusu i dežurstvu, da se radno vrijeme svodi na prosječno puno radno vrijeme na razini mjeseca. To znači da radno vrijeme iznad punog radnog vremena bilo da je ostvareno u smjenskom radu, radu u turnusu ili u dežurstvu koje je iznad ukupnog radnog vremena je prekovremeni rad te se kao takav mora evidentirati i platiti. Ova odredba Ugovora zahtjeva od poslodavca da za svakog radnika unaprijed sačini raspored rada kako bi prekovremeni rad radnika sveo u zakonom dozvoljeni i propisani prekovremeni rad. Sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima2 i dan Uskrsa evidentiraju se kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu (čl. 52. Ugovora).

2.2. Skraćeno radno vrijeme Na poslovima na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi radnika od štetnog utjecaja, radno vrijeme skraćuje se razmjerno štetnom 2

Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (Nar. nov., br. 33/96, 96/01, 13/02, 136/02, 112/05, 59/06, 55/08 i 74/11)

Financije, pravo i porezi | Aktualno

3.1. Stanka Odmor u tijeku rada (stanka) svakodnevno traje najmanje 30 minuta, a vrijeme odmora se ubraja u radno vrijeme i ne može se odrediti u prva tri sata nakon početka radnoga vremena, niti u zadnja dva sata prije završetka radnoga vremena (čl. 32. Ugovora). Novost je da ukoliko postoje odgovarajući uvjeti, da će poslodavac osigurati prostor i dostupnost konzumacije obroka u krugu ustanove, čiji trošak snosi radnik, odnosno omogućiti korištenje stanke za konzumaciju obroka izvan ustanove, ako je to izbor radnika. Isto tako, ako priroda posla ne omogućuje stanku u tijeku rada, poslodavac će radniku omogućiti da radi dnevno toliko kraće.

3.2. O dmor između dva radna dana i najdulje neprekidno trajanje rada Radnik ima pravo na odmor između dva uzastopna radna dana od najmanje 12 sati neprekidno, s tim da u primarnoj zdravstvenoj zaštiti odmor između dva uzastopna radna dana može iznositi manje od 12 sati, ali ne manje od 10 sati. Međutim, radnik ne smije raditi dulje od 16 sati neprekidno, osim u slučaju više sile (nesreće, elementarne nepogode, požara i sl.) ili potrebe hitne intervencije.

3.3. Tjedni odmor Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno, s tim da su dani tjednog odmora u pravilu subota i nedjelja. Ako radnik radi na dan tjednog odmora osigurava mu se korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna. Ako se tjedni odmor radi potrebe posla ne može koristiti tijekom sljedećeg tjedna, može se koristiti naknadno prema

3.4. Godišnji odmor Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se na 20 dana koliko iznosi najkraće trajanje godišnjeg odmora, dodaju dani godišnjeg odmora prema određenim kriterijima utvrđenima u čl. 35. Ugovora. Pravo na dodatne dane godišnjeg odmora određuje se: a) s obzirom na duljinu radnog staža, b) prema složenosti poslova, c) prema posebnim socijalnim uvjetima, d) prema uvjetima rada, e) prema posebnim uvjetima rada, s najmanje 2/3 radnog vremena. Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi više od 30 radnih dana. Samo iznimno, radniku koji radi na poslovima iz čl. 35. st. 1. podst. e), slijepom radniku i darivatelju parenhimnih organa, pripada pravo na godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od najviše 35 radnih dana. Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu. Radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije. Na temelju plana rasporeda godišnjeg odmora poslodavac dostavlja radniku odluku o korištenju godišnjeg odmora najkasnije 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora. Korištenje godišnjeg odmora može se odgoditi, odnosno prekinuti samo radi izvršenja osobito važnih i neodgodivih službenih poslova na temelju odluke poslodavca. Radniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora mora se omogućiti naknadno korištenje, odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora, s tim da ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom, odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora. Stvarnim troškovima smatraju se putni i drugi troškovi. Pritom se putnim troškovima smatraju stvarni troškovi prijevoza koji je radnik koristio u polasku i povratku iz mjesta rada do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida, kao i dnevnice u povratku do mjesta rada u visini određenoj Ugovorom. Drugim

Ljubica Đukanović | Novi Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja

3. Odmori i dopusti

odluci poslodavca. Radniku se u svakom slučaju mora osigurati korištenje tjednog odmora nakon 14 dana neprekidnog rada.

Financije, pravo i porezi | 1/14

utjecaju uvjeta rada na zdravlje i sposobnost radnika (čl. 31. Ugovora). Poslovi na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi radnika od štetnog utjecaja su poslovi s otvorenim izvorima ionizirajućeg zračenja, te intravenozna aplikacija citostatika. Da bi radnik ostvario pravo na skraćeno radno vrijeme za rad na ovim poslovima treba biti ostvaren uvjet da se ti poslovi obavljaju 2/3 radnog vremena. Za poslove na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi radnika od štetnog utjecaja određen je opseg skraćenoga radnog vremena na 35 sati tjedno.

Aktualno | Financije, pravo i porezi

troškovima smatraju se ostali izdaci koje je radnik imao zbog odgode, odnosno prekida godišnjeg odmora što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.

3.5. Plaćeni dopust U čl. 38. Ugovora je ugovoreno je da radnik ima pravo na plaćeni dopust tijekom jedne kalendarske godine do ukupno najviše 10 radnih dana u sljedećim slučajevima: – sklapanje braka/rođenje djeteta/smrt supružnika, djeteta roditelja, posvojenika, posvojitelja, skrbnika, staratelja i unuka, očuha i pomajke /elementarna nepogoda - 5 radnih dana, – smrt brata ili sestre, djeda ili bake, pradjeda, prabake te roditelja supružnika/selidba u istom mjestu stanovanja/sudjelovanja na sindikalnim susretima, seminarima ili obrazovanju za sindikalne aktivnosti i dr. - 2 radna dana, – selidba u drugo mjesto stanovanja 4 radna dana, – teška bolest roditelja ili djeteta izvan mjesta stanovanja - 3 radna dana, – nastupanja u kulturnim i športskim priredbama 1 radni dan, – dobrovoljno davanje krvi i darivanje organa - 2 radna dana za svako darivanje. Za svaki smrtni slučaj za koje mu pripada pravo na plaćeni dopust, radnik ima pravo na plaćeni dopust neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama. Ako se smrtni slučaj dogodi za vrijeme dok je radnik na godišnjem odmoru, na zahtjev radnika korištenje godišnjeg odmora se prekida te radnik koristi plaćeni dopust.

3.5.1. O bvezna edukacija za potrebe poslodavca

Za potrebe usavršavanja ili obrazovanja za potrebe poslodavca radnik ima pravo na plaćeni dopust za: ▶ polaganje stručnog ispita 7 dana, ▶ polaganje specijalističkog ispita 15 dana, ▶ polaganje ispita iz uže specijalizacije te polaganje završnog ispita na veleučilištu ili fakultetu 10 dana, ▶ obvezno kontinuirano usavršavanje radi stjecanja ili obnove odobrenja za samostalan rad – godišnje 7 dana. Vrijeme provedeno na seminarima, tečajevima i sličnim oblicima edukacije na koju je radnik upućen od poslodavca za potrebe poslodavca i/ili radi obveznog kontinuiranog usavršavanja radi stjecanja ili obnove odobrenja za samostalan rad, organizirano u ustanovi ili izvan nje, smatra se vremenom provedenim na radu.

Ugovoreno je da poslodavac osigurava sredstva za edukaciju radnika na temelju usuglašenih interesa poslodavca i radnika. Za potrebe edukacije u tuzemstvu zbog obveznog kontinuiranog usavršavanja radi stjecanja ili obnove odobrenja za samostalan rad, radniku će se osigurati plaćeni dopust, kotizacija, putni troškovi i troškovi smještaja. Za potrebe edukacije u inozemstvu zbog obveznog kontinuiranog usavršavanja radi stjecanja ili obnove odobrenja za samostalan rad, poslodavac će radniku osigurati plaćeni dopust.

3.6. Dopust za školovanje Člankom 42. Ugovora je dogovoreno da radnik ima pravo na neplaćeni dopust u tijeku jedne godine za potrebe vlastitog školovanja i stručnog usavršavanja i to: ▶ 5 dana za pripremanje i polaganje ispita u srednjoj školi, ▶ 10 dana za polaganje ispita na višoj školi ili fakultetu, ▶ 5 dana za prisustvovanje stručnim seminarima i savjetovanjima, ▶ u 2 dana za pripremanje i polaganje ispita radi stjecanja posebnih znanja i vještina (informatičko školovanje, učenje stranih jezika i sl.). Školovanje i stručno usavršavanje treba biti u vezi s poslovima koje radnik obavlja ili njegovom profesijom ili djelatnošću poslodavca. Za školovanje na koje ga je uputio poslodavac radnik ima pravo na plaćeni dopust pod uvjetima iz st. 1. i 2. čl. 42. Ugovora.

3.7. Neplaćeni dopust Radniku se može odobriti dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust) do 30 dana u tijeku kalendarske godine pod uvjetom da je takav dopust opravdan i dokazan i da neće izazvati teškoće u obavljanju poslova, a osobito radi gradnje, popravka ili adaptacije kuće ili stana, njege člana uže obitelji, liječenja na vlastiti trošak, sudjelovanja na kulturno-umjetničkim i športskim priredbama, vlastitog školovanja, doškolovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije.

4. Naknada štete U čl. 44. Ugovora previđeni su uvjeti i načini smanjivanja i oslobađanja od naknade štete iz Zakona o radu (u nastavku: ZR)3. Naime, naknade štete iz ZR-a smanjit će se pod uvjetom da šteta nije učinjena namjerno, da radnik do sada nije uzrokovao štete te da je poduzeo sve da se šteta otkloni: ▶ ako se šteta može u cijelosti ili djelomično otkloniti radom u ustanovi i sredstvima rada ustanove ili ▶ ako je radnik u teš3

Zakon o radu (Nar. nov., br. 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13)

dovitog otkaza članu sindikata poslodavac je obvezan dostaviti sindikatu kojeg je radnik član. Sindikat se može pisanim putem očitovati o namjeri poslodavca u roku od 8 dana od dana primitka iste. Ukoliko se sindikat pisano usprotivio namjeri poslodavca, poslodavac je dužan očitovanje razmotriti i o istom se u roku od 8 dana pisano očitovati.

5. Prestanak ugovora o radu

6. Plaća

5.1. Z abrana otkaza bez prethodne suglasnosti

Člankom 57. Ugovora ugovoreno je da plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodaci na osnovnu plaću su: stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, dodaci i uvećanja plaća.

Ugovorne strane su ugovorile da se bez prethodne suglasnosti sindikalnog povjerenika ne može otkazati ugovor o radu: ▶ radniku nakon 25 godina radnog staža kod istog poslodavca i 50 godina života, ▶ trudnici, odnosno ženi koja doji dijete, ▶ majci djeteta do navršene 8. godine života djeteta, ▶ invalidnoj osobi, ▶samohranom roditelju malodobnog djeteta, ▶ roditelju s troje ili više djece do navršene 15 godine najmlađeg djeteta, odnosno djece na redovnom školovanju, ▶ roditelju djeteta s poteškoćama u razvoju. Ako je radnik član sindikata prethodna suglasnost traži se od sindikalnog povjerenika sindikata kojeg je radnik član. Ako se sindikalni povjerenik u roku od 8 dana ne izjasni ili ne uskrati suglasnost, smatra se da je suglasan s odlukom poslodavca.

5.2. O tkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika i izvanredni otkaz Poslodavac može redovito otkazati radniku ako utvrdi da je radnik povrijedio obveze iz radnoga odnosa, a osobito zbog: ▶ neizvršavanja ili nesavjesnog, nepravovremenog i nemarnog izvršavanja radnih obveza, ▶ neopravdanog nedolaska na posao ili samovoljnog napuštanja posla, zbog čega se poremećuje rad ili organizacija rada poslodavca, ▶ nedozvoljenog korištenja sredstvima poslodavca, ▶ povrede propisa o sigurnosti i zaštiti na radu i propisa o zaštiti od požara, zbog čega je nastupila ili mogla nastupiti šteta, ▶ odavanja poslovne tajne određene zakonom, drugim propisom ili pravilnikom o radu, ▶ zlouporabe položaja ili prekoračenja ovlasti, ▶ nanošenja znatnije štete, ▶ nepropisnog i nekorektnog odnosa prema radnicima i korisnicima ili njihovo šikaniranje, ▶ zlouporabe korištenja privremene nesposobnosti za rad. Radi kršenja prethodno navedenih obveza poslodavac može izvanredno otkazati ugovor o radu samo pod uvjetima utvrđenim ZR-om. Namjeru re-

6.1. Plaća na temelju prihoda ostvarenog na tržištu Ugovorne strane su ugovorile da poslodavac koji izvan sredstava Zavoda i proračuna ostvaruje i prihode pružajući svoje usluge na tržištu, može radnicima, u slučaju pozitivnog financijskog poslovanja, povećati plaće prema osnovama i mjerilima utvrđenim općim aktom poslodavca sukladno posebnom propisu a uz prethodnu suglasnost ministarstva. Osnovica za izračun plaće utvrđivat će se Sporazumom sindikata javnih službi i Vlade RH.

6.2. Odsutnost tajnosti plaća U djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja nema tajnosti plaća, a javnost plaća osigurava se dostupnošću podataka o plaćama svih radnika ustanove svim radnicima ustanove i javnosti te neposrednim uvidom sindikalnog povjerenika (čl. 50. Ugovora). Sindikalni povjerenik ima pravo najmanje jednom mjesečno na temeljiti i neometani uvid u isplatu plaća s pravom na uvid u uplatu poreza i doprinosa za svakog radnika. Struktura odbitaka, odnosno ustegnuća iz plaće radnika ne može biti predmet javne objave te je dužnost sindikalnog povjerenika čuvati tajnost tih podataka.

6.3. Uvećanje plaće Osnovna plaća radniku uvećat će se: ▶ za rad noću 40%, ▶ za rad subotom 25 %, ▶ za rad nedjeljom 35 %, ▶ za prekovremeni rad 50%, ▶ za rad u drugoj smjeni 10%, ako radnik radi u smjenskom radu ili u turnusima.

Financije, pravo i porezi | 1/14

koj materijalnoj situaciji, a naknada štete bi ga osobito teško pogodila ili ▶ ako se radi o invalidu, starijem radniku ili samohranom roditelju ili skrbniku ili ▶ ako se radi o manjoj šteti. Smanjenje štete iz navedenih razloga iznosi najmanje 20%, a radnika se može i u cijelosti osloboditi od naknade štete.

Ljubica Đukanović | Novi Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja

Financije, pravo i porezi | Aktualno

Aktualno | Financije, pravo i porezi

Smjenski rad je svakodnevni rad radnika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji radnik obavlja u prijepodnevnom (prva smjena), poslijepodnevnom (druga smjena) ili noćnom dijelu dana (treća smjena) tijekom mjeseca. Smjenski rad je i rad radnika koji mijenja smjene ili obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni tijekom jednog mjeseca. Smjenski rad je i rad radnika koji naizmjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu, odnosno tjedan dana u mjesecu obavlja rad u drugoj smjeni. Radom u turnusu smatra se rad radnika prema utvrđenom rasporedu radnog vremena poslodavca koji radnik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca po 12 sati dnevno u ciklusima 12 – 24 – 12 – 48. Uvećanje plaće za rad u drugoj smjeni u smjenskom radu ili turnusu utvrđuje se za efektivno odrađene sate u drugoj smjeni, odnosno od 14 do 22 sata. Noćni rad je u pravilu rad radnika u vremenu između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro idućeg dana. Za rad u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i rad na dan Uskrsa, radnik ima pravo na plaću uvećanu za 150%. Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati. Poslodavac je obvezan svakom radniku platiti prekovremeni rad. Ako radnik to želi, poslodavac će na njegov pisani zahtjev umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada odobriti korištenje slobodnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 minuta za utvrđivanje ukupnog broja sati i slobodnih dana), sukladno mogućnostima organizacije rada. Dodaci iz čl. 51. st. 1. (npr. prekovremeni ili noćni rad) i uvećanje za rad blagdanom, neradnim danom i na dan Uskrsa međusobno se ne isključuju.

6.3.1. U većanje plaće s osnova posebnih uvjeta rada Radniku na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću i to uvećanjem osnovne plaće. Popis radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak naveden je u čl. 57. Ugovora. Dodaci iz čl. 57. Ugovora ne mogu se kumulirati, a uvećanja osnovne

plaće na radnim mjestima i poslovima iz čl. 57. ne odnose se na pripravnike I., II. i III. vrste. Pod pojmom 2/3 radnog vremena smatra se vrijeme koje u tijeku mjeseca radnik provede na obavljanju poslova s posebnim uvjetima.

6.3.2. Položajni dodaci Ugovorom su predviđeni i položajni dodaci na način da se osnovna plaća uvećava po osnovi položajnog dodatka na radnim mjestima i poslovima taksativno navedenim u čl. 58. Ugovora. Međutim, položajni dodatak se ne primjenjuje na radnike kojima je koeficijentom složenosti poslova utvrđen položajni dodatak kao sastavni dio koeficijenta. Isto tako, dodaci iz čl. 57. i 58. Ugovora ne mogu se kumulirati. Temeljem čl. 59. Ugovora doktori medicine i doktori dentalne medicine ostvaruju dodatak na plaću u iznosu od 10% od osnovne plaće. Prema čl. 60. Ugovora pravo na uvećanje osnovne plaće imaju radnici koji su u zdravstvenim ustanovama i Zavodu ostvarili radni staž i to: ■ s navršenih 20 do navršenih 29 godina 4%, ■ s navršenih 29 do navršenih 34 godine 8%, ■ s navršenih 34 i više godina 10%.

7. Dežurstvo Dežurstvo je oblik rada kada radnik mora biti nazočan u zdravstvenoj ustanovi nakon redovitoga radnog vremena ustanove, odnosno vrijeme u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac. Novost je da se vrijeme koje radnik provede u dežurstvu smatra radnim vremenom. Primopredaja službe nakon dežurstva mora biti unutar 30 minuta po prestanku dežurstva, koje vrijeme se ne računa u radno vrijeme. Ukoliko je dežurstvo određeno unutar redovnog mjesečnog fonda radnih sati, vrijeme provedeno u dežurstvu plaća se kao redovan rad. Kao što je već prethodno naglašeno poslodavac mora odrediti raspored rada sa svim oblicima rada za svakog radnika za naredni mjesec kako radnik ne bi ostvario sate prekovremenog rada iznad maksimuma propisanog ZR-om. Vrijeme provedeno u dežurstvu iznad mjesečnog fonda radnih sati plaća se kao prekovremeni rad. Za radnike kojima je u koeficijentu složenosti poslova sadržan položajni dodatak ili taj dodatak ostvaruju temeljem odredbi Ugovora, plaća za vrijeme dežurstva iznad redovnog mjesečnog fonda radnih sati

Financije, pravo i porezi | Aktualno

Odredbe o dežurstvu odnose se i na radnike koji su upućeni na specijalističku edukaciju ili edukaciju iz uže specijalizacije u drugu zdravstvenu ustanovu. Novost je da plaću radniku upućenom na specijalističku edukaciju ili edukaciju iz uže specijalizacije u drugu zdravstvenu ustanovu isplaćuje ustanova u kojoj je u radnom odnosu, a isplaćeni iznos po osnovi dežurstva refundira ustanova u koju je radnik upućen. Ustanova u koju je radnik upućen dužna je o radniku voditi evidenciju radnog vremena i posebno vrijeme provedeno u dežurstvu te istu evidenciju, radi obračuna plaće, dostaviti ustanovi u kojoj je radnik zaposlen, najkasnije do 5. u mjesecu za prethodni mjesec. Temeljem ove odredbe potrebno je da zdravstvene ustanove međusobno urede međusobne odnose.

8. Pripravnost Pripravnost je oblik rada kada radnik ne mora biti nazočan u zdravstvenoj ustanovi, ali mora biti dostupan radi obavljanja hitne medicinske pomoći (čl. 54. Ugovora). Pripravnost je vrijeme kada je radnik pripravan odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje poslova, ako se ukaže takva potreba, pri čemu se radnik ne nalazi na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju niti na drugom mjestu koje je odredio poslodavac. Radnik koji je u pripravnosti obvezan je odazvati se na poziv poslodavca bez odgode i doći na radno mjesto, a najkasnije u roku od jednog sata. Pripravnost radnim danom traje 16 sati, a subotom, nedjeljom i blagdanom 24 sata. Za vrijeme provedeno u pripravnosti radniku pripada naknada za pripravnost. Naknada za pripravnost utvrđuje se u odnosu na osnovnu plaću radnika i iznosi: ▶ 16 sati radnim danom – 3%, te ▶ 24 sata subotom, nedjeljom i blagdanom – 5%. Vrijeme koje radnik, kojem je određena pripravnost, provede na radnom mjestu obavljajući poslove po pozivu poslodavca, smatra se radnim vremenom i plaća kao prekovremeni rad. Za radnike kojima je u koeficijentu složenosti poslova sadržan položajni dodatak ili taj dodatak ostvaruju temeljem odredbi Ugovora, naknada za pripravnost obračunava se u odnosu na osnovnu plaću radnog mjesta na kojem je radnik pripravan.

Rad po pozivu jest oblik rada kada radnik ne mora biti dostupan poslodavcu, ali ako primi poziv poslodavca i ako je u fizičkoj mogućnosti, mora se odazvati pozivu radi obavljanja djelatnosti, kada nastane problem iz sadržaja rada djelatnosti zdravstvene ustanove koji nazočni radnici ne mogu riješiti, niti se rješavanje problema može odgoditi. Rad po pozivu smatra se prekovremenim radom i tako se plaća. U rad po pozivu, uz efektivni rad, u radno vrijeme koje se računa kao prekovremeni rad, uključeno je i vrijeme potrebno za dolazak na posao i povratak kući. Posebno je ugovoreno da iznimno, povećanje plaće za rad po pozivu eksplantacijskih i transplantacijskih timova u ovlaštenim transplantacijskim centrima za postupke eksplantacije i transplantacije organa u okviru transplantacijskog programa, ministar zdravlja odredit će posebnom odlukom.

10. Zaštita radnika U slučaju kada tijekom radnog vijeka kod radnika dođe do smanjenja radne sposobnosti utvrđene rješenjem nadležnog tijela i bilo kojeg od sljedećih uvjeta: ▶ starosti – 5 godina pred punu starosnu mirovinu ili ▶ profesionalne bolesti ili ▶ ozljede na radu, poslodavac je obvezan radniku osigurati povoljniju normu i to bez smanjenja njegove plaće koju je ostvario u vremenu prije nastupa spomenutih okolnosti. Pod plaćom se podrazumijeva osnovna plaća i dodaci na plaću. Radniku pripada od dana nastanka invalidnosti, odnosno utvrđenog smanjenja radne sposobnosti te od dana završetka prekvalifikacije ili dokvalifikacije, do raspoređivanja na odgovarajuće radno mjesto, plaća u iznosu plaće radnog mjesta na koje je do tada bio raspoređen. Radnike 5 godina pred punu starosnu mirovinu, majke s malim djetetom do tri godine starosti i samohranog roditelja ne može se rasporediti u rad noću, dežurstvo i pripravnost bez njihovog pristanka.

Ljubica Đukanović | Novi Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja

7.1. R adnici upućeni na specijalističku edukaciju ili edukaciju iz uže specijalizacije

9. Rad po pozivu

11. Ostala materijalna prava 11.1. Isplata plaće za skraćeno radno vrijeme Radniku koji radi skraćeno radno vrijeme zbog smanjene radne sposobnosti nastale ozljedom na radu bez njegove krivnje ili zbog profesionalne bolesti, poslodavac je obvezan isplatiti plaću za skraćeno radno vrijeme i naknadu u visini razlike između naknade koju ostvaruje po propisima mirovinskog osiguranja

Financije, pravo i porezi | 1/14

obračunava se u odnosu na osnovnu plaću radnog mjesta na kojem radnik dežura.

Aktualno | Financije, pravo i porezi

i plaće radnog mjesta na koje je postavljen, odnosno raspoređen (čl. 62. Ugovora).

11.2. Pomoć Pravo na pomoć utvrđena je čl. 63. i 64. Ugovora, a iznosi tih materijalnih prava ugovoreni su u neto iznosima. Temeljem čl. 63. Ugovora radniku ili njegovoj obitelji pripada pravo na pomoć u visini 3, 2 ili 1 jedne proračunske osnovice, ovisno o tome o kakvom se smrtnom slučaju radi. Nadalje, čl. 64. je ugovorena mjesečna isplata pomoći djeci odnosno skrbniku djece radnika koji je izgubio život u obavljanju rada, i to: ▶ za dijete predškolskog uzrasta 50% prosječno isplaćene neto plaće u gospodarstvu RH u prethodnoj godini; ▶ za dijete do završenog osmog razreda osnovne škole 70% prosječno isplaćene neto plaće u gospodarstvu RH u prethodnoj godini; ▶ za dijete do završene srednje škole, odnosno redovnog studenta 90% prosječno isplaćene neto plaće u gospodarstvu RH u prethodnoj godini. U slučaju da je iza smrti radnika ostalo više djece, isplaćuje se jedan iznos pomoći i to djetetu koje ostvaruje najpovoljnije pravo.

11.3. Naknada za odvojeni život Ugovorne strane su se sporazumjele da se naknada za odvojeni život od obitelji isplaćuje radniku za vrijeme provedeno na radu u slučaju kad je radnik upućen na rad ili na specijalizaciju, užu specijalizaciju, odnosno poslijediplomski studij izvan sjedišta poslodavca, pa je time mjesto rada različito od mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta toga radnika. Pod pojmom obitelji smatra se bračni drug, djeca, posvojenik, pastorak i štićenik, ako su prijavljeni na istoj adresi stanovanja kao i radnik. Naknada za odvojeni život od obitelji pripada radniku od dana početka rada izvan sjedišta poslodavca

do isteka mjeseca u kojem je riješio stambeno pitanje u mjestu rada ili do isteka mjeseca u kojem izjavi da ne želi preseliti obitelj ili odbije ponuđeni stan. Iznos naknade za odvojeni život od obitelji isplaćuje se u maksimalnoj visini koja je kao neoporeziva utvrđena Pravilnikom o porezu na dohodak4. Naknada za odvojeni život od obitelji isplaćuje se unaprijed najkasnije posljednji radni dan u mjesecu za idući mjesec. Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i korištenja neplaćenog dopusta, radniku ne pripada naknada za odvojeni život od obitelji. Ako je radnik koristio godišnji odmor, neplaćeni dopust, u mjesecu za koji je isplaćena naknada za odvojeni život, iznos naknade za odvojeni život za sljedeći mjesec se razmjerno tom broju dana umanjuje. Naknada za odvojeni život od obitelji ne isplaćuje se ni u slučaju kada je mjesto izvan sjedišta poslodavca u koje je radnik upućen na rad ili na specijalizaciju, užu specijalizaciju, odnosno poslijediplomski studij, ujedno i mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta obitelji. Kada radnik prima naknadu putnih troškova za putovanje na rad izvan sjedišta poslodavca od mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta toga radnika ne isplaćuje mu se naknada za odvojeni život od obitelji. Naknada za odvojeni život i terenski dodatak međusobno se isključuju. Iznimno, zdravstveni radnik koji je upućen na specijalizaciju, užu specijalizaciju odnosno poslijediplomski studij izvan sjedišta poslodavca, pa je time mjesto rada različito od mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta toga radnika, a isti ne zadovoljava kriterije za isplatu naknade za odvojeni život ostvaruje pravo na naknadu u maksimalnom bruto iznosu u visini koja je kao neoporeziva utvrđena Pravilnikom o porezu na dohodak, a u koji iznos su uključeni doprinosi iz plaće i na plaću, porez i možebitni prirez. Pravo na naknadu ostvaruje se uz uvjete iz čl. 65. st. 2. i st. 4. – 7. Ugovora.

•

Novi sustav socijalnog osiguranja

IZMJENE ZAKONA O RADU

AUTORI: • Ljubica Đukanović • Vanda Crnjac Pauković • Kristina Roginek

s objašnjenjima i pročišćenim tekstom Zakona o radu • Autori: Iris Gović Penić Dušanka Marinković Drača Darko Milković

Izašlo iz tiska: rujan 2013. Opseg: 252 str.

• Izašlo iz tiska: lipanj 2013. • Opseg: 209 str. Cijena: 290,00 kn

Cijena: 240,00 kn

Pravilnik o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispr., 146/09, 123/10, 137/11, 61/12 i 79/13)

Financijski i poslovni izvještaji poduzetnika za 2013.

mr. sc. Mladen Štahan TEB, Zagreb

izvještavanje u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o računovodstvu1, Pravilnikom o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja2, Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja3, Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja4 koji obuhvaćaju i revidirane Međunarodne računovodstvene standarde, odlukama i stavovima Odbora za standarde financijskog izvještavanja5, Zakonom o trgovačkim društvima6, Pravilnikom o obliku i sadržaju dodatnih podataka za statističke i druge potrebe7, Pravilnikom o načinu vođenja registra financijskih izvještaja, te načinu primanja i postupka provjere potpunosti i točnosti godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg izvješća8 i dr. 1

5 6

Zakon o računovodstvu (Nar. nov., br. 109/07, 125/11 - čl. 381. Kaznenog zakona i 54/13; u nastavku: ZOR) Pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (Nar. nov., br. 38/08, 12/09 i 130/10; u nastavku: Pravilnik) Odluka o objavljivanju Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja (Nar. nov., br. 30/08 – 140/11-ispr.; u nastavku: HSFI) Prema odredbama čl. 12. i 34. Zakona o računovodstvu od 1. 7. 2013. Međunarodni standardi financijskog izvještavanja (MSFI) obuhvaćaju Međunarodne računovodstvene standarde (MRS), njihove dopune i povezana tumačenja te Međunarodne standarde financijskog izvještavanja (MSFI), njihove dopune i povezana tumačenja, koji su utvrđeni od Europske komisije i objavljeni u Službenom listu EU-a. Iako su ovi standardi Odlukom o stavljanju izvan snage Odluke o objavljivanju Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (Nar. nov., br. 73/13) stavljeni van snage, MSFI-i objavljeni u Nar. nov., br. 136/09 – 69/13 usklađeni su s MSFI-ima objavljenima u Službenom listu EU-a. Odbor objavljuje svoje stavove na web portalu: www.osfi.hr. Zakon o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93 – 68/13; u nastavku: ZTD) Pravilnik o obliku i sadržaju dodatnih podataka za statističke i druge potrebe (Nar. nov., br. 148/10) Pravilnik o načinu vođenja registra financijskih izvještaja, te načinu primanja i postupka provjere potpunosti i točnosti godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg izvješća (Nar. nov., br. 39/08, 37/09 i 139/10; u nastavku: Pravilnik o načinu vođenja registra)

Ulazak RH u članstvo EU-a potaknuo je mnoge promjene. Tako je, primjerice, izmjenom st. 1. čl. 20. ZTD-a propisano da naznaka imena tvrtke trgovačkog društva mora biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu ili na službenom jeziku države članice EU-a i latiničnom pismu, a mogu se koristiti i arapski brojevi. Nadalje, zadnjim izmjenama ZOR-u je dodan novi članak 1.a s popisom akata EU-a koji se primjenjuju u Republici Hrvatskoj. Od 1.7.2013. automatski su se počele primjenjivati ranije propisane odredbe ZOR-a s odgodom u primjeni, o MSFI-u, o reviziji i dr. O zadnjim izmjenama ZOR-a pisali smo u FIP-u br. 6/13, a o odredbama koje su se počele primjenjivati od ulaska Hrvatske u članstvo EU-a pišemo ukratko u nastavku uz odnosne teme. U pripremi je nacrt novog ZOR-a. Novost je uvođenje mikro poduzetnika kao nove kategorije uz male, srednje i velike poduzetnike, kraći rok za izradu godišnjih financijskih izvještaja (skraćen je sa 6 na 4 mjeseca po isteku poslovne godine), te mogućnost nepotpisivanja računa koji su sastavljeni u skladu s poreznim propisima. Dugogodišnja praksa neusuglašavanja terminologije koju koristi ZOR odnosno ZTD, se nažalost nastavlja. Tako nije posve jasno da li se mikro poduzetnik iz nacrta ZOR-a odnosi na jednostavno društvo s ograničenom odgovornosti čije je osnivanje predviđeno i uređeno predzadnjim izmjenama i dopunama ZTD-a (Nar. nov., br. 111/12), ili ne9. O novinama koje donosi novi ZOR potanko ćemo pisati po njegovu donošenju. U skladu sa čl. 15. ZOR-a, godišnji financijski izvještaji obvezno se sastavljaju za poslovnu godinu i moraju pružiti istinit i objektivan prikaz financijskog položaja i uspješnosti poslovanja. Ovi izvještaji 9

O računovodstvu j.d.o.o.-a pisali smo u FIP-u br. 10/13.

UDK 657.1

Financije, pravo i porezi | 1/14

Financijsko

mr. sc. Mladen Štahan | Financijski i poslovni izvještaji poduzetnika za 2013.

Poduzetnici su dužni za svaku poslovnu godinu sastaviti godišnje financijske izvještaje u skladu sa zakonskim propisima i predočiti ih nadležnim tijelima i institucijama. Potanje o obveznicima, vrstama, načinu sastavljanja i predočavanju te reviziji godišnjih financijskih i drugih izvještaja, pročitajte u nastavku članka.

Financije i računovodstvo | Financije, pravo i porezi

sastavljaju se i u slučajevima statusnih promjena, otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije nad poduzetnikom i to sa stanjem na dan koji prethodi danu upisa statusne promjene, danu otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije. Poslovna godina koju obuhvaćaju financijski izvještaji jednaka je kalendarskoj godini, osim iznimno kada se u skladu s čl. 15. st. 8. ZOR-a može razlikovati. Financijski izvještaji sastavljaju se na hrvatskom jeziku, u hrvatskoj valutnoj jedinici i čuvaju trajno u izvorniku. Sadržavaju podatke za tekuću i prethodnu godinu, pri čemu podaci za prethodnu trebaju biti usporedivi s podacima za tekuću godinu. Godišnji financijski izvještaji za 2013. godinu sastavljaju se na isti način kao i za prethodnu godinu, prema Pravilnikom propisanom sadržaju i strukturi.

Obveznici primjene HSFI-a dužni su u skladu s čl. 13. ZOR-a, sastavljati i prezentirati financijske izvještaje primjenom HSFI-a, dok obveznici primjene MSFI-a primjenjuju međunarodne standarde. Poduzetnici koji obavljaju poslove za koje je posebnim propisima određeno da tijelo ovlašteno za nadzor propisuje sadržaj i strukturu godišnjih financijskih izvještaja, dužni su sastavljati te izvještaje sukladno ZOR-u i tim propisima. Također, uprava poduzetnika može za svoje potrebe tražiti drugačije poslovne i financijske izvještaje od propisanih, o čemu ukratko pišemo na kraju članka. ZTD propisuje da je uprava d.d.-a i d.o.o.-a dužna uz godišnje financijske izvještaje sastavljati i posebna financijska i poslovna izvješća i izvješćivati nadzorni odbor i skupštinu, o čemu je napisano u toč. 3 ovog članka. Članovi trgovačkih društava (skupštine) na temelju podataka objavljenih u financijskim i drugim izvještajima ocjenjuju rad uprave, nadzornog odbora i dr., te donose vlasničke odluke. I drugi vanjski korisnici financijskih izvještaja (investitori, kreditori, drugi poslovni partneri, radnici i ostala javnost) analiziraju objavljene podatke i ocjenjuju poslovanje i bonitet trgovačkog društva te donose odluke iz svoje nadležnosti odnosno interesa. Osim toga, na podacima iz godišnjih financijskih izvještaja zasnivaju se i porezni obračuni. Tako se, prema odredbama čl. 5. Zakona o porezu na dobit10, porezna osnovica izračunava kao «dobit koja se utvrđuje prema računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda … uvećana i umanjena prema odredbama Zakona», pa se utjecanjem na visinu financijskog rezultata utječe i na visinu porezne obveze. Trgovačka društva imaju obvezu izrade i drugih poreznih izvje Zakon o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04 – 148/13)

štaja prema Zakonu o porezu na dohodak11, Zakonu o porezu na dodanu vrijednost12 te zakonima o posebnim porezima, o kojima pišemo u posebnim člancima. Imajući u vidu sve prethodno navedeno, posve je jasno da sastavljanju godišnjih financijskih izvještaja treba posvetiti posebnu pozornost.

1. Financijski izvještaji 1.1. Vrste financijskih izvještaja Prema čl. 15. ZOR-a i čl. 2. Pravilnika, godišnji financijski izvještaji su: ■ b ilanca, koja predstavlja sustavan pregled imovine, kapitala i obveza, ■ račun dobiti i gubitka, koji prikazuje prihode, rashode i financijski rezultat, ■ izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, koji obuhvaća i izravne promjene kapitala koje nisu prikazane u računu dobiti i gubitka, ■ izvještaj o novčanom tijeku, koji prikazuje priljeve i odljeve novca i novčanih ekvivalenata, ■ izvještaj o promjenama kapitala, koji prikazuje povećanja i smanjenja vlastitog kapitala tijekom obračunskog razdoblja i ■ b ilješke uz financijske izvještaje, koje predstavljaju potanju razradu i dopunu podataka iz bilance, računa dobiti i gubitka te izvještaja o promjenama u kapitala, sukladno zahtjevima računovodstvenih standarda koje su poduzetnici dužni primijeniti.13 Osim navedenih financijskih izvještaja, prema odredbama čl. 16. ZOR-a, matična društva dužna su sastaviti i konsolidirane financijske izvještaje grupe (vidjeti toč. 1.7. ovog članka). Na koncu spominjemo i godišnje izvješće koje su dužni sastavljati veliki i srednji, a u određenim okolnostima i mali poduzetnici (vidjeti toč. 1.9. ovog članka), kao i posebne financijske i druge poslovne izvještaje propisane ZTD-om (vidjeti toč. 3. ovog članka).

1.2. Obveznici sastavljanja financijskih izvještaja Obveznici sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja su poduzetnici navedeni u čl. 2. ZOR-a: Zakon o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04 – 148/13) Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13 i 148/13) 13 Za obveznike primjene HSFI-a u toč. 1.38. HSFI-a 1 izrijekom je navedeno koje su podatke u bilješkama dužni objaviti mali, a koje srednji poduzetnici. 11 12

Financije, pravo i porezi | Financije i računovodstvo

Razvrstavanje poduzetnika na male, srednje i velike provodi se u skladu s čl. 3. ZOR-a, ovisno o pokazateljima utvrđenim na zadnji dan poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini za koju se sastavljaju financijski izvještaji, pa se za 2013. klasifikacija provodi prema stanju na dan 31.12.2012., kako slijedi: ■ mali poduzetnici su oni koji ne prelaze dva od sljedećih uvjeta: ◆ ukupna aktiva 32.500.000,00 kn, ◆ prihod 65.000.000,00 kn, ◆ prosječan broj radnika tijekom poslovne godine 50; ■ srednji poduzetnici su oni koji prelaze dva uvjeta utvrđena za male, ali ne prelaze dva uvjeta propisana za velike poduzetnike; ■ veliki poduzetnici su oni koji prelaze dva od sljedećih uvjeta: ◆ ukupna aktiva 130.000.000,00 kn, ◆ prihod 260.000.000,00 kn, ◆ prosječan broj radnika tijekom poslovne godine

1.3. Primjena računovodstvenih standarda Poduzetnici sa sjedištem u RH dužni su, u skladu s čl. 13. ZOR-a, sastavljati i prezentirati godišnje financijske izvještaje primjenom HSFI-a, osim velikih poduzetnika i poduzetnika čije su dionice ili dužnički vrijednosni papiri uvršteni (ili se obavlja priprema za njihovo uvrštenje) na organizirano tržište vrijednosnih papira, koji primjenjuju MSFI-e. HSFI-i su računovodstvena načela i pravila sastavljanja i prezentiranja financijskih izvještaja koje prema čl. 12. ZOR-a primjenjuje računovodstvena struka, a donosi ih i u «Narodnim novinama» objavljuje Odbor za standarde financijskog izvještavanja (u nastavku: Odbor). Odbor je stručno tijelo utvrđeno čl. 14. ZOR-a s brojnim nadležnostima vezano za financijsko izvještavanje. Sastoji se od devet članova, koje na prijedlog ministra financija imenuje i razrješava Vlada RH na mandat od pet godina. Odbor ima sljedeće ovlasti i nadležnosti, tj. ▶ analizira i prati razvoj računovodstvene teorije i prakse ▶ donosi HSFI-e ▶ donosi tumačenja HSFI-a ▶ priprema za objavu i objavljuje HSFI-e ▶ obavlja ostale poslove utvrđene ovim Zakonom. Mali i srednji poduzetnici, osim onih čije su dionice ili dužnički vrijednosni papiri uvršteni, ili se obavlja priprema za njihovo uvrštenje na organizirano tržište vrijednosnih papira, dužni su primjenjivati HSFI-e. To znači da mali i srednji poduzetnici ne mogu samostalno birati da li će primijeniti MSFI-e ili HSFI-e, nego moraju primijeniti HSFI-e. ZOR-om nisu predviđeni izuzeci niti za one poduzetnike koji sudjeluju u konsolidaciji s obveznicima MSFI-a, pa ako o ovom pitanju Odbor ne donese drugačiji stav, ti će poduzetnici trebati prilagođavati svoje podatke za potrebe konsolidacije.

mr. sc. Mladen Štahan | Financijski i poslovni izvještaji poduzetnika za 2013.

ÂÂ Klasifikacija poduzetnika

250. Osim prethodno navedenih, veliki poduzetnici su i banke, štedne banke, stambene štedionice, institucije za elektronički novac, društva za osiguranje, leasing društva, društva za upravljanje investicijskim fondovima i zasebna imovina bez pravne osobnosti kojom oni upravljaju, društva za upravljanje investicijskim fondovima i imovina investicijskih fondova s pravnom osobnosti, društva za upravljanje obveznim odnosno dobrovoljnim mirovinskim fondovima i zasebna imovina kojom oni upravljaju, mirovinska osiguravajuća društva, a od 15.5.2013. i sve pravne osobe koje obavljaju djelatnost faktoringa. Trgovačka društva se na temelju propisanih kriterija primijenjenih na podatke iz prethodne godine razvrstavaju sama.

Financije, pravo i porezi | 1/14

■ trgovačka društva i trgovci pojedinci određeni propisima koji uređuju trgovačka društva, ■ poslovne jedinice poduzetnika sa sjedištem u stranoj državi ako prema propisima te države ne postoji obveza vođenja poslovnih knjiga i sastavljanja financijskih izvještaja, ■ poslovne jedinice poduzetnika iz strane države koji su obveznici poreza na dobit sukladno propisima koji uređuju poreze, te ■ sve pravne i fizičke osobe, koje su obveznici poreza na dobit. Veliki i srednji poduzetnici dužni su sastavljati sve propisane financijske izvještaje, dok mali poduzetnici sastavljaju samo bilancu, račun dobiti i gubitka i bilješke uz financijske izvještaje. Prema kriteriju veličine propisana je i osnova na kojoj se ovi izvještaji trebaju sastaviti (HSFI ili MSFI). Sukladno tome, trgovačka društva su u ovisnosti o veličini, dužna za 2013. sastaviti slijedeće financijske izvještaje: 1) mala: račun dobiti i gubitka, bilancu i bilješke (u skladu sa zahtjevima HSFI-a), tek izuzetno godišnje izvješće, 2) srednja: račun dobiti i gubitka, bilancu, izvještaj o novčanom tijeku, izvještaj o promjenama kapitala i bilješke (u skladu sa zahtjevima HSFI-a) i godišnje izvješće, 3) velika: račun dobiti i gubitka s izvještajem o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, bilancu, izvještaj o novčanom tijeku, izvještaj o promjenama kapitala i bilješke (u skladu sa zahtjevima MSFI-a) i godišnje izvješće.

Financije i računovodstvo | Financije, pravo i porezi

Kada u HSFI-ima nije obuhvaćena i obrađena problematika u vezi s računovodstvenim politikama ni kriteriji mjerenja i priznavanja elemenata financijskih izvještaja, obveznici primjene HSFI-a mogu, u skladu s HSFI-om 3, konzultirati odgovarajuće odredbe MSFI-a, ako nisu u suprotnosti s IV. i VII. Direktivom EU-a. Odredbe Pravilnika približile su HSFI-e zahtjevima MSFI-a. Ipak, standardi još uvijek na različit način određuju mjerenje pojedinih istovrsnih stavaka, kao npr. kod goodwilla koji se prema HSFI-u 2 amortizira u roku od najviše 5 godina, dok se prema MSFI-u 3 ova nematerijalna imovina ne amortizira nego procjenjuje (testira na umanjenje). Stoga će obveznici primjene HSFI-a utvrditi vrijednost goodwilla na jedan, a obveznici primjene MSFI-a na drugi način. Nadalje, HSFI-om 15 i 16 utvrđeni su izvanredni ostali prihodi i rashodi, koji se uglavnom odnose na prestanak priznavanja dugotrajne imovine, pa su ih obveznici primjene HSFI-a dužni iskazati na propisanim pozicijama računa dobiti i gubitka. Obveznici primjene MSFI-a prihode i rashode koji se odnose na prestanak priznavanja dugotrajne imovine, kao i druge prihode i rashode, iskazuju u okviru redovitih poslovnih prihoda i rashoda, pa stoga ne popunjavaju ove pozicije računa dobiti i gubitka. Na isti način treba postupiti i s drugim razlikama koje se mogu javiti kod obveznika primjene HSFI-a i MSFI-a. MSFI-e obvezatno primjenjuju veliki poduzetnici i poduzetnici čije su dionice ili dužnički vrijednosni papiri uvršteni ili se obavlja priprema za njihovo uvrštenje na organizirano tržište vrijednosnih papira. Do 30.6.2013. primjenjivali su se MSFI-i utvrđeni Odlukom o objavljivanju MSFI-a i objavljeni u Nar. nov., br. 136/09 – 45/13. Međutim, od 1.7.2013. je prema čl. 37. ZOR-a započela primjena MSFI-a s dopunama i povezanim tumačenjima koji su utvrđeni od Europske komisije i objavljeni u službenom listu EU-a (čl. 12. st. 4. ZOR-a). To znači da se na godišnje financijske izvještaje za 2013., kao i na čitavu 2013., trebaju primijeniti standardi objavljeni u službenom listu EU-a. Ova djelomično retroaktivna primjena neće izazvati poteškoće, jer se za sada navedeni standardi praktično ne razlikuju. Međutim, ZOR-om nije propisana obveza službenog prijevoda niti javne objave MSFI-a i MRS-ova, pa bi se u njihovom tumačenju i praktičnoj primjeni mogle javiti dvojbe i različita postupanja. Stoga očekujemo da će ovo pitanje biti uređeno novim ZOR-om.

1.4. S adržaj i struktura financijskih izvještaja Strukturom i sadržajem financijskih izvještaja bave

se HSFI i MSFI. Međutim, sadržaj i struktura financijskih izvještaja poduzetnika propisani su Pravilnikom u kojem su kao prilog dani svi propisani izvještaji, dok je dokumentacija za javnu objavu propisana Pravilnikom o načinu vođenja registra. Pravilnikom su za sve poduzetnike, bez obzira na veličinu i standarde koje primjenjuju, propisani godišnji financijski izvještaji s istim sadržajem i strukturom, uključujući i pozicije za konsolidirane financijske izvještaje dane u dodacima na kraju izvještaja. To znači da obveznici primjene HSFI-a i MSFI-a popunjavaju financijske izvještaje s istim pozicijama, pri čemu obveznici primjene MSFI-a pojedine propisane pozicije utvrđuju na drugačiji način od obveznika primjene HSFI-a. Međutim, obveznici primjene MSFI-a moraju uz ove izvještaje sastaviti i javno objaviti i financijske izvještaje koji su u potpunosti usuglašeni sa zahtjevima MSFI-a, u skladu s Pravilnikom o načinu vođenja registra.

1.5. Financijski podaci za statističke i druge potrebe

Poduzetnici i druge pravne i fizičke osobe koje su obveznici poreza na dobit dužne su, u skladu s čl. 21. ZOR-a, za statističke i druge potrebe dostaviti Fini do 31. ožujka 2014. bilancu, račun dobiti i gubitka i dodatne podatke za 2013. Dodatni podaci propisani su Pravilnikom o obliku i sadržaju dodatnih podataka za statističke i druge potrebe i čine analitičku razradu podatka iz bilance i računa dobiti i gubitka, a utvrđeni su prema potrebama službene statistike. Radi čak 124 pozicije i ponešto drugačije osnove sastavljanja, ovaj izvještaj je prilično zahtjevan. Naime, za razliku od bilance u kojoj se iskazuju neto vrijednosti, u dodatnim podacima iskazuju se bruto vrijednosti, a pozicije iz računa dobiti i gubitka i druge informacije koje nisu sadržane u temeljnim financijskim izvještajima (investicije, uvoz, broj zaposlenih i dr.) analitički su razrađene. Pozicije financijskih izvještaja u dodatnim podacima povezane su logičkim kontrolama. Stoga je kod sastavljanja ovog izvještaja uputno konzultirati upute koje su zajedno s obrascima za predaju godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe objavljene na internetskoj stranici Fine na adresi: www.fina.hr - preuzimanje obrazaca. Pripominjemo da se za statističke potrebe ne sastavljaju niti predaju konsolidirani godišnji financijski izvještaji. U slučaju pokretanja postupka stečaja i likvidacije predaju se financijski izvještaji koji sadrže podatke od početka kalendarske godine do pokretanja postupka i podatke od pokretanja postupka do

Financije, pravo i porezi | Financije i računovodstvo

Poduzetnici su u skladu s čl. 4. st. 3. ZOR-a dužni organizirati prikupljanje i sastavljanje knjigovodstvenih isprava, vođenje poslovnih knjiga te sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja na način da je moguće provjeriti poslovne događaje, financijski položaj i uspješnost poslovanja poduzetnika. Nadalje, čl. 8. st. 6. ZOR-a propisuje da glavna knjiga mora sadržavati unaprijed pripremljena konta koja, sukladno potrebama poduzetnika, osiguravaju podatke za godišnje financijske izvještaje. Kontni plan treba biti usuglašen s Pravilnikom propisanim pozicijama financijskih izvještaja. Osim toga, radi lakšeg i pouzdanijeg praćenja, analitiku kontnog plana korisno je usuglasiti i s poreznim propisima. Tako je kontni plan za 2013. bilo korisno prilagoditi novim zahtjevima i stopama prema izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, a od 1.1.2014. valja ga analitički razraditi prema novim stopama PDV-a i prema JOPPD obrascu koji, između ostalog, zahtjeva i pojedinačno izvješćivanje o troškovima službenih putovanja. Ovi troškovi mogu se radi pouzdanijeg i boljeg praćenja analitički raščlaniti po radnicima. Dobro razrađen kontni plan pomoći će kako bi evidentiranje poslovnih događaja i sastavljanje financijskih izvještaja i poreznih prijava bilo pouzdanije i jednostavnije odnosno kvalitetnije. Stoga pripominjemo da se detaljno razrađen TEB-ov analitički kontni plan može bez naknade preuzeti s TEB-ovog web portala na adresi: www.teb.hr.

1.7. Konsolidacija financijskih izvještaja Konsolidirani godišnji financijski izvještaji su financijski izvještaji grupe u kojoj matično društvo, koje ima kontrolu nad jednim ili više poduzetnika (ovisna društva), sastavlja financijske izvještaje za sve članove grupe kao da se radi o jednom poduzetniku. Konsolidirane godišnje financijske izvještaje dužna su sastavljati matična društva (čl. 16. ZOR-a). Matičnim društvom smatra se poduzetnik koji ispunjava najmanje jedan od sljedećih uvjeta:

▶ Poduzetnik je dužan sastavljati godišnje financijske izvještaje u obliku, sadržaju i na način propisan ZOR-om. ▶ ZOR propisuje da je za realnost, objektivnost i zakonitost temeljnih financijskih izvještaja odgovorna osoba ovlaštena za zastupanje poduzetnika. ▶ Od dana prijema RH u članstvo u EU, izravno se primjenjuju MSFI-i i njihove dopune te povezana tumačenja koje utvrđuje i objavljuje Europska komisija u službenom listu EU-a. Financijski izvještaji odnose se na čitavu 2013., pa se i ova obveza odnosi na čitavu godinu. Za 2013. nema razlika između “starih” i “novih” standarda. ▶ Poduzetnici su prema ZTD-u dužni bez odgađanja predati financijske isprave (pojedinačni i konsolidirani financijski izvještaj te pripadajuće izvješća revizora) u sudski registar radi upisa predaje i objave tog upisa. Godišnji financijski izvještaji i konsolidirani financijski izvještaji s ostalim financijskim ispravama predaju se sudskom registru putem Fine. ▶ Godišnji financijski izvještaji dostavljaju se Fini radi javne objave. ▶ Godišnji financijski izvještaji i konsolidirani godišnji financijski izvještaji moraju se predočiti članovima društva na skupštini. ▶ Obveznici poreza na dobit dužni su dostaviti Fini za statističke i druge potrebe bilancu, račun dobiti i gubitka i dodatne podatke do 31. ožujka 2014. ▶ Za 2013. ZOR-om su propisani novi obveznici revizije financijskih izvještaja. ▶ Prema Zakonu o reviziji, svi veliki poduzetnici dužni su od 1.7.2013. osnovati revizorski odbor. ▶ Prema ZTD-u, uprava je dužna izvješćivati nadzorni odbor i skupštinu o poslovanju i drugim važnim pitanjima. Ako postoji gubitak u visini polovine temeljnog kapitala, uprava mora odmah sazvati glavnu skupštinu i o tome je izvijestiti. ▶ Ako je društvo nesposobno za plaćanje ili prezaduženo, uprava treba bez odgađanja pokrenuti predstečajnu nagodbu prema odredbama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, ili stečaj odnosno postupak prisilne nagodbe sukladno odredbama Stečajnog zakona. ▶ Za nadzor nad računovodstvenim poslovima poduzetnika ovlašteni su Ministarstvo financija - Porezna uprava, Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.

mr. sc. Mladen Štahan | Financijski i poslovni izvještaji poduzetnika za 2013.

1.6. Financijski izvještaji i kontni plan

Dobro je podsjetiti se!

Financije, pravo i porezi | 1/14

kraja kalendarske godine. Također, poduzetnici koji su zbog statusnih promjena prestali s poslovanjem i time izgubili pravnu osobnost ne podnose ove izvještaje za statističke i druge potrebe. Poduzetnik koji do 31. ožujka 2014. Fini dostavi godišnje financijske izvještaje, godišnje izvješće i revizorsko izvješće radi javne objave, ne treba još jednom dostaviti bilancu i račun dobiti i gubitka, nego dostavlja samo dodatne podatke za potrebe statistike.

Financije i računovodstvo | Financije, pravo i porezi

1. ima većinsko vlasništvo dionica ili udjela koji daju pravo glasa u drugom poduzetniku, 2. ima pravo imenovati odnosno opozvati većinu članova uprave ili nadzornog odbora drugog poduzetnika ili 3. ima pravo značajnog utjecaja nad drugim poduzetnikom na temelju ugovora ili drugog pravnog odnosa ili 4. ako je većina članova uprave ili nadzornog odbora ovisnog poduzetnika, koji su tu funkciju obavljali u prošloj poslovnoj godini i još uvijek je obavljaju do sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja, bila imenovana isključivo radi ostvarenja prava glasa matičnog društva ili 5. ima udio ili pravo u odlučivanju u ovisnom poduzetniku na temelju dogovora s drugim imateljima udjela ili prava u odlučivanju na način da nadzire većinu prava glasa u ovisnom poduzetniku. Izmijenjenim st. 5. i 6. čl. 16. ZOR-a propisano je da se iz konsolidacije može izuzeti matično društvo koje ima samo ovisna društva čiji pojedinačni i skupni financijski položaj i uspješnost poslovanja nisu značajni za istinitost i objektivnost prikaza financijskog položaja i uspješnosti poslovanja grupe. U tom slučaju, matično društvo mora u bilješkama uz odvojene godišnje financijske izvještaje navesti nazive i sjedišta svih ovisnih društava te kriterije za utvrđivanje značajnosti. Pripominjemo da je stara, više nevažeća, odredba omogućavala isključivanje iz konsolidacije onih ovisnih društva koja nemaju značajan utjecaj na financijski položaj i uspješnost poslovanja matičnog društva, također uz objavu u bilješkama. Standardima se značajnost definira kao informacija koja za čije se izostavljanje ili pogrešno prikazivanje može razumno očekivati da će imati utjecaj na odluke koje donose korisnici financijskih izvještaja14. Kako ova definicija nije dovoljno precizna, novim st. 9. čl. 16. ZOR-a utvrđeno je da uvjete za određivanje značajnosti može propisati tijelo ovlašteno za nadzor poduzetnika, uz primjenu odredbi HSFI-a odnosno MSFI-a koje se odnose na značajnost. Očekujemo da će Porezna uprava, HNB i HANFA propisati jasne kriterije za značajnost. Uvjeti i pravila konsolidacije godišnjih financijskih izvještaja potanje su uređeni HSFI-om 2 i MRS-om 27. Iako su izmjene ZOR-a koje se odnose na konsolidaciju stupile na snagu 15.5.2013., valja ih primijeniti na financijske izvještaje za čitavu 2013. O ocjeni značajnosti vidjeti u članku: mr. sc. Brekalo F.: Materijalna značajnost u postupcima revizije, FIP 10/08, a čitatelje upućujemo i na načelo važnosti obrazloženo u toč. 1.4.2. Okvira HSFI-a, prema kojoj je informacija važna kada značajno utječe na ekonomske odluke korisnika kod procjene prošlih, sadašnjih ili budućih događaja.

1.8. Godišnje izvješće Obveza sastavljanja godišnjeg izvješća propisana je čl. 18. ZOR-a za sve velike i srednje poduzetnike. Mali poduzetnici nisu dužni sastavljati godišnje izvješće ako u bilješkama objave podatke o otkupu vlastitih dionica (d.d.) i poslovnih udjela (d.o.o.)15. Godišnje izvješće obuhvaća objektivan prikaz razvoja i rezultata poslovanja poduzetnika i njegovog položaja, zajedno s opisom glavnih rizika i neizvjesnosti s kojima se suočava, obavijesti o zaštiti okoliša i o radnicima ako je to potrebno za razumijevanje razvoja, rezultata poslovanja i položaja. Godišnje izvješće mora sadržavati osam odnosno devet elemenata: 1. sve značajne događaje nakon kraja poslovne godine, 2. vjerojatan budući razvoj društva, 3. aktivnosti istraživanja i razvoja, 4. informacije o otkupu vlastitih dionica, 5. postojanje podružnica društva, 6. koje financijske instrumente koristi ako je to značajno za procjenu financijskog položaja i uspješnosti poslovanja, 7. ciljeve i politike društva vezane za upravljanje financijskim rizicima, zajedno s politikom zaštite svake značajnije vrste prognozirane transakcije za koju se koristi zaštita, 8. izloženost društva cjenovnom riziku, kreditnom riziku, riziku likvidnosti i riziku novčanog toka. Ako su dionice ili dužnički vrijednosni papiri uvršteni na organizirano tržište vrijednosnih papira u godišnjem izvješću mora se objaviti i prikaz pravila korporativnog upravljanja. Godišnje izvješće čuva se u izvorniku, jedanaest godina od zadnjeg dana poslovne godine za koju je sastavljeno. Isti sadržaj izvješća o stanju društva za dionička društva i društva s ograničenom odgovornošću propisan je čl. 250.a, 250.b i 431.b ZTD-a, o čemu je napisano u toč. 3.1. ovog članka.

1.9. Javna objava i Registar financijskih izvještaja Fina je u skladu s čl. 20. do 24. ZOR-a ovlaštena prikupljati, evidentirati, obrađivati, arhivirati i javno objavljivati godišnje financijske izvještaje poduzetni-

Čl. 431.b ZTD-a propisano je da se obavijesti o stjecanju i raspolaganju vlastitim poslovnim udjelima moraju navesti u bilješkama uz financijska izvješća, ako d.o.o ne mora izraditi godišnje izvješće o stanju društva.

1.10. Revizija financijskih izvještaja Čl. 17. ZOR-a propisani su novi obveznici revizije od dana prijema RH u članstvo u EU-u. Naime, čl. 6.a Zakona o reviziji17 koji se primjenjuje od 1.7.2013. propisana je obveza revizije odvojenih i konsolidiranih financijskih izvještaja svih dioničkih društava te komanditnih društava i društava s ograničenom odgovornošću čiji odvojeni, odnosno konsolidirani ukupan prihod u godini koja prethodi reviziji prelazi 30.000.000,00 kuna, ako obvezi revizije godišnjih financijskih izvještaja ne podliježu sukladno odredbama čl. 17. st. 1. i 2. ZOR-a. Odredbe čl. 17. ZOR-a stupile su na snagu 1.7.2013., u skladu s čl. 37. od tada obveza revizije više ne ovisi o pravnom obliku trgovačkog društva (d.d. ili d.o.o.), kao niti o visini ostvarenog ukupnog prihoda. Slijedom navedenog, obvezi revizije financijskih izvještaja za 2013. podliježu svi: ■ veliki poduzetnici, ■ srednji poduzetnici, ■ poduzetnici čije su dionice ili dužnički vrijednosni papiri uvršteni ili se obavlja priprema za njihovo uvrštenje na organizirano tržište vrijednosnih papira i ■ poduzetnici kojima je obveza revizije propisana posebnim propisima koji uređuju njihovo poslovanje. Reviziji podliježu godišnji financijski izvještaji i konsolidirani godišnji financijski izvještaji. Novi obveznici revizije koji su dužni za 2013. prvi put podvrgnuti svoje financijske izvještaje reviziji, su svi oni poduzetnici koji imaju ukupan prihod manji Zakon o sudskom registru (Nar. nov., br. 1/95 - 148/13) Zakon o reviziji (Nar. nov., br. 146/05, 139/08 i 144/12)

16 17

od 30.000.000,00 kn, a koji su prema čl. 3. ZOR-a raspoređeni u srednje i velike poduzetnike. ZOR propisuje i sadržaj revizorskog izvješća i njegovo čuvanje. Revizorsko izvješće mora najmanje sadržavati: 1. uvod u kojem se navode financijski izvještaji koji su predmetom revizije, zajedno s računovodstvenim politikama koje su uporabljene u njihovom sastavljanju, 2. opis svrhe i opsega revizije, uz navođenje revizijskih standarda u skladu s kojima je revizija obavljena, 3. mišljenje revizora kojim se jasno izražava da li godišnji financijski izvještaji pružaju istinit i objektivan prikaz financijskog položaja poduzetnika sukladno ovom Zakonu i HSFI-u, odnosno MSFI-u, te jesu li godišnji financijski izvještaji u skladu s propisima koji uređuju poslovanje poduzetnika. Mišljenje revizora može biti pozitivno ili mišljenje s ogradom ili negativno ili se ovlašteni revizor može suzdržati od izražavanja mišljenja ako ga nije u mogućnosti izraziti, 4. posebna upozorenja i probleme na koje ovlašteni revizor želi ukazati, ali bez izražavanja mišljenja s ogradom, 5. mišljenje o usklađenosti godišnjeg izvješća s godišnjim financijskim izvještajima za istu poslovnu godinu. Ovlašteni revizor dužan je revizorsko izvješće potpisati i navesti datum sastavljanja. Revizija financijskih izvještaja i usklađenosti s godišnjim izvješćem obavlja se u skladu s propisima koji uređuje reviziju. Revizorsko izvješće čuva se trajno u izvorniku. Na važnost revizije upozorava i odredba ZTD-a da je odluka skupštine ništava ako nije obavljena propisana revizija godišnjih financijskih izvještaja ili ako ju nisu obavile za to ovlaštene osobe.

1.10.1. Revizorski odbor Prema odredbama čl. 27. Zakona o reviziji, trgovačka društva od javnog interesa trebaju osnovati revizorski odbor. Trgovačka društva od javnog interesa su trgovačka društva čiji vrijednosni papiri kotiraju na burzi u prvoj kotaciji ili kotaciji javnih dioničkih društava, svi veliki poduzetnici prema ZOR-u i trgovačka društva od posebnog državnog interesa čiji temeljni kapital prelazi 300.000.000,00 kn prema Odluci Vlade RH o popisu trgovačkih društava od posebnog državnog interesa18. Odluka popisu pravnih osoba od posebnog državnog interesa (Nar. nov., br. 144/10) i Odluka o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (Nar. nov., br. 120/13)

Financije, pravo i porezi | 1/14

ka. Stoga se godišnji financijski izvještaji javno objavljuju u Registru koji vodi Fina. Osim toga, prema odredbama čl. 300.d i čl. 441. ZTD-a, d.d.-i i d.o.o.-i dužni su bez odgađanja predati financijske isprave (pojedinačni i konsolidirani financijski izvještaji te pripadajuća revizorska izvješća) u sudski registar radi upisa predaje i objave tog upisa. Sukladno čl. 39. st. 5. Zakona o sudskom registru16 godišnji financijski izvještaji i konsolidirani financijski izvještaji s ostalim financijskim ispravama predaju se sudskom registru putem Fine. Prema čl. 20. st. 4. ZOR-a, godišnji financijski izvještaji dostavljaju se Fini radi javne objave u roku 6 mjeseci od zadnjeg dana poslovne godine, a konsolidirani financijski izvještaji u roku od 9 mjeseci. O javnoj objavi i Registru godišnjih financijskih izvještaja potanko pišemo u nekom od slijedećih brojeva FIP-a.

mr. sc. Mladen Štahan | Financijski i poslovni izvještaji poduzetnika za 2013.

Financije, pravo i porezi | Financije i računovodstvo

Financije i računovodstvo | Financije, pravo i porezi

Do 30.6.2013. u trgovačka društva od javnog interesa spadale su samo banke i druge financijske institucije, pa je novost da su od 1.7.2013. obveznici osnivanja revizorskog odbora svi veliki poduzetnici prema čl. 3. ZOR-a (vidjeti toč. 1.2. ovog članka). Radi neusuglašenosti propisa postoji mogućnost da veliki d.o.o. prema čl. 3. ZOR-a nije obvezan sukladno čl. 434. ZTD-a ustrojiti nadzorni odbor. U takvom je slučaju dvojbeno tko treba imenovati revizorski odbor prema čl. 27. Zakona o reviziji. Revizorski odbor je prema ZTD-u komisija nadzornog odbora. Dužan je: ■ pratiti postupak financijskog izvješćivanja, ■ pratiti učinkovitost sustava unutarnje kontrole, unutarnje revizije, te sustav upravljanja rizicima, ■ nadgledati provođenje revizije godišnjih financijskih i konsolidiranih izvještaja, ■ pratiti neovisnost samostalnih revizora ili revizorskog društva koje obavlja reviziju, a posebno ugovore o dodatnim uslugama, ■ davati preporuke skupštini o odabiru samostalnog revizora ili revizorskog društva, ■ raspravljati o planovima i godišnjem izvješću unutarnje revizije te o značajnim pitanjima koja se odnose na ovo područje. Revizorski odbor sastoji se od članova nadzornog odbora i članova imenovanih od nadzornog odbora, pri čemu najmanje jedan član revizorskog odbora mora poznavati područje računovodstva i/ili revizije. Revizor mora izvještavati revizorski odbor o ključnim pitanjima koja proizlaze iz revizije, a posebno o značajnim slabostima unutarnje kontrole u vezi s procesom financijskog izvještavanja. Nalog za ispitivanje godišnjih financijskih izvještaja revizoru daje nadzorni odbor (čl. 263. ZTD-a). Revizor je također dužan jednom godišnje u pisanom obliku potvrditi revizorskom odboru svoju neovisnost prema društvu čiju reviziju financijskih izvješća provode i izvjestiti revizorski odbor o dodatnim uslugama kod tog društva te raspraviti o mogućim prijetnjama njihovoj neovisnosti i zaštitnim mehanizmima protiv tih prijetnji.

1.11. R okovi za predočenje financijskih izvještaja Obveza i rokovi predočenja financijskih izvještaja članovima društva - vlasnicima propisani su ZTDom. Skupština na kojoj se razmatra izvješće nadzornog odbora ili uprave o godišnjim financijskim izvješćima i prijedlogu odluke o uporabi dobiti mora se

održati do konca kolovoza za prethodnu godinu (čl. 277. i 441. ZTD-a). Prema tome, financijski izvještaji za 2013. trebaju se predočiti članovima trgovačkih društava najkasnije do 31. kolovoza 2014. Međutim, na raniju izradu financijskih izvještaja utjecati će propisani rok za predaju izvještaja za statističke potrebe (do 31.3.), kao i godišnje prijave poreza na dobit koji je za 2013. do 30. travnja 2014., jer je za ispravno izračunavanje porezne osnovice i porezne obveze nužno prethodno utvrditi financijski rezultat za 2013. Poduzetnici čije je obavljanje poslova određeno posebnim propisima i na temelju kojih tijelo ovlašteno za obavljanje nadzora njihovog poslovanja propisuje sadržaj i strukturu godišnjih financijskih izvještaja, financijske izvještaje sastavljaju i dostavljaju nadležnim institucijama u rokovima u skladu s tim propisima.19 Ti rokovi i nadležne institucije za određene obveznike navedeni su u posebnoj tablici u ovom broju časopisa.

1.12. Odgovornost za financijske izvještaje U skladu s čl. 15. ZOR-a za zakonitost financijskih izvještaja odgovorna je osoba ovlaštena za zastupanje poduzetnika, koja ih i potpisuje. Odredbama čl. 240., 241. i 242. ZTD-a propisano je da uprava dioničkog društva vodi poslove na vlastitu odgovornost i zastupa društvo bez ograničenja, a na sličan način riješene su dužnosti i ovlaštenja te odgovornosti uprave društva s ograničenom odgovornošću (čl. 422. i 423.). Radi velikih ovlaštenja i odvojenosti funkcije vlasništva od funkcije upravljanja, trgovačka društva moraju, odnosno u ovisnosti i organizacijskom obliku i veličini mogu, ustrojiti nadzorni odbor (vidjeti čl. 254. i 434. ZTD-a), koji sukladno odredbama čl. 263. i 438. ZTD-a nadzire vođenje poslova društva. Statutom ili odlukom nadzornog odbora može se odrediti da se pojedine vrste poslova mogu obavljati samo uz suglasnost tog odbora, ali vođenje poslova društva ne može se prenijeti na nadzorni odbor. U djelokrug odgovornosti uprave spada: ■ zaštita imovine društva od propadanja, otuđenja, neovlaštenog, neprimjerenog i neučinkovitog korištenja, te u tom smislu ustroj i funkcioniranje sustava internih kontrola i internog izvješćivanja, koji će pravodobno otkriti i spriječiti a ne samo sankcionirati pogreške i propuste, ■ učinkovito upravljanje imovinom i svim drugim resursima poduzeća, koje će rezultirati zadovoljavajućim financijskim rezultatom, ■ realnost procjena i prosudbi te odabir i primjena Čl. 15. st. 2. ZOR-a

1.13. F inancijski izvještaji i ništavost (ništetnost) odluka skupštine Kod sastavljanja financijskih izvještaja treba voditi računa o svim prethodno navedenim propisima, ali i o odredbama statuta i društvenog ugovora. Naime, u skladu s odredbama čl. 359. i 448. ZTD-a, odluka skupštine je ništava: ■ ako je sadržaj godišnjih financijskih izvještaja suprotan propisima kojima se isključivo ili pretežno štite interesi vjerovnika, ■ ako nije obavljena revizija godišnjih financijskih izvještaja koja se obavlja u skladu sa zakonom, ili koju nisu obavile za to ovlaštene osobe, ■ ako pri izradi godišnjih financijskih izvještaja nisu poštovane odredbe zakona ili statuta o unosu sredstava u rezerve i korištenju sredstava iz njih. Ako je ništava odluka glavne skupštine o utvrđenju godišnjih financijskih izvještaja kao i odluka uprave i nadzornog odbora o utvrđivanju tih izvještaja, ništava je i odluka glavne skupštine o upotrebi dobiti te odluke uprave i nadzornog odbora kojim utvrđuju financijske izvještaje donesene na temelju ništavih odluka.

2. Nadzor računovodstvenih poslova Nadzor nad računovodstvenim poslovima propisan je čl. 25. do 30. ZOR-a, a s ciljem provjere da li ih poduzetnik obavlja u skladu s odredbama ZOR-a i drugih propisa. Nadzor su ovlašteni provesti Ministarstvo financija - Porezna uprava, Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga. Inspektori i druge ovlaštene osobe Ministarstva financija - Porezne uprave nadziru računovodstvene poslove poduzetnika na slijedeći način: 1. praćenjem, prikupljanjem i provjerom knjigovodstvenih isprava, poslovnih knjiga, godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih izvješća te drugih poreznih i statističkih izvještaja (analiza financijskih izvještaja), 2. provjerom sustava koje poduzetnik primjenjuje za

obradu podataka u vezi računovodstvenih poslova i 3. izravnim nadzorom kod poduzetnika. Poduzetnik je dužan ovlaštenoj osobi omogućiti nadzor svih knjigovodstvenih isprava, poslovnih knjiga, godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih izvješća, drugih poreznih i statističkih izvještaja te sustava koje primjenjuje za obradu podataka. Također je dužan na zahtjev Porezne uprave dostaviti preslike isprava ili financijskih izvještaja te staviti na raspolaganje odgovarajuće prostorije u kojima mogu neometano i bez prisutnosti drugih osoba obaviti nadzor računovodstvenih poslova. Osobe ovlaštene za zastupanje poduzetnika i radnici poduzetnika dužni su na zahtjev ovlaštene osobe Porezne uprave dati sve knjigovodstvene isprave, poslovne knjige, godišnje financijske izvještaje i godišnja financijska izvješća, te druga porezna i statistička izvješća i informacije o računovodstvenim poslovima bitnim za obavljanje nadzora. Porezna uprava može tražiti od poduzetnika da u roku koji ne smije biti kraći od 3 dana, sastavi pisano izvješće ili da usmenu izjavu. Obavijest o nadzoru poslovanja u kojoj je naveden predmet nadzora dostavlja se poduzetniku najmanje 8 dana prije početka nadzora, osim u slučaju ako nije bilo moguće na drugi način postići cilj nadzora, kada ovlaštena osoba može obavijest o nadzoru poslovanja uručiti prilikom početka nadzora. Porezna uprava kao mjeru nadzora može pokrenuti prekršajni ili kazneni postupak, ili može donijeti rješenje o otklanjanju nepravilnosti, koje je konačno i protiv kojeg se može pokrenuti upravni spor. Pritom je poduzetnik dužan u roku određenom rješenjem otkloniti utvrđene nepravilnosti i o tome pisanim putem izvijestiti Poreznu upravu, uz dokaz o otklonjenim nepravilnostima.

3. Obvezna izvješća prema ZTD-u

Uprava dioničkog društva i društva s ograničenom odgovornošću dužna je, u skladu s odredbama čl. 250., 250a. i 250b. ZTD-a, sastavljati tijekom godine obvezatna financijska i druga poslovna izvješća i podnijeti ih nadzornom odboru i skupštini. Vezano za obvezatno izvješćivanje ističemo i čl. 300.a - 300.e te čl. 428. ZTD-a, kojima je uređeno sastavljanje, ispitivanje i utvrđivanje godišnjih financijskih izvještaja.

3.1. Izvješća uprave nadzornom odboru i skupštini Prema odredbama čl. 250. i 431.a ZTD-a, uprava d.d.-a i d.o.o.-a dužna je izvješćivati nadzorni odbor o: ■ poslovnoj politici i drugim načelnim pitanjima bu-

Financije, pravo i porezi | 1/14

takvih računovodstvenih politika koje će realno i objektivno prikazivati stanje, poslovanje i poslovne rezultate, ■ ustroj i organizacija računovodstvenih i drugih evidencija koje će osigurati valjanost, točnost i potpunost financijskih podataka te ispravnost primjene zakonskih propisa, ■ zakonitost, realnost i objektivnost financijskih i drugih izvješća te ■ primjena svih relevantnih zakona i drugih propisa.

mr. sc. Mladen Štahan | Financijski i poslovni izvještaji poduzetnika za 2013.

Financije, pravo i porezi | Financije i računovodstvo

Financije i računovodstvo | Financije, pravo i porezi

dućeg vođenja poslova te odstupanjima od ranijih predviđanja s navođenjem razloga za to (pravodobno, a najmanje jednom godišnje, po potrebi i bez odgađanja), ■ rentabilnosti poslovanja društva, a napose rentabilnosti uporabe vlastitog kapitala (pravodobno, a najmanje jednom godišnje kada se razmatraju godišnja financijska izvješća), ■ tijeku poslova, napose prihoda i stanja društva (pravodobno, a najmanje tromjesečno), i ■ poslovima koji bi mogli biti od velikog značaja za rentabilnost poslovanja i za likvidnost društva (pravodobno). Sukladno navedenom, sva propisana izvješća trebalo bi sastavljati pravodobno tijekom godine, a svakako uz razmatranje godišnjih financijskih izvještaja društva. Ako d.o.o. nije ustrojio nadzorni odbor, sva ova izvješća uprava je dužna predočiti skupštini. Nadzorni odbor može zahtijevati od uprave da ga se izvješćuje i o drugim pitanjima, te češće nego je to predviđeno ZTD-om. Kod vladajućeg društva u koncernu izvješće obuhvaća i društva koncerna. Izvješća se moraju sastaviti savjesno i istinito, u pisanom obliku. Oblik i sadržaj izvješća uprave nadzornom odboru nije propisan i može se odrediti internim aktom društva prema zahtjevima nadzornog odbora i skupštine. Nadalje, uprava velikog i srednje velikog dioničkog društva i društva s ograničenom odgovornošću dužna je u skladu s čl. 250.a, 250.b i 431.b, jednom godišnje u pisanom obliku podnijeti glavnoj skupštini izvješće o stanju društva i konsolidirano godišnje izvješće (ako ima ovisno društvo). Mali poduzetnici nisu obveznici izrade i podnošenja godišnjeg izvješća (o stanju društva), ako u bilješkama objave podatke o vlastitim dionicama i udjelima. Izvješće o stanju društva u sadržajnom se smislu ne razlikuje od godišnjeg izvješća prema ZOR-u, pa upućujemo čitatelje na toč. 1.8. ovog članka. Sastavni dio izvješća o stanju društva i konsolidiranog godišnjeg izvješća kod društva čijim se dionicama trguje na uređenom tržištu vrijednosnih papira obvezatno je i izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja iz čl. 272.p ZTD-a. Godišnje izvješće o stanju društva i konsolidirano godišnje izvješće mora biti dostupno javnosti. O mogućem pristupu izradi i sadržaju ovih izvješća pisati ćemo u narednim brojevima časopisa. Sukladno odredbama čl. 251. ZTD-a, uprava d.d.-a dužna je odmah sazvati i izvijestiti glavnu skupštinu ako postoji odnosno ako je nastao gubitak u visini polovine temeljnog kapitala. Isti zahtjev naveden je i

u čl. 442. st. 2. ZTD-a za d.o.o.-e. U slučaju prezaduženosti i nesposobnosti društva za plaćanje, uprava d.d.-a morala bi bez odgađanja a najkasnije tri tjedna po nastanku razloga kojega poseban zakon određuje kao razlog za pokretanje stečajnog postupka zatražiti da se otvori taj postupak ili postupak prisilne nagodbe (čl. 251. st. 2. ZTD-a). Također, u tom slučaju, uprava ne smije obavljati plaćanja osim s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika. U suprotnom, propisana je naročita odgovornost uprave za štetu sukladno čl. 252. ZTD-a. Čl. 4. Stečajnog zakona20 propisano je da su nelikvidnost, nesposobnost za plaćanje i prezaduženost razlozi zbog kojih se može i mora pokrenuti stečaj. Ovdje također spominjemo i Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi21, kojim su propisana pravila financijskog poslovanja, kao i obveza pokretanja predstečajne nagodbe u slučaju ako se ne može otkloniti nelikvidnost, odnosno u slučaju nesposobnosti za plaćanje i prezaduženosti (čl. 18.).

3.2. Izvješće nadzornog odbora skupštini Sukladno odredbama čl. 263. i 300.c ZTD-a, nadzorni odnosno upravni odbor d.d.-a podnosi glavnoj skupštini dioničkog društva pisano izvješće o obavljenom nadzoru u kojem mora navesti: ■ djeluje li društvo u skladu sa zakonom, aktima i odlukama glavne skupštine, ■ jesu li godišnja financijska izvješća (i godišnje izvješće) napravljena u skladu sa stanjem u poslovnim knjigama i pokazuju li ispravno imovinsko i poslovno stanje, ■ svoj stav o prijedlogu uprave glede dobiti odnosno pokrića gubitka. Članovi nadzornog odnosno upravnog odbora koji se ne slažu s nekim dijelom izvješća ili izvješćem nadzornog odbora u cjelini, dužni su u pisanom obliku dostaviti skupštini svoje primjedbe. U skladu sa ZTDom, nadzorni odnosno upravni odbor dostavlja skupštini i druge informacije (vidjeti čl. 300.c, 300.d i dr.). Nadzorni odnosno upravni odbor daje nalog revizoru za ispitivanje godišnjih financijskih izvješća društva i koncerna. Nadzorni odnosno upravni odbor mora ispitati godišnja financijska izvješća, izvješće o stanju društva i prijedlog odluke o upotrebi dobiti i dr., te zauzeti stav o izvješću revizora (čl. 300.c ZTD-a). U provedbi ovih zadataka pripomoći će i reStečajni zakon (Nar. nov., br. 44/96 – 133/12) Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Nar. nov., br. 108/12 – 112/13)

20 21

3.3. Druga obvezatna izvješća U pojedinim situacijama ZTD-om je određeno i sastavljanje izvješća vezano za poduzetničke ugovore (čl. 479. i 481.), odnose s povezanim poduzećima (čl. 497. i 498.), priključenje društva (čl. 500., 503. i 504.), osnivanje podružnica, pripajanja i poslovna spajanja (čl. 514., 515. i 549.d), podjeli društava kapitala (čl. 550.d i 550.f), sastavljanje likvidacijskih financijskih izvješća, i dr.

4. Financijski izvještaji za potrebe upravljanja Na koncu spominjemo i izvještaje za potrebe upravljanja. Naime, zahvaljujući približavanju EU-u i sve većem uključivanju u globalne ekonomske tokove, i u Republici Hrvatskoj se poslovno okruženje sve brže mijenja. Stoga upravu i druge menadžere još više zanimaju informacije koje mogu biti kvalitetna podloga za donošenje pravovremenih i ispravnih poslovnih odluka. Potreba za pripravom računovodstvenih informacija koje će pri tom pomoći utjecala je na nastanak nove računovodstvene discipline koja se uobičajeno naziva menadžersko računovodstvo. Dok se financijski izvještaji za eksterne korisnike uvijek trebaju sastavljati sukladno odredbama ZOR-a, HSFI-a, MSFI-a i dr., izvješća za upravu i drugo poslovodstvo mogu se sastaviti na brojne različite načine koji su najprimjereniji internim potrebama upravljanja. Koja su i kakva financijska izvješća najprimjerenija internim potrebama upravljanja, odlučiti će menadžeri svakog pojedinog poduzeća, vodeći pri tom računa o mnogim osobitostima i unutarnjim činiteljima kao što su: raspoloživi resursi ljudi (znanja i vještina), tehnologija, djelatnost, veličina, organizacija, itd., te o brojnim vanjskim činiteljima kao što su kupci, konkurencija, institucionalni uvjeti i dr. Za razliku od standardnih financijskih izvještaja i analiza koje su usmjerene bilježenju i objašnjavanju već nastalih poslovnih događaja, odnosno prošlosti, menadžerska izvješća poglavito su usmjerena budućnosti. Važnost planiranja za upravljanje najbolje se ogleda u činjenici da se o prošlosti ne može odlučivati,

pa su za odluke menadžera relevantne informacije o budućnosti (procjene i planovi). Stoga će uprave zahtijevati da ih se o pojedinim pitanjima izvješćuje odmah, dnevno, ili tjedno. Primjerice, izuzetno je važno ažurno (dnevno) pratiti i kratkoročno planirati novčane tijekove, bez obzira na to radi li se o nelikvidnom ili veoma likvidnom društvu. Ne manje važne su i redovite informacije o kretanju financijskog rezultata, odstupanjima od planiranih veličina i sl. Informacije za menadžere mogu se sastavljati za različita razdoblja, mogu biti grupirane na različite načine i s različitim dozvoljenim stupnjem procjene, pri čemu se mogu koristiti i propisane bilančne sheme. Važno je da informacije potrebne za poslovno odlučivanje i upravljanje budu pravodobne, pouzdane, potpune, sažete i adekvatne (odgovarajuće, primjerene) jer previše (nebitnih) podataka nepotrebno opterećuje menadžere i usporava uočavanje bitnih pitanja te otežava donošenje ispravne odluke. Stoga je financijske informacije za interne potrebe upravljanja uputno uvijek objavljivati na isti način, grupirane i rangirane po značaju u ovisnosti o nadležnostima menadžera kojem su upućene. Zahvaljujući pravovremenim i prihvatljivo točnim izvješćima, menadžment će na vrijeme uočiti odstupanja od plana, pa će lakše moći nadoknaditi pojedine propuste ili ispraviti neke pogreške, odnosno spriječiti nastanak negativnih događanja, ili se makar što bolje pripremiti za negativne učinke u budućem razdoblju. Potrebe uprave i drugog menadžmenta za informacijom, međutim, nisu ograničene samo na pokazatelje o internim rezultatima i planovima, već su one daleko šire. Tako se neki menadžeri, osim radom na razvitku vlastitih resursa, izuzetno pozorno posvećuju analizama poslovanja i rezultatima konkurencije, njihovim razvojem i strategijama, prognozama promjena institucionalnih i drugih uvjeta na postojećim ali i na potencijalnim tržištima i drugim područjima, sve s ciljem određivanja vlastitih smjernica i strategija razvoja, širenja tržišnog udjela, odnosno s ciljem promicanja i bogaćenja tvrtke kojom upravljaju. O izvješćima za potrebe upravljanja, kao i o knjiženju poslovnih događaja, sastavljanju financijskih izvještaja (na cjelovitom primjeru - od bruto bilance do financijskih izvještaja) te o drugim računovodstvenim pitanjima, više je napisano u TEB-ovom priručniku „Računovodstvo trgovačkih društava prema HSFI i MSFI“.

•

Financije, pravo i porezi | 1/14

vizorski odbor, čije je osnivanje za trgovačka društva od javnog interesa propisano čl. 27. Zakona o reviziji. U skladu s odredbama čl. 439. ZTD-a, navedeno se odnosi i na sve d.o.o.-e koji su slijedom odredbi ZTD-a morali ili koji su svojevoljno ustrojili nadzorni odbor.

mr. sc. Mladen Štahan | Financijski i poslovni izvještaji poduzetnika za 2013.

Financije, pravo i porezi | Financije i računovodstvo

Jasminka Rakijašić, dipl. oec.

Rokovi podnošenja godišnjih financijskih i drugih izvještaja za 2013. godinu

TEB, Zagreb

Putem tablice u nastavku, podsjećamo poduzetnike na rokove za predaju godišnjih financijskih izvještaja i ostale dokumentacije nadležnim institucijama. Također, navode se i izvješća te rokovi predočavanja istih prema Zakonu o trgovačkim društvima.

1. Godišnji financijski izvještaji (GFI) Red. broj

Obveznici

 Financijski podaci za statističke i druge potrebe 1.

Trgovačka društva i ostali obveznici poreza na dobit

Izvještaji/dokumenti

Kome

Krajnji rok

Fini

31.3.2014.3

 Bilanca  Račun dobiti i gubitka s izvještajem o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti2  Dodatni podaci

 GFI i druga dokumentacija za javnu objavu4

Srednji i veliki poduzetnici

    

Godišnji financijski izvještaj5 Godišnje izvješće6 Izvješće revizora7 Odluka o utvrđivanju GFI Odluka o prijedlogu raspodjele dobiti/pokriću gubitka

Fini

30.6.2014./ 30.9.2014. za konsolidirane izvještaje

Mali poduzetnici

   

Godišnji financijski izvještaj8 Izvješće revizora9 Odluka o utvrđivanju GFI Odluka o prijedlogu raspodjele dobiti/pokriću gubitka

Fini

30.6.2014./ 30.9.2014. za konsolidirane izvještaje

Prema čl. 21. Zakona o računovodstvu (Nar. nov., br. 109/07, 125/11 – čl. 381. Kaznenog zakona i 54/13; u nastavku: ZOR) Izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti popunjavaju samo obveznici MSFI-a. 3 Poduzetnici koji do 31.3.2014. dostave GFI i drugu dokumentaciju za potrebe javne objave, i kojima je poslovna godina jednaka kalendarskoj godini, dostavljaju samo dodatne podatke za potrebe statistike. 4 Prema čl. 20. ZOR-a 5 Obveznici MSFI-a dužni su, uz standardnu dokumentaciju (bilanca, račun dobiti i gubitka s izvještajem o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti i izvještaj o novčanom tijeku), dostaviti i GFI sastavljen sukladno zahtjevima MSFI-a. Ako je obveznik MSFI-a i obveznik revizije, GFI sukladno zahtjevima MSFI-a prilaže uz izvješće revizora i njegov je sastavni dio. 6 Veliki i srednji poduzetnici te obveznici konsolidacije mogu svu dokumentaciju za javnu objavu, osim standardne dokumentacije (bilanca, račun dobiti i gubitka s izvještajem o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti i izvještaj o novčanom tijeku), dostaviti kao sastavni dio godišnjeg izvješća. 7 Ako je poduzetnik obveznik revizije. Obveznici HSFI-a koji su obveznici revizije dužni su dostaviti i GFI sastavljen sukladno HSFI-ima kao prilog izvješću revizora. 8 Bilanca, račun dobiti i gubitka i bilješke uz financijske izvještaje. 9 Vidjeti bilj. 7. 1 2

UDK 657.1

Financije, pravo i porezi | Financije i računovodstvo

Red. broj 1 4.

Obveznici

Izvještaji/dokumenti

2 Neaktivni poduzetnici10

3  Izjava o neaktivnosti

Kome

Krajnji rok

Fini

31.3.2014.

Hanfi

30.4.2014.13

Hanfi14

30.4.2014.

 GFI prema posebnim propisima11 R evidirani GFI s revizorskim izvješćem, izvještajem poslovodstva, izjavom osoba odgovornih za sastavljanje GFI, odlukom (prijedlogom) o utvrđivanju GFI, odlukom o prijedlogu raspodjele dobiti/pokriću gubitka  GFI-POD, GFI-KI, GFI-OSIG/RE, GFI-ZIF, GFI-ZIFN

Investicijska društva

 Revidirani GFI, revizorsko izvješće, godišnje izvješće

31.1.2014.

 Nerevidirani GFI

Društva za upravljanje investicijskim fondovima

Mirovinska osiguravajuća društva

 Konsolidirani GFI, revizorsko izvješće, godišnje izvješće

30.4.2014.

 Nerevidirani GFI društva  Revidirani GFI društva

31.1.2014. 30.4.2014.

 Nerevidirani GFI fonda  Revidirani GFI fonda, izvješće revizora, godišnje izvješće  GFI mirovinskog osiguravajućeg društva, izvješće revizora

Hanfi15

Hanfi16

Mirovinska društva

10.

Leasing društva

11.

Društva za osiguranje (reosiguranje)

 Nerevidirani GFI, godišnje izvješće

12.

Društva za zastupanje u osiguranju

 Godišnje financijsko izvješće  Godišnje statističko izvješće

 Nerevidirani GFI mirovinskih fondova  Revidirani GFI mirovinskih fondova, izvještaj revizora, godišnje izvješće  Dodatni izvještaji uz GFI  Revidirani GFI  Godišnji dodatni izvještaji

 Revidirani GFI, Revidirani konsolidirani GFI

31.3.2014. 31.1.2014. 30.4.2014.

 Nerevidirani GFI mirovinskog društva  Revidirani GFI mirovinskog društva, izvještaj revizora, godišnje izvješće 9.

31.1.2014. 30.4.2014.

Hanfi17

31.1.2014. 30.4.2014. 31.1.2014.

Hanfi18

30.4.2014.

Hanfi19 Hanfi21

31.3.2014.20 30.4.2014. 31.3.2014.

Poduzetnici koji tijekom godine nisu imali poslovnih događaja niti u poslovnim knjigama imaju podatke o imovini i obvezama (čl. 20. st. 7. ZOR-a). 11 Oblik i sadržaj financijskih izvještaja sukladan je odredbama MSFI-a ili odredbama posebnih propisa koji uređuju poslovanje pojedinih obveznika (čl. 15. st. 4. ZOR-a). Nadzorne institucije financijskog sektora ovlaštene su donositi posebne propise kojima se uređuje oblik i sadržaj financijskih izvještaja (čl. 15. st. 5. ZOR-a). 12 Obveza se odnosi i na izdavatelje koji su obvezni izrađivati konsolidirane izvještaje (čl. 403. st. 4. Zakona o tržištu kapitala, Nar. nov., br. 88/08 – 54/13; u nastavku: ZTK). 13 Prema čl. 403. i 404. ZTK-a i Odluci o obliku i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja izdavatelja od 31.3.2011. 14 Prema čl. 116. ZTK i Pravilniku o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja investicijskih društava (Nar. nov., br. 20/10 i 30/13). 15 Prema Pravilniku o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja društava za upravljanje investicijskim fondovima (Nar. nov., br. 141/12), te Pravilnicima o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja otvorenih/zatvorenih investicijskih fondova (Nar. nov., br. 141/12). 16 Prema čl. 8. Pravilnika o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja mirovinskih osiguravajućih društava (Nar. nov., br. 94/08). Društvo je dužno GFI, godišnje izvješće, revizorsko izvješće te konsolidirane GFI dostaviti Fini radi javne objave (čl. 6. Pravilnika). 17 Prema Pravilniku o financijskim izvještajima mirovinskih društava (Nar. nov., br. 137/12) i Pravilniku o financijskim izvještajima mirovinskih fondova (Nar. nov., br. 137/12). Mirovinsko društvo dužno je objaviti svoje godišnje financijske izvještaje kao i izvještaje fonda kojim upravlja na svojim internetskim stranicama, u jednakim rokovima za dostavu istih Hanfi. 18 Prema Pravilniku o strukturi i sadržaju te načinu i rokovima dostave financijskih i dodatnih izvještaja leasing društava (Nar. nov., br. 124/10). 19 Prema Pravilniku o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja društava za osiguranje, odnosno društava za reosiguranje (Nar. nov., br. 132/10 i 39/12). 20 Rok za društva koja obavljaju poslove reosiguranja je 30.4.2014. 21 Prema Pravilniku o obliku i sadržaju financijskog i statističkog izvješća društva za zastupanje u osiguranju odnosno društva za posredovanje u osiguranju i reosiguranju (Nar. nov., br. 149/09 – 52/13). 10

Jasminka Rakijašić | Rokovi podnošenja godišnjih financijskih i drugih izvještaja za 2013. godinu

Izdavatelji vrijednosnih papira12

Financije, pravo i porezi | 1/14

Financije i računovodstvo | Financije, pravo i porezi

2. Obveze izvješćivanja prema ZTD-u Red. broj

Obveznici

Izvješća

Kome

Krajnji rok

 Izvješća uprave nadzornom odboru i skupštini Izvješće o poslovnoj politici i budućem vođenju poslova

Uprava dioničkog društva i društva s ograničenom odgovornošću22

Izvješće o rentabilnosti poslovanja i uporabe vlastitog kapitala Izvješće o tijeku poslova i stanju društva

Pravodobno, najmanje godišnje Nadzornom odboru d.d.-a/ nadzornom odboru ili skupštini d.o.o.-a23

Izvješće o poslovima od značaja za likvidnost i rentabilnost

Uprava dioničkog društva/ izvršni direktori

Godišnji financijski izvještaji, godišnje izvješće o stanju društva, prijedlog odluke o uporabi dobiti, izvješće revizora Izvješće nadzornog (upravnog) odbora27

Na sjednici na kojoj se raspravlja o godišnjim fin. izvješćima Najmanje tromjesečno Pravodobno

Nadzornom (upravnom) odboru24 /glavnoj skupštini25

Bez odgađanja - od kad ih sastavi/primi izvješće nadzornog odbora26

Glavnoj skupštini

Sjednica na kojoj se predočavaju god. financ. izvješća

Uprava društva s ograničenom odgovornošću

Godišnji financijski izvještaji i godišnje izvješće o stanju društva28, prijedlog odluke o uporabi dobiti, izvješće revizora

Nadzornom odboru i skupštini/članovima društva29

Bez odgađanja od kad ih sastavi30

Uprava dioničkog društva i društva s ograničenom odgovornošću

Izvješće o gubitku preko polovine temeljnog kapitala

Glavnoj skupštini/skupštini

Odmah po saznanju

Upravi društva31

Mjesec dana po primitku izvješća od uprave32

Glavnoj skupštini33

Sjednica na kojoj se predočavaju god. financijska izvješća

 Izvješća nadzornog odbora upravi/skupštini

Nadzorni (upravni) odbor d.d.-a

Izvješće o godišnjim financijskim izvještajima, stanju društva i prijedlogu odluke o uporabi dobiti; stav o izvješću revizora; izjava o davanju suglasnosti na godišnja financijska izvješća

• Prema čl. 250. i 431.a Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 152/11-proč. tekst – 68/13; u nastavku: ZTD). Kod vladajućeg društva u koncernu izvješće obuhvaća i društva koncerna (čl. 250. st. 2. ZTD-a). 23 Ako d.o.o. nema nadzorni odbor (čl. 431.a ZTD-a). 24 Svakom članu nadzornog odnosno upravnog odbora (čl. 300.b st. 3. ZTD-a). 25 Ako su financijski izvještaji predmet razmatranja i/ili odlučivanja glavne skupštine, od dana objave poziva za glavnu skupštinu, dioničarima se moraju izložiti za razgledanje: godišnji financijski izvještaji, izvješće o stanju društva, izvješće nadzornog odbora i prijedlog odluke o upotrebi dobiti (čl. 277. st. 3. ZTD-a). 26 Uprava dioničkog društva je dužna sazvati glavnu skupštinu bez odgađanja nakon što dobije izvješće nadzornog (upravnog) odbora o godišnjim financijskim izvješćima, izvješću o stanju društva i prijedlogu odluke o upotrebi dobiti, a kod društva majke koncerna i o godišnjim financijskim izvješćima koncerna te izvješću o stanju koncerna. Prema čl. 277. st. 1. ZTD-a, glavna skupština se mora održati u prvih osam mjeseci poslovne godine. 27 Čl. 276. st. 3. ZTD-a 28 Prema čl. 250.a st. 1. ZTD-a, mali poduzetnici nemaju obvezu podnošenja tog izvješća. 29 Uprava društva dužna je i svakome članu društva dostaviti godišnje financijske izvještaje, izvješće o stanju društva te izvješće revizora ako se izrađuje (čl. 428. st. 3. ZTD-a). 30 Čl. 428. st. 2. ZTD-a. O financijskim izvješćima društva, upotrebi ostvarene dobiti i pokrivanju gubitka, davanju razrješnice članovima uprave i nadzornog odbora ako ga društvo ima, treba odlučiti u prvih osam mjeseci poslovne godine za prethodnu godinu (čl. 441. ZTD-a). 31 Čl. 300.c st. 3. ZTD-a 32 Uprava može dati i dodatni rok od mjesec dana. Ne dostave li se izvješća ni u tom roku, smatra se da nadzorni (upravni) odbor nije dao suglasnost na izvješća uprave. 32 Čl. 300.c st. 2. ZTD-a (v. i čl. 263. st. 3. ZTD-a). U društvima čije dionice kotiraju na burzi u izvješću se moraju navesti i komisije koje ima nadzorni (upravni) odbor, broj održanih sjednica odbora svake komisije. 22

mr. sc. Mladen Štahan

1. Radnje i aktivnosti koje prethode izradi financijskih izvještaja Prije izrade financijskih izvještaja treba proknjižiti sve poslovne promjene, obračune i procjene koje se odnose na tu godinu, u skladu s računovodstvenim standardima koje je trgovačko društvo dužno primjenjivati i računovodstvenim politikama koje je odabralo. Pritom treba provesti slijedeće aktivnosti: ✓ knjiženje svih dokumenata i knjigovodstvenih isprava koje se odnose na 2013.: ◆ primki i izdatnica za koje nisu pristigli ili nisu izdani računi, ◆ obavijesti fondova i sl. o promjeni vrijednosti ulaganja u skladu s računovodstvenom politikom i dr.; ✓ izrada i knjiženje godišnjih obračuna koji se rade u računovodstvu: ◆ konačnog obračuna amortizacije, posebno za svaki pojedini predmet dugotrajne imovine koji ima sadašnju vrijednost veću od nule, prema stopama u skladu s odabranom računovodstvenom politikom (kod izrade ovog obračuna korisno je utvrditi i odvojeno knjižiti amortizaciju koja se privremeno porezno ne priznaje u obračunskom razdoblju kao i odgođenu poreznu imovinu koja će se u narednim razdobljima koristiti za smanjenje porezne osnovice, te amortizaciju koja se porezno ne priznaje trajno),

◆ obračun aktivnih i pasivnih ugovornih i zateznih kamata u skladu s ugovorima i otplatnim planovima te poslovnom politikom, koje se odnose na razdoblje od 1. 1. do 31. 12. 2013., ◆ obračun obveznica - dospjelih kupona, ◆ obračun proizvodnje (radnih naloga, kalkulacija, proizvodnje u tijeku, na doradi i sl., te obračun prodanih proizvoda, uključujući i saldiranje te zatvaranje pojedinačnih odstupanja s njihovim osnovnim kontima), obračun izgradnje (prema stupnju dovršenosti), internih obračuna proizvodnih jedinica, ◆ obračun utroška zaliha prema odabranoj računovodstvenoj politici i dr.; ✓ knjiženje odluka uprave prema elaboratu o provedenom popisu imovine i obveza na dan 31. 12. 2013.: ◆ popisom utvrđenih viškova i manjkova, ◆ vrijednosno usklađene i rashodovane, uništene i oštećene dugotrajne i kratkotrajne imovine, ◆ razlika koje proizlaze iz usuglašavanja analitičkih i sintetičkih evidencija, ◆ raščišćavanje razlika te usuglašavanje potraživanja i obveza s poslovnim partnerima prema poslanim potvrdama salda (IOS-ima) i dr.; ✓ knjiženje procjena i drugih odluka uprave: ◆ procjena vrijednosti goodwilla, ◆ isknjiženje (otpis) nenaplaćenih potraživanja čija UDK 657.1

mr. sc. Mladen Štahan | Radnje i aktivnosti kod sastavljanja i utvrđivanja financijskih izvještaja za 2013.

Prije izrade financijskih izvještaja računovođe trebaju provesti brojne pripremne radnje i aktivnosti, kako bi godišnji financijski izvještaji bili sastavljeni na vrijeme i u skladu s propisima. O pripremama za izradu financijskih izvještaja potanje smo pisali u FIP-u br. 12/13. U ovom članku obrazlažemo redoslijed i vrste radnji pri sastavljanju financijskih izvještaja kao i postupke pri njihovom utvrđivanju.

Financije, pravo i porezi | 1/14

Radnje i aktivnosti kod sastavljanja i utvrđivanja financijskih izvještaja za 2013.

TEB, Zagreb

Financije i računovodstvo | Financije, pravo i porezi

se naplata ne očekuje kao i ispravka vrijednosti nenaplaćenih potraživanja u skladu s računovodstvenom politikom društva, ◆ odluke o dugotrajnoj imovini (pre)namijenjenoj prodaji, ◆ odluke o ustroju porezno priznatih i porezno nepriznatih dugoročnih rezerviranja za otpremnine, troškova u jamstvenim rokovima, obnavljanja prirodnih bogatstava i dr. rizika; ✓ zatvaranje uspješnih razreda 4 i 7, uz prijenos podataka o financijskom rezultatu na razred 8: ◆ troškovi evidentirani na kontima razreda 4 razvrstavaju se preko konta skupine 49 i prenose na: } troškove proizvoda - razred 6 (ostaju iskazani u bilanci kao imovina - zaliha, sve do prodaje/otuđenja gotovih proizvoda) i } troškove razdoblja - razred 7 (koji se iskazuju kao rashod u računu dobiti i gubitka). Prijenos troškova na zalihe i rashode te zatvaranje razreda 4 prikazano je slijedećim primjerom.  Primjer 1. Knjiženje prijenosa troškova na imovinu i rashode te zatvaranje razreda 4 Red. br.

Opis

Iznos

Konto Duguje

Potražuje

Prijenos troškova

- r aspored troškova za obračun proizvoda i usluga - proizvodnja u tijeku - raspored troškova neposredno na teret ukupnog prihoda - troškovi koji neposredno terete prihode obračunskog razdoblja

13.000,00 13.000,00

600

87.000,00 87.000,00

490 491

700

Zatvaranje razreda 4

- r aspored troškova za obračun 13.000,00 proizvoda i usluga - raspored troškova neposredno na teret ukupnog prihoda 87.000,00 - zatvaranje konta razreda 4 100.000,00

490 491

40, 41, 42, 43, 44, 45, 46, 47, 48

Osim dijela troškova, kao rashodi razdoblja na razredu 7 iskazuju se i troškovi prodanih proizvoda i usluga te troškovi prodane robe koji se donose s razreda 6 - Proizvodnja, proizvodi i roba. Način evidentiranja prodaje gotovih proizvoda i robe, te prijenosa vrijednosti prodanih proizvoda i robe sa zaliha na rashode, prikazan je u nastavku u članku «Sastavljanje računa dobiti i gubitka za 2013.». Na konta prihoda i rashoda u okviru razreda 7 izravno se knjiže poslovni prihodi, financijski prihodi i rashodi (kamate, tečajne razlike, valutne klauzule, prihodi i rashodi od dionica i udjela, vrijednosnih papira i dr.), nerealizirani dobici i gubici (neto rezultat pojedinih transakcija) te ostali neuobičajeni prihodi i

rashodi, a za obveznike primjene HSFI-a i izvanredniostali prihodi i rashodi. Dakle, svi prihodi i rashodi (koji se odnose na obračunsko razdoblje) iskazuju se na kontima razreda 7 (prihodi potražno, a rashodi dugovno), a njihov saldo, koji predstavlja bruto financijski rezultat razdoblja, knjiži se na skupini konta 79 - Razlika prihoda i rashoda (dobit dugovno, a gubitak potražno) i prenosi na razred 8 kao dobit ili gubitak prije oporezivanja. Nakon ovog knjiženja saldo razreda 7 je na nuli te se može provesti zaključak svih konta razreda 7 suprotnim knjiženjem (svi rashodi potražno, svi prihodi dugovno, a na kontima skupine 79 zaključna knjiženja provode se na potražnoj strani ako je ostvarena dobit, odnosno u slučaju gubitka na dugovnoj strani). Ovakav zaključak razreda 4, 7, a i 8, kod ručno vođenog knjigovodstva predstavljao je konačnu kontrolu ovog dijela financijskog knjigovodstva, jer bi ukazao na pogrešku koja se eventualno potkrala u nekom knjiženju. Današnji kompjutorski programi, u slučaju pogreške, ne dozvoljavaju zaključna knjiženja, pa je ručna kontrola postala suvišna. Dobit prije oporezivanja se iskazuje kao dugovni saldo konta 795 i prenosi se na razred 8 - Rezultat poslovanja, na konto 805 - Ostvarena dobit prije oporezivanja, kao što je prikazano slijedećim primjerom.  Primjer 2. Utvrđivanje rezultata poslovanja i zatvaranje razreda 7 Ukupni prihod iskazan na kontnim skupinama 75-78 potražno iznosi: 515.000,00 kn Ukupni rashod iskazani na kontnim skupinama 70-74 dugovno iznosi: - 387.000,00 kn Razlika prihoda i rashoda iznosi: 128.000,00 kn i knjiži se na dugovnu stranu konta 795 Knjiženje: Red. br.

Opis

Iznos

Konto Duguje

Potražuje

Utvrđivanje razlike prihoda i rashoda (dobiti) 1.

- r azlika prihoda i rashoda dobit -o stvarena dobit prije oporezivanja

128.000,00

795

128.000,00

805

- r azlika prihoda i rashoda dobit - zaključak konta rashoda

128.000,00 387.000,00

- zaključak konta prihoda

515.000,00

795 70, 71, 72, 73 i 74

Zatvaranje razreda 7

75, 76, 77 i 78

Po provedbi svih opisanih aktivnosti sastavlja se prva inačica bruto bilance, koja se koristi kao pomoćno sredstvo kod sastavljanja financijskih izvještaja.

2. Radnje i aktivnosti kod sastavljanja financijskih izvještaja Sastavljanje financijskih izvještaja najpraktičnije je započeti izradom računa dobiti i gubitka. Proknjiženi prihodi i rashodi koji se odnose na 2013. razvrstavaju se na poslovne, financijske i ev. izvanredne aktivnosti1. U skladu s odredbama računovodstvenih standarda iskazuju se prema Pravilnikom o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja2 propisanim pozicijama u ovom izvještaju. Slijedeći korak, nužan za završetak računa dobiti i gubitka je utvrđivanje obveze poreza na dobit. Ova obveza utvrđuje se prema Zakonu3 i Pravilniku4 o porezu na dobit, uz pomoć PD obrasca. U skladu s odredbama poreznih propisa, računovodstvena dobit ili gubitak prije oporezivanja povećava se za porezno nepriznate rashode i umanjuje za stavke koje prema odredbama Zakona o porezu na dobit umanjuju poreznu osnovicu. Na tako utvrđenu osnovicu primjenjuje se propisana porezna stopa i izračunava konačna porezna obveza za 2013. godinu. Podsjećamo da je čl. 6. st. 1. t. 6. Zakona o porezu na dobit propisana mogućnost reinvestiranja dobiti. Ako se dobit unese u temeljni kapital i upiše u sudu, predstavlja poreznu olakšicu i na nju se ne plaća porez na dobit, niti porez na dohodak od kapitala i prirez5. Popunjeni PD obrazac se kao godišnja porezna prijava za 2013. dostavlja Poreznoj upravi najkasnije do 30. 4. 2014. Uz poreznu prijavu se, u skladu s odredbama Pravilnika o porezu na dobit, dostavljaju: ■ financijski izvještaji (račun dobiti i gubitka i bilanca), ■ pregled korištenih olakšica i oslobođenja, ■ izjava o načinu korištenja više plaćenih akontacija poreza u odnosu na utvrđenu konačnu poreznu obvezu, ■ pregled prenesenih a neiskorištenih poreznih gubitaka po godinama, Podsjećamo da izvanredne-ostale prihode i rashode mogu iskazati samo obveznici primjene HSFI-a, dok obveznici primjene MSFIa sve prihode i rashode iskazuju u okviru poslovnih financijskih aktivnosti. 2 Pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (Nar. nov., br. 38/08, 12/08 i 130/10) 3 Zakon o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04 - 148/13) 4 Pravilnik o porezu na dobit (Nar. nov., br. 95/05 – 146/12) 5 Čl. 30. st. 13. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04 – 125/13) 1

■ evidencija o isplaćenim i podmirenim predujmovima dobiti, ■ dokazi o plaćenom porezu u inozemstvu, preslika podnesene porezne prijave u inozemstvu te popis svih isplaćenih naknada po inozemnim primateljima i datumima plaćanja, kao i podaci o plaćenom porezu po odbitku. Poduzetnik koji je prije podnošenja PD obrasca predao Fini račun dobiti i gubitka i bilancu za statističke i dr. potrebe, uz prijavu poreza na dobit za 2013. ne mora dostavljati ove financijske izvještaje (čl. 46. st. 5. Pravilnika o porezu na dobit). Međutim, u slučaju kad službenik Porezne uprave ipak zatraži financijske izvještaje, bruto bilancu i druge isprave, poduzetnici su ih dužni dostaviti. Podatak o konačnoj poreznoj obvezi za 2013., utvrđen u PD obrascu, unosi se u račun dobiti i gubitka. Porez smanjuje utvrđenu dobit prije oporezivanja odnosno povećava gubitak prije oporezivanja. Radi razlike u računovodstvenom i poreznom priznavanju prihoda i rashoda, moguće je da društvo iskaže računovodstveni gubitak, a da istodobno ima poreznu osnovicu i poreznu obvezu. Tako se kao rezultat računa dobiti i gubitka utvrđuje neto financijski rezultat - dobit ili gubitak nakon oporezivanja. Izračunavanjem neto financijskog rezultata završeno je sastavljanje računa dobiti i gubitka. Porezna obveza i neto rezultat se po izračunavanju knjiže u financijskom knjigovodstvu.  Primjer 3. Evidentiranje obveze za porez i neto dobiti Red. br.

Opis

Iznos

Konto Duguje

Potražuje

Utvrđivanje neto dobiti 1.

-o stvarena dobit prije oporezivanja -p orez na dobit (iz PD obrasca) - dobit nakon oporezivanja

128.000,00

805

25.600,00 102.400,00

810 815

Nakon knjiženja rasporeda dobiti i razred 8 se zatvara, tako da se obveza za porez na dobit prenosi na razred 2 - Kratkoročne obveze, a financijski rezultat na razred 9 - Kapital i obveze.  Primjer 4. Zatvaranje razreda 8 Red. br.

Opis

Iznos

Konto Duguje Potražuje

Evidentiranje obveze za porez na dobit 1.

-p orez na dobit (iz PD obrasca) - obveze za porez na dobit

25.600,00 25.600,00

810

262

Prijenos neto dobiti na dobit tekuće godine 2.

- dobit nakon oporezivanja - dobit tekuće godine

102.400,00 102.400,00

815

950

Financije, pravo i porezi | 1/14

Naime, konačna bruto bilanca i zaključni list sastavljaju se tek nakon što se utvrdi konačna obveza za porez na dobit i neto financijski rezultat - dobit ili gubitak nakon oporezivanja.

mr. sc. Mladen Štahan | Radnje i aktivnosti kod sastavljanja i utvrđivanja financijskih izvještaja za 2013.

Financije, pravo i porezi | Financije i računovodstvo

Financije i računovodstvo | Financije, pravo i porezi

Utvrđena godišnja obveza za porez na dobit za 2013. iskazana na kontu 262 – Obveze za porez na dobit saldira se s potraživanjima po uplaćenim akontacijama za porez na dobit uplaćenim tijekom godine i evidentiranima na kontu 1620 - Potraživanja za predujmove poreza na dobit. Ako je obveza veća od uplaćenih akontacija, trgovačko društvo je dužno uplatiti razliku odmah kod podnošenja porezne prijave Poreznoj upravi. U obrnutom slučaju, ako je obveza manja od uplaćenih akontacija, poduzetnik ima pravo na povrat više plaćenog poreza ili može više plaćenu razliku odbiti od budućih akontacija za porez na dobit koje će plaćati u 2014. Kada je račun dobiti i gubitka završen i provedena su sva knjiženja, pristupa se izradi i sastavljanju bilance, jer neto financijski rezultat nije samo stavka računa dobiti i gubitka, već je istovremeno i sastavni dio vlastitog kapitala u pasivi bilance. Dobit povećava, a gubitak smanjuje vrijednost vlastitog kapitala. Kao i kod sastavljanja računa dobiti i gubitka, i kod sastavljanja bilance, radi jednostavnosti, koristi se bruto bilanca. Međutim, sada je bruto bilanca nešto izmijenjena, jer su prethodno provedena sva knjiženja koja se odnose na utvrđivanje poslovnog rezultata za 2013., uključujući i obvezu za porez na dobit te neto rezultat. Konta razreda 4, 7 i 8 su zatvorena, a dugovni i potražni iznosi konta koja i nadalje imaju saldo predstavljaju bilančne stavke. Salda razreda 0, 1, 3, i 6 iskazuju se u aktivi, a salda razreda 2 i 9 u pasivi bilance. Većina programskih rješenja omogućava uz bruto bilancu i ispis zaključnog lista. Bilanca se može sastaviti i s pomoću kartica financijskog knjigovodstva. Bez obzira na podlogu koja se koristi, u bilanci se iskazuje imovina i obveze te vlastiti kapital društva na datum bilanciranja, prema Pravilnikom propisanoj strukturi. Radi lakšeg sastavljanja bilance, važno je da je kontni plan sukladan i prilagođen propisanim pozicijama bilance. Nakon što su sastavljeni financijski izvještaji za 2013., kartice financijskog knjigovodstva se zaključuju s 31. 12. 2013. Salda konta aktive (imovine) i pasive (obveza i kapitala) prenose se kao početna stanja u poslovne knjige za 2014. godinu s 1. 1. 2014. Nadalje, s 1. 1. 2014. dobit tekuće godine iskazana na potražnoj strani konta 950 – Dobit tekuće godine prenosi se na konto 940 - Zadržana dobit. Na ovom će kontu, dobit iz 2013. ostati do skupštine koja će se održati u 2014. i na kojoj će članovi društva donijeti odluku o podjeli dobiti.

 Primjer 5. Prijenos dobiti u slijedećoj godini Red. br.

Opis

Iznos

Konto Duguje

Potražuje

Knjiženje u 2014. Prijenos tekuće na zadržanu dobit s 1. 1. 2014. 1.

- dobit tekuće godine - zadržana dobit

102.400,00 102.400,00

950

940

Ostvareni gubitak iskazuje se kao odbitna stavka na dugovnoj strani konta vlastitog kapitala u razredu 9. U TEB-ovom kontnom planu predviđena su zasebna analitička konta za evidentiranje gubitka do visine kapitala i iznad njegove visine, no u bilanci se gubitak iskazuje u jedinstvenom iznosu. Knjiženje gubitka te prijenosa gubitka, u slučaju gubitka do i gubitka iznad visine kapitala, prikazan je slijedećim primjerima.  Primjer 6. Gubitak do visine kapitala Red. br.

Opis

Iznos

Konto Duguje Potražuje

Knjiženje u 2013. Ostvareni gubitak tekuće godine 1.

- gubitak nakon oporezivanja - gubitak do visine kapitala

100.000,00 100.000,00

819

9590

Knjiženje u 2014. Prijenos gubitka na preneseni gubitak s 1. 1. 2014. 2.

- gubitak tekuće godine -p reneseni gubitak do visine kapitala

100.000,00 100.000,00

9590 9410

 Primjer 7. Gubitak iznad visine kapitala Red. br.

Opis

Iznos

Konto Duguje Potražuje

Knjiženje u 2013. Ostvareni gubitak tekuće godine 1.

- gubitak nakon oporezivanja - gubitak do visine kapitala - gubitak iznad visine kapitala

100.000,00 87.000,00 13.000,00

9590 9591

819

Knjiženje u 2014. Prijenos gubitka na preneseni gubitak s 1. 1 .2014.

- gubitak do visine kapitala -p reneseni gubitak do visine kapitala - gubitak iznad visine kapitala -p reneseni gubitak iznad visine kapitala

87.000,00

9590

87.000,00 13.000,00

9410

13.000,00

9411

9591

Ostvareni gubitak nadoknaditi će se na način utvrđen u odluci članova društva u narednim godinama, u skladu s odredbama Zakona o trgovačkim društvima6, a na teret: zadržane dobiti, odgovarajućih rezervi (ako ih društvo ima) ili na teret vlastitog kapitala. Zakon o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93 – 68/13; u nastavku: ZTD)

3. Utvrđivanje financijskih izvještaja Uz ZOR i druge računovodstvene propise, financijskim izvještajima bavi se i ZTD. Najvažnija pitanja glede utvrđivanja financijskih izvještaja u d.d-u i d.o.o.-u ukratko obrazlažemo u nastavku. Prije toga napominjemo da su čl. 359. i 448. ZTD-a propisani razlozi zbog kojih je odluka skupštine d.d.-a i d.o.o.-a o utvrđivanju godišnjih financijskih izvještaja, kao i odluka uprave i nadzornog, odnosno izvršnih direktora i upravnog odbora d.d.-a kojom utvrđuju godišnje financijske izvještaje ništetna (više o tome pročitajte u točki 1.13. članka „Financijski i poslovni izvještaji poduzetnika za 2013.“ u ovom broju FIP-a.

3.1. U tvrđivanje financijskih izvještaja u dioničkom društvu Sastavljanje, podnošenje i utvrđivanje godišnjih financijskih izvještaja dioničkog društva uređeno je čl. 300.a do 300.e ZTD-a. Financijske izvještaje sastavlja uprava odnosno izvršni direktori u skladu s propisima o računovodstvu i podnose ih bez odgađanja nadzornom, odnosno upravnom odboru zajedno s izvješćem o stanju društva i prijedlogom odluke o upotrebi dobiti. Nadzorni, odnosno upravni odbor mora ispitati godišnje financijske izvještaje, izvješće o stanju društva i prijedlog odluke o upotrebi dobiti. Ako godišnje financijske izvještaje ispituje revizor, dužan je sudjelovati u radu sjednice nadzornog odnosno upravnog odbora i njegove komisije na kojoj se ona ispituju, izvijestiti o svom izvješću i dati objašnjenja koja se od njega traže. Nadzorni, odnosno upravni odbor mora u pisanom obliku izvijestiti glavnu skupštinu o rezultatima ispitivanja, pri čemu mora navesti na koji je način i u kojem opsegu u toku poslovne godine ispitao vođenje poslova društva. U društvima čije su dionice uvrštene

na uređeno tržište radi trgovanja (kotiraju na burzi), u spomenutom se izvješću mora navesti i koje komisije ima nadzorni odbor te koliko je sjednica tog odbora održano kao i broj održanih sjednica svake komisije. Nadzorni, odnosno upravni odbor mora zauzeti stav i o izvješću revizora. U izvješću se mora navesti ima li nadzorni odnosno upravni odbor primjedaba na podnesena mu izvješća i daje li suglasnost na godišnje financijske izvještaje koja mu je podnijela uprava. Nadzorni, odnosno upravni odbor je dužan svoje izvješće o provedenom ispitivanju dostaviti upravi odnosno izvršnim direktorima u roku od mjesec dana nakon što su mu podnesena sva izvješća. Ne postupi li tako, uprava odnosno izvršni direktori su mu dužni dati dodatni rok za dostavljanje spomenutog izvješća koji ne može biti dulji od mjesec dana. Ne dostavi li nadzorni odnosno upravni odbor svoje izvješće ni u tom roku, smatra se da nije dao suglasnost na izvješća uprave. Sve navedeno vrijedi i za društvo majku u koncernu. Kada nadzorni, odnosno upravni odbor da suglasnost na godišnje financijske izvještaje, time su ih utvrdili uprava i nadzorni odnosno izvršni direktori i upravni odbor, ako oni ne odluče da se utvrđenje tih izvješća prepusti glavnoj skupštini. Odluke uprave i nadzornog odbora, odnosno izvršnih direktora i upravnog odbora o tome moraju se navesti u izvješću nadzornog odnosno upravnog odbora glavnoj skupštini i moraju mu se priložiti. Nakon što uprava i nadzorni odbor, odnosno izvršni direktori i upravni odbor ili glavna skupština utvrde godišnje financijske izvještaje i konsolidirane financijske izvještaje kada su obvezni, uprava odnosno izvršni direktori društva dužni su ih, zajedno s godišnjim izvješćem o stanju društva (ako ga je dioničko društvo dužno izraditi) i konsolidiranim godišnjim izvješćem društva te izvješćem revizora bez odgađanja predati u sudski registar radi upisa predaje i objave tog upisa7. Glavna skupština utvrđuje godišnje financijske izvještaje kada joj uprava i nadzorni, odnosno izvršni direktori i upravni odbor prepuste da to učini ili kada nadzorni, odnosno upravni odbor ne dade suglasnost na spomenuta izvješća koja je podnijela uprava, odnosno izvršni direktori. Isto vrijedi i kada je riječ o godišnjim financijskim izvještajima društva majke u koncernu. Ako glavna skupština izmjeni godišnje financijske izvještaje koje je ispitao revizor, njena odluka o utvrđenju tih izvještaja i odluka o upotrebi dobiti imaju 7

Prema čl. 39. Zakona o sudskom registru (Nar. nov., br. 1/95 – 148/13), Financijska agencija dostavlja sudu elektroničkim putem podatke o predaji financijskih isprava za one subjekte za koje je propisana obveza javne objave.

Financije, pravo i porezi | 1/14

Po sastavljanju računa dobiti i gubitka (ev. s izvješćem o sveobuhvatnoj dobiti) i bilance, sastavljaju se i ostali financijski izvještaji, tj.: ■ izvještaj o novčanom tijeku, ■ izvještaj o promjenama kapitala i ■ bilješke uz financijske izvještaje. U ovisnosti o načinu prikazivanja podataka i informacija u ovim izvještajima, za njihovo sastavljanje se uz podatke iskazane u računu dobiti i gubitka i bilanci, koriste i podaci iz bruto bilance, zaključnog lista ili kartica financijskog knjigovodstva.

mr. sc. Mladen Štahan | Radnje i aktivnosti kod sastavljanja i utvrđivanja financijskih izvještaja za 2013.

Financije, pravo i porezi | Financije i računovodstvo

Financije i računovodstvo | Financije, pravo i porezi

pravni učinak tek nakon što ih ispita revizor i o tome podnese izvješće bez rezerve. Te su odluke ništave ako revizor ne podnese izvješće bez rezerve u roku od dva tjedna od dana njihova donošenja. Glavna skupština mora se sazvati u slučajevima određenim zakonom i statutom kao i uvijek onda kada to zahtijevaju interesi društva. Uprava dioničkog društva dužna je, u skladu s odredbama čl. 277. ZTD-a, sazvati glavnu skupštinu bez odgađanja nakon što dobije izvješće nadzornog odnosno upravnog odbora o godišnjim financijskim izvještajima, izvješću o stanju društva i prijedlogu odluke o upotrebi dobiti, a kod društva majke koncerna i o godišnjim financijskim izvještajima koncerna te izvješću o stanju koncerna. Glavna skupština se mora održati u prvih osam mjeseci poslovne godine, dakle najkasnije do 31. 8. 2014. za 2013. godinu.

3.2. Utvrđivanje financijskih izvještaja u društvu s ograničenom odgovornošću Uprava društva s ograničenom odgovornošću dužna je u skladu s odredbama čl. 428. ZTD-a izrađene financijske izvještaje i izvješće o stanju društva (ako ga je d.o.o. dužan izraditi) bez odgađanja dostaviti nadzornom odboru i skupštini. Ako je potrebno obaviti reviziju financijskih izvještaja, uprava je dužna uz spomenute izvještaje dostaviti i izvješće revizora. Uprava mora svakome članu društva bez odgađanja po njihovoj izradi dostaviti godišnje financijske izvještaje, izvješće o stanju društva (ako ga je d.o.o. dužan izraditi) i godišnja financijska izvješća koncerna kao i izvješće o stanju koncerna kako bi oni mogli na skupštini utvrditi godišnja financijska izvješća društva. Ako je godišnje financijske izvještaje d.o.o.-a pregledao revizor, njegovo se izvješće mora dostaviti bez odgađanja kada ga društvo primi. Svaki član ima pravo uvida u poslovne knjige i 32

dokumentaciju društva, osim u slučaju kada postoji bojazan da bi ga on mogao upotrijebiti za svrhe koje nisu u vezi s njegovim članstvom u društvu i da bi time društvu ili s njime povezanome društvu mogla biti pričinjena šteta (čl. 447. ZTD-a). Međutim, ako društvo po zakonu mora imati nadzorni odbor ili je to predviđeno društvenim ugovorom, tim se ugovorom može odrediti da članovi društva nemaju spomenuto pravo uvida, da im se za to daje kraći rok od propisanog zakonom ili ih se može podvrći drugim ograničenjima. U tom slučaju se svim članovima društva mora bez odgađanja dostaviti izvješće uprave o stanju društva, prijedlog odluke o upotrebi dobiti, izvješće revizora, ako ga društvo ima, i izvješće revizora u pogledu koncerna. Društvo s ograničenom odgovornošću nema obvezu dostavljanja prethodno navedenih isprava ako su za sve vrijeme za koje su članovi društva imali po Zakonu pravo uvida u njih bile objavljene na internetskoj stranici društva. Uprava d.o.o.-a odgovara za uredno vođenje poslovnih knjiga i vođenje poslova unutarnjeg nadzora, te za izradu financijskih izvještaja. Rok za održavanje skupštine na kojoj se odlučuje o financijskim izvještajima, uporabi dobiti i nadoknadi gubitka d.o.o.-a propisan je čl. 441. ZTD-a. U skladu s tim skupština d.o.o.-a se mora održati do 31. 8. 2014. za 2013. Odluke donesene na skupštini i one donesene pisanim putem moraju se bez odgađanja unijeti u posebnu knjigu odluka, u koju, prema čl. 446. ZTD-a, svaki član društva ima pravo uvida. Nakon što skupština društva utvrdi godišnja financijska izvješća i konsolidirana financijska izvješća kada su obvezna, te prihvati godišnje izvješće o stanju društva i konsolidirano godišnje izvješće društva, uprava ih je dužna zajedno s izvješćem revizora (ako su financijski izvještaji revidirani) bez odgađanja predati u sudski registar radi upisa predaje i objave tog upisa.8

UVOD U POSLOVNU ANALIZU (2. izdanje)

ARHIVIRANJE DOKUMENTACIJE KOD PODUZETNIKA, PRORAČUNSKIH KORISNIKA I NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

AUTOR: mr. sc. A. Ž. Batarelo

Izašlo iz tiska: studeni 2008. Opseg: 328 str.

• Autori: mr. sc. Josip Šaban, Irena Slovinac, dipl. oec. Elis Missoni, ing. el., Silvestar Kmetić, dipl. oec.

OPIS PROIZVODA:

• I zašlo iz tiska: svibanj 2012. •O pseg: 144 str. • Iz sadržaja izdvajamo: rokovi čuvanja prema posebnim propisima ogledni popisi dokumentacije s rokovima Cijena: 149,00 kn čuvanja prekršajne odredbe

Cijena: 210,00 kn

• Kako brže uočiti i kako smanjiti poslovne rizike? • Kako olakšati odlučivanje i poboljšati upravljanje?

Vidjeti bilješku br. 7.

•

Sastavljanje računa dobiti i gubitka za 2013.

mr. sc. Mladen Štahan Irena Slovinac, dipl. oec. TEB, Zagreb

Zakona o računovodstvu1 i toč. 8. HSFI-a2 1 - Financijski izvještaji, prikazuje prihode i rashode te dobit ili gubitak ostvaren u obračunskom razdoblju. Obavezno ga sastavljaju sva trgovačka društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj (mala, srednja i velika), na hrvatskom jeziku i u hrvatskoj valuti. Za sve poduzetnike, Pravilnikom o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja3, propisan je isti sadržaj računa dobiti i gubitka, bez obzira na veličinu i standarde koje primjenjuju. Stoga je čl. 5. Pravilnika utvrđeno da obveznici primjene MSFI-a4 sastavljaju račun dobiti i gubitka sukladno odgovarajućim odredbama MSFI-a, dok obveznici primjene HSFI-a sastavljaju ovaj izvještaj sukladno odgovarajućim odredbama HSFI-a. Pravilnikom je predviđena temeljna podjela prihoda i rashoda prema aktivnostima iz kojih proizlaze. Pritom, mali i srednji poduzetnici popunjavaju samo one pozicije koje predviđaju HSFI-i, a veliki samo one pozicije koje predviđaju MSFI, kao što je prikazano u Tablici 1. Zakon o računovodstvu (Nar. nov., br.109/0, 125/-11-čl. 381. Kaznenog zakona i 54/13; u nastavku: ZOR) 2 Odluka o objavljivanju Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja (Nar. nov., br. 30/08 , 58/11 i 140/11 – ispr.; u nastavku: HSFI) 3 Pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (Nar. nov., br. 38/08, 12/09 i 130/10; u nastavku: Pravilnik) 4 Međunarodni standardi financijskog izvještavanja (MSFI) obuhvaćaju Međunarodne računovodstvene standarde (MRS), njihove dopune i povezana tumačenja te Međunarodne standarde financijskog izvještavanja (MSFI), njihove dopune i povezana tumačenja, koji su utvrđeni od Europske komisije i objavljeni u Službenom listu EU-a. Napominjemo da, iako su stavljeni van snage (Odluka o stavljanju izvan snage Odluke o objavljivanju Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja; Nar. nov., br. 73/13), MSFI-i objavljeni u Nar. nov., br. 136/09 - 69/13 usklađeni su s MSFIima objavljenim u Službenom listu EU-a. 1

Tablica 1. Temeljna struktura prihoda i rashoda prema obveznicima Red. br.

Opis

Obveznici primjene HSFI-a

Obveznici primjene MSFI-a

Poslovni prihodi

iskazuju

Poslovni rashodi

iskazuju

Financijski prihodi (i nerealizirani dobici)

iskazuju

Financijski rashodi (i nerealizirani gubici)

iskazuju

Izvanredni-ostali prihodi

iskazuju

ne iskazuju*

Izvanredni-ostali rashodi

iskazuju

ne iskazuju*

* Radi zahtjeva toč. 87. MRS-a 1 prema kojima se ni jedna stavka prihoda/rashoda ne prikazuje kao izvanredna, obveznici MSFI-a će prihode i rashode koje mali i srednji iskazuju kao izvanredne-ostale iskazivati u okviru ostalih poslovnih prihoda i rashoda.

U računu dobiti i gubitka za tekuće obračunsko razdoblje obavezno se prikazuju i usporedni podaci za prethodno obračunsko razdoblje, tj. uz podatke za 2013. i podaci za 2012. Poduzetnici su, sukladno zahtjevima toč. 113. MRS-a 1 - Prezentiranje financijskih izvještaja, dužni svaku stavku u računu dobiti i gubitka povezati sa odnosnom informacijom u bilješkama koja se na nju odnosi. Povezivanje elemenata financijskih izvještaja s odnosnom bilješkom olakšat će snalaženje korisnicima.

1. Utvrđivanje prihoda

Prihod je bruto povećanje ekonomskih koristi tijekom obračunskog razdoblja u obliku priljeva ili povećanja imovine ili smanjenja obveza, kada ti priljevi imaju za posljedicu povećanje kapitala, osim povećanja koja se odnose na unose od strane sudionika u kapitalu. Prihodima se ne smatraju iznosi naplaćeni u ime trećih osoba (npr. PDV, komisiona prodaja, uvoz za tuđi račun i sl.). Za obveznike primjene HSFI-a (male i srednje poduzetnike) prihodi su uređeni HSFI-om 15 - Prihodi, ali i drugim HSFI-ima. Za velike poduzetnike i druge obUDK 657.1

Financije, pravo i porezi | 1/14

Račun dobiti i gubitka, u skladu s odredbama čl. 15.

mr. sc. Mladen Štahan, Irena Slovinac | Sastavljanje računa dobiti i gubitka za 2013.

Račun dobiti i gubitka obvezni su sastavljati svi poduzetnici - obveznici poreza na dobit, bez obzira na njihovu veličinu i pravni oblik. Kako sastaviti ovaj izvještaj i klasificirati prihode i rashode prema odredbama Pravilnika o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja i zahtjevima računovodstvenih standarda pojašnjavamo u članku.

Financije i računovodstvo | Financije, pravo i porezi

veznike MSFI-a prihodima se bave MRS 18 - Prihodi, MRS 17 - Najmovi, MRS 11 - Ugovori o izgradnji, MRS 8 - Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške, MRS 21 - Učinci promjena tečaja stranih valuta, MRS 20 - Računovodstvo za državne potpore i objavljivanje državne pomoći, MRS 28 - Ulaganja u pridružene subjekte, MRS 29 Financijsko izvještavanje u hiperinflacijskim privredama, MRS 39 - Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje te drugi MRS-ovi. Prihodi se priznaju kada je vjerojatno da će buduće ekonomske koristi pritjecati poduzetniku i kada se te koristi mogu pouzdano izmjeriti. Mjere se po fer vrijednosti primljene naknade ili potraživanja, pri čemu je fer vrijednost definirana kao cijena koja bi bila ostvarena prodajom neke stavke imovine ili plaćena za prijenos neke obveze u urednoj transakciji između tržišnih sudionika na datum mjerenja. Prihodi se priznaju kada su proizvodi, roba ili usluge isporučeni i zaračunani kupcu, a mjere se prema iznosu iskazanom na računu koji je dogovoren s kupcem, bez zaračunatog poreza. Naime, prema odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost5, isporuke dobara i obavljene usluge oporezuju se PDV-om po stopi od 25%, 10% ili 5%. Iznos poreza zaračunan na računu se zajedno s prihodom iskazuje kao potraživanje od kupca. Zaračunani porez iskazuje kao obveza prema državi. Prihodi se iskazuju prema načelu nastanka, u razdoblju na koje se odnose. U tom smislu se razmatra vremenski razmjer prihoda, odnosno primjena metode stupnja (postotne) dovršenosti, prema kojima se prihod priznaje u obračunskom razdoblju u kojem je nastao, a ne u razdoblju u kojem je naplaćen. Stoga se neki prihodi, kao npr. kamate, razgraničavaju na dva ili više obračunskih razdoblja. Prihodi budućeg razdoblja priznaju se kada nisu zadovoljeni uvjeti za njihovo priznavanje u računu dobiti i gubitka tekućeg razdoblja, a nedospjela naplata prihoda priznaje se kao imovina kada se odnosi na prihode koji se odnose na tekuće razdoblje, ali još nisu zadovoljeni kriteriji priznavanja kao potraživanja (npr. nije izdan račun). Prihodi se priznaju istovremeno s rashodima koji se odnose na istu transakciju. Ako se rashod povezan s prihodom ne može pouzdano izmjeriti, primljena naknada iskazuje se kao obveza za primljeni predujam. U slučaju da je prihod priznat, a nastane nesigurnost naplate, nenaplativi iznos ili iznos za koji je Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13, 99/13-Rješenje US RH i 148/13; u nastavku: Zakon o PDV-u)

prestala vjerojatnost naplate, priznaje se kao rashod. Ako se ispravljeno potraživanje kasnije naplati, naplata se evidentira kao novi prihod. U računu dobiti i gubitka prihodi se dijele na: ■ poslovne prihode, ■ financijske prihode, ■ udio u dobiti od pridruženih poduzetnika, ■ izvanredne - ostale prihode. Poslovni prihodi se sastoje od prihoda od prodaje proizvoda, roba i usluga, prihoda od zamjena, ugovora o izgradnji, od poslovnog i financijskog najma, od ukidanja rezerviranja, prihoda od državnih potpora. U slučaju zamjene ili razmjene proizvoda, roba ili usluga koji nisu slični, prihod se priznaje u visini fer vrijednosti primljenih roba ili usluga. Kada se zamjenjuju ili razmjenjuju slični proizvodi ili usluge prihod se ne priznaje. Financijski prihodi obuhvaćaju aktivne kamate, tantijeme, dividende i pozitivne tečajne razlike, te nerealizirane dobitke koji se odnose na promjene fer vrijednosti financijske imovine. Izvanredni - ostali prihodi, prema HSFI-u 15 obuhvaćaju prihode od prestanka priznavanja dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine, ulaganja u nekretnine te od prodaje dugotrajne imovine namijenjene prodaji ili grupe za otuđenje i prihode od prestanka poslovanja. Izvanredne - ostale prihode iskazati će samo obveznici primjene HSFI-a, dok obveznici MSFI-a prihode ostvarene prodajom navedene imovine iskazuju u skladu s MRS-om 1 u okviru ostalih poslovnih prihoda.

2. Utvrđivanje troškova i rashoda Rashodi su smanjenja ekonomskih koristi u obračunskom razdoblju, u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza, što za posljedicu ima smanjenje kapitala, osim onog u svezi s raspodjelom sudionicima u kapitalu. Za obveznike primjene HSFI-a (male i srednje poduzetnike) rashodi su uređeni HSFI-om 16 - Rashodi i HSFI-om 15 - Prihodi. Za velike poduzetnike i druge obveznike primjene MSFI-a rashodi su uređeni brojnim MRS-ovima, kao što su: MRS 18, MRS 17, MRS 11, MRS 8, MRS 21, MRS 20, MRS 28, MRS 29, MRS 39 i drugi. Rashodi se priznaju u računu dobiti i gubitka kada smanjenje budućih ekonomskih koristi proizlazi iz smanjenja imovine ili povećanja obveza i koje se može pouzdano izmjeriti, što znači da se rashodi priznaju istodobno s priznavanjem povećanja obveza ili smanjenja imovine. Rashod se priznaje i kada se ekonomske koristi neke stavke više ne mogu očekivati. Takva

rezu na dobit6, kojima je određeno kada se vrijednosno usklađenje i otpis potraživanja smatra porezno priznatim rashodom. Ovim Zakonom su propisani kriteriji ispravka vrijednosti potraživanja samo za porezne svrhe, pa se može dogoditi da je neko potraživanje nerealno iako ga porezni propis ne priznaje u smislu smanjenja porezne osnovice i obrnuto. U takvoj situaciji treba primijeniti načelo opreznosti i bez obzira na porezni propis ispraviti potraživanje na teret rashoda razdoblja. Tim više, jer se i u slučaju ispravka porezno nepriznatih potraživanja ne povećava porezna osnovica, kao što je prikazano u poglavlju 2.1. HSFI i MRS-ovi na sličan način određuju priznavanje i mjerenje rashoda, s razlikom što HSFI priznaju i izvanredne - ostale rashode, koje MSFI tretiraju redovitima. U skladu s Pravilnikom, rashodi se u računu dobiti i gubitka dijele na: ■ poslovne rashode, ■ financijske rashode, ■ udio u gubitku od pridruženih poduzetnika, ■ izvanredne - ostale rashode. Poslovni rashodi obuhvaćaju troškove i rashode, kako slijedi: ■ materijalne troškove (troškove sirovina i materijala, troškove prodane robe, ostale vanjske i troškove troškove usluga), ■ troškove osoblja (neto plaće i nadnice, troškovi poreza i doprinosa iz plaća te doprinosi na plaće), ■ amortizaciju, ■ ostale troškove poslovanja, ■ vrijednosno usklađivanje dugotrajne imovine i kratkotrajne imovine, ■ rezerviranja te ■ ostale poslovne rashode. Financijski rashodi obuhvaćaju rashode od kamata i tečajnih razlika, druge troškove posudbe i slične rashode te nerealizirane gubitke financijske imovine. Troškovi posudbe se priznaju kao rashod u razdoblju u kojem su nastali, osim kada se kapitaliziraju (kao dio troška nabave) odnosno ako se mogu izravno pripisati stjecanju, izgradnji ili proizvodnji (koja će trajati više od jedne godine). Rashode od prestanka priznavanja dugotrajne imovine, ulaganja u nekretnine, prodaje dugotrajne imovine namijenjene prodaji ili grupe za otuđenje i rashode od prestanka poslovanja obveznici primjene HSFI-a (mali i srednji poduzetnici) klasificiraju kao izvanredne-ostale rashode. S druge strane, poduzetnici koji 6

Zakon o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04 - 148/13)

Financije, pravo i porezi | 1/14

stavka evidentira se kao rashod i više se ne priznaje u bilanci kao imovina. Rashod se također priznaje kada je obveza nastala bez priznavanja imovine, primjerice kada se pojavi obveza po garanciji za proizvod i sl. Rashodi su troškovi koji se nadoknađuju iz prihoda, pa se prihodi i rashodi koji se odnose na istu transakciju priznaju i prikazuju istovremeno. Istodobno priznavanje prihoda i rashoda naziva se sučeljavanje rashoda s prihodima. Dio troškova koji se odnosi na proizvodnju i zalihe gotovih proizvoda ne iskazuje se kao rashod razdoblja nego kao imovina u bilanci, sve dok se proizvedeni proizvodi ne prodaju. Kada se proizvodi prodaju, ostvarenim prihodima sučeljavaju se troškovi nastali u procesu njihove proizvodnje. Troškovi proizvodnje zadržani u neprodanim zalihama, eliminiraju se na poziciji - promjene vrijednosti zaliha proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda. Zalihe obuhvaćaju i trgovačku robu za daljnju prodaju, kao i nekretnine ili drugu dugotrajnu imovinu koja se drži za ponovnu prodaju. Trošak nabave ovih zaliha se ne iskazuje početno na troškovima razreda 4, već se izravno evidentira kao imovina u razredu 6, a prenosi se na rashode u razdoblju u kojem je trgovačka roba prodana. Poduzetnicima koji nemaju zalihe proizvodnje u tijeku, gotovih proizvoda i robe, rashodi razdoblja jednaki su ukupnim troškovima nastalim u obračunskom razdoblju. Rashodi se kao i prihodi iskazuju prema načelu nastanka, u razdoblju na koje se odnose, a ne u razdoblju u kojem dospijevaju na plaćanje ili u kojem su plaćeni. Troškovi usluga priznaju se u razdoblju u kojem su usluge stvarno obavljene i u skladu s HSFI-om 10 odnosno MRS-om 2. Kod ugovora o izgradnji, kada je ishod ugovora o izgradnji moguće pouzdano procijeniti, rashodi (i prihodi) priznaju se prema stupnju dovršenosti u obračunskom razdoblju u kojem su radovi nastali. Kada ishod ugovora o izgradnji nije moguće pouzdano procijeniti troškovi iz ugovora priznaju se kao rashod razdoblja u kojem su nastali. U skladu s načelom opreznosti i nižeg vrednovanja aktive, potrebno je sve postojeće i očekivane gubitke po bilo kojoj osnovi odmah priznati kao rashod. Tako se svako potraživanje s neizvjesnom naplatom treba knjižiti kao rashod. U hrvatskoj računovodstvenoj praksi, zbog jednostavnosti, pri utvrđivanju kriterija za ocjenu naplativosti poduzetnici, osobito mali i srednji, najčešće primjijenjuju odredbe čl. 9. Zakona o po-

mr. sc. Mladen Štahan, Irena Slovinac | Sastavljanje računa dobiti i gubitka za 2013.

Financije, pravo i porezi | Financije i računovodstvo

Financije i računovodstvo | Financije, pravo i porezi

primjenjuju MSFI-e sve rashode iskazuju kao redovite. Prije potanje razrade rashoda obrazložen je utjecaj porezno nepriznatih rashoda na poreznu osnovicu.

2.1. U tjecaj porezno nepriznatih rashoda na poreznu osnovicu

Rashodi za koje se povećava osnovica poreza na dobit propisani su Zakonom o porezu na dobit i Pravilnikom o porezu na dobit7. Pritom treba voditi računa da postoje: ■ privremeno porezno nepriznati rashodi (npr. amortizacija iznad porezno dopustivih stopa) koji se u poreznom smislu ne priznaju u tekućem, ali će se priznati u narednim razdobljima, ■ uvjetno porezno priznati rashodi (npr. ispravak vrijednosti potraživanja) koji će se porezno priznati samo uz uvjete propisane poreznim propisima i ■ trajno porezno nepriznati rashodi (npr. amortizacija nabavne vrijednosti osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz iznad 400.000,00 kuna) koji nikada neće smanjiti poreznu obvezu. Poduzetnici, osobito mali, ponekad ne ispravljaju sumnjiva i sporna potraživanja (s neizvjesnom naplatom) koja se prema poreznim propisima ne priznaju kao rashod s obrazloženjem da na takve rashode treba platiti porez na dobit. Ne iskazivanje rashoda i gubitaka predstavlja skrivanje gubitaka i odgađanje njihova priznavanja te uzrokuje stvaranje fiktivne imovine i nije dozvoljeno HSFIima niti MSFI-ima. U prilog dosljedne primjene načela opreznosti i nižeg vrednovanja aktive govori i činjenica da se u slučaju izbjegavanja provedbe vrijednosnog usklađenja iskazuje nerealna - veća vrijednost imovine i kapitala te nerealna - veća dobit. Tako bi članovi društva mogli čitavu dobit deklarirati za isplatu vlasničke naknade, što bi u opisanom slučaju rezultiralo isplatom dividende/udjela u dobiti na teret nerealno uvećanog kapitala, odnosno na teret upisanog kapitala, što nije dozvoljeno ZTD-om. Ovakva isplata može narušiti likvidnost i financijsku stabilnost trgovačkog društva. Iako se čini kako se knjiženjem porezno nepriznatih rashoda povećava osnovica za obračun poreza na dobit, to u stvari nije točno. Navedeno potkrjepljujemo slijedećim primjerom.  Primjer 1. Utjecaj ispravka potraživanja na poreznu osnovicu Poduzetnik razmatra da li se porezno isplati ispraviti potraživanje od 10.000,00 kn s neizvjesnom naplatom, kojem je od dospijeća do kraja obračunskog 7

Pravilnik o porezu na dobit (Nar. nov., br. 95/05 - 146/12)

razdoblja (31.12.2013.) prošlo manje od 60 dana i nije utuženo, pa se stoga porezno ne priznaje. U tu svrhu poduzetnik je izradio slučaj A prema kojem navedeno potraživanje nije ispravljeno i slučaj B, prema kojem je potraživanje ispravljeno na teret rashoda u 2013.: Red. br.

Opis

Slučaj A

Slučaj B

Prihodi

100.000

Rashodi

70.000

80.000

Dobit prije poreza

30.000

20.000

10.000

30.000

3. (1-2) 4. 5. (3+4)

Porezno nepriznati rashodi Porezna osnovica

Iz prikazanog primjera jasno je vidljivo da se u slučaju ispravka porezno nepriznatog potraživanja ne povećava osnovica za obračun poreza na dobit, već se samo rashod od 10.000 kn koji u slučaju A nije bio iskazan, u slučaju B vraća u poreznu osnovicu, pa je stoga konačna osnovica za porez na dobit u oba slučaja jednaka. U skladu s odredbama Zakona o porezu na dobit, u slučaju naplate ovako ispravljenog potraživanja u narednom obračunskom razdoblju, na iskazan prihod po tom osnovu ne plaća se porez. Isto tako, ispravljeno potraživanje, koje u razdoblju provođenja vrijednosnog usklađenja nije bilo porezno priznato, a koje u narednom razdoblju zadovolji propisane uvjete za porezno priznati ispravak, može umanjiti osnovicu poreza na dobit iako je trošak bio iskazan u prethodnom obračunskom razdoblju. Opisane razlike proizlaze iz različitog pristupa računovodstvenih i poreznih propisa. U svrhu bržeg i lakšeg sastavljanja financijskih izvještaja i prijave poreza na dobit korisno je sastaviti kontni plan na način iz kojeg se jasno može utvrditi na što je, a na što nije plaćen porez, kao što je to predviđeno TEB-ovim analitičkim kontnim planom koji se bez naknade može preuzeti sa www.teb.hr.

3. Sastavljanje propisanih pozicija računa dobiti i gubitka Uputa za sastavljanje računa dobiti i gubitka za 2013. pisana je prema propisanim pozicijama ovog izvještaja za mala i srednja trgovačka društva - obveznike primjene HSFI-a, a posebno su istaknute i obrazložene razlike koje se u skladu sa zahtjevima MSFI-a odnose na velike poduzetnike. Radi lakšeg snalaženja svaka je pozicija iz računa dobiti i gubitka u tekstu označena istim rednim brojem kao i u propisanom obrascu. Za pojedine poslovne događaje dani su primjeri knjiženja. Konta navedena u tekstu uz odnosne pozicije računa dobiti i gubitka preuzeta su iz TEB-ovog analitičkog kontnog plana za trgovačka društva.

Financije, pravo i porezi | Financije i računovodstvo

I. 1. Prihodi od prodaje

 Primjer 5. Evidentiranje razgraničenog prihoda, primljenog predujma i odgođenog prihoda Red. br.

Na ovoj poziciji računa dobiti i gubitka se, kao i u prethodnim godinama, iskazuje najveći dio poslovnih prihoda. To su prihodi od prodaje robe, proizvoda i usluga, u zemlji i inozemstvu. U nastavku dajemo primjere evidentiranja prihoda od prodaje proizvoda i robe te obavljenih usluga.

Opis

Iznos

Potražuje

Prodani gotovi proizvodi 1.

- potraživanje od kupca - obveza za PDV 25% - prihodi od prodanih proizvoda

37.500,00 7.500,00 30.000,00

- skladište gotovih proizvoda - troškovi prodanih proizvoda

20.000,00 20.000,00

120

2604 750 630

701

 Primjer 3. Evidentiranje prihoda od prodaje robe Red. br.

Opis

Iznos

Konto Duguje Potražuje

Prodana roba iz trgovine na veliko 1.

- potraživanje od kupca - obveza za PDV 25% - prihodi od prodaje robe

25.000,00 5.000,00 20.000,00

- roba u skladištu - nabavna vrijednost prodane robe

120

2604 752

14.000,00 14.000,00

Opis

Iznos

Red. br.

660 702

potraživanje od kupca obveza za PDV 25% prihod od obavljenih usluga prihod od prodane robe kroz servis

37.500,00 7.500,00 10.000,00

Konto Duguje 120

20.000,00

Potražuje

- roba u servisu

15.000,00

-n abavna vrijednost prodane robe kroz servis

15.000,00

2604 750 752 600

702

800,00

750

400,00

2930

- obveza za primljeni predujam - obveza za PDV 25% - žiro-račun

10.000,00 2.500,00 12.500,00

231 2604

100

- potraživanje od kupca - obveza za PDV 25% - odgođeni prihod radi neizvjesnosti naplate

35.000,00 7.000,00

120

2604 2931

28.000,00

Opis

Iznos

Konto Duguje Potražuje

Potraživanja od kupaca - potraživanja od kupaca

125.000,00

120

- i spravak vrijednosti nenaplaćenih potraživanja - r ashod po osnovi ispravka vrijednosti potraživanja

125.000,00 125.000,00

129 706

Naplaćena ispravljena potraživanja 2.

Razduženje skladišta za prodanu robu kroz servis8 2.

2600

Ispravak vrijednosti nenaplaćenih potraživanja

Obavljena usluga popravka vozila -

120

 Primjer 6. Naplata ispravljenog potraživanja

 Primjer 4. Evidentiranje prihoda od obavljenih usluga (uz ugradnju dijelova-robe) Red. br.

1.320,00 120,00

Ako neizvjesnost naplate potraživanja nastane nakon što je prihod proknjižen, nenaplativi iznos i iznos za koji vjerojatnost naplate više ne postoji, priznaje se kao rashod (ne ispravlja se izvorno priznati prihod). Ako se ispravljeno potraživanje naplati, naplata se ponovo evidentira kao prihod. Opisane situacije prikazane su u primjeru 6.

Razduženje skladišta 2.

- potraživanje od kupca - obveza za PDV 10% - prihod od prodaje šestomjesečne pretplate na časopis za razdoblje 1.9. do 31.12.2013. - odgođeno priznavanje prihoda za razdoblje 1.1. do 28.12.2014.

Odgođeno priznavanje prihoda

Razduženje skladišta za prodane proizvode 2.

Konto Duguje Potražuje

Primljeni predujam

Konto Duguje

Iznos

Razgraničavanje prihoda

 Primjer 2. Evidentiranje prihoda od prodaje proizvoda Red. br.

Opis

- potraživanja od kupaca - žiro-račun

125.000,00 125.000,00

mr. sc. Mladen Štahan, Irena Slovinac | Sastavljanje računa dobiti i gubitka za 2013.

Svi prihodi priznaju se i mjere u skladu s kriterijima navedenim u toč. 1. ovog članka, prema HSFI-u 15, MRS-u 18 i drugim ranije navedenim standardima. Za iskazivanje prihoda relevantne su i računovodstvene politike trgovačkog društva, odredbe zaključenih ugovora o prodaji, izdani računi i druge vjerodostojne isprave. Obveznici primjene HSFI-a podatke o poslovnim prihodima preuzimaju s konta skupine 75, a obveznici primjene MSFI-a s konta skupine 75 i 78.

Kada se dio fakturiranog prihoda odnosi na buduće obračunsko razdoblje, taj dio prihoda se razgraničava, odnosno odgađa. Ako se za primljenu uplatu ne može točno odrediti na što se odnosi ili se ne mogu pouzdano procijeniti nužni odnosni troškovi, uplata se evidentira kao primljeni predujam (obveza), a kada je naplata prihoda neizvjesna u trenutku fakturiranja, prihod se ne priznaje nego se odgađa. Opisane situacije prikazane su primjeru 5.

100

120

Servisno društvo materijal i robu uzetu sa skladišta za potrebe ugradnje u servisu knjiži kao razduženje skladišta (potražno na kontu 310 ili 660) te tereti troškove - konto 400. Troškovi servisa se s razreda 4 prenose na konto 600. Po obavljenoj usluzi i fakturiranju, troškovi prodanih usluga s konta 600 prenose se na rashode (kontna skupina 70).

Financije, pravo i porezi | 1/14

I. POSLOVNI PRIHODI

Financije i računovodstvo | Financije, pravo i porezi

Red. br.

Opis

Iznos

Konto Duguje Potražuje

Oprihodovanje naplaćenih ispravljenih potraživanja 3.

- ispravak vrijednosti potraživanja - prihodi od naplaćenih ispravljenih potraživanja

125.000,00

129

125.000,00

756

Ako se imovina prodaje na otplatu uz kamate, prihod u visini prodajne cijene priznaje se kao poslovni prihod u trenutku prodaje, a prihod od kamata se iskazuje u okviru skupine konta 76 u razdoblju na koje se odnosi obračunana kamata, kao što je prikazano u primjeru 7.  Primjer 7. Prodaja uz obročnu otplatu Prodana je roba 1.12.2013. uz plaćanje 50% u roku od 15 dana, 50% u roku od 60 dana. Na drugi obrok obračunat će se kamata po stopi od 10% godišnje uvećana za PDV, koja dospijeva za plaćanje s drugim obrokom do 31.1.2014. ■ prodajna vrijednost robe 12.500,00 kn ■ uključen PDV 2.500,00 kn ■ prihod od prodaje 10.000,00 kn ■ m jesečna kamata na drugi obrok (6.250,00 x 0,10 : 12) 52,08 kn Red. br.

Opis

Iznos

Konto Duguje Potražuje

Knjiženje u 2013.

 Primjer 8. Prodaja robe u treće zemlje (izvoz)

Prodana roba kupcu 1.

- potraživanje od kupca - obveza za PDV 25% - prihod od prodaje robe

iste te proizvode vodi u izvanbilančnoj evidenciji kao tuđu robu. Prihod se priznaje tek kada su proizvodi prodani trećim osobama. Za proizvođača je prihod ostvarena prodajna cijena, a za posrednika ugovorena provizija. Izvoz dobara i usluga oslobođen je plaćanja PDV-a temeljem čl. 45. Zakona o PDV-u, dok se za isporuke dobara unutar EU oslobođenje ostvaruje u skladu s odredbama čl. 41. Zakona o PDV-u. Za usluge obavljene osobama iz drugih članica EU, glede oporezivanja, primijenjuju se odredbe čl. 17. do 26. Zakona o PDV-u. U poslovnim knjigama izlazni račun se evidentira u kunama, primijenjujući spot tečaj na dan transakcije, tj. na datum na koji transakcija prvi put udovoljava uvjetima priznavanja u skladu s računovodstvenim standardima. Naplata potraživanja od kupaca iz inozemstva u pravilu se obavlja u stranoj valuti doznakom kupca na devizni račun, a evidentira u kunama primjenjujući tečaj na dan plaćanja. Zbog primjene različitih tečajeva kod namire potraživanja od onih po kojima su transakcije bile početno evidentirane tijekom razdoblja, ili prikazane u prošlim financijskim izvještajima, utvrđuju se i evidentiraju tečajne razlike. Tečajne razlike mogu u ovisnosti o kretanjima tečaja biti pozitivne i negativne, a knjiže se u okviru financijskih prihoda i rashoda, prema TEB-ovom kontnom planu na skupinama konta 76 i 71.

12.500,00 2.500,00 10.000,00

120

2604 752

Red. br.

- potraživanje od kupca - žiro-račun

6.250,00 6.350,00

100

120

Obračunata kamata na 2. obrok do 31.12.2013. 3.

- obračunati prihod od kamata - prihod od kamata

52,08 52,08

1931

7610

1.a

38 2.

104,16

120

52,08 52,08

2. 7610 1931

Naplaćen je 2. obrok i ukupna kamata - potraživanje od kupca - žiro-račun

-p otraživanje od kupca iz inozemstva - prihod od prodaje robe

155.487,78 155.487,78

1210

7521

- roba na skladištu - trošak nabave

120.000,00 120.000,00

702

660

Naplaćeno potraživanje od kupca iz inozemstva (20.325,20 EUR-a x 7,68 kn)

Priznavanje potraživanja za kamate - potraživanje od kupca -p rihod od kamata za razdoblje 1.-31.1.2014. - obračunati prihod od kamata

Konto Duguje Potražuje

Razduženje skladišta za prodanu robu

Knjiženje u 2014. 1.

Iznos

Izlazni račun kupcu u inozemstvo (20.325,20 EUR-a x 7,65 kn)

Naplaćen je 1. obrok 2.

Opis

6.354,16 6.354,16

100

120

Prihode od prodaje na inozemnom tržištu ostvaruju društva koja se bave isporukom proizvoda, roba i usluga kupcima iz drugih država članica Europske unije (isporuke unutar EU) i/ili trećih zemalja (izvoz). Društva mogu svoje proizvode i/ili usluge na inozemnom tržištu prodavati izravno ili putem posrednika. U slučaju prodaje putem posrednika, proizvođač svoje proizvode evidentira kao zalihu, a posrednik

-p otraživanje od kupca iz inozemstva - devizni račun

156.097,54 156.097,54

103

609,76

1210

Pozitivna tečajna razlika 3.

-p otraživanje od kupca iz inozemstva - prihodi s temelja tečajnih razlika

609,76

7631

I. 2. Ostali poslovni prihodi Ostali poslovni prihodi su svi prethodno nespomenuti prihodi imanentni poslovanju, osim financijskih prihoda, te izvanrednih prihoda (za obveznike primjene HSFI-a). Ostali poslovni prihodi kod svih poduzetnika obuhvaćaju: prihode od subvencija, dotacija, regresa,

Financije, pravo i porezi | Financije i računovodstvo

Osim kod poduzetnika kojima je to osnovna ili značajna djelatnost.

 Primjer 9. Prihodi od poslovnog najma Red. br.

Opis

Iznos

Konto Duguje

Potražuje

Prihodi od iznajmljivanja nekretnina za mjesec 12/13 - potraživanje od kupca - obveza za PDV - prihod od zakupnina

168.892,62 33.778,52 135.114,10

120

2604 751

Prihodi od ukidanja dugoročnih rezerviranja iskazuju se na kontu 758, a obračunavaju se po nastanku ili prestanku rizika nastanka ukalkuliranih troškova. Dugoročna rezerviranja se uglavnom odnose na potrebe obnavljanja prirodnih bogatstava, troškove u jamstvenom roku, rizike u poslovanju i dr. Da bi se na teret rashoda razdoblja ustrojila rezervacija, rizik da će troškovi nastati mora se odnositi na to obračunsko razdoblje. Primjerice, kod prodaje robe uz pravo kupca na povrat, priznaju se prihodi po osnovi prodaje uz istovremeno rezerviranje troškova za povrate (prema dosadašnjem iskustvu i procjeni). Kada se ostvari rizik za koji su ukalkulirani troškovi, društvo će priznati nastale troškove i obračunati prihode od ukinutih rezerviranja. Ako se rezervirani troškovi ne dogode, po prestanku rizika (npr. po isteku garantnog roka) obračunati će se prihodi od ukidanja nerealiziranih rezerviranja.  Primjer 10. Prihodi od ukidanja dugoročnih rezerviranja Red. br.

Opis

Iznos

Konto Duguje Potražuje

Ustroj rezerviranja za prodane proizvode u garantnom roku (prema iskustvu 10% prodajne cijene) 1.

-p orezno priznata dugoročna rezerviranja - dugoročna rezerviranja za troškove popravaka u garantnom roku

7.000,00

420

7.000,00

962

Zamijenjeni proizvodi u garantnom roku 2.

- r ezervni dijelovi ugrađeni u garantnom roku - rezervni dijelovi u skladištu

5.500,00 5.500,00

402

320

Ukidanje dugoročnog rezerviranja za nastale troškove 3.

-d ugoročna rezerviranja za troškove popravaka u garantnom roku -p rihodi od ukidanja dugoročnih rezerviranja

5.500,00

962

5.500,00

758

Istekao je garantni rok za ostale prodane proizvode bez reklamacije 4.

-d ugoročna rezerviranja za troškove popravaka u garantnom roku -p rihodi od ukidanja dugoročnih rezerviranja

1.500,00 1.500,00

mr. sc. Mladen Štahan, Irena Slovinac | Sastavljanje računa dobiti i gubitka za 2013.

962 758

Garancije kupcima obično izdaju trgovci, najčešće u ime proizvođača, pa treba voditi računa o tome da rezervaciju troškova može ukalkulirati samo ono trgovačko društvo koje će u slučaju ostvarenja rizika na svoj teret otklanjati nedostatke. Rezervacije troškova koje se porezno ne priznaju u skladu s odredbama čl. 11. Zakona o porezu na dobit, uključuju se u poreznu osnovicu.

Financije, pravo i porezi | 1/14

kompenzacija i povrata pristojbi, prihode od zakupnina i najamnina9, prihode od ukidanja dugoročnih pričuva, prihode od potpora, naplate manjkova, šteta, osiguranja, prihode od prodaje sirovina i materijala, prihode od viškova, penala, prihode iz ranijih godina, prihode od donacija i sl.  Obveznici primjene MSFI-a na ovoj poziciji iskazuju prihode od prodaje dugotrajne imovine, ulaganja u nekretnine, dugotrajne imovine namijenjene prodaji ili grupe za otuđenje i prihode od prestanka poslovanja iskazane na kontima skupine 78. Prihodi od prodaje dugotrajne imovine, u skladu s MRS-om 18, utvrđuju se prema neto načelu - kao razlika između neto procijenjenih utržaka od prodaje i knjigovodstvenog iznosa imovine. Obveznici primjene HSFI-a ove prihode u računu dobiti i gubitka iskazuju na poziciji „Izvanredni - ostali prihodi“. Prihodi od najma evidentiraju se u okviru konta 751. Prema HSFI-u 15 i MRS-u 17 najam je sporazum na temelju kojeg najmodavac prenosi na najmoprimca pravo na korištenje nekog sredstva, na dogovoreno vrijeme, u zamjenu za najamninu. Razlikuju se financijski i poslovni najam. Kod financijskog najma se većim dijelom prenose svi rizici i koristi povezane s vlasništvom nad sredstvom, dok se vlasništvo može, ali i ne mora prenijeti. Sredstvo dano u financijski najam se kod najmodavca evidentira kao potraživanje i to u iznosu neto ulaganja u najam, koje se raspoređuje kao prihod. Najamnine koje se odnose na obračunsko razdoblje, povezuju se s bruto ulaganjem da bi se smanjila i glavnica i nezarađeni financijski prihod, vodeći računa o naplativosti najamnine. Početne naknade obračunane uz najam priznaju se odmah ili se raspoređuju na financijske prihode tijekom trajanja ugovorenog najma. Za razliku o financijskog najma, sredstva dana u poslovni najam iskazuju se u bilanci najmodavca kao dugotrajna imovina (nekretnine, postrojenja i oprema), što znači da najmodavac obračunava amortizaciju, a prihodi od najamnine priznaju se ravnomjerno po obračunskim razdobljima i onda kada najamnina ne pristiže ravnomjerno. Početni direktni troškovi odnosno naknade priznaju se odmah ili se raspoređuju na prihode od najma tijekom trajanja ugovorenog najma. Računom dobiti i gubitka nije predviđena posebna pozicija za prihode od iznajmljivanja nekretnina, iako je toč. 7.26.d. HSFI-a 7 i toč. 75.f. MRS-a 40 - Ulaganja u nekretnine propisana odvojena objava ovih prihoda. Stoga podatak o prihodu od najma nekretnina treba objaviti u bilješkama.

Financije i računovodstvo | Financije, pravo i porezi

O rezervacijama je više napisano u okviru poslovnih rashoda. Državne potpore se u skladu s HSFI-om 15 i MRSom 20 trebaju priznati kao prihod tijekom više razdoblja kako bi se sučelili s odgovarajućim rashodima, osim za državne potpore za biološku imovinu koja se naknadno mjeri po fer vrijednosti i koja se priznaje u prihode prema HSFI-u 17. No, potpore za nadoknadu nastalih rashoda ili nastalog gubitka ili kao potraživanje u svrhu pružanja trenutne financijske podrške poduzetnika ali bez budućih povezanih troškova, treba priznati kao prihod razdoblja u kojem je potraživanje nastalo. Državne potpore povezane s imovinom, uključujući nenovčane potpore po fer vrijednosti, mogu se iskazati metodom odgađanja prihoda ili oduzimanjem potpore pri izračunavanju knjigovodstvenog iznosa imovine. Prihodi od prodaje kratkotrajne imovine vode se na kontu 7591. Trgovačka društva u pravilu nabavljaju sirovine i materijal, sitni inventar, automobilske gume i ambalažu radi obavljanja svoje djelatnosti. U slučaju prodaje ove imovine iskazuju se ostali poslovni prihodi. Prihodi od naplaćenih ispravljenih potraživanja, na kontu 756, priznaju se kad se potraživanja za koja je uprava društva u prethodnim obračunskim razdobljima procijenila neizvjesnost naplate te su ispravljena na teret rashoda, u tekućem obračunskom razdoblju ipak naplate. Primjer knjiženja naknadne naplate potraživanja prikazan je uz poziciju I.1. Prihodi od prodaje. Prihodi od viškova imovine knjiže se na kontu 755. Trgovačko društvo je, sukladno odredbama čl. 11. ZOR-a, dužno popisati svu svoju imovinu i sve obveze na početku poslovanja, na kraju poslovne godine, u slučaju promjene cijena proizvoda i robe, statusnih promjena, te otvaranja postupka likvidacije i stečaja. Nakon popisa se knjigovodstveni podaci svode na stvarno stanje utvrđeno popisom, a razlike se eliminiraju evidentiranjem viškova i manjkova. Pritom se utvrđeni viškovi knjiže kao prihod. Prihodi iz proteklih godina evidentiraju se u okviru konta 757. Ovi prihodi obuhvaćaju naknadno odobrena kasa - skonta i popuste u cijeni koji se odnose na ostvarene prodaje u prethodnom obračunskom razdoblju, prihode od ispravaka manjih pogrešaka te ostale prihode iz proteklih godina. Ispravak značajnih (temeljnih) pogrešaka provodi se, u skladu s HSFI-om 3 Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena odnosno istoimenim MRS-om 8, prepravljanjem početnog stanja imovine, kapitala i obveza. Na ovoj poziciji iskazuju se i nerealizirani dobici od promjene fer vrijednosti ulaganja u nekretnine, te dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine, osim

ako je imovina mjerena po revaloriziranim iznosima. Promjena fer vrijednosti ulaganja u nekretnine priznaje se u računu dobiti i gubitka u razdoblju u kojem je nastala u skladu s HSFI-om 7. Kad se knjigovodstvena vrijednost dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine povećava, to povećanje priznaje se kao prihod do iznosa do kojeg poništava smanjenje vrijednosti ove imovine koje je prethodno bilo priznato kao rashod. Prihodi na temelju uporabe vlastitih proizvoda, robe i usluga ako nisu značajni mogu se prema našem mišljenju iskazati u računu dobiti i gubitka na poziciji „Ostali poslovni prihodi“. Poduzetnicima kod kojih su ove transakcije značajne preporučamo prilagoditi sheme knjiženja iskazivanju ovih poslovnih događaja u skladu s računovodstvenim standardima i propisanim sadržajem računa dobiti i gubitka, na način prikazan u članku: Slovinac, I.: Uporaba vlastitih proizvoda, roba i usluga, FIP br. 2/11.

II. POSLOVNI RASHODI O troškovima i rashodima pisano je u točki 2. ovog članka, a u nastavku je dan naputak za popunjavanje pozicija troškova i rashoda u računu dobiti i gubitka. II.1. Promjena vrijednosti zaliha proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda Društva koja obavljaju proizvodnu djelatnost, dio troškova koji se odnose na proizvodnju u tijeku i neprodane gotove proizvode zadržavaju u vrijednosti zaliha. Prema HSFI-u 10 i MRS-u 2 – Zalihe, u vrijednost zaliha uključuju se izravni troškovi proizvodnje (troškovi utrošenog materijala, izravni troškovi rada, troškovi amortizacije nekretnina, postrojenja i opreme vezane uz proizvodnju) i sustavno raspoređeni opći troškovi, koji se odnose na dovođenje konkretnih zaliha nedovršene proizvodnje i proizvoda na sadašnju lokaciju i u sadašnje stanje. U ove troškove ne mogu se uključiti troškovi prodaje i opći administrativni troškovi, kamate (osim onih koje se mogu izravno pripisati izgradnji ili proizvodnji kvalificirane imovine prema HSFI-u 10 te MRS-u 23 - Troškovi posudbe) i tečajne razlike prema HSFI-u 16 i MRS-u 21. Porez koji se ne vraća također se uključuje u vrijednost zaliha. Stoga se kod društava koja nisu u sustavu PDV-a ovaj porez obračunan na ulaznim računima dobavljača sirovina i materijala uključuje u vrijednost proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda, za razliku od obveznika tog poreza kod kojih PDV ne ulazi u nabavnu vrijednost zaliha. Radi mogućnosti kontrole računovodstvenog iskazivanja vrijednosti proizvodnje, obračuna troškova proizvoda i provjere zakonitosti utvrđivanja poreznih obveza, društva koja obavljaju djelatnost proizvodnje trebaju ustrojiti odgovarajuće

Od vrijednosti zaliha proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda na kraju obračunskog razdoblja treba oduzeti vrijednost zaliha proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda s početka obračunskog razdoblja, a dobivenu razliku unijeti na poziciju II.1. računa dobiti i gubitka. U okviru rashoda u računu dobiti i gubitka iskazuju se svi troškovi evidentirani na razredu 4, uključujući i one koji se odnose na zalihe proizvodnje u tijeku i neprodane gotove proizvode. Ako su ove zalihe na kraju obračunskog razdoblja veće nego na početku, to znači da je radi sučeljavanja s odnosnim prihodima odgođeno iskazivanje onog dijela troškova koji su zadržani u proizvodnji i/ ili gotovim proizvodima koji nisu prodani. Stoga je radi izjednačavanja troškova s rashodima potrebno smanjiti troškove za dio koji je prenesen u vrijednost zaliha. Ako su zalihe na kraju obračunskog razdoblja manje od zaliha na početku, to znači da je u obračunskom razdoblju više ovih zaliha prodano nego što je proizvedeno (prodane su i zalihe iz prethodnog razdoblja), pa s utvrđenom razlikom treba povećati rashode. Uz pretpostavku ispravnog knjiženja ovu je poziciju najjednostavnije utvrditi oduzimanjem vrijednosti proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda iskazane u bilanci na početku razdoblja od njihove vrijednosti iskazane na koncu razdoblja. Manjkovi ili viškovi proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda se ne uključuju u obračun povećanja ili smanjenja vrijednosti zaliha, jer su već prethodno knjiženi u rashode i prihode. II.2. Materijalni troškovi Materijalni troškovi obuhvaćaju troškove sirovina i materijala, troškove prodane robe i ostale vanjske troškove (troškove usluga). II.2.a) Troškovi sirovina i materijala Troškovi sirovina i materijala obuhvaćaju utrošene sirovine i materijal, utrošenu energiju, utrošene rezervne dijelove i otpis sitnog inventara. Društva koja se bave proizvođačkom djelatnošću, prilikom evidencije utrošenog materijala trebaju voditi računa o tome koji

troškovi materijala ulaze u vrijednost zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda. Vrijednost zaliha određuje se ili po troškovima nabave ili po neto vrijednosti koja se može realizirati, ovisno o tome koja je niža. Troškovi nabave sastoje se od troškova kupnje i drugih troškova koji su nastali dovođenjem zaliha na sadašnju lokaciju i u sadašnje stanje. Troškovi kupnje obuhvaćaju kupovnu cijenu, carine i porez koji se ne vraća, troškove prijevoza, troškove montaže i druge troškove koji se mogu izravno pripisati nabavi. Prema MRS-u 2 i HSFI-u 10, obračun utroška zaliha obračunava se po metodi FIFO (engl. first in - first out: prva ulazna - prva izlazna) ili po metodi ponderiranih prosječnih cijena. Zalihe koje nisu međusobno razmjenjive ili koje su namijenjene za specifične projekte, mogu se obračunavati po metodi specifične identifikacije. U tom slučaju potrebno je ustrojiti evidenciju koja će omogućiti identifikaciju troškova povezanih s tim zalihama. HSFI 10 i MRS 2 predviđaju mogućnost utvrđivanja vrijednosti zaliha po stvarnim troškovima ili primjenom metode standardnog troška. Metoda standardnog troška razumijeva evidentiranje ovih zaliha prema planskim troškovima, koji uzimaju u obzir normalne razine materijala i dijelova zaliha, rada, uobičajenu učinkovitost i proizvodni kapacitet, koji se korigiraju s odstupanjima. Ova se tehnika može koristiti samo ako su rezultati približni trošku nabave, što je moguće u slučaju kada se zalihe s odnosnim odstupanjima prate analitički te ako se odstupanja od standardnih troškova utvrđuju i knjiže učestalo10. U slučaju trajnijeg pada tržišnih cijena pojedinih materijala, zalihe treba svesti na neto prodajnu cijenu. Svođenje se provodi na temelju vjerodostojne procjene, vrijednosnim usklađenjem vrijednosti materijala na teret konta 704. Na isti način se postupa i u slučaju oštećenja materijala zbog dugog skladištenja i zbog drugih smanjenja vrijednosti. Zalihe se otpisuju do utržive vrijednosti predmet po predmet, a slični predmeti se mogu grupirati. Utrošene sirovine i materijal, koji su evidentirani na zalihama razreda 3, knjiže se na teret troškova primjenom jedne od navedenih metoda obračuna utroška zaliha zaduženjem odgovarajućeg analitičkog konta u okviru konta 400, a u korist konta 310. U slučaju izravne isporuke materijala u proizvodnju, materijal će se knjižiti na teret konta 400, a u korist konta dobavljača ili drugog odgovarajućeg konta. 10

Učestalost saldiranja odstupanja s osnovnim računom nije propisana. Međutim, radi realnosti iskazivanja vrijednosti zaliha tijekom godine, a osobito na koncu, preporuka je ovaj postupak provoditi barem tromjesečno.

Financije, pravo i porezi | 1/14

evidencije. Evidencija troškova koji ulaze u vrijednost proizvodnje može se organizirati potanjom analitičkom razradom konta u razredu 4 ili praćenjem troškova proizvodnje u razredu 5 ili na drugi primjeren način. Dio troškova koji se uključuju u vrijednost proizvodnje prenosi se knjiženjem preko konta 490 na dugovnu stranu konta 600 (ako se za obračun proizvodnje ne koristi razred 5 - Interni obračuni). Preostali troškovi, koji se ne mogu uključiti u vrijednost proizvodnje, prenose se preko konta 491 na rashode (kto 700) i nadoknađuju iz ukupnog prihoda obračunskog razdoblja.

mr. sc. Mladen Štahan, Irena Slovinac | Sastavljanje računa dobiti i gubitka za 2013.

Financije, pravo i porezi | Financije i računovodstvo

Financije i računovodstvo | Financije, pravo i porezi

 Primjer 11. Nabava i utrošak sirovina i materijala Red. br.

Opis

Iznos

Konto Duguje Potražuje

Primljen račun dobavljača za sirovine i materijal 1.

- kupovna cijena materijala - pretporez - obveze prema dobavljačima

10.000,00 2.500,00 12.500,00

300 1604

220

Primljen račun prijevoznika za dovoz materijala u skladište 2.

- z avisni troškovi nabave materijala (prijevoz) - obveza prema dobavljaču (prijevozniku)

700,00

301

700,00

220

Prijenos materijala na zalihe 3.

- sirovine i materijal - obračun nabave materijala

10.700,00 10.700,00

310

309

Zatvaranje obračunskih konta nabave 3.a

- obračun nabave materijala - kupovna cijena materijala - zavisni troškovi nabave materijala (prijevoz)

10.700,00 10.000,00

309

700,00

300 301

Utrošen je nabavljeni materijal u proizvodnju - sirovine i materijal - troškovi sirovine i materijala

10.700,00 10.700,00

400

310

Prijenos troškova materijala u proizvodnju 5.

- proizvodnja u tijeku - raspored troškova za obračun proizvoda i usluga

10.700,00 10.700,00

600 490

Troškovi posudbe mogu se uključiti u nabavnu vrijednost zaliha, sukladno HSFI-u 10 - Zalihe i MRS-u 23 - Kapitalizacija troškova posudbe, samo kod dugotrajne proizvodnje kod koje je potrebno duže vrijeme da bi se proizvedena imovina mogla početi koristiti ili prodavati. Knjigovodstvena vrijednost sredstva zbog kapitalizacije ne smije biti veća od njegove nadoknadive vrijednosti. Utrošena energija (konto 401) obuhvaća troškove električne energije, plina, pare, motornog benzina, dizelskog goriva i dr. Ovaj konto tereti se za iznos obračunanih troškova energije, koja je isporučena od strane dobavljača, uz odobrenje konta 220 ili uz obračun utroška vlastitih zaliha materijala za proizvodnju energije u vlastitoj režiji uz odobrenje konta 310. Kod goriva utrošenog za potrebe sredstava za osobni prijevoz u vlasništvu društva (osobnih automobila, plovila, zrakoplova), 30% troškova se ne priznaje (povećava se porezna osnovica u PD obrascu), ako se na osnovi korištenja ovih sredstava ne utvrđuje plaća. Rezervni dijelovi se mogu nabavljati i držati kao zaliha na skladištu te koristiti prema potrebama poslovanja. Kada se preuzmu sa skladišta radi ugradnje u opremu ili proizvode knjiže se na teret konta 402, a u korist konta 320. Prilikom iskazivanja zaliha rezervnih dijelova treba voditi računa o mogućnostima i zahtjevima HSFI-a 6 - Dugotrajna materijalna imovina i MRS-a 16, prema kojem se veliki rezervni dijelovi i pomoćna oprema kapitaliziraju i iskazuju kao dugotrajna imovina. U tom slučaju se obračun utroška re-

zervnih dijelova provodi putem amortizacije. Rezervni dijelovi, koji se mogu koristiti samo za određena materijalna ulaganja, mogu se na sustavnoj osnovi raspodijeliti na svako obračunsko razdoblje tijekom korisnog vijeka trajanja osnovnog sredstva, bez obzira na to kada su stvarno utrošeni. Na taj način se ne može dogoditi da se sredstvo za koje postoje rezervni dijelovi otpiše i baci, a da rezervni dijelovi koji se mogu ugraditi samo u to sredstvo još uvijek imaju iskazanu vrijednost. Ostali rezervni dijelovi iskazuju se na teret troškova u razdoblju kada su potrošeni. Sitni inventar je imovina čiji je vijek trajanja, u pravilu, kraći od 12 mjeseci. Otpis sitnog inventara obavlja se sukladno računovodstvenim standardima i računovodstvenim politikama društva. Otpis sitnog inventara, automobilskih guma i ambalaže obavlja se na teret konta 403, 404 i 405, a u korist konta 357. II.2.b) Troškovi prodane robe Troškovi prodane robe obuhvaćaju nabavnu vrijednost prodane robe i druge zavisne troškove. Iskazivanje tih rashoda u izvještaju o dobiti temelji se na načelu sučeljavanja troškova i prihoda, radi istodobnog priznavanja prihoda i rashoda koji proizlaze iz iste transakcije. HSFI 10 i MRS 2 predviđaju da se dobit ili gubitak razdoblja treba teretiti iznosom prodanih ili utrošenih zaliha, kao i iznosom bilo kojeg svođenja zaliha na neto utrživu vrijednost u tom razdoblju, gubicima zaliha, otpacima i sl. Kada se zalihe prodaju, knjigovodstvenu vrijednost tih zaliha treba priznati kao rashod razdoblja u kojem se priznaje odnosni prihod. U trgovini na veliko zalihe u skladištima obično se vode po nabavnim cijenama ili po prodajnim cijenama bez uključenog PDV-a. Za obračun utroška zaliha najčešće se koriste metoda FIFO ili metoda prosječnih ponderiranih cijena. Troškovi robe koja se uobičajeno ne može razmjenjivati određuju se koristeći metodu specifične identifikacije. U trgovini na malo, uz već spomenute metode, obračun utroška prodane robe može se provesti metodom trgovine na malo, u skladu s odredbama toč. 10.28. HSFI-a 10 i toč. 17. MRS-a 2. Tehnikom trgovine na malo se trošak zaliha određuje na način da se prodajna vrijednost umanji za odgovarajući postotak bruto marže. I ova se tehnika može koristiti samo ako su rezultati približni trošku nabave. Kada je u prodajnu cijenu uključen i PDV, prodajna se vrijednost treba smanjivati i za postotak tog poreza da bi se dobila nabavna vrijednost, odnosno trošak nabave zaliha koji tereti tekući rezultat. Dakle, u slučaju primjene metode trgovine na malo,

 Primjer 12. Utvrđivanje troškova prodane robe Pretpostavimo da društvo obavlja djelatnost trgovine na veliko i trgovine na malo. Trošak nabave prodane robe evidentirati će na sljedeći način: Red. br.

Opis

Iznos

Konto Duguje

Potražuje

Roba prodana u trgovini na veliko 1.

-n abavna vrijednost prodane robe - razduženje skladišta

20.000,00

702

20.000,00

660

Roba prodana u trgovini na malo 2.

-n abavna vrijednost prodane robe - razduženje trgovine na malo - RUC - ukalkuliran PDV

7.000,00 12.500,00 3.000,00 2.500,00

702 6693 664

663

Roba prodana u tranzitu 3.

-n abavna vrijednost prodane robe - pretporez - obveze prema dobavljačima

10.000,00 2.500,00 12.500,00

702 1604

220

II.2.c) Ostali vanjski troškovi Ostali vanjski troškovi odnose se na usluge i iskazuju na skupini konta 41. Obuhvaćaju prijevozne, poštanske i telefonske usluge, usluge tekućeg i investicijskog održavanja, usluge na izradi proizvoda, zakupnine i najamnine, troškove promidžbe, reklame i sl., intelektualne usluge, komunalne usluge, troškove registracije prijevoznih sredstava, troškove istraživanja i razvoja, usluge održavanja, usluge posredovanja, te razne druge usluge. Pod prijevoznim uslugama, koje se evidentiraju na kontu 410, a koje poduzeću obavljaju druge fizičke ili pravne osobe, smatraju se usluge svih oblika transporta (cestovnim, željezničkim, pomorskim, zračnim ili cjevovodnim putem). Prijevozne usluge koje se povezuju s nabavom materijalne imovine i zaliha evidentiraju se sukladno odredbama HSFI-a 6 i HSFI-a 10,

odnosno MRS-a 16 i MRS-a 2 i čine zavisne troškove koji se pripisuju nabavnoj vrijednosti navedene imovine. Ako trgovačko društvo koristi vlastiti transport prilikom nabave dugotrajne imovine i zaliha, troškovi prijevoza uključuju se u nabavnu vrijednost nabavljene imovine, uz istovremeno priznavanje prihoda od uporabe vlastitih usluga za vlastite potrebe. Poštanske i telefonske usluge uz trošak poštarine i telefona obuhvaćaju, troškove mobilnih telefona i interneta te elektroničke pošte. Usluge na izradi proizvoda odnose se na troškove prema računima dobavljača i kooperanata za izradu, doradu, preradu ili proizvodnju određenih proizvoda. Zakupnina i najamnina su trošak koji plaća zakupac/najmoprimac za najam poslovnog prostora, drugih nekretnina ili postrojenja i opreme. Troškovi zakupnina/najamnina obračunskog razdoblja knjiže se na teret konta 414, dok se zakupnine/najamnine plaćene unaprijed za buduće obračunsko razdoblje razgraničavaju na kontu 190 - Unaprijed plaćeni troškovi. U sljedećem obračunskom razdoblju razgraničeni troškovi zakupnina/najamnina prenose se na troškove knjiženjem u korist konta 190, a na teret konta 414. Računovodstvo najmova uređeno je HSFI-om 7 i MRS-om 17, o čemu je više napisano uz prihode od zakupnina/najamnina. Usluge promidžbe, sponzorstva i sajmova su troškovi koji nastaju kod promocije proizvoda, roba i usluga s ciljem povećanja prodaje, odnosno prihoda i dobiti. U te svrhe mogu se upotrijebiti vlastiti proizvodi i usluge te roba. Uporabom vlastitih proizvoda i usluga nastaju troškovi (po nabavnim cijenama) koji se knjiže na teret konta 415, uz istodobno razduženje zaliha (konto 310, 630 ili 660). U slučaju isporuke takvih dobara i usluga drugim osobama, nastaje i obveza za plaćanje PDV-a. Intelektualne usluge se odnose na vještačenja, revizorske, računovodstvene, odvjetničke, informatičke, zdravstvene i sl. usluge, a iskazuju se na kontu 416. Komunalne usluge obuhvaćaju odvoz smeća, dimnjačarske usluge, održavanje zelenila, usluge čuvanja imovine, deratizacije, vodu za piće i sanitarije i sl. Troškovi registracije prijevoznih sredstava su troškovi koji nastaju radi produženja valjanosti prometnih dozvola. Kada se radi o osobnim motornim vozilima i dr. sredstvima za osobni prijevoz radnika, treba voditi računa da se 30% tih troškova, osim naknada i pristojba koje se obvezno prema posebnim propisima plaćaju pri registraciji sredstava za osobni prijevoz, uključuje u osnovicu poreza na dobit. Ostale usluge u okviru skupine konta 41 prema TEB-ovim analitičkom kontnom planu su troškovi

Financije, pravo i porezi | 1/14

troškovi se ne prate za svaki artikl posebno, nego se izračunavaju primjenom postotnih udjela u prodajnoj vrijednosti prodane robe. Isti taj postotak se primjenjuje na ukalkulirani RUC i PDV. Da bi rezultati bili približni trošku, zajednički prosječni postoci trebaju se koristiti za robe koje imaju približno iste postotke marže. Vrijednost zaliha se obvezno procjenjuje na datum bilance i ne smije biti iskazana po većoj vrijednosti od one koja se može realizirati (prodati). Kao i kod sve druge imovine, gubici se trebaju odmah priznati kao rashod razdoblja. Nakon prodaje robe potrebno je provesti odgovarajuća knjiženja na kontima imovine i rashoda. Knjiženje obračuna utroška prodane robe provodi se u korist konta 660, na teret konta 664, 669 i 702.

mr. sc. Mladen Štahan, Irena Slovinac | Sastavljanje računa dobiti i gubitka za 2013.

Financije, pravo i porezi | Financije i računovodstvo

Financije i računovodstvo | Financije, pravo i porezi

istraživanja i razvoja, vanjskotrgovačke i otpremničke usluge, usluge posredovanja, obrtničke usluge, usluge studentskih i omladinskih servisa i dr. Troškovi istraživanja i razvoja određeni su HSFIom 5 i MRS-om 38 - Nematerijalna imovina. Svi izdaci za istraživanje iskazuju se kao rashodi razdoblja u kojem su nastali. Troškovi razvoja mogu se iskazati kao imovina, ali samo kada se ispune zahtjevi iz standarda. Troškovi održavanja nekretnina koje se drže u financijskom najmu, radi zarade od iznajmljivanja ili porasta vrijednosti trebaju se prema zahtjevima toč. 7.26. HSFI-a 7 i toč. 75.f MRS-a 40 - Ulaganja u nekretnine, objaviti odvojeno. Kako Pravilnikom nije predviđena takva pozicija u računu dobiti i gubitka, ovu informaciju treba objaviti u bilješkama. II.3. Troškovi osoblja Plaće i nadnice uređuju HSFI 13 - Obveze i MRS 19 - Primanja zaposlenih. U skladu s Pravilnikom propisanim sadržajem računa dobiti i gubitka, troškovi osoblja dijele se na tri stavke i to: II.3.a) Neto plaće i nadnice II.3.b) Troškovi poreza i doprinosa iz plaća II.3.c) Doprinosi na plaće

To znači da se kao troškovi osoblja trebaju iskazati troškovi plaća i nadnica zajedno sa svim povezanim propisanim porezima i doprinosima, dakle ukupan trošak plaća, bez obzira na to da li se pojedina davanja formalno obračunavaju u okviru bruto plaća ili izvan tog okvira. U skladu s tim zahtjevom potrebno je u knjigovodstvenim evidencijama osigurati odgovarajuće analitičke podatke za potrebe izvještavanja. Kao nadnice i plaće iskazuju se neto plaće koje se odnose na obračunsko razdoblje, bez obzira na to da li su isplaćene ili ne. Troškovi poreza i doprinosa obuhvaćaju porez na dohodak i doprinos za mirovinsko osiguranje (na temelju generacijske solidarnosti i individualne kapitalizirane štednje), doprinos za zdravstveno osiguranje i poseban doprinos za zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu, doprinos za zapošljavanje i prirez. Troškovi osoblja priznaju se u razdoblju u kojem je radnik pružio svoju uslugu rada. To znači da se i ovi troškovi evidentiraju u razdoblju na koje se odnose i u slučaju kada se s isplatom plaće kasni. Plaće proizvodnih radnika se u skladu s HSFI-om 10 i MRS-om 2 uključuju u proizvodnje i zaliha proizvoda, a prenose se u rashode u razdoblju kada su proizvodi prodani. Stoga poduzetnici koji obavljaju proizvodnu djelatnost trebaju ustrojiti evidencije o plaćama iz kojih je moguće na jednostavan način razgraničiti plaće

koje ulaze u vrijednost proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda od plaća koje predstavljaju rashod razdoblja. II.4. Amortizacija Na ovoj poziciji iskazuje se amortizacija obračunana za odnosnu godinu na nabavnu vrijednost dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine, evidentirana na dugovnoj strani konta 430. S obzirom na razlike između računovodstvenih i poreznih propisa glede stopa, metoda te početka i prestanka obračunavanja amortizacije, o čemu smo detaljno pisali u članku: Zaloker, D.: Obračun amortizacije za 2013, FIP br. 12/13, smatramo da je korisno analitički razraditi konta na kojima se evidentira porezno priznata, porezno nepriznata i privremeno porezno nepriznata amortizacija, kako bi se privremeno nepriznata amortizacija u narednom razdoblju mogla koristiti za smanjenje porezne osnovice a time i obveze. Razradu je moguće postaviti u okviru skupine konta 43, te u okviru konta ispravka vrijednosti ove imovine. Razradu amortizacije prema poreznom tretmanu u okviru troškova preporučujemo samo po konačnom obračunu amortizacije. U primjeru danom u nastavku korištene su obje razrade radi jednostavnijeg popunjavanja PD obrasca. Također podsjećamo, da su poduzetnici – obveznici PDV-a koji su osobne automobile ili druga sredstva za osobni prijevoz poreznog obveznika, poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih nabavili do 31. prosinca 2009. i pritom koristili pravo na odbitak pretporeza, te obračunavali i plaćali PDV na 30% iznosa troška amortizacije za iznos do 400.000,00 kuna nabavne vrijednosti tih sredstava, odnosno na 100% iznosa troška amortizacije za iznos koji prelazi 400.000,00 kuna nabavne vrijednosti, obvezni i dalje obračunavati i plaćati PDV na vlastitu potrošnju na 30%, odnosno 100% iznosa troška amortizacije do isteka amortizacijskog vijeka, odnosno trenutka prodaje, darovanja, otuđenja na drugi način ili uništenja tih sredstava.11  Primjer 13. Evidentiranje obračunane amortizacije Red. br.

Opis

Iznos

Konto Duguje

Potražuje

Obračun amortizacije za 2013.

-a mortizacija koja se priznaje kao porezno priznati rashod (osim vozila za osobni prijevoz) - i spravak vrijednosti nematerijalne imovine - i spravak vrijednosti materijalne imovine - i spravak vrijednosti ulaganja u nekretnine

Čl. 132. Zakona o PDV-u

1.800.616,33

4300

51.458,25

0090

1.401.257,10

0290

347.900,98

0690

Financije, pravo i porezi | Financije i računovodstvo

Iznos

Konto Duguje

Potražuje

Amortizacija vozila za osobni prijevoz

-a mortizacija vozila za osobni prijevoz (70%) koja se priznaje kao porezni rashod - amortizacija vozila za osobni prijevoz (30%) koja se ne priznaje kao porezni rashod + PDV - ispravak vrijednosti osobnih automobila 70% - porezno priznat - ispravak vrijednosti osobnih automobila 30% - porezno priznat - PDV na porezno nepriznatu amortizaciju (25%)

214.637,85

431

114.984,56

432

II.6. Vrijednosno usklađivanje II.6.a) Vrijednosno usklađivanje dugotrajne imovine (osim financijske imovine)

214.637,85

0290

91.987,65

0292

22.996,91

2604

Na ovaj način društvo bi prema TEB-ovom kontnom planu knjižilo amortizaciju: ■ dugotrajne materijalne imovine po stopama višim od porezno dopustivih na konta 433 - Amortizacija iznad najviših porezno dopustivih stopa/0291 Privremeno porezno nepriznat ispravak vrijednosti materijalne imovine; ■ vozila za osobni prijevoz na osnovicu iznad 400.000,00 kuna na konta 4321 - Amortizacija vozila na osnovicu iznad 400.000,00 kn/02921 - Porezno nepriznat ispravak vrijednosti materijalne imovine, i sl. II.5. Ostali troškovi Na ovoj propisanoj poziciji iskazuju se prethodno nespomenuti troškovi kao što su: naknade troškova radnicima i materijalna prava i potpore, troškovi ugovora o djelu, naknade članovima uprave i nadzornog odbora i autorski honorari, reprezentacija, troškovi zaštite na radu i zaštite okoliša, porezi i doprinosi koji ne ovise o rezultatu, premije osiguranja, bankarske usluge i članarine udruženjima, troškovi za stručnu literaturu, usavršavanje i obrazovanje, naknade za zbrinjavanje ambalažnog otpada i dr. Porezi i doprinosi koji ne ovise o rezultatu odnose se na porez na tvrtku, naziv i reklamu, porez na kuće za odmor, nekorištene objekte i zemljište, porez na automobile, zrakoplove i plovila, doprinose HGK-u, doprinos za šume, spomeničku rentu i dr. poreze i doprinose koji ne ovise o poslovnom rezultatu. Za troškove stručne literature, stručnog usavršavanja i obrazovanja Zakonom o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu12 što treba uzeti u obzir koda sastavljanja prijave poreza na dobit (PD obrasca). Neki od ovih troškova trebaju se razgraničiti na teret obračunskih razdoblja na koje se odnose (npr. Zakon o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu (Nar. nov., br. 109/07 - 152/08)

premije osiguranja). Svi ovi troškovi evidentiraju se na isti način, terećenjem odgovarajućih konta 415 i kontne skupine 44 te odnosne obveze, pa ih posebno ne obrazlažemo.

Vrijednosno usklađivanje dugotrajne imovine (osim financijske imovine) na niže priznaje se u skladu s HSFIima 5 - 8, te 15 i 16, kao i odgovarajućim MSFI-ima. Materijalna i nematerijalna imovina iskazuje se po nabavnoj ili fer vrijednosti, a amortizacijom se knjigovodstvena vrijednost imovine usuglašava s njenim trošenjem (u uobičajenim okolnostima). Međutim, ako se dugotrajna imovina ošteti, uništi ili kada njezina tržišna vrijednost padne ispod knjigovodstvene vrijednosti, prema standardima se provodi smanjenje na nadoknadivu vrijednost. Kada se sredstva vode po trošku nabave, smanjenje (gubitak od umanjenja) priznaje se kao rashod u računu dobiti i gubitka. Kod sredstava koja se iskazuju po revaloriziranim vrijednostima, za smanjenje vrijednosti prvo se treba iskoristiti odnosna revalorizacija. Za iznos iskazanog gubitka vrijednosnog usklađenja dugotrajne imovine za koju se amortizacija priznaje kao rashod na način propisan čl. 12. Zakona, povećava se porezna osnovica u PD obrascu osim u slučaju nastanka izvanrednog oštećenja na temelju vjerodostojne dokumentacije.13 Vrijednosno usklađenje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine evidentira se kao poslovni rashod na kontu 703. Iz sadržaja Pravilnikom propisanog računa dobiti i gubitka proizlazi da se na ovoj poziciji iskazuju nerealizirani gubici (rashodi) od vrijednosnog usklađivanja dugotrajne imovine na niže. Odnosni prihodi (nerealizirani dobici) iskazuju se na poziciji I.2. Ostali poslovni prihodi. II.6.b) V rijednosno usklađivanje kratkotrajne imovine (osim financijske imovine) Vrijednosno usklađivanje kratkotrajne imovine (osim financijske imovine) odnosi se na vrijednosno usklađivanje zaliha i kratkoročnih potraživanja na niže. Kao i kod ostale imovine, i u ovom slučaju se primjenjuje načelo opreznosti i nižeg vrednovanja, što znači da kratkotrajna imovina treba biti iskazana po njezinoj fer vrijednosti.

Čl. 22. Pravilnika o porezu na dobit

mr. sc. Mladen Štahan, Irena Slovinac | Sastavljanje računa dobiti i gubitka za 2013.

Opis

Financije, pravo i porezi | 1/14

Red. br.

Financije i računovodstvo | Financije, pravo i porezi

Tako se prema HSFI-u 10 odnosno MRS-u 2 zalihe vrednuju po trošku ili po neto utrživoj vrijednosti, ovisno o tome što je niže. Svođenje na niže provodi se kada su zalihe oštećene ili kada postanu zastarjele odnosno nekurentne. Vrijednosno usklađivanje zaliha sirovina i materijala, proizvodnje u tijeku, poluproizvoda i gotovih proizvoda te trgovačke robe, provodi se temeljem procjene njihove vrijednosti i korisnosti. Procjene se mogu raditi u bilo koje vrijeme, a svakako po stanju na dan 31.12., s kojim se provodi i godišnji popis. Vrijednosno usklađenje zaliha evidentira se prema vrsti zalihe u korist konta 317, 327, 357, 379, 607, 637 ili 668, a na teret konta 704. Rashodi smanjenja vrijednosti zaliha priznaju se u razdoblju u kojemu je imovina prodana ili na drugi način uporabljena.14 Ako je radi promjene okolnosti došlo do povećanja neto utržive vrijednosti zaliha, u skladu s toč. 57. HSFI-a 15, raniji otpis zaliha se poništava i taj iznos priznaje se kao nerealizirani dobitak i iskazuje na poziciji ostali poslovni prihodi. Potraživanja obuhvaćaju potraživanja od povezanih poduzeća, od kupaca, za više plaćene svote po osnovi dobiti, potraživanja od zaposlenih, od države i drugih institucija i sl., s rokom dospijeća do 12 mjeseci. Ako na datum bilance postoji objektivan dokaz o umanjenju vrijednosti potraživanja vrijednost potraživanja se umanjuje. Objektivni dokaz da je vrijednost potraživanja umanjena uključuje: - značajne financijske teškoće dužnika, - nepoštivanje ugovora, poput nepodmirenja obveza ili zakašnjenja plaćanja, ili - zbog nastanka mogućnosti da će dužnik pokrenuti stečajni postupak ili postupak druge financijske reorganizacije. Vrijednosno usklađenje potraživanja provodi se u skladu s usvojenim računovodstvenim politikama i procjenama uprave na teret konta 706 i u korist konta 129. 46

Porezno se priznaje: ■ vrijednosno usklađenje potraživanja od kupaca za koje je od dospijeća potraživanja do kraja poreznog razdoblja proteklo više od 60 dana, a isto nije naplaćeno do petnaestog dana prije dana podnošenja porezne prijave; ■ vrijednosno usklađenje potraživanja koje je evidentirano kao prihod, a za koje su obavljene sve radnje za osiguranje naplate s pažnjom dobroga gospodarstvenika; ■ otpis zastarjelih potraživanja do 5.000,00 kn po Čl. 10. st. 1. Zakona o porezu na dobit

pojedinom dužniku koji nije fizička osoba.15 Iznimno, porezno se priznaje otpis zastarjelih potraživanja od nepovezanih fizičkih osoba u iznosu do 2.000,00 kn, ako ukupno utvrđeno potraživanje po pojedinoj osobi na zadnji dan poreznog razdoblja ne prelazi navedeni iznos i ako je otpisano do 31.12.2013.16 O vrijednosnom usklađenju potraživanja od kupaca i zaliha pisali smo u članku D. Zaloker, FIP br. 11/12. II.7. Rezerviranja Prema HSFI-u 16 - Rashodi i MRS-u 37 Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredvidiva imovina, rezerviranje je obveza nepredviđenog vremena ili iznosa, a priznaje se kao rashod ako i samo ako: - poduzetnik ima sadašnju obvezu (zakonsku ili izvedenu) kao rezultat prošlih događaja, - je vjerojatno da će podmirenje obveza zahtijevati odljev resursa koji utjelovljuju ekonomske koristi i - iznos obveze se može pouzdano procijeniti. Budući poslovni gubici ne priznaju se kao rezerviranja. Međutim, ako poduzetnik ima štetni ugovor, sadašnja obveza prema tom ugovoru treba se priznati i mjeriti kao rezerviranje.Rezerviranja za restrukturiranje mogu obuhvatiti samo izravne izdatke koji proizlaze iz restrukturiranja, kao što su restrukturiranjem nužno uvjetovani izdaci i izdaci koji nisu povezani s uobičajenim aktivnostima poduzetnika. Priznaju se samo kad poduzetnik ima detaljan formalni plan restrukturiranja i kada započne s provedbom tog plana (ili objavi njegove glavne značajke). Plan mora sadržavati najmanje sljedeće: - poslovanje ili dio poslovanja na koje se odnosi, - glavne lokacije na kojima se provodi, - lokaciju, funkciju i približan broj zaposlenih koji će primiti naknadu zbog prestanka rada, - izdatke koji će nastati i - kada će plan biti proveden. Obvezujući događaj je prošli događaj koji dovodi do sadašnje obveze čije se podmirenje ne može izbjeći. Iznos priznat kao rezerviranje treba biti najbolja procjena izdataka potrebnih za podmirivanje sadašnje obveze na datum bilance. Pri tome je potrebno u obzir uzeti rizike i neizvjesnosti koji su neminovni kod mnogih događaja i okolnosti. Ako je učinak vremenske vrijednosti novca značajan, iznos rezerviranja treba biti sadašnja vrijednost očeki15 16

Čl. 9. Zakona o porezu na dobit Čl. 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br.148/13)

Financije, pravo i porezi | Financije i računovodstvo

II.8. Ostali poslovni rashodi Rashodi koje navodimo u nastavku ranije su se tretirali kao izvanredni rashodi. Međutim, razvitkom računovodstvenih standarda izvanredne aktivnosti obuhvaćaju sve manje transakcija, pa se svi ovi rashodi sada tretiraju kao redoviti. Ostali poslovni rashodi obuhvaćaju promete na dugovnoj strani konta 705, 706, 707 i 709, a odnose se na manjkove, kalo, rasip, kvar i lom, štete nastale djelovanjem više sile i provalnih krađa, kazne, penale i naknade štete, otpis nenaplaćenih potraživanja, naknadno utvrđene rashode iz proteklih godina, darove, donacije, sponzorstva i ostale troškove te rashode od neuobičajenih događaja i transakcija. Kod nekih od navedenih rashoda, kao što su manjkovi, kalo, rasip, lom i kvar, kazne i dr., također treba voditi računa o poreznom tretmanu, odnosno oporezivanju PDV-om i porezom na dobit. Prema tome, svi poduzetnici na ovoj poziciji iskazuju sve navedene rashode evidentirane na prethodno navedenim kontima skupine 70.  Obveznici primjene MSFI-a na ovoj poziciji iskazuju i rashode (gubitke) od prestanka priznavanja dugotrajne imovine, evidentirane na kontima skupine 73, koje obveznici primjene HSFI-a (mali i srednji poduzetnici) iskazuju kao izvanredne - ostale rashode.

III. FINANCIJSKI PRIHODI Financijski prihodi se prema vrstama knjiže na kontima skupina 76 i 77. III.1. Kamate, tečajne razlike, dividende i slični prihodi iz odnosa s povezanim poduzetnicima Prihodi iz odnosa s povezanim poduzetnicima proistječu iz ulaganja u povezana društva. Povezano društvo je prema HSFI-u 2 i MRS-u 28 matica koja kontrolira drugo društvo. Povezani poduzetnici su i društva u kojima je ulagač stekao 20 i više % kontrole. Ulaganja u povezana društva dalje se dijele na ulaganja u pridružena društva (od 20 do 50% kontrole) i ovisna društva (više od 50% kontrole), a mjere se primjenom različitih metoda kao što je prikazano tablicom u nastavku.

mr. sc. Mladen Štahan, Irena Slovinac | Sastavljanje računa dobiti i gubitka za 2013.

Upozoravamo da je čl. 11. Zakona o porezu na dobit propisano da su porezno dozvoljena samo: ■ rezerviranja za troškove u jamstvenim rokovima, koja se odnose na rezerviranja za troškove otklanjanja nedostataka u jamstvenim rokovima u visini utvrđenoj na temelju ugovora i prijašnjih iskustvenih spoznaja u svakoj od djelatnosti, ako ne postoji pravni temelj da se takvi izdaci naplate od treće osobe; ■ rezerviranja za troškove po započetim sudskim sporovima kojima se smatraju rezerviranja za pokrenute sudske sporove protiv poreznog obveznika do petnaestog dana prije dana podnošenja porezne prijave, u visini utužene svote uvećane za pripadajuće troškove spora, osim kamata na utuženu svotu. Rezerviranja po toj osnovi ukidaju se u poreznom razdoblju u kojem je donesena pravomoćna presuda, pravorijek arbitražnog izabranog suda ili nagodba u postupku mirenja; ■ rezerviranja za obnavljanje prirodnih bogatstava; ■ r ezerviranja za otpremnine porezno su priznati rashod, ako je riječ o otpremninama koje je obveznik obvezan isplaćivati sukladno odredbama Zakona o radu; te ■ rezerviranja za neiskorištene godišnje odmore sukladno računovodstvenim propisima.

Bez obzira na porezni tretman, ako postoje okolnosti u skladu sa standardima, poduzetnik je dužan priznati rezerviranje i povećati za taj iznos osnovicu za porez na dobit. U trenutku ukidanja rezerviranja ili realizacije, prihod po toj osnovi isključit će se iz porezne osnovice. Primjer knjiženja rezerviranja za troškove u jamstvenom roku dan je na prethodnim stranicama, uz prihode od ukidanja dugoročnih rezerviranja.

Financije, pravo i porezi | 1/14

vanih izdataka potrebnih za podmirivanje obveze. Pri tome, diskontna stopa prije poreza treba odražavati tekuću tržišnu procjenu vremenske vrijednosti novca i rizika specifičnih za tu obvezu, ali ne i rizike za koje su korigirane procjene budućih novčanih tokova. Pri utvrđivanju iznosa rezerviranja neće se uzeti u obzir dobici od očekivanog otuđenja imovine. Ako se očekuje da će neke ili sve izdatke potrebne za podmirivanje rezerviranja nadoknaditi druga strana, naknada se treba priznati samo, i isključivo, kada je gotovo sigurno da će se naknada primiti ako poduzetnik podmiri obvezu. U računu dobiti i gubitka može biti prikazan rashod u vezi s rezerviranjem umanjen za priznat iznos naknade. Rezerviranja treba pregledati na svaki datum bilance i uskladiti ih tako da odražavaju najbolju tekuću procjenu. Ako više nije vjerojatno da će podmirivanje obveze zahtijevati odljev resursa koji utjelovljuju ekonomske koristi, rezerviranje se treba ukinuti u korist prihoda, na kontu 758. Rezerviranja se koriste za izdatke za koje su izvorno ustrojena, pa se mogu ukinuti samo za one izdatke za koje je rezerviranje bilo izvorno priznato. Dugoročna rezerviranja za rizike knjiže se dosljedno iz razdoblja u razdoblje, u okviru skupine konta 42.

Financije i računovodstvo | Financije, pravo i porezi

Nepovezani poduzetnici

Povezani poduzetnici

Sudjelujući interesi Pridruženi poduzetnici

Ovisni poduzetnici

< 20% glasačke moći 20-50% glasačke moći

> 50% glasačke moći

- fer vrijednost

- metoda troška u odvojenim izvještajima - metoda konsolidacije u konsolidiranim izvještajima

- metoda udjela -m etoda troška u odvojenim financijskim izvještajima

Poduzetnik je dužan obračunati kamate koje se odnose na obračunsko razdoblje i iskazati ih u razdoblju na koje se odnose. Prihod se iskazuje bez obzira da li su kamate dospjele za naplatu ili ne, kako je to pokazano na primjeru prodaje uz obročnu otplatu. Prihodi od kamata, tantijema i dividendi priznaju se ako je vjerojatno da će ekonomske koristi povezane s transakcijom i poslovnim događajem pritjecati kod poduzetnika i kada se iznos prihoda može pouzdano izmjeriti. Pritom se kamata priznaje primjenom efektivne kamatne stope, tantijeme na računovodstvenoj osnovi nastanka događaja, a dividenda u trenutku kada je ustanovljeno dioničarevo pravo na isplatu dividende. Visine kamatnih stopa određene su Zakonom o obveznim odnosima17, Odlukom HNB-a o eskontnoj stopi18 te Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi19. U 2013. za trgovačke ugovore i ugovore između trgovca i osobe javnog prava zakonska stopa zateznih kamata iznosi 15% godišnje, a za ostale odnose 12% godišnje. Na poslovne transakcije sklopljene nakon 30.6.2013. i na poslovne transakcije sklopljene prije 30.6.2013. temeljem kojih su isporuke roba ili obavljene usluge nastale poslije tog datuma, a sklopljene su između poduzetnika i poduzetnika te poduzetnika i osobe javnog prava kao dužnika novčane obveze primijenjuju se zakonske zatezne kamate po stopi 12,40% godišnje.

Najviša stopa ugovorenih kamata može iznositi 18% godišnje. Više o izmjenama kamatnih stopa možete pročitati u članku: Šaban, J.: Novi obračun zateznih kamata i ugovorne kamate od 1. srpnja 2013., FIP br. 8/13. Prema odredbama čl. 45. Zakona o deviznom poslovanju20 obveze i potraživanja u devizama moraju se preračunati na posljednji dan obračunskog razdoblja po srednjem tečaju HNB-a u kune. U slučaju porasta tečaja strane valute, kod potraživanja u devizama javljaju se pozitivne tečajne razlike i obrnuto, kod pada Zakon o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05, 41/08 i 125/11) 18 Eskontna stopa HNB-a 83/13 19 Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Nar. nov., br. 108/12 - 81/13) 20 Zakon o deviznom poslovanju (Nar. nov., br. 96/03 - 76/13) 17

tečaja strane valute, društvo koje ima potraživanja u devizama ostvaruje negativne tečajne razlike. Isto tako, društvo koje ima obveze u devizama kod pada tečaja iskazuje pozitivne tečajne razlike, a kod rasta tečaja strane valute negativne. Tečajne razlike priznaju se u računu dobiti i gubitka kao prihod odnosno rashod, osim tečajnih razlika proizašlih iz monetarnih stavki koji čine neto ulaganje u inozemno poslovanje i priznaju se u kapital (toč. 15.45. HSFI-a). Kod prodaje inozemnog poslovanja, tečajne razlike koje su bile priznate u kapitalu i koje se odnose na to inozemno poslovanje priznaju se u računu dobiti i gubitka u odvojenim ili u posebnim financijskim izvještajima inozemnog poduzetnika. Ako je dobit ili gubitak od nemonetarnih stavki priznat u račun dobiti i gubitka svaku promjenu stranih valuta treba priznati u računu dobiti i gubitka. Iskazivanje tečajnih razlika kod obveznika primjene MSFI-a uređeno je MRS-om 21 - Učinci promjene tečaja stranih valuta. Tečajne razlike proizašle iz monetarne stavke koja čini dio neto ulaganja u inozemno poslovanje trebaju se priznati u dobit ili gubitak u odvojenim financijskim izvještajima izvještajnog subjekta ili pojedinačnim financijskim izvještajima inozemnog subjekta, ovisno o tome što je prikladnije. U financijskim izvještajima koji uključuju inozemno poslovanje i izvještajni subjekt (npr. konsolidirani financijski izvještaji kada inozemno poslovanje predstavlja ovisni subjekt), takve tečajne razlike trebaju se početno priznati u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti21 i prenijeti iz kapitala u dobit ili gubitak kod prodaje neto ulaganja, u skladu s točkom 48. MRS-a 21 (toč. 32. MRS-a 21). Prihodi od dividendi i udjela u rezultatu koji se iskazuju na ovoj poziciji proistječu iz ulaganja u ovisna društva. Na ovoj poziciji iskazuju se prihodi od dividendi od ovisnih društava, dok se prihodi od primjene metode udjela od ulaganja u pridružene poduzetnike (20 - 50% kontrole) iskazuju na poziciji pod brojem V. računa dobiti i gubitka. Prihodi od dividendi i udjela u dobiti od povezanih poduzetnika knjiže se na kontu 7660. Metoda udjela je računovodstvena metoda kojom se ulaganje početno evidentira u visini troškova ulaganja i usklađuje za naknadne promjene ulagačeva udjela u neto imovini poduzetnika u kojeg je izvršeno ulaganje. Dobit ili gubitak ulagača odražava njegov udjel u dobiti ili gubitku poduzetnika u koje je izvršeno ulaganje. Kod obračuna ulaganja prema metodi udjela ulagačev udio u dobiti ili gubitku poduzetnika u koji je 21

O ostaloj sveobuhvatnoj dobiti pišemo u posebnom članku u ovom broju časopisa.

III.2. Kamate, tečajne razlike, dividende i slični prihodi iz odnosa s nepovezanim poduzetnicima i drugim osobama U okviru ove pozicije iskazuju se prihodi od kamata, tečajnih razlika, dividendi i drugi prihodi, kao i na prethodnoj poziciji. Ovdje se, međutim, radi o odnosima s nepovezanim društvima, pa se prihodi evidentiraju na kontu 761. III.3. Dio prihoda od pridruženih poduzetnika i sudjelujućih interesa Na ovoj poziciji obveznici HSFI-a iskazuju prihode od ulaganja u pridružene poduzetnike i sudjelujućih interesa. Kao što je navedeno uz poziciju pod brojem III. 1., pridruženi poduzetnici su društva u kojima je ulagač stekao od 20 do 50% kontrole. Sudjelujući interesi odnose se na ulaganja u nepovezane poduzetnike, u kojima je ulagač stekao manje od 20% kontrole. Vrijednost sudjelujućih interesa mjeri se po fer vrijednosti. Obveznici MSFI-a prihode od primjene metode udjela iskazuju na poziciji V. Udio u dobiti od pridruženih poduzetnika. Naziv ove pozicije doslovno je preuzet iz toč. 82. podtoč. c) MRS-a 1, pa smo mišljenja da poziciju V. popunjavaju samo obveznici primjene MSFI-a. No, nema zapreke da i obveznici HSFI-a financijske prihode nastale primjenom metode udjela iskazuju na poziciji V. računa dobiti i gubitka. III.4. Nerealizirani dobici (prihodi) od financijske imovine Na ovoj poziciji iskazuju se nerealizirani dobici (pri Primjer knjiženja uz primjenu metode udjela prikazan je uz dugotrajnu financijsku imovinu u bilanci.

hodi) od povećanja vrijednosti financijske imovine koja se vodi po fer vrijednosti i kod koje se promjene vrijednosti priznaju u računu dobiti i gubitka. Također, na ovoj poziciji iskazati će se i prihodi od ukidanja gubitaka od umanjenja u određenim slučajevima. Promjena fer vrijednosti financijske imovine priznaje se u računu dobiti i gubitka, osim financijske imovine raspoložive za prodaju čija se promjena priznaje u kapitalu. Ako se iznos gubitka od umanjenja vrijednosti financijske imovine koja se vodi po amortiziranom trošku smanji i smanjenje se može objektivno povezati s događajem koji je nastao nakon priznavanja umanjenja vrijednosti, prethodno priznati gubitak od umanjenja (rashod) ispravlja se direktno na kontu financijske imovine ili upotrebom konta ispravak vrijednosti. Iznos koji se ispravlja priznaje se kao prihod u računu dobiti i gubitka. Ako u sljedećem razdoblju, fer vrijednost dužničkog instrumenta klasificiranog kao raspoloživ za prodaju poraste, gubitak od umanjenja vrijednosti ove financijske imovine ispravit će se, a ispravljeni iznos priznaje se u računu dobiti i gubitka. Upozoravamo da se nerealizirani dobici koji se iskažu kao prihod smatraju realiziranim i uvećavaju poreznu osnovicu. Dobici koji se evidentiraju kao povećanje revalorizacijske rezerve ne podliježu oporezivanju do stvarne realizacije (prodaje). III.5. Ostali financijski prihodi Ostali financijski prihodi obuhvaćaju druge prethodno nespomenute financijske prihode. Ovi prihodi evidentiraju se na kontu 769.

IV. FINANCIJSKI RASHODI IV.1. Kamate, tečajne razlike i drugi rashodi s povezanim poduzetnicima Financijski troškovi iz odnosa s povezanim društvima obuhvaćaju kamate, tečajne razlike i druge troškove financiranja iz odnosa s povezanim društvima, a knjiže se na kontu 710. Klasifikacija poduzetnika na povezane i nepovezane dana je uz odnosne prihode. Troškovi posudbe priznaju se kao rashod u razdoblju u kojem su nastali, osim ako se kapitaliziraju. Kao dio troška nabave imovine kapitaliziraju se troškovi izravno vezani za stjecanje, izgradnju ili proizvodnju kvalificirane imovine za koju je potrebno znatno vremensko razdoblje, više od jedne godine, da bi bila spremna za namjeravanu upotrebu ili prodaju. Troškovi posudbe mogu uključiti: - kamate na prekoračenja na bankovnom računu,

Financije, pravo i porezi | 1/14

provedeno ulaganje priznaje se kao ulagačev prihod22. Dividende i naknade ulagačima, koje nisu obračunane po metodi udjela, priznaju se onda kada je dioničarevo pravo na naplatu utvrđeno. Kada se prihodi od vlasničke naknade od povezanih društava obračunavaju po metodi udjela, prihod se priznaje čim je rezultat utvrđen, uz istodobno knjiženje povećanja ulaganja. Naplata dividende smanjuje ulaganje. Poduzetnici koji sastavljaju konsolidirane financijske izvještaje primjenjuju HSFI 2 - Konsolidirani financijski izvještaji i MRS 27 - Konsolidirani i odvojeni financijski izvještaji. Veliki poduzetnici u skladu sa zahtjevima toč. 66. MRS-a 33 - Zarade po dionici, trebaju objaviti podatak o ostvarenim zaradama po dionici. Kako propisanim računom dobiti i gubitka nije predviđena posebna pozicija, ove informacije treba objaviti u bilješkama.

mr. sc. Mladen Štahan, Irena Slovinac | Sastavljanje računa dobiti i gubitka za 2013.

Financije, pravo i porezi | Financije i računovodstvo

Financije i računovodstvo | Financije, pravo i porezi

kratkoročne i dugoročne posudbe, - amortizaciju diskonta ili premije vezane na posudbu, - amortizaciju pomoćnih troškova koji nastaju s svezi s posudbom, - financijske troškove financijskog najma priznatog u skladu s MRS-om 17, - tečajne razlike nastale posudbama u stranoj valuti, u iznosu u kojem se smatraju usklađivanjem troškova kamata.23 Tečajne razlike proizašle iz podmirivanja monetarnih stavki ili izvještavanja o monetarnim stavkama po tečajevima različitim od onih po kojima su bile početno evidentirane tijekom razdoblja ili prikazane u prošlim financijskim izvještajima, trebaju se priznati u računu dobiti i gubitka razdoblja u kojem nastaju. Tečajne razlike proizašle iz monetarne stavke koja čini dio neto ulaganja izvještajnog subjekta u inozemno poslovanje priznaje se u računu dobiti i gubitka u odvojenim ili posebnim financijskim izvještajima inozemnog poduzetnika. Kod prodaje inozemnog poslovanja, tečajne razlike koje su bile priznate u kapitalu i koje se odnose na to inozemno poslovanje, priznaju se u računu dobiti i gubitka u razdoblju kada je obavljena prodaja.  Iskazivanje tečajnih razlika kod obveznika primjene MSFI-a uređeno je MRS-om 21. Prema toč. 32. MRS-a 21, u financijskim izvještajima koji uključuju inozemno poslovanje i izvještajni subjekt (npr. konsolidirani financijski izvještaji kada inozemno poslovanje predstavlja ovisni subjekt), takve tečajne razlike trebaju se početno priznati u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti24 i prenijeti iz kapitala u dobit ili gubitak kod prodaje neto ulaganja, u skladu s toč. 48. MRS-a 21. Financijski troškovi koji se mogu uključiti u vrijednost proizvodnje, evidentiraju se na kontima skupine 48 i prenose preko konta 490 na konta razreda 6. O kamatama i tečajnim razlikama više je napisano na prethodnim stranicama uz odnosne prihode. 50

IV.2. Kamate, tečajne razlike i drugi rashodi iz odnosa s nepovezanim poduzetnicima i drugim osobama U ovu poziciju unose se financijski rashodi kao i u prethodnu poziciju, ali iz odnosa s nepovezanim poduzetnicima. Ti financijski rashodi knjiže se na teret konta 711. Vidjeti više u članku: dr. sc. Pervan I., Peko B.: Računovodstveno praćenje troškova posudbe, FIP 11/09. 24 O ostaloj sveobuhvatnoj dobiti pišemo u posebnom članku u ovom broju časopisa. 23

IV.3. Nerealizirani gubici (rashodi) od financijske imovine Nerealizirani gubici (rashodi) odnose se na smanjenje fer vrijednosti financijske imovine i priznaju sukladno HSFI-u 9, HSFI-u 16 te MRS-u 39 i ostalim odgovarajućim standardima. Nerealizirani gubici (rashodi) od financijske imovine knjiže se na kontima skupine 72. IV.4. Ostali financijski rashodi Na ovoj poziciji mogu se iskazati prethodno nespomenuti financijski rashodi.

V. UDIO U DOBITI OD PRIDRUŽENIH PODUZETNIKA Na ovoj poziciji iskazuju se prihodi (dobici) od ulaganja u pridružene poduzetnike i zajednički pothvati obračunati metodom udjela, s konta 7660. Sukladno toč. 82. podtoč. c) MRS-a 1 poziciju popunjavaju obveznici MSFI-a, dok obveznici HSFI-a ove prihode mogu iskazati zajedno s prihodima od sudjelujućih interesa na poziciji III.3. - Dio prihoda od pridruženih poduzetnika i sudjelujućih interesa. No, mišljenja smo da nema zapreke da i obveznici HSFI-a prihode (dobitke) od ulaganja u pridružene poduzetnike i zajedničke pothvate obračunate metodom udjela iskažu odvojeno na ovoj poziciji.

VI. UDIO U GUBITKU OD PRIDRUŽENIH PODUZETNIKA Na ovoj poziciji iskazuju se rashodi od primjene metode udjela od ulaganja u pridružene poduzetnike do visine ulaganja. Udio u gubitku od pridruženih poduzetnika sukladno toč. 82. podtoč. c) MRS-a 1 iskazuju obveznici MSFI-a, a u skladu s navedenim uz prethodnu poziciju, mišljenja smo da na isti način mogu postupiti i obveznici HSFI-a. Podaci se upisuju s konta 7160.

VII. IZVANREDNI - OSTALI PRIHODI Ovu poziciju popunjavaju samo mali i srednji poduzetnici - obveznici primjene HSFI-a, u skladu sa zahtjevima HSFI-a 15. Veliki poduzetnici prema toč. 87. MRS-a 1 sve prihode tretiraju kao redovite, pa prihode za koje nije predviđena posebna pozicija u računu dobiti i gubitka iskazuju u okviru pozicije s nazivom „Ostali poslovni prihodi“ odnosno „“Ostali financijski prihodi“. Izvanredni - ostali prihodi se priznaju na neto osnovi i obuhvaćaju prihode od prestanka priznavanja dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine, ulaganja u nekretnine te od prodaje dugotrajne imovine namijenjene prodaji ili grupe za otuđenje i prihode

Financije, pravo i porezi | Financije i računovodstvo

Na ovoj poziciji mali i srednji poduzetnici - obveznici primjene HSFI-a iskazuju rashode od prestanka priznavanja dugotrajne imovine. Veliki poduzetnici koji primjenjuju MSFI-e sve rashode iskazuju kao redovite pa na ovoj poziciji ne iskazuju nikakav podatak. Izvanredni - ostali rashodi se kao i prihodi priznaju na neto osnovi i obuhvaćaju rashode (gubitke) od prestanka priznavanja dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine, ulaganja u nekretnine, dugotrajne financijske imovine te od prodaje dugotrajne imovine namijenjene prodaji ili grupe za otuđenje i prihode od prestanka poslovanja. Utvrđuju se tako da se od neto zaračunatog iznosa imovine (ili fer vrijednosti u slučaju zamjene) oduzme knjigovodstvena vrijednost.

I ova pozicija se utvrđuje računski, oduzimanjem iznosa iskazanog na poziciji XII. od iznosa dobiti ili gubitka prije oporezivanja iskazanog na poziciji XI. pri čemu se neto dobit iskazuje na jednoj a gubitak razdoblja na drugoj propisanoj poziciji: XIII.1. Dobit razdoblja, XIII.2. Gubitak razdoblja.

DODATAK RDG-u XIV. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA Pozicije pod XIV. popunjavaju samo oni poduzetnici - obveznici primjene HSFI-a i MSFI-a koji su matica grupe koja provodi konsolidaciju, u konsolidiranim financijskim izvještajima, a dijele se na:

IX.UKUPNI PRIHODI

XIV.1. Pripisana imateljima kapitala matice

Ova pozicija utvrđuje se računski, zbrajanjem prihoda iskazanih pod rednim brojevima I., III., V. i VII.

XIV.2. Pripisana manjinskom interesu

X. UKUPNI RASHODI Ova pozicija utvrđuje se računski, zbrajanjem rashoda iskazanih pod rednim brojevima II., IV., VI. i VIII.

XI. DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA Dobit ili gubitak iz redovnog poslovanja prije oporezivanja utvrđuje računski, oduzimanjem ukupnih rashoda s rednog broj X. od ukupnih prihoda s rednog broja IX. Pritom se bruto dobit iskazuje na jednoj a gubitak na drugoj propisanoj poziciji: XI.1. Dobit prije oporezivanja, XI.2. Gubitak prije oporezivanja. Način knjiženja utvrđivanja financijskog rezultata prikazan je u ovom broju časopisa u članku pod nazivom «Radnje i aktivnosti kod sastavljanja i utvrđivanja financijskih izvještaja za 2013.».

XII. POREZ NA DOBIT Obveza za porez na dobit utvrđuje se prema poreznim propisima na PD obrascu. No, prema zahtjevima HSFI-a 12 i HSFI-a 14 te MRS-a 12, pri određenju rashoda za porez na dobit za obračunsko razdoblje kojim se tereti dobit razdoblja, u obzir se trebaju uzeti i mogući učinci privremenih razlika odnosno odgođena porezna imovina i odgođene porezne obveze.

U odvojenim financijskim izvještajima matice ove pozicije se ne popunjavaju.  Račun dobiti i gubitka preuzet sa FINA-ine stranice sadrži i pozicije Izvještaja o ostaloj sveobuhavatnoj dobiti koje popunjavaju samo obveznici primjene MSFI-a. Glede popunjavanja ovih pozicija čitatelje upućujemo na poseban članak u ovom broju časopisa.

4. Primjer računa dobiti i gubitka za 2013. Početkom 2014., nakon što su proknjižene sve knjigovodstvene isprave o nastalim poslovnim događajima u 2013., te popisne razlike i konačni obračun amortizacije za 2013., i provedene pripremne radnje25 za sastavljanje financijskih izvještaja, pristupa se sastavljanju financijskih izvještaja. Sastavljanje financijskih izvještaja najpraktičnije je započeti izradom računa dobiti i gubitka. Prihodi i rashodi u račun dobiti i gubitka unose se iz bruto bilance. Nakon što se u račun dobiti i gubitka unesu svi prihodi i rashodi (pozicije I - XI), za završetak računa dobiti i gubitka, potrebno je utvrditi obvezu poreza na dobit. Ova obveza utvrđuje se pomoću PD obrasca sukladno odredbama Zakona

O pripremnim radnjama za sastavljanje financijskih izvještaja potanje smo pisali u FIP br. 12/13, a redosljed radnji i aktivnosti kod sastavljanja financijskih izvještaja opisan je na prethodnim stranicama.

mr. sc. Mladen Štahan, Irena Slovinac | Sastavljanje računa dobiti i gubitka za 2013.

VIII. IZVANREDNI - OSTALI RASHODI

XIII. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA

Financije, pravo i porezi | 1/14

od prestanka poslovanja. Utvrđuju se tako da se od neto zaračunatog iznosa imovine (ili fer vrijednosti u slučaju zamjene) oduzme knjigovodstvena vrijednost.

Financije i računovodstvo | Financije, pravo i porezi

o porezu na dobit26 i upisuje na ovoj poziciji. Konačni rezultat poslovanja poduzetnika, dobitak ili gubitak, utvrđuje se na poziciji XIII. kao razlika pozicije XI. Dobit ili gubitak prije oporezivanja i pozicije XII. Porez na dobit. U nastavku je prikazan primjer računa dobiti i gubitka za 2013. Podaci su popunjeni prema propisanim pozicijama iz Pravilnika za male i srednje poduzetnike koji primjenjuju HSFI-e. Stoga velike poduzetnike koji primijenjuju MSFI-e upućujemo na upute dane na predhodnim stranicama, u kojima uz definicije s osvrtom na priznavanje i mjerenje prihoda i rashoda po propisanim pozicijama, upozoravamo i na razlike između HSFI-a i MSFI-a.  Primjer 14. Sastavljanje računa dobiti i gubitka Društvo je u 2013. iskazalo prihode i rashode kako slijedi: Izvadak iz bruto bilance na dan 31.12.2013. Konto

Naziv konta

Saldo

Troškovi 400

Sirovine i materijal

340.610,00

4010

Električna energija

220.000,00

4011

Plin

140.210,00

4013

Motorni benzin i dizel za teretna motorna vozila

15.000,00

4014

Motorni benzin i dizel za osobna vozila -70% porezno priznato

87.500,00

4015

Motorni benzin i dizel za osobna vozila -30% porezno nepriznato

37.500,00

401

Energija

403

Otpis sitnog inventara

410

Prijevozne usluge

411

Poštanske i telefonske usluge

Usluge tekućeg održavanja (bez održavanja 412000 osobnih vozila)

500.210,00 60.000,00 90.410,20 260.000,00 390.000,00 8.750,00

412210

Usluge tekućeg održavanja vozila za osobni prijevoz - 30% porezno nepriznato

3.750,00

412

Usluge tekućeg i investicijskog održavanja

402.500,00

413

Usluge na izradi proizvoda (kooperanata)

350.270,60

414

Zakupnine, najamnine i poslovni (operativni) leasing

95.942,53

415

Troškovi propagande i reklame

46.603,00

416

Intelektualne usluge

99.655,20

417

Komunalne usluge

Saldo

419

Ostale usluge (troškovi student servisa, grafičke usluge, špediterske usluge i ostale usluge)

Amortizacija imovine osim vozila za osobni 430000 prijevoz 430001 Amortizacija ulaganja u nekretnine

540,00

418200

Naknade za ceste i tehnički pregled vozila za osobni prijevoz - 70% - porezno priznato

21.000,00

418210

Naknade za ceste i tehnički pregled vozila za osobni prijevoz - 30% - porezno nepriznato

9.000,00

418

Troškovi registracije i dr. troškovi prijevoznih sredstava

30.540,00

O sastavljanju PD obrasca pisat ćemo detaljno u idućem broju časopisa.

244.954,13 1.452.715,35 347.900,98

430

Amortizacija koja se priznaje kao porezni rashod (osim osobnih automobila)

431

Amortizacija vozila za osobni prijevoz porezno priznata (70%)

214.637,85

432000

Amortizacija vozila za osobni prijevoz porezno nepriznata (30%)

91.987,65

1.800.616,33

432200 PDV na porezno nepriznati iznos amortizacije

22.996,90

432

Amortizacija vozila za osobni prijevoz koja se ne priznaje

114.984,55

440

Naknade troškova radnicima (dnevnice, troškovi prijevoza i noćenja na službenom putu, troškovi korištenja privatnog automobila u službene svrhe, prijevoza na rad i s rada i dr.)

149.160,00

441

Troškovi materijalnih prava radnika (božićnice)

144.760,00

442

Naknade članovima nadzornog odbora

128.457,47

4430

Reprezentacija - porezno priznata 30%

37.500,00

4431

Reprezentacija - porezno nepriznata 70%

443

Reprezentacija

445

Porezi i doprinosi koji ne ovise o poslovnom rezultatu

200.299,40

446

Premije osiguranja

655.479,17

447

Bankarske usluge i provizije

1.238.000,00

449

Ostali troškovi poslovanja (troškovi za priručnike, časopise, stručnu literaturu i sl., troškovi stručnog usavršavanja i obrazovanja i ost. troškovi poslovanja)

1.027.520,00

87.500,00 125.000,00

470000 Plaće

3.561.416,09

470021 Porezi i doprinosi iz plaća 470

Bruto plaće i nadnice

472

Doprinosi na bruto plaće

966.720,00 305.463,91 4.833.600,00

Ukupno razred 4

831.379,20 15.030.752,43

Rashodi 702

Nabavna vrijednost prodane robe

704

Vrijednosno usklađenje zaliha

40.000,00

705

Porezno priznati manjak

12.300,00

706

Privremeno porezno priznat ispravak vrijednosti potraživanja od kupaca

709

Ostali poslovni rashodi

711

Financijski rashodi iz odnosa s nepovezanim poduzetnicima (ugovorene kamate, zatezne kamate i sl.)

713

Negativne tečajne razlike iz odnosa s nepovezanim poduzetnicima

49.505.700,00

860.000,00 25.000,00

Ukupno rashodi 70-74

416.601,82 38.949,52 50.898.997,15

Prihodi

1.045.162,80

Naknade za ceste i tehnički pregled teretnih 418000 vozila

Naziv konta

470020 Doprinos za mirovinsko osiguranje

Usluge tekućeg održavanja vozila za osobni 412200 prijevoz - 70% porezno priznato

Konto

7500

Prihodi od prodaje usluga povezanim poduzetnicima

7501

Prihodi od prodaje usluga nepovezanim poduzetnicima

13.370.860,00

750

Prihodi od prodaje proizvoda i usluga

15.370.860,00

2.000.000,00

751100

Prihodi od najamnina i zakupnina građ. objekata (povezana)

751101

Prihodi od režijskih troškova objekata u najmu (povezana)

180.300,00

751102

Prihodi od najamnina i zakupnina građ. objekata (nepovezana)

279.183,49

1.162.563,37

Financije, pravo i porezi | Financije i računovodstvo

Saldo

751103

Prihodi od režijskih troškova objekata u najmu (nepovezana)

750,00

751

Prihodi od najamnina i zakupnina

1.622.796,86

7520

Prihodi od prodaje robe povezanim poduzetnicima

4.000.000,00

7521

Prihodi od prodaje robe nepovezanim poduzetnicima

7522

Prihodi od prodaje robe u maloprodaji

752

Prihodi od prodaje robe

755

Viškovi robe

756

Naplaćena otpisana potraživanja

759

Ostali poslovni prihodi (naknadno odobreni kasaskonti, otpis obveza prema dobavljačima i dr.)

761

Financijski prihodi iz odnosa s nepovezanim poduzetnicima (ugovorene kamate, zatezne kamate i dr.)

763

Pozitivne tečajne razlike

780

Prihodi od prodaje dugotrajne imovine

Ukupno prihodi 75-78

45.752.703,36

12.000,00

Dobit (red. br. 1.3. PD obrasca)

Povećanje dobiti: - 70% reprezentacije - 30% troška vozila za osobni prijevoz - manjkovi na imovini iznad visine utvrđene odlukom HGK - vrijednosno usklađenje zaliha* - ukupno:

Porezna osnovica (1+2-3)

Obveza poreza na dobit (4 x 20%)

2.859.561,78 571.912,35

Temeljem stanja na kontima prihoda, rashoda i troškova i utvrđene porezne obveze na kraju godine (31.12.2013.) društvo provodi knjiženja kako je prikazano u nastavku.

- troškovi (razred 4) - rashodi - prihodi

15.030.752,43 50.898.551,34 68.632.148,55

40-48 70-74

75-78

- r aspored troškova na teret ukupnog prihoda - troškovi koji neposredno terete prihode obračunskog razdoblja

15.030.752,43

491

15.030.752,43

700

- r aspored troškova na teret ukupnog prihoda 15.030.752,43 - zatvaranje konta razreda 4 15.030.752,43

491

40-48

Prijenos prihoda i rashoda radi utvrđivanja poslovnog rezultata 3.

- zatvaranje konta rashoda 65.929.303,77 - zatvaranje konta prihoda 68.632.148,55 - razlika prihoda i rashoda 2.702.844,78

75-78

70-74 795

Utvrđivanje rezultata poslovanja 4.

- razlika prihoda i rashoda dobit -o stvarena dobit prije oporezivanja

2.702.844,78

795

2.702.844,78

805

Evidentiranje obveze za porez na dobit i neto dobiti

87.500,00 165.234,55

**Za vrijednosno usklađena potraživanja od kupaca u prošloj godini, u 2013., stekli su se uvjeti za porezno priznavanje te društvo temeljem toga ukida odgođenu poreznu imovinu utvrđenu u prethodnom razdoblju u iznosu 5.663,51 kn (28.317,55 kn x 20%).

Čl. 10. st. 1. Zakona o porezu na dobit

2.702.844,78

28.317,55 120.000,00 148.317,55

Potražuje

Zatvaranje razreda 4

68.632.148,55

*Društvo na kraju godine, zbog zastarjelosti i oštećenja, vrijednosno usklađuje zalihe u iznosu 40.000,00 kn. Budući se vrijednosno usklađenje zaliha porezno priznaje u razdoblju kad su zalihe prodane ili na drugi način uporabljene27, u 2013. društvo za ovaj rashod uvećava poreznu osnovicu i priznaje odgođenu poreznu imovinu u iznosu 8.000,00 kn (40.000,00 kn x 20%).

211.603,81

12.300,00 40.000,00 305.034,55

Konto Duguje

Prijenos troškova na rashode

34.716,00

Smanjenje dobiti: - ostali rashodi ranijih razdoblja** - državna potpora za obrazovanje i izobrazbu - ukupno:

82.500,00

2.332,41

Iznos

Salda na kontima troškova, rashoda i prihoda temeljem knjiženja poslovnih događaja u toku godine

50.052.703,36 1.242.636,11

Opis

Red. br.

300.000,00

Prihode i rashode iskazane u bruto bilanci društvo unosi u račun dobiti i gubitka, razvrstane prema propisanim pozicijama, te utvrđuje: ■ ukupne prihode 68.632.148,55 kn, ■ ukupne troškove 15.030.752,43 kn, ■ rashode 50.898.551,34 kn, te ■ dobit prije oporezivanja 2.702.844,78 kn. Potom pomoću PD obrasca utvrđuje obvezu poreza na dobit kako slijedi: 1.

Knjiženje:

- raspored dobiti - porez na dobit - odgođena porezna imovina - ukidanje odgođene porezne imovine - dobit nakon oporezivanja

2.702.844,78 571.912,35

805

8.000,00

057

810

5.663,51 2.133.268,92

057 815

Zatvaranje razreda 8 i prijenos neto dobiti na dobit tekuće godine 6.

porez na dobit obveze za porez na dobit dobit nakon oporezivanja dobit tekuće godine

571.912,35 571.912,35 2.133.268,92 2.133.268,92

810 815

2620 950

Temeljem navedenih podataka društvo je sastavilo račun dobiti i gubitka.

DODATAK TPP-u: ZBIRKA MIŠLJENJA MINISTARSTVA FINANCIJA - ZMF

mr. sc. Mladen Štahan, Irena Slovinac | Sastavljanje računa dobiti i gubitka za 2013.

Naziv konta

• Aktualna mišljenja

Ministarstva financija (PDV, porez na dohodak, porez na dobit, doprinosi, ostali porezi) • Dopune tijekom godine s novim mišjenjima

Naručite još danas na www.teb.hr

Financije, pravo i porezi | 1/14

Konto

Financije i računovodstvo | Financije, pravo i porezi

RAČUN DOBITI I GUBITKA za razdoblje 01.01.2013. do 31.12.2013. Naziv pozicije

Konto

1 I. POSLOVNI PRIHODI (112+113) 1. Prihodi od prodaje 2. Ostali poslovni prihodi II. POSLOVNI RASHODI (115+116+120+124+125+126+129+130)

R. br. bilješke 4

Prethodna godina

Tekuća godina

111

66.152.480

68.383.496 65.423.563

750, 752

112

61.961.076

751, 754-759, 78*

113

4.191.404

2.959.933

114

65.255.587

65.473.446

1. Promjene vrijednosti zaliha proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda

115

266.496

-70.000

2. Materijalni troškovi (117 do 119)

116

53.199.492

53.142.558

a) Troškovi sirovina i materijala

117

947.581

900.820

b) Troškovi prodane robe

702

118

49.275.549

49.575.700

c) Ostali vanjski troškovi

119

2.976.362

2.666.038

120

5.655.121

5.664.979

a) Neto plaće i nadnice

4710

121

3.288.235

3.561.416

b) Troškovi poreza i doprinosa iz plaća

4711

122

1.536.953

1.272.184

c) Doprinosi na plaće

472

123

829.933

831.379

43 bez 4322

124

2.192.470

2.107.242

44,4322

125

3.759.218

3.691.673

126

28.318

40.000

703, 724, 725-729

127

704, 706

128

28.318

40.000

3. Troškovi osoblja (121 do 123)

4. Amortizacija 5. Ostali troškovi 6. Vrijednosno usklađivanje (127+128) d) dugotrajne imovine (osim financijske imovine) e) kratkotrajne imovine (osim financijske imovine) 7. Rezerviranja 8. Ostali poslovni rashodi III. FINANCIJSKI PRIHODI (132 do 136)

129

705-709, 73****

130

154.472

897.300 37.048

131

262.760

1. Kamate, tečajne razlike, dividende i slični prihodi iz odnosa s povezanim poduzetnicima

760, 7620, 7630, 765, 76600

132

131.183

2. Kamate, tečajne razlike, dividende, slični prihodi iz odnosa s nepovezanim poduzetnicima i drugim osobama

761, 7621, 7631

133

131.575

37.048

3. Dio prihoda od pridruženih poduzetnika i sudjelujućih interesa

7661

134

770, 771, 772

135

769

136

137

940.483

455.551

1. Kamate, tečajne razlike i drugi rashodi s povezanim poduzetnicima

710, 7120, 7130

138

20.446

2. Kamate, tečajne razlike i drugi rashodi iz odnosa s nepovezanim poduzetnicima i drugim osobama

711, 7121, 7131

139

906.140

455.551

4. Nerealizirani dobici (prihodi) od financijske imovine 5. Ostali financijski prihodi IV. FINANCIJSKI RASHODI (138 do 141)

3. Nerealizirani gubici (rashodi) financijske imovine 4. Ostali financijski rashodi V.

UDIO U DOBITI PRIDRUŽENIH PODUZETNIKA

VI.

UDIO U GUBITKU PRIDRUŽENIH PODUZETNIKA

720, 722

140

717, 718, 719

141

13.897

76601

142

7160

143

VII. IZVANREDNI - OSTALI PRIHODI

78******

144

49.455

211.604

VIII. IZVANREDNI - OSTALI RASHODI

73******

145

96.353

UKUPNI PRIHODI (111+131+142+144)

146

66.464.695

68.632.148

UKUPNI RASHODI (114+137+143+145)

147

66.292.423

65.928.997

XI.

DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA (146-147)

148

172.272

2.702.845

1. Dobit prije oporezivanja (146-147)

149

2. Gubitak prije oporezivanja (147-146)

150

151

71.426

569.576

IX.

Oznaka

XII. POREZ NA DOBIT XIII. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA (148-151)

152

100.846

2.133.269

1. Dobit razdoblja (149-151)

153

100.846

2.133.269

2. Gubitak razdoblja (151-148)

154

DODATAK RDG-u (popunjava poduzetnik koji sastavlja konsolidirani godišnji financijski izvještaj) XIV. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA 1. Propisan imateljima kapitala matice

155

2. Pripisan manjinskom interesu

156

Napomena uz račun dobiti i gubitka: * Na poziciju AOP 113 obveznici MSFI-a unijeti će i ostale prihode evidentirane na kontnoj skupini 78, dok će obveznici HSFI-a ove prihode iskazati na AOP 144. ** Na poziciju AOP 115 unosi se razlika stanja konta skupine 60 i 63 na početku i na kraju razdoblja, te razlika konta 64 korigirana za umanjenja/povećanja vrijednosti zaliha za dobitke/gubitke od promjene fer vrijednosti biološke imovine.

*** Na poziciju AOP 130 obveznici MSFI-a unijeti će i ostale rashode evidentirane na kontnoj skupini 73, dok će obveznici HSFI-a ove rashode iskazati na AOP 145. **** Pozicije AOP 144 i 151 popunjavaju samo obveznici HSFI-a, u poziciju AOP 144 unijeti će prihode evidentirane na kontnoj skupini 78, a na poziciju AOP 145 unijeti će rashode iskazane na kontnoj skupinu 73. Obveznici MSFI-a ove prihode iskazuju na poziciji AOP 113, a rashode na poziciji AOP 130.

Nakon provedenih knjiženja i ispunjenog računa dobiti i gubitka pristupa se sastavljanju bilance.

•

Sastavljanje bilance za 2013.

mr. sc. Mladen Štahan Irena Slovinac, dipl. oec. TEB, Zagreb

je statički izvještaj koji kroz vrijednosni iskaz imovine (aktiva) te kapitala i obveza (pasiva) prikazuje financijski položaj, stanje imovine te stanje vlastitog i tuđeg kapitala (obveza) na dan bilanciranja.1 Aktiva i pasiva prikazane su u bilanci prema njihovoj strukturi, pri čemu se aktiva sastoji od dugotrajne i kratkotrajne imovine, a pasiva od vlastitog i tuđeg kapitala. Tuđi kapital se dalje dijeli na dugoročne i kratkoročne obveze. Aktiva i pasiva uvijek imaju istu vrijednost, s tim da aktiva prikazuje društvo kroz vrijednost imovine kojom raspolaže, a pasiva kroz strukturu izvora iz kojih je ta imovina financirana. Bilanca dakle služi kao izvor informacija o imovini, kapitalu i obvezama, a u pasivi je vidljiv i rezultat poslovanja, te ukupni vlastiti kapital koji ujedno pokazuje i knjigovodstvenu vrijednost društva. Bilanca za 2013. sastavlja se prema Pravilnikom propisanom sadržaju i strukturi. U skladu sa čl. 3. Pravilnika, podaci u bilanci iskazuju se za tekuću i prethodnu godinu u kunama. Pri iskazivanju podataka u bilanci treba primijeniti načelo usporedivosti koje nalažu Hrvatski standardi financijskog izvještavanja2 i Međunarodni standardi financijskog izvještavanja3, prema kojem se iste stavke priznaju i mjere uz primijenu istih računovodstvenih politika, kao i načelo vremenske povezanosti bilanč Pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (Nar. nov., br. 38/08, 12/09 i 130/10; u nastavku: Pravilnik) 2 Odluka o objavljivanju Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja (Nar. nov., br. 30/08 – 140/11-ispr.; u nastavku: HSFI) 3 Međunarodni standardi financijskog izvještavanja (MSFI) obuhvaćaju Međunarodne računovodstvene standarde (MRS), njihove dopune i povezana tumačenja te Međunarodne standarde financijskog izvještavanja (MSFI), njihove dopune i povezana tumačenja, koji su utvrđeni od Europske komisije i objavljeni u Službenom listu EU-a. Napominjemo da, iako su stavljeni van snage (Odluka o stavljanju izvan snage Odluke o objavljivanju Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja; Nar. nov., br. 73/13), MSFI-i objavljeni u Nar. nov., br. 136/09 - 69/13 usklađeni su s MSFIima objavljenim u Službenom listu EU-a. 1

nih pozicija, prema kojem je konačno stanje prethodne godine u jednako početnom stanju tekuće godine. Dozvoljeni izuzeci od primjene ovih načela određeni su HSFI-om 3 - Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške i istoimenim MRSom 8, a potrebno ih je navesti i opisati u bilješkama. Za sve poduzetnike propisan je isti sadržaj bilance, pa su sva trgovačka društva, bez obzira na veličinu i standarde koje primjenjuju, dužna sastaviti bilancu s istim pozicijama. Čl. 5. Pravilnika utvrđeno je da obveznici primje ne MSFI-a sastavljaju bilancu sukladno odgovarajućim odredbama MSFI-a, dok obveznici primjene HSFI-a sastavljaju ovaj izvještaj prema odgovarajućim odredbama HSFI-a. Sukladno zahtjevima toč. 113. MRS-a 1, poduzetnici su dužni svaku stavku bilance povezati s odnosnom informacijom u bilješkama.

1. Sastavljanje propisanih pozicija bilance za 2013.

Uputa za sastavljanje bilance za 2013. pisana je prema Pravilnikom propisanim pozicijama, za sve poduzetnike: mala i srednja trgovačka društva - obveznike primjene HSFI-a i velika trgovačka društva - obveznike primjene MSFI-a, pri čemu su istaknute i obrazložene razlike između HSFI-a i MSFI-a.

AKTIVA A.

POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITAL

Ova pozicija se popunjava kada ulagači, u skladu s odredbama Zakona o trgovačkim društvima4, nisu u cijelosti uplatili kapital koji su upisali prigodom osni4

Zakon o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93 – 68/13; u nastavku: ZTD)

UDK 657.1

Financije, pravo i porezi | 1/14

Bilanca

mr. sc. Mladen Štahan, Irena Slovinac | Sastavljanje bilance za 2013.

Bilanca je obvezan financijski izvještaj koji su dužni sastaviti svi poduzetnici, bez obzira na veličinu i pravni oblik. Kako sastaviti ovaj izvještaj u skladu s odredbama Pravilnika o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja1 i zahtjevima računovodstvenih standarda pojašnjavamo u članku.

Financije i računovodstvo | Financije, pravo i porezi

vanja ili dokapitalizacije dioničkog društva ili društva s ograničenom odgovornošću u trgovački sud. HSFI niti MSFI ne predviđaju potraživanja za upisani, a neuplaćeni kapital kao bilančnu (imovinsku) stavku. Međutim, ova pozicija propisana je Pravilnikom. Na ovoj poziciji iskazuje se dugovni saldo s konta 070. B. DUGOTRAJNA IMOVINA

Dugotrajna imovina odnosi se na imovinu s rokom trajanja ili s dospijećem dužim od godinu dana. Obuhvaća nematerijalnu, materijalnu i financijsku imovinu te potraživanja. Utvrđuje se prema trošku nabave koji uključuje i sve zavisne troškove, umanjeno za ispravak vrijednosti. Alternativno se može iskazivati i revalorizirana vrijednost, prema fer vrijednostima na datum bilance. Dugotrajna imovina ima, u pravilu, ograničen vijek trajanja jer se ekonomske koristi tokom vremena troše, uporabom ili propadanjem i zastarijevanjem. Da bi se u bilanci iskazalo to trošenje, knjigovodstveni iznos svake pojedine dugotrajne imovine se smanjuje na način da se njegova vrijednost rasporedi sustavno tokom njegovog procijenjenog korisnog vijeka uporabe. To smanjenje naziva se amortizacija. Stopa amortizacije treba biti realna, kako bi i vrijednost imovine, rashoda i rezultata bilanci bila realna, te kako bi se u korisnom vijeku uporabe nekog sredstva osigurao izvor za nabavu novog sredstva. Preniske stope amortizacije uzrokovati će precijenjenu vrijednost imovine u bilanci, podcijenjene troškove i precijenjen financijski rezultat u računu dobiti i gubitka. S druge strane, ako se odredi previsoka stopa, utjecaj na iskaz vrijednosti imovine, rashoda i financijskog rezultata biti će obrnut. Amortizacija se priznaje kao rashod razdoblja ili se uključuje u vrijednosti druge imovine, zaliha nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda. Osim toga, u skladu s načelom opreznosti i nižeg vrednovanja aktive, kada nadoknadiva vrijednost dugotrajne imovine padne ispod njezine knjigovodstvene vrijednosti (oštećenje, uništenje, tehnološko zastarijevanje i drugo smanjenje tržišne vrijednosti), bez obzira na obračunanu amortizaciju, poduzetnik treba smanjiti iskazanu vrijednost te imovine na teret rashoda razdoblja, osim u slučaju kada se smanjenje može nadoknaditi na teret revalorizacijske rezerve nastale revalorizacijom tog sredstva. O računovodstvenom i poreznom tretmanu amortizacije pisali smo u članku: Zaloker, D.: Obračun amortizacije za 2013., FIP br. 12/13.

B.I. NEMATERIJALNA IMOVINA Dugotrajna nematerijalna imovina obuhvaća: patente, licencije, koncesije, zaštitne znakove, izdavačka prava, software, franšize, goodwill i slična prava. Sve ove stavke se priznaju kao imovina samo kada postoji vjerojatnost nastanka budućih ekonomskih koristi i kada im se može utvrditi trošak. Početna vrijednost nematerijalne imovine utvrđuje se prema trošku nabave. Trošak nabave sadržava: kupovnu cijenu, carinu, nepovratne poreze koji se plaćaju prilikom nabave (društva koja nisu u sustavu PDV-a i ovaj porez uključuju u trošak nabave), naknade za usluge i druge isporuke koje su morale nastati kod nabave i ostale troškove koji se mogu izravno pripisati nabavi te imovine. Vrijednost nematerijalne imovine evidentira se po troškovima nabave umanjenom za ispravak vrijednosti i za gubitak zbog umanjenja imovine, ili u revaloriziranom iznosu. Revalorizacija se treba provoditi redovito kako se knjigovodstveni iznos ne bi značajno razlikovao od njegove fer vrijednosti. Nematerijalna imovina s neodređenim vijekom uporabe se u skladu s toč. 26. i 27. HSFI-a 5 odnosno toč. 107. MRS-a 38 ne amortizira, već se procjenjuje na koncu svakog razdoblja i usuglašava s tom procjenom. Trošenje nematerijalne imovine koja ima ograničen vijek trajanja prati se amortizacijom. Prema HSFI-u 5 i MRS-u 38, vijek uporabe nematerijalne imovine koji proizlazi iz ugovornih ili drugih zakonskih prava ne može biti duži od razdoblja važenja ugovornih ili drugih zakonskih prava, ali može biti kraći ovisno o razdoblju tijekom kojeg poduzetnik očekuje da će koristiti imovinu. Ako su ugovorna ili druga zakonska prava prenijeta na ograničeni rok koji se može obnoviti, vijek uporabe nematerijalne imovine mora uključiti obnovljeni period jedino ako postoji dokaz koji podupire obnavljanje od strane poduzetnika bez značajnijih troškova. Amortizacijski iznos nematerijalne imovine s ograničenim korisnim vijekom trajanja treba se sustavno rasporediti tijekom procijenjenog vijeka uporabe. Amortizacija treba započeti kada je imovina raspoloživa za upotrebu, a prestati prije trenutka klasificiranja imovine u imovinu koja se drži za prodaju ili po prestanku priznavanja imovine. Korištena metoda amortizacije treba odražavati model u kojem će buduće ekonomske koristi imovine poduzetnik koristiti. Ako se taj model ne može pouzdano odrediti, koristi se proporcionalna (linearna) metoda. Trošak amortizacije priznaje se u računu dobiti i gubitka. Vijek uporabe značajnih sredstava treba stalno preispitivati, a amortizacijske stope usklađivati s novim spoznajama.

B.I.2. Koncesije, patenti, licencije, robne i uslužne marke, softwer i ostala prava iskazuju se u bilanci kao imovina. U okviru ostalih prava vode se i ulaganja na tuđoj imovini, prava korištenja tuđe imovine i sl. Kao ulaganja na tuđoj imovini iskazuju se i ulaganja koja su izvršena u adaptaciju tuđeg prostora uzetog u višegodišnji najam. Koncesije, patenti, licencije, robne i uslužne marke, softwer i ostala prava mjere se, iskazuju i amortiziraju na način koji je određen općenito za nematerijalnu imovinu, a u bilancu se upisuje dugovni saldo konta 001, 002 i 009. B.I.3. Goodwill je nematerijalna imovina koja može nastati kao posljedica poslovnog spajanja kod kojeg se primjenjuje metoda kupnje, sukladno HSFI-u 2 - Konsolidirani financijski izvještaji i MSFI-u 3 Poslovna spajanja. Stjecanje po metodi kupnje obračunava se po trošku koji je jednak plaćenoj svoti novca (novčanih ekvivalenata) ili fer vrijednosti imovine koja se razmjenjuje. Po metodi kupnje stjecatelj (kupac)

obračunava trošak stjecanja tako da imovinu i obveze iskaže po njihovoj fer vrijednosti. Goodwill nastaje u slučaju kad je trošak stjecanja veći od fer vrijednosti neto imovine koja se stječe. Stjecatelj od datuma stjecanja u svoje financijske izvještaje treba uključiti rezultat poslovanja pripojenog poduzeća i imovinu i obveze tog društva te goodwill proizašao iz stjecanja. U slučaju da je stjecateljev udio u neto fer vrijednosti imovine veći od troška spajanja, prema toč. 73. HSFI-a 2, negativni goodwill se odmah priznaje kao prihod. Obveznici primjene HSFI-a amortiziraju goodwill linearnom metodom u vijeku korištenja koji ne može biti duži od 5 godina (minimalna godišnja amortizacijska stopa iznosi 20%). Priznaje se po trošku umanjenom za ispravak vrijednosti i gubitke od umanjenja imovine. U slučaju da se u trenutku sastavljanja bilance utvrdi da goodwill ne odgovara stvarnoj vrijednosti i da više nije vjerojatno da će biti nadoknađen iz budućih ekonomskih koristi, prenosi se na rashode kao gubitak od umanjenja imovine. Jednom otpisani goodwill ne vraća se u vrijednost imovine niti u slučaju kada su se okolnosti koje su utjecale na njegov otpis promijenile.  Veliki poduzetnici koji primjenjuju MRS 36 Umanjenje imovine, goodwill ne amortiziraju, nego ovu imovinu testiraju na umanjenje. Prema toč. 124. MRS-a 36 gubitak od umanjenja goodwilla se ne ukida u budućim razdobljima, što znači da se na ovu stavku dosljedno primjenjuje načelo niže vrijednosti. Kod goodwilla treba voditi računa i o tome da amortizacija goodwilla sukladno poreznim propisima nije porezno priznati rashod (čl. 22. st. 6. Pravilnika o porezu na dobit).5 Goodwill se preuzima u bilancu s dugovne strane konta 004, po umanjenu za pripadajući ispravak vrijednosti. B.I.4. Predujmovi za nabavu nematerijalne imovine su unaprijed plaćeni iznosi za nematerijalnu imovinu (prije stjecanja). Ovi se predujmovi preuzimaju kao dugovni saldo s konta 007. B.I.5. Nematerijalna imovina u pripremi su nezavršena ulaganja u ovu imovinu, a preuzimaju se s dugove strane konta 006. B.I.6. Ostala nematerijalna imovina obuhvaća ulaganja u pravo korištenja tt usluga, pravo korištenja priključaka i energetskih objekata, ulaganja u poljoprivredu i drugu prethodno nespomenutu nematerijalna imovina. U ovu poziciju se unosi dugovni saldo konta 003, 008 i 009. 5

Pravilnik o porezu na dobit (Nar. nov., br. 95/05 –146/12)

Financije, pravo i porezi | 1/14

B.I.1. Izdaci za razvoj su dio nematerijalne imovine i propisani su Pravilnikom kao posebna pozicija bilance. Za razliku od troškova razvoja, troškovi istraživanja ne mogu se iskazati kao imovina, već se njima terete rashodi razdoblja u kojem su nastali. Prema HSFI-u 5 i MRS-u 38 troškovi razvoja mogu se priznati kao imovina samo ako se očekuje buduća ekonomska korist i kada se može dokazati: ■ tehnička izvedivost nematerijalne imovine tako da će biti raspoloživa za uporabu ili prodaju, ■ namjera dovršenja nematerijalnog sredstva i njegova uporaba ili prodaja, ■ mogućnost uporabe ili prodaje nematerijalnog sredstva, ■ postojanje tržišta za to sredstvo ili ako se želi koristiti interno da se može dokazati korisnost za poduzeće, ■ postojanje tehničkih, financijskih i drugih sredstava za dovršenje projekta i plasiranje sredstava na tržište odnosno uporabu sredstva, ■ mogućnost pouzdanog utvrđivanja izdataka koji se mogu pripisati nematerijalnom sredstvu tijekom njegova razvoja. U suprotnom se i troškovi razvoja prikazuju kao rashod razdoblja. Troškovi razvoja amortiziraju se u procijenjenom vijeku trajanja. Ovu imovinu treba preispitati prilikom svakog sastavljanja bilance rukovodeći se načelom opreznosti i nižeg vrednovanja aktive, sukladno HSFI-u 5 i MRS-u 36 - Umanjenje imovine. Na ovoj poziciji bilance upisuje se dugovni saldo s konta 000, 008 i 009.

mr. sc. Mladen Štahan, Irena Slovinac | Sastavljanje bilance za 2013.

Financije, pravo i porezi | Financije i računovodstvo

Financije i računovodstvo | Financije, pravo i porezi

B. II. MATERIJALNA IMOVINA

Materijalna imovina trgovačkog društva obuhvaća nekretnine, postrojenja i opremu. Računovodstvo materijalne imovine uređuju HSFI 6 - Dugotrajna materijalna imovina, MRS 16 - Nekretnine, postrojenja i oprema, MRS 17 - Najmovi, MRS 20 - Računovodstvo za državne potpore i objavljivanje državne pomoći, MRS 21 - Učinci promjena tečaja stranih valuta, MRS 23 - Troškovi posudbe, MRS 36 - Umanjenja imovine i drugi standardi. Materijalna imovina se početno evidentira po trošku nabave. Trošak nabave nekretnina, postrojenja i opreme uključuje kupovnu cijenu s uvoznim pristojbama i nepovratnim porezima te sve troškove koji se mogu izravno pripisati dovođenju sredstva u stanje za namjeravanu uporabu, kao što su troškovi pripreme mjesta, troškovi isporuke i rukovanja, troškovi instaliranja i montaže te naknade inženjerima, arhitektima i sl. Trgovinski popusti se ne uključuju u nabavnu cijenu, kao ni plaćen porez na dodanu vrijednost kod obveznika PDV-a. Međutim, kada materijalnu imovinu kupuje poduzetnik koje nije u sustavu PDV-a, PDV ulazi u nabavnu vrijednost. Administrativni i drugi opći troškovi ne uključuju se u nabavnu vrijednost materijalne imovine. Kamate kod kupnje uz odgođeno plaćanje (na kredit), te drugi troškovi posudbe mogu se kapitalizirati i iskazati kao imovina samo kada su zadovoljeni uvjeti MRS-a 23. Za sredstva koja se izrađuju u vlastitoj izvedbi trošak se utvrđuje prema HSFI-u 10 i MRS-u 2 - Zalihe. Pritom se isključuju interni dobici, neuobičajene vrijednosti otpadnog materijala, rada i sl. Kada se nekretnine, postrojenja i oprema stječu u razmjeni za druga sredstva, tada se trošak nabave primljenog sredstva mjeri po fer vrijednosti primljenog sredstva kao ekvivalent fer vrijednosti danog sredstva umanjenog ili uvećanog za sva eventualna plaćanja. Najmoprimac može priznati sredstva u bilanci temeljem ugovora o financijskom najmu, sukladno HSFI-u 6 i MRS-u 17. Nakon početnog priznavanja, prema osnovnom postupku, nekretnine, postrojenja i oprema iskazuju se po trošku nabave umanjenom za ispravak vrijednosti i gubitak od umanjenja imovine. Prema dopuštenom alternativnom postupku, nekretnine, postrojenja i oprema iskazuju se po revaloriziranoj vrijednosti koju čini njihova fer vrijednost na dan revalorizacije umanjena za ispravak vrijednosti i gubitak zbog umanjenja imovine. Ako se provodi revalorizacija nekretnina, postrojenja i opreme, treba se provoditi dovoljno redovito da

se knjigovodstvena vrijednost bitno ne razlikuje od fer vrijednosti imovine. Učinak revalorizacije odobrava se glavnici kao revalorizacijska rezerva i to analitički, za svako pojedino revalorizirano sredstvo. Međutim, ako je smanjenje vrijednosti nekog predmeta materijalne imovine teretilo rashode, revalorizacijsko povećanje tog sredstva treba se priznati kao prihod (do vrijednosti prethodnog smanjenja). Smanjenje vrijednosti prethodno revaloriziranog sredstva evidentira se kao smanjenje revalorizacijske rezerve (do visine revalorizacijske rezerve tog sredstva, a preostala razlika do punog smanjenja vrijednosti sredstva treba teretiti rashode).  Primjer 1. Evidentiranje revalorizacije materijalne imovine Društvo u svojim poslovnim knjigama ima evidentirano postrojenje. Nabavna vrijednost postrojenja iznosi 4.406.071,15 kn, a akumulirani ispravak vrijednosti iznosi 4.320.604,34 kn. Stručna služba društva obavlja procjenu fer vrijednosti postrojenja. Vrijednost postrojenja se povećava za 40%. Revalorizacija u poslovnim knjigama društva provodi se razmjernim povećanjem nabavne vrijednosti i akumuliranog ispravka vrijednosti postrojenja. Izračun revalorizacije: 4.406.071,15 – 4.320.604,34 = 85.466,81 Revalorizacija nabavne vrijednosti: 4.406.071,15 x 40% = 1.762.428,46 Revalorizacija ispravka vrijednosti: 4.320.604,34 x 40% = 1.728.241,74 Fer vrijednost imovine: 6.168,499,61 – 6.048.846,08 = 119.653,53 Učinak revalorizacije se umanjuje za odgođenu poreznu obvezu (119.653,53 – 85.466,80 = 34.186,73; 34.186,73 x 20% = 6.837,35). Knjiženje: Red. br.

Opis

Iznos

Konto Duguje

Potražuje

Stanje na kontima prije revalorizacije So

- postrojenje za proizvodnju 4.406.071,15 - i spravak vrijednosti postrojenja 4.320.604,34

021 029

Povećanje vrijednosti postrojenja za proizvodnju revalorizacijom

- postrojenje za proizvodnju 1.762.428.46 - i spravak vrijednosti postrojenja 1.728.241,74 - r evalorizacijske rezerve postrojenja za proizvodnju 27.349,38 - odgođena porezna obveza 6.837,34

021 029 93310 97800

Naknadni izdatak za određena sredstva koja već postoje u bilanci dodaje se knjigovodstvenoj vrijednosti tih sredstava samo kada je vjerojatno da će dodatnim ulaganjem pritjecati ekonomska korist. Uobičajeno se

Financije, pravo i porezi | Financije i računovodstvo

Red. br.

Opis

Iznos

Konto Duguje Potražuje

Primljen račun za popravak stroja 1.

- trošak održavanja - pretporez - obveze prema dobavljačima

5.000,00 1.250,00 6.250,00

412 1604

220

Primljen račun za radove na stroju kojima se povećava kapacitet 2.

- povećanje vrijednosti stroja - pretporez - obveze prema dobavljačima

20.000,00 4.600,00 24.600,00

021 1604

220

Materijalna imovina se u poslovnim knjigama vodi po bruto načelu kao nabavna vrijednost i ispravak vrijednosti, a u bilanci se iskazuje kao neto vrijednost. Neto vrijednost nekretnina, postrojenja i opreme utvrđuje se kao razlika između troška nabave ili revalorizirane nabavne vrijednosti, s jedne strane i akumulirane amortizacije i akumuliranih gubitaka od umanjenja (djelomičnih otpisa do nadoknadive vrijednosti) s druge strane. Amortizaciju nekretnina, postrojenja i opreme uređuje HSFI 6 odnosno MRS 16. Pritom su predviđene različite metode amortizacije, a razdoblje amortizacije se određuje procjenom korisnog vijeka uporabe nekog sredstva. Kao porezni rashod priznaje se amortizacija obračunana na nabavnu vrijednost po linearnoj metodi primjenom godišnjih amortizacijskih stopa iz čl. 12. st. 5. Zakona o porezu na dobit. Ove godišnje stope se mogu podvostručiti. Ako se amortizacija obračunava po većim stopama od propisanih, razlika iznad propisanih svota uključuje se u poreznu osnovicu. Ova porezno nepriznata amortizacija priznat će se kao umanjenje osnovice za obračun poreza na dobit u narednim poreznim razdobljima, bez obzira na to što više neće biti računovodstvenog troška. Troškovi amortizacije imovine kojom se ne obavlja djelatnost porezno se ne priznaju, kao niti amortizacija obračunana na u cijelosti otpisanu dugotrajnu imovinu. Kod vozila za osobni prijevoz radnika porezno se ne priznaje amortizacija na nabavnu vrijednost iznad 400.000,00 kuna. Prema odredbama čl. 12. Zakona o porezu na dobit, dugotrajna imovina se i nakon što je Troškovima redovnog održavanja smatraju se prvenstveno troškovi rada i potrošnog materijala, a mogu uključivati i troškove sitnih dijelova (toč. 12. MRS-a 16).

Za iznos iskazanog gubitka proizašlog iz vrijednosnog usklađenja dugotrajne imovine za koju se amortizacija priznaje kao rashod na način propisan čl. 12. Zakona o porezu na dobit povećava se porezna osnovica u PD obrascu, osim u slučaju nastanka izvanrednog oštećenja na temelju vjerodostojne dokumentacije.7 Prodajom materijalne imovine, uništenjem ili otuđenjem na drugi način ta se sredstva isključuju iz bilance. U skladu s HSFI-om 6 i HSFI-ima 15 i 16, u slučaju prodaje dugotrajne materijalne imovine pozitivna razlika između prodajne cijene i knjigovodstvene vrijednosti, predstavlja dobitak od otuđenja i iskazuje se kao prihod. Negativna razlika odnosno gubitak, iskazuje se kao rashod razdoblja. Slično je utvrđeno i toč. 67., 68. i 71. MRS-a 16, prema kojima se dobitke ili gubitke proizašle od prestanka priznavanja treba utvrditi kao razliku između neto prihoda od otuđenja i knjigovodstvenog iznosa imovine (na neto osnovi) i uključiti u dobit ili gubitak. Materijalnu imovinu prema minimalnim pozicijama propisanim Pravilnikom obrazlažemo u nastavku. B.II.1. Zemljište je pozicija koja obuhvaća poljoprivredna, šumska i građevinska zemljišta te zemljišta na kojima se eksploatira rudno blago u vlasništvu poduzetnika. Vrijednost zemljišta može se povećati različitim ulaganjima. Ova se imovina ne troši uporabom (nepotrošiva imovina) i ima neograničeni vijek trajanja pa se stoga ne amortizira. Međutim, poduzetnici su dužni redovito preispitivati nadoknadivu vrijednost ove imovine i prema potrebi provesti vrijednosno usklađenje. 7

Čl. 22. st. 1. Pravilnika o porezu na dobit

mr. sc. Mladen Štahan, Irena Slovinac | Sastavljanje bilance za 2013.

 Primjer 2. Evidentiranje troškova redovnog održavanja6 i naknadnih izdataka na opremi

u cijelosti otpisana, mora zadržati u evidenciji sve do otuđenja. Privremene vremenske razlike između računovodstvenog i poreznog tretmana poreznih stavaka uređene su HSFI-om 14 - Vremenska razgraničenja i MRS-om 12 - Porezi na dobit, a stvarni utjecaj amortizacije iznad propisanih stopa na poreznu obvezu po razdobljima identičan je utjecaju opisanom kod ispravka vrijednosti porezno nepriznatih potraživanja u toč. 2.1. u članku „Sastavljanje računa dobiti i gubitka za 2013.“. Smanjenje knjigovodstvene vrijednosti sredstva na njegovu nadoknadivu vrijednost (za koju se očekuje da će se nadoknaditi od budućeg korištenja sredstava uključujući i ostatak vrijednosti kod otuđenja), u skladu s načelom opreznosti i nižeg vrednovanja aktive, obvezno se provodi kad njegova nadoknadiva vrijednost padne ispod knjigovodstvene vrijednosti.

Financije, pravo i porezi | 1/14

smatra da će buduće ekonomske koristi pritjecati od ulaganja kojima se produljuje vijek uporabe ili povećava kapacitet, unapređuje kvaliteta proizvodnje te znatno smanjuju proizvodni troškovi. Svi drugi naknadni izdaci povezani s nekretninama, postrojenjima i opremom iskazuju se kao rashod razdoblja.

Financije i računovodstvo | Financije, pravo i porezi

Na ovu poziciju se unosi dugovni saldo konta skupine 01, po umanjenju za možebitan pripadajući ispravak vrijednosti. B.II.2. Građevinski objekti obuhvaćaju sve oblike i vrste građevinskih objekata (osim stanova i stambenih zgrada) koje društvo ima za obavljanje svoje djelatnosti. To mogu biti objekti koji služe za proizvodnju, u trgovačke svrhe i administrativne potrebe. Na ovoj poziciji bilance iskazuje se dugovni saldo s konta 020 i 029. Poduzetnici koji se bave građevinarstvom iskazuju građevinske objekte namijenjene prodaji kao proizvodnju u tijeku i gotove proizvode, a trgovci koji prodaju građevinske objekte evidentiraju ih kao trgovačku robu. B.II.3. Postrojenja i oprema odnose se na dugotrajnu materijalnu imovinu namijenjenu proizvodnji proizvoda ili usluga temeljne i sporednih djelatnosti, za administrativne potrebe ili za iznajmljivanje. U bilancu se unosi dugovni saldo s konta 021, 0222 i 0291.

B.II.4. Alati, pogonski inventar i transportna imovina obuhvaćaju automobile, kamione, plovila i zrakoplove, mjerne i kontrolne aparate, uređaje, instrumente i sl. Uvjet da se navedena sredstva iskažu kao dugotrajna imovina u bilanci je očekivana buduća ekonomska korist i vijek trajanja duži od godinu dana. U slučaju postojanja veće količine istovrsnih predmeta manje (beznačajne) pojedinačne vrijednosti, pojedini predmeti (kalupi, alati, matrice), sukladno HSFI-u 6 i MRS-u 16 mogu se grupirati i tretirati kao jedno sredstvo. Vezano za automobile, plovila, zrakoplove i sl., koji se koriste za osobni prijevoz, smatramo da je primjereno u evidencijama osigurati podatke o porezno priznatom odnosno nepriznatom ispravku vrijednosti tj. amortizaciji ove imovine. Za te potrebe u TEB-ovom kontnom planu predviđena su odvojena konta ispravka vrijednosti ove imovine i to za 30% porezno nepriznate amortizacije, kao i za amortizaciju osobnih automobila nabavne vrijednosti iznad 400.000,00 kuna. Vrijednost ove imovine preuzima se s konta 0220, 0221, 0223-0229 i 029. B.II.5. Biološka imovina obuhvaća višegodišnje nasade (voćnjake, vinograde, višegodišnje nasade i dr.) te temeljno stado (konje, goveda, svinje, ribe i dr.), odnosno životinje i biljke. Biološka imovina zajedno s poljoprivrednim proizvodima do ubiranja priznaje se u financijskim izvještajima kada: ■ poduzetnik ima nad njom kontrolu,

■ vjerojatno je da će buduće ekonomske koristi pritjecati poduzetniku, ■ trošak nabave ili fer vrijednost može se pouzdano izmjeriti. Vrijednost biološke imovine mjeri se na svaki datum bilance po fer vrijednosti umanjenoj za troškove do prodaje. Ako se fer vrijednost ne može pouzdano izmjeriti, biološka imovina se mjeri po trošku nabave umanjenom za ispravak vrijednosti i za gubitke od umanjenja vrijednosti (vrijednosno usklađivanje) sukladno HSFI-u 6 i HSFI-u 10, te MRS-u 16, MRS-u 2 i MRS-u 36. Poljoprivredni proizvodi biološke imovine u trenutku ubiranja mjere se po fer vrijednosti, umanjenoj za procijenjene troškove do točke prodaje. Ovi troškovi sadržavaju: prijevozne i ostale slične troškove potrebne da biološka imovina i poljoprivredni proizvodi budu na tržištu, naknade brokerima i dilerima, pristojbe nadzornim organizacijama i burzama roba i poreze i carine. Poljoprivredni proizvodi nakon ubiranja mjere se u skladu s HSFI-om 10 odnosno MRSom 2, tj. iskazuju kao zaliha. Državna potpora vezana uz biološku imovinu koja se mjeri po fer vrijednosti umanjenoj za procijenjene troškove do točke prodaje, priznaje se kao prihod u računu dobiti i gubitka poduzetnika u razdoblju kada je nastalo potraživanje. Uvjetovana potpora se priznaje kao prihod u računu dobiti i gubitka poduzetnika kada su ispunjeni svi uvjeti. Ako se biološka imovina mjeri po trošku nabave umanjenom za ispravak vrijednosti i gubitak od umanjenja ove imovine državna potpora se priznaje kao odgođeni prihod. Poljoprivrednim proizvodima nakon ubiranja priroda bave se HSFI 10 te MRS 2 - Zalihe. Vrijednost biološke imovine preuzima se kao dugovni saldo s konta skupine 030-036 i 039. B.II.6. Predujmovi za materijalnu imovinu su iznosi plaćeni unaprijed za nabavu materijalne imovine. Za ovu poziciju bilance preuzima se dugovni saldo s konta 017, 028, 038 i 068. B.II.7. Materijalna imovina u pripremi obuhvaća investicije u tijeku za svu materijalnu imovinu, od kupnje zemljišta i višegodišnjih nasada do ulaganja u izgradnju ili nabavu građevinskih objekata, opreme, postrojenja, pogonskog alata, pokućstva, transportnih sredstava, biološke imovine i svih drugih sredstava dugotrajne materijalne imovine. Materijalna imovina u pripremi se ne amortizira, ali se otpisuje u slučaju oštećenja i sl. Na ovu poziciju bilance upisuje se dugovni saldo s konta 016, 027 i 037.

Red. br.

Opis

Iznos

Konto Duguje

Potražuje

Primljen račun dobavljača za opremu 1.

- investicije u tijeku - pretporez - obveze prema dobavljačima

120.000,00 30.000,00

0271 1604

150.000,00

220

Primljen račun prijevoznika za dovoz opreme 2.

- investicije u tijeku - pretporez - obveze prema dobavljačima

10.000,00 2.500,00 12.500,00

0271 1604 220

Primljen račun za montažu opreme 3.

- investicije u tijeku - pretporez -o bveze prema dobavljačima

15.000,00 3.750,00

0271 1604 220

18.750,00

Stavljanje opreme u uporabu 4.

- s trojevi, postrojenja i oprema za proizvodnju - investicije u tijeku

145.000,00 145.000,00

021

0271

B.II.8. Ostala materijalna imovina obuhvaća stambene zgrade i stanove u vlasništvu poduzetnika, s ograničenjem u raspolaganju, korištenju ili iznajmljivanju. Na ovoj poziciji mogu se iskazati i stanovi koje nisu željeli otkupiti nositelji stanarskog prava, odnosno u kojima su zaštićeni stanari i sl. Nadalje, na ovoj poziciji se iskazuju knjige u knjižnicama, spomenici kulture, predmeti muzejske vrijednosti, arhivske građe, djela likovne umjetnosti i sl. Umjetnička djela, spomenici kulture, muzejske vrijednosti i knjige trajne vrijednosti se ne amortiziraju jer protekom vremena ne gube vrijednost, ali se prema potrebi mogu revalorizirati, kako bi se imovina prikazala po fer vrijednosti. Na ovu poziciju bilance upisuje se vrijednost salda s konta 023, 024, 025 i 029. B.II.9. Ulaganja u nekretnine je nekretnina (zemljište ili zgrada, ili dio zgrade, ili oboje) koju vlasnik ili najmoprimatelj u financijskom najmu drži kako bi ostvario prihode od najma ili radi porasta tržišne vrijednosti imovine ili oboje, a ne radi korištenja u proizvodnji ili ponudi roba i usluga ili u administrativne svrhe, ili prodaje u sklopu redovnog poslovanja. Ulaganja u nekretnine stoga generiraju novčane tokove uglavnom neovisno o drugoj imovini u posjedu poduzetnika. Po tome se ulaganja u nekretnine razlikuju od nekretnina koje koristi vlasnik. Ulaganja u nekretnine priznaju se kao imovina i mjere u skladu s HSFI-om 7 i MRS-om 40 - Ulaganje u nekretnine. Udjel najmoprimatelja u nekretnini u poslovnom najmu može se klasificirati i voditi kao ulaganje u nekretninu samo i isključivo ako bi nekretnina inače udovoljavala definiciji ulaganja u nekretninu i najmoprimac za priznatu imovinu primjenjuje model

fer vrijednosti. Kada se jednom izabere postupak za određeni udio u nekretnini u poslovnom najmu, sve nekretnine klasificirane kao ulaganja u nekretnine trebaju se računovodstveno tretirati primjenom metode fer vrijednosti. Ulaganje u nekretnine priznaje se kao imovina samo u slučaju kada je vjerojatno da će buduća ekonomska korist povezana s ulaganjem u nekretnine pripadati poduzetniku i kada je cijenu ulaganja u nekretnine moguće pouzdano izmjeriti. Ulaganje u nekretnine početno se mjeri po trošku nabave koji obuhvaća kupovnu cijenu i sve povezane direktne troškove kao na primjer, profesionalne naknade za pravne usluge, porez na prijenos nekretnina i ostale transakcijske troškove. Trošak ulaganja u nekretnine koje je poduzetnik sam izgradio je trošak nabave na datum završetka izgradnje ili obnove. Do tog datuma poduzetnik primjenjuje HSFI 6, odnosno MRS 11 i MRS 16. Početni trošak nabave udjela u nekretnini koja se drži u najmu i klasificira kao ulaganje u nekretnine treba priznati po fer vrijednosti nekretnine ili sadašnjoj vrijednosti minimalnih plaćanja najma, ovisno o tome koji je iznos manji. Isti se iznos treba priznati kao obveza. Fer vrijednost ulaganja u nekretnine može se utvrditi procjenom neovisnog ovlaštenog procjenitelja. Poduzetnik može izabrati: ■ model fer vrijednosti ili model troška nabave za ulaganja u nekretnine povezane s obvezama na koje se dobiva povrat povezan direktno s fer vrijednosti, ili povratom od određene imovine koja uključuje to ulaganje u nekretninu, i ■ između modela fer vrijednosti ili modela troška nabave kod svih drugih ulaganja u nekretnine. Nakon početnog priznavanja, poduzetnik koji odabere model troška nabave treba mjeriti sva svoja ulaganja u nekretnine u skladu sa zahtjevima HSFI-a 6. Ako je udio u nekretnini najmoprimca prema ugovoru o poslovnom (operativnom) najmu klasificiran kao ulaganje u nekretninu, treba se primijeniti model fer vrijednosti. Poduzetnik koji primijenjuje ovaj model, treba mjeriti sva ulaganja u nekretnine po fer vrijednosti. Fer vrijednost ulaganja nekretnine treba odražavati tržišne uvjete na datum bilance, pa se promjene fer vrijednosti ulaganja priznaju kao prihodi ili rashodi u računu dobiti i gubitka. Prilikom završetka izgradnje ili obnove ulaganja u nekretnine u izvedbi poduzetnika koje će se voditi po fer vrijednosti, također se sve razlike između fer vrijednosti nekretnine na taj datum i njezine prethodne knjigovodstvene vrijednosti priznaju u računu dobiti i gubitka.

Financije, pravo i porezi | 1/14

 Primjer 3. Evidentiranje investicija u tijeku

mr. sc. Mladen Štahan, Irena Slovinac | Sastavljanje bilance za 2013.

Financije, pravo i porezi | Financije i računovodstvo

Financije i računovodstvo | Financije, pravo i porezi

Ulaganja u nekretnine treba prestati priznavati (isključiti iz bilance) prilikom otuđenja (prodaja ili financijski najam), ili kod konačnog povlačenja ulaganja u nekretnine iz uporabe i bez očekivanja bilo kakve buduće ekonomske koristi od otuđenja. Rashodi ili prihodi koji proizlaze iz povlačenja ili otuđenja ulaganja u nekretninu priznaju se, na neto osnovi, u skladu s HSFI-om 15 - Prihodi i HSFI-om 16 - Rashodi. Naknada od trećih osoba za ulaganja u nekretninu čija je vrijednost umanjena, izgubljena ili od kojih se odustalo, treba se priznati u računu dobiti i gubitka kada naknada postane potraživanje. U TEB-ovom kontnom planu predviđena je razrada ulaganja u nekretnine na skupini konta 06.  Primjer 4. Evidentiranje ulaganja u nekretnine Društvo je odlučilo poslovnu zgradu koju je koristilo u poslovanju dati u najam te ju klasificira kao ulaganje u nekretnine, primjenom modela troška nabave. Obračunana amortizacija ulaganja u nekretnine za 2013. iznosi 347.900,98 kn. Knjiženje: Red. br.

Opis

Iznos

Konto Duguje

Potražuje

Prijenos zemljišta na ulaganje u nekretnine 1.

- ulaganje u nekretnine dane u najam - zemljište - zemljišta pod zgradom

2.683.482,84 2.683.482,84

0600

0108

Prijenos poslovne zg rade na ulaganje u nekretnine

- ulaganje u nekretnine dane u najam - građevinski objekti - građevinski objekti - prijenos ispravka vrijednosti ulaganja u nekretnine - ispravak vrijednosti građevinskih objekata

6.958.019,66 6.958.019,66

0601

4.540.315,94 4.540.315,94

0270 0690

0290

Obračun amortizacije ulaganja u nekretnine 3.

- amortizacija koja se priznaje kao porezni rashod - ispravak vrijednosti ulaganja u nekretnine

347.900,98 347.900,98

430 0690

B.III. DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA Na ovoj bilančnoj poziciji iskazuje se vrijednost dugotrajne financijske imovine, odnosno vrijednost ulaganja u dionice (udjele), ulaganja u vrijednosne papire, dane dugoročne kredite, depozite i kaucije s rokom povrata dužim od jedne godine ili utrživima u razdoblju dužem od godine dana. B.III.1. Udjeli (dionice) kod povezanih poduzetnika su ulaganja u vlasničke vrijednosne papire kojima matica stječe kontrolu nad drugim trgovačkim društvom (ovisno društvo, podružnica). Ovisno društvo je u potpunosti kontrolirano od drugog subjekta – matice. Povezanim društvima smatraju se i pridruže-

na društava koja su u domeni MRS-a 28 - Ulaganja u pridružena društva te HSFI-a 2 - Konsolidirani financijski izvještaji, u kojima ulagač ima udjele u visini od 20 do 50% (ulagač ima značajan utjecaj). Kontrola je moć upravljanja financijskim i poslovnim politikama poduzeća kako bi se tim aktivnostima ostvarile koristi. Prema HSFI-u 2, te MRS-u 27 Konsolidirani i odvojeni financijski izvještaji, smatra se da postoji kontrola kada matica posjeduje, izravno ili neizravno preko povezanog društva, više od polovine glasačke moći nekog poduzeća. Kontrola može postojati čak i kada matica posjeduje polovinu ili manje od polovine glasačke moći poduzeća, ako postoji moć: ■ nad više od polovinom glasačkih prava na temelju sporazuma s drugim ulagačima, ■ upravljanja financijskim i poslovnim politikama poduzeća na temelju statuta ili sporazuma, ■ imenovanja ili smjenjivanja većine članova uprave ili istovjetnog upravnog tijela ili ■ davanja odlučujućeg glasa na sastancima uprave ili istovjetnog upravnog tijela. O podjeli na povezane i nepovezane poduzetnike s obrazloženjem utvrđenih metoda mjerenja ulaganja, napisano je u uz poziciju III. 1. Kamate, tečajne razlike, dividende i drugi prihodi iz odnosa s povezanim poduzetnicima, u poglavlju 3. članka „Sastavljanje računa dobiti i gubitka za 2013.“ Mali i srednji poduzetnici koji su matice, u odvojenim financijskim izvještajima ulaganja u ovisna društva i u pridružena društva iskazuju primjenom metode troška ulaganja, dok veliki poduzetnici ta ulaganja obračunavaju u skladu s MRS-om 39. Metoda troška ulaganja je računovodstvena metoda kojom se ulaganje evidentira u visini troškova ulaganja, koji obuhvaćaju trošak kupnje i sve druge zavisne troškove koji su morali nastati da bi se kupnja realizirala (brokerska provizija, bankarske naknade i sl.). U slučaju kada se dionice stječu za neka druga sredstva, trošak ulaganja utvrđuje se prema fer vrijednosti ustupljenog sredstva ili prema fer vrijednosti stečenih dionica. Ulagač priznaje prihod samo u mjeri u kojoj prima dio neto dobiti društva u koje je uložio.  Primjer 5. Evidentiranje ulaganja uz primjenu metode troška Dioničko društvo „X“ kupilo je 1000 dionica dioničkog društva „D“ i time steklo vlasnički udjel od 52 % temeljnog kapitala društva „D“. 1. Nominalna vrijednost svake dionice iznosi 500,00 kn, a dogovorena kupoprodajna cijena zajedno s

Financije, pravo i porezi | Financije i računovodstvo

Red. br.

Opis

Iznos

Konto Duguje

Potražuje

Kupnja 1000 dionica dioničkog društva «D» 1.

-d ionice i udjeli u ovisnim poduzetnicima - provizija brokera - obveza prema prodavatelju dionica

600.000,00 5.000,00

04001

595.000,00

2200 2201

Primljena dividenda 2.

- žiro-račun -p rihodi od dividendi u povezanim poduzetnicima

2.000,00

1000

2.000,00

7660

Evidentiranje prodaje 150 dionica 3.

-p otraživanje za prodane dionice 800,00 kn - i sknjiženje 150 dionica po 600,00 kn -p rihod od prodaje dionica

120.000,00

120

90.000,00 30.000,00

04001 7670

Evidentiranje prodaje 400 dionica 4.

-p otraživanje za prodane dionice 500,00 kn - isknjiženje 400 dionica po 600,00 kn - rashodi od prodaje dionica

200.000,00

120

240.000,00 40.000,00

7170

B.III.2. Dani zajmovi povezanim poduzetnicima su dugoročni zajmovi koje ulagač daje poduzetniku nad kojim ima kontrolu ili značajan utjecaj, dakle ovisnim i pridruženim poduzetnicima. Ova ulaganja se u poslovnim knjigama vode po nominalnoj vrijednosti. Ako su zajmovi dani u devizama, tada se na dan bilance iskazuju prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke. Ako je naplativost zajma neizvjesna, dospjela glavnica i kamata treba se umanjiti do procijenjenog nadoknadivog iznosa, a gubitak se treba uključiti u neto dobit ili gubitak razdoblja. Na ovu poziciju bilance upisuje se saldo s konta 041 i odnosnog konta 049. B.III.3. Sudjelujući interesi (udjeli) su ulaganja temeljem kojih ulagač ne stječe značajan utjecaj u društvu u koje je uložio izravno ili neizravno preko povezanog društva. Prema HSFI-u 9 - Financijska imovina, HSFI-u 2 - Konsolidirani financijski izvještaji i MRS-u 28 - Ulaganja u pridružena društva, značajan utjecaj se stječe s 20% ili više glasačke moći. Ako ulagač drži manje od 20% glasačke moći poduzetnika u koji je uložio, pretpostavlja se da nema značajan utjecaj. U bilancu se upisuje saldo s konta 042 i odnosnog konta 049.  Primjer 6. Evidentiranje financijske imovine raspoložive za prodaju

04001

Kao i kod druge imovine, vrijednost financijske imovine se umanjuje ako je knjigovodstvena vrijednost veća od procijenjene nadoknadive vrijednosti. Ako postoji dokaz o umanjenju te vrijednosti, treba procijeniti nadoknadivi iznos tog sredstva ili skupine sredstava i priznati gubitak. Prema poreznim propisima prihodi od primljenih dividendi i udjela u dobiti isključuju se iz porezne osnovice (čl. 6. st. 1. t. 1. Zakona o porezu na dobit). Porezno priznatim rashodom smatraju se gubici od prodaje dionica (udjela) kada je postignuta niža prodajna cijena (realizirani gubici), dok u poreznu osnovicu ulaze prihodi (dobici) ostvareni prodajom dionica ili udjela kada je postignuta veća prodajna cijena od troška nabave (realizirani dobici). Financijska imovina mora se voditi u analitičkoj evidenciji po vrsti ulaganja i po početnoj vrijednosti, te po svim realiziranim i nerealiziranim promjenama, pri

Društvo „ZAG“ kupilo je 1250 dionica društva „B“ d.d. čiji trošak ulaganja iznosi 1.270.000,00 kn (cijena dionica: 1.000,00 kn po dionici; troškovi brokera: 20.000,00 kn). Po odluci društva dionice su klasificirane kao financijska imovina raspoloživa za prodaju. Na 31.12.2013. fer vrijednost dionica društva „B“ d.d. iznosi 1.080,00 kn po dionici. Knjiženje: Red. br.

Opis

Iznos

- dionice društva «B» d.d. - žiro-račun

1.270.000,00 1.270.000,00

Potražuje

04201

1000

Fer vrijednost dionica društva «B» na dan 31.12.2013.

- v rijednosno usklađenje dugoročne financijske imovine - revalorizacijske rezerve financijske imovine - odgođena porezna obveza

80.000,00 64.000,00 16.000,00

Konto Duguje

Kupljene dionice 1.

mr. sc. Mladen Štahan, Irena Slovinac | Sastavljanje bilance za 2013.

Knjiženja uz primjenu metode troška kod stjecatelja dionica:

čemu je zabranjen prijeboj povećanja i smanjenja različitih vrsta ulaganja (čl. 35. Pravilnika o porezu na dobit). Na ovu poziciju bilance unosi se saldo s konta 040 i odnosnog konta 049.

04901 93510 97801

Financije, pravo i porezi | 1/14

provizijom brokera od 1% iznosi 600,00 kn po dionici. 2. Društvo „D“ dostavilo je društvu „X“ obavijest o ostvarenoj dobiti od 5,00 kn po dionici i deklariralo dividendu od 2,00 kn po dionici. 3. Prema odluci skupštine, društvo „D“ doznačilo je društvu „X“ deklariranu dividendu. 4. Dioničko društvo „X“ prodalo je 150 dionica društva „D“ po neto prodajnoj vrijednosti od 800,00 kn po dionici. 5. Dioničko društvo „X“ prodalo je 400 dionica društva „D“ po neto prodajnoj vrijednosti od 500,00 kn po dionici.

Financije i računovodstvo | Financije, pravo i porezi

B.III.4. Zajmovi dani poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući interesi obuhvaća zajmove dane poduzetnicima u kojima društvo ima udjele manje od 20%, s rokom dospijeća duljim od 12 mjeseci. Na ovu poziciju unose se pripadajuća salda s konta 153.

je ulagačev udio u gubitku povezanog društva jednak udjelu, ulagač u cijelosti ispravlja vrijednost svog ulaganja. Jednako se postupa i kada gubitak prelazi visinu udjela, jer je rizik ulagača ograničen iznosom ulaganja i ne može se evidentirati niti iskazati negativni saldo.

B.III.5. Ulaganja u vrijednosne papire su dugoročna ulaganja u komercijalne vrijednosne papire, kao što su obveznice, blagajnički zapisi, certifikati i ostali vrijednosni papiri, osim ulaganja u udjele (dionice) kod povezanih poduzetnika i u sudjelujuće interese (udjele). Na ovu poziciju bilance upisuje se dugovni saldo s konta 043 i 049.

 Primjer 7. Evidentiranja ulaganja uz primjenu metode udjela

B.III.6. Dani zajmovi, depoziti i slično su dio dugotrajne financijske imovine. Na ovoj poziciji se uz depozite mogu iskazati i kaucije, odnosno polozi i jamčevine koji se po proteku ugovorenog roka vraćaju ili uračunavaju i odbijaju od ugovorene obveze. Ovdje se također može iskazati oročena štednja i druga ulaganja u banke i financijske institucije. Kao i ostala monetarna imovina, ova se ulaganja ukamaćuju sukladno ugovoru. U bilancu se upisuje saldo s konta 044, 045, 046, 047 i 049. B.III.7. Ostala dugotrajna financijska imovina obuhvaća prethodno nespomenuta ulaganja kao što su sredstva uložena u druga poduzeća radi zajedničke izgradnje i druga ulaganja. Upisuje se saldo s konta 047 i 049.

B.III.8. Ulaganja koja se obračunavaju metodom udjela je pozicija u bilanci propisana u skladu s MRSom 1 - Prezentiranje financijskih izvještaja i MRS-om 28 - Ulaganja u pridružena društva, prema kojima su obveznici primjene MSFI-a koji primjenjuju metodu udjela, dužni ova ulaganja u okviru dugotrajne financijske imovine objaviti zasebno. Mišljenja smo da i obveznici primjene HSFI-a mogu postupiti na isti način. Metoda udjela primjenjuje se kod mjerenja ulaganja u pridružene poduzetnike (20 do 50%) ulagatelja koji nije matica. Metoda udjela je računovodstvena metoda kojom se ulaganje početno evidentira u visini troška ulaganja i zatim usklađuje za naknadne promjene ulagačeva udjela u neto dobiti ili gubitku društva u koje je uložen kapital. Kada pridruženi subjekt posluje pozitivno, ulagatelj iskazuje pripadajući dio tog rezultata u svojim poslovnim knjigama kao financijski prihod i povećanje vrijednosti ulaganja. S druge strane, primljene dividende i vlasničke naknade umanjuju knjigovodstvenu vrijednost ulaganja. Na taj način se vrijednost ulaganja u poslovnim knjigama iskazuje u istoj vrijednosti kao odgovarajući dio kapitala u poslovnim knjigama pridruženog društva. Ako

Dioničko društvo „X“ posjeduje 25% udjela u društvima s ograničenom odgovornošću „A“, „B“ i „C“. 1. Društvo „A” obavijestilo je „X“ d.d. da je za 2013. ostvarilo dobit u iznosu od 400.000,00 kn. Na „X“ d.d. otpada ¼ dobiti, odnosno 100.000,00 kn. 2. Društvo „A“ je prema odluci skupštine doznačilo društvu „X“ d.d. dividendu iz dobiti ostvarene u 2013. u iznosu od 50.000,00 kn. 3. Društvo „B“ je obavijestilo društvo „X“ d.d. da je za 2013. ostvarilo gubitak u iznosu od 100.000,00 kn. Na „X“ d.d. odnosi se ¼ gubitka, odnosno 25.000,00 kn. 4. Društvo „C“ je obavijestilo društvo „X“ d.d. da je za 2013. ostvarilo gubitak od 240.000,00 kn. Ulog u društvu „C“ iskazan je u iznosu od 30.000,00 kn. Knjiženje uz primjenu metode udjela u društvu „X“ d.d.: Red. br.

Opis

Iznos

Konto Duguje

Potražuje

Primljena obavijest o ostvarenoj dobiti društva «A» 1.

-u djeli u pridruženim poduzetnicima - prihodi od udjela u dobiti koji se vode po metodi udjela

100.000,00

040100

100.000,00

76601

Udjel u dobiti doznačen na žiro-račun 2.

-u djeli u pridruženim poduzetnicima - žiro-račun

50.000,00 50.000,00

100

040100

Primljena obavijest o ostvarenom gubitku u društvu «B» 3.

-u djeli u pridruženim poduzetnicima - r ashodi od smanjenja vrijednosti udjela koji se vode primjenom metode udjela

40101

25.000,00 25.000,00

716

Primljena obavijest o ostvarenom gubitku u društvu «C» 4.

-u djeli u pridruženim poduzetnicima - r ashodi od smanjenja vrijednosti udjela koji se vode primjenom metode udjela

30.000,00 30.000,00

040102 716

B. IV. POTRAŽIVANJA Dugoročna potraživanja obuhvaćaju sva potraživanja s rokom dospijeća dužim od 12 mjeseci. Ako su ugovorena u stranoj valuti, na dan bilance preračunavaju se u kune po srednjem tečaju HNB-a. B.IV.1. Potraživanja od povezanih poduzetnika su dugoročna potraživanja s temelja transakcija između povezanih društava. Na ovu poziciju bilance upisuje se saldo s konta 050 i 059.

Financije, pravo i porezi | Financije i računovodstvo

B.V. ODGOĐENA POREZNA IMOVINA U skladu s HSFI-om 14 - Vremenska razgraničenja, te MRS-om 12 - Porezi na dobit, odgođena porezna imovina je potraživanje za iznos poreza na dobit za koji se očekuje povrat u budućim razdobljima, a odnosi se na: ■ privremene razlike koje se mogu odbiti, ■ prenesene neiskorištene porezne gubitke, ■ prenesene neiskorištene porezne olakšice. Za odbitne privremene razlike koje proizlaze iz ulaganja u ovisne poduzetnike, podružnice, pridružene poduzetnike i zajedničke pothvate odgođenu poreznu imovinu treba priznati samo i isključivo u razmjeru u kojem je vjerojatno da će privremene razlike biti ukinute u predvidivoj budućnosti i kada je vjerojatno da će biti raspoloživa oporeziva dobit za koju privremena razlika može biti upotrijebljena. Odgođena porezna imovina početno se mjeri prema stopi poreza za koju se očekuje da će se primjenjivati u razdoblju u kojem se očekuje nadoknada, odnosno obično prema stopi koja se primjenjuje na datum bilance. Odgođenu poreznu imovinu treba naknadno mjeriti iznosom koji je jednak početno priznatom iznosu umanjenom za ukinute privremene razlike i usklađenom za efekte koji proizlaze iz promjena poreznog zakonodavstava i drugih primjena, kako bi odražavale porezne posljedice koje bi mogle nastati iz načina na koji poduzetnik očekuje, na datum bilance, povrat ili podmirenje knjigovodstvenih iznosa njegove imovine ili obveza. Knjiženje odgođene porezne imovine prikazano je u primjeru utvrđivanje rezultata u članku „Sastavljanje računa dobiti i gubitka za 2013“. Na ovu poziciju bilance se upisuje dugovni saldo s konta 057. C. KRATKOTRAJNA IMOVINA Kratkotrajna imovina obuhvaća svu imovinu koja će se realizirati unutar dvanaest mjeseci od datuma bilance, odnosno s rokom dospijeća kraćim od dvanaest mjeseci. Sastoji se od zaliha, potraživanja, kratkotrajne financijske imovine i novca.

Na ovoj poziciji iskazuje se ukupna vrijednost zaliha sirovina i materijala, proizvodnje u tijeku, gotovih proizvoda, trgovačke robe i predujmova vezanih s tim zalihama, te vrijednost dugotrajne imovine namijenjene prodaji. Zalihe obuhvaćaju kratkotrajnu imovinu koja se: ■ drži zbog prodaje u redovnom toku poslovanja, ■ drži u procesu proizvodnje za navedenu prodaju ili ■ u obliku materijala ili dijelova koji će biti utrošeni u procesu proizvodnje ili u postupku pružanja usluga. U skladu s načelom opreznosti i nižeg vrednovanja aktive zalihe se mjere po trošku ili neto vrijednosti koja se može realizirati, ovisno o tome što je niže. Zalihe uređuje HSFI 10 i MRS 2. Trošak zaliha obuhvaća troškove kupnje, troškove konverzije i druge troškove koji su nastali u dovođenju zaliha na sadašnju lokaciju i sadašnje stanje. Troškovi kupnje zaliha obuhvaćaju kupovnu cijenu, uvozne carine i druge poreze (osim onih koje kasnije društvo može povratiti od poreznih vlasti), troškove prijevoza, troškove montaže i druge troškove koji se mogu izravno pripisati nabavi zaliha. Trgovački popusti, rabati i slične stavke oduzimaju se kod određivanja troškova kupnje. Troškovi konverzije obuhvaćaju izravan materijal, izravan rad te sustavno raspoređene fiksne i varijabilne troškove koji su nastali u pretvaranju materijala u gotove proizvode. Troškovi predmeta zaliha koji nisu redovito međusobno razmjenjivi te proizvedene i odvojene robe i usluge za posebne projekte trebaju se odrediti koristeći specifičnu identifikaciju njihovih pojedinačnih troškova. Međutim, specifična identifikacija troškova je nepraktična za veliki broj predmeta zaliha, pa se trošak zaliha obično utvrđuje primjenom metode prvi ulaz - prvi izlaz (FIFO) ili metode prosječnog ponderiranog troška. Prema metodi prosječnog ponderiranog troška, trošak svakog predmeta se određuje temeljem prosječnog ponderiranog troška svih stavaka na početku razdoblja i troška sličnih stavaka kupljenih ili proizvedenih tijekom razdoblja. Prosjek se može izračunati periodično ili kod svake nove primljene isporuke. Iz vrijednosti zaliha isključuje se trošak neuobičajenog iznosa otpadnog materijala, rada ili drugih proizvodnih troškova, troškovi skladištenja, osim ako su ti troškovi neophodni u proizvodnom postupku prije daljnje faze proizvodnje, administrativni opći troškovi koji ne doprinose dovođenju zaliha na sadašnju lokaciju i sadašnje stanje te troškovi prodaje. Kada se zalihe prodaju, knjigovodstveni iznos tih zaliha se priznaje kao rashod razdoblja u kojem se priznaju odnosni prihodi. Iznos bilo kojeg otpisivanja zaliha

mr. sc. Mladen Štahan, Irena Slovinac | Sastavljanje bilance za 2013.

B.IV.3. Ostala potraživanja su nespomenuta dugotrajna potraživanja na rok duži od godinu dana. Upisuju se u bilancu kao saldo s konta 053, 054, 055, 056 i 059.

C. I. ZALIHE

Financije, pravo i porezi | 1/14

B.IV.2. Potraživanja po osnovi prodaje na kredit obuhvaćaju dugoročna potraživanja od prodaje proizvoda i usluga na kredit u zemlji i inozemstvu. Na ovu poziciju bilance upisuje se saldo s konta 051 i 059.

Financije i računovodstvo | Financije, pravo i porezi

do neto vrijednosti koja se može realizirati i svi gubici zaliha trebaju se priznati kao rashod u razdoblju u kojem su zalihe otpisane odnosno kad je nastao gubitak. Trošak zaliha treba se smanjiti na nadoknadiv iznos ako su zalihe oštećene, ako su u cijelosti ili djelomično zastarjele ili ako je smanjena njihova prodajna cijena. Zalihe se obično otpisuju do neto vrijednosti koja se može realizirati na nekom predmetu, primjenjujući predmet po predmet. Međutim, u nekim okolnostima može biti prikladno grupirati slične ili povezane predmete. Vrijednosno usklađenje zaliha na niže priznaje se kao porezni rashod tek u poreznom razdoblju u kojem su zalihe utrošene, prodane, otuđene ili uništene (čl. 34. Pravilnika o porezu na dobit). Kamate i drugi troškovi posudbe mogu se uključiti u vrijednost zaliha uz uvjete određene HSFI-om 16 - Rashodi i MRS-om 23 - Troškovi posudbe. Neke zalihe se mogu rasporediti na drugu imovinu, npr. zalihe koje se koriste kao dio gradnje nekretnine, postrojenja i opreme u vlastitoj izvedbi. Zalihe raspoređene na drugu imovinu na ovaj način priznaju se kao trošak amortizacije tijekom korisnog vijeka trajanja te imovine. O zalihama je više napisano u članku „Radnje i aktivnosti kod sastavljanja i utvrđivanja financijskih izvještaja za 2013.“ te članku „Sastavljanje računa dobiti i gubitka za 2013.“, gdje su prikazani i primjeri knjiženja.

C.I.1. Sirovine i materijal su kratkotrajna imovina koja obuhvaća sirovine i materijal, ali i rezervne dijelove, sitan inventar, ambalažu i auto-gume u uporabi i u skladištu. Materijali i drugi oblici zaliha koji se drže za korištenje u proizvodnji ne otpisuju se ispod troška, ako se očekuje da će gotovi proizvodi u kojima će biti sadržani ti materijali i drugi oblici zaliha biti prodani po cijeni u visini troška ili iznad troška. Međutim, kada smanjenje cijene materijala ukazuje da će trošak gotovih proizvoda prijeći neto utrživu vrijednost, materijali se otpisuju do neto utržive vrijednosti. Zalihe sirovina i materijala unose se u bilancu kao dugovni saldo skupina konta 31, 32 i 35. C.I.2. Proizvodnja u tijeku obuhvaća vrijednost proizvodnje u tijeku, nedovršene proizvodnje, poluproizvoda i sl. Trošak zaliha proizvodnje u tijeku obuhvaća sve troškove kupnje, troškove konverzije i druge troškove koji su nastali u procesu proizvodnje. Troškovi konverzije zaliha obuhvaćaju izravne troškove koji se odnose na jedinice proizvodnje, kao što je izravni materijal, izravan rad, te sustavni raspored fiksnih i varijabilnih općih troškova proizvodnje koji su nastali u preobrazbi materijala u gotovu robu. Fiksni opći troškovi

proizvodnje su neizravni troškovi relativno neovisni o obujmu proizvodnje. U njih se ubraja amortizacija, održavanje proizvodnih zgrada i opreme te trošak menadžmenta i administracije pogona. Varijabilni opći troškovi su neizravni troškovi koji izravno (ili gotovo izravno) ovise o ostvarenom obujmu proizvodnje, kao što su neizravni materijali i neizravni rad. Raspored fiksnih općih troškova proizvodnje na troškove konverzije temelji se na normalnom kapacitetu proizvodnje, koji se očekuje postići tijekom prosjeka nekih razdoblja pod normalnim uvjetima, uzimajući u obzir gubitak kapaciteta koji proizlazi iz planiranog održavanja. Stvarna razina proizvodnje može se koristiti ako je približna normalnom kapacitetu. Iznos fiksnih općih troškova raspoređenih na svaku jedinicu proizvodnje ne povećava se jednako kako se smanjuje proizvodnja ili ne radi postrojenje. Neraspoređeni opći troškovi priznaju se kao rashod razdoblja u kojem su nastali. Iako je metoda planskih cijena kod obračuna troška zaliha ukinuta, u proizvodnim društvima ponekad nije moguće utvrditi trošak nekom predviđenom metodom. Stoga je HSFI-om 10 i MRS-om 2 kao dozvoljena tehnika mjerenja troška zaliha navedena i metoda standardnog troška. Standardni troškovi su u stvari planski troškovi koji uzimaju u obzir normalne razine materijala i dijelova zaliha, rada, učinkovitost i proizvodni kapacitet. Ova se tehnika može koristiti samo ako su rezultati približni trošku, što je moguće ako se zalihe i odstupanja prate analitički te ako se odstupanja od standardnih troškova utvrđuju i knjiže učestalo. Kad se u proizvodnom društvu proizvodi više proizvoda ili kad se proizvode zajednički proizvodi ili kad postoji glavni proizvod i nusproizvod, a troškovi konverzije svakog proizvoda se ne mogu izravno odrediti, potrebno ih je racionalno i dosljedno raspoređivati na proizvode. Primjerice, raspored se može utvrditi na relativnoj vrijednosti prodaje svakog proizvoda ili na stupnju proizvodnog postupka kada se proizvodi mogu odvojeno identificirati ili na završetku proizvodnje. Većina nusproizvoda nije značajna i mjeri se po neto vrijednosti koja se može realizirati. Kada se ta vrijednost odbije iz troška glavnog proizvoda dobije se njegov knjigovodstveni iznos. Primjeri knjiženja obračuna proizvodnje i proizvoda dani su u članku „Radnje i aktivnosti kod sastavljanja i utvrđivanja financijskih izvještaja za 2013“. Na ovu poziciju bilance upisuje se podatak iskazan kao saldo s odgovarajućih konta skupine konta 60. C.I.3. Gotovi proizvodi odnose se na vrijednost dovršene proizvodnje. Utvrđivanje vrijednosti zaliha gotovih proizvoda opisano je uz poziciju bilance na

C.I.4. Trgovačka roba iskazuje se po trošku nabave ili neto utrživoj vrijednosti ovisno što je niže. Bez obzira na to da li se zalihe trgovačke robe vode po nabavnim ili prodajnim cijenama, na ovoj poziciji bilance iskazuje se nabavna vrijednost (bez internih profita). Kada se zalihe trgovačke robe vode po prodajnim cijenama, vrijednost zaliha trgovačke robe utvrđuje se kao saldo osnovnog i svih korektivnih konta, kao što su konta razlike u cijeni, PDV-a te eventualno konto ispravka radi smanjenja vrijednosti trgovačke robe. U trgovini na malo, sukladno HSFI-u 10 i MRS-u 2, za utvrđivanje troškova zaliha predviđena je i tehnika trgovine na malo kojom se trošak zaliha određuje smanjenjem prodajne vrijednosti za odgovarajući postotak bruto marže. Ova tehnika se može koristiti samo ako su rezultati približni trošku nabave. Kada je u prodajnu cijenu uključen i PDV, prodajna se vrijednost treba smanjivati i za postotak PDV-a da bi se dobila nabavna vrijednost odnosno trošak nabave zaliha koji tereti tekući rezultat. Na ovu poziciju bilance upisuje se podatak iskazan kao saldo na skupini konta 66. C.I.5. Predujmovi za zalihe se odnose na vrijednost danih predujmova za nabavu sirovina i materijala, rezervnih dijelova, sitnog inventara, auto-guma i ambalaže te vrijednost uplaćenih predujmova za trgovačku robu. Predujmovi se za ovu poziciju bilance preuzimaju kao dugovna salda s konta skupine 37 i 67. C.I.6. Dugotrajna imovina namijenjena prodaji je pozicija bilance propisana Pravilnikom u skladu s HSFIom 8 i MSFI-om 5 - Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja. Odnosi se na dugotrajnu imovinu koja se namjerava prodati unutar jedne godine, pa će se njezina knjigovodstvena vrijednost nadoknaditi putem prodaje, a ne putem korištenja, pa se stoga klasificira kao kratkotrajna imovina. Nakon klasificiranja prestaje se obračunavati amortizacija. Pri razvrstavanju dugotrajne imovine u kratkotrajnu primjenjuju se kriteriji utvrđeni standardima. Imovina treba biti raspoloživa za trenutnu prodaju ili zamjenu u postojećem stanju, a mjeri se po knjigovodstvenoj vrijednosti ili fer vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje, ovisno o tome što je niže. U ovom kontekstu se spominje i skupina za otuđenje. To je skupina imovine koju se planira u cjelini otuđiti bilo prodajom ili na drugi način putem jedne transakcije, s time da se istovremeno prenose i obveze koje su

izravno povezane s tom imovinom, a prema TEB-ovom analitičkom kontnom planu evidentiraju na kontu 28. Poduzetnik treba priznati rashod od umanjenja za bilo koji početni ili naknadni djelomični otpis imovine ili skupine za otuđenje do visine fer vrijednosti umanjene za troškove prodaje. Naknadno povećanje fer vrijednosti umanjeno za troškove prodaje dugotrajne imovine namijenjene prodaji priznaje se u računu dobiti i gubitka, ali samo do visine prije priznatog rashoda. Ako se odustane od prodaje, ova imovina se prestaje klasificirati kao namijenjena prodaji i iskazuje se po nižoj vrijednosti uspoređujući knjigovodstvenu vrijednost prije klasifikacije u imovinu namijenjenu prodaji i nadoknadivoj vrijednosti u trenutku odluke da se imovina ne prodaje (toč. 8.38. HSFI-a 8). Toč. 27. MSFI-a 5 zahtjeva nešto drugačije postupanje obveznika MSFI-a – dugotrajna imovina koja prestaje biti klasificirana kao namijenjena za prodaju mjeri se po vrijednosti nižoj od: „ njene knjigovodstvene vrijednosti prije nego je imovina bila klasificirana kao namijenjena za prodaju, prilagođene za smanjenje vrijednosti, amortizaciju ili revalorizaciju koja bi bila priznata da imovina nije bila klasificirana kao namijenjena za prodaju i „ njene nadoknadive vrijednosti u trenutku naknadne odluke da se ne prodaje. Efekti usklađenja se iskazuju u računu dobiti i gubitka. Dugotrajna imovina namijenjena otpisu se ne klasificira kao namijenjena prodaji. Prodaja dugotrajne imovine namijenjene prodaji evidentira se kao prihod ili rashod u trenutku otuđenja i klasificira se kao ostali prihodi ili ostali rashodi na neto osnovi u skladu s HSFI-om 15 - Prihodi i HSFI-om 16 – Rashodi, te MSFI-om 5. Obveznici primjene HSFI-a će ovaj dobitak od prodaje prikazati u okviru izvanrednih-ostalih prihoda, a obveznici primjene MSFI-a u okviru ostalih poslovnih prihoda. U slučaju gubitka, iskazati će se odgovarajući rashodi. U TEB-ovom analitičkom kontnom planu za knjiženje dugotrajne imovine namijenjene prodaji predviđena je skupina konta 68.  Primjer 9. Evidentiranje dugotrajne imovine namijenjene prodaji 1. Društvo „ZAG“ d.o.o. donijelo je odluku i izradilo kratkoročni plan prodaje nekretnine. Nekretnina je povučena iz uporabe i prekinut je obračun amortizacije. U trenutku klasifikacije imovina je imala iskazanu vrijednost kako slijedi: ■ nabavna vrijednost zemljišta 1.111.002,58 kn ■ nabavna vrijednost građevinskog objekta 4.299.545,57 kn ■ akumulirana amortizacija građevinskog objekta 1.178.472,07 kn

Financije, pravo i porezi | 1/14

kojoj se iskazuje proizvodnja u tijeku, a upisuje se podatak iskazan kao saldo na skupini konta 63.

mr. sc. Mladen Štahan, Irena Slovinac | Sastavljanje bilance za 2013.

Financije, pravo i porezi | Financije i računovodstvo

Financije i računovodstvo | Financije, pravo i porezi

Utvrđeno je da je fer vrijednost viša od knjigovodstvene te se imovina evidentira po knjigovodstvenoj vrijednosti. Knjiženje: Red. br.

Opis

Iznos

Konto Duguje Potražuje

Klasifikacija dugotrajne imovine namijenjene prodaji

- z emljište namijenjeno prodaji - zemljište u uporabi - građevinski objekt namijenjen prodaji -g rađevinski objekt u uporabi - i spravak vrijednosti građ. objekata

1.111.002,58 1.111.002,58

681

3.121.073,50

682

4.299.545,57 1.178.472,07

0101

0200 0290

Prodaja dugotrajne imovine namijenjene prodaji

- potraživanja od kupca - obveza za PDV 25% - zemljište namijenjeno prodaji - građevinski objekt namijenjen prodaji - prihodi od prodaje dugotrajne imovine namijenjene prodaji

5.252.961,69 819.281,80

120

2604

1.111.002,58

681

3.121.073,50

682

211.603,81

786

C. I.7. Biološka imovina Na ovoj novoj poziciji bilance treba iskazati biološku imovinu koja traje kraće od 12 mjeseci. Biološku imovinu uređuje HSFI 17 odnosno MRS 41 - Poljoprivreda. Poljoprivredni proizvodi koji su proizvodi biološke imovine u trenutku ubiranja mjere se po fer vrijednosti umanjenoj za procijenjene troškove do točke prodaje. Poljoprivredni proizvodi nakon ubiranja mjere se u skladu s HSFI-om 10 odnosno MRS-om 2 - Zalihe (toč. 17.10. HSFI-a 10 i toč. 13. MRS-a 2). C. II. POTRAŽIVANJA

C.II.1. Potraživanja od povezanih poduzetnika odnose se na kratkoročna potraživanja iz kupoprodajnih odnosa s povezanim društvima. Mjere se, procjenjuju i iskazuju na isti način kao što je opisano uz dugoročna potraživanja od povezanih društava. U bilancu se upisuje dugovni saldo s konta 140, 141 i 149. C.II.2. Potraživanja od kupaca obuhvaćaju sva potraživanja u zemlji i inozemstvu iz kupoprodajnih odnosa s nepovezanim poduzetnicima, osim onih u kojima poduzetnik ima sudjelujući interes. Iskazuju se po nominalnoj vrijednosti, a potraživanja iskazana u devizama trebaju se preračunati po srednjem tečaju HNB-a na dan bilance. Ispravak vrijednosti potraživanja od kupaca provodi se u skladu s načelom opreznosti za sva potraživanja s neizvjesnom naplatom, o čemu je više napisano uz prihode gdje je dan primjer knjiženja ispravka i naknadne naplate prethod-

no ispravljenih potraživanja. Osim toga, uz troškove i rashode potanko su obrazloženi utjecaji ispravka porezno nepriznatih potraživanja na poreznu osnovicu. Na ovu poziciju bilance upisuje se podatak iskazan kao dugovni saldo konta skupine 12. C.II.3. Potraživanja od sudjelujućih poduzetnika je pozicija u bilanci na kojoj se iskazuju potraživanja u zemlji i inozemstvu iz kupoprodajnih odnosa s nepovezanim poduzetnicima, u kojima poduzetnik ima sudjelujući interes (manje od 20% glasačke moći, pa ulagač nema značajan utjecaj) u društvu u koje je uložio. Radi lakšeg utvrđivanja ove bilančne pozicije, na skupinama konta 12 do 15 (npr. na kontu 123) mogu se otvoriti analitički računi za potraživanja od sudjelujućih poduzetnika. C.II.4. Potraživanja od zaposlenika i članova poduzetnika odnose se na potraživanja po osnovi isplaćenih predujmova za službena putovanja, predujmova za nabave gotovinom, manjkove, štete i sl. te na potraživanja za više plaćene svote po osnovi dobiti kada članovi društva trebaju vratiti dio isplaćene svote predujma dobiti, ako je isplata predujma bila veća od ostvarene dobiti za raspodjelu članovima društva. Potraživanja od zaposlenika uzimaju se kao saldo s konta 166 i 169, a potraživanja za više plaćene svote po osnovi dobiti kao saldo s konta 157, 158, 159, 166 i 169. C.II.5. Potraživanja od države i drugih institucija obuhvaćaju potraživanja za preplaćene poreze i doprinose (porez na dobit, PDV i doprinose), potraživanja za premije, regrese, dotacije i druge državne intervencije, potraživanja od HZZO-a za naknade bolovanja, isplaćene plaće zaposlenicima za vrijeme vojne službe, potraživanja od HZMO-a za naknade plaće i dr. Na ovu poziciju bilance upisuje se podatak iskazan kao dugovni saldo s konta 160, 161, 162, 163, 164, 168 i 1690. C.II.6. Ostala potraživanja obuhvaćaju potraživanja za plaćene avale i jamstva, eskont potraživanja i sl. Preuzimaju se kao saldo s konta 13, 142, 143, 144, 145, 147, 149, 167 i 169. C.III. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA Na ovu bilančnu poziciju unose se podaci o kratkotrajnoj financijskoj imovini koja dospijeva u roku od 12 mjeseci. O financijskoj imovini detaljnije je napisano uz dugotrajnu financijsku imovinu. C.III.1. Udjeli (dionice) kod povezanih poduzetnika su uložena sredstva u dionice ili udjele povezanih društava u kojima poduzetnik posjeduje, izravno ili neizravno preko drugog povezanog društva, 20% i

Financije, pravo i porezi | Financije i računovodstvo

C.III.3. Sudjelujući interesi (udjeli) su ulaganja temeljem kojih ulagač ne stječe značajan utjecaj (manje od 20% glasačke moći) u društvu u koje je uložio izravno ili neizravno preko povezanog društva, koja se namjeravaju prodati u roku od 12 mjeseci. U bilancu se upisuje saldo s konta 152 i 159. C.III.4. Zajmovi dani poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući interesi su kratkoročni zajmovi dani poduzetnicima u kojima društvo ima udjele manje od 20%, s rokom dospijeća zajma kraćim od 12 mjeseci. Na ovu poziciju unose se pripadajuća salda s konta 153 i 159. C.III.5. Ulaganja u vrijednosne papire uključuju čekove, mjenice, obveznice, komercijalne i blagajničke zapise koji dospijevaju na naplatu ili se namjeravaju prodati u roku od godinu dana. Podaci za tu poziciju preuzimaju se kao dugovni saldo sa skupine konta 11. C.III.6. Dani zajmovi, depoziti i slično odnose se na kratkoročne kredite, depozite i kaucije dane nepovezanim poduzećima. Ugovorena kamata može se voditi na posebnom kontu ili pripisati dugu (glavnici), ako se naplaćuje zajedno s kreditom. Za ovu imovinu vrijedi sve napisano uz istu poziciju bilance u okviru dugoročne imovine. U bilancu se unose podaci s konta 153, 154, 156, 158 i 159. C.III.7. Ostala financijska imovina predstavlja kratkoročnu imovinu koja se ne može svrstati u neku od prethodno navedenih pozicija. C.IV. NOVAC U BANCI I BLAGAJNI Novac na računu i u blagajni predstavlja dugovni saldo sa svih računa i blagajni koji se evidentiraju na kontima skupine 10. Devizna sredstva na računima i u blagajni po bilo kojoj osnovi preračunavaju se po srednjem tečaju HNB-a koji vrijedi na datum bilance.

PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI

Na ovoj poziciji bilance iskazuju se troškovi plaćeni u tekućem razdoblju koji se odnose na buduće razdoblje, te naplaćeni prihodi koji se odnose na godinu za koju se sastavlja bilanca, a koji nisu mogli biti fakturirani ili nije dospjela njihova naplata. Plaćeni troškovi budućeg razdoblja su unaprijed plaćeni troškovi, kao npr. unaprijed plaćeni troškovi osiguranja, najamnine, naknade za korištenje licence, koncesije, kamate i sl. Kada se primjerice osiguranje plaća za 12 mjeseci unaprijed, dio premije koji se odnosi na slijedeću godinu smatra se unaprijed plaćenim troškom i razgraničava se (odgađa) knjiženjem na kontu 190 umjesto na kontu 446. Na isti način evidentiraju se prihodi po osnovi obračunatih a nefakturiranih kamata, državnih potpora, prihodi naplaćeni od nepoznatih kupaca i sl. Kada je npr. ugovoren kredit koji zajedno s kamatom dospijeva za godinu dana, kamata se ne fakturira s 31.12. ali se, razmjerno vremenu korištenja, do 31.12. obračunava i iskazuje na kontu skupine 76 kao prihod razdoblja u kojem je nastala i na kontu 190 kao nedospjela naplata prihoda. Primjeri knjiženja ovih aktivnih vremenskih razgraničenja dani su uz troškove i rashode u članku „Sastavljanje računa dobiti i gubitka za 2013.“. Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjela naplata prihoda upisuju se u bilancu kao dugovni saldo s konta skupine 19. E. UKUPNO AKTIVA Na ovoj poziciji iskazuje se vrijednost ukupne imovine trgovačkog društva, tj. zbroj međuzbrojeva iskazanih na skupnim oznakama A, B, C i D. F. IZVANBILANČNI ZAPISI Izvanbilančni zapisi odnose se na imovinu evidentiranu u izvanbilančnoj evidenciji, čije promjene nemaju neposredni učinak na iskaz vrijednosti bilančne imovine. U okviru aktivnih konta izvanbilančne imovine evidentira se tuđa imovina u uporabi, na čuvanju u skladištu, u komisiji, te vrijednosni papiri i druge potencijalne vrijednosti, uključujući ugovore, protokole i druge dogovore koji bi mogli rezultirati novim vrijednostima. Izvanbilančni zapisi se, poput bilančnih, trebaju voditi primjenom dvojnog knjigovodstva te uredno na temelju odgovarajuće dokumentacije.

mr. sc. Mladen Štahan, Irena Slovinac | Sastavljanje bilance za 2013.

C.III.2. Dani zajmovi povezanim poduzetnicima su kratkoročni zajmovi dani ovisnim i pridruženim poduzetnicima. Kamate na zajmove odnosno kredite obračunavaju se sukladno ugovoru. Ako su zajmovi i krediti iskazani u devizama obračunavaju se primjenom srednjeg tečaja HNB-a na dan bilance. Za bilancu se preuzimaju kao dugovni saldo s konta 151, 158 i 159.

Financije, pravo i porezi | 1/14

više glasačke moći (ovisni i pridruženi poduzetnici). Na ovoj poziciji se iskazuju ulaganja koja se namjeravaju prodati (otuđiti) u roku od godinu dana (kratkoročni plasmani). U bilancu se upisuje saldo s konta 150 i 159.

Financije i računovodstvo | Financije, pravo i porezi

Ako društvo ima ustrojenu izvanbilančnu evidenciju, na ovoj se poziciji iskazuje dugovni saldo s aktivnih konta izvanbilančnih zapisa od 990 do 994.

PASIVA A. KAPITAL I REZERVE Kapital je vlastiti izvor financiranja imovine, a njegova se vrijednost izračunava oduzimanjem vrijednosti ukupnih obveza od vrijednosti aktive. Prema financijskom konceptu kapitala, kao uloženog novca ili uložene kupovne moći, kapital je sinonim za neto imovinu. Prema fizičkom konceptu kapitala, kao poslovne sposobnosti, kapital se smatra sposobnost poduzetnika za proizvodnju temeljenu primjerice na broju jedinica proizvoda na dan. Kapital društva prema Pravilnikom propisanoj strukturi čine: temeljni (upisani) kapital, kapitalne rezerve, rezerve iz dobiti, revalorizacijske rezerve, zadržana dobit ili preneseni gubitak, dobit ili gubitak poslovne godine i manjinski interes. Odbitne stavke u kapitalu su: preneseni dobitak i gubitak tekuće godine, vlastite dionice i udjeli (odbitna stavka), te negativa revalorizacijska rezerva proizašla iz reklasifikacije financijske imovine. Na ovoj poziciji iskazuje se sumarni iznos pozicija od A. I. do A. VII. A.I. TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL

Upisani kapital je novčano izražena vrijednost temeljnog kapitala upisanog u registru Trgovačkog suda. Ova se bilančna pozicija mijenja ovisno o upisu promjena na temeljnom kapitalu - povećanja (dokapitalizacije) ili smanjenja, sukladno odredbama ZTD-a. Dionička društva kao upisani kapital preuzimaju potražni saldo s konta 900, društva s ograničenom odgovornošću s konta 901, a jednostavni d.o.o.-i s konta 902. Fizičke osobe koje vode poslovne knjige po načelu dvojnog knjigovodstva iskazuju upisani kapital na kontu 903. A.II. KAPITALNE REZERVE Člankom 222. ZTD-a određeno je da dionička društva unose u rezerve kapitala: 1. dio uplaćenog iznosa za koji se izdaju dionice koji prelazi nominalni iznos dionica a ako su izdane dionice bez nominalnog iznosa onaj iznos koji prelazi knjigovodstveno iskazani iznos temeljnog kapitala što se odnosi na dionice,

2. dio iznosa uplaćenog društvu za stjecanje zamjenjivih obveznica ili obveznica s opcijom kupnje dionica koji prelazi nominalni iznos izdanih obveznica, 3. iznos za koji je pojednostavnjeno smanjen temeljni kapital da bi se sredstva unijela u rezerve kapitala. Za društva s ograničenom odgovornošću propisano je čl. 406.a da se u rezerve kapitala unosi: 1. dio uplaćenih iznosa za koje se izdaju poslovni udjeli koji prelazi nominalne iznose temeljnih uloga, 2. iznos dodatnih plaćanja članova društva radi stjecanja posebnih prava u društvu, 3. iznos ostalih dodatnih plaćanja članova društvu kao npr. dodatnih činidbi, 4. iznos za koji je pojednostavnjeno smanjen temeljni kapital da bi se sredstva unijela u rezerve kapitala. Kapitalne rezerve određuje i HSFI 12 - Kapital kao dio kapitala kojeg poduzetnik ostvaruje: realizacijom dionica, odnosno udjela iznad nominalne vrijednosti upisanog kapitala odnosno iznad troška stjecanja trezorskih dionica (udjela), kao i dodatno uplaćen kapital i sve ostalo prema odredbama ZTD-a. Pod dodatno uplaćenim kapitalom razumijevaju se ulozi u društvo prije upisa društva u sudski registar, kao i ulaganja u kapital koja se ne upisuju u trgovački registar. Članovi društva mogu dokapitalizirati društvo i bez upisa u trgovački registar. Prema čl. 10. Pravilnika o porezu na dobit, ulaganjem u neupisani kapital društva smatra se ulaganje u novcu, stvarima i pravima predanim društvu na raspolaganje u poslovne svrhe, pri čemu mora postojati ugovor ili druga pisana isprava iz koje je razvidno da društvo dokapitaliziranu imovinu posjeduje i s njom neograničeno raspolaže.  Primjer 10. Evidentiranje početnog i naknadnog ulaganja u temeljni i neupisani kapital 1. Osnivači Z.K. i N.B. sastavili su Društveni ugovor, uplatili svaki po 50% minimalnog temeljnog uloga (2 x 10.000,00 kn), te osnovali i registrirali d.o.o. 2. Osnivači su se dogovorili da će I.D. dokapitalizirati u d.o.o. u iznosu 5.000,00 kn i tako postati član društva, s upola manjim poslovnim udjelom od Z.K. i N.B. 3. Članovi društva su se dogovorili da će svatko od njih dokapitalizirati u omjeru svojih uloga još 50% do sada uloženog temeljnog kapitala, što se, međutim, neće upisati u trgovački registar. Sastavili su pisanu ispravu kao dokaz da uplaćeni novac ima status imovine d.o.o.-a.

Financije, pravo i porezi | Financije i računovodstvo

Opis

Iznos

Duguje Potražuje

Uplata osnivačkog uloga 1.

- žiro-račun - ulog Z.K. - ulog N.B.

20.000,00 10.000,00 10.000,00

100

5.000,00 5.000,00

100

90100 90101

Dokapitalizacija I.D. 2.

- žiro-račun - dokapitalizacija I.D.

90102

Dokapitalizacija bez upisa u trgovačkom registru 3.

žiro-račun dokapitalizacija Z.K. dokapitalizacija N.B. dokapitalizacija I.D.

12.500,00 5.000,00 5.000,00 2.500,00

100

9180 9181 9182

Kad se emisijom dionica postigne veća vrijednost vlastitih dionica nego što je njihova nominalna vrijednost ili kada se trezorske dionice prodaju iznad troška stjecanja, razlika između nominalne odnosno plaćene i postignute vrijednosti (kao što je prikazano u primjeru evidentiranja transakcija s vlastitim dionicama) iskazuje se u poziciji kapitalne rezerve. Kapitalne rezerve mogu se formirati ili povećati i prilikom smanjenja temeljnog kapitala, sukladno odredbi čl. 349. ZTD-a. I obrnuto, kapitalne rezerve mogu se smanjiti prijenosom u korist temeljnog kapitala (čl. 328. do 340. ZTD-a). Odluka o povećanju temeljnog kapitala iz rezervi i kapitalne dobiti temelji se na prihvaćenim izvješćima za prethodnu poslovnu godinu. U bilancu se upisuje stanje kapitalnih rezervi na datum bilance utvrđeno kao saldo s potražne strane skupine konta 91. A.III. REZERVE IZ DOBITI Ustroj rezervi u dioničkim društvima i društvima s ograničenom odgovornošću uređuje ZTD. Prema čl. 222.a i 406.a ZTD-a, u rezerve iz dobiti smiju se unositi samo iznosi koji proizlaze iz neto dobiti poslovne godine ili iz prenesene dobiti ranijih godina. Prema Pravilnikom propisanim pozicijama, rezerve iz dobiti obuhvaćaju: zakonske rezerve, rezerve za vlastite dionice, vlastite dionice i udjele (odbitna stavka), statutarne rezerve i ostale rezerve. A.III.1. Zakonske rezerve dionička društva formiraju sukladno odredbama čl. 222. ZTD-a, u visini od 5% dobiti tekuće godine po umanjenju za iznos gubitka prethodne godine, sve dok iznos tih rezervi zajedno s rezervama kapitala (vezane rezerve) ne dostigne vrijednost od 5% temeljnog kapitala. Statutom društva se može predvidjeti i veće izdvajanje u zakonske rezerve.

Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću mora imati zakonske rezerve u koje mora unijeti četvrtinu iznosa dobiti društva iskazane u godišnjim financijskim izvješćima umanjene za iznos gubitka iz prethodne godine sve dok temeljni kapital ne dosiže ili postaje veći od 20.000,00 kn (čl. 390.a st. 5. ZTD-a). Zakonske rezerve jednostavnog društva smiju se upotrijebiti: ■ za povećanje temeljnog kapitala pretvaranjem rezervi u temeljni kapital društva, ■ za pokriće gubitka iskazanog za godinu za koju se podnose godišnja financijska izvješća ako nije pokriven iz dobiti prethodne godine i ■ za pokriće gubitka iskazanog za prethodnu godinu ako nije pokriven iz dobiti iskazane u godišnjim financijskim izvješćima za godinu za koju se podnose. Društva s ograničenom odgovornošću, čiji temeljni kapital iznosi najmanje 20.000,00 kn nemaju obvezu izdvajanja u zakonske rezerve. U bilancu se unosi vrijednost zakonskih rezervi na datum bilance kao potražni saldo konta 920. A.III.2. Rezerve za vlastite dionice (pogreškom je propušteno navesti „i udjele“) odnose se na otkupljene vlastite dionice i udjele koje oblikuju i iskazuju svi poduzetnici (veliki, srednji i mali). Naime, dioničko društvo ove rezerve formira sukladno čl. 233. do 238., a društvo s ograničenom odgovornošću sukladno čl. 418. ZTD-a, kojima su propisani uvjeti pod kojima se vlastite dionice i udjeli mogu stjecati. Za ovu bilančnu poziciju uzima se potražni saldo s konta 922. Uz poziciju A.III.3. dan je primjer knjiženja ustroja rezervi za okupljene vlastite. A.III.3. Vlastite dionice i udjeli (odbitna stavka) Na ovoj poziciji poduzetnici objavljuju ulaganja u vlastite dionice (udjele) iskazana na dugovnoj strani konta 923 kao smanjenje vrijednosti kapitala, te istodobno, u istoj toj vrijednosti, iskazuju se i rezerve za taj otkup, kako bi se odvojeno i transparentno iskazali izvori za pokriće smanjenja imovine (gubitka) nastalog otkupom. Vlastite dionice ne smiju se stjecati da bi se njima trgovalo, a na njih, zajedno s vlastitim dionicama koje d.d. već ima ne smije otpasti više od deset posto (10%) temeljnog kapitala, osim ako se radi o nenaplatnom stjecanju, ako stjecanjem financijska institucija kupuje dionice komisiono, ako ih se stječe na temelju uni-

mr. sc. Mladen Štahan, Irena Slovinac | Sastavljanje bilance za 2013.

Red. br.

Konto

Financije, pravo i porezi | 1/14

Knjiženje:

Financije i računovodstvo | Financije, pravo i porezi

verzalnoga pravnog sljedništva ili na temelju odluke glavne skupštine o povlačenju dionica po propisima o smanjenju temeljnog kapitala društva. Stjecanje je dopušteno samo ako društvo stvori propisane rezerve za te dionice tako da neto aktiva društva iskazana u financijskim izvješćima za posljednju poslovnu godinu zbog stjecanja dionica ne postane manja od iznosa temeljnog kapitala i rezervi koje po zakonu ili po statutu ono mora imati a koje se ne smiju koristiti za isplate dioničarima. U tu svrhu treba iznos temeljnog kapitala računski umanjiti za iznos za koji taj kapital još nije uplaćen ako taj iznos nije iskazan na aktivnoj strani bilance. Na sličan način propisano je i stjecanje vlastitih poslovnih udjela d.o.o.-a. Vlastite dionice i udjeli ne daju pravo na dividendu niti pravo upravljanja, već ta prava miruju. Kada društvo proda odnosno otuđi stečene vlastite dionice (udjele) treba ukinuti odnosne rezerve. Nakon prodaje ove se pričuve vraćaju u kapital iz kojeg su formirane, a u slučaju povlačenja ili davanja dionica (udjela) bez naknade, zatvaraju se rezerve s kontom 923 - Vlastite dionice i udjeli (odbitna stavka). Iznos koji poduzetnici iskazuju na ovoj poziciji nalazi se na dugovnoj strani konta 923.  Primjer 11. Evidentiranje transakcija s vlastitim dionicama 1. Dioničko društvo „X“ otkupilo je 500 vlastitih dionica po kupoprodajnoj cijeni od 500,00 kuna po dionici. Nominalna vrijednost dionice iznosi 400,00 kn. 2. Društvo je prodalo 100 vlastitih dionica po cijeni od 550,00 kn po dionici. 3. Društvo je prodalo još 250 vlastitih dionica po cijeni od 300,00 kn po dionici. Knjiženje: Red. br.

Opis

Iznos

Konto Duguje

Potražuje

Otkup 500 vlastitih dionica (dionica = 500,00 kn)

- vlastite dionice (odbitna stavka) - žiro-račun

250.000,00 250.000,00

923

100

Formiranje rezervi za otkupljene vlastite dionice prema trošku ulaganja - rezerve za vlastite dionice - zadržana dobit

250.000,00 250.000,00

940

922

Prodaja 100 kom vlastitih dionica (dionica = 550,00 kn) 3.

-p otraživanja za prodane vlastite dionice - vlastite dionice (odbitna stavka) (500,00 x 100) - kapitalne rezerve

55.000,00

120

50.000,00 5.000,00

923 910

Ukidanje rezervi za vlastite dionice - rezerve za vlastite dionice - zadržana dobit

50.000,00 50.000,00

922

940

Red. br.

Opis

Iznos

Konto Duguje

Potražuje

Prodaja 250 kom vlastitih dionica(dionica = 300,00 kn)

-p otraživanja za prodane vlastite dionice - v lastite dionice (odbitna stavka) (500,00 x 250) - kapitalne rezerve - gubitak od prodaje dionica

75.000,00

120

125.000,00 5.000,00 45.000,00

910 922

923

Ukidanje preostale rezerve za prodane vlastite dionice 6.

- rezerve za vlastite dionice - zadržana dobit

80.000,00 80.000,00

922

940

A.III.4. Statutarne rezerve se oblikuju iz dobiti prema odredbama statuta d.d.-a i društvenog ugovora d.o.o-a. ZTD ne propisuje obvezan ustroj statutarnih pričuva, već ih samo kao mogućnost spominje u čl. 222. i 406.a. Ove rezerve se koriste za namjene određene statutom i društvenim ugovorom. Za ovu bilančnu poziciju uzima se potražni saldo s konta 924. A.III.5. Ostale rezerve d.d. može formirati uz ograničenja propisana čl. 220., a d.o.o. prema odredbama čl. 406.a ZTD-a, te sukladno statutu i odlukama uprave, nadzornog odbora odnosno upravnog odbora i skupštine, a koriste se za namjene predviđene statutom i društvenim ugovorom te donesenim odlukama. Za njihovo formiranje ne postoji zakonska obveza. Za ovu bilančnu poziciju uzima se potražni saldo s konta 925. A.IV. REVALORIZACIJSKE REZERVE Revalorizacijske rezerve nastaju revalorizacijom imovine, odnosno kada društvo sukladno svojim računovodstvenim politikama određena sredstva iskazuje po fer vrijednosti. Fer vrijednost obično procjenjuju profesionalni procjenitelji (ovlašteni vještaci odgovarajućih struka). Međutim, revalorizacija se može zasnivati na indeksaciji i drugim metodama. Revalorizacijom se povećava vrijednost imovine u poslovnim knjigama, a protustavka se evidentira u korist revalorizacijskih rezervi koje se nalaze u okviru vlastitog kapitala. Revalorizaciju imovine potrebno je, sukladno HSFI-ima i MSFI-ima, provoditi dovoljno redovito da se knjigovodstvena vrijednost revalorizirane imovine bitno ne razlikuje od njezine fer vrijednosti. Kod oblikovanja revalorizacijske rezerve dio te rezerve (20%) evidentira se kao odgođena porezna obveza. Ova odgođena obveza prenositi će se na obveze za porez iz dobiti, u alikvotnom dijelu proporcionalno s realizacijom te rezerve, kao što je prikazano u primjeru uz materijalnu imovinu na poziciji B.II. Revalorizacijska rezerva se koristi i za nadoknadu

Financije, pravo i porezi | Financije i računovodstvo

Ova pozicija dijeli se na dvije pozicije: zadržana dobit i preneseni gubitak. A.V.1. Zadržana dobit Zadržana dobit je neraspoređena dobit prenesena iz prethodnog obračunskog razdoblja. Zadržana dobit može se koristiti za pokriće gubitka ili upotrijebiti za ustrojavanje zakonskih i drugih pričuva, pričuva za otkup vlastitih dionica, a može se i isplatiti. Napominjemo, da se isplata udjela u dobiti/dividende (kao i predujma udjela u dobiti /dividende): ■ rezidentima ▶ fizičkim osobama oporezuje se porezom na dohodak od kapitala po stopi 12% eventualno uvećano za prirez ▶ pravnim osobama ne oporezuje se; ■ nerezidetnima ▶ fizičkim osobama oporezuje se porezom na dohodak od kapitala po stopi 12% ▶ pravnim osobama porezom po odbitku po stopi 12%, osim ako je međunarodnim ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja drukčije uređeno.  Porez po odbitku ne plaća se, od 1. 7. 2013., kada se dividende i udjeli u dobiti isplaćuju između povezanih društava različitih država članica EU uz uvjete propisane čl. 31.e Zakona o porezu na dobit.

A. V I. DOBIT ILI GUBITAK POSLOVNE GODINE A.VI.1. Dobit poslovne godine Dobit tekuće (poslovne) godine jest višak ostvarenih prihoda nad rashodima tekućeg razdoblja, odnosno pozitivan financijski rezultat koji povećava vrijednost kapitala tog društva. U računu dobiti i gubitka prikazuje se ostvarena dobit obračunskog razdoblja koja se po umanjenju za obračunati porez na dobit unosi u bilancu s konta 950. Dobit ostvarena tekuće godine raspoređuje se iduće godine i to nakon prihvaćanja financijskih izvještaja za tu godinu. U početnoj bilanci iduće godine ova se dobit iskazuje kao zadržana dobit. Kod dioničkih društava se, sukladno čl. 220. ZTD-a, raspodjela dobiti mora obaviti prema slijedećem redoslijedu: 1. za pokriće gubitka prenesenog iz ranijih godina, 2. za unos u zakonske rezerve, 3. za unos u rezerve za vlastite dionice, ako ih je društvo steklo ili ih namjerava steći, 4. za unos u statutarne rezerve, ako ih društvo ima. Korištenje dobiti za bilo koje druge namjene (ostale rezerve, dividende, nagrade i dr.) u dioničkom društvu dozvoljeno je tek nakon što se ona rasporedi za prethodno navedene namjene i to propisanim redoslijedom. Kod društava s ograničenom odgovornošću, prema odredbama čl. 406. ZTD-a, ostvarena dobit se mora upotrijebiti: 1. za pokriće gubitka prenesenog iz ranijih godina, 2. popunu pričuva za otkupljene vlastite poslovne udjele prema čl. 418. ZTD-a te 3. za formiranje rezervi za određene namjene ako je predviđeno društvenim ugovorom ili prema odluci skupštine.

mr. sc. Mladen Štahan, Irena Slovinac | Sastavljanje bilance za 2013.

A.V. ZADRŽANA DOBIT ILI PRENESENI GUBITAK

A.V.2. Preneseni gubitak. Preneseni gubitak je gubitak ostvaren u prethodnim obračunskim razdobljima. Preneseni gubitak smanjuje vrijednost vlastitog kapitala. Ako je iznos prenesenog gubitka veći od iznosa ukupnog vlastitog kapitala, iz praktičnih razloga, u poslovnim knjigama, preporučamo konto 941 analitički raščlaniti na konto 9410 - Preneseni gubitak do visine kapitala i 9411 Preneseni gubitak iznad visine kapitala. U bilancu se upisuje dugovni saldo prenesenog gubitka na datum bilance s konta 941. Primjer knjiženja prikazan je u članku „Radnje i aktivnosti kod sastavljanja i utvrđivanja financijskih izvještaja za 2013.“.

Financije, pravo i porezi | 1/14

smanjenja vrijednosti imovine iz koje je nastala. Ostali dio smanjenja vrijednosti te imovine nadoknađuje se kao rashod na teret dobiti tekućeg razdoblja. Kod otuđenja sredstva koje je prethodno bilo revalorizirano, dobitak kao pozitivna razlika između prihoda i knjigovodstvene vrijednosti tog sredstva unosi se u prihode, a preostali dio revalorizacijske rezerve nastale revalorizacijom tog sredstva unosi se u kapital (zadržanu dobit). Revalorizacijske rezerve se ne oporezuju kod ustroja nego kod njihove realizacije - prijenosa u kapital. U poreznu osnovicu se uključuju u skladu s čl. 39. Pravilnika o porezu na dobit. Posebno upozoravamo da je na revalorizacijske pričuve ustrojene do 31.12.2000. bio plaćen porez na dobit, u skladu s tada važećim poreznim propisima, dok se na revalorizacijske rezerve oblikovane iza tog datuma porez na dobit plaća pri njihovoj realizaciji. Kako bi se izbjegle pogreške i za slučaj kontrole, uputno je u okviru konta revalorizacijskih pričuva odvojeno evidentirati pričuve na koje kod prijenosa u kapital treba platiti porez od pričuva na koje je porez već plaćen, na način kako je to predloženo u TEB-ovom kontnom planu. U bilancu se upisuje potražni saldo sa skupine konta 93.

Financije i računovodstvo | Financije, pravo i porezi

Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću mora četvrtinu iznosa dobiti društva iskazane u godišnjim financijskim izvješćima umanjene za iznos gubitka iz prethodne godine unijeti u zakonske rezerve sve dok ne poveća temeljni kapital tako da dosiže ili postaje veći od 20.000,00 kn (čl. 390.a st. 5. ZTD-a). A.VI.2. Gubitak poslovne godine. Gubitak tekuće (poslovne) godine jest višak rashoda nad ostvarenim prihodima i predstavlja smanjenje vrijednosti kapitala. Prelaskom u sljedeću poslovnu godinu ovaj se gubitak iskazuje kao preneseni gubitak. Gubitak je, dakle, negativan financijski rezultat obračunskog razdoblja. Po uvećanju za obvezu poreza na dobit (ako je utvrđena), unosi se u bilancu. Gubitak s konta 819 prenosi se na dugovnu stranu konta 959, a za bilancu se preuzima kao dugovni saldo konta 959. Ako je gubitak tekuće godine zajedno s prenesnim gubitkom iz prethodnog razdoblja iskazan u ukupnom iznosu većem od iznosa ukupnog vlastitog kapitala, iz praktičnih razloga preporučamo konto 959 analitički raščlaniti, tj. gubitak do visine kapitala iskazati na kontu 9590 - Gubitak do visine kapitala a gubitak iznad visine kapitala na kontu 9591 - Gubitak iznad visine kapitala. A.VII. MANJINSKI INTERES Manjinski interes je dio dobiti ili gubitka i neto imovine ovisnog poduzetnika koji se može pripisati kapitalu koji nije vlasništvo matice, izravno, ili neizravno kroz ovisne poduzetnike. Poziciju manjinski interes popunjavaju poduzetnici kada sastavljaju konsolidiranu bilancu. Kod sastavljanja odvojenih (nekonsolidiranih) financijskih izvještaja ova pozicija se ne popunjava. B. REZERVIRANJA

Dugoročna rezerviranja za rizike i troškove su rashodi za rizike za koje se procjenjuje da će nastati u slijedećim godinama, a odnose se na sadašnje učinke. Ova stavka se u skladu s Pravilnikom sastoji se od tri propisane pozicije: B.1. Rezerviranja za mirovine, otpremnine i slične obveze B.2. Rezerviranja za porezne obveze B.3. Druga rezerviranja Rezerviranja uređuje HSFI 16 - Rashodi i MRS 37 - Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena

imovina. To mogu biti rezerviranja za sudske sporove, štetne ugovore, popravke u garantnim rokovima i dr. Dugoročna rezerviranja se ukidaju u korist prihoda u razdoblju nastanka ili prestanka rizika zbog kojih su formirana. Svote rezerviranja treba provjeriti na datum bilance i uskladiti ih tako da odražavaju najbolju tekuću procjenu. Ako više nije vjerojatno da će odljev resursa s ekonomskim koristima zahtijevati da se podmiri obveza, rezerviranje se treba ukinuti. Rezerviranje se može koristiti samo za izdatke za koje je izvorno priznato. U bilancu se upisuje potražni saldo s konta skupine 96 na datum bilance. O rezerviranjima više je napisano u članku „Sastavljanje računa dobiti i gubitka za 2013.“, gdje je uz prihode od ukidanja dugoročnih rezerviranja dan i primjer knjiženja. C. DUGOROČNE OBVEZE Dugoročne obveze su one koje dospijevaju u roku dužem od godinu dana. Revaloriziraju se i povećavaju za obračunate kamate prema ugovoru, a ako su iskazane u devizama na dan bilance (31.12.2013.) preračunavaju se po srednjem tečaju HNB-a. Tekući (kratkoročni) dio dugoročnih obveza koji dospijeva za podmirenje unutar 12 mjeseci poslije datuma bilance, prenosi se na kratkoročne obveze. Ispravno iskazivanje obveza prema ročnosti veoma je važno radi utjecaja na rezultate analitičkih postupaka, utvrđivanje neto radnog kapitala i ocjenu likvidnosti. C.1. Obveze prema povezanim poduzetnicima obuhvaćaju dugoročne obveze prema povezanim društvima po svim osnovama. Povezani poduzetnici su oni u kojima je ulagač stekao 20 do 100% kapitala, a potanje su definirani uz poziciju aktive B.III.1. Udjeli (dionice) u povezanim poduzetnicima. Za ovu bilančnu poziciju uzima se potražni saldo s konta 970. C.2. Obveze za zajmove, depozite i slično su dugoročne obveze po osnovi primljenih zajmova, depozita, kaucija, jamčevina i sl. koje dospijevaju u roku dužem od 12 mjeseci. Ugovor o zajmu prema odredbama Zakona o obveznim odnosima8 mora biti u pisanom obliku. Ove obveze preuzimaju se kao potražni saldo s konta 976. 8

Zakon o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05, 41/08 i 125/11-Zakon o rokovima ispunjenja novčanih obveza; u nastavku: ZOO)

Financije, pravo i porezi | Financije i računovodstvo

1. Obveze po dugoročnim kreditima na dan 31.12.2013. (samo glavnica) iznose 2.827.083,32 kn. 2. Dio glavnice koji prema ugovoru dospijeva za povrat u 2014. iznosi 773.712,31 kn Knjiženje: Red. br.

Opis

Iznos

Konto Duguje

Potražuje

Stanje obveza po dugoročnim kreditima na dan 31.12.2013. So

-d ugoročne obveze po kreditima banaka

2.827.083,32

972

Prijenos kratkoročnog dijela dugoročnog kredita koji dospijeva za povrat kreditoru u 2014. 1.

-d ugoročne obveze po kreditima banaka - kratkoročne obveze za otplate dugoročnih kredita

773.712,31 773.712,31

972 256

C.3. Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama su dugoročne obveze po primljenim kreditima u zemlji i inozemstvu od kreditnih institucija. U ovu poziciju bilance upisuje se potražni saldo s konta 972 i 977. C.4. Obveze za predujmove odnose se na dugoročne obveze za primljene predujmove za ugovorene usluge ili isporuke dobara. Podmirenje obveza za dugoročne predujmove nastaje isporukom dobara i usluga ili vraćanjem primljenih predujmova. Obveze za predujmove upisuju se na ovu poziciju bilance kao potražni saldo računa 973. C.5. Obveze prema dobavljačima su dugoročne obveze iz poslovanja prema dobavljačima u zemlji i inozemstvu koji se smatraju nepovezanim poduzećima. U bilancu se upisuje potražni saldo konta 974. C.6. Obveze po vrijednosnim papirima su dugoročne obveze prema ulagačima po osnovi izdanih dužničkih vrijednosnih papira (komercijalnih zapisa, obveznica itd.). U bilancu se upisuje potražni saldo konta 975. C.7. Obveze prema poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući interesi su obveze prema poduzetnicima u kojima društvo ima udjele manje od 20%. Podaci se unose s pripadajućih konta 973, 974 i 976. C.8. Ostale dugoročne obveze odnose se na prethodno nespomenute dugoročne obveze.

C.9. Odgođena porezna obveza Odgođene porezne obveze (kao i odgođenu poreznu imovinu) uređuje HSFI 14 - Vremenska razgraničenja odnosno MRS 12 - Porez na dobit. To su iznosi poreza na dobit plativi u budućim razdobljima koji se odnose na oporezive privremene razlike. Privremene razlike su razlike između knjigovodstvenog iznosa imovine ili obveze u bilanci i njihove porezne osnovice. Privremene razlike mogu biti oporezive kada imaju za posljedicu oporezive iznose pri određivanju oporezive dobiti (poreznog gubitka) u budućim razdobljima kada će knjigovodstveni iznos imovine biti nadoknađen ili obveza podmirena; ili odbitne privremene razlike kada imaju za posljedicu iznose koji se mogu odbiti pri određivanju oporezive dobiti (poreznog gubitka) budućeg razdoblja u kojemu će knjigovodstveni iznos imovine biti nadoknađen ili obveza podmirena. Odgođenu poreznu obvezu treba priznati za sve oporezive privremene razlike, osim ako odgođena porezna obveza proizlazi iz: ■ početnog priznavanja goodwilla; ili ■ goodwilla za koji vrijednosno usklađenje ili amortizacija nije priznata za porezne svrhe, ili ■ početnog priznavanja imovine ili obveze u transakciji koja nije poslovno spajanje i u vrijeme transakcije ne utječe na računovodstvenu dobit niti na oporezivu dobit (porezni gubitak). Za oporezive privremene razlike povezane s ulaganjem u ovisne poduzetnike, podružnice, pridružene poduzetnike i zajedničke pothvate odgođena porezna obveza se priznaje osim ako je matica, ulagatelj i pothvatnik u mogućnosti kontrolirati vrijeme ukidanja privremenih razlika i kada je vjerojatno da se privremene razlike neće ukinuti u predvidivoj budućnosti. Odgođene porezne obveze treba mjeriti stopama poreza za koje se očekuje da će se primjenjivati u razdoblju kada će obveza biti podmirena. Obično se mjere primjenom poreznih stopa (i poreznih zakona) koji su na snazi na datum bilance. Evidentiranje odgođene porezne obveze prikazano je uz poziciju B.II. aktive u primjeru evidentiranja revalorizacije dugotrajne materijalne imovine. D. KRATKOROČNE OBVEZE Kratkoročne obveze su obveze iz posebnih odnosa u zemlji i inozemstvu koje ispunjavaju jedan od četiri kriterija: ■ očekuje se da će se podmiriti u redovnom tijeku poslovnog ciklusa, ■ dospijevaju za podmirenje u roku unutar dvanaest

mr. sc. Mladen Štahan, Irena Slovinac | Sastavljanje bilance za 2013.

 Primjer 12. Prijenos obveza po dugoročnom kreditu u 2013. na kratkoročne obveze

U ovu poziciju bilance upisuje se potražni saldo s konta 979.

Financije, pravo i porezi | 1/14

Kao što smo prethodno istaknuli, kratkoročni dio dugoročnih obveza prenosi se na kratkoročne obveze, što je prikazano u primjeru 12.

Financije i računovodstvo | Financije, pravo i porezi

mjeseci poslije datuma bilance, ■ primarno se drže radi trgovanja, ■ poduzetnik nema bezuvjetno pravo odgađati podmirenje obveze za najmanje dvanaest mjeseci poslije datuma bilance. Obračunavaju se prema ugovorenim uvjetima (kamata, revalorizacija, valutna klauzula), a ako su u devizama obračunavaju se po srednjem tečaju HNB-a na dan bilance.

D.9. Obveze za poreze, doprinose i slična davanja odnose se na poreze i doprinose s kratkoročnim dospijećem, kao što su: porez na dohodak, prirez porezu na dohodak, PDV, porez na dobit, porezi i doprinosi koji ne ovise o poslovnom rezultatu (doprinos HGK-u odnosno HOK-u, porez na promet nekretnina, porez na tvrtku i dr.), doprinosi iz plaća i na plaće i dr. U bilancu se upisuje potražni saldo s konta 260, 261, 262, 263, 264, 265, 273 i 274.

D.1. Obveze prema povezanim poduzetnicima su kratkoročne obveze prema povezanim poduzetnicima iz poslovnih odnosa u zemlji i inozemstvu kao i po osnovi kratkoročnih zajmova od povezanih poduzetnika. U bilancu se upisuje potražni saldo s konta 240, 241, 249 i 251.

D.10. Obveze s osnove udjela u rezultatu odnose se na kratkoročne obveze za isplatu ostvarenog rezultata domaćim i stranim ulagačima i dioničarima, prema odluci o raspodjeli ostvarene dobiti. U bilancu se upisuje potražni saldo s konta 255.

D.2. Obveze za zajmove, depozite i slično su kratkoročne obveze po osnovi pozajmica prema nepovezanim poduzetnicima koji nisu financijske institucije. Ugovor o zajmu prema odredbama ZOO-a mora biti u pisanom obliku. U bilancu se upisuje potražni saldo s konta 253 temeljem obveza prema nepovezanim poduzetnicima koji nisu banke te saldo s konta 254. D.3. Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama su kratkoročne obveze po osnovi dobivenih kredita u zemlji i inozemstvu. U bilancu se upisuje potražni saldo s konta 253 temeljem obveza prema bankama i konta 256. D.4. Obveze za predujmove su kratkoročne obveze za primljene predujmove koje se unose u bilancu kao potražni saldo s konta skupine 23. D.5. Obveze prema dobavljačima obuhvaćaju kratkoročne obveze prema dobavljačima u zemlji i inozemstvu. Na ovu poziciju bilance upisuje se potražni saldo sa skupine računa 22, te konta 242 do 245.

D.6. Obveze po vrijednosnim papirima predstavljaju obveze za izdane čekove, mjenice, zadužnice, obveznice, komercijalne zapise i dr. U bilancu se upisuje potražni saldo sa skupine konta 21. D.7. Obveze prema poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući interesi su kratkoročne obveze prema poduzetnicima u kojima društvo ima udjele manje od 20%. Podaci se unose s pripadajućih konta skupina 22, 24 i 25. D.8. Obveze prema zaposlenicima obuhvaćaju sve nepodmirene dugove prema radnicima kao što su neto plaće, obveze s temelja isplate putnih troškova i dr. prava zaposlenika. U ovu poziciju bilance upisuje se potražni saldo s konta 271, 272 i 266.

D.11. Obveze po osnovi dugotrajne imovine namijenjene prodaji uređene su HSFI - om 8 i MSFIom 5 - Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja. Odnose se na obveze vezane uz imovinu čija će se knjigovodstvena vrijednost nadoknaditi putem prodaje (s tim da je ta prodaja vrlo vjerojatna), a ne putem korištenja. Takva dugotrajna imovina, koja je namijenjena prodaji u roku od godinu dana, klasificira se kao kratkotrajna imovina. Otuđenje skupine imovine s izravno povezanim obvezama u jednoj transakciji ponekad se događa kod poduzetnika kod kojeg skupine jedinica, jedna jedinica ili dio jedinice stvara novac. Ovakva skupina može uključivati bilo koju imovinu ili obvezu od poduzetnika, uključujući i kratkotrajnu imovinu te kratkoročne obveze. U takvim situacijama se dugotrajna imovina namijenjena prodaji izdvaja, saldira i prenosi na odgovarajući konto skupine 68 u okviru zaliha, a analitička razrada izravno povezanih obveza predviđena je TEBovim kontnim planom u okviru konta 280. D.12. Ostale kratkoročne obveze su ostale nespomenute obveze s rokom dospijeća do godinu dana, kao što su obveze prema članovima upravnog i nadzornog odbora i sl., obveze za stipendije (neto), obveze prema učenicima i studentima na praksi (neto), obveze za naknadu štete, i dr. U bilancu se upisuje potražni saldo s konta 246, 2534, 2563, 258, 259, 267, 268 i 269. E.

ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEG RAZDOBLJA

Troškovi koji se odnose na obračunsko razdoblje, a za koje nisu prispjeli računi dobavljača, procjenjuju se u skladu s postojećom dokumentacijom i saznanjima (ugovori, narudžbenice, primke itd.), a evidentiraju se

Financije, pravo i porezi | Financije i računovodstvo

Unosi se zbroj pozicija pasive iskazane kao skupne stavke na oznakama A, B, C, D i E. G. IZVANBILANČNI ZAPISI Izvanbilančni pasivni zapisi odnose se na izvore čije promjene nemaju neposredni učinak na iskaz vrijednosti bilančne pasive. Obuhvaćaju obveze koje se odnose na imovinu evidentiranu na aktivnim računima izvanbilančne evidencije te potencijalne i druge obveze prema rasporedu aktivnih izvanbilančnih računa (izvori i obveze za izvanbilančnu materijalnu imovinu, prava, vrijednosne papire, zalihe, moguće dobitke i sl.). Ako društvo ima ustrojenu izvanbilančnu evidenciju, na ovoj se poziciji iskazuje potražni saldo računa izvanbilančne evidencije koja se knjiži na kontima 995 do 999.

DODATAK BILANCI A. KAPITAL I REZERVE A.1. Pripisan imateljima kapitala matice A.2. Pripisan manjinskom interesu Dodatak bilanci kao i poziciju „Manjinski interes“ popunjavaju poduzetnici koji sastavljaju konsolidirane godišnje financijske izvještaje.

U nastavku je prikazan primjer sastavljanja bilance za godinu koja je završila s 31.12.2013., prema propisanim pozicijama iz Pravilnika za obveznike primjene HSFI-a. Radi lakšeg snalaženja pri popunjavanju bilance, u obrazac Bilance unijeli smo kolonu s brojem konta, prema TEB-ovom kontnom planu. Definicije s osvrtom na priznavanje i mjerenje imovine, obveza i kapitala, koji se iskazuju na propisanim pozicijama bilance, dani su u poglavlju 1. ovog članka.  Primjer 13. Sastavljanje bilance Nakon što je sastavljen Račun dobiti i gubitka društvo pristupa sastavljanju bilance. Na kontima aktive i pasive poduzetnik je na kraju godine iskazao sljedeća stanja: Izvadak iz bruto bilance na dan 31.12.2013. Konto

Naziv konta

Saldo

Aktiva 001

Koncesije, prava i dugoročna ulaganja na tuđoj materijalnoj imovini

002

Patenti, licence, zaštitni znaci, software i ostala slična prava

579.314,02 7.444,03

009

Ispravak vrijednosti nematerijalne imovine

010

Zemljišta

-586.758,05

020

Građevinski objekti

021

Strojevi, postrojenja i oprema

0220

Alati, mjerni i kontrolni uređaji i pribor

430.895,72

0222

Uredski namještaj

689.639,31

0223

Kamioni

0224

Osobni automobili

1.226.501,99

022

Alati, pogonski inventar, pokućstvo i prijevozna sredstva

3.175.179,33

027

Materijalna imovina u pripremi

3.675.876,16 17.368.334,38 7.431.599,04

828.142,32

987.031,96

029000

Ispravak vrijednosti građevinskih objekata

-8.896.181,00

029010

Ispravak vrijednosti strojeva, postrojenja i opreme

-6.048.846,37

029012

Ispravak vrijednosti uredske opreme

-1.236.557,12

029020

Ispravak vrijednosti alata, mjernih i kontrolnih uređaja i pribora

-430.895,72

029022

Ispravak vrijednosti uredskog namještaja

-669.464,65

029023

Ispravak vrijednosti kamiona

-697.828,01

029024

Ispravak vrijednosti osobnih automobila - 70% porezno priznat

-337.482,43

029200

Ispravak vrijednosti osobnih automobila - 30% porezno nepriznat

-144.635,33

029

Ispravak vrijednosti materijalne imovine

040

Dionice i udjeli u povezanim poduzetnicima

-18.527.890,63 150.000,00

mr. sc. Mladen Štahan, Irena Slovinac | Sastavljanje bilance za 2013.

F. UKUPNO PASIVA

2. Primjer sastavljanja bilance za 2013.

Financije, pravo i porezi | 1/14

kao rashodi i pasivna vremenska razgraničenja u skladu s HSFI-om 16 - Rashodi i HSFI-om 14 - Vremenska razgraničenja te MRS-om 18 - Prihodi. Na ovoj poziciji se iskazuju i prihodi budućeg razdoblja koji nastanu odgađanjem njihovog priznavanja sukladno HSFI-u 15 i MRS-u 18, kada je u trenutku fakturiranja neizvjesna njihova naplata. Prihodi se trebaju odgoditi i kod državnih potpora, prema MRS-u 20 - Računovodstvo državnih potpora i objavljivanje državnih pomoći, sve do razdoblja kada će nastati s njima povezani troškovi. Tada se dio primljenih potpora iskazuje kao prihod i to u visini nastalog troška, kako se po toj osnovi u skladu s načelom opreznosti ne bi iskazivala dobit. Primjer knjiženja odgođenog plaćanja troškova i prihoda budućih razdoblja prikazan je uz prihode u članku „Sastavljanje računa dobiti i gubitka za 2013.“ U bilancu se unosi podatak o pasivnim vremenskim razgraničenjima koji čini potražni saldo na skupini konta 29.

Financije i računovodstvo | Financije, pravo i porezi

Konto

Naziv konta

Saldo

Konto

042

Dionice u nepovezanim poduzetnicima

049

Vrijednosno usklađenje dug. financijske imovine

057

Odgođena porezna imovina

0600

Ulaganja u nekretnine dane u najam zemljišta

2.683.482,84

0601

Ulaganja u nekretnine dane u najam građevinski objekti

6.958.019,66

060

Ulaganja u nekretnine

9.641.502,50

069

Ispravak vrijednosti ulaganja u nekretnine

Ukupno razred 0: 100

Žiro-račun

102

Blagajna

103

Devizni račun

80.000,00 8.000,00

Kupci u zemlji Kupci u inozemstvu

122

Potraživanja s temelja prodaje naplaćene kreditnim karticama

129

Ispravak vrijednosti potraživanja od kupaca

140

Potraživanja iz poslovanja s povezanim poduzetnicima

160

Potraživanja za pretporez

167

Potraživanja stečena cesijom i ost. kratkoročna potraživanja

Sitan inventar u uporabi

357

Ispravak vrijednosti sitnog inventara

Ukupno razred 3:

494.822,57

74.736,39

266

Obveze prema radnicima (osim za plaće)

12.430,01

267

Obveze prema članovima upravnog i nadzornog odbora

20.371.415,83

271

Obveze za neto plaće i nadnice

6.393.173,78

273

Doprinosi iz plaća

274

Porez i prirez iz plaća

-4.888.216,92

1.116.313,38 -1.161.552,57 2.800.500,00 0,00 454.000,00 65.000,00

233.805,77 -233.805,77 0,00

Proizvodnja u tijeku i nedovršene usluge

1.029.382,16

660

Roba u skladištu

6.259.171,79

668

Ispravak vrijednosti robe

-40.000,00

674

Predujmovi za robu

203.252,00

681

Zemljišta namijenjena prodaji

0,00

682

Građevinski objekti namijenjeni prodaji

0,00

Ukupno razred 6:

7.451.805,95

Ukupno aktiva:

Obveze prema dobavljači u zemlji

5.250,00 288.812,37 80.560,00 33.427,63

Ukupno razred 2:

8.815.867,71

900

Temeljni (upisani) kapital društva s ograničenom odgovornošću

910

Kapitalne rezerve ostvarene emisijom vlastitih dionica

922

Rezerve za vlastite dionice i udjele

923

Vlastite dionice i udjeli (odbitna stavka)

925

Ostale rezerve

933

Revalorizacijske rezerve postrojenja i opreme

17.256.000,00 72.339,51 862.800,00 -862.800,00 3.077.341,28

935

Revalorizacijske rezerve financijske imovine

940

Zadržana dobit

27.349,38 64.000,00 10.270.543,73

950

Dobit tekuće godine

2.133.268,92

972

Dugoročne obveze prema bankama i dr. financijskim institucijama

2.053.371,01

977

Dugoročne obveze s temelja financijskog leasinga

978

Odgođene porezne obveze

119.261,46 22.837,34

Ukupno razred 9:

35.096.312,63

Ukupno pasiva:

43.912.180,34

Napomena: Podaci iskazani u bilanci usuglašeni su s primjerom računa dobiti i gubitka prikazanog u točki 4. članka „Sastavljanje računa dobiti i gubitka za 2013.“ i odnose se na istog poduzetnika.

43.912.180,34

VREDNOVANJE PODUZEĆA

4.350.442,60

II dopunjeno i prošireno izdanje

Pasiva 220

576.142,36

Obveze za porez iz dobiti

265

600

Obveze za PDV

262

35.906,70

16.088.958,56

351

996.075,90

260

74.000,00

Ukupno razred 1:

Obveze za poreze, doprinose, članarine

6.280.126,13

Unaprijed plaćeni troškovi

2 Kratkoročne obveze za otplate dugoročnih kredita

Obveze prema državi za poreze, doprinose i dr. davanja

8.600,00

120

256

Saldo

264

58.797,84

121

190

1.270.000,00

Naziv konta

221

Obveze prema dobavljačima iz inozemstva

998.949,52

222

Obveze s temelja plaćanja kreditnim karticama

99.602,81

240

Obveze prema povezanim poduzetnicima iz poslovnih odnosa

768.708,85

2561

Kratkoročni dio dugoročnih zajmova (kredita) - nepovezani

773.712,31

2562

Kratkoročni dio obveza iz financijskog leasinga

202.869,12

2563

Obveze za kamate po primljenim kreditima i financijskim najmovima

19.494,47

Autori: mr. sc. Stjepan Kolačević, mr. sc. Baldo Hreljac Izašlo iz tiska: ožujak 2012. Opseg: 370. str. Cijena: 149,00 kn

Financije, pravo i porezi | Financije i računovodstvo

Temeljem navedenih podataka društvo je sastavilo bilancu stanja na dan 31.12.2013. BILANCA stanje na dan 31.12.2013. Naziv pozicije

Konto

Oznaka

R. br. bilješke

Prethodna god. (neto)

Tekuća god. (neto)

A) POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITAL

001

B) DUGOTRAJNA IMOVINA (003+010+020+029+033)

002

AKTIVA

2. Koncesije, patenti, licencije, robne i uslužne marke, softver i ostala prava 3. Goodwill

003

51.458

000, 008 i 009

004

001, 002, 008 i 009

005

51.458

004, 008 i 009

006

4. Predujmovi za nabavu nematerijalne imovine

007

5. Nematerijalna imovina u pripremi

006

008

003, 008 i 009

009

6. Ostala nematerijalna imovina II. MATERIJALNA IMOVINA (011 do 019) 1. Zemljište 2. Građevinski objekti 3. Postrojenja i oprema 4. Alati, pogonski inventar i transportna imovina

010

20.885.013

18.863.416

011

3.675.876

020, 029

012

9.274.570

8.406.153

021, 0222, 029

013

487.679

146.196

0220, 0221, 02230229, 029

014

1.358.670

894.874

030-036, 039

015

017, 028, 038 i 068

016

7. Materijalna imovina u pripremi

016, 027, 037

017

987.032

8. Ostala materijalna imovina

023-025, 029

018

9. Ulaganje u nekretnine

060-064,069

019

5.101.186

4.753.285

III. DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA (021 do 028)

020

150.000

1.500.000

1. Udjeli (dionice) kod povezanih poduzetnika

040, 049

021

150.000

2. Dani zajmovi povezanim poduzetnicima

041, 049

022

3. Sudjelujući interesi (udjeli)

042, 049

023

5. Biološka imovina 6. Predujmovi za materijalnu imovinu

0 1.350.000

4. Zajmovi dani poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući interesi

044, 049

024

5. Ulaganja u vrijednosne papire

043, 049

025

6. Dani zajmovi, depoziti i slično 7. Ostala dugotrajna financijska imovina 8. Ulaganja koja se obračunavaju metodom udjela IV. POTRAŽIVANJA (030 do 032) 1. Potraživanja od povezanih poduzetnika

044, 049

026

045-047, 049

027

040, 049

028

029

050 i 059

030

051 i 059

031

054-056 i 059

032

057

033

5.664

8.000

C) KRATKOTRAJNA IMOVINA (035+043+050+058)

034

24.297.994

23.476.071

I. ZALIHE (036 do 042)

035

10.787.470

7.451.806

1. Sirovine i materijal

036

2. Proizvodnja u tijeku

037

959.382

1.029.382

2. Potraživanja po osnovi prodaje na kredit 3. Ostala potraživanja V. ODGOĐENA POREZNA IMOVINA

038

65 i 66

039

5.360.650

6.219.172

5. Predujmovi za zalihe

040

235.362

203.252

6. Dugotrajna imovina namijenjena prodaji

041

4.232.076

7. Biološka imovina

042

043

8.885.947

9.563.387

140, 141, 149

044

2.844.419

2.800.500

045

5.147.999

6.308.887

123, 129, 15

046

157, 158, 159, 166, 169

047

3. Gotovi proizvodi 4. Trgovačka roba

II. POTRAŽIVANJA (044 do 049) 1. Potraživanja od povezanih poduzetnika 2. Potraživanja od kupaca 3. Potraživanja od sudjelujućih poduzetnika 4. Potraživanja od zaposlenika i članova poduzetnika 5. Potraživanja od države i drugih institucija 6. Ostala potraživanja

160 -164, 168, 169

048

296.843

13, 142 -149, 167, 169

049

596.686

454.000

III. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA (051 do 057)

050

4.147.486

1. Udjeli (dionice) kod povezanih poduzetnika

150, 159

051

2. Dani zajmovi povezanim poduzetnicima 3. Sudjelujući interesi (udjeli) 4. Zajmovi dani poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući interesi

151, 158, 159

052

4.086.594

152, 159

053

054

mr. sc. Mladen Štahan, Irena Slovinac | Sastavljanje bilance za 2013.

1. Izdaci za razvoj

Financije, pravo i porezi | 1/14

I. NEMATERIJALNA IMOVINA (004 do 009)

21.092.135 20.371.416

Financije i računovodstvo | Financije, pravo i porezi

Naziv pozicije 1

Konto

Oznaka

R. br. bilješke

Prethodna god. (neto)

Tekuća god. (neto)

5. Ulaganja u vrijednosne papire

055

6. Dani zajmovi, depoziti i slično

153,154, 156, 158, 159

056

155

057

60.892

IV. NOVAC U BANCI I BLAGAJNI

058

477.091

6.460.571

D) PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI

059

367.063

65.000

E) UKUPNO AKTIVA (001+002+034+059)

060

45.757.192

43.912.180

900-994

061

A) KAPITAL I REZERVE (063+064+065+071+072+075+078)

062

31.639.871

32.900.843

I. TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL

063

17.256.000

II. KAPITALNE REZERVE

064

72.340

III. REZERVE IZ DOBITI (066+067-068+069+070)

065

3.077.341

7. Ostala financijska imovina

F) IZVANBILANČNI ZAPISI PASIVA

1. Zakonske rezerve

920

066

2. Rezerve za vlastite dionice

922

067

862.800

3. Vlastite dionice i udjeli (odbitna stavka)

923

068

862.800

4. Statutarne rezerve

924

069

5. Ostale rezerve

925

070

3.077.341

IV. REVALORIZACIJSKE REZERVE

071

91.349

V. ZADRŽANA DOBIT ILI PRENESENI GUBITAK (073-074)

072

11.133.344

10.270.544 10.270.544

1. Zadržana dobit

940

073

2. Preneseni gubitak

941

074

075

100.846

2.133.269

1. Dobit poslovne godine

950

076

100.846

2.133.269

2. Gubitak poslovne godine

959

077

VII. MANJINSKI INTERES

078

B) REZERVIRANJA (080 do 082)

079

960

080

VI. DOBIT ILI GUBITAK POSLOVNE GODINE (076-077)

1. Rezerviranja za mirovine, otpremnine i slične obveze 2. Rezerviranja za porezne obveze

961

081

3. Druga rezerviranja

962

082

2.195.470

C) DUGOROČNE OBVEZE (084 do 092)

083

3.149.214

1. Obveze prema povezanim poduzetnicima

970

084

2. Obveze za zajmove, depozite i slično

976

085

2.172.632

972 i 977

086

3.149.214

4. Obveze za predujmove

973

087

5. Obveze prema dobavljačima

974

088

3. Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama

6. Obveze po vrijednosnim papirima 7. Obveze prema poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući interesi

089

090

8. Ostale dugoročne obveze

979

091

9. Odgođena porezna obveza

978

092

22.838

D) KRATKOROČNE OBVEZE (094 do 105)

093

10.968.107

8.815.867

240, 241, 249, 251

094

663.668

768.709

2. Obveze za zajmove, depozite i slično

253 i 254

095

3. Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama

253 i 256

096

4.006.335

996.076

1. Obveze prema povezanim poduzetnicima

4. Obveze za predujmove

975 973, 974, 976

5. Obveze prema dobavljačima

097

157.016

22, 242-245

098

4.438.677

5.448.994

099

22, 23 i 25

100

271, 272 i 266

101

295.835

301.242

260 - 265, 273 i 274

102

1.201.350

1.295.596

255

103

104

246, 2534, 2563, 258, 259, 267, 268 i 269

105

205.226

5.250

E) ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEGA RAZDOBLJA

106

F) UKUPNO PASIVA (062+079+083+093+106)

107

45.757.192

43.912.180

995-999

108

6. Obveze po vrijednosnim papirima 7. Obveze prema poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući interesi 8. Obveze prema zaposlenicima 9. Obveze za poreze, doprinose i slična davanja 10. Obveze s osnove udjela u rezultatu 11. Obveze po osnovi dugotrajne imovine namijenjene prodaji 12. Ostale kratkoročne obveze

G) IZVANBILANČNI ZAPISI

DODATAK BILANCI (popunjava poduzetnik koji sastavlja konsolidirani godišnji financijski izvještaj) A) KAPITAL I REZERVE 1. Pripisano imateljima kapitala matice

109

2. Pripisano manjinskom interesu

110

•

Izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti za 2013.

Domagoj Zaloker, dipl. oec. TEB, Zagreb

jene koje se događaju unutar kapitala prikazuju odvojeno, i to na slijedeći način: ■ promjene u kapitalu povezane s transakcijama u koje nisu uključeni vlasnici, prezentiraju se u okviru izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti, a ■ promjene u kapitalu u koje su uključeni vlasnici, prezentiraju se u okviru izvještaja o promjenama kapitala. Ukupna sveobuhvatna dobit obuhvaća sve elemente dobiti i gubitka i ostale sveobuhvatne dobiti. Pod promjenama u kapitalu u koje nisu uključeni vlasnici, podrazumijevaju se one stavke prihoda i rashoda koje se ne priznaju u dobit ili gubitak („nerealizirani“ prihodi i rashodi), a prema zahtjevima MRS-a 1 one se prezentiraju u okviru ostale sveobuhvatne dobiti. Neki od primjera takvih stavaka su revalorizacijski viškovi dugotrajne imovine, dobici ili gubici koji nastaju preračunavanjem financijskih izvještaja inozemnog poslovanja te dobici ili gubici nastali ponovnim mjerenjem financijske imovine raspoložive za prodaju.

1. Prezentiranje sveobuhvatne dobiti Obveznici primjene MSFI-a u Republici Hrvatskoj, počevši s financijskim izvještajima za 2010., obvezni 1

Od 1. 7. 2013., prema odredbama čl. 12. i 34. Zakona o računovodstvu (Nar. nov., br. 109/07, 125/11 – Kazneni zakon i 54/13), Međunarodni standardi financijskog izvještavanja (MSFI) obuhvaćaju Međunarodne računovodstvene standarde (MRS), njihove dopune i povezana tumačenja te Međunarodne standarde financijskog izvještavanja (MSFI), njihove dopune i povezana tumačenja, koji su utvrđeni od Europske komisije i objavljeni u Službenom listu EU-a.

su sastavljati i izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti prema strukturi i sadržaju propisanom Pravilnikom o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja2, ali i prema zahtjevima MSFI-a. Izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti propisan Pravilnikom dio je standardne dokumentacije (obrazac GFI-POD) koju su obveznici MSFI-a dužni u propisanim rokovima dostaviti Fini za potrebe javne objave godišnjih financijskih izvještaja. Uz standardnu dokumentaciju, obveznici MSFI-a, dužni su za potrebe javne objave Fini dostaviti i nestandardnu dokumentaciju odnosno, u okviru godišnjih financijskih izvještaja, prezentirati stavke ostale sveobuhvatne dobiti prema zahtjevima MSFI-a. Prema odredbama čl. 19. Pravilnika o načinu vođenja RGFI-a3, za obveznike MSFI-a javno se objavljuje samo nestandardna dokumentacija.

1.1. Prezentiranje prema odredbama Pravilnika Struktura i sadržaj izvještaja o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti propisana Pravilnikom nije se mijenjala. Stoga, izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, za potrebe standardne dokumentacije obveznika MSFI-a, sastavljati će se na potpuno isti način kao i za 2012., odPravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (Nar. nov., br. 38/08, 12/09 i 130/10; u nastavku: Pravilnik) 3 Pravilnik o načinu vođenja Registra godišnjih financijskih izvještaja, te načinu primanja i postupku provjere potpunosti i točnosti godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg izvješća (Nar. nov., br. 39/08, 37/09 i 139/10) 2

UDK 657.1

Financije, pravo i porezi | 1/14

Jedan od temeljnih zahtjeva MRS-a 1 je da se prom-

Domagoj Zaloker | Izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti za 2013.

Obveznici primjene Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja1 dužni su određene stavke prihoda i rashoda koje se ne priznaju u računu dobiti i gubitka prezentirati u okviru (ostale) sveobuhvatne dobiti na način kako je to propisano zahtjevima MRS-a 1 – Prezentiranje financijskih izvještaja, te prema strukturi i sadržaju propisanog izvještaja o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti.

Financije i računovodstvo | Financije, pravo i porezi

nosno u posebnom izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti odvojenom od računa dobiti i gubitka. Napominjemo da je čl. 2.a st. 1. Pravilnika, za potrebe prezentiranja stavaka ostale sveobuhvatne dobiti, propisano da se sve stavke prihoda i rashoda, uključujući i one koje se ne priznaju u dobit ili gubitak, prezentiraju u dva odvojena izvještaja. To znači da se odvojeno prezentira račun dobiti i gubitka, u kojem se iskazuju realizirani prihodi i rashodi, od izvještaja o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, u kojem se iskazuju stavke prihoda i rashoda koje se ne priznaju u račun dobiti i gubitka.

1.2. P rezentiranje prema zahtjevima MRS-a 1 Odlukom o izmjenama i dopunama Odluke o objavljivanju MSFI-a4 došlo je i do izmjena MRS-a 1 koje se odnose na prezentiranje stavaka ostale sveobuhvatne dobiti. Sukladno navedenome, stavke ostale sveobuhvatne dobiti, za potrebe nestandardne dokumentacije obveznika MSFI-a, prezentirati će se na ponešto drugačiji način u odnosu na 2012. Iako se temeljem Odluke o stavljanju izvan snage Odluke o objavljivanju Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja5 od 1. 7. 2013. u RH više ne primjenjuju MSFI objavljeni u Narodnim novinama, napominjemo da, što se tiče prezentiranja stavaka ostale sveobuhvatne dobiti, nema razlike između zahtjeva objavljenih u Odluci o objavljivanju MSFI-a6 i zahtjeva MSFI-a objavljenih u Službenom listu EU-a.

Prema zahtjevu toč. 10A. MRS-a 1, obveznici MSFI-a mogu stavke ostale sveobuhvatne dobiti prezentirati na dva načina: 1. prikazati jedan izvještaj o dobiti i gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti (izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti) uz prikaz dobiti ili gubitka te ostale sveobuhvatne dobiti u dva dijela, koji se prikazuju zajedno, pri čemu se dio u kojem se prikazuje dobit ili gubitak prikazuje prvi, a iza njega odmah slijedi dio o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti; ili 2. prikazati dva odvojena izvještaja, u kojem slučaju odvojeni izvještaj o dobiti i gubitku neposredno prethodi izvještaju u kojem se prikazuje ostala sveobuhvatna dobit i koji započinje prikazom dobiti ili gubitka. Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o objavljivanju Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (Nar. nov., br. 118/13) 5 Odluka o stavljanju izvan snage Odluke o objavljivanju Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (Nar. nov., br. 73/13) 6 Odluka o objavljivanju Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (Nar. nov., br. 136/09 – 45/13) 4

Stoga, mišljenja smo da odabir jedne od navedenih opcija treba biti naveden računovodstvenim politikama obveznika MSFI-a. Ako obveznici svojim računovodstvenim politikama odluče prezentirati sveobuhvatnu dobit razdoblja u jednom izvještaju o dobiti i gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, prema zahtjevima toč. 81A. MRS-a 1, u tom izvještaju, koji se može zvati i izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti, osim dijela u kojem se prikazuje dobit ili gubitak te dijela u kojem se prikazuje ostala sveobuhvatna dobit, prikazuju: a) dobit ili gubitak, b) ukupnu ostalu sveobuhvatnu dobit, te c) sveobuhvatnu dobit razdoblja, koja je jednaka ukupnoj dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. Obveznici koji svojim računovodstvenim politikama odluče odvojeno prikazivati izvještaj o dobiti i gubitku ne prikazuju dio koji se odnosi na dobit ili gubitak u izvještaju u kojem se prikazuje sveobuhvatnu dobit. Obveznici su, prema zahtjevu toč. 81B. MRS-a 1, u okviru svojih financijskih izvještaja u kojima prikazuju dobit ili gubitak te ostalu sveobuhvatnu dobit dužni prikazati i slijedeće stavke dobiti ili gubitka odnosno ostale sveobuhvatne dobiti: a) dobit ili gubitak razdoblja koji pripada: i. nekontrolirajućim udjelima i ii. vlasnicima matice b) sveobuhvatnu dobit razdoblja koja pripada: i. nekontrolirajućim udjelima i ii. vlasnicima matice. Obveznici koji dobit ili gubitak prikazuju u odvojenom izvještaju, dužni su u njemu prikazati stavku pod a). Prema zahtjevu toč. 85. MRS-a 1, obveznici su dužni u izvještaju odnosno izvještajima o dobiti i gubitku te ostaloj sveobuhvatnoj dobiti prikazati dodatne stavke, naslove i međuzbrojeve ako je takav prikaz važan za sagledavanje njihove financijske uspješnosti.

2. Prezentiranje ostale sveobuhvatne dobiti Ostala sveobuhvatna dobit obuhvaća stavke prihoda i rashoda, uključujući usklade prilikom reklasifikacije, koje se ne priznaju kao dobit ili gubitak kako to nalažu ili dopuštaju drugi MSFI. Sukladno toč. 7. MRS-a 1, stavke ostale sveobuhvatne dobiti obuhvaćaju: a) promjene viška nastalog revalorizacijom sukladno MRS-u 16 – Nekretnine, postrojenja i oprema i MRS-u 38 – Nematerijalna imovina,

Financije, pravo i porezi | Financije i računovodstvo

Za svaku stavku ostale sveobuhvatne dobiti koja se prikazuje u izvještaju, prema zahtjevu toč. 90. MRS-a 1, obveznici moraju objaviti iznos poreza na dobit koji se odnosi na svaku stavku ostale sveobuhvatne dobiti, uključujući i usklade temeljem reklasifikacije. Navedeno može biti iskazano unutar samog izvještaja ili unutar bilješki uz financijske izvještaje. U inozemnoj praksi uobičajeno je iznose poreza na dobit koji se odnose na svaki sastavni dio ostale sveobuhvatne dobiti objavljivati unutar bilješki uz financijske izvještaje, što i prikazujemo u Tablici 5. na kraju članka. Smatramo da je to primjereniji način radi nepraktičnosti objavljivanja iznosa poreza na dobit, koji se odnosi na svaki sastavni dio ostale sveobuhvatne dobiti, unutar samog izvještaja o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. Prema zahtjevu toč. 91. MRS-a 1, za potrebe prezentiranja stavaka ostale sveobuhvatne dobiti obveznici mogu odabrati dva načina: a) prikazivanje svake pojedine stavke ostale sveobuhvatne dobiti u neto iznosima bez iskazanog iznosa pripadajućeg poreza na dobit (umanjene za pripadajuće porezne učinke), ili b) prikazivanje svake pojedine stavke ostale sveobuhvatne dobiti u bruto iznosima s uključenim iznosom pripadajućeg poreza na dobit (prije pripadajućih poreznih učinaka).

2.1. Reklasifikacijske usklade stavaka ostale sveobuhvatne dobiti Reklasifikacijske usklade ostale sveobuhvatne dobiti su iznosi ostale sveobuhvatne dobiti koji su u tekućem ili nekom budućem razdoblju reklasificirani (priznati) u dobit ili gubitak. Prema zahtjevu toč. 92. MRS-a 1, obveznici su dužni objaviti reklasifikacijske usklade koje se odnose na svaki sastavni dio ostale sveobuhvatne dobiti. Reklasifkacijska usklada se uključuje u povezani sastavni dio ostale sveobuhvatne dobiti u razdoblju u kojem je usklada reklasificirana u dobit ili gubitak. Primjerice, dobit ostvarena otuđenjem financijske imovine raspoložive za prodaju uključuje se u dobit ili gubitak tekućeg razdoblja. Riječ je o iznosima koji su mogli biti priznati u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti kao nerealizirana dobit u tekućem ili prethodnim razdobljima. Takva nerealizirana dobit mora se oduzeti od ostale sveobuhvatne dobiti u razdoblju u kojem je realizirana dobit reklasificirana u dobit ili gubitak kako bi se izbjeglo da bude dva puta uključena u ukupnu sveobuhvatnu dobit (toč. 93. MRS-a 1). Prema zahtjevima toč. 94. MRS-a 1, obveznici mogu reklasifikacijske usklade prezentirati u izvještaju, odnosno izvještajima o dobiti i gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti ili u bilješkama. Obveznici koji odluče reklasifikacijske usklade prezentirati u okviru bilješki uz financijske izvještaje, stavke ostale sveobuhvatne dobiti unutar samog izvještaja prikazuju nakon svake povezane reklasifikacijske usklade. U svezi s tim treba spomenuti da Pravilnikom nisu predviđene odvojene pozicije izvještaja o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti na kojima bi se iskazivale reklasifikacijske usklade ostale sveobuhvatne dobiti, što će, u samom izvještaju, rezultirati iskazivanjem svih stavaka ostale sveobuhvatne dobiti s već uključenim utjecajem pripadajućih reklasifikacijskih usklada. Shodno tome, obveznici će unutar bilješki uz financijske izvještaje posebno iskazati iznose reklasifikacijskih usklada svake stavke ostale sveobuhvatne dobiti, pod uvjetom

Domagoj Zaloker | Izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti za 2013.

U dijelu u kojem se prikazuje ostala sveobuhvatna dobit, prikazuju se stavke s iznosima ostale sveobuhvatne dobiti ostvarene u razdoblju razvrstane po vrsti te objedinjeno za one stavke koje se prema zahtjevima ostalih MSFI-a: a) neće kasnije prenijeti na dobit ili gubitak i b) kasnije prenose na dobit ili gubitak ako su ispunjeni određeni uvjeti.

Obveznici koji odaberu alternativu pod b) dužni su porez rasporediti na stavke koje se kasnije smiju prenijeti u dobit ili gubitak te na stavke koje se kasnije neće prenositi na dobit ili gubitak. Napominjemo da je Pravilnikom, za potrebe sastavljanja standardne dokumentacije financijskih izvještaja, propisano prezentiranje stavaka ostale sveobuhvatne dobiti u iznosima prije umanjenja za pripadajuće porezne učinke, s ukupnim iznosom poreza na dobit koji se odnosi na prikazane stavke.

Financije, pravo i porezi | 1/14

b) revalorizaciju planova definiranih naknada sukladno MRS-u 19 – Primanja zaposlenih, c) dobitke ili gubitke proizašle iz preračunavanja financijskih izvještaja inozemnog poslovanja sukladno MRS-u 21 – Učinci promjena tečajeva stranih valuta, d) dobitke ili gubitke proizašle iz ponovnog mjerenja financijske imovine raspoložive za prodaju sukladno MRS-u 39 – Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje i e) dobitke ili gubitke koji se odnose na učinkoviti dio zaštite novčanog toka sukladno MRS-u 39. Prema zahtjevima toč. 82A. MRS-a 1, kao stavku ostale sveobuhvatne dobiti treba uključiti i udjel u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti pridruženih društava i zajedničkih pothvata obračunanih metodom udjela.

Financije i računovodstvo | Financije, pravo i porezi

da reklasifikacijske usklade nisu iskazali u izvještaju o dobiti i gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti koji prezentiraju sukladno zahtjevima MSFI-a u okviru nestandardne dokumentacije. Reklasifikacijske usklade proizlaze iz, primjerice, otuđenja inozemnih dijelova poslovanja u skladu s MRS-om 21, prestanka priznavanja financijske imovine raspoložive za prodaju u skladu s MRS-om 39 i kada zaštićena prognozirana transakcija utječe na dobit ili gubitak u skladu s MRS-om 39. Reklasifikacijske usklade ne proizlaze iz promjena viška utvrđenog revalorizacijom u skladu s MRSom 16 ili MRS-om 38, kao ni po osnovi revaloriziranih vrijednosti planova definiranih naknada sukladno MRS-u 19. Te se stavke priznaju u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti i u idućim razdobljima se ne prenose u dobit ili gubitak. Promjene viška utvrđenog revalorizacijom mogu se u idućim razdobljima prenositi u zadržanu dobit u skladu s korištenjem sredstva ili kad se sredstvo prestane priznavati.

2.2. R evalorizacija dugotrajne imovine prema MRS-u 16 i 38

O revalorizaciji dugotrajne imovine detaljno smo već pisali u našem časopisu7. Stoga, u nastavku samo podsjećamo na najvažnije odredbe MRS-a 16 i 38 koje se odnose na priznavanje revalorizacije u ostalu sveobuhvatnu dobit ili zadržanu dobit. Kad se knjigovodstvena vrijednost imovine poveća kao rezultat revalorizacije, to povećanje će se priznati u ostalu sveobuhvatnu dobit i kumulativno iskazati u kapitalu kao revalorizacijska rezerva. Međutim, revalorizacijsko povećanje treba priznati u dobit ili gubitak do iznosa do kojeg ono poništava revalorizacijsko smanjenje vrijednosti iste imovine, koje je prethodno bilo priznato u dobiti ili gubitku (toč. 39. MRS-a 16 i toč. 85. MRS-a 38). Kad se knjigovodstvena vrijednost imovine smanji zbog revalorizacije, to smanjenje treba priznati u dobit ili gubitak. Međutim, revalorizacijsko smanjenje treba izravno teretiti ostalu sveobuhvatnu dobit do iznosa do kojeg ovo smanjenje ne premašuje iznos koji postoji kao revalorizacijska rezerva za tu imovinu (toč. 40. MRS-a 16 i toč. 86. MRS-a 38). Revalorizacijska rezerva dugotrajne materijalne imovine iskazana u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti može se prenijeti na zadržanu dobit u trenutku prestanka priznavanja imovine, odnosno kada je imovina povučena iz uporabe ili otuđena. Međutim, neke se rezerve mogu realizirati (prenositi na zadržanu dobit) samim korište7

Zaloker, D.: Revalorizacija dugotrajne materijalne imovine, FIP br. 5/12, TEB, Zagreb.

njem imovine, odnosno amortizacijom. U tom slučaju iznos realizirane rezerve je razlika između amortizacije zasnovane na revaloriziranoj knjigovodstvenoj vrijednosti imovine i amortizacije zasnovane na izvornom trošku nabave imovine. Prijenos revalorizacijske rezerve ne prenosi se kroz dobit ili gubitak, temeljem čega i nema reklasifikacijske usklade ostale sveobuhvatne dobiti (toč. 41. MRS-a 16 i toč. 87. MRS-a 38).  Primjer 1. Revalorizacija dugotrajne materijalne imovine Društvo u svojim poslovnim knjigama ima evidentiranu poslovnu zgradu s pripadajućim zemljištem. Nabavna vrijednost poslovne zgrade iznosi 4.000.000,00 kn, dok akumulirani ispravak vrijednosti (amortizacija) iznosi 1.800.000,00 kn. Nabavna vrijednost pripadajućeg zemljišta iznosi 1.000.000,00 kn. Na zahtjev društva obavljena je procjena fer (tržišne) vrijednosti poslovne zgrade i pripadajućeg zemljišta od strane ovlaštenog procjenitelja. Na temelju obavljene procjene, na dan 31.12.2013. utvrđena je fer vrijednost poslovne zgrade u iznosu od 2.800.000,00 kn, a fer vrijednost pripadajućeg zemljišta u iznosu 1.200.000,00 kn. Društvo revalorizaciju u poslovnim knjigama provodi na dan 31.12.2013. isključivanjem akumuliranog ispravka vrijednosti (amortizacije) poslovne zgrade na teret nabavne vrijednosti, a dobiveni neto iznos vrijednosti poslovne zgrade povećava se do revaloriziranog iznosa uz evidentiranje odgođene porezne obveze. Pripadajuće zemljište se ne amortizira pa se njegova knjigovodstvena vrijednost povećava do revaloriziranog iznosa uz evidentiranje odgođene porezne obveze. Knjiženje: Red. br.

Opis

Iznos

Konto Duguje

Potražuje

Stanje u poslovnim knjigama prije revalorizacije poslovne zgrade s pripadajućim zemljištem Sa.

- poslovna zgrada - i spravak vrijednosti poslovne zgrade - z emljište ispod poslovne zgrade

4.000.000,00

0200

1.800.000,00 1.000.000,00

0290 0108

Ukidanje akumuliranog ispravka vrijednosti poslovne zgrade 1.

- i spravak vrijednosti poslovne zgrade - poslovna zgrada

1.800.000,00 1.800.000,00

0290

0200

Povećanje knjigovodstvene vrijednosti poslovne zgrade revalorizacijom 2.

- poslovna zgrada - r evalorizacijske rezerve poslovne zgrade - odgođene porezne obveze

600.000,00

0200

480.000,00 120.000,00

9321 9780

Povećanje knjigovodstvene vrijednosti zemljišta revalorizacijom

- z emljište ispod poslovne zgrade - r evalorizacijske rezerve zemljišta ispod poslovne zgrade - odgođene porezne obveze

200.000,00 160.000,00 40.000,00

0108 9311 9780

Financije, pravo i porezi | Financije i računovodstvo

 Primjer 2. Ponovno mjerenje i prestanak priznavanja financijske imovine raspoložive za prodaju

Knjiženje: Red. br.

Opis

Iznos

Konto Duguje Potražuje

Knjiženja u 2012. Stanje dionica društava „B“ d.d. i „C“ d.d. prije ponovnog mjerenja Sa.

- dionice „B“ d.d. - dionice „C“ d.d.

75.000,00 80.000,00

04201 04202

Fer vrijednost dionica „B“ d.d. na datum 31.12.2012.

1.a

- v rijednosno usklađenje – dionice „B“ d.d. - revalorizacijske rezerve – dionice „B“ d.d. - odgođena porezna imovina – dionice „B“ d.d.

15.000,00

04901

12.000,00

93511

3.000,00

05701

Fer vrijednost dionica „C“ d.d. na datum 31.12.2012.

1.b

- v rijednosno usklađenje – dionice „C“ d.d. - revalorizacijske rezerve – dionice „C“ d.d. - odgođena porezna obveza – dionice „C“ d.d.

20.000,00

04902

16.000,00

93512

4.000,00

97802

Knjiženja u 2013. Prodaja dionica društva „B“ d.d.

-p otraživanje za prodane dionice - dionice „B“ d.d. - vrijednosno usklađenje – dionice „B“ d.d. - revalorizacijske rezerve – dionice „B“ d.d. - odgođena porezna imovina – dionice „B“ d.d. - gubici od prodaje dionica

60.000,00 75.000,00

1207

15.000,00

04901

12.000,00 3.000,00 15.000,00

04201

93511 7170

05701

Fer vrijednost dionica „C“ d.d. na datum 31.12.2013.

- v rijednosno usklađenje – dionice „C“ d.d. - revalorizacijske rezerve – dionice „C“ d.d. - odgođena porezna obveza – dionice „C“ d.d.

20.000,00

04902

16.000,00

93512

4.000,00

97802

2.4. Preračunavanje financijskih izvještaja inozemnog poslovanja Društvo je u 2012. u svojim poslovnim knjigama prema MRS-u 21 imalo iskazano 150 dionica društva „B“ d.d. čiji je trošak ulaganja iznosio 75.000,00 kn (500,00 kn po dionici) i 200 dionica društva „C“ d.d. čiji je trošak ulaganja iznosio 80.000,00 kn (400,00 kn po dionici). 1. Na dan 31.12.2012. fer vrijednost dionica društva „B“ d.d. iznosila je 400,00 kn po dionici (400,00 x 8

Toth, K.: Računovodstvo financijske imovine raspoložive za prodaju, FIP br. 6/11, TEB, Zagreb.

Sukladno MRS-u 21, inozemno poslovanje je ovisni subjekt, pridruženi subjekt, zajednički pothvat ili podružnica izvještajnog subjekta čije je poslovanje utemeljeno ili se njime upravlja u zemlji ili valuti koja nije zemlja ili valuta izvještajnog subjekta. Neto ulaganje u inozemno poslovanje je iznos udjela izvještajnog subjekta u neto imovini tog poslovanja.

Domagoj Zaloker | Izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti za 2013.

Financijska imovina raspoloživa za prodaju je ona nederivatna financijska imovina koja se definira kao raspoloživa za prodaju ili nije klasificirana kao zajmovi i potraživanja, kao ulaganja koja se drže radi dospijeća ili kao financijska imovina koja se vodi po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (toč. 9. MRS-a 39). U kategoriji financijske imovine raspoložive za prodaju prvenstveno se nalaze ulaganja u udjele društava s ograničenom odgovornošću te ulaganja u dionice društava koje ne kotiraju na tržištu kapitala i subjekt ih namjerava posjedovati u razdoblju duljem od godine dana. Nema nikakve zapreke da kao financijska imovina raspoloživa za prodaju budu klasificirane i dionice koje kotiraju na tržištu kapitala, pod uvjetom da vlasnici takve financijske imovine nemaju namjeru čestog trgovanja. Kod početnog priznavanja obveznik mjeri financijsku imovinu raspoloživu za prodaju po njezinoj fer vrijednosti uvećanoj za transakcijske troškove izravno povezane sa stjecanjem. Obveznici MSFI-a će financijsku imovinu raspoloživu za prodaju na svaki slijedeći datum bilance mjeriti po njenoj fer vrijednosti (toč. 46. MRS-a 39). Dobitak ili gubitak od financijske imovine raspoložive za prodaju priznaje se u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti, izuzev gubitaka od umanjenja te pozitivnih i negativnih tečajnih razlika, do prestanka priznavanja financijske imovine kada se kumulativni dobici ili gubici koji su prethodno priznati u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti reklasificiraju iz kapitala u dobit ili gubitak kao reklasifikacijska usklada (toč. 55. MRS-a 39). O računovodstvu financijske imovine raspoložive za prodaju također smo detaljno pisali u FIP-u.8

150 = 60.000,00 kn), a fer vrijednost dionica društva „C“ d.d. 500,00 kn po dionici (500,00 x 200 = 100.000,00 kn). 2. Tijekom 2013. godine društvo je prodalo svih 150 dionica društva „B“ d.d. po cijeni od 400,00 kn po dionici (400,00 x 150 = 60.000,00 kn). 3. Na dan 31.12.2013. fer vrijednost dionica društva „C“ d.d. iznosi 600,00 kn po dionici (600,00 x 200 = 120.000,00 kn).

Financije, pravo i porezi | 1/14

2.3. P onovno mjerenje financijske imovine raspoložive za prodaju prema MRS-u 39

Financije i računovodstvo | Financije, pravo i porezi

Tečajne razlike povezane s monetarnim stavkama priznaju se u dobit ili gubitak razdoblja u kojem nastaju, osim tečajnih razlika koje proizlaze iz monetarnih stavaka koje čine neto ulaganje izvještajnog subjekta u inozemno poslovanje kako je zahtijevano toč. 32. MRS-a 21 (toč. 28. MRS-a 21). Tečajne razlike proizašle iz monetarne stavke koja čini dio neto ulaganja izvještajnog subjekta u inozemno poslovanje trebaju se priznati u dobit ili gubitak u odvojenim financijskim izvještajima izvještajnog subjekta ili pojedinačnim financijskim izvještajima inozemnog subjekta, ovisno o tome što je prikladnije. U financijskim izvještajima koji uključuju inozemno poslovanje i izvještajni subjekt (npr. financijski izvještaji u kojima je inozemno poslovanje konsolidirano, razmjerno konsolidirano ili obračunato metodom udjela), takve tečajne razlike trebaju se početno priznati u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti (toč. 32. i 33. MRS-a 21). Kod prodaje inozemnog poslovanja, ukupan iznos tečajnih razlika povezanih s tim inozemnim poslovanjem priznatih u okviru ostale sveobuhvatne dobiti i akumuliranih u zasebnu komponentu kapitala treba se prenijeti iz kapitala u dobit ili gubitak, kao reklasifikacijska usklada, u trenutku priznavanja dobiti ili gubitka od prodaje (toč. 48. MRS-a 21).  Primjer 3. Preračunavanje financijskih izvještaja inozemnog poslovanja

Društvo „A“ u svojim poslovnim knjigama ima iskazano 40% udjela u neto imovini inozemnog društva „D“ što iznosi 400.000,00 EUR-a odnosno 2.972.000,00 kn (srednji tečaj HNB-a = 7,43 kn za 1 EUR) te 30% udjela u neto imovini inozemnog društva „E“ što iznosi 300.000,00 EUR-a odnosno 2.229.000,00 kn. Za potrebe ovog primjera srednji tečaj HNB-a je pretpostavljen. 1. Na dan 31.12.2012. srednji tečaj HNB-a iznosi 7,53 kn za 1 EUR. Proknjižena je pozitivna tečajna razlika od preračunavanja inozemnog poslovanja u iznosu od 40.000,00 kn za društvo „D“ te 30.000,00 kn za društvo „E“. 2. U 2013. društvo „A“ prodaje inozemno ulaganje u društvo „D“ za iznos od 3.200.000,00 kn. Evidentira se dobitak od realiziranih (prodajom) pozitivnih tečajnih razlika od preračunavanja inozemnog poslovanja na dan 31.12.2012. 3. Na dan 31.12.2013. srednji tečaj HNB-a iznosi 7,55 kn za 1 EUR. Proknjižena je pozitivna tečajna razlika od preračunavanja inozemnog poslovanja u iznosu od 6.000,00 kn za društvo „E“.

Knjiženje: Red. br.

Opis

Iznos

Konto Duguje Potražuje

Knjiženja u 2012. Stanje inozemnih ulaganja Sa.

- udjeli u pridruženim ino. poduzetnicima – društvo „D“ 2.972.000,00 -u djeli u pridruženim ino. poduzetnicima – društvo „E“ 2.229.000,00

04010

04011

Stanje inozemnog ulaganja – društvo „D“ na 31.12.2012.

- v rijednosno usklađenje – udjeli u društvu „D“ - revalorizacijske rezerve – udjeli u društvu „D“ - odgođena porezna obveza – društvo „D“

40.000,00

04900

32.000,00

93511

8.000,00

97800

Stanje inozemnog ulaganja – društvo „E“ na 31.12.2012.

- v rijednosno usklađenje – udjeli u društvu „E“ - revalorizacijske rezerve – udjeli u društvu „E“ - odgođena porezna obveza – društvo „E“

30.000,00

04901

24.000,00

93512

6.000,00

97801

Knjiženja u 2013. Prodaja inozemnog poslovanja – društvo „D“

-p otraživanje za prodane dionice 3.200.000,00 - udjeli u pridruženim ino. poduzetnicima – društvo „D“ 2.972.000,00 - v rijednosno usklađenje – udjeli u društvu „D“ 40.000,00 -d obici od prodaje inozemnog poslovanja 140.000,00

1207 04010 04900 7670

Realizacija pozitivne tečajne razlike od preračunavanja ino. poslovanja – društvo „D“ 1.a

- r evalorizacijske rezerve – udjeli u društvu „D“ - odgođena porezna obveza – društvo „D“ - dobici od realizacije pozitivne tečajne razlike

32.000,00

93511

8.000,00

97800

40.000,00

76300

Stanje inozemnog ulaganja – društvo „E“ na 31.12.2013.

- v rijednosno usklađenje – udjeli u društvu „E“ - r evalorizacijske rezerve – udjeli u društvu „E“ -o dgođena porezna obveza – društvo „E“

6.000,00

04901

4.800,00

93512

1.200,00

97801

2.5. Revalorizacija planova definiranih naknada prema MRS-u 19 Pri sastavljanju financijskih izvještaja za 2013. obveznici primjene MSFI-a primjenjuju zahtjeve novog MRS-a 19. Prema njegovim zahtjevima, planovi definiranih naknada su planovi primanja nakon prestanka radnog odnosa koji nisu planovi definiranih doprinosa. Planovi definiranih doprinosa su planovi primanja nakon prestanka radnog odnosa prema kojima subjekt uplaćuje fiksne doprinose u zaseban subjekt (fond) i nema nikakvu zakonsku niti izvedenu obvezu daljnjeg uplaćivanja doprinosa ako fond ne posjeduje dovoljno sredstava da zaposlenima isplati sva primanja po osnovi tekućeg i minulog rada.

se iskazuju kao ostala sveobuhvatna dobit, što obuhvaća: i. aktuarske dobitke i gubitke, ii. prinos na imovinu plana, bez iznosa uračunanih u neto udjel u neto obvezi (imovini) po definiranim naknadama i iii. promjenu učinka gornje granice vrijednosti imovine bez iznosa koji su uračunani u neto obvezu (imovinu) po definiranim naknadama. Sukladno toč. 8. MRS-a 19, neto obveza ili imovina temeljem definiranih naknada je manjak, odnosno višak usklađen zbog ograničavanja neto imovine temeljem definirane naknade do gornje granice vrijednosti imovine. Višak, odnosno manjak se utvrđuje kao sadašnja vrijednost obveze temeljem definirane naknade umanjena za fer vrijednost imovine plana (ako postoji). Prema zahtjevima toč. 58. MRS-a 19, obveznici su dužni neto obvezu (imovinu) po definiranim naknadama određivati dovoljno učestalo da se iznosi iskazani u financijskim izvještajima ne bi značajno razlikovali od iznosa koji bi bili utvrđeni na kraju izvještajnog razdoblja. Revalorizirana vrijednost neto obveze (imovine) po osnovi definiranih naknada iskazana u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti, prema toč. 122. MRS-a 19, kasnije se ne prenosi u dobit i gubitak. Međutim, subjekt ima pravo iznose iskazane u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti iskazati u glavnici. Stoga, po osnovi revalorizacije planova definiranih primanja ne dolazi do reklasifikacijske usklade ostale sveobuhvatne dobiti.

2.6. Dobici i gubici koji se odnose na učinkoviti dio zaštite novčanog toka prema MRS-u 39 Računovodstvo zaštite priznaje učinke prijeboja dobiti ili gubitka od promjena fer vrijednosti instrumenta zaštite i zaštićene stavke (toč. 85. MRS-a 39). Sukladno zahtjevima toč. 86. MRS-a 39, postoje tri vrste odnosa zaštite financijskih instrumenata: a) zaštita fer vrijednosti: zaštita izloženosti promjenama fer vrijednosti priznate imovine ili obveze ili nepriznate čvrste ugovorne obveze ili utvrđenog dijela takve imovine, obveze ili čvrste ugovorne obveze, koji je povezan s određenim rizikom i može utjecati na dobit ili gubitak, b) zaštita novčanog toka: zaštita izloženosti promjenama novčanog toka i. koje se odnose na određeni rizik koji je povezan s priznatom imovinom ili obvezom (poput plaćanja kamata kod dugovanja s promjenjivom

Financije, pravo i porezi | 1/14

Računovodstvo planova definiranih naknada je složeno jer su za vrednovanje obveze i rashoda potrebne aktuarske pretpostavke i jer postoji mogućnost nastanka aktuarskih dobitaka i gubitaka. Nadalje, obveze se utvrđuju na diskontiranoj osnovi jer mogu biti podmirene mnogo godina nakon što je zaposleni pružio svoje usluge. Planovi definiranih naknada mogu biti nefinancirani, odnosno mogu u cijelosti ili djelomice biti financirani doprinosima koje neki subjekt, a ponekad i njegovi zaposleni, uplaćuju u neki subjekt ili fond koji je pravno odvojen od izvještajnog subjekta i iz kojeg se isplaćuju naknade zaposlenima. Isplata financiranih naknada o njihovom dospijeću ovisi ne samo o financijskom položaju i uspješnosti ulaganja fonda nego i o sposobnosti i spremnosti subjekta da nadoknadi manjak imovine fonda. Prema tomu, subjekt u biti preuzima aktuarski rizik i rizik ulaganja povezan s planom. Prema zahtjevu toč. 57. MRS-a 19, računovodstveno iskazivanje planova definiranih naknada u subjektu podrazumijeva sljedeće korake: a) utvrđivanje manjka ili viška, što obuhvaća: i. korištenje aktuarskih metoda, recimo metode projekcije kreditne jedinice, radi pouzdane procjene krajnjeg troška subjekta po osnovi naknade koju su zaposleni zaradili u zamjenu za svoj rad u tekućem razdoblju i ranijim razdobljima – utvrđivanje koji iznos naknade se odnosi na tekuće, a koji na ranija razdoblja te procjenjivanje demografskih i financijskih varijabli koje će utjecati na trošak naknada, ii. diskontiranje naknade radi utvrđivanja sadašnje vrijednosti obveze temeljem definirane naknade i troškova tekućeg rada, iii. oduzimanje fer vrijednosti bilo koje imovine plana od sadašnje vrijednosti obveze temeljem definiranih naknada; b) određivanje iznosa neto obveze (imovine) po definiranim naknadama kao manjka, odnosno viška utvrđenog pod a) i usklađenog zbog ograničavanja neto imovine temeljem definirane naknade do gornje granice vrijednosti imovine; c) određivanje iznosa koji ulaze u dobit i gubitak, a to su: i. trošak tekućeg rada, ii. svaki trošak minulog rada te dobitak ili gubitak po namiri, iii. n eto kamate na neto obvezu (imovinu) po osnovi definiranih naknada; d) utvrđivanje rezultata ponovnog vrednovanja neto obveze (imovine) po definiranim naknadama koji

Domagoj Zaloker | Izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti za 2013.

Financije, pravo i porezi | Financije i računovodstvo

Financije i računovodstvo | Financije, pravo i porezi

kamatnom stopom) ili vrlo izvjesne predviđene transakcije, i ii. koji može utjecati na dobit ili gubitak, c) zaštita neto ulaganja u inozemno poslovanje prema MRS-u 21. Ako zaštita novčanog toka tijekom određenog razdoblja zadovoljava uvjete učinkovite zaštite, prema zahtjevu toč. 88. MRS-a 39, dio dobitka ili gubitka od instrumenta zaštite za koji je utvrđeno da predstavlja učinkovitu zaštitu priznaje se u okviru ostale sveobuhvatne dobiti, dok se neučinkoviti dio dobitka ili gubitka od instrumenta zaštite priznaje u dobit ili gubitak (toč. 95. MRS-a 39). Kod zaštite novčanih tokova, osim onih iz toč. 97. i 98. MRS-a 39, iznosi koji su priznati u ostalu sveobuhvatnu dobit se prenose s kapitala na dobit i gubitak kao reklasifikacijska usklada u onom razdoblju u kojem zaštićeni prognozirani novčani tokovi utječu na dobit ili gubitak (primjerice, po nastanku prognozirane prodaje) (toč. 100. MRS-a 39).

2.7. U djel u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti pridruženih društava i zajedničkih pothvata

Obveznici su dužni unutar izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti, između ostalog, prezentirati i udjel u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti pridruženih društava i zajedničkih pothvata obračunanih metodom udjela. Prema toč. 2. MRS-a 28 – Ulaganja u pridružene subjekte, pridruženi subjekt je subjekt (uključujući i onaj koji nije pravna osoba, kao što je ortakluk) koje nije ni ovisni subjekt niti udjel u zajedničkom pothvatu a nad kojim ulagatelj ima značajan utjecaj. Značajan utjecaj je moć sudjelovanja u odlučivanju o financijskim i poslovnim politikama subjekta koji je predmet ulaganja, ali nije kontrola niti zajednička kontrola nad tim politikama. Ako ulagatelj ima, izravno ili neizravno (primjerice, preko ovisnog subjekta), 20% ili više glasačke moći kod subjekta koji je predmet ulaganja, pretpostavlja se da ulagač ima značajan utjecaj, osim kad može biti jasno pokazano da to nije slučaj. Obrnuto, ako ulagatelj drži, izravno ili neizravno (npr. preko ovisnog subjekta), manje od 20% glasačke moći kod subjekta u koji je izvršio ulaganje, pretpostavlja se da ulagač nema značajan utjecaj, osim ako takav utjecaj može biti jasno pokazan. Znatno ili većinsko vlasništvo drugog ulagatelja nužno ne priječi da ulagatelj ima značajan utjecaj (toč. 6. MRS-a 28). Postojanje značajnog utjecaja ulagatelja obično

se dokazuje na jedan ili više sljedećih načina (toč. 7. MRS-a 28): a) zastupanjem u upravnom odboru ili odgovarajućem upravljačkom tijelu subjekta koji je predmet ulaganja, b) sudjelovanjem pri donošenju politika, uključujući i sudjelovanje u odlukama o dividendi ili drugim raspodjelama, c) značajnim transakcijama između ulagatelja i subjekta koji je predmet ulaganja, d) međusobnom razmjenom rukovodnog osoblja, ili e) pribavljanjem bitnih tehničkih informacija. Prema toč. 3. MRS-a 31 – Udjeli u zajedničkim pothvatima, zajednički pothvat je ugovorni aranžman kojim dvije ili više osoba poduzima ekonomsku aktivnost koja je podvrgnuta zajedničkoj kontroli. Zajednički pothvati poprimaju mnogo različitih oblika i struktura. MRS 31 prepoznaje tri široke vrste, i to: zajednički kontrolirane djelatnosti, zajednički kontroliranu imovinu i zajednički kontrolirane subjekte. Oni su zajednički opisani i udovoljavaju definiciji zajedničkog pothvata. Karakteristike zajedničke svim zajedničkim pothvatima su: dva ili više pothvatnika vezani su ugovornim aranžmanom i ugovorni aranžman uspostavlja zajedničku kontrolu. Metodom udjela smatra se računovodstvena metoda kojom se ulaganja početno priznaju po trošku, a potom usklađuju za promjenu ulagačeva udjela u neto imovini društva koje je predmet ulaganja. Dobit ili gubitak ulagača uključuje njegov udjel u dobiti ili gubitku subjekta koji je predmet ulaganja. Usklađivanje knjigovodstvene vrijednosti može također biti nužno zbog promjena u ulagačevom razmjernom udjelu u subjektu u koji je izvršeno ulaganje, proizašlih iz promjena ostale sveobuhvatne dobiti toga subjekta. Takve promjene uključuju i one koje su proizašle iz revalorizacije dugotrajne materijalne imovine i iz tečajnih razlika nastalih preračunavanjem stranih valuta. Ulagačev udio u ovim promjenama priznaje se u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti ulagača (toč. 11. MRS-a 28).  Primjer 4. Iskazivanje udjela u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti pridruženog društva Društvo ima 30% udjela u kapitalu društva „F“ d.d. u vrijednosti od 2.000.000,00 kn. Društvo „F“ d.d. je za 2012. prikazalo 400.000,00 kn povećanja ostale sveobuhvatne dobiti po osnovi revalorizacije dugotrajne materijalne imovine. Društvo priznaje vrijednosno usklađenje udjela naviše za 120.000,00 kn (400.000,00 x 30%) te povećanje revalorizacijske rezerve po osnovi povećanja fer vrijednosti financijske imovine.

Financije, pravo i porezi | Financije i računovodstvo

Opis

Konto

Iznos

Duguje

Potražuje

04010

Stanje udjela u pridruženim društvima Sa.

- udjeli u pridruženim društvima – društvo „B“ d.d. 2.000.000,00

Vrijednosno usklađenje udjela u pridruženom društvu

- v rijednosno usklađenje – udjeli u društvu „B“ d.d. - r evalorizacijske rezerve – udjeli u društvu „B“ d.d. -o dgođena porezna obveza – društvo „B“ d.d.

120.000,00

04900

96.000,00

93910

24.000,00

97800

3. Sastavljanje izvještaja o (ostaloj) sveobuhvatnoj dobiti U nastavku prikazujemo sastavljanje izvještaja u kojem se prezentiraju stavke ostale sveobuhvatne dobiti sukladno odredbama Pravilnika i zahtjevima MRS-a 1. Napominjemo da je Pravilnikom propisano da se stavke ostale sveobuhvatne dobiti prezentiraju u okviru posebnog izvještaja o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, dok se prema zahtjevima MRS-a 1 stavke ostale sveobuhvatne dobiti mogu prezentirati u okviru jednog izvještaja zajedno sa stavkama dobiti ili gubitka ili u okviru odvojenog izvještaja o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. Također, u nastavku ćemo prikazati i izvještavanje dodatnih podataka u vezi poreza na dobit koji se odnosi na sve stavke ostale sveobuhvatne dobiti, kao i reklasifikacijskih usklada svake stavke ostale sveobuhvatne dobiti koje obveznici prezentiraju u okviru bilješki uz financijske izvještaje. Svi izvještaji i dodatni podaci temelje se na primjerima poslovnih događaja prikazanima u ovom članku. Stavke koje se ne odnose na ostalu sveobuhvatnu dobit su pretpostavljene.

AOP oznaka 2

Rbr. Prethodna bigodina lješke 3

3. Dobit ili gubitak s osnove ponovnog vrednovanja financijske imovine raspoložive za prodaju

161

5.000

35.000

4. Dobit ili gubitak s osnove učinkovite zaštite novčanog toka

162

5. Dobit ili gubitak s osnove učinkovite zaštite neto ulaganja u inozemstvu

163

6. Udio u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti/gubitku pridruženih poduzetnika

164

120.000

7. Aktuarski dobici/gubici po planovima definiranih primanja

165

III. POREZ NA OSTALU SVEOBUHVATNU DOBIT RAZDOBLJA

166

15.000

184.200

IV. NETO OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA (158-166)

167

50.000

736.800

V. S VEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA (157+167)

168

1. P ripisana imateljima kapitala matice

169

2. P ripisana manjinskom interesu

170

Naziv pozicije Prihodi Ostali prihodi

75.000

921.000

1. Tečajne razlike iz preračuna inozemnog poslovanja

159

70.000

-34.000

2. Promjene revalorizacijskih rezervi dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine

160

800.000

2013. 11.000.000 1.300.000 12.300.000

(400.000)

(450.000)

Utrošene sirovine i materijal

(3.480.000)

(4.000.000)

Troškovi primanja zaposlenih

(1.800.000)

(2.000.000)

Troškovi amortizacije dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine

(1.200.000)

(620.000)

(900.000)

Promjene zaliha gotovih proizvoda i nedovršene proizvodnje

Ostali rashodi Ukupni rashodi Dobit prije poreza Dobit nakon oporezivanja

158

9.000.000 1.000.000

Porez na dobit

Godina 2012.

10.000.000

Ukupni prihodi

IZVJEŠTAJ O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI (popunjava poduzetnik obveznik primjene MSFI-a) 157

2.050.000 3.736.800

Tablica 2. Izvještaj o dobiti i gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti prema zahtjevima MRS-a 1 (dio nestandardne dokumentacije)9

II. OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT/GUBITAK PRIJE POREZA (159 do 165)

Tekuća godina

VI. SVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA

Tekuća godina

I. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA (=152)

Rbr. Prethodna bigodina lješke

DODATAK Izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti (popunjava poduzetnik koji sastavlja konsolidirani godišnji financijski izvještaj)

Tablica 1. Izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti prema odredbama Pravilnika (dio standardne dokumentacije) Naziv pozicije

AOP oznaka

(7.500.000) (8.550.000) 2.500.000

3.750.000

(500.000)

(750.000)

2.000.000

3.000.000

2.000.000 3.000.000 9

Domagoj Zaloker | Izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti za 2013.

Red. br.

Naziv pozicije

Stavke ostale sveobuhvatne dobiti prikazane su u bruto iznosima s uključenim iznosom pripadajućeg poreza na dobit (prije pripadajućih poreznih učinaka). Prema zahtjevu toč. 91. MRS-a 1, pripadajući iznos poreza na dobit raspoređen je na stavke koje se kasnije smiju prenijeti u dobit i gubitak te na stavke koje se kasnije neće prenositi na dobit i gubitak. Obveznici mogu predmetne stavke iskazivati i u neto iznosima (nakon pripadajućih poreznih učinaka) i u okviru izvještaja ne iskazivati pripadajući porez na dobit.

Financije, pravo i porezi | 1/14

Knjiženje:

Financije i računovodstvo | Financije, pravo i porezi

Naziv pozicije

Godina 2012.

2013.

Ostala sveobuhvatna dobit razdoblja: Stavke koje se neće reklasificirati u dobit ili gubitak: Promjene revalorizacijskih rezervi dugotrajne imovine

800.000

Revalorizacija planova definiranih naknada

Promjene revalorizacijskih rezervi pridruženih subjekata

120.000

Porez na dobit stavaka koje se neće reklasificirati u dobit ili gubitak

(184.000)

70.000

(34.000)

5.000

35.000

Porez na dobit stavaka koje se mogu reklasificirati u dobit ili gubitak

(15.000)

(200)

Ostala sveobuhvatna dobit nakon poreza na dobit

60.000

736.800

2.060.000

3.736.800

Stavke koje se mogu reklasificirati u dobit ili gubitak: Dobici ili gubici iz preračunavanja inozemnog poslovanja Dobici ili gubici iz ponovnog mjerenja financijske imovine raspoložive za prodaju Dobici ili gubici iz zaštite novčanog toka

Ukupna sveobuhvatna dobit nakon poreza na dobit Dobit pripisiva: - imateljima kapitala matice

- manjinskom interesu

Ukupna sveobuhvatna dobit pripisiva: - imateljima kapitala matice

- manjinskom interesu

Tablica 3. Izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti kao samostalan izvještaj prema zahtjevima MRS-a 1 (nestandardna dokumentacija)10 Naziv pozicije Dobit nakon oporezivanja

Godina 2012.

2013.

2.000.000

3.000.000

Ostala sveobuhvatna dobit razdoblja: Stavke koje se neće reklasificirati u dobit ili gubitak: Promjene revalorizacijskih rezervi dugotrajne imovine

800.000

Revalorizacija planova definiranih naknada

Promjene revalorizacijskih rezervi pridruženih subjekata

120.000

Porez na dobit stavaka koje se neće reklasificirati u dobit ili gubitak

(184.000)

70.000

(34.000)

5.000

35.000

Porez na dobit stavaka koje se mogu reklasificirati u dobit ili gubitak

(15.000)

(200)

Ostala sveobuhvatna dobit nakon poreza na dobit

60.000

736.800

2.060.000

3.736.800

- imateljima kapitala matice

- manjinskom interesu

Stavke koje se mogu reklasificirati u dobit ili gubitak:

Dobici ili gubici iz preračunavanja inozemnog poslovanja Dobici ili gubici iz ponovnog mjerenja finan. imovine raspoložive za prodaju Dobici ili gubici iz zaštite novčanog toka

Ukupna sveobuhvatna dobit nakon poreza na dobit Ukupna sveobuhvatna dobit pripisiva:

Vidi fusnotu br. 9.

Stavke izvještaja o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti koje se odnose na tečajne razlike iz preračuna inozemnog poslovanja i dobit ili gubitak s osnove ponovnog vrednovanja financijske imovine raspoložive za prodaju su u tekućoj godini (2013.) usklađene za pripadajuće reklasifikacijske usklade. Predmetne reklasifikacijske usklade proizlaze iz: ■ prodaje inozemnog poslovanja (društvo „D“) u 2013. te ■ prodaje dionica društva „B“ d.d. u 2013. Stoga, u nastavku dodatno pojašnjavamo prezentiranje predmetnih stavki za tekuću godinu. � Reklasifikacijske usklade koje se odnose na preračunavanje financijskih izvještaja inozemnog poslovanja u 2013. Društvo je u 2012. u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti razdoblja temeljem preračunavanja inozemnog poslovanja na dan 31.12.2012. priznalo nerealizirani dobitak od pozitivnih tečajnih razlika u ukupnom iznosu od 70.000,00 kn, od čega se 40.000,00 kn odnosi na društvo „D“, a 30.000,00 kn na društvo „E“. U 2013. društvo je prodalo društvo „D“, te je dobitke od promjene tečaja priznate u okviru ostale sveobuhvatne dobiti u 2012. u iznosu od 40.000,00 kn priznalo u računu dobiti i gubitka u trenutku prodaje. Kako iznos od 40.000,00 kn ne bi dva puta bio priznat u okviru ukupne sveobuhvatne dobiti (jednom u 2012. kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, a drugi put u 2013. kroz račun dobiti i gubitka), društvo reklasifikacijskom uskladom smanjuje ostalu sveobuhvatnu dobit u 2013. za 40.000,00 kn. U 2013. društvo u okviru ostale sveobuhvatne dobiti priznaje nerealizirani dobitak od pozitivnih tečajnih razlika prilikom preračunavanja inozemnog poslovanja (društvo „E“) u iznosu od 6.000,00 kn. Navedeni postupci rezultirali su ukupnim iznosom od -34.000,00 kn (-40.000,00 + 6.000,00) na ovoj poziciji u 2013. � Reklasifikacijske usklade koje se odnose na ponovno vrednovanje financijske imovine raspoložive za prodaju u 2013. Društvo je u 2012. u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti razdoblja temeljem ponovnog vrednovanja financijske imovine raspoložive za prodaju na dan 31.12.2012. priznalo nerealizirani dobitak od povećanja fer vrijednosti dionica u ukupnom iznosu od 5.000,00 kn, od čega se smanjenje fer vrijednosti od 15.000,00 kn odnosi na dionice „B“ d.d., a povećanje

Financije, pravo i porezi | Financije i računovodstvo

Tablica 4. R eklasifikacijske usklade stavaka ostale sveobuhvatne dobiti koji se iskazuju u okviru bilješki uz financijske izvještaje Red. br.

Opis

2012.

2013.

Dobici ili gubici iz ponovnog mjerenja financijske imovine raspoložive za prodaju 1.

Dobici ili gubici s osnove ponovnog mjerenja financijske imovine raspoložive za prodaju

1a.

Reklasifikacijska usklada za dobitke ili gubitke iz ponovnog mjerenja financijske imovine raspoložive za prodaju priznate u dobit ili gubitak

Ukupno prije poreza na dobit:

5.000,00

20.000,00

15.000,00

5.000,00

35.000,00

Dobici ili gubici iz preračunavanja financijskih izvještaja inozemnog poslovanja 1.

Dobici ili gubici iz preračunavanja financijskih izvještaja inozemnog poslovanja

1a.

Reklasifikacijska usklada za dobitke ili gubitke iz preračunavanja financijskih izvještaja inozemnog poslovanja

Ukupno prije poreza na dobit:

70.000,00

6.000,00

(40.000,00)

Tablica 5. Iznos poreza na dobit koji se odnosi na svaki sastavni dio ostale sveobuhvatne dobiti koji se iskazuju u okviru bilješki uz financijske izvještaje 2012.

Red. br.

Opis

Promjene revalorizacijskih rezervi dugotrajne materijalne imovine

2013.

Prije poreza na dobit

Porez na dobit

Nakon poreza na dobit

Prije poreza na dobit

Porez na dobit

Nakon poreza na dobit

800.000,00

(160.000,00)

640.000,00

Dobici ili gubici iz ponovnog mjerenja financijske imovine raspoložive za prodaju

5.000,00

(1.000,00)

4.000,00

35.000,00

(7.000,00)

28.000,00

Dobici ili gubici iz preračunavanja financijskih izvještaja inozemnog poslovanja

70.000,00

(14.000,00)

56.000,00

(34.000,00)

6.800,00

(27.200,00)

Udjel u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti pridruženih društava i zajedničkih pothvata obračunanih metodom udjela

120.000,00

(24.000,00)

96.000,00

Ukupno:

75.000,00

(15.000,00)

60.000,00

921.000,00

(184.200,00)

736.800,00

HSFI

HRVATSKI STANDARDI FINANCIJSKOG IZVJEŠTAVANJA • Urednica: Jasminka Rakijašić • Izašlo iz tiska: listopad 2012. • Opseg: 221 str.

OPIS PROIZVODA:

• Hrv. standardi financijskog izvještavanja • Računovodstveni propisi • Kontni plan Cijena: 99,00 kn

•

TEB-ov PRIRUČNIK O TRGOVAČKOM POSLOVANJU (PTP) - osnovno izdanje s dopunama Zbirka propisa sadrži:

• propise o trgovini • propise o deviznom poslovanju • propise o carinskom poslovanju • propise o nadzoru kakvoće robe pri uvozu i izvozu • pravila i konvencije • platni promet

•

Domagoj Zaloker | Izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti za 2013.

70.000,00 (34.000,00)

Financije, pravo i porezi | 1/14

fer vrijednosti od 20.000,00 kn odnosi se na dionice „C“ d.d. U 2013. društvo je prodalo dionice „B“ d.d. te je ostvarilo gubitak od prodaje dionica u iznosu od 15.000,00 kn koji je priznat u računu dobiti i gubitka. Kako iznos od 15.000,00 kn ne bi dva puta bio priznat u okviru ukupne sveobuhvatne dobiti (jednom u 2012. kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, a drugi put u 2013. kroz račun dobiti i gubitka), društvo reklasifikacijskom uskladom povećava ostalu sveobuhvatnu dobit u 2013. za 15.000,00 kn. U 2013. društvo u okviru ostale sveobuhvatne dobiti priznaje nerealizirani dobitak od povećanja fer vrijednosti dionica društva „C“ d.d. u iznosu od 20.000,00 kn. Navedeni postupci rezultirali su ukupnim iznosom od 35.000,00 kn (15.000,00 + 20.000,00) na ovoj poziciji u 2013.

mr. sc. Mirjana Paić Ćirić Irena Đurica, dipl. oec. TEB, Zagreb

Pripreme za godišnji obračun članarina, renti i doprinosa za 2013. Pravne i fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost obvezne su plaćati članarinu turističkoj zajednici, spomeničku rentu, doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori, doprinos i članarinu Hrvatskoj gospodarskoj komori te naknade za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina. U članku podsjećamo na najvažnije odredbe odnosnih zakonskih propisa, kao i na njihove izmjene tijekom 2013. godine.

1. Članarine turističkim zajednicama

1.1. Obveznici članarine TZ

Pravne i fizičke osobe, obveznici plaćanja članarine turističkim zajednicama, dužne su uz godišnje prijave poreza na dobit, odnosno dohodak, sastaviti konačan obračun članarine na propisanom Obrascu TZ. Članarina je prihod turističkih zajednica, a raspoređuje se temeljem Zakona o članarinama u turističkim zajednicama1 (u nastavku: Zakon) te Pravilnika o obliku i sadržaju obrasca za prijavu podataka o osnovici za obračun članarine turističkoj zajednici2 (u nastavku: Pravilnik za TZ). Zakonom se uređuje obveza plaćanja članarine, osnovice i stope po kojima se obračunava i plaća članarina turističkoj zajednici, način plaćanja članarine, evidencija, obračun i naplata članarine te druga pitanja od značenja za plaćanje i raspoređivanje članarine turističkoj zajednici. Za određivanje visine članarine svaka pravna i fizička osoba treba utvrditi: ■ da li je pravna/fizička osoba obveznik plaćanja članarine, ■ skupinu u koju je razvrstana djelatnost kojom se pravna ili fizička osoba bavi, ■ turistički razred naselja u kojem je sjedište ili poslovna jedinica, ■ osnovicu i ■ stopu.

Obveznici plaćanja članarine su pravne i fizičke osobe koje u turističkoj općini ili gradu imaju svoje sjedište, pogon, podružnicu, objekt u kojem se pruža usluga i slično (u nastavku: poslovnu jedinicu), a koje trajno ili sezonski ostvaruju prihod pružanjem ugostiteljskih usluga, usluga u turizmu ili obavljanjem s turizmom neposredno povezanih djelatnosti (čl. 3. st. 1. Zakona). Zakon u čl. 4. propisuje sve djelatnosti, prema NKD-u3, za koje je obvezno plaćanje članarine turističkoj zajednici, a u čl. 5. propisani su obveznici plaćanja članarine u djelatnosti trgovine koji se razvrstavaju u posebne skupine. Od obveze plaćanja članarine oslobođene su samo pravne osobe koje se s više od 50% financiraju iz općinskog, gradskog, županijskog ili državnog proračuna (čl. 3. st. 2. Zakona).

Zakon o članarinama u turističkim zajednicama (Nar. nov., br. 152/08 i 88/10) 2 Pravilnik o obliku i sadržaju obrasca za prijavu podataka o osnovici za obračun članarine turističkoj zajednici (Nar. nov., br. 119/09)

Tablica 1: Obveznici – pravne i fizičke osobe (čl. 4. Zakona) Skupina

Šifra

PRVA

Opis Smještaj

55.1 55.2 55.3

Hoteli i sl. smještaj

55.9

Ostali smještaj

Odmarališta i sl. objekti za kraći odmor Kampovi i prostori za kampiranje Djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića

UDK 657.1

Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007. - NKD 2007. (Nar. nov., br. 58/07 i 72/07-ispr.)

Financije, pravo i porezi | Financije i računovodstvo

Opis

56.1

Djelatnosti restorana i ostalih objekata za pripremu i usluživanje hrane

56.2

Djelatnosti keteringa i ostale djelatnosti pripreme i usluživanja hrane

56.3

Djelatnosti pripreme i usluživanja pića

79.1 79.9 73.11

93.29 50

Prijevoz putnika u unutrašnjim vodenim putovima

52.22

Uslužne djelatnosti u vezi s vodenim prijevozom

51.10

Zračni prijevoz putnika

52.23

Uslužne djelatnosti u vezi sa zračnim prijevozom

49.31

Gradski i prigradski kopneni prijevoz putnika

49.39

Ostali kopneni prijevoz putnika

66.124

Djelatnost mjenjačnica

65.12

Ostalo osiguranje i to: osiguranje djece i školske mladeži od posljedica nezgode i posebna osiguranja mladeži od posljedica nezgode; osiguranje gostiju, posjetitelja priredbi, izletnika i turista od posljedica nezgode; putno zdravstveno osiguranje; turističko osiguranje; osiguranje pomoći (asistencije) za vrijeme puta, izvan mjesta boravka ili prebivališta; ostala osiguranja turističkih rizika; osiguranje od odgovornosti vlasnika odnosno korisnika marine; osiguranje jamstva (osiguranje jamčevine za paket aranžmane); osiguranje opasnosti otkaza turističkih putovanja

Računovodstvene, knjigovodstvene i revizijske djelatnosti; porezno savjetovanje

81.30

Uslužne djelatnosti uređenja i održavanja krajolika

82.3

Organizacija sastanaka i poslovnih sajmova

93.11

Rad sportskih objekata

93.1

Sportske djelatnosti

77.21

Iznajmljivanje i davanje u zakup (leasing) opreme za rekreaciju i sport

77.22

Iznajmljivanje videokaseta i diskova

52.29

Ostale prateće djelatnosti u prijevozu

77.11

Iznajmljivanje i davanje u zakup (leasing) automobila i motornih vozila lake kategorije

77.34

Iznajmljivanje i davanje u zakup (leasing) plovnih prijevoznih sredstava

77.35

Iznajmljivanje i davanje u zakup (leasing) zračnih prijevoznih sredstava

49.32

Taksi služba

Djelatnosti kockanja i klađenja

93.21

Djelatnost zabavnih i tematskih parkova

45.20

Održavanje i popravak motornih vozila Poštanske i kurirske djelatnosti Djelatnosti pružanja univerzalnih poštanskih usluga Djelatnosti pružanja ostalih poštanskih i kurirskih usluga Izdavačka djelatnost Izdavanje knjiga, periodičnih publikacija i ostale izdavačke djelatnosti Izdavanje softvera

595

Proizvodnja filmova, videofilmova i televizijskog programa

59.1

Proizv. i distr. filmova, videofilmova i TV programa

59.2

Djelatnosti snimanja zvučnih zapisa i izdavanja glazbenih zapisa

60 60.1 60.2 61

Emitiranje programa Emitiranje radijskog programa Emitiranje TV programa Telekomunikacije

61.1 61.2

Djelatnosti žičane telekomunikacije

61.3 61.9

Djelatnosti satelitske telekomunikacije

Djelatnosti bežične telekomunikacije Ostale telekomunikacijske djelatnosti

Računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima

62.0

Računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima

Poslovanje nekretninama

69.2

Djelatnosti kockanja i klađenja

58.2

Prijevoz robe unutrašnjim vodenim putovima

Kupnja i prodaja vlastitih nekretnina Iznajmljivanje i upravljanje vlastitim nekretninama ili nekretninama uzetim u zakup (leasing) Poslovanje nekretninama uz naplatu ili na osnovi ugovora

92 92.0

Vodeni prijevoz

50.3 50.4

Kreativne, umjetničke i zabavne djelatnosti (uključuju: izvođačku umjetnost, pomoćne djelatnosti u izvođačkoj umjetnosti; umjetničko stvaralaštvo; rad umjetničkih objekata)

58.1

Ostale zabavne i rekreacijske djelatnosti

Opis

53.1 53.2

Agencie za promidžbu i to: kreiranje promidžbenih kampanja (kreiranje reklama u novinama, časopisima i ostalim medijima, kreiranje reklama na otvorenom prostoru, reklamiranje iz zraka, uređenje štandova i ostalih objekata i prostora) i vođenje marketinških kampanja i ostale usluge oglašavanja koje su usmjerene na privlačenje i zadržavanje kupaca (marketing na mjestu prodaje, oglašavanje izravnom poštom i marketinško savjetovanje)

Pomorski i obalni prijevoz robe

Šifra

Ostale rezervacijske usluge i djel. povezane s njima

Pomorski i obalni prijevoz putnika

68.3

TREĆA

Djelatnost putničih agencija i organizatora putovanja (turoper.)

50.2

68.1 68.2

DRUGA

Putničke agencije, organizatori putovanja (turoperatori) i ostale rezervacijske usluge te djelatnosi povezane s njima

50.1

Skupina

Informacijske uslužne djelatnosti

63.1

Obrada podataka, usluge poslužitelja i djelatnosti povezane s njima; internetski portali

63.9

Ostale informacijske uslužne djelatnosti

74.1

Specijalizirane dizajnerske djelatnosti

74.2

Fotografske djelatnosti

74.3

Prevoditeljske djelatnosti i usluge tumača

96.02

Frizerski saloni i saloni za uljepšavanje

96.01

Pranje i tekstilno6 čišćenje tekstila i krznenih proizvoda

96.04

Djelatnost za njegu i održavanje tijela

Tablica 2. Obveznici u djelatnosti trgovine (čl. 5. Zakona)456 Skupina

Šifra

PRVA

47.19

Ostala trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama

Opis

47.25

Trgovina na malo pićima u specijaliziranim prodavaonicama

47.26

Trgovina na malo duhanskim proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama

U Odluci o klasifikaciji (NKD 2007) pod 66.12 navodi se: Djelatnosti posredovanja u poslovanju vrijednosnim papirima i robnim ugovorima 5 U Odluci o klasifikaciji (NKD 2007) pod 59 navodi se: Proizvodnja filmova, videofilmova i televizijskog programa, djelatnosti snimanja zvučnih zapisa i izdavanja glazbenih zapisa 6 U Odluci o klasifikaciji (NKD 2007) pod 96.01 navodi se: Pranje i kemijsko čišćenje tekstila i krznenih proizvoda 4

mr. sc. Mirjana Paić Ćirić, Irena Đurica | Pripreme za godišnji obračun članarina, renti i doprinosa za 2013.

Šifra

Financije, pravo i porezi | 1/14

Skupina

Financije i računovodstvo | Financije, pravo i porezi

Skupina

DRUGA

TREĆA

Šifra

Opis

47.5

Trgovina na malo ostalom opremom za kućanstvo u specijaliziranim prodavaonicama

47.6

Trgovina na malo proizvodima za kulturu i rekreaciju u specijaliziranim prodavaonicama

47.71

Trgovina na malo odjećom u specijaliziranim prodavaonicama

47.72

Trgovina na malo obućom i proizvodima od kože

47.73

Ljekarne

47.74

Trgovina na malo medicinskim pripravcima i ortopedskim pomagalima u specijaliziranim prodavaonicama

47.75

Trgovina na malo kozmetičkim i toaletnim proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama

47.76

Trgovina na malo cvijećem, sadnicama, sjemenjem, gnojivom, kućnim ljubimcima i hranom za kućne ljubimce u specijaliziranim prodavaonicama

47.77

Trgovina na malo satovima i nakitom u specijaliziranim prodavaonicama

47.78

Ostala trgovina na malo novom robom u specijaliziranim prodavaonicama

47.79

Trgovina na malo rabljenom robom u specijaliziranim prodavaonicama

47.8

Trgovina na malo na štandovima i tržnicama

47.9

Trgovina na malo izvan prodavaonica, štandova i tržnica

47.91

Trgovina na malo preko pošte ili interneta

47.99

Ostala trgovina na malo izvan prodavaonica, štandova i tržnica

45.1

Trgovina motornim vozilima

45.32

Trgovina na malo dijelovima i priborom za motorna vozila

45.40

Trgovina motociklima, dijelovima i priborom za motocikle te održavanje i popravak motocikala

47.30

Trgovina na malo motornim gorivima i mazivima u specijaliziranim prodavaonicama

47.1

Trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama (uključuje: trgovinu na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno hranom, pićima i duhanskim proizvodima; ostalu trgovinu na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama)

47.2

Trgovina na malo hranom, pićima i duhanskim proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama (uključuje trgovinu na malo: voćem i povrćem u specijaliziranim prodavaonicama; mesom i mesnim proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama; ribama, rakovima i školjkama u specijaliziranim prodavaonicama; kruhom, pecivom, kolačima, tjesteninama, bombonima i slatkišima u specijaliziranim prodavaonicama; pićima u specijaliziranim prodavaonicama)

Trgovina na veliko i na malo motornim vozilima i motociklima; popravak motornih vozila i motocikala

45.31

Trgovina na veliko dijelovima i priborom za motorna vozila

45.40

Trgovina motociklima, dijelovima i priborom za motocikle te održavanje i popravak motocikala

46.2

Trgovina na veliko poljoprivrednim sirovinama i živom stokom (uključuje trgovinu na veliko: žitaricama, sirovim duhanom, sjemenjem i stočnom hranom; cvijećem i sadnicama; trgovinu na veliko; živom stokom; sirovom i štavljenom kožom)

46.3

Trgovina na veliko hranom, pićima i duhanom (uključuje trgovinu na veliko: voćem i povrćem; mesom i mesnim proizvodima; mlijekom, mliječnim proizvodima, jajima, jestivim uljima i mastima; pićima; šećerom, čokoladom i bombonima; kavom, čajem, kakaom i začinima; ostalom hranom uključujući ribe, rakove i školjke; nespecijaliziranu trgovinu na veliko hranom, pićima i duhanskim proizvodima)

Skupina

ČETVRTA

Šifra

Opis

46.4

Trgovina na veliko proizvodima za kućanstvo (uključuje trgovinu na veliko: tekstilom; odjećom i obućom; električnim aparatima za kućanstvo; porculanom, staklom i sredstvima za čišćenje; parfemima i kozmetikom; farmaceutskim proizvodima; namještajem, sagovima i opremom za rasvjetu; satovima i nakitom; ostalim proizvodima za kućanstvo)

45.57

Trgovina na veliko informacijsko-komunikacijskom opremom (uključuje trgovinu na veliko: računalima, perifernom opremom i softverom; električnim i telekomunikacijskim dijelovima i opremom)

46.7

Ostala specijalizirana trgovina na veliko (uključuje trgovinu na veliko krutim, tekućim i plinovitim gorivima i srodnim proizvodima; metalima i metalnim rudama; drvom, građevinskim materijalom i sanitarnom opremom; željeznom robom, instalacijskim materijalom i opremom za vodovod i grijanje; kemijskim proizvodima; ostacima i otpacima)

46.6

Trgovina na veliko ostalim strojevima, opremom i priborom (uključuje trgovinu na veliko: poljoprivrednim strojevima, opremom i priborom; alatnim strojevima; strojevima za rudnike i građevinarstvo; strojevima za tekstilnu industriju te strojevima za šivanje i pletenje; uredskim namještajem; ostalim uredskim strojevima i opremom)

46.9

Nespecijalizirana trgovina na veliko Sve djelatnosti iz treće skupine koje se bave i vanjskom trgovinom

1.2. Turistički razredi7 Turističke općine i gradovi te naselja razvrstavaju se u turističke razrede sukladno Pravilniku o proglašavanju turističkih općina i gradova i o razvrstavanju turističkih naselja u turističke razrede8, a potanju razradu kvantitativnih i kvalitativnih kriterija za razvrstavanje naselja u turističke razrede i način njihovog ocjenjivanja donosi Pravilnik o kriterijima za razvrstavanje naselja u turističke razrede9. Turistička mjesta razvrstana su u četiri turistička razreda: A, B, C i D. Naselja se razvrstavaju u turističke razrede temeljem Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj10. Kvantitativni kriteriji za razvrstavanje naselja u turističke razrede provodi se na temelju službenih podataka Državnog zavoda za statistiku (u nastavku: DZS) prema sljedećim kriterijima: ▶ petogodišnjem prosjeku ostvarenog broja turističkih noćenja u turističkoj općini, gradu ili naselju (broj noćenja) ▶ broju turi Prema Odluci o klasifikaciji (NKD 2007) Trgovina na veliko informacijsko-komunikacijskom opremom obuhvaćena je pod šifrom 46.5 8 Pravilnik o proglašavanju turističkih općina i gradova i o razvrstavanju turističkih naselja u turističke razrede (Nar. nov., br. 122/09, 9/10 – ispr., 61/10, 82/10, 36/11, 89/11, 146/11, 141/12, 144/12 i 38/13) 9 Pravilnik o kriterijima za razvrstavanje naselja u turističke razrede (Nar. nov., br. 92/09) 10 Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Nar. nov., br. 86/06, 125/06 – ispr., 16/07 – ispr., 95/08 – Odluka USRH, 46/10 – ispr., 145/10, 37/13 i 45/13) 7

1.3. Osnovica za obračun članarine Osnovica za obračun članarine za pravne i fizičke osobe koje su obveznici plaćanja poreza na dobit je ukupni prihod koji čine svi prihodi koje su obveznici poreza na dobit dužni iskazati u računu dobiti i gubitka prema propisima o računovodstvu. Osnovica za obračun članarina za fizičke osobe koje su obveznici plaćanja poreza na dohodak jesu ukupni primici iskazani u Knjizi primitaka i izdataka umanjeni za naplaćeni PDV. Za svaku poslovnu jedinicu izvan sjedišta pravne i fizičke osobe utvrđuje se posebna osnovica i ukupni prihod za obračun članarine. Osnovica za obračun članarine se smanjuje za dio ukupnog prihoda koji je pravna/fizička osoba ostvarila u poslovnim jedinicama koje se nalaze izvan turističkog mjesta u kojem je sjedište pravne i fizičke osobe (čl. 11. Zakona i čl. 3. toč. 3. Pravilnika za TZ). Poduzetnik je uvijek obveznik plaćanja članarine samo temeljem djelatnosti za koje je propisana obveza plaćanja, bez obzira je li to glavna ili sporedna djelatnost.

Ako od djelatnosti za koju je propisana obveza plaćanja članarine nema ostvarenog prihoda u 2013., ali su ostvareni prihodi od djelatnosti za koju nije propisana obveza plaćanja, tada poduzetnik niti nema obvezu plaćanja članarine. Veliki broj poduzetnika je registriran za obavljanje više djelatnosti. Ako pravna/fizička osoba obavlja više djelatnosti za koje je obveznik plaćanja članarine, osnovica je ukupan prihod u pretežitoj djelatnosti po kojoj je obveznik plaćanja (čl. 11. st. 5. Zakona). Međutim, ako je to za obveznika povoljnije članarina se može platiti i primjenom stope propisane za djelatnost koju osoba obavlja u većem obujmu u odnosu na ostale djelatnosti za koje je upisana u upisnik trgovačkog suda ili ureda državne uprave u županiji, odnosno upravnog tijela Grada Zagreba, na ukupno ostvareni prihod (čl. 3. st. 4. Zakona). Obveznik i nadalje ima mogućnost izbora načina plaćanja članarine TZ. Na to upućuje odredba čl. 15. st. 3. Zakona temeljem koje je obveznik dužan do 10. siječnja tekuće godine pisano izvijestiti Poreznu upravu o izboru načina i obračuna plaćanja članarine (temeljem pretežite djelatnosti ili svake od djelatnosti za koje je propisana obveza članarine).

1.4. Stope za obračun članarine Stopa po kojoj se obračunava članarina TZ ovisi o djelatnosti kojoj pripada obveznik plaćanja i turističkom razredu u koje je razvrstano mjesto u kojem se obavlja djelatnost. Tablica 3. Stope za gospodarske djelatnosti A

Prva

Skupina

0,2000

0,1840

0,1600

0,1440

Druga

0,1600

0,1440

0,1200

0,1040

Treća

0,1200

0,1040

0,0800

0,0640

Tablica 4. Stope za djelatnost trgovine A

Prva

Skupina

0,0400

0,0384

0,0344

0,0320

Druga

0,0320

0,0304

0,0280

0,0264

Treća

0,0240

0,0224

0,0200

0,0184

Četvrta

0,0160

0,0104

0,0080

Pravilnik za TZ u čl. 3. propisuje da pravna ili fizička osoba može članarinu platiti na ukupno ostvareni prihod primjenom stope propisane: ■ za svaku djelatnost ili ■ za djelatnost koju obavlja u većem obujmu u odnosu na ostale djelatnosti u kojem slučaju primjenjuje stopu propisanu za tu djelatnost. Iz navedenog proizlazi da obveznici, ako obavljaju više djelatnosti, imaju mogućnost obračunati članari-

Financije, pravo i porezi | 1/14

stičkih noćenja po stanovniku turističke općine, grada ili naselja (koeficijent intenziteta turističkog prometa) ▶ vrijednosti prometa u ugostiteljskoj djelatnosti po stanovniku općine, grada ili naselja (koeficijent specifičnoga turističkog prometa) ▶ petogodišnjem prosjeku ostvarenog broja turističkih noćenja u općini, gradu ili naselju po krevetu ili smještajnoj jedinici. Kvalitativni kriteriji prema kojima se naselja razvrstavaju u pojedini turistički razred su: ▶ turistički i smještajni ugostiteljski kapaciteti odgovarajuće kvalitete ▶ razina izgrađenosti infrastrukture ▶ prirodna i kulturna baština, a naročito: povijesni i umjetnički spomenici i sadržaji, prirodne ljepote, pojave, običaji i tradicija, te druge turističke zanimljivosti ▶ stanje organiziranosti zdravstvene zaštite ▶ uređenost javnih površina ▶ dodatna ponuda: sport, kultura, trgovine i sl. koji su detaljno razrađeni Pravilnikom o kriterijima za razvrstavanje naselja u turističke razrede. Bez obzira na navedene kriterije sva naselja koja imaju više od 30.000 stanovnika razvrstavaju se u razred A (čl. 6. st. 3. Zakona), a sva naselja u općini ili gradu koja nisu razvrstana u A, B ili C razred razvrstavaju se u razred D. U razred D se, prema kvantitativnim kriterijima, razvrstavaju i naselja za koja prema službenim podacima DZS-a nisu prikazana turistička noćenja niti promet u ugostiteljskoj djelatnosti, ako prema kvalitativnim kriterijima ispunjavaju najmanje jedan uvjet za razvrstavanje u razred B.

mr. sc. Mirjana Paić Ćirić, Irena Đurica | Pripreme za godišnji obračun članarina, renti i doprinosa za 2013.

Financije, pravo i porezi | Financije i računovodstvo

Financije i računovodstvo | Financije, pravo i porezi

nu za TZ po stopama propisanima za svaku od djelatnosti. S obzirom da ne postoji mogućnost prosječne stope, mišljenja smo da će obveznik morati napraviti pregled osnovica prema stopama propisanim za svaku djelatnost/poslovnu jedinicu. Smatramo da će se članarina za TZ samo iznimno obračunati na ukupni prihod po stopi za pretežitu djelatnost i to u slučaju ako je to za obveznika povoljnije.

1.5. O brazac TZ - konačni obračun članarine

Obveznici plaćanja članarine dužni su nadležnoj ispostavi Porezne uprave (prema sjedištu pravne odnosno prebivalištu fizičke osobe) dostaviti podatke o osnovici za obračun članarine na Obrascu TZ. Zbirni obrazac na razini obveznika se dostavlja prema sjedištu pravne osobe/prebivalištu fizičke osobe, a u prilogu treba biti razrada po poslovnim jedinicama/djelatnostima. Budući se konačni obračun obavlja u rokovima i na način propisan za obračun i naplatu poreza na dobit/ poreza na dohodak proizlazi da se navedeni obrazac dostavlja zajedno s prijavom poreza na dohodak, najkasnije do 28. veljače, odnosno obveznici poreza na dobit – do 30. travnja. Ako obveznik plati u vidu predujma više članarine nego što proizlazi iz konačnog obračuna, više plaćeni iznos se vraća na zahtjev obveznika ili se uračunava u sljedeće razdoblje plaćanja članarine uvećan za eskontnu stopu (čl. 13. st. 3. Zakona). Kome se obrazac TZ podnosi? Godišnji obračun turističke članarine pravne osobe podnose nadležnoj ispostavi PU prema svom sjedištu. Tako i poduzetnici koji obavljaju djelatnost na više mjesta i plaćaju članarinu prema mjestu obavljanja djelatnosti podnose godišnji obračun članarine u PU gdje podnose i prijavu poreza na dobit i to na jednom obrascu TZ. Sukladno mišljenju MF11 „kad je poreznom obvezniku rješenjem Porezne uprave odobreno porezno razdoblje za utvrđivanje poreza na dobit različito od kalendarske godine, mišljenja smo da je porezni obveznik u navedenom slučaju dužan podnijeti konačni obračun članarine na način i u rokovima propisanim za obračun i naplatu poreza na dobit u skladu s rješenjem Porezne uprave.“ Obrazac TZ obvezna je sastaviti i pravna osoba u stečaju, a što proizlazi i iz mišljenja MF12 kojim je, pored Kl. 334-01/06-01/26, Ur. br. 513-07-21-01/07-2, Zagreb, 23. travnja 2007. 12 Kl. 412-07/06-01/1, Ur. br. 513-07-21-01/06, Zagreb, 18. prosinca 2006. 11

ostaloga, utvrđeno: „Obzirom da je pravna osoba u stečaju obveznik poreza na dobit ona je i potencijalni obveznik poreza na tvrtku i članarine turističkim zajednicama. …. Glede dijela upita koji se odnosi na plaćanje članarine turističkim članarinama, napominjemo da će u rokovima za obračun poreza na dobit pravna osoba u stečaju podnijeti i propisani obrazac za obračun članarine turističkim zajednicama u kojem će iskazati podatke o eventualnoj poreznoj osnovici za konačni obračun članarine.“ U obrazac TZ treba unijeti sve propisane podatke, a u nastavku dajemo pregled podataka koji se unose. I. Osnovica (čl. 11. Zakona)  pravne osobe: ukupni prihodi koji su iskazani u računu dobiti i gubitka, umanjeni za prihode u poslovnim jedinicama koje se nalaze izvan turističkog mjesta u kojem je sjedište pravne osobe,  fizičke osobe: ukupni primici iz Knjige primitaka i izdataka umanjeni za naplaćeni PDV sadržan u prodanim proizvodima i uslugama; II. Stopa  ako obveznik nema razradu obračuna za svaku od djelatnosti - unosi stopu za djelatnost koju obavlja u većem opsegu,  ako obveznik plaća članarinu na ukupno ostvareni prihod od svake djelatnosti – primjenjuje se stopa za svaku djelatnost, ali nedostaje odredba temeljem koje se utvrđuje koja se stopa u tom slučaju upisuje u obrazac TZ; III. Obračunata svota (red. br. I. x red. br. II.); IV. U plaćeni predujam: unosi se predujam uplaćen u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca (ako se obrazac sastavlja za cijelu godinu); V. Razlika za uplatu: podatak se unosi ako je svota obračunate članarine (red. br. III.) veća od svote uplaćenog predujma, a izračunava se tako da se svota uplaćenog predujma oduzme od obračunate svote (red. br. III. minus red. br. IV.). Navedena se razlika uplaćuje najkasnije do dana podnošenja obračuna; VI. Razlika za povrat: podatak se unosi ako je svota obračunate članarine manja od svote uplaćenog predujma članarine, a izračunava se na način: red. br. IV. minus red. br. III. Ta se razlika ili vraća obveznicima (ako podnesu pisani zahtjev za povrat) ili se uračunava u plaćanje buduće članarine; VII. Mjesečni predujam za naredno razdoblje: ako se obračun sastavlja za cijelu godinu, taj se predujam utvrđuje u visini 1/12 obračunane svote (red. br. III). Ako se obračun sastavlja za kraće razdoblje od godine dana tada se mjesečni predujam utvrđuje tako da se obračunata svota (iz red. br. 3.) podijeli s brojem mjeseci za koji se sastavlja obračun.

Financije, pravo i porezi | Financije i računovodstvo

 45.1 Trgovina motornim vozilima (trgovina, prva skupina – čl. 5.)  45.20 Održavanje i popravak motornih vozila (treća skupina – čl. 4.) Ostvareni ukupni prihod po djelatnostima: ŠIFRA DJELATNOSTI – 45.1 Trgovina motornim vozilima - 1. skupina (čl. 5.)

Poslovna jedinica

Ukupni prihod

Stopa

ŠIFRA DJELATNOSTI – 45.20 Održavanje i popravak mot. vozila - 3. skupina (čl. 4.)

Članarina

Ukupni prihod

Stopa

ŠIFRA DJELATNOSTI – 77.21 Iznajmljivanje i davanje u zakup opreme za rekreaciju i sport – 1. skupina (čl. 4.)

Članarina

Ukupni prihod

Stopa

Članarina

Split (A)

15.500.000,00

0,04

6.200,00

3.400.000,00

0,12

4.080,00

500.000,00

0,20

Zadar (A)

8.750.000,00

0,04

3.500,00

2.200.000,00

0,12

2.640,00

300.000,00

0,20

600,00

Makarska (A)

3.280.000,00

0,04

1.312,00

800.000,00

0,12

960,00

400.000,00

0,20

800,00

27.530.000,00

11.012,00

6.400.000,00

7.680,00

1.200.000,00

Ukupno

1.000,00

2.400,00

Ukupno ostvareni ukupni prihod: 35.130.000,00 Ukupno obračunata članarina: 21.092,00 Najveći ukupni prihod je ostvaren obavljanjem trgovine na malo te bi, ako bi obveznik primijenio stopu za pretežitu djelatnost, članarina iznosila: 35.130.000,00 x 0,04% = 14.052,00. Iz navedenog obračuna proizlazi da je za ovoga obveznika povoljniji način obračuna članarine primjenom stope za pretežitu djelatnost.

Obrazac TZ

Red. br.

OBRAČUN članarine turističkoj zajednici od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine OPIS

Ozn. za AOP

SVOTA

OSNOVICA – (članak 11. Zakona)

35.130.000,00

II.

STOPA (članak 9. i 10. Zakona)

0,04%

III.

OBRAČUNATA SVOTA (red. br. I. x red. br. II.)

14.052,00

IV.

UPLAĆENI PREDUJAM

15.325,00

RAZLIKA ZA UPLATU (red. br. III. – red. br. IV.)

VI.

RAZLIKA ZA POVRAT (red. br. IV. – red. br. III.)

1.273,00

VII.

MJESEČNI PREDUJAM ZA NAREDNO RAZDOBLJE (red. br. III./br. mjeseci)

1.171,00

1.6. U tvrđivanje mjesečnih predujmova i rokovi plaćanja Mjesečni predujam članarine se tijekom godine plaća u visini 1/12 obračunatog iznosa (red. br. 3. TZa) po obračunu poslovnog rezultata za prethodnu godinu, ako se obračun sastavlja za cijelu godinu. Ako obveznik ne obavlja djelatnost cijelu godinu ili je turistička zajednica počela/prestala raditi tijekom godine, obračun se sastavlja za kraće razdoblje te se i mjesečni predujam utvrđuje na način da se obračunati iznos dijeli s brojem mjeseci iz razdoblja za koje se sastavlja obračun. Članarina se plaća na području općine, grada ili Grada

Zagreba u kojem obveznik ima sjedište, a za poslovne jedinice na području općine ili grada gdje je sjedište poslovne jedinice. Oni obveznici koji obavljaju djelatnost bez poslovne prostorije plaćaju članarinu na području općine, grada ili Grada Zagreba gdje obavljaju djelatnost. Članarina se uplaćuje do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec u korist računa grada/općine, tj. turističkog mjesta u kojem je sjedište turističke zajednice, a u poziv na broj pravne i fizičke osobe upisuju: 67 OIB. Knjiženje članarine - preplata: Red. br.

Opis

Konto

Iznos Duguje

Potražuje

Plaćena članarina tijekom 2013. 1.

- doprinos TZ plaćen u 2013. - žiroračun

44524 1000

15.325,00

16333

1.273,00

44524

1.273,00

15.325,00

Obračun razlike za 2013. 2.

-p otraživanje za više uplaćene doprinose za 2013. -p replaćeni iznos doprinosa za 2013.

U slučaju da je članarina TZ tijekom 2013. plaćena u manjoj svoti od svote utvrđene godišnjim obračunom pa je nastala razlika za uplatu u iznosu 1.273,00 kn potrebno je izvršiti slijedeća knjiženja: Knjiženje članarine – razlika za uplatu: Red. br.

Opis

Konto

Iznos Duguje

Potražuje

Plaćena članarina tijekom 2013. 1.

- doprinos TZ plaćen u 2013. - žiroračun

44524 1000

15.325,00

mr. sc. Mirjana Paić Ćirić, Irena Đurica | Pripreme za godišnji obračun članarina, renti i doprinosa za 2013.

Pravna osoba - obveznik plaćanja članarine turističke zajednice obavlja nekoliko djelatnosti za koje je propisana obveza plaćanja članarine, i to:

 77.21 Iznajmljivanje i davanje u zakup (leasing) opreme za rekreaciju i sport (prva skupina – čl. 4.) Sjedište obveznika je u Splitu, a ima više poslovnih jedinica u kojima je ostvaren ukupni prihod (razrada u nastavku). Poduzetnik u primjeru se odlučio na plaćanje obveze po stopama propisanim za djelatnost koju obavlja u većem obujmu.

15.325,00

Financije, pravo i porezi | 1/14

 Primjer 1. Obračun članarine turističke zajednice

Financije i računovodstvo | Financije, pravo i porezi

Red. br.

Opis

Konto

Iznos Duguje

Potražuje

Obračun razlike za 2013. 2.

- doprinos za 2013. - obveza za članarinu TZ

44524 26433

1.273,00

- obveza za članarinu TZ

26433

1.273,00

- žiroračun

1000

1.273,00

Uplata razlike u 2014. 3.

1.273,00

Plaćanje spomeničke rente po jednoj osnovi ne isključuje obvezu plaćanja rente po drugoj osnovi što znači da će osobe koje gospodarsku djelatnost obavljaju u kulturnom nepokretnom dobru, a čija je šifra djelatnosti navedena čl. 114.a Zakona, biti obveznici plaćanja rente i po jednoj i po drugoj osnovi.

2.1. Obveznici i osnovica plaćanja spomeničke rente u nepokretnom Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara13 kulturnom dobru propisan je, osim vrsta kulturnih dobara te mjera nji-

2. Spomenička renta

hove zaštite i očuvanja, i način financiranja očuvanja kulturnih dobara. Člancima 114. i 114.a Zakona o rentama za određenu kategoriju pravnih i fizičkih osoba propisana je obveza plaćanja spomeničke rente. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona14, s primjenom od 1.3.2012., promijenjeni su obveznici plaćanja spomeničke rente koji obavljaju djelatnosti propisane čl. 114.a Zakona o rentama odnosno smanjen je broj obveznika. Navedenim izmjenama Zakona znatno je smanjen broj obveznika plaćanja tzv. indirektne spomeničke rente s primjenom do 31.12.2012. Izmjenama Zakona (Nar. nov., br. 136/12) propisano je da se tako smanjeni broj obveznika plaćanja indirektne spomeničke rente primjenjuje i u 2013., a posljednjim izmjenama Zakona primjena je produžena i na 2014. godinu. Pojam kulturnog dobra. Pod kulturnim dobrom razumijevaju se: nepokretne i pokretne stvari s umjetničkim, povijesnim, paleontološkim, arheološkim, antropološkim i znanstvenim značenjem ▶ arheološka nalazišta i zone, krajolici i njihovi dijelovi koji svjedoče o čovjekovoj prisutnosti u prostoru, a imaju umjetničku, povijesnu i antropološku vrijednost ▶ nematerijalni oblici i pojave duhovnoga stvaralaštva čovjeka u prošlosti, dokumentacija i bibliografska baština i ▶ zgrade, odnosno prostori u kojima se trajno čuvaju ili izlažu kulturna dobra i dokumentacija o njima. Obveznici plaćanja spomeničke rente su pravne i fizičke osobe: ■ obveznici poreza na dobit ili poreza na dohodak, koje gospodarsku djelatnost obavljaju u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturnopovijesne cjeline (tzv. direktna spomenička renta), ■ koje obavljaju djelatnosti prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, a čije su šifre navedene čl. 114.a Zakona (tzv. indirektna spomenička renta). Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Nar. nov., br. 69/99 - 136/12; u nastavku: Zakon o rentama) 14 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Nar. nov., br. 25/12) 13

Svojstvo kulturnog dobra utvrđuje Ministarstvo kulture svojim rješenjem. Nepokretnim kulturnim dobrom smatraju se (čl. 7. Zakona o rentama): grad, selo, naselje ili njegov dio; građevina ili dijelovi građevine te građevine s okolišem; elementi povijesne opreme naselja; područje, mjesto, spomenik; arheološko nalazište i zona, s podvodnim nalazištima i zonama; područje i mjesto s etnološkim i toponimskim sadržajima; krajolik ili dio koji sadrži povijesno karakteristične strukture; vrtovi, perivoji i parkovi; tehnički objekti s uređajima i drugi slični objekti, a sva ta dobra moraju biti označena posebnim oznakama koje propisuje ministar kulture. Kulturnopovijesnom cjelinom smatra se naselje ili dio naselja, a i područja, uz uvjet da su zaštićeni kao kulturno dobro. Obveznici plaćanja. Obveznici plaćanja spomeničke rente (direktne) su pravne i fizičke osobe, obveznici poreza na dobit ili poreza na dohodak, koje u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturnopovijesne cjeline obavljaju gospodarsku djelatnost, a koje moraju imati posebno odobrenje nadležnoga tijela za obavljanje djelatnosti u tim dobrima (čl. 114. Zakona o rentama). Dakle, obveznici plaćanja rente su korisnici prostora, a ne vlasnici prostora ako vlasnici nisu ujedno i korisnici, tako da i rješenje o plaćanju rente dobiva korisnik prostora. Ako obveznici u svom sastavu imaju poslovne jedinice putem kojih obavljaju gospodarsku djelatnost u nepokretnim kulturnim dobrima tada rentu plaćaju za svaku od tih poslovnih jedinica. Za osobu koja tijekom godine počne ili prestane obavljati djelatnost propisana je obveza plaćanja rente za dio godine u kojoj je obavljala djelatnost. Osnovica i plaćanje. Osnovica za obračun rente je korisna površina poslovnog prostora koji se nalazi u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cjeline. Visinu rente propisuje svojom odlukom Grad Zagreb, grad ili općina u granicama propisanih

Financije, pravo i porezi | Financije i računovodstvo

Protiv rješenja o plaćanju rente može se podnijeti žalba upravnom tijelu JP(R)S nadležnom za poslove komunalnog gospodarstva, a protiv rješenja upravnog tijela Grada Zagreba – Ministarstvu kulture. Na žalbeni i ovršni postupak primjenjuju se odredbe Zakona o komunalnom gospodarstvu15. Oslobođenje od plaćanja. Od plaćanja rente oslobođen je korisnik koncesije na kulturnom dobru kao i pravne i fizičke osobe koje obavljaju proizvodnu ili prerađivačku djelatnost kao pretežitu djelatnost. Uplatni računi. Pravne i fizičke osobe uplaćuju direktnu spomeničku rentu u korist računa grada/općine na području na kojemu se renta uplaćuje. Pravne i fizičke osobe: račun prema sjedištu obveznika, a u pozivu na broj: 67 OIB

2.2. S pomenička renta temeljem obavljanja propisane djelatnosti Obveza plaćanja tzv. indirektne spomeničke rente propisana je čl. 114.a Zakona. Obveznici plaćanja. Obveznici plaćanja rente jesu pravne i fizičke osobe koje ostvaruju prihode obavljanjem propisanih djelatnosti, bez obzira gdje na području RH obavljaju navedene djelatnosti. Djelatnosti za koje su obveznici pravne i fizičke Zakon o komunalnom gospodarstvu (Nar. nov., br. 36/95 – 94/13)

Tablica 5. Djelatnosti za koje je propisana obveza plaćanja R. br.

Šifra

46.35

Trgovina na veliko duhanskim proizvodima

46.45

Trgovina na veliko parfemima i kozmetikom

47.26

Trgovina na malo duhanskim proizvodima u ssspecijaliziranim prodavaonicama

61.

Telekomunikacije (osim održavanja komunikacijske mreže i prijenosa radijskog i televizijskog programa)

64.1

Novčarsko posredovanje

66.1

Pomoćne djelatnosti kod financijskih usluga, osim osiguranja i mirovinskih fondova

92.00

Djelatnosti kockanja i klađenja

3. 4. 5. 6. 7.

Djelatnost (NKD 2007)

Osnovica za plaćanje i stopa. Osnovica za obračun rente je ukupni prihod/primitak ostvaren obavljanjem navedenih djelatnosti. Stopa za obračun indirektne spomeničke rente je utvrđena u visini od 0,05%. Godišnji obračun na Obrascu SR. Obveznici plaćanja indirektne rente obvezni su sastaviti konačan obračun na obrascu SR uz koji se, u slučaju manje uplate od utvrđenoga obračuna, dostavlja i dokaz o uplaćenoj renti. Ako obveznik obavlja djelatnosti putem poslovnih jedinica tada se podaci o ukupnom prihodu/primitku svih poslovnih jedinica iskazuju na jednom obrascu kao i u slučaju kada je obveznik plaćanja temeljem obavljanja svih djelatnosti koje obavlja. Predujmovi indirektne spomeničke rente. Predujmovi se plaćaju mjesečno, u roku za plaćanje predujma poreza na dobit/poreza na dohodak (čl. 21. st. 2. Zakona o porezu na dobit i čl. 35. st. 5. Zakona o porezu na dohodak) - do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec. Mjesečni predujam se utvrđuje na način da se obračunata svota obveze za razdoblje poslovanja obveznika plaćanja podijeli s brojem mjeseci za koje je sastavljen obračun, odnosno u visini 1/12 osnovice po obračunu poslovnog rezultata za prethodnu godinu (ako je obveznik poslovao 12 mjeseci). Za obveznika plaćanja koji počinje obavljati djelatnost predujam spomeničke rente do prvog podnošenja obračuna poslovnog rezultata utvrđuje Porezna uprava. Nadzor nad obračunom i uplatom spomeničke rente obavlja Porezna uprava. Odluka o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. – NKD 2007 (Nar. nov., br. 58/07)

mr. sc. Mirjana Paić Ćirić, Irena Đurica | Pripreme za godišnji obračun članarina, renti i doprinosa za 2013.

Visina rente propisana je u iznosu od 1,00 do 7,00 kn mjesečno po četvornom metru korisne površine poslovnog prostora koji se nalazi u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturnopovijesne cjeline (čl. 114. st. 3. i 4. Zakona o rentama).

osobe dužne plaćati indirektnu spomeničku rentu, a u skladu s Odlukom o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. – NKD 2007.16, određene su čl. 114.a Zakona. U nastavku se daje prikaz obveznika plaćanja indirektne spomeničke rente.

Financije, pravo i porezi | 1/14

Zakonom. Stoga je preduvjet za plaćanje rente donijeta odluka Grada Zagreb, grada i općine o obvezi te o visini obveze. Ako grad i općina u svojoj odluci propišu obvezu plaćanja rente, obveznici plaćanja moraju nadležnom upravnom tijelu JLP(R)S u čijem su djelokrugu poslovi komunalnog gospodarstva, do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje spomenička renta, dostaviti podatke o korisnoj površini poslovnih prostora koji se nalaze u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturnopovijesne cjeline. Temeljem izvršene prijave podataka, upravno tijelo JLS nadležno za poslove komunalnog gospodarstva, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove komunalnog gospodarstva donosi rješenje o plaćanju rente. Renta se plaća u godišnjem iznosu prema rješenju, u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju rente.

Financije i računovodstvo | Financije, pravo i porezi

 Primjer 2. Godišnji obračun spomeničke rente Pravna osoba obavlja djelatnost trgovine na veliko parfemima i kozmetikom (obveza plaćanja rente) te djelatnost trgovine na veliko pićima (nije propisana obveza plaćanja rente). Ukupan prihod u 2013. od obavljanja prve djelatnosti je 1,3 mil. kn, a od druge – 1 mil. kn. U osnovicu za obračun indirektne rente ulazi samo prihod od prve djelatnosti. Obrazac SR Obračun spomeničke rente od 1.1.2013. do 31.12.2013. Red. br.

Opis

AOP

Svota 1.300.000,00

Osnovica – ukupni primitak

Stopa

0,05

Obračunata svota

650,00 730,00

Plaćeni predujam

Razlika za uplatu (red. br. 3.- 4.)

Razlika za povrat (red. br. 4. – 3.)

80,00

Mjesečni predujam za naredno razdoblje (red. br. 3/br. mjeseci)

54,17

� Dostavljanje Obrasca SR i povrat više plaćenog iznosa

100

Fizičke osobe podnose Obrazac SR ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svom prebivalištu/ uobičajenom boravištu, zajedno s prijavom poreza na dohodak, a najkasnije do 28.2.2014. Pravne osobe podnose Obrazac SR ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svom sjedištu, zajedno s prijavom poreza na dobit, najkasnije do 30.4.2014. Uz obrazac SR obveznici plaćanja su dužni priložiti i dokaz o uplati po konačnom obračunu, ako je predujmovima uplaćeno manje od obračunatog. Ako je obveznik plaćanja rente tijekom godine platio veći iznos od konačno obračunate svote, preplaćeni iznos može ostaviti kao predujam za slijedeće razdoblje ili može tražiti povrat preplaćenog iznosa. Ako je tijekom godine uplaćen veći iznos od konačno obračunate svote, a obveznik nije podnio zahtjev za povrat više plaćenog iznosa, smatrat će se da je više plaćeni iznos akontacija za iduće razdoblje. Za nedostavljanje obrasca SR Zakonom je propisana kazna za obveznika plaćanja u visini od 1.000,00 do 10.000,00 kn (čl. 118. st. 1. toč. 4. Zakona o rentama).

3. Doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori Odlukom o obveznicima, osnovici, visini i stopi, te načinu i rokovima za plaćanje doprinosa Hrvatskoj

obrtničkoj komori17 propisani su obveznici, osnovice i stope doprinosa HOK-u. Propisani doprinos od dohotka/dobiti plaća se tijekom godine kao predujam doprinosa, a konačna se obveza utvrđuje konačnim obračunom. Obveznici plaćanja navedenog doprinosa su: obrtnici kojima nadležni županijski uredi za gospodarstvo izdaju obrtnicu ▶ trgovci pojedinci18 i trgovačka društva koji su utvrđeni kao obvezni članovi HOK-a te ▶ fizičke i pravne osobe koje su se dobrovoljno učlanile u HOK. Osobe koje obavljaju slobodna zanimanja za koja im odobrenja za rad daju druga tijela (npr. arhitekti, liječnici, stomatolozi, odvjetnici i dr.) nisu obveznici plaćanja navedenoga doprinosa. Kod zajedničkog obavljanja obrta, obveznik plaćanja doprinosa koji se plaća u postotku od dohotka/ dobiti je svaka fizička osoba koja sudjeluje u zajedničkom obavljanju obrta za razliku od doprinosa koji se plaća u paušalnom iznosu za koji je kao obveznik propisan nositelj zajedničkog obrta - osoba ovlaštena za predstavljanje i zastupanje zajedničkog obrta.

3.1. Vrste doprinosa Obveza plaćanja paušalnog doprinosa te doprinosa u propisanom postotku od dohotka/dobiti nastaje za: ■ obrtnike koji djelatnost obavljaju samostalno ili u zajedničkom obrtu ▶ danom upisa u obrtni registar, ■ trgovce pojedince i trgovačka društva, obvezne članove ▶ danom izdavanja rješenja županijskog ureda o ispunjavanju propisanih uvjeta za obavljanje obrta, ■ dobrovoljne članove ▶ danom donošenja odluke o prijemu u članstvo HOK-a. Obveza plaćanja doprinosa propisana je i za sve obveznike koji djelatnost obavljaju sezonski, i to od dana upisa do dana brisanja iz obrtnog registra. Isto tako, obveza plaćanja komorskog doprinosa postoji i za vrijeme privremene obustave obavljanja obrta (čl. 5. Odluke). Doprinosi HOK-u se obračunavaju i plaćaju na sljedeći način: ■ paušalni doprinos - u mjesečnom iznosu od 18,00 kn za HOK uvećan za doprinos udruženju obrtnika i područnoj obrtničkoj komori, a koji su propisani Izvatkom iz odluka o plaćanju doprinosa u pau Odluka o obveznicima, osnovici, visini i stopi, te načinu i rokovima za plaćanje doprinosa Hrvatskoj obrtničkoj komori (Nar. nov, br. 1/02, 158/02, 204/03 i 41/06) 18 Definirani čl. 3. Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 152/11–pročišćeni tekst, 111/12 i 68/13) 17

Financije, pravo i porezi | Financije i računovodstvo

Datum zaduženja

dospijeća

siječanj – ožujak

15.2.

28.2.

travanj – lipanj

15.5.

31.5.

srpanj – rujan

15.8.

31.8.

listopad – prosinac

15.11.

30.11.

Paušalni iznos od 18,00 kn, zajedno s doprinosima udruženju obrtnika i područnoj obrtničkoj komori, uplaćuje se prema sjedištu obveznika na uplatni račun grada/općine, “Komorski doprinos u paušalnom iznosu”, pri čemu fizičke osobe u pretpolje i polje upisuju: 67 OIB – godina za koju se uplaćuje Sukladno navedenom, obveznik s prebivalištem u Zagrebu taj doprinos uplaćuje na račun: HR3810010051713352360;  obveznici poreza na dohodak/dobit - po stopi od 0,40% na osnovicu koju čini dohodak od obrta (dohodak prije umanjenja propisanih Zakonom o porezu na dohodak - za plaće novozaposlenih osoba, nagrade učenicima na praktičnom radu, za izdatke obrazovanja i izobrazbe te istraživanja i razvoja), odnosno dobit utvrđena prema odredbama Zakona o porezu na dobit20. Obveznici su tijekom 2013. predujmove plaćali polugodišnje, i to: ■ za prvo polugodište: do 31. ožujka 2013., ■ za drugo polugodište: do 30. rujna 2013. Uplaćeni predujmovi predstavljaju predujam doprinosa s tim da se konačni obračun, kao i razlika po konačnom obračunu, utvrđuje na Obrascu KD koji se podnosi u rokovima za uplatu poreza. Doprinos se uplaćuje na račun grada/općine u kojem je sjedište županije, na račun grada/općine s naznakom “Komorski doprinos od dohotka, dobiti ili plaće” pri čemu fizičke osobe u pretpolje i polje upisuju: 67 OIB – godina za koju se uplaćuje Ova posljednja oznaka, godina za koju se uplaćuje doprinos, propisana je čl. 13. Odluke. Sukladno navedenom, obveznik s prebivalištem u Zagrebu taj doprinos uplaćuje na račun: HR5110010051713352417. U slučaju nepravovremene uplate doprinosa, na Izvadak iz odluka o plaćanju doprinosa u paušalnom iznosu udruženjima obrtnika, područnim obrtničkim komorama i Hrvatskoj obrtničkoj komori za 2013. (Nar. nov, br. 3/13) 20 Zakon o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04 – 148/13) 19

3.2. Oslobođenja od plaćanja doprinosa Odlukom je dana mogućnost područnim obrtničkim komorama da, temeljem pisanog zahtjeva obveznika plaćanja područnoj komori, oslobodi, odnosno otpiše potraživanja obveznika u slučaju nemogućnosti izvršenja obveze zbog privremenog zatvaranja obrta radi bolesti, nastupa više sile i sl. (čl. 18.). Podnositelj zahtjeva je, radi dokumentiranja navedenoga, dužan priložiti i odgovarajuću dokumentaciju kao dokaz nemogućnosti ispunjavanja obveze.

3.3. Konačni obračun doprinosa Obveza izrade godišnjeg obračuna doprinosa HOK-u, na Obrascu KD – Obračun komorskog doprinosa, podnosi se uz godišnju poreznu prijavu, a propisana je čl. 11. Odluke. Popunjavanje Obrasca KD Paušalni komorski doprinos (A) Podatke unose i fizičke i pravne osobe. Ako postoji neuplaćeni doprinos sa stanjem 31. prosinca godine koja prethodi obračunskoj godini za koju se podnosi Obrazac (npr. kod konačnog obračuna za 2013. ovdje može biti iskazan podatak s 31.12.2012.) tada se u red. br. 1. upisuje iznos toga duga iz ranijeg razdoblja – razlika između iznosa koji je trebao biti uplaćen za razdoblje za koje je bila obveza uplate doprinosa i iznosa uplaćenog doprinosa u tom razdoblju. Obveza se utvrđuje za godinu za koju se podnosi Obrazac množenjem paušalnog iznosa utvrđenog iz Izvatka s brojem mjeseci poslovanja u obračunskom razdoblju (red. br. 2.); Doprinos od dohotka, dobiti ili plaće (B) U red. br. 1. upisuje se neuplaćeni komorski doprinos (dug iz ranijeg razdoblja) sa stanjem 31. prosinca godine koja prethodi obračunskoj godini za koju se podnosi obrazac, a koji se utvrđuje na način da se od visine dohotka/dobiti pomnožene sa stopom 0,40% za razdoblje za koje je bio obvezan plaćati doprinos oduzme iznos uplaćenog komorskog doprinosa u tom razdoblju.

mr. sc. Mirjana Paić Ćirić, Irena Đurica | Pripreme za godišnji obračun članarina, renti i doprinosa za 2013.

Tromjesečje

iznos neuplaćenih doprinosa obračunavaju se propisane zatezne kamate dok za više plaćene iznose doprinosa obveznici imaju pravo povrata više plaćenih iznosa, zajedno s pripadajućim zateznim kamatama (čl. 15. Odluke). Glede zastare potraživanja doprinosa primjenjuju se odredbe Općeg poreznog zakona s tim da prava zastare počinju teći prvog dana od dana isteka godine u kojoj je trebalo utvrditi obvezu plaćanja doprinosa i kamata.

101

Financije, pravo i porezi | 1/14

šalnom iznosu udruženjima obrtnika, područnim obrtničkim komorama i Hrvatskoj obrtničkoj komori za 2013.19 Doprinos HOK-u, sa svotama paušalnog doprinosa iskazanim u Izvatku iz odluka, uplaćuje se tromjesečno, i to:

Financije i računovodstvo | Financije, pravo i porezi

Obveza za obračunsku godinu se utvrđuje množenjem ostvarenog dohotka/dobiti za 2013. s 0,40% (red. br. 2.). Ako je tako utvrđeni iznos veći od iznosa uplaćenog tijekom godine, obveznik je dužan platiti razliku u roku propisanom za obračun poreza na dohodak/poreza na dobit. OBRAČUN KOMORSKOG DOPRINOSA od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine Red. br.

Opis

Obrazac KD

A. PAUŠALNI KOMORSKI DOPRINOS

Iznos 3

Dug iz ranijeg razdoblja

Obveza za obračunsku godinu

Obveza za kamate

UKUPNO (1+2+3)

1.475,00

Uplaćeno tijekom obračunske godine

1.300,00

Razlika za uplatu (4-5)

Razlika za akontaciju u narednom razdoblju (5-4)

B. DOPRINOS OD DOHOTKA ODNOSNO DOBITI 1.

1.475,00 -

175,00 -

Osnovica za obračunsku godinu (dohodak, dobit x 0,40%) Obveza za kamate

1.240,00 -

UKUPNO (1+2+3)

Uplaćeno tijekom obračunske godine

1.240,00 935,00

Razlika za uplatu (4-5)

305,00

Razlika za povrat (5-4)

Razlika za akontaciju u narednom razdoblju (5-4)

Polugodišnja akontacija za naredno razdoblje (2:2)

620,00

2014. godina. Sukladno novom Zakonu o obrtu (Nar. nov., br. 143/13), čl. 81., skupština HOK-a, pored ostaloga, donosi odluku o jedinstvenoj osnovici, načinu i rokovima plaćanja obveznog komorskog doprinosa za jedinstveni sustav organiziranosti obrta, koji u mjesečnom iznosu ne može biti viši od 2% osnovnog osobnog odbitka iz dohotka sukladno Zakonu o porezu na dohodak. S obzirom na navedenu odredbu očekuje se donošenje Odluke koja će propisati obvezu plaćanja navedenoga doprinosa sukladno čl. 81. Zakona o obrtu.

102

5. Doprinosi za koje ne postoji obveza sastavljanja obračuna Plaćene članarina i doprinos HGK-u i mineralne sirovine te tzv. direktna spomenička renta su ujedno i konačna obveza.

5.1. D oprinos i članarina Hrvatskoj gospodarskoj komori Obveza obračuna i plaćanja doprinosa HGK-u propisana je Zakonom o Hrvatskoj gospodarskoj komori21 i Zakon o Hrvatskoj gospodarskoj komori (Nar. nov, br. 66/91, 73/91 i 77/93 – v. čl. 94. Zakona o obrtu)

Tablica 6. Visina članarine ovisno o grupi obveznika Kategorija

Ukupna aktiva

Ukupni prihodi

Prva - ne prelaze 2 od 3 kriterija

7.500.000,00

15.000.000,00

50,00

Druga – prelaze 2 od 3 krit. iz prve kateg., ali ne prelaze 2 od ova 3 kriterija

30.000.000,00 59.000.000,00

250

1.275,00

Treća – prelaze 2 od 3 kriterija

30.000.000,00 59.000.000,00

250

4.675,00

Dug iz ranijeg razdoblja

Odlukom o financiranju Hrvatske gospodarske komore u 2013. godini22. Obveznici plaćanja tog doprinosa su pravne osobe - članice HGK. Godišnja obveza doprinosa HGK-u utvrđivala se tijekom 2013. od ostvarenih ukupnih prihoda prema Godišnjem financijskom izvještaju za 2011. na način da se ukupan prihod pomnožio sa stopom od 0,005%. Tijekom 2013. obveznici su uplaćivali 1/12 od utvrđene godišnje obveze. S obzirom na takav način utvrđivanja mjesečnih akontacija doprinosa obveznici uplate nemaju obvezu podnošenja godišnjeg obračuna doprinosa. Članarina se plaćala u mjesečnom paušalnom iznosu, ovisno o kategoriji u koju se poduzetnici razvrstavaju prema kriterijima propisanim čl. 3. Odluke. Broj Visina zaposlenih članarine (kn)

Rok uplate predujma i uplatni račun. Doprinos i članarina se uplaćuju tijekom godine mjesečno, do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec (čl. 6. Odluke), i to na račun: Članarina Hrvatskoj gospodarskoj komori: HR8510010051700052620 67 OIB – posebna oznaka – mj. i god. (4 zn.) pri čemu kao posebnu oznaku poduzetnici unose broj: 002 – mali, 003 – srednji i 004 – veliki; Doprinos za obavljanje javnih ovlasti Hrvatske gospodarske komore: HR4910010051700052783 67 OIB – 001 – mj. i god. (4 zn.) Članice Komore koje su osnovane i upisane u sudski registar u 2012. i 2013. plaćale su članarinu u visini od 50,00 kn. Iznimno od navedenog, članice koje su osnovane i upisane u sudski registar u 2012. i 2013. kao jednostavan d.o.o. oslobođene su plaćanja članarine i doprinosa sve dok društvo ne poveća temeljni kapital tako da dosiže ili postaje veći od najnižeg temeljnog kapitala iz čl. 389. st. 2. ZTD-a, kada se na temeljni kapital Odluka o financiranju Hrvatske gospodarske komore u 2013. godini (Nar. nov, br. 134/12)

Financije, pravo i porezi | Financije i računovodstvo

Zakonom o rudarstvu23 su, pored ostaloga, propisane obveze za plaćanje naknade za istraživanje mineralnih sirovina te za njihovu eksploataciju. Uredbom o novčanoj naknadi za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina24, koja je stupila na snagu 6.4.2011., propisan je način utvrđivanja novčane naknade za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina. Naknada se utvrđuje za: 1. mineralne sirovine za industrijsku preradbu, mineralne sirovine za proizvodnju građevnog materijala, arhitektonsko-građevni kamen i mineralne sirovine kovina (u daljnjem tekstu: neenergetske mineralne sirovine) i 2. energetske mineralne sirovine.

5.2.1. N aknada za istraživanje mineralnih sirovina Za navedene je naknade potrebno odobrenje pri čemu za istraživanje određenih mineralnih sirovina odobrenje izdaje ministarstvo nadležno za rudarstvo (Ministarstvo za gospodarstvo, rad i socijalnu politiku), za neke – navedeno ministarstvo uz suglasnost ministarstva nadležnog za vodno gospodarstvo, a za mineralne sirovine za proizvodnju građevnog materijala – ured državne uprave u JP(R)S nadležan za poslove rudarstva, odnosno gradski ured Grada Zagreba nadležan za poslove rudarstva. Navedeno se odobrenje daje na temelju javnog natječaja i to najviše na rok od 3 godine. Nositelj odobrenja plaća novčanu naknadu u iznosu i na način određen u odobrenju za istraživanje, a može biti određena kao stalan jednak iznos i/ili kao Zakon o rudarstvu (Nar. nov., br. 75/09 i 49/11; u nastavku: Zakon) 24 Uredba o novčanoj naknadi za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina (Nar. nov., br. 40/11) 23

5.2.2. E ksploatacija neenergetskih mineralnih sirovina Novčana naknada se određuje prema: površini eksploatacijskog polja određenog upisom u registar odobrenih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina (fiksni dio) te otkopanoj količini mineralne sirovine (varijabilni dio). Naknada se sastoji od fiksnog dijela (novčane naknade za površinu eksploatacijskog polja određenu upisom u registar odobrenih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina) te varijabilnog dijela (novčane naknade za otkopanu količinu mineralne sirovine). Tablica 7. Naknada za površinu ekspl. polja Visina naknade

Površina ekspl. polja

800 kn/ha

do 20 ha

1.000 kn/ha

od 20 ha do 50 ha

1.200 kn/ha

iznad 50 ha

Fiksna naknada se obračunava godišnje, od dana dobivanja odobrenja za eksploatacijsko polje mineralnih sirovina, s dospijećem najkasnije do kraja četvrtog kvartala tekuće godine. Ako odobrenje za eksploataciju polja mineralnih sirovina ne važi čitavu kalendarsku godinu tada se naknada plaća za razdoblje važenja odobrenja u tekućoj godini, razmjerno u odnosu na fiksni dio naknade za čitavu kalendarsku godinu. Ova je naknada prihod državnog proračuna RH, a u cijelosti se ustupa jedinici lokalne samouprave (u nastavku: JLS) na čijem se području nalazi odobreno polje mineralnih sirovina. Međutim, ako se to polje prostire na područje više jedinica lokalne samouprave, fiksni dio se dijeli razmjerno površini prostiranja polja na području JLS. Naknada se ne plaća za površinu odobrenog eksploatacijskog polja mineralnih sirovina koja nije predviđena važećim prostorno-planskom dokumentacijom jedinica područne (regionalne) samouprave i/ ili jedinica lokalne samouprave niti za eksploatacijska polja morske soli (čl. 7. Uredbe). Varijabilni dio naknade iznosi 5% od tržišne vrijednosti otkopane mineralne sirovine, a za pridobivenu količinu morske soli - 3% od tržišne vrijednosti pridobivene morske soli. Ovaj je varijabilni dio prihod državnog proračuna RH, a dijeli se na sljedeći način:

mr. sc. Mirjana Paić Ćirić, Irena Đurica | Pripreme za godišnji obračun članarina, renti i doprinosa za 2013.

5.2. N aknada za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina

varijabilni iznos. Valja istaći da je Vlada RH ovlaštena uredbom utvrditi visinu minimalne godišnje novčane naknade (koja je prihod državnog proračuna i/ili proračuna JP(R)S).

103

Financije, pravo i porezi | 1/14

društva i na poslovne udjele primjenjuje čl. 390. st. 1. ZTD-a. U slučaju da je nad obveznikom plaćanja pokrenut likvidacijski stečajni postupak, likvidacija, te za one koji su u mirovanju ili su pripojeni drugom pravnom subjektu, obveza plaćanja članarine i doprinosa postoji za sva dospjela dugovanja po osnovi članarine i doprinosa koja su nastala do trenutka otvaranja stečajnog postupka, odnosno pokretanja postupka likvidacije, odnosno do donošenja rješenja o pripajanju drugom pravnom subjektu ili odluke o mirovanju.

Financije i računovodstvo | Financije, pravo i porezi

2. varijabilnog dijela – novčane naknade za otkopanu količinu mineralne sirovine. Varijabilni dio iznosi 5% od tržišne vrijednosti otkopane mineralne sirovine, odnosno za pridobivenu količinu morske soli – 3% od tržišne vrijednosti pridobivene morske soli. 3. fiksnog dijela – novčane naknade za površinu bušotinskih radnih prostora na eksploatacijskim poljima ugljikovodika, te mineralne i geotermalne vode iz kojih se mogu pridobivati mineralne sirovine ili koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe. Fiksni dio se plaća u iznosima navedenim u tablici 8.

5,00% od tržišne vrijednosti pridobivenih ugljikovodika, a za ona odobrena poslije 31.12.2009. – 10% od tržišne vrijednosti pridobivenih ugljikovodika. Ukupna naknada jednaka je zbroju svih prethodno navedenih elemenata. Fiksna naknada (pod 1. i 3.) se obračunava godišnje, od dana dobivanja odobrenja za eksploatacijsko polje mineralnih sirovina, s dospijećem najkasnije do kraja četvrtog kvartala tekuće godine. Ako odobrenje za eksploataciju polja mineralnih sirovina ne važi čitavu kalendarsku godinu tada se naknada plaća za razdoblje važenja odobrenja u tekućoj godini, razmjerno u odnosu na fiksni dio naknade za čitavu kalendarsku godinu. Varijabilni dio pod 2. prihod je državnog proračuna RH koji se dijeli na sljedeći način: ■ JLS na čijem se području otkopava mineralna sirovina– 50%; ■ JP(R)S na čijem se području otkopava mineralna sirovina – 20% te ■ 30% državnom proračunu RH. Varijabilni dio pod 4. također je prihod državnog proračuna RH, a dijeli se na način propisan čl. 11. Uredbe. Varijabilni dio naknade se obračunava najmanje kvartalno i dospijeva 15. dana sljedećeg kvartala. Poslove u vezi s istraživanjem mineralnih sirovina, eksploatacijom mineralnih sirovina, građenjem i uporabom rudarskih objekata i postrojenja za mineralne sirovine iz članka 5. točke 3. ovoga Zakona25, s danom 1. siječnja 2013. godine od ureda državne uprave, odnosno ureda Grada Zagreba preuzelo je ministarstvo nadležno za rudarstvo.

Tablica 9. Naknada za površinu bušotinskih radnih prostora na eksploatacijskim poljima ugljikovodika, te mineralne i geotermalne vode

Prema najavama, za 2014. godinu ukinut će se doprinos za HGK, a članarina umanjiti za 15%

■ JLS na čijem se području otkopava mineralna sirovina– 50%; ■ JP(R)S na čijem se području otkopava mineralna sirovina – 20% te ■ 30% državnom proračunu RH.

5.2.3. E ksploatacija energetskih mineralnih sirovina Naknada za energetske mineralne sirovine sastoji se od: 1. fiksnog dijela – novčane naknade za površinu eksploatacijskog polja određenu upisom u registar odobrenih eksploatacijskih polja za mineralne sirovine: ugljen, asfalt, uljni škriljavci i radioaktivne rude. Tablica 8. Naknada za površinu eksploatacijskog polja Visina naknade 800 kn/ha

do 20 ha

1.000 kn/ha

od 20 ha do 50 ha

1.200 kn/ha

iznad 50 ha

Visina naknade

104

Površina ekspl. polja

4.000 kn/ha

do 20 ha

5.000 kn/ha

od 20 ha do 50 ha

6.000 kn/ha

iznad 50 ha

4. varijabilnog dijela – novčane naknade za pridobivenu količinu mineralne sirovine. Varijabilni dio za pridobivenu količinu mineralne i i geotermalne vode iz kojih se mogu pridobivati mineralne sirovine ili koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe iznosi 3,0% od tržišne vrijednosti pridobivene mineralne i geotermalne vode iz kojih se mogu pridobivati mineralne sirovine ili koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe. Za pridobivenu količinu ugljikovodika na eksploatacijskim poljima energetskih mineralnih sirovina koja su odobrena do 31.12.2009. naknada iznosi

•

Novi sustav socijalnog osiguranja AUTORI: • Ljubica Đukanović • Vanda Crnjac Pauković • Kristina Roginek Izašlo iz tiska: rujan 2013. Opseg: 252 str. Cijena: 240,00 kn Odnosi se na mineralne sirovine za proizvodnju građevnog materijala: tehničko-građevni kamen (amfibolit, andezit, bazalt, dijabaz, granit, dolomit, vapnenac), građevni pijesak i šljunak te ciglarsku glinu.

Naknada za šume

mr. sc. Vlado Đurašin, dipl. oec. Zagreb

i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost obveznici su plaćanja naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma (u daljnjem tekstu: OKFŠ). Zakonom o šumama1 propisana je obveza obračunavanja i plaćanja naknade za OKFŠ svim pravnim osobama u RH, a Odlukom i Rješenjem Ustavnog suda Republike Hrvatske2 od 26. lipnja 2012. godine, ta je obveza proširena i na fizičke osobe. Prema odluci Ustavnog suda, ako zakonodavac smatra potrebnim u interesu cjelokupne društvene zajednice poboljšati općekorisne funkcije šuma, tada obveza izdvajanja sredstava za tu svrhu treba biti propisana za sve gospodarske subjekte (pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost) u skladu s njihovim mogućnostima, što je sukladno čl. 51 st. 1. Ustava3. Sada već znatno smanjena sredstva za OKFŠ ulažu se u obnovu i protupožarnu zaštitu šuma na otocima, priobalju i brdsko planinskim područjima. Na kontinentalnom dijelu Hrvatske ova se sredstva najviše troše na razminiravanje (u 2013. godini utrošeno 30 mil. kn i razminirana je površina od 2.85 mil. m2) i sanaciju šuma u propadanju. Pravo na ulaganje iz tih sredstava ostvaruju i privatni šumoposjednici.

samostalno i trajno obavljaju djelatnost na tržištu radi ostvarivanja prihoda, dohotka, dobiti ili drugih gospodarskih koristi i upisane su u zakonom propisani registar. Po tome bi obveznici naknade za OKFŠ bili obrtnici, trgovci pojedinci i druge fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost. Prema Zakonu o porezu na dohodak5 druge fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost su one koje: ■ obavljaju samostalnu djelatnost slobodnog zanimanja ili samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva, te se na temelju poslovnih knjiga utvrđuje dohodak i plaća porez na dohodak odnosno umjesto poreza na dohodak plaća se porez na dobit; ■ ostvaruje primitke po osnovi najamnine, zakupnine, od kojih se na temelju poslovnih knjiga utvrđuje dohodak i plaća porez na dohodak odnosno umjesto poreza na dohodak plaća porez na dobit; ■ ostvaruje primitke po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova, od kojih se na temelju poslovnih knjiga utvrđuje dohodak i plaća porez na dohodak odnosno umjesto poreza na dohodak plaća porez na dobit.

1. Obveznici naknade

2. Obračun i uplata naknade

Već duži niz godina pravne osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost obračunavaju i plaćaju Naknadu za OKFŠ. Gospodarskom djelatnošću, sukladno čl. 39. st. 2. Općeg poreznog zakona4, smatra se „razmjena dobara i usluga na tržištu radi ostvarivanja prihoda, dohotka, dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi“. Fizičke osobe, obveznici ove naknade su one koje

Za cijelu 2013. godinu primjenjuje se stopa 0,0265%, koja je propisana Zakonom o izmjenama Zakona o šumama (Nar. nov., br. 25/12). Pravilnikom o načinu obračuna, obrascima i rokovima uplate Naknade za OKFŠ6 (u nastavku Pravilnik), propisan je izgled Obrasca OKFŠ, rokovi uplate akontacija i rok za uplatu razlike po konačnom obračunu.

Zakon o šumama (Nar. nov., br. 140/05 - 25/12) Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I1408/2010 i dr. od 29. svibnja 2012. (Nar. nov., br. 68/12) 3 Ustav Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 85/10 - pročišćeni tekst) 4 Opći porezni zakon (Nar. nov., br. 147/08 - 73/13) 1 2

5 6

Zakon o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04 - 148/13) Pravilnik o načinu obračuna, obrascima i rokovima uplate naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma (Nar. nov., br. 84/10 i 39/12)

UDK 336.2

105

Financije, pravo i porezi | 1/14

Pravne

mr. sc. Vlado Đurašin | Naknada za šume

Obvezu plaćanja naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma od lipnja 2012. godine imaju i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost. O tome tko su sve obveznici plaćanja naknade za šume, primjeni propisane stope, načinu obračuna i uplate naknade detaljnije nam pojašnjava autor u nastavku teksta.

Financije i računovodstvo | Financije, pravo i porezi

Obrazac OKFŠ objavljen je na internetskim stranicama (www.hrsume.hr) kojeg obveznici za 2013. godinu mogu popuniti, ispisati i poslati na adresu Hrvatske šume d.o.o.; LJ. F. Vukotinovića 2, Zagreb. Rok za dostavu obrasca OKFŠ je do 30. travnja 2014. godine. U istom roku potrebno je izvršiti i uplatu razlike po konačnom obračunu za 2013. godinu.  Primjer 1. Popunjeni obrazac OKFŠ za 2013. godinu OBRAZAC OKFŠ IVAN VL. IVAN HORVAT

23234578901

NAZIV OBVEZNIKA

OIB

ZAGREB_________________________ 21/133______________________ ADRESA SJEDIŠTA: MJESTO, ULICA I BROJ

OZNAKA ZA ŽUPANIJE /GRADOVE/ OPĆINE

UGOSTITELJSTVO______

__5610__________

NAZIV DJELATNOSTI

ŠIFRA DJELATNOSTI

OBRČUN NAKNADE ZA KORIŠTENJE OPĆEKORISNIH FUNKCIJA ŠUMA ZA RAZDOBLJE OD 01.01.2013. DO 31.12.2013. GODINE AOP

OPIS

IZNOS

UKUPNI PRIHODI - PRIMICI

2.000.000,00

PRIHODI OD UKIDANJA DUGOROČNIH REZERVIRANJA

PRIHODI OD NAPLAĆENIH PRETHODNO OTPISANIH POTRAŽIVANJA

PRIHODI OD DIVIDENDI I UDJELA U DOBITI

OSNOVICA ZA OBRAČUN (01-02-03-04)

STOPA

2.000.000,00

OBRAČUNATI IZNOS (05*06)

UPLAĆENI IZNOS

RAZLIKA ZA UPLATU (07-08)

RAZLIKA ZA POVRAT (08-07)

TROMJESEČNA AKONTACIJA ZA NAREDNO RAZDOBLJE ((07/BROJ MJESECI POSLOVANJA)*3)

0,0265% 530,00 530,00

132,50

Uplatni račun: Naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma HR8210010051700055099 Poziv na broj: 67 OIB-GGGG Napomena: Izuzetno je važno napisati točan poziv na broj. Poziv na broj koji sadrži OIB je ključ po kojem se uplaćena sredstva raspoređuju na karticu Vašeg trgovačkog društva čime se mogu izbjeći naknadni nesporazumi i traženja uplata. Akontacije za 2014. godinu uplaćuju se kvartalno kako slijedi: ■ 1. kvartal do 30.04., ■ 2. kvartal do 30.06., ■ 3. kvartal do 30.09. i ■ 4. kvartal do 31.12.2014. godine.

3. Zastara potraživanja naknade za OKFŠ Presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske naknada za OKFŠ spada u tražbine povremenih davanja koja se ne isplaćuju u obrocima, pa se na nju primjenjuje zastarni rok od tri godine (čl. 226 st. 1. Zakona o obveznim odnosima7).

4. Promjena zakona Početkom 2014. godine doći će do izmjena Zakona o šumama, kojim će se promijeniti i Naknada za OKFŠ. Navedenim izmjenama zakona očekuje se daljnje smanjivanje stope i drugačiji način prikupljanja ovih sredstava. Obzirom na očekivano vrijeme donošenja zakonskih promjena, primjena novih odredbi očekuje se „u“ i „za“ 2014. godinu, o čemu će se više moći napisati nakon prihvaćanja zakonskih promjena.

U Zagrebu dana 25. ožujka 2014. godine.

106

TEB-OV PRIRUČNIK SUSTAV JAVNE NABAVE - SJN

Ivan Horvat odgovorna osoba

Napomena: AOP 11 obrasca OKFŠ izračunali smo na sljedeći način: AOP 11 = 2.000.000*0,0265%*3 12 Pravne i fizičke osobe koje plaćaju porez na dobit mogu imati popunjene AOP 02, 03, 04, dok sve ostale fizičke osobe ne mogu imati te redne brojeve popunjene. Fizičke osobe na AOP 01 upisuju ukupne primitke.

•

• Priručnik za naručitelje, ponuditelje i natjecatelje u postupcima javne nabave Vaš pomoćnik u primjeni novog sustava javne nabave, davanja koncesija i javno privatnog partnerstva.

Zakon o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05, 41/08 i 125/11 – Zakon o rokovima ispunjenja novčanih obveza)

Zakonom

o doprinosima1, između ostalog, pro- 1. Prosječna plaća pisane su osnovice za obračun doprinosa i način njiIznos prosječne bruto i prosječne neto plaće hova utvrđivanja. Za određene skupine osiguranika objavljuje Državni zavod za statistiku, sukladno osnovice za obračun doprinosa utvrđene su u stalnom odredbi čl. 7. toč. 30. i 46. Zakona o doprinosima, kao iznosu kao umnožak prosječne plaće i propisanog koe- prosječni iznos isplaćene bruto plaće odnosno neto ficijenta koje mogu biti: plaće po jednom zaposlenom kod pravnih osoba u ■ najniža mjesečna osnovica, Republici Hrvatskoj za razdoblje siječanj – kolovoz ■ mjesečna osnovica za obveze koje utvrđuje Porezna tekuće godine. Iznos prosječne plaće (bruto ili neto) uprava, rješenjem, predstavlja polaznu veličinu za izračun osnovice za obračun iznosa doprinosa za razdoblje u osiguranju ■ izabrana viša mjesečna osnovica. Isto tako, osnovica za obračun doprinosa može biti i: godine koja slijedi iza godine na koju se prosječna ■ iznos do iznosa prosječne neto plaće (uključujući i plaća odnosi. iznos prosječne neto plaće) i Tablica 1. P regled prosječnog iznosa mjesečne plaće (bruto) ■ iznos iznad iznosa prosječne neto plaće. isplaćene po jednom zaposlenom kod pravnih osoba u Zakonom o doprinosima također su proRH u razdoblju siječanj – kolovoz tekuće godine koju pisani iznosi mjesečnih osnovica za obveze objavljuje DZS od 2003. do 2013. koje utvrđuju obveznici obračunavanja kao Index porasta Rast prosječne umnožak iznosa prosječne plaće i Zakonom Iznos Godiprosječne plaće plaće u odnosu Razdoblje prosječne propisanih koeficijenata - prema osnovama Red. br. na u odnosu na na prethodnu plaće prethodnu godinu godinu (%) obveznog osiguranja ili statusu u osiguranju te je dana ovlast ministru financija da za 1 2 3 4 5 6 svako obračunsko razdoblje – kalendarsku 1. siječanj – kolovoz 2002. 2003. 5.310,00 100,00 godinu naredbom objavljuje iznose osnovica 2. siječanj – kolovoz 2003. 2004. 5.575,00 104,99 4,99 za obračun doprinosa, koje su propisane kao 3. siječanj – kolovoz 2004. 2005. 5.945,00 106,64 6,64 umnožak iznosa prosječne plaće i određenog 4. siječanj – kolovoz 2005. 2006. 6.199,00 104,27 4,27 koeficijenta i iznos mirovine do iznosa pro- 5. siječanj – kolovoz 2006. 2007. 6.565,00 105,90 5,90 sječne neto plaće te početni iznos mirovine 6. siječanj – kolovoz 2007. 2008. 6.975,00 106,25 6,25 čiji je iznos iznad iznosa prosječne neto plaće. 7. siječanj – kolovoz 2008. 2009. 7.460,00 106,95 6,95 Također ministar financija objavljuje 8. siječanj – kolovoz 2009. 2010. 7.716,00 103,43 3,43 iznos dnevne osnovice za obračun doprino- 9. siječanj – kolovoz 2010. 2011. 7.657,00 99,24 -0,76 sa za sezonskog radnika u poljoprivredi. 10. siječanj – kolovoz 2011. 2012. 7.756,00 101,29 1,29 2

Zakon o doprinosima (Nar. nov., br. 84/08 - 148/13; u nastavku Zakon)

11.

siječanj – kolovoz 2012.

2013.

7.867,00

101,43

1,43

12.

siječanj – kolovoz 2013.

2014.

7.941,00

100,94

1,01

UDK 336.2

Dražen Opalić | Pregled osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2014.

Iznosi osnovica za obračun doprinosa za 2014. primjenjuju se za obračun doprinosa za staž mirovinskog osiguranja i za ostala prava iz obveznih osiguranja koji započinje s primicima i s obvezom doprinosa za siječanj 2014. i završava s primicima i s obvezom doprinosa za prosinac 2014. U nastavku članka dajemo pregled osnovica i iznosa doprinosa za 2014.

107

Financije, pravo i porezi | 1/14

Pregled osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2014.

Dražen Opalić, dipl. oec. Zagreb

Porezi i doprinosi | Financije, pravo i porezi

U Nar. nov., br. 138/13 od 18. studenog 2013. objavljeni su navedeni podaci i to: ■ prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj – kolovoz 2013. u iznosu od 7.941,00 kn, ■ prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj – kolovoz 2013. iznosila 5.507,00 kn.

2. Koeficijenti za obračun osnovica Koeficijenti za obračun osnovica propisani su Zakonom i različiti su, ovisno o statusu u osiguranju, u rasponu od 0,35 (najniža mjesečna osnovica) do 6,0 (najviša mjesečna osnovica) odnosno do 6,0 x 12 (najviša godišnja osnovica), i to:

ê samostalna djelatnost obrta – porez plaća u paušalnom iznosu ê samostalna djelatnost poljoprivrede i šumarstva – porez plaća u paušalnom iznosu

■ koeficijent 0,55 OPIS/OSNOVA OBVEZNOG OSIGURANJA ê s amostalna djelatnost poljoprivrede i šumarstva – utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti

■ koeficijent 0,65 OPIS/OSNOVA OBVEZNOG OSIGURANJA ê s amostalna djelatnost obrta – utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti

ê svećenik i drugi članovi vjerske zajednice ê produženo mirovinsko osiguranje

ê ostale samostalne djelatnosti- osiguranici po osnovi upisa u RPO

OPIS/OSNOVA OBVEZNOG OSIGURANJA ê poljoprivreda – nije obveznik poreza na dohodak

ê osoba koja zdravstveno osiguranje ne ostvaruje po drugoj osnovi ê član obitelji osobe zaposlene u inozemstvu ê stranac ê član obitelji stranca ê volonteri ê nezaposlene osobe ê roditelji – njegovatelji

■ koeficijent 1,00 OPIS/OSNOVA OBVEZNOG OSIGURANJA ê sportaš – porez plaća po odbitku ê z aposlenje u inozemstvu kod međunarodnih organizacija i stranih poslodavca

ê roditelj koji obavlja roditeljsku dužnost

ê z aposlenje u tuzemstvu kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu koji nemaju registriranu podružnicu u tuzemstvu

ê produženo mirovinsko osiguranje – bračnog druga prof. odnosno ugovornog diplomata

ê č lan uprave trgovačkog društva i izvršni direktor trgovačkog društva

ê produženo mirovinsko osiguranje – stalnog sezonskog radnika

êo siguranje radi korištenja prava na zdr. zaštitu u inoz. za vrijeme sl. boravka zaposlenih kojima se ne isplaćuje plaća

ê osobe koja je prekinula rad a bivši ju je poslodavac uputio na obrazovanje ili stručno usavršavanje ê osobe koju je pravna ili fizička osoba, prije stupanja u radni odnos, uputila na praktični rad ê osobe upućene u inozemstvo u sklopu međunarodne tehničko-prosvjetne suradnje ê učenici i studenti na dodiplomskom studiju za vrijeme praktične nastave i za vrijeme stručne prakse kod poslodavca te stručnih putovanja ê nezaposlene osobe za vrijeme stručnog osposobljavanja ili prof. rehabilitacije na koje ih je uputila nadležna služba zapošljavanja ê djeca i mladež sa smetnjama u tjelesnom i duševnom razvoju na praktičnoj nastavi ili na obveznom praktičnom radu u pravnoj osobi za osposobljavanje ê stranac za kojega troškove zdravstvene zaštite snosi davatelj stipendije ê osiguranje radi korištenja prava na zdravstvenu zaštitu u inozemstvu za vrijeme službenog puta u inozemstvo

Promatrano razdoblje za utvrđivanje prosječnog iznosa mjesečne plaće (bruto) isplaćene po jednom zaposlenom kod pravnih osoba u RH. 3 Godina koja slijedi iza godine na koju se prosječna plaća odnosi i u kojoj će prosječna plaća biti polazište za utvrđivanje osnovice doprinosa u toj godini. 4 Prosječna plaća je prosječan iznos mjesečne plaće (bruto) isplaćene po jednom zaposlenom kod pravnih osoba u RH u razdoblju siječanj – kolovoz tekuće godine koju objavljuje DZS, a primjenjuje se za propisivanje mjesečnih osnovica za obračun doprinosa za godinu koja slijedi iza godine na koju se prosječna plaća odnosi. 2

OPIS/OSNOVA OBVEZNOG OSIGURANJA

ê ostale samostalne djelatnosti: - medicinska sestra - utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti - zubotehničar - utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti - fizioterapeut - utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti -n ovinar - utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti ili porez plaća po odbitku - filmski radnik- utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti -p redstavnik obiteljskog doma- utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti

■ koeficijent 0,35

108

■ koeficijent 0,4

■ koeficijent 1,1 OPIS/OSNOVA OBVEZNOG OSIGURANJA ê s amostalna djelatnost slobodnog zanimanja - utvrđuju dohodak od samostalne djelatnosti ê s portaš – utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti

Popunjavanje i rokovi dostavljanja izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezima, te doprinosima

Obrazac JOPPD s primjerima

• Autori: Silvija Bartolec, Ksenija Cipek, Dražen Opalić, Iva Uljanić • Izašlo iz tiska: listopad 2013. • Opseg: 192 str. Cijena: 200,00 kn

Financije, pravo i porezi | Porezi i doprinosi

Tablica 2. Mjesečne osnovice, vrste doprinosa i stope za obračun za obveznike kojima se obveze utvrđuju rješenjem i koji sami za sebe plaćaju doprinose (iznosi u kunama i lipama) R. b.

Opis

Iznos mjesečne osnovice

Samostalna djelatnost obrta

Doprinos za mirovinsko osiguranje5

Doprinos za zdravstveno osiguranje

Doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu

stopa %

Iznos

stopa %

Iznos

stopa %

iznos

1.1.

dohodak prema poslovnim knjigama

5.161,65

20%

1.032,33

13%

671,01

0,5%

25,81

1.2.

dohodak u paušalnom iznosu

3.176,40

20%

635,28

13%

412,93

0,5%

15,88

2.1.

utvrđuju dohodak od samostalne djelatnosti

8.735,10

20%

1.747,02

13%

1.135,56

0,5%

43,68

2.2.

športaš – utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti

8.735,10

20%

1.747,02

13%

1.135,56

0,5%

43,68

2.3.

športaš – porez po odbitku

7.941,00

20%

1.588,20

13%

1.032,33

0,5%

39,71

2.4.

umjetnik – porez po odbitku

7.941,00

20%

1.588,20

13%

1.032,33

0,5%

39,71

Ostale samostalne djelatnosti

3.1.

medicinska sestra - utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti

5.161,65

20%

1.032,33

13%

671,01

0,5%

25,81

3.2.

zubotehničar - utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti

5.161,65

20%

1.032,33

13%

671,01

0,5%

25,81

3.3.

fizioterapeut - utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti

5.161,65

20%

1.032,33

13%

671,01

0,5%

25,81

3.4.

novinar - utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti ili porez plaća po odbitku

5.161,65

20%

1.032,33

13%

671,01

0,5%

25,81

3.5.

filmski radnik- utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti

5.161,65

20%

1.032,33

13%

671,01

0,5%

25,81

3.6.

predstavnik obiteljskog doma- utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti

5.161,65

20%

1.032,33

13%

671,01

0,5%

25,81

3.7.

ostale samostalne djelatnosti- osiguranici po osnovi upisa u RPO

5.161,65

20%

1.032,33

13%

671,01

0,5%

25,81

Samostalna djelatnost poljoprivrede i šumarstva

3.1.

porez plaćaju prema paušalnom dohotku

3.176,40

20%

635,28

13%

412,93

0,5%

15,88

4.2.

utvrđuju dohodak od samostalne djelatnosti

4.367,55

20%

873,51

13%

567,78

0,5%

21,84

Poljoprivrednici koji nisu upisani u upisnik OPG i nisu obveznici poreza na dohodak

2.779,35

10%

277,94

7,5%

208,45

Poljoprivrednici koji su upisani u upisnik OPG a nisu obveznici poreza na dohodak

2.779,35

10%

277,94

7,5%

208,45

0,5%

13,90

7 8 9

Druga djelatnost – dohodak/dobit

61.939,80

20%

12.750,009

13%

20%

2.550,00

13%

17.250,0010

1.657,50

20%

3.450,00

13%

2.242,50

Druga djelatnost – paušal

22.425,0011

20%

Svećenik i drugi članovi vjerske zajednice

2.779,35

20%

Korisnik mirovine ili invalidnine od stranog nositelja mirovinskog i invalidskog osiguranja

2.779,357.941,00

10.

Zaposlenje u inozemstvu kod međunarodnih organizacija i stranih poslodavca

7.941,00

20%

11.

Zaposlenje u tuzemstvu kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu koji nemaju registriranu podružnicu u tuzemstvu

7.941,00

20%

12.387,96

4.485,00 555,87

13%

8.052,17

2.915,25

7,5%

208,45

13%

361,321.032,33

0,5%

13,90

1.588,20

13%

1.032,33

0,5%

39,71

1.588,20

13%

1.032,33

0,5%

39,71

109

Zbrojena stopa za mirovinsko osiguranje i na temelju individualne kapitalizirane štednje Najviša moguća godišnja osnovica Najviši mogući iznos doprinosa Najviši mogući iznos doprinosa Godišnja osnovica za poreznog obveznika koji je u poreznom razdoblju ostvario ukupni godišnji primitak do 85.000,00 kuna. 10 Godišnja osnovica za poreznog obveznika koji je u poreznom razdoblju ostvario ukupni godišnji primitak iznad 85.000,00 kuna do 115.000,00 kuna. 11 Godišnja osnovica za poreznog obveznika koji je u poreznom razdoblju ostvario ukupni godišnji primitak iznad 115.000,00 kuna do 149.500,00 kuna. 5 6

Dražen Opalić | Pregled osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2014.

Samostalna djelatnost slobodnog zanimanja

Financije, pravo i porezi | 1/14

Porezi i doprinosi | Financije, pravo i porezi

R. b.

Opis

12.

Član uprave trgovačkog društva i izvršni direktor trgovačkog društva

7.941,00

20%

1.588,20

13.

Produženo mirovinsko osiguranje

2.779,35

20%

555,87

14.

Osoba koja zdravstveno osiguranje ne ostvaruje po drugoj osnovi

2.779,35

Doprinos za zdravstveno osiguranje

Iznos

stopa %

Iznos

stopa %

iznos

13%

1.032,33

13%

361,32

15.

Član obitelji osobe zaposlene u inozemstvu

2.779,35

13%

361,32

Stranac

2.779,35

13%

361,32

17.

Član obitelji stranca

2.779,35

13%

361,32

Svaki obveznik doprinosa kojemu je osnovica propisana u mjesečnom iznosu kao umnožak iznosa prosječne plaće i određenog koeficijenta, a sam je obveznik doprinosa za svoje osiguranje, može izabrati višu osnovicu za obračun doprinosa od mjesečne osnovice propisane za osnovu po kojoj je osiguran uz uvjet da u trenutku podnošenja zahtjeva nema dosjelih nepodmirenih obveza doprinosa (čl. 203. Zakona). Viša mjesečna osnovica za obračun doprinosa utvrđuje se kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 1,0; 2,0; 3,0; 4,0; 5,0 ili 6,0, prema izboru obveznika doprinosa pa tako u 2014. viša osnovica iznosi: Tablica 3. Više osnovice osiguranja Opis

7.941,00

viša osnovica 2,00

15.882,00

viša osnovica 3,00

23.823,00

viša osnovica 4,00

31.764,00

viša osnovica 5,00

39.705,00

viša osnovica 6,00

47.646,00

39,71

Iznos mjesečne/godišnje osnovice

Mjesečna osnovica, za obračun dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem za osiguranika – osobu s invaliditetom kojem se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem

7.941,00

Najniža mjesečna osnovica – poduzetnička plaća, za osiguranika po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti od koje utvrđuje dobit

8.735,10

5. Iznos dnevne osnovice za obračun doprinosa sezonskim radnicima u poljoprivredi

•

TEB-ov PRIRUČNIK O POREZIMA - TPP

Obveznik doprinosa ne može izabrati manji koeficijent od koeficijenta koji je Zakonom propisan za njegovu osnovu osiguranja (obveznik koji je osiguran po osnovi obavljanja slobodnog zanimanja propisan mu je koeficijent 1,1 i on ne može izabrati koeficijent 1,0).

4. Pregled ostalih osnovica za obračun doprinosa Tablica 4. Ostale osnovice za obračun doprinosa Opis

Opis

0,5%

Dnevna osnovica za obračun doprinosa sezonskim radnicima u poljoprivredi je umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 podijeljen brojkom 30 te iznosi za 2014.godinu iznositi će 92,65 kn.

Iznos

viša osnovica 1,00

Doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu

stopa %

16.

3. Izbor više osnovica za 2014. godinu

110

Doprinos za mirovinsko osiguranje5

Iznos mjesečne osnovice

Iznos mjesečne/godišnje osnovice

Najniža mjesečna osnovica za obračun doprinosa

2.779,35

Najviša mjesečna osnovica za obračun doprinosa

47.646,00

Najviša godišnja osnovica za obračun doprinosa

571.752,00

• PDV, porez na dohodak i dobit • Doprinosi za obvezna osiguranja • Financiranje lokalne samouprave • Posebni porezi i igre na sreću • Oslobodenja i olakšice prema posebnim propisima • Naredba o uplatnim računima

•

DODATAK TPP-u: ZBIRKA MIŠLJENJA MINISTARSTVA FINANCIJA - ZMF • Aktualna mišljenja Ministarstva

financija (PDV, porez na dohodak, porez na dobit, doprinosi, ostali porezi) • Dopune tijekom godine s novim mišjenjima

Usluge u vezi s nekretninama u sustavu PDV-a

Andrija Garofulić, dipl. oec. ACCA, Zagreb

u vezi s nekretninama čine izuzetak od općih pravila oporezivanja (načelo zemlje porijekla i načelo zemlje odredišta), te se iste oporezuju tamo gdje se predmetna nekretnina nalazi. Navedeno znači da se mjestom oporezivanja usluga u vezi s nekretninama uvijek smatra ono mjesto gdje se nekretnina nalazi. I prije stupanja na snagu novog Zakona o porezu na dodanu vrijednost1 usluge u vezi s nekretninama su se oporezivale na istovjetan način, tj. mjesto oporezivanja takvih nekretnina je bilo mjesto gdje se nekretnina nalazi. Međutim, takve usluge su bile relativno rijetke, nisu postojali mehanizmi za kontrolu takvih usluga kao sada na teritoriju EU-a, te samim time iste nisu bile toliko u fokusu svih sudionika na tržištu. S obzirom da će obavljanje ovih usluga često u praksi dovesti do potrebe registracije poreznog obveznika u zemlji članici gdje se nekretnina nalazi, te da sada postoje konkretni mehanizmi za kontrolu takvih usluga na prostoru EU-a, u ovom članku pobliže definiramo koje su to usluge koje potpadaju pod ovaj izuzetak. Kako je dosta često dvojbeno da li je neka usluga vezana za nekretninu ili je riječ o usluzi koja je oporeziva prema općim pravilima, u ovom članku također donosimo temeljne odlike usluga u vezi s nekretninama, a kako ih definira Europski sud pravde.

1. Određenje usluga u vezi s nekretninama Usluge u vezi s nekretninama određene su čl. 19. Zakona o PDV-u, čl. 33. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost2, odredbama čl. 47. Direktive 2006/112/EC Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13 i 99/13 – Rješenje USRH; u nastavku: Zakon o PDV-u) 2 Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 79/13 i 85/13-ispr.; u nastavku: Pravilnik o PDV-u) 1

(u nastavku: PDV Direktiva), te presudama Europskog suda pravde i uputama hrvatske porezne uprave. Tako, čl. 19. Zakona o PDV-u propisuje da se mjestom obavljanja usluga u vezi s nekretninama, uključujući usluge stručnjaka i posrednika za prodaju nekretnina, smještaj u hotelima ili objektima slične namjene uključujući kampove za odmor ili mjesta uređena za kampiranje, davanje prava na uporabu nekretnina i usluge pripreme i koordinacije građevinskih radova, kao što su usluge arhitekata i građevinskog nadzora, smatra mjesto gdje se nekretnina nalazi. Članak 33. Pravilnika o PDV-u dodatno određuje da usluge u vezi s nekretninama obuhvaćaju: 1. usluge koje se obavljaju pomoću nekretnina (npr. iznajmljivanje kuća, stanova, soba, smještaj u hotelima, apartmanima, kampovima za odmor i objektima slične namjene, zemljišta – npr. parkirnih mjesta, vezova za brodove, iznajmljivanje teniskih igrališta, kuglana, održavanje grijanja i dizala, održavanje zelenih površina, čišćenje zgrada, iznajmljivanje izložbenih površina na sajmovima, postavljanje izložbenih mjesta); 2. usluge koje se obavljaju na nekretnini obuhvaćaju usluge koje služe neposredno uređivanju nekretnine (npr. geodetski radovi), usluge koje služe za pripremu građevinskih radova (npr. usluge arhitekata, građevinskih inženjera, statičara), obavljanje građevinskih radova, obavljanje usluga građevinskog nadzora, vještačenja na nekretninama, inženjering usluge, 3. usluge koje se obavljaju u vezi s kupovinom i prodajom nekretnina (npr. usluge odvjetnika, bilježnika i posrednika pri kupoprodaji nekretnina). Bitno je naglasiti da prilikom istoga, uslugama u neposrednoj vezi s nekretninama ne smatraju se npr. usluge objavljivanja oglasa u svezi s kupoprodajom ili najmom nekretnine, financiranje nekretnina, pravno i porezno savjetovanje glede nekretnina, ustupanje UDK 336.2

111

Financije, pravo i porezi | 1/14

Usluge

Andrija Garofulić | Usluge u vezi s nekretninama u sustavu PDV-a

U članku, autor pojašnjava kako se oporezuju usluge koje su u vezi s nekretninama. Također, navodi i europsku praksu u pogledu određenja usluga za koje se smatra da su u vezi s nekretninama.

Porezi i doprinosi | Financije, pravo i porezi

osoblja za poslove gradnje, usluge koje obavljaju organizatori sajmova i izložbi. Iako navedeni zakonski okvir navodi koje se usluge smatraju vezanim za nekretnine, u praksi se javljaju brojni problemi vezano za tzv. „dvojbene“ usluge, tj. usluge koje imaju karakteristike usluga u vezi s nekretninom, ali i karakteristike generalnih usluga. Primjeri takvih usluga su npr. usluge skladištenja, usluge ugradnje strojeva u industrijske pogone, ustupanje prava na lov u lovištu, montiranje opreme na autoputu i sl. Stoga, u nastavku pojašnjavamo sam pojam nekretnine, tj. što se u smislu europskih PDV propisa smatra nekretninom, kao i činjenicu kada se usluga može smatrati uslugom u vezi s nekretninom.

2. Obveznik PDV-a kod usluga u vezi s nekretninama

112

Kako smo već naveli, usluge u vezi s nekretninama oporezuju se tamo gdje se nekretnina nalazi, i to neovisno o tome da li se takve usluge pružaju osobi koja je porezni obveznik ili osobi koja nije porezni obveznik. Međutim, postavlja se pitanje tko stvarno plaća PDV u kojoj situaciji, tj. tko je obveznik plaćanja PDV-a? Članak 75. st. 1. Zakona o PDV-u navodi da PDV mora plaćati svaki porezni obveznik koji obavlja isporuke dobara i usluga, osim kada je PDV u skladu s odredbama ovoga članka obvezna plaćati druga osoba. Iz navedene zakonske odredbe bi se dalo zaključiti da porezni obveznik koji obavi uslugu u vezi s nekretninom u RH, mora platiti hrvatski PDV. Samostalno bi navedena odredba značila da se strani porezni obveznik koji obavi bilo koju uslugu u vezi s nekretninom (npr. gradi most u RH) mora registrirati u hrvatski sustav PDV-a i platiti porez na dodanu vrijednost. S obzirom da navedena potreba za registracijom predstavlja administrativni teret poreznom obvezniku, u europskoj praksi (pa tako i u RH) je propisana posebna odredba u situacijama kada se usluga u vezi s nekretninom obavlja osobi koja je porezni obveznik. Tako čl. 75. st. 2. Zakona o PDV-u propisuje da ako oporezive isporuke dobara ili usluga u tuzemstvu obavlja porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu, PDV plaća porezni obveznik odnosno pravna osoba koja nije porezni obveznik, ali je registrirana za potrebe PDV-a, kojemu je obavljena isporuka dobara ili usluga. Članak 194. PDV Direktive također određuje da ako oporezivu isporuku robe ili usluga obavlja porezni obveznik koji nema poslovni nastan u državi članici u kojoj postoji obveza plaćanja PDV-a, države članice

mogu odrediti da je osoba koja je odgovorna za plaćanje PDV-a osoba kojoj se isporučuje roba ili usluge. Navedeno bi značilo da kada npr. talijanski porezni obveznik obavi uslugu u vezi s nekretninom hrvatskom poreznom obvezniku i nekretnina se nalazi u RH, talijanski porezni obveznik će prenijeti svoju obvezu PDV-a na hrvatskog poreznog obveznika, te se neće morati registrirati u hrvatski sustav PDV-a.

3. Europska praksa vezano za usluge u vezi s nekretninama Dok je kod hotela i pružanja smještaja u istom iz zakonskih propisa izvjesno da se radi o nekretnini, te usluzi pomoću nekretnine, postavlja se pitanje što se smatra nekretninom kada ista nije izrijekom navedena u zakonskim propisima o PDV-u. U Europskoj praksi, dvije su temeljne karakteristike da bi se usluga mogla smatrati vezanom za nekretninu: 1. nekretnina mora biti povezana sa specifičnim dijelom zemljine površine, 2. nekretnina mora predstavljati centralni dio same isporuke, tj. poveznica između usluge i nekretnine mora biti dovoljno snažna. U nastavku donosimo dvije presude Europskog suda pravde koji pobliže definiraju ove koncepte.  C-166/05 Heger Rudi GmbH v Finanzamat GrazStadt3 Heger Rudi GmbH (porezni obveznik iz Njemačke, u nastavku: HGR) kupio je pravo na izlov ribe za rijeku Gmundner Traun u Austriji, od poreznog obveznika iz Austrije Flyfishing Adventure (u nastavku: FYA). FYA je navedena prava fakturirao HGR-u za iznos od EUR 18.200 uvećano za austrijski PDV od 20%. Sama ribolovna dozvola dopušta korisniku ribarenje na određenim dijelovima rijeke, u određenim dijelovima godine. HGR je nakon kupnje prodao navedene ribolovne dozvole velikom broju poreznih obveznika iz različitih država članica po načelu primatelja (B2B). HGR je nakon određenog vremena zatražio povrat PDV-a fakturiranog od strane FYA od austrijske porezne uprave, a ista mu je takav povrat osporila na osnovi stajališta da je prodaja ribolovnih dozvola usluga u vezi s nekretninama, te da se HGR za naknadne prodaje trebao registrirati u austrijski sustav PDV-a. Slučaj je na kraju završio pred Europskim sudom pravde koji je razmatrao da li se prodaja ribolovnih dozvola smatra isporukom usluge u vezi s nekretninom. http://curia.europa.eu/juris/showPdf.jsf?text=&docid=63674&p ageIndex=0&doclang=en&mode=lst&dir=&occ=first&part=1& cid=345473

http://www.revenue.ie/en/tax/vat/leaflets/vat-on-servcies-connected-with-immovable-property.html

u skladište, spremanje istih na odgovarajuće police, skladištenje istih, pakiranje dobara za finalne kupce, izdavanje robe, te utovara i istovara robe. Za određene ugovorne partnere, RR je dodatno vršio pakiranje u individualne pakete roba koje su u skladište inicijalno stigle u mnogo većem pakiranju. U glavnom postupku, postavilo se pitanje da li je u konkretnom slučaju riječ o isporuci usluge u vezi s nekretninom ili isporuci usluge koja je oporeziva po načelu odredišta? Europski sud pravde je u slučaju razmotrio dva pitanja: ■ da li je riječ o jedinstvenoj usluzi ili o nekoliko odvojenih usluga, ■ da li postoji direktna i snažna poveznica između nekretnine i usluge u pitanju? Europski sud pravde se nije bavio pitanjem da li je skladište samo po sebi nekretnina jer je odgovor na to pitanje očigledan. Kada govorimo o jedinstvenosti usluge, Europski Sud je odlučio da je u konkretnom slučaju riječ o jedinstvenoj usluzi skladištenja koja u sebi sadrži određene pomoćne isporuke, te je potrebno odrediti tretman oporezivanja za jedinstvenu uslugu kompleksnog skladištenja. Kada je razmatrao da li postoji direktna i snažna poveznica između nekretnine i usluge kompleksnog skladištenja, Europski Sud je zaključio da takva direktna poveznica postoji samo onda kada je kupcu na raspolaganje stavljeno cjelokupno skladište ili specifičan dio skladišta samo njemu na korištenje. Iz navedenoga se nameće zaključak da kada kupac kupuje uslugu skladištenja bez specifično definiranog dijela skladišta koji se iznajmljuje samo njemu na korištenje ne radi se o usluzi u vezi s nekretninom već o usluzi oporezivoj prema općem pravilu. S druge strane, kada bi se kupcu na raspolaganje stavile specifične police unutar samog skladišta, tada bi se radilo o usluzi u vezi s nekretninom koja je oporeziva tamo gdje se nekretnina nalazi. Dakle, u smislu PDV-a, možemo reći da pod nekretninom razumijevamo objekt koji je čvrsto vezan za specifičan dio zemljine površine (npr. građevina, rijeka, lovište, park i sl.). Kako bi u pružanju usluga govorili o usluzi u vezi s nekretninom, tada takva usluga mora biti direktno vezana za nekretninu, te nekretnina treba činiti samu srž takve usluge. Navedeno pojašnjavamo na primjerima u nastavku.  Primjer 1. Usluge smještaja Porezni obveznik Hotel d.o.o. iz Umaga pruža usluge smještaja poreznom obvezniku iz Španjolske

113

Financije, pravo i porezi | 1/14

Europski sud pravde je razmatrao dva aspekta bitna za oporezivanje, a to su da li je riječ o nekretnini, te da li je poveznica između nekretnine i same usluge dovoljno značajna da bi se usluga smatrala u vezi s nekretninom. Kada je razmatrao koncept nekretnine, Europski sud pravde je napomenuo da je jedno od bitnih obilježja te imovine da je spojena na određeni dio zemljine površine. U tom pogledu, Europski Sud je već ranije u slučaju C-428/02 Fonden Marselisborg Lystbådehavn presudio da se komad zemljišta, čak i ako je pod vodom, može smatrati nekretninom. Ribolovna prava kao ona stečena i prodana od strane HGR-a omogućuju ostvarivanje takvog prava nad nekim vrlo specifičnim dijelovima rijeke u pitanju. Takva prava se ne odnose na samu količinu vode u rijeci, već na specifično zemljopisno područje gdje se mogu koristiti, te su povezana sa specifičnim dijelom zemljine površine. Samim time, Europski Sud zaključuje da se u konkretnom slučaju rijeka može smatrati nekretninom. Drugi dio pitanja odnosio se na činjenicu da li je sama prodaja ribolovnih prava dovoljno direktno vezana s nekretninom u pitanju. Prilikom istoga, Europski Sud pravde je napomenuo da ne bi bilo ispravno svaku uslugu koja je na jedan ili drugi način povezana s nekretninom u smislu oporezivanja smatrati isporukom usluge u vezi s nekretninom, a iz razloga što je gotovo svaka usluga na jedan ili drugi način vezana za nekretninu. Ribolovna prava koja su predmet spora u glavnom postupku mogu biti korištena samo u odnosu na rijeku u pitanju. Dijelovi rijeke na kojima se mogu koristiti ribolovna prava samim time čine konstitutivni element ribolovne dozvole te, sukladno tome, konstitutivni element isporuke odnosno prijenosa ribolovnih prava. Budući da se kod isporuke usluga, kao što je usluga u pitanju, radi o prijenosu stvarnog prava korištenja nekretnine, sama nekretnina čini središnji dio isporuke. S obzirom da je utvrđeno da se rijeka u smislu EU propisa smatra nekretninom, te da postoji dovoljno snažna poveznica između takve nekretnine i prodaje ribolovne dozvole, Europski Sud pravde je odlučio da je u konkretnom slučaju riječ o isporuci u vezi s nekretninom koja je oporeziva tamo gdje se nekretnina nalazi.  C-155/12 Minister Finansów v RR Donnelley Global Turnkey Solutions Poland sp. z o.o.4 Kao dio svog poslovanja RR Donnelley Global Turnkey Solutions Poland sp. z.o.o. (u nastavku: RR) je pružao uslugu kompleksnog skladištenja u Poljskoj poreznim obveznicima iz drugih država članica. Sama usluga skladištenja je obuhvaćala zaprimanje dobara

Andrija Garofulić | Usluge u vezi s nekretninama u sustavu PDV-a

Financije, pravo i porezi | Porezi i doprinosi

Porezi i doprinosi | Financije, pravo i porezi

Espana travel d.o.o. S obzirom da je zgrada svakako nekretnina u smislu odredbi zakonskih propisa, te da je kod usluge smještaja hotel centralni dio same usluge, u konkretnom slučaju riječ je o isporuci usluge u vezi s nekretninom, te je mjesto oporezivanja ove usluge Hrvatska neovisno o tome što je primatelj usluge porezni obveznik iz druge države članice. Stoga, Hotel d.o.o. će izdati račun s hrvatskim PDVom.  Primjer 2. Usluga renoviranja zgrade Porezni obveznik Graditelj d.o.o. obavlja renoviranje zgrade u Budimpešti osobi koja nije porezni obveznik. S obzirom da je zgrada svakako nekretnina u smislu odredbi zakonskih propisa, te da je kod usluge renoviranja zgrada centralni dio same usluge (bez zgrade nema renoviranja), u konkretnom slučaju riječ je o isporuci usluge u vezi s nekretninom, te je mjesto oporezivanje ove usluge Mađarska. Graditelj d.o.o. treba provjeriti mađarske propise te provjeriti da li se treba registrirati u mađarski sustav PDV-a ili obvezu plaćanja PDV-a može prenijeti na kupca. S obzirom da kupac nije porezni obveznik, vrlo je izgledno da bi se Graditelj trebao registrirati u mađarski sustav PDV-a.  Primjer 3. Usluga montiranja stroja za proizvodnju vijaka

114

Porezni obveznik iz Velike Britanije Automatic Ltd. vrši montažu prodanog stroja u proizvodni pogon hrvatskog poreznog obveznika Vijak d.o.o. u Kninu. Stroj se u bilo kojem trenutku može demontirati. Primjenjujući ranije navedene princip, možemo analizirati ovu uslugu kako slijedi: ■ proizvodni pogon svakako predstavlja nekretninu koja je fiksirana za specifičan dio zemljine površine, ■ stroj predstavlja pokretno dobro koje će biti instalirano u nekretninu, ■ stroj, a ne proizvodni pogon je centralni dio isporuke, ■ primatelj je porezni obveznik. Iako se u konkretnom slučaju stroj montira u proizvodni pogon koji je fizički spojen na zemljinu površinu, sama nekretnina ne predstavlja središnji dio isporuke. Naime, središnji dio isporuke je montaža stroja, a s obzirom da se stroj u bilo kojem trenutku može iznijeti iz pogona, nije riječ o isporuci usluge u svezi s nekretninom, već je riječ o isporuci dobra s montažom. Prilikom istoga je bitno napomenuti da je efekt za oporezivanje jednak kao da je riječ o usluzi u vezi s ne-

kretninom jer se isporuka dobra s montažom oporezuje tamo gdje se dobro montira, tj. u ovom slučaju u RH. S obzirom da je primatelj isporuke porezni obveznik, Automatic Ltd. će svoju obvezu plaćanja hrvatskog PDV-a (po isporuci dobra s montažom) ispuniti na način da će istu prenijeti na Vijak d.o.o. koji će iskazati pretporez i obvezu po navedenoj osnovi.  Primjer 4. Usluga poreznog savjetnika oko izdvajanja nekretnine iz društva Porezni obveznik iz RH Mazars d.o.o. obavlja uslugu poreznog savjetovanja oko realizacije talijanske građevine iz poslovnih knjiga talijanskog poreznog obveznika Scala d.o.o. Primjenjujući ranije navedene principe, možemo analizirati ovu uslugu kako slijedi: ■ građevina svakako predstavlja nekretninu u smislu PDV-a, ■ iako je predmet savjetovanja nekretnina, centralni dio isporuke je usluga poreznog savjetovanja, tj. porezni savjet, a ne sama nekretnina na koju se on odnosi, ■ primatelj je porezni obveznik. Iako se u konkretnom slučaju porezni savjet odnosi na nekretninu, ne može se tvrditi da postoji direktna i dovoljno snažna veza između specifične nekretnine u pitanju i poreznog savjeta. Naime, takvo savjetovanje bi se vrlo vjerojatno moglo koristiti i za bilo koju drugu sličnu nekretninu koja se nalazi na istom teritoriju, tj. uređena je specifičnim zakonodavstvom. Radi navedenoga, riječ je o općoj usluzi koja je oporeziva prema načelu odredišta.  Primjer 5. Prodaja dozvola za lov na teritoriju lovačkog društva Porezni obveznik iz Slovenije Lovac Slovenija d.o.o. prodaje dozvole za lov hrvatskim lovcima koji žive neposredno kraj samog lovišta uz granicu sa Slovenijom. Primjenjujući ranije navedene principe, možemo analizirati ovu uslugu kako slijedi: ■ lovište svakako predstavlja nekretninu u smislu PDV-a, ■ centralni dio isporuke je nekretnina, tj. mogućnost lova na specifičnom komadu zemljine površine, ■ primatelj nije porezni obveznik. U konkretnom slučaju slovenski porezni obveznik će obračunati slovenski PDV na prodaju dozvola za lov hrvatskim lovcima.  Primjer 6. Prefakturiranje troška smještaja Porezni obveznik iz Hrvatske prefakturira trošak smještaja u hotelu u Francuskoj osobi koja nije pore-

Financije, pravo i porezi | Porezi i doprinosi

Prema raznim raspravama na razini Europske unije, proizlazi da se sljedeće usluge mogu smatrati vezanim za nekretnine5:  izgradnja ili rušenje građevina ili drugih sličnih građevina, kao što su vodovodi, plinovodi, kanalizacija;  izrada planova za građevinu ili dijelove građevine koja je predviđena za specifični dio zemljišta, neovisno o tome da li je građevina i stvarno izgrađena;  usluge nadzora gradilišta ili usluga gradnje na građevini, dijelovima građevine ili zemljištu;  renoviranje i obnova građevina ili njenih dijelova, uključujući usluge čišćenja, popločavanja i slično;  instalacija i sastavljanje opreme koja nakon instalacije postaje sastavni dio nekretnine;  pružanje usluga nadzora gradilišta i zaštitarske usluge;  usluge popravka i održavanja opreme, inspekcija i nadzor opreme, ako oprema predstavlja dio nekretnine;  usluge rada na zemljištu, uključujući i poljoprivredne usluge kao što su obrada tla, sjetva i slično;  pružanje usluga hotelskog smještaja ili smještaja u sličnim objektima;  usluge procjene vrijednosti nekretnina;  usluge posredovanja kod prodaje ili najma nekretnine;  pravne usluge povezane s prijenosom vlasništva specifične nekretnine kao što su usluge javnih bilježnika, usluge izrade ugovora o prijenosu vlasništva, itd.;  procjena rizika i integriteta nekretnine;  usluge najma nekretnine, uključujući usluge skladištenja ako je za tu uslugu određen specifični dio nekretnine (skladišta); 5

http://www.revenue.ie/en/tax/vat/leaflets/vat-on-servcies-connected-with-immovable-property.html

3.2. Usluge koje se ne smatraju vezanim za nekretnine Iz raznih rasprava na razini Europske unije, proizlazi da se sljedeće usluge generalno ne mogu smatrati uslugama vezanim za nekretnine6:  najam nekretnine ili dijelova nekretnina za potrebe oglašavanja;  pružanje informacija oko cijena nekretnina, a koje se ne odnose na specifičnu nekretninu;  studije isplativosti i izvedivosti za specifičnu geografsku lokaciju;  pravne ili agencijske usluge koje se ne odnose na specifičnu nekretninu;  izrada planova za građevinu ili dijelove građevine koja nije predviđena za specifični dio zemljišta;  ugradnja ili montaža, popravak i održavanje, te inspekciji nadzor strojeva što nisu ili neće postati sastavni dio nekretnine;  iznajmljivanje opreme i strojeva za rad na gradilištu;  stavljanje na raspolaganje opreme zajedno s pripadajućom radnom snagom za rad na nekretnini, u situaciji kada je kupac odgovoran za izvršenje takvog posla;  pravne usluge, kao što su usluge savjetovanja oko prijenosa vlasništva, kada iste nisu povezane sa specifičnim transferom nekretnine;  usluge skladištenja kada kupcu nije dodijeljen niti stavljen na raspolaganje specifični dio skladišnog prostora;  pružanje prostora na sajmovima, kada je takvo pružanje prostora praćeno drugim popratnim uslugama kao što je električna energija, dizajn štanda, izrada promotivnog materijala i slično.

•

http://www.revenue.ie/en/tax/vat/leaflets/vat-on-servcies-connected-with-immovable-property.html

Andrija Garofulić | Usluge u vezi s nekretninama u sustavu PDV-a

3.1. Usluge koje se smatraju vezanim za nekretnine

 prijenos bilo kojeg drugog prava na korištenje nekretnine ili njenih dijelova;  pružanje prostora na sajmovima, kada takvo pružanje prostora nije praćeno drugim popratnim uslugama kao što je električna energija, dizajn štanda, izrada promotivnog materijala i slično;  upravljanje nekretninom, osim upravljanja ulagačkim portfeljem nekretnina;  dodjela ili prijenos prava na korištenje imovine, uključujući licence za korištenje dijela imovine, izdavanje ribolovnih ili prava lova, prodaja pristupa salonima zračne luke ili korištenje infrastrukture kao što su mostovi i ceste gdje je predviđena naplata cestarine.

115

Financije, pravo i porezi | 1/14

zni obveznik u RH. Primjenjujući principe navedene ranije, možemo analizirati ovu uslugu kako slijedi: ■ hotel svakako predstavlja nekretninu u smislu PDV-a, ■ centralni dio isporuke je nekretnina, tj. noćenje u hotelu, ■ primatelj nije porezni obveznik. U konkretnom slučaju hrvatski porezni obveznik će obračunati francuski PDV na fakturi prema osobi koja nije porezni obveznik.

Željka Marinović, dipl. oec. Zagreb

Trošarinska izvješća za 2013. godinu Zakonom i Pravilnikom o trošarinama propisano je da trošarinski obveznici moraju podnositi dnevni i mjesečni obračun trošarine te mjesečno izvješće za trošarinske proizvode koji se proizvode u RH, unose iz druge države članice EU u RH ili uvoze i puštaju u potrošnju na području RH. Uz mjesečno izvješće za prosinac moraju priložiti i popis (inventuru) zaliha sa stanjem na dan 31. prosinca godine za koju se podnosi izvješće. Mali proizvođači jakog alkoholnog pića i mali proizvođači vina moraju podnositi samo godišnje izvješće.

1. srpnja 2013. godine započela je i puna primjena

Zakona o trošarinama kojim se uređuje trošarinski sustav oporezivanja trošarinskih proizvoda, a to su alkohol i alkoholna pića, duhanske prerađevine te energenti i električna energija, i podzakonskim trošarinskim propisima donesenim na temelju njega. Trošarinski obveznici dostavljaju (osobno ili poštom preporučeno) trošarinska izvješća na propisanim obrascima koji su sastavni dio Pravilnika o trošarinama2. Obrasci i evidencije mogu se prilagođavati automatskoj obradi podataka s tim da se moraju osigurati najmanje propisani podaci (čl. 126. POT-a). Dostavljaju se nadležnom carinskom uredu prema sjedištu/prebivalištu trošarinskog obveznika. 1

Carinski uredi nadležni obzirom na sjedište/prebivalište trošarinskog obveznika koji obavljaju poslove vezane uz provedbu trošarinskog postupanja propisane su Odlukom o osnivanju, sjedištu i području na kojima djeluju područni carinski uredi, carinski uredi i granični carinski uredi Ministarstva financija, Carinske uprave3. Trošarinska izvješća podnose se za sljedeće kategorije trošarinskih proizvoda: ▶ alkohol i alkoholna pića ▶ duhanske proizvode ▶ energente, uključujući kruta goriva i prirodni plin ▶ električnu struju. Svaka kategorija trošarinskih proizvoda obuhvaća vrste trošarinskih proizvoda na koje se plaća trošarina te se iskazuje u propisanom izvješću.

Tablica 1. Vrste trošarinskih proizvoda unutar svake kategorije s propisanom visinom trošarine Kategorija trošarinskog proizvoda

Predmet oporezivanja

Visina trošarine

Alkohol i alkoholna pića

116

Mirna vina

0,00 kn/hl gotovog proizvoda

Pjenušava vina

0,00 kn/hl gotovog proizvoda

Ostala pića dobivena vrenjem osim piva i vina

0,00 kn/hl gotovog proizvoda

Međuproizvodi

- 800,00 kn/hl gotovog proizvoda (≥15% vol.) - 500,00 kn/hl gotovog proizvoda (<15% vol.)

Etilni alkohol

5.300,00 kn /hl čistog alkohola

Pivo

40,00 kn za 1% vol. udjela stvarnog alkohola u hl gotovog proizvoda

Cigarete

197,00 kn/1000 komada cigareta i 37% od maloprodajne cijene cigareta, minimalna trošarina 567,00 kn/1000 komada

Cigare

600,00 kn za 1000 komada

Cigarilosi

600,00 kn za 1000 komada

Duhanski proizvodi

Zakon o trošarinama (Nar. nov., br. 22/13, 32/13 i 81/13; u nastavku: ZOT) 2 Pravilnik o trošarinama (Nar. nov., br. 64/13 i 129/13; u nastavku: POT) 1

UDK 336.2

Odluka o osnivanju, sjedištu i području na kojima djeluju područni carinski uredi, carinski uredi i granični carinski uredi Ministarstva financija, Carinske uprave (Nar. nov., br. 86/13)

Financije, pravo i porezi | Porezi i doprinosi

Kategorija trošarinskog proizvoda

Predmet oporezivanja

Visina trošarine

Sitno rezani duhan

450,00 kn za 1kg

Ostali duhan za pušenje

380,00 kn za 1kg

Energenti Olovni benzin iz tarifnih oznaka KN 2710 11 31, 2710 11 51, 2710 4.100,00 kn / 1 000 l 11 59 Bezolovni benzin iz tarifnih oznaka KN 2710 11 31, 2710 11 41, 3.460,00 kn /1 000 l 2710 11 45, 2710 11 49 Plinsko ulje iz tarifnih oznaka KN 2710 19 41 do 2710 19 49

za pogon 2.660,00 kn / 1000 l za grijanje 423,00 kn / 1000 l

Kerozin – petrolej iz tarifnih oznaka KN 2710 19 21 i 2710 19 25

za pogon 2.660,00 kn / 1000 l za grijanje 1.752,00 kn / 1000 l

UNP – ukapljeni naftni plin iz tarifnih oznaka KN 2711 12 11 do 2711 19 00

za pogon 100,00 kn / 1000 kg za grijanje 100,00 kn / 1000 kg

Biogoriva iz čl. 83.st.6. ZOT-a

0,00 kn

Teško loživo ulje iz tarifnih oznaka KN 2710 19 61 do 2710 19 69

160,00 kn / 1000 kg

Prirodni plin iz tarifnih oznaka KN 2711 11 00, 2711 21 00 i plinovi iz tarifne oznake KN 2711 29 00

za pogon 0,00 kn / MWh za grijanje za poslovnu uporabu 4,05 kn /MWh za grijanje za neposlovnu uporabu 8,10 kn /MWh

Ugljen i koks iz tarifnih oznaka KN 2701, 2702 i 2704

za poslovnu i neposlovnu uporabu 2,30 kn/Gj bruto toplinske vrijednosti

Električna energija iz tarifne oznake KN 2716

za poslovnu uporabu 3,75 kn/ Mwh za neposlovnu uporabu 7,50 kn/MWh

Obveza obračuna trošarine

Dospijeće plaćanja

Ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta

· u trenutku otpuštanja TP iz sustava odgode plaćanja trošarine · otprema TP iz trošarinskog skladišta osobi koja nije ovlaštena primati TP u sustavu odgode · kod duhanskih prerađevina u trenutku isporuke iz trošarinskog skladišta drugom ODTP u RH, a najkasnije do isteka roka od 60 dana računajući od dana preuzimanja duhanskih markica, osim ako se otprema ODTS koji vrši prodaju u izdvojenim prodajnim mjestima trošarinskog skladišta u zračnim lukama putnicima koju putuju u drugu državu članicu, u treću državu ili treći teritorij te ako se nadovezuje daljnji postupak sustava odgode u drugu državu članicu ili do mjesta napuštanja teritorija EU

30 dana od dana nastanka obveze obračuna trošarine

Proizvođač izvan sustava odgode (čl. 69. ZOT)

U trenutku proizvodnje piva, vina, etilnog alkohola, međuproizvoda i 30 dana od dana nastanka obveze obraostalih pića dobivenih vrenjem čuna trošarine

Mali proizvođač vina (čl. 67. ZOT) U trenutku proizvodnje vina

30 dana od dana nastanka obveze obračuna trošarine

Mali proizvođač jakih alk.pića (čl. 68. ZOT)

Obračunava trošarinu tijekom obračunskog razdoblja koje je jednako ka- do 31. siječnja tekuće godine za proteklu lendarskoj godini (od 1.1. do 31. 12.) godinu

Uvoznik

Danom nastanka carinskog duga (osim ako otprema TP u trošarinsko skladište ili pogon oslobođenog prema carinskim propisima korisnika u RH)

Registrirani primatelj

u trenutku kada primit trošarinske proizvode u sustavu odgode plaćanja 30 dana od dana nastanka obveze obratrošarine iz druge države članice EU čuna trošarine

Povremeno registrirani primatelj

u trenutku kada prima trošarinske proizvode u sustavu odgode plaćanja 30 dana od dana nastanka obveze obratrošarine iz druge države članice EU čuna trošarine

Primatelj trošarinskih proizvoda već puštenih u potrošnju u drugoj državi članici

u trenutku kada prima trošarinske proizvode u komercijalne svrhe u RH 30 dana od dana nastanka obveze obraradi isporuke ili potrošnje iz druge države članice EU, koji su tamo već čuna trošarine bili pušteni u potrošnju

Strani prodavatelj/ njegov porezni zastupnik kod prodaje na daljinu

u trenutku kada trošarinski proizvodi stignu u RH iz druge države članice EU

Električne energije KN 2716 1. Opskrbljivač električnom energijom kada električnu energiju isporuči krajnjem kupcu u RH 2. Opskrbljivač kada uvozi ili unosi električnu energiju za vlastite potrebe 3. Proizvođač kada proizvedenu električnu energiju koristi za vlastite potrebe

Opskrbljivač obračunava trošarinu za izvršene isporuke krajnjem kupcu prema izdanim računima u obračunskom razdoblju i to temeljem podataka o: - stvarno isporučenim količinama krajnjem kupcu - procijenjenim isporučenim mjesečnim količinama, a za koje mora najma- Najkasnije od zadnjeg dana u tekućem nje jednom šestomjesečno izraditi stvarnu isporučenu količinu(konačni mjesecu po proteku obračunskog razdoblja obračun trošarine) Trošarinska obveza nastaje za isporuke istekom obračunskog razdoblja u kojem su obavljene. Obračunsko razdoblje je kalendarski mjesec.

117

30 dana od dana nastanka obveze obračuna trošarine

Financije, pravo i porezi | 1/14

Trošarinski obveznik

Željka Marinović | Trošarinska izvješća za 2013. godinu

Tablica 2. Trošarinski obveznici, nastanak trošarinska obveza i dospijeće plaćanja

Porezi i doprinosi | Financije, pravo i porezi

Trošarinski obveznik

118

Obveza obračuna trošarine

Dospijeće plaćanja

Prirodnog plina KN 2711 11, 2711 21 i ost. plin. u plinovit. stanju kn 2711 29 00 1. Opskrbljivač plinom kada prirodni plin isporuči krajnjem kupcu u RH 2. Opskrbljivač kada uvozi ili unosi prirodni plin za vlastitu potrošnju 3. Proizvođač plina kada proizvedeni prirodni plin koristi za vlastitu potrošnju

Opskrbljivač obračunava trošarinu prema izdanim računima za izvršene mjesečne isporuke krajnjem kupcu u obračunskom razdoblju i to temeljem podataka o: - stvarno isporučenim količinama krajnjem kupcu - procijenjenim isporučenim mjesečnim količinama, a za koje mora najma- Najkasnije od zadnjeg dana u tekućem nje jednom šestomjesečno izraditi stvarnu isporučenu količinu(konačni mjesecu po proteku obračunskog razdoblja obračun trošarine) Trošarinska obveza nastaje za isporuke istekom obračunskog razdoblja u kojem su obavljene. Obračunsko razdoblje je kalendarski mjesec

Kruta goriva (ugljen, koks i lignit) KN 2701, 2702, 2704, ostalo 1. Isporučitelj kada isporuči kruta goriva krajnjem potrošaču u RH 2. Isporučitelj kada kruta goriva koristi za svoju konačnu potrošnju (tada ima trošarinski status krajnjeg potrošača) 3. Krajnji potrošač kada uvozi ili unosi kruta goriva za svoju konačnu potrošnju

Isporučitelj obračunava trošarinu pri isporuci krajnjem potrošaču prema izdanim računima. Trošarinska obveza nastaje za isporuke istekom obračunskog razdoblja u Najkasnije od zadnjeg dana u tekućem kojem su obavljene. mjesecu po proteku obračunskog razdoblja Obračunsko razdoblje je kalendarski mjesec Obveza obračunavanje i plaćanje trošarine ne nastaje ako osoba koja je nabavila kruta goriva s plaćenom trošarino isto isporuči drugoj osobi.

Mjesečna izvješća za trošarinske proizvode do 20. u mjesecu za protekli mjesec carinskom uredu nadležnom prema svom sjedištu/prebivalištu podnose: ■ ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta, osim ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta koji vrši prodaju u izdvojenom prodajnom mjestu u zračnim lukama; ■ registrirani primatelj; ■ povremeni registrirani primatelj; ■ primatelj trošarinski proizvoda već puštenih u potrošnju u drugoj državi članici ■ strani prodavatelj/ njegov porezni zastupnik kod prodaje na daljinu; ■ proizvođač izvan sustava odgode plaćanja trošarine iz čl. 69. ZOT-a; ■ uvoznik. Izuzetak je mjesečno izvješće o uplaćenim trošarinama na energente, kojeg na Obrascu MI-UTE dostavljaju trošarinski obveznici energenata i to do 8. dana u mjesecu za prethodni mjesec. Navedeno izvješće ne dostavljaju trošarinski obveznici za električnu energiju, prirodni plin i kruta goriva. S obzirom da ne podnose godišnja izvješća, uz mjesečno izvješće za izvještajno razdoblje od 1. prosinca do 31. prosinca 2013. potrebno je priložiti popis zaliha na dan 31. prosinca 2013. Navedeno se odnosi na ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta. Najkasnije od zadnjeg dana u tekućem mjesecu po proteku obračunskog razdoblja mjesečno izvješće o obračunatoj trošarini nadležnom carinskom uredu podnose: ■ trošarinski obveznici za električnu energiju iz tarifne oznake KN 2716;

■ trošarinski obveznici za prirodni plin iz tarifne oznake KN 2711 11 00, 2711 21 00, 2705 00 00 i plinovi iz tarifne oznake KN 2711 29 00 ; ■ trošarinski obveznici za kruta goriva iz tarifne oznake KN 2701, 2702 i 2704 i ostalo. Godišnje izvješće nadležnom carinskom uredu podnose: ■ do 31. siječnja 2014. mali proizvođači vina iz čl. 67. ZOT-a; to su osobe definirane Pravilnikom o registru vinograda, obveznim izjavama, pratećim dokumentima i podrumskoj evidenciji4 koje ne proizvode više od 1000 hl vina godišnje u komercijalne svrhe, ■ do 20. siječnja 2014. mali proizvođači jakih alkoholnih pića iz čl. 68. ZOT-a; to su fizičke osobe – građani vlasnici ili korisnici poljoprivrednog zemljišta te vlasnik tvari za proizvodnju jakog alkoholnog pića (KN 2208) koji proizvode za vlastite potrebe i to u količini koja ne prelazi 20 litara čistog alkohola godišnje po kućanstvu. Trošarinska izvješća ne moraju dostavljati fizičke osobe - proizvođači piva, vina i ostalih pića dobivenim vrenjem osim piva i vina, koji su vlasnici ili korisnici poljoprivrednog zemljišta te vlasnici tvari za proizvodnju tih proizvoda. Predmetne proizvode mogu proizvoditi u neograničenim količinama ali samo za vlastitu potrošnju i potrošnju članova njegova kućanstva ili njegovih gostiju, uz uvjet da ih ne smiju prodavati. Trošarinski obveznik je trošarinske isprave koje se 4

Pravilnik o registru vinograda, obveznim izjavama, pratećim dokumentima i podrumskoj evidenciji (Nar.nov., br. 121/10, 132/10, 78/11, 82/13)

1. Evidencije koje vode trošarinski obveznici Trošarinski su obveznici dužni, sukladno čl. 47. ZOT-a, voditi evidencije kako bi osigurali sve podatke potrebne za sastavljanje izvješća te za obračunavanje i plaćanje trošarine. Uvoznik je obvezan voditi evidenciju o uvezenim količinama trošarinskih proizvoda, te o obračunatoj i plaćenoj trošarini. Za svako trošarinsko skladište ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta mora voditi evidenciju koja mora sadržavati podatke propisane čl. 33. st. 1. t. 3. ZOT-a i čl. 33. POT-a. Evidencija se mora voditi tako da se u svakom trenutku može iskazati stanje zaliha trošarinskih proizvoda prema trgovačkom nazivu/tarifnoj oznaci trošarinskog proizvoda iz Kombinirane nomenklature te zbirne podatke po kategorijama i vrstama trošarinskih proizvoda. Oblik i način vođenja evidencije ovlašteni držatelj može sam izabrati, ukoliko će na taj način osigurati navedene podatke, koje mora odobriti nadležni carinski ured, a moraju se čuvati u trošarinskom skladištu. Nadležni carinski ured može od ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta u bilo kojem trenutku zatražiti uvid u evidenciju te popis zaliha trošarinskih proizvoda u trošarinskom skladištu. Ovlašteni držatelji trošarinskog skladišta – proizvođači piva i proizvođači piva moraju voditi i evidencije iz čl. 69. ZOT-a, a prema čl. 58. POT-a. Prema čl. 34. st.1. POT-a u evidencijama registriranog primatelja u skladu s čl. 40. st. 4. al. 2. ZOT, odnosno povremeno registriranog primatelja u skladu s čl. 41. st. 5. al. 1. ZOT-a moraju se voditi podaci propisani navedenim člancima. Podaci koji se moraju voditi u evidencijama poreznog zastupnika za prodaju na daljinu propisani su čl. 43. st. 4. al. 3. ZOT-a i čl. 34. st. 3. POT-a. Registrirani primatelj, registrirani pošiljatelj i porezni zastupnik za prodaju na daljinu mogu sami iza-

brati oblik i način vođenja evidencije ukoliko takav oblik i način osigurava tražene podatke. Trošarinski obveznici dužni su voditi evidencije o količinama električne energije u MWh sukladno čl. 98. POT-a. Evidencije se vode prema fizičkim ili pravnim osobama, za poslovnu i neposlovnu uporabu te prema obračunskim mjernim mjestima za preuzimanje, osim za isporučene količine krajnjem kupcu – kućanstvima. Trošarinski obveznici dužni su voditi evidencije o količinama prirodnog plina u MWh sukladno čl. 104. POT-a. Evidencije se vode prema fizičkim ili pravnim osobama za grijanje za poslovnu i neposlovnu uporabu, te prema obračunskim mjernim mjestima za preuzimanje, osim za isporučene količine krajnjim kupcima u kućanstvu, kao i onima koji se koristi za pogon vozila. Prema čl. 110. POT-a isporučitelji iz čl. 98. ZOT-a5 dužni su voditi evidencije o količini i vrsti krutih goriva u kilogramima i GJ bruto toplinske vrijednosti. Evidencije se vode prema fizičkim ili pravnim osobama, za poslovnu i neposlovnu uporabu, a uz vrijednost izraženu u GJ bruto toplinske vrijednosti treba navesti koeficijent – bruto toplinsku vrijednost krutih goriva izraženu u GJ/1000kg po svakoj pojedinoj pošiljci. Na temelju kumulativnih podataka iskaznih u dnevnim evidencijama izrađuju se podaci u izvješćima koje trošarinski obveznik podnosi nadležnom carinskom uredu.

2. Trošarinska izvješća Trošarinski obveznici obvezni su carinskom uredu nadležnom prema sjedištu/prebivalištu, dostaviti sljedeće propisane obrasce u POT-u: ■ dnevni obračun trošarine; ■ mjesečno izvješće; ■ mjesečni obračun trošarine; ■ godišnje izvješće. Trošarinski obveznik duhanskih prerađevina dužan je carinskom uredu nadležnom prema svome sjedištu dostaviti u roku od 8 dana od dana popisa zaliha zapisnik o popisu zaliha cigareta sa obračunom razlike trošarine na Obrascu Z-ORT koji je tiskan u Prilogu 33 POT-a i njegov je sastavni dio (čl. 22. st. 10. ZOT-a). 5

Isporučitelj je svaka pravna i fizička osoba sa sjedištem/prebivalištem u RH koja obavlja registriranu djelatnost trgovine ugljenom, koksom i lignitom i koja nabavlja kruta goriva bez plaćanja trošarine radi daljnje prodaje temeljem odobrenja nadležnog carinskog ureda za nabavu krutih goriva bz plaćanja trošarine.

119

Financije, pravo i porezi | 1/14

na bilo koji način odnose na proizvodnju, skladištenje, uvoz, izvoz trošarinskih proizvoda, a koji su bitni za obračunavanje i plaćanje trošarine, dužan čuvati u roku utvrđenom posebnim propisima, a najduže 10 godina nakon isteka godine na koju se dokumenti odnose. Trošarinska izvješća ne podnosi oslobođeni korisnik trošarinskih proizvoda, registrirani pošiljatelj, izvoznik i pošiljatelj trošarinskih proizvoda već puštenih u potrošnju u RH.

Željka Marinović | Trošarinska izvješća za 2013. godinu

Financije, pravo i porezi | Porezi i doprinosi

Porezi i doprinosi | Financije, pravo i porezi

Obrasce moraju potpisati i ovjeriti odgovorne osobe trošarinskog obveznika, neovisno o tome je li trošarinski obveznik sâm izrađivao i popunjavao obrasce ili u je to u njegovo ime učinio opunomoćeni poslovni subjekt.

2.1. Dnevni obračun trošarine

120

Trošarinski obveznici - ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta, registrirani primatelj, povremeno registrirani primatelj, primatelj trošarinskih proizvoda već puštenih u potrošnju u drugoj državi članici, strani prodavatelj odnosno njegov porezni zastupnik kod prodaje na daljinu i proizvođač trošarinskih proizvoda izvan sustava odgode iz čl.69. ZOT-a - obvezni su iskazati dnevni obračun trošarine (DOT) te ga dostaviti nadležnom carinskom uredu prema svom sjedištu odnosno prebivalištu dvaput mjesečno i to za razdoblje: ■ od 1. do 15. dana u mjesecu dostaviti do 20. dana u istom mjesecu; ■ od 16. do zadnjeg dana u mjesecu dostaviti do 8. dana sljedećeg mjeseca. To se ne odnosi na trošarinske obveznike za duhanske prerađevine koji je DOT dužan dostaviti slijedećeg radnog dana od dana nastanka trošarinske obveze, a najkasnije do isteka roka od 60 dana računajući od dana preuzimanja duhanskih markica i povremeno registrirane primatelje koji je DOT-e dužan dostaviti slijedećeg radnog dana od dana nastanka trošarinske obveze. DOT ne podnose uvoznici trošarinskih proizvoda kojima je trošarinska obveza nastala danom nastanka carinskog duga u skladu s carinskim propisima. Ne dostavlja se za razdoblje u kojem nije nastala obveza obračunavanja trošarine ili iznosi 0,00 kn. Zbirni DOT podnose ovlašteni držatelji trošarinskog skladišta koji imaju više trošarinskih skladišta, pod uvjetom da u vlastitom knjigovodstvu vode posebne evidencije o obračunatoj trošarini za svako trošarinsko skladište. Ukupno obračunati iznos trošarine iskazan u obrascu DOT za razdoblje od 1. do zadnjega dana u mjesecu mora odgovarati iznosu iskazanom u mjesečnom izvješću za izvještajno razdoblje za koji je podnesen DOT i to pod opisom u mjesečnom izvješću: - obračunata trošarina prilikom puštanja u potrošnju u RH. Izuzetak su energenti. Naime, obračunata trošarina u obrascu DOT-EN je manja od one iskazane u obrascu MI-EN, ako je ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta i registrirani primatelj postupao prema čl. 87. st. 3. i 4. POT-a, gdje je ovlaštenim držateljima trošarinskog skladišta i registriranom primatelju

dana mogućnost da, kada prodaju energente na svojim benzinskim postajama ili drugim maloprodajnim mjestima za namjene iz čl. 29. st. 1. ZOT-a, ostvaruju pravo na umanjenje obveze trošarine, tako da za iznos vraćene trošarine korisnicima za namjene iz čl. 29. st. 1. ZOT-a, u tekućem mjesecu umanje iznos obračunate trošarine na zadnjem danu tekućeg mjeseca, iskazane na obrascu DOT-EN za razdoblje od 16. do zadnjeg dana u mjesecu. Specifikacija za umanjenje obveze trošarine, temeljem koje je ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta i registrirani primatelj izvršio povrat korisnicima za namjene iz čl. 29. st. 1. ZOT-a, prilog je DOT-EN-a na koji se odnosi umanjenje obveze trošarine. Količine energenata i obračunata trošarina iskazana kroz specifikaciju, u slučaju povrata trošarine korisnicima iz čl. 29. st. 1. ZOT-a, ne mogu se prikazati kroz obrazac MI-EN jer se u njemu, u redu 13., prikazuju količine koje su direktno iz trošarinskog skladišta isporučene navedenim korisnicima, a količine/iznos za koji trošarinski obveznik umanjuje trošarinsku obvezu kroz DOT-EN najčešće su prodane korisniku i izvršen povrat od strane trošarinskog obveznika u razdoblju koje je različito od razdoblja za koje se podnosi obrazac MI-EN.

2.2. Podnošenje mjesečnog izvješća Trošarinski obveznici – ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta, registrirani primatelj, povremeno registrirani primatelj, primatelj trošarinskih proizvoda već puštenih u potrošnju u drugoj državi članici, strani prodavatelj odnosno njegov porezni zastupnik kod prodaje na daljinu i proizvođač trošarinskih proizvoda izvan sustava odgode iz čl.69. ZOT-a, carinskom uredu nadležnom prema svom sjedištu/prebivalištu dostavljaju mjesečno izvješće do 20. dana u mjesecu za protekli mjesec. Izuzetak je mjesečno izvješće o uplaćenim trošarinama na energente kojega dostavljaju trošarinski obveznici energenata na obrascu MI-UTE (u prilogu 44 POT-a), i to do 8. dana u mjesecu za prethodni mjesec. Navedeno izvješće ne dostavljaju trošarinski obveznici za električnu energiju, prirodni plin i kruta goriva. Uz mjesečno izvješće za mjesec prosinac, ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta treba priložiti i popis (inventuru) zaliha sa stanjem na dan 31. prosinca godine za koju se podnosi izvješće. Spomenuti obveznici ne podnose godišnje izvješće. Mjesečno izvješće sadrži količinske podatke o trošarinskim proizvodima: stanje zaliha, primljene, unesene, proizvedene, oporezive i neoporezive otpremljene količine i uvezene količine, te podatke o ukupno obračunatoj trošarini. Mjesečno se izvješće podnosi i za mjesec u kojem nije nastala obveza obračunavanja trošarine.

� Mjesečni obračun trošarine Trošarinski obveznik za električnu energiju iz tarifne oznake KN 2716, za prirodni plin iz tarifne oznake KN 2711 11 00, 2711 21 00, 2705 00 00 i plinovi iz tarifne oznake KN 2711 29 00 te trošarinski obveznici za kruta goriva iz tarifne oznake KN 2701, 2702 i 2704 i ostalo, carinskom uredu nadležnom prema svome sjedištu/prebivalištu podnose mjesečni obračun trošarine do zadnjeg dana u tekućem mjesecu po proteku obračunskog razdoblja. Obračunska razdoblja su od prvoga do posljednjeg dana u mjesecu. Kao sastavni dio Obrasca MI-KG trošarinski obveznici za kruta goriva dostavljaju i specifikaciju količina krutih goriva puštenih u potrošnju u Republici Hrvatskoj, i to prema vrsti, trgovačkom nazivu, tarifnim oznakama Kombinirane nomenklature (upisuje se sa 8 znamenki prema vrsti i trgovačkom nazivu) i bruto toplinskoj vrijednosti na dvije decimale (čl. 111. st. 2. POT-a). � Godišnje izvješće Godišnje izvješće podnose samo mali proizvođači vina iz čl. 67. ZOT-a i mali proizvođači jakog alkohola iz čl. 68. ZOT-a.  Mali proizvođači jakog alkoholnog pića su, sukladno čl. 68. st. 7. ZOT-a i čl. 63. POT-a, obvezni do 20. siječnja tekuće godine za proteklu godinu dostaviti carinskom uredu nadležnom prema svome prebivalištu godišnje izvješće o ukupno proizvedenoj količini jakog alkoholnog pića za vlastite potrebe, zapremini kotla te obračunatoj trošarini na Obrascu GI-MP-JAP.

Obrazac GI-MP-JAP tiskan je u Prilogu 23 POT-a. Ovaj obrazac dostavlja se i ako u godini za koju se podnosi izvješće nije bilo proizvodnje jakog alkoholnog pića. Trošarina se obračunava tijekom obračunskog razdoblja koje je jednako kalendarskoj godini (od 1. siječnja do 31. prosinca) i istu plaćaju do 31. siječnja tekuće godine za proteklu godinu. Mali proizvođač jakog alkoholnog pića plaća trošarinu ovisno o zapremnini kotla. Trošarina (godišnji paušal) za svaki kotao zapremnine do uključivo 100 l iznosi 100,00 kn, a za kotao zapremnine veće od 100 l iznosi 200,00 kn. U slučaju da mali proizvođač jakog alkoholnog pića proizvede za vlastite potrebe količinu veću od propisane tj. više od 20 l čistog alkohola godišnje, dužan je, uz već obračunati godišnji paušal, na razliku obračunati i platiti puni iznos trošarine koji je propisan za etilni alkohol (53 kn po litri čistog alkohola). Npr. količina 20 l čistog alkohola godišnje po kućanstvu odgovara proizvedenoj količini od 50 l gotovog proizvoda-rakije s udjelom 40% vol. alkohola (50 l x 40% vol. alkohola = 20 l čistog alkohola). Takvim proizvođačima nije dozvoljena prodaja jakog alkoholnog pića već uporaba samo za vlastitu potrošnju.  Mogućnost pečaćenje uređaja za proizvodnju jakog alkoholnog pića – kotla Ako registrirani mali proizvođač jakog alkoholnog pića – vlasnik kotla najkasnije do 30. lipnja tekuće godine obavijesti nadležni carinski ured da ne namjerava proizvoditi jako alkoholno piće odnosno da mu kotao nije u uporabi i zatraži da se kotao zapečati, u sljedećim poreznim razdobljima ne nastaje trošarinska obveza dok je kotao zapečaćen. Za godinu u kojoj nadležni carinski ured skine pečat ili utvrdi da je pečat bio skinut bez suglasnosti nadležnog carinskog ureda nastaje trošarinska obveza. Registrirani mali proizvođač jakog alkoholnog pića – vlasnik kotla dostavlja nadležnom carinskom uredu pisanu obavijest kojom traži pečaćenje i/ili skidanje pečata s kotla. U slučaju da pisani zahtjev ne sadrži neke od podataka koji su neophodni za samu provedbu postupka pečaćenja, obavještava se obveznika da dopuni zahtjev. Pečaćenje i skidanje pečata s kotla obavlja nadležni carinski ured na zahtjev i trošak malog proizvođača jakog alkoholnog pića. U slučaju da obveznik - vlasnik kotla traži pečaćenje i/ili skidanje pečata sa više registriranih kotlova, paušal se naplaćuje u iznosu 100,00 kuna za svaki kotao.

121

Financije, pravo i porezi | 1/14

Trošarinski obveznik – uvoznik i povremeno registrirani primatelj podnosi mjesečno izvješće samo za mjesec kada je ostvario uvoz odnosno u kojem je ostvario unos. Ovlašteni držatelji trošarinskog skladišta koji imaju više trošarinskih skladišta podnose zbirno mjesečno izvješće, pod uvjetom da u vlastitom knjigovodstvu vode posebne evidencije o traženim podacima za svako skladište. U obrascu MI-PI iskazuju se količine piva u hektolitru. Kao sastavni dio obrasca MI-PI trošarinski obveznik dostavlja specifikaciju količina piva puštenih u potrošnju u RH prema trgovačkom nazivu proizvoda, količina u hektolitru i volumnom udjelu stvarnog alkohola sadržanog u 1 hl proizvoda izraženo na jednu decimalu, a koji su pušteni u potrošnju u izvještajnom razdoblju, odnosno za koje su iskazane ukupne oporezive količine u stupcima 2 do 11 u red. br. 18 te je iskazana ukupno obračunata trošarina u stupcima 2 do 11 u red. br. 20 (čl. 57. st. 4. POT-a).

Željka Marinović | Trošarinska izvješća za 2013. godinu

Financije, pravo i porezi | Porezi i doprinosi

Porezi i doprinosi | Financije, pravo i porezi

122

Podnositelja zahtjeva se upućuje da prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2013. godini (Nar. nov., br. 2/13, 68/13, 103/13, 120/13 i 143/13) uplati trošak pečaćenja i/ili skidanja pečata s kotla u iznosu od 100,00 kuna na način da se u nalogu za plaćanje upiše: ■ u polje „svrha plaćanja“: trošak postupka pečaćenja kotla, ■ u polje „model“ potrebno je upisati broj modela: „HR68“, ■ u polje „poziv na broj odobrenja“ kao podatak prvi brojčanu oznaku vrste prihoda koja se uplaćuje: „7668“ te kao podatak drugi: osobni identifikacijski broj (OIB). Prihodi državnog proračuna uplaćuju se na račun HR1210010051863000160 Državni proračun Republike Hrvatske. Nakon što trošarinski obveznik uplati navedeni paušal i to dokumentira originalom naloga za plaćanje, ovlašteni carinski službenik će izvršiti najavu dolaska trošarinskom obvezniku i izvršiti pečaćenje i/ili skidanje pečata s kotla na način da se stavljanjem carinske plombe onemogući postupak destilacije, a da se ložište i spremnik mogu koristiti i u druge svrhe. Pečaćenje i skidanje pečata s uređaja za proizvodnju alkohola obavlja ovlašteni službenik nadležnog carinskog ureda koji je o tome obvezan sastaviti zapisnik. Primjerak takvog zapisnika uručuje se malom proizvođaču jakog alkoholnog pića, a izvornik se pohranjuje u nadležnom carinskom uredu. Trošak pečaćenja i/ili skidanja pečata s kotla plaća se u paušalnom iznosu od 100,00 kuna. Ako mali proizvođač jakog alkoholnog pića koji nije vlasnik kotla već isti ima u uporabi, neće proizvoditi te najkasnije do 30. lipnja tekuće godine o tome obavijesti nadležni carinski ured, za to porezno razdoblje ne nastaje mu trošarinska obveza. Isti ne mogu tražiti pečaćenje kotla, već u slučaju kada ne namjeravaju proizvoditi jaka alkoholna pića, o tome daju pisanu izjavu carinskom uredu.  Primjer obračunavanja i plaćanja trošarine te popunjavanja Obrasca GI-MP-JAP Nakon što je g. Ante Antić korisnik jednoga kotla zapremine 80 l proizveo rakiju treba utvrditi njegovu jakost i količinu. Utvrdio je da je njezina jakost 40% vol. alkohola. Obzirom da Obrazac GI-MP-JAP sadrži Tablicu 1. i Tablicu T-2, a Tablica T-2 se ispunjava samo u slučaju kada se proizvede jako alkoholno piće godišnje za vlastite potrebe preko količine od 20 l čistog alkohola po domaćinstvu, dati ćemo 2 primjera:

 Primjer 1. Obrazac GI-MP-JAP kada je proizvedeno do 20 l čistog alkohola u obračunskoj godini a korisnik je kotla zapremine do 100 l Prilog 23 Obrazac GI-MP-JAP Trošarinski obveznik: ANTE ANTIĆ Prebivalište: GAZA 100, 47 000 KARLOVAC OIB: 12345678912

Carinski ured KARLOVAC Datum prijama: 19. siječnja 2014.

Godišnje izvješće o ukupno proizvedenoj količini jakog alkoholnog pića za vlastite potrebe, zapremini kotla te obračunatoj trošarini za razdoblje od 1.SIJEČNJA 2013. do 31. PROSINCA 2013. godine Popunjava obveznik - fizička osoba: Potvrđujem da su podaci iskazani u godišnjem izvješću potpuni i točni. Datum: 19. siječnja 2014. Ime i prezime trošarinskog obveznika: ANTE ANTIĆ Potpis: ANTE ANTIĆ Popunjava nadležni carinski ured Carinski ured KARLOVAC Datum unosa: 20. siječnja 2014. Ime i prezime ovlaštenog carinskog službenika: Janko Janković

M.P.

Potpis: Janko Janković T-1 Obračunata trošarina na proizvedene količine jakog alkoholnog pića za vlastite potrebe Red. br.

Opis

Iznos trošarine

Kotao zapremine do uključivo 100 litara (čl. 68. st. 5. ZOT-a)

100,00 kn

Kotao zapremine preko 100 litara (čl. 68. st. 5. ZOT-a)

Obračunata trošarina na količinu preko 20 l a/a (čl. 68. st. 6. ZOT-a)

Iznos trošarine za uplatu

100,00 kn

T-2 Proizvedene količine jakog alkoholnog pića za vlastite potrebe preko 20 litara čistog alkohola po domaćinstvu Red. br.

Opis

Količina

% vol. alkohola

Litara č/a

Proizvedene količine jakog alkoholnog pića u litrama

Ukupno litara čistog alkohola Ante

Antić

Potpis trošarinskog obveznika T-1

UPUTE ZA POPUNJAVANJE

popunjava vlasnik ili korisnik kotla zapremine do uključivo 100 litara (100 kn)

Financije, pravo i porezi | Porezi i doprinosi

UPUTE ZA POPUNJAVANJE

T-1

UPUTE ZA POPUNJAVANJE

popunjava vlasnik ili korisnik kotla zapremine preko 100 litara (200 kn)

popunjava vlasnik ili korisnik kotla zapremine do uključivo 100 litara (100 kn)

Upisuje se iznos trošarine obračunate na proizvedenu količinu jakog alkoholnog pića koja prelazi 20 l č/a (količina u l č/a x propisani iznos trošarine čl. 60. st. 6. ZOT-a)

popunjava vlasnik ili korisnik kotla zapremine preko 100 litara (200 kn)

Upisuje se ukupno obračunati iznos trošarine (1.+2.+3.)

Upisuje se iznos trošarine obračunate na proizvedenu količinu jakog alkoholnog pića koja prelazi 20 l č/a (količina u l č/a x propisani iznos trošarine čl. 60. st. 6. ZOT)

Upisuje se ukupno obračunati iznos trošarine (1.+2.+3.)

 Primjer 2. Obrazac GI-MP-JAP kada je proizvedeno 25 l čistog alkohola u obračunskoj godini Prilog 23 Obrazac GI-MP-JAP Trošarinski obveznik: ANTE ANTIĆ

Carinski ured KARLOVAC

Prebivalište: GAZA 100, 47 000 KARLOVAC

Datum prijama: 19. siječnja 2014.

OIB: 12345678912 Popunjava obveznik-fizička osoba: Potvrđujem da su podaci iskazani u godišnjem izvješću potpuni i točni. Datum: 19. siječnja 2014. Ime i prezime trošarinskog obveznika: ANTE ANTIĆ Potpis: ANTE ANTIĆ

Do 20. siječnja 2014. u obvezi je Carinskom uredu Karlovac dostaviti Godišnje izvješće o ukupno proizvedenoj količini jakog alkoholnog pića za vlastite potrebe, zapremini kotla te obračunatoj trošarini na Obrascu GI-MP-JAP. Valja naglasiti da se predmetni obrazac mora dostaviti i ako u godini za koju se podnosi izvješće nije bilo proizvodnje jakog alkoholnog pića. Do 31. siječnja 2014. u obvezi je obračunatu trošarinu koju je sam utvrdio za obračunsko razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. uplatiti putem naloga za plaćanje na način da upiše: Primatelj Državni proračun RH

U pozivu na broj odobrenja upisuju se sljedeće oznake:

Carinski ured KARLOVAC Datum unosa: 20. siječnja 2014. Ime i prezime ovlaštenog carinskog službenika: Janko Janković

M.P.

Potpis:Janko Janković T-1 Obračunata trošarina na proizvedene količine jakog alkoholnog pića za vlastite potrebe Red. br.

Opis

Iznos trošarine

Kotao zapremine do uključivo 100 litara (čl. 68. st. 5. ZOT-a)

100,00 kn

Kotao zapremine preko 100 litara (čl. 68. st. 5. ZOT-a)

Obračunata trošarina na količinu preko 20 l a/a (čl. 68. st. 6. ZOT-a)

265,00 kn (5 lit. čistog alkohola x 53,00 kn/ lit. propisana visina trošarine= 265,00 kn)

Iznos trošarine za uplatu

365,00 kn

** Količina čistog alkohola u jakom alkoholnom piću utvrđuje se tako da se količina proizvedenog jakog alkoholnog pića navedenom u stupcu 2 pomnoži s postotkom alkohola navedenim u stupcu 3 i podijeli sa 100. Npr. u 12,5 litara alkoholnog pića jakosti 40% vol. sadržano je 5 litara č / a (12,5 x 40:100=5 l č / a)

HR1210010051863000160

Popunjava nadležni carinski ured

* Podaci u tabeli T2 iskazuju se samo u slučaju ako je mali proizvođač jakog alkoholnog pića proizveo za vlastite potrebe količine koje prelaze 20 litara č/a godišnje.

1066 − osobni identifikacijski broj (OIB) u navedenom primjeru: 12345678912

 Mali proizvođači vina su, sukladno čl. 67. st. 4. ZOT-a i čl. 62. st. 1. do 3. POT-a, obvezni do 31. siječnja tekuće godine za proteklu godinu dostaviti nadležnom carinskom uredu prema svome sjedištu/ prebivalištu: ■ godišnje izvješće o proizvodnji, otpremama i zalihama vina na dan 31. prosinca na Obrascu GIMPV, koji je tiskan u Prilogu 22 POT-a i ■ popis (inventuru) zaliha sa stanjem na dan 31. prosinca godine za koju se podnosi izvješće. Prilog 22 Obrazac GI-MPV

T-2* Proizvedene količine jakog alkoholnog pića za vlastite potrebe preko 20 litara čistog alkohola po domaćinstvu Red. br.

1. 2.

Opis

Količina

% vol. alkohola

Litara č / a**

12,5 lit.

Proizvedene količine jakog alkoholnog pića u litrama

Ukupno litara čistog alkohola

Trošarinski obveznik: ANTE ANTIĆ

Carinski ured KARLOVAC

Prebivalište: GAZA 100, 47 000 KARLOVAC

Datum prijama: 31 . siječnja 2014.

OIB: 12345678912 Godišnje izvješće o proizvodnji, otpremama i zalihama vina za 2013. godinu Red. br.

Ante Antić Potpis trošarinskog obveznika

Opis

Količine u hl Mirna vina

Pjenušava vina

Stanje zaliha vina na dan 31. prosinca 2012. godine*

Željka Marinović | Trošarinska izvješća za 2013. godinu

Proizvedena rakijau količini od 50 l gotovog proizvoda-rakije s udjelom 40% vol. alkohola odgovara količini 20 l čistog alkohola (50 l x 40% vol. Alkohola = 20 l čistog alkohola).

123

Financije, pravo i porezi | 1/14

T-1

Porezi i doprinosi | Financije, pravo i porezi

Popunjava obveznik:

Proizvedene količine vina od 1.1. 2013. do 31.12. 2013. godine

Potvrđujem da su podaci iskazani u godišnjem izvješću potpuni i točni. Datum: 30. siječnja 2014.

Ukupno ( red 1.+2. )

120

Količine vina otpremljene u drugu državu članicu

Količine vina otpremljene u treću državu (izvoz)

Količine vina puštene u potrošnju u HR

Stanje zaliha vina na dan 31. prosinca 2013. godine** ( red 3. – 4. – 5. – 6.)

Ime i prezime trošarinskog obveznika: ANTE ANTIĆ Potpis: ANTE ANTIĆ Popunjava nadležni carinski ured Carinski ured KARLOVAC Datum unosa: 31. siječnja 2014. Ime i prezime ovlaštenog carinskog službenika: Janko Janković

M.P.

Potpis: Janko Janković 10

* podatak se odnosi na prethodnu godinu ** podatak se odnosi na tekuću godinu

Tablica 3. Trošarinska izvješća koja podnose trošarinski obveznici i rokovi podnošenja Trošarinski obveznik Ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta Registrirani primatelj Primatelj TP već puštenih u potrošnju u drugoj državi članici Strani prodavatelj/ njegov porezni zastupnik kod prodaje na daljinu

Dnevni obračun trošarine Dostavlja nadležnom carinskom uredu dva puta mjesečno:  z a razdoblje od 1. do 15. dana u mjesecu dostavlja do 20. dana u istom mjesecu;  z a razdoblje od 16. do zadnjeg dana u mjesecu dostavlja do 8. dana sljedećeg mjeseca. Dnevni obračun trošarine na pivo na obrascu DOT-PI (dan u Prilogu 18 POT-a),

Do 20. dana u mjesecu za protekli mjesec. ALKOHOL I ALKOHOLNA PIĆA Mjesečno izvješće o stanju zaliha, primljenim, unesenim, proizvedenim, otpremljenim i uvezenim količinama te obračunatoj trošarini na pivo na obrascu MI-PI (dan u Prilogu 20 POT), i kao sastavni dio specifikaciju količina piva puštenih u potrošnju u RH prema trgovačkom nazivu proizvoda i volumnom udjelu stvarnog alkohola označenog na proizvodu. Postotak volumnog udjela alkohola koji je deklariran na proizvodu i sadržan u jednom hektolitru gotovog proizvoda mora biti izražen na jednu decimalu. Mjesečno izvješće o stanju zaliha, primljenim, unesenim, proizvedenim, otpremljenim i uvezenim količinama te obračunatoj trošarini na alkohol i alkoholna pića (osim piva) na obrascu MI-AL (dan u Prilogu 21 POT-a).

Dnevni obračun trošarine na alkohol i alkoholna pića (osim piva ) na obrascu DOT-AL (dan u Prilogu 19 POT-a).

Mjesečno izvješće o stanju zaliha, primljenim, unesenim, proizvedenim, otpremljenim i uvezenim količinama te obračunatoj trošarini na cigarete na obrascu MI-C (dan u Prilogu 34 POT-a). Mjesečno izvješće o stanju zaliha, primljenim, unesenim, proizvedenim, otpremljenim i uvezenim količinama cigara i cigarilosa na obrascu MI- CR-CL (dan u Prilogu 35 POT-a). Mjesečno izvješće o stanju zaliha, primljenim, unesenim, proizvedenim, otpremljenim i uvezenim količinama sitno rezanog duhana i ostalog duhana za pušenje na obrascu MI-DP (dan u Prilogu 36 POT-a). Mjesečno izvješće o obračunatoj trošarini na cigare, cigarilose i duhan za pušenje na obrascu MI-OT (dan u Prilogu 37 POT-a). Ovlašteni držatelji trošarinskog skladišta-proizvođač – Izvješće o stanju i kretanju duhana (sirovine) na obrascu IZVJ-DUH (dan u Prilogu 38 POT-a). ENERGENTI Mjesečno izvješće o stanju zaliha, primljenim, unesenim, proizvedenim, otpremljenim i uvezenim količinama te obračunatoj trošarini na energente na obrascu MI-EN (dan u Prilogu 42 POT-a).

Dnevni obračun trošarine na energente na obrascu DOT-EN (dan u prilogu 41 POT-a). Trošarinski obveznika na duhanske prerađevine i povremeno registrirani primatelj dostavlja sljedećeg radnog dana od dana nastanka obveze obračuna trošarine.

124

Mjesečno izvješće

Dnevni obračun trošarine prema otpremljenim količinama duhanskih proizvoda iz trošarinskog skladišta na obrascu DOT-DP (dan u Prilogu 31 POT-a). Ne dostavlja se ako nije nastala obveza ili ona iznosi 0 kn.

DUHANSKE PRERAĐEVINE

Ovlašteni držatelji trošarinskog skladišta-proizvođači naftnih derivata dostavljaju i Izvješće o stanju zaliha, proizvedenim, unesenim, uvezenim, otpremljenim i prerađenim količinama sirove nafte te uslužnoj preradi sirove nafte na obrascu MI-NA (dan u Prilogu 43 POT-a). Trošarinski obveznici dostavljaju do 8. dana u mjesecu za prethodni mjesec Izvješće o uplaćenim trošarinama na energente na obrascu MI-UTE (dan u Prilogu 44 POT-a). Podnosi se i za mjesec u kojem nije nastala obveza obračunavanja trošarine, osim povremeno registriranog primatelja samo za mjesec u kojem je ostvario unos. Iznimka, ODTS koji vrši prodaju u izdvojenom prodajnom mjestu u zračnim lukama ne podnosi mjesečno izvješće. Uz mjesečno izvješće za razdoblje od 1. prosinca do 31. prosinca 2013. koje se dostavlja do 20. siječnja 2014., ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta prilaže i popis (inventuru) zaliha sa stanjem na dan 31. prosinca 2013.

Godišnje izvješće

Financije, pravo i porezi | Porezi i doprinosi

Trošarinski obveznik

Dnevni obračun trošarine

Proizvođač izvan sustava odgode (čl. 69. ZOT-a)

Dostavlja nadležnom carinskom uredu dvaput mjesečno:  za razdoblje od 1. do 15. dana u mjesecu dostavlja do 20. dana u istom mjesecu;  za razdoblje od 16. do zadnjeg dana u mjesecu dostavlja do 8. dana sljedećeg mjeseca. Dnevni obračun trošarine na pivo na obrascu DOT-PI (dan u Prilogu 18 POT-a).

Mjesečno izvješće

Godišnje izvješće

Dnevni obračun trošarine na alkohol i alkoholna pića (osim piva ) na obrascu DOT-AL (dan u Prilogu 19 POT-a)

Do 31. siječnja tekuće godine za proteklu godinu. Godišnje izvješće o proizvodnji, otpremama i zalihama vina na obrascu GI-MPV (dan u Prilogu 22 POT-a) iPopis (inventura) zaliha sa stanjem na dan 31. prosinca godine za koju se podnosi izvješće. Za 2013. dostavlja najkasnije do 31. siječnja 2014. i to za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. i prilaže popis (inventuru) zaliha sa stanjem na dan 31. prosinca 2013

Mali proizvođač jakih alkoholnih pića (čl. 68. ZOT-a)

Do 20. siječnja tekuće godine za proteklu godinu Godišnje izvješće o ukupno proizvedenoj količini jakog alkoholnog pića za vlastite potrebe, zapremini kotla te obračunatoj trošarini na obrascu GI-MP-JAP (dan u Prilogu 23 POT-a). Za 2013. dostavlja najkasnije do 20. siječnja 2014. i to za 2013.

Uvoznik

Do 20. dana u mjesecu za protekli mjesec. Izuzetak - uvoznici energenata do 8. dana u mjesecu za prethodni mjesec dostavljaju Izvješće o uplaćenim trošarinama na energente na obrascu MI-UTE (dan u Prilogu 44 POT-a) Iste obrasce kao što su navedeni kod ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta. Samo za mjesec u kojem je ostvario uvoz.

ELEKTRIČNE ENERGIJE KN 2716

Mjesečni obračun trošarine na električnu energiju dostavlja nadležnom carinskom uredu prema svom sjedištu do zadnjeg dana u tekućem mjesecu po proteku obračunskog razdoblja na Obrascu MI-EL (dan u Prilogu 45 POT-a)

PRIRODNOG PLINA KN 2711 11, 2711 21 I OST. PLIN. U PLINOVIT. STANJU KN 2711 29 00

Mjesečni obračun trošarine na prirodni plin dostavlja nadležnom carinskom uredu prema svom sjedištu do zadnjeg dana u tekućem mjesecu po proteku obračunskog razdoblja na Obrascu MI-PL (dan u Prilogu 46 POT-a)

125

Financije, pravo i porezi | 1/14

Mali proizvođač vina (čl. 67. ZOT-a)

Željka Marinović | Trošarinska izvješća za 2013. godinu

Ne dostavlja se ako nije nastala obveza ili iznosi 0 kn.

Porezi i doprinosi | Financije, pravo i porezi

Trošarinski obveznik

Dnevni obračun trošarine

KRUTA GORIVA (UGLJEN, KOKS I LIGNIT) KN 2701, 2702, 2704, ostalo

Mjesečno izvješće Mjesečni obračun trošarine na kruta goriva dostavlja nadležnom carinskom uredu prema svom sjedištu do zadnjeg dana u tekućem mjesecu po proteku obračunskog razdoblja na Obrascu MI-KG (dan u Prilogu 47 POT-a) i kao sastavni dio specifikaciju količina krutih goriva puštenih u potrošnju u Republici Hrvatskoj, i to prema vrsti, trgovačkom nazivu, tarifnim oznakama Kombinirane nomenklature carinske tarife i bruto toplinskoj vrijednosti.

U svrhu provedbe poreznog nadzora i provjere, trošarinski obveznik je dužan čuvati izdane i primljene račune, prateće trošarinske dokumente, jedinstvene carinske deklaracije, dokumente temeljem kojih je ostvario oslobođenje od plaćanja trošarine, dnevne obračune trošarine, izvješća i sve druge knjigovodstvene dokumente koji se na bilo koji način odnose na proizvodnju, skladištenje, uvoz, unos, izvoz i iznos trošarinskih proizvoda, a koji su bitni za obračunavanje i plaćanje trošarine, u roku utvrđenom posebnim propisima, a najduže 10 godina nakon isteka godine na koju se ti dokumenti odnose (čl. 50. ZOT-a).

3. Uplatni računi za trošarine Uvozna davanja (carina, posebne uvozne pristojbe, porezi, trošarina, ležarina) pri uvozu uplaćuju se na račune područnih carinskih ureda: Račun po IBAN konstrukciji

Godišnje izvješće

Račun

Naziv korisnika

HR1810010051784500183 1001005-1784500183

Ministarstvo financija, Carinska uprava RH, Područni carinski ured Zagreb,

HR9310010051784500191 1001005-1784500191

Ministarstvo financija, Carinska uprava RH, Područni carinski ured Rijeka,

HR7610010051784500206 1001005-1784500206

Ministarstvo financija, Carinska uprava RH, Područni carinski ured Osijek,

HR5410010051784500214 1001005-1784500214

Ministarstvo financija, Carinska uprava RH, Područni carinski ured Split,

Trošarinski obveznici koji sukladno trošarinskim propisima sami obračunavaju trošarinu dužni su istu platiti u roku od 30 dana od dana nastanka obveze obračuna trošarine u korist računa državnog proračuna: HR1210010051863000160

Državni proračun

Brojčane oznake vrste prihoda (poreza) označavaju vrstu poreza koji se uplaćuje, i to: ■ 1058 – Trošarina na energente ■ 1066 − Trošarina na alkohol ■ 1074 − Trošarina na pivo ■ 1090 − Trošarina na duhanske proizvode ■ 1155− Trošarina na električnu energiju ■ 1163 − Trošarina na prirodni plin ■ 1171 − Trošarina na kruta goriva U pozivu na broj odobrenja upisuju se sljedeće oznake: za pravne i fizičke osobe: 68

Brojčana oznaka poreza − OIB

•

Stjecanje i prodaja dobara u zemljama članicama EU-a

Boris Lamza, mag. oec. Ante Čilić, mag. oec. Zagreb

tske u Europsku uniju smatrala uvozom dobara, od 1. srpnja 2013. predstavlja stjecanje dobara unutar EU-a. U članku se na primjerima prikazuje evidentiranje transakcije stjecanja (nabave dobara iz EU-a), prijevoz tih dobara u RH od strane isporučitelja ili stjecatelja, te prodaja u RH odnosno unutar EU-a.

1. Zakonski okvir Stjecanje dobara unutar Europske unije definirano je čl. 9. st. 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost.1 Trgovačka društva, koja su u sustavu poreza na dodanu vrijednost, obavljene transakcije oporezuju PDVom sukladno čl. 4. st. 1. toč. 2. a) Zakona o PDV-u i čl. 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost2, a pravo na odbitak pretporeza iz takvih poslova ostvaruju prema čl. 58. st. 3. toč. 1. Zakona o PDV-u.

2. Nabava dobara iz zemalja članica EU-a Jedan od neizbježnih ovisnih troškova nabave jest i trošak prijevoza dobra od mjesta gdje počinje otprema do mjesta gdje otprema završava. Premda za oporezivanje PDV-om stjecanja dobara unutar EU-a nije bitno tko je obavio prijevoz dobara koja se stječu, što je vidljivo iz čl. 9. st. 1. Zakona o PDV-u, stjecanje dobara uvijek podrazumijeva fizičko premještanje s jednog mjesta na drugo. Ovisno o tome tko je dobra prevezao (kupac, prodavatelj ili netko treći u njihovo ime) Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13, 99/13-Rješ. USRH i 148/13; u nastavku: Zakon o PDV-u) 2 Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 79/13 i 85/13-ispr.; u nastavku: Pravilnik o PDV-u) 1

različit je i porezni tretman tog posla prema odredbama Zakona o PDV-u. Primjerice, tuzemno trgovačko društvo dopremom dobara iz neke države članice u RH stječe dobra unutar Europske unije. Mjesto stjecanja, odnosno mjesto gdje završava otprema ili prijevoz dobra stjecatelju, sukladno čl. 27. st. 1. Zakona o PDV-u, je dakle RH. Transakcija je, prema čl. 4. st. 1. toč. 2. Zakona o PDV-u, odnosno čl. 2. Pravilnika o PDV-u oporeziva hrvatskim Zakonom o PDV-u. To znači da trgovačko društvo iz RH mora platiti PDV na stjecanje dobara iz EU-a u skladu s čl. 75. st. 1. toč. 3. Zakona o PDV-u. Poreznu osnovicu na stjecanje dobara, kako propisuju čl. 34. Zakona o PDV-u i čl. 41. st. 5. Pravilnika o PDV-u, čini naknada koju je isporučitelj iz druge države članice primio ili treba primiti od kupca iz RH za isporuku tih dobara. U poreznu osnovicu uračunavaju se i ostali iznosi davanja, osim PDV-a, te sporedni troškovi kao što su provizija, pakiranje, osiguranje koje isporučitelj dobara iz EU-a zaračuna kupcu iz RH. Stopa po kojoj će se obračunati PDV na stjecanje dobara je određena čl. 37. i 38. Zakona o PDV-u, pa će se kod obračuna poreza primijeniti stopa PDV-a koja bi se na isto takvo dobro primijenila da se prodaje u RH (čl. 37. st. 3. Zakona o PDV-u). Obveza obračuna PDV-a na stjecanje dobara, sukladno čl. 31. Zakona o PDV-u, nastaje u obračunskom razdoblju kada je isporučitelj iz zemlje članice EU-a izdao račun ili istekom 15. dana nakon obračunskog razdoblja u kojem su dobra isporučena ako račun nije ispostavljen (78. st. 3. Zakona o PDV-u). U slučaju kada trgovačko društvo iz RH dobra prevozi vlastitim prijevoznim sredstvom, pretpostavlja se, UDK 336.2

127

Financije, pravo i porezi | 1/14

Transakcija koja se prije ulaska Republike Hrva-

Boris Lamza, Ante Čilić | Stjecanje i prodaja dobara u zemljama članicama EU-a

Stjecanje dobara je od 1. 7. 2013. zamijenilo nekadašnji uvoz dobara iz drugih država članica EU-a. Autori članka nam na praktičnim primjerima prikazuju transakcije stjecanja dobara, utvrđivanje obveze PDV-a na stjecanje te evidentiranje tih poslovnih događaja u evidencijama poduzetnika. Također se prikazuju transakcije isporuka dobara unutar EU-a.

Porezi i doprinosi | Financije, pravo i porezi

zbog pojednostavljenja, da je prilikom utovara dobara u toj državi članici uz dobra primljen i račun prodavatelja. Ukoliko je prodavatelj iz EU-a izdao račun zadnjega dana nekog obračunskog razdoblja, a hrvatsko društvo koje prevozi dobra vlastitim prijevozom, zbog zadržavanja na putu ili bilo kojeg drugog razloga stigne s dobrima u RH početkom sljedećeg obračunskog razdoblja, obveza obračunavanja i plaćanja PDV-a na stjecanje dobara unutar EU-a nastaje u prethodnom obračunskom razdoblju kada je prodavatelj iz te države članice izdao račun. Hrvatsko trgovačko društvo ima pravo odbitka pretporeza u istom obračunskom razdoblju na iznos PDV-a koji treba platiti na stjecanje dobara iz EU-a (čl. 58. st. 3. toč. 1. Zakona o PDV-u). To znači da trgovačko društvo iz RH, koje stječe dobra iz druge članice EU-a, ne mora angažirati novčana sredstva da bi platilo PDV na stjecanje dobara već u istoj Prijavi poreza na dodanu vrijednost (PDV obrascu) za obračunsko razdoblje u kojem se dobra stječu istodobno iskazuje obvezu PDV-a na stjecanje i pretporez. U PDV obrascu za obračunsko razdoblje u kojem se stječu dobra, sukladno čl. 175. Pravilnika o PDV-u, obveza PDV-a na stjecanje dobara hrvatskog trgovačkog društva unosi se pod točkama II.5., II.6. ili II.7., ovisno o stopi PDV-a koja će se primijeniti na obračun poreza na stjecanja dobara. Iznos pretporeza od istog stjecanja unosi se pod točkom III.3. PDV obrasca (čl. 176. Pravilnika o PDV-u). Trgovačko društvo iz RH koje stječe dobra također, u istom obračunskom razdoblju, prema čl. 86. Zakona o PDV-u, mora podnijeti i Prijavu za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica EU-a (PDV-S obrazac). Prema odredbama čl. 182. Pravilnika o PDV-u, obrazac PDV-S će se, u ovoj situaciji, popuniti na način da se u stupac 8. unese redni broj isporuke, u stupac 9. se unosi kod države članice EU-a iz koje su nabavljena dobra, u stupac 10. se unosi PDV identifikacijski broj isporučitelja iz EU-a, a u stupac 11. vrijednost dobara koja se stječu (izraženo u kunama). 128

3. Kalkulacija troškova nabave (stjecanja) Za porezni tretman stjecanja dobara nije bitno tko je dobra prevezao, no stjecanje bez prijevoza dobara nije moguće. Stoga prijevoz dobara treba gledati kao zasebni posao. Trgovačko društvo stjecatelj ima pravo na odbitak pretporeza na sve troškove nastale kod prijevoza sukladno čl. 58. st. 1. Zakona o PDV-u, ukoliko zadovoljava uvjete iz čl. 60. Zakona (nije isključen odbitak, ima račun, iskazuje obvezu u prijavi). Primjerice, trgovačko društvo iz Zagreba prevozi dobra iz Njemačke vlastitim prijevoznim sredstvom.

Ako prilikom odlaska po dobra u Njemačku, trgovačko društvo iz RH kupuje gorivo u Hrvatskoj, može odbiti pretporez po tom računu. Navedeni pretporez iskazuje se u Prijavi PDV-a (obrazac PDV) u obračunskom razdoblju u kojem su nastali navedeni troškovi i unose se u obrazac pod točkom III.1. Za troškove nastale izvan RH hrvatsko trgovačko društvo nema pravo na odbitak pretporeza, ali ima eventualno pravo na povrat PDV-a koji je plaćen u drugim državama članicama EU-a na način propisan čl. 74. Zakona o PDV-u i čl. 149. Pravilnika o PDV-u. To se odnosi i na gorivo koje će kupiti u bilo kojoj državi članici EU-a kroz koju će prevoziti nabavljena dobra.  Primjer 1. Stjecanje dobara unutar EU-a (vlastiti prijevoz) Isporučitelj D1-EU GmbH sa sjedištem u Republici Njemačkoj ispostavlja račun na iznos 2.000,00 EUR-a (tečaj 7,605000) za 100 metara aluminijskih okvira jedinične cijene 15,00 EUR-a i 200 komada držača jedinične cijene 2,50 EUR-a. Stjecatelj tih dobara H1-EU d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu utvrđuje vlastiti trošak prijevoza robe u iznosu 2.000,00 kn. Tablica 1. Troškovi nabave robe iz EU-a Opis

Količina Cijena (EUR) Iznos (EUR)

Aluminijski okviri (metara)

100

15,00

Držači (komada)

200

2,50

Materijal ukupno Trošak prijevoza Nabavna vrijednost

1.500,00

Vrijednost (kn) 11.407,50

500,00

3.802,50

2.000,00

15.210,00 2.000,00 17.210,00

Trošak prijevoza raspoređuje se po vrijednosti nabavljene količine. Vrijednost aluminijskih okvira čini 75% ukupne vrijednosti isporuke (1.500,00/2.000,00 x 100 = 75%), pa se ukupni trošak prijevoza raspoređuje po istom ključu. Od ukupnih troškova prijevoza, u iznosu 2.000,00 kn, na aluminijske okvire raspoređuje se 1.500,00 kn troška (2.000,00 x 0,75). Na držače se raspoređuje ostatak troška prijevoza, odnosno 500,00 kn (500,00/2.000,00 x 100 = 25; 2.000,00 x 0,25 = 500,00). Ukupni trošak nabave aluminijskih okvira je 12.907,50 kn (11.407,50 + 1.500,00) a jedinična cijena metra iznosi 129,08 kn (12.907,50/100). Ukupni trošak nabave držača je 4.302,50 kn (3.802,50 + 500,00) a jedinična cijena komada je 21,51 kn (4.302,50/200). Za iznos 15.210,00 kn odnosno protuvrijednost 2.000,00 EUR-a po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke od 7,605000 kn za EUR uvećava se kratkotrajna imovina zalihe kao kupovna cijena prema obračunu dobavljača. Na iznos 15.210,00 kn, koji čini osnovicu za obračun, obračunava se obveza PDV-a za stjecanje

Financije, pravo i porezi | Porezi i doprinosi

Red. br.

Opis

Iznos

Konto Duguje

Potražuje

Primljen račun dobavljača D1-EU GmbH (2.000 x 7.6050003) 1.

-o bveze prema dobavljačima iz EU-a - kupovna cijena robe

15.210,00 15.210,00

6500

221001

3.802,50 3.802,50

26046 16046

-o visni trošak nabave robe (prijevoz) - troškovi vlastitog transporta kod nabave robe

2.000,00

6510

2.000,00

- kupovna cijena robe -o visni trošak nabave robe (prijevoz) - obračun nabave robe

3. 15.210,00

6500

2.000,00 17.210,00

6590

6510

- roba u skladištu po NC - obračun nabave robe

17.210,00 17.210,00

6600

Duguje

Potražuje

-o bveze prema dobavljačima iz EU -k upovna cijena robe

15.210,00 15.210,00

6500

221001

-o bveza PDV-a za stjecanje dobara unutar EU - 25% -p retporez od stjecanja dobara unutar EU - 25%

3.802,50 3.802,50

26046 16046

-o bveza prema dobavljačima u zemlji -p retporez u primljenim računima po stopi 25% -o visni trošak nabave

220

2.500,00 500,00 2.000,00

16040 6510

15.210,00

6500

2.000,00 17.210,00

6590

6510

17.210,00 17.210,00

6600

6590

Obračun troška nabave 4.

Zaduženje skladišta

Konto

Primljen račun hrvatskog dobavljača za prijevoz robe

41014

Obračun troška nabave

Iznos

Obračun PDV-a na stjecanje dobara 2.

Ukalkuliravanje vlastitog transporta u trošak nabave

Opis

Primljen račun dobavljača D1-EU GmbH (2.000,00 x 7.605000) 1.

Obračun PDV-a na stjecanje dobara unutar EU-a -o bveza PDV-a za stjecanje dobara unutar EU - 25% -p retporez od stjecanja dobara unutar EU

Red. br.

6590

-k upovna cijena robe -o visni trošak nabave robe (prijevoz) -o bračun nabave robe Zaduženje skladišta

 Primjer 2. Stjecanje robe unutar EU (prijevoz prijevoznika iz RH) Dobra iz Primjera 1. uz iste uvjete stjecatelj H1-EU d.o.o. evidentira kao nabavu robe, ali koristi uslugu prijevoza hrvatskog prijevoznika registriranog za tu djelatnost. Trošak prijevoza iznosi 2.000,00 kn, s obračunatim PDV-om od 25%, pa obveza prema prijevozniku na temelju primljenog računa iznosi 2.500,00 kn. Kako je u prethodnom primjeru opisano, za porezni tretman stjecanja dobara iz EU-a nije bitno tko je dobra prevezao, te se prijevoz smatra neovisnim poslom za koji izvršitelj usluge prijevoza naručitelju izdaje račun s obračunatim PDV-om. Temeljem čl. 58. st. 1. Zakona o PDV-u, ako zadovoljava sve uvjete iz čl. 60. Zakona, hrvatsko društvo stjecatelj ima pravo 3 4

Za evidentiranje nabave primjenjuje se tečaj na dan transakcije Kada poduzetnik kod nabave robe koristi vlastiti prijevoz troškove nastale po tom prijevozu, temeljem obračuna putnog naloga, treba ukalkulirati u NC robe, tj. umjesto na konta razreda 4 treba knjižiti na konto 6500. Ukoliko su troškovi prijevoza po putnom nalogu, prethodno, knjiženi na konta troška u razredu 4 (gorivo, dnevnica itd.) za predmetne troškove treba razdužiti konta razreda 4 i iste prenijeti na konto 6500.

- roba u skladištu po NC - obračun nabave robe

Glede kalkulacije troškova nabave robe iz EU-a nema razlika u prvom i drugom primjeru. U drugom primjeru društvo stjecatelj ostvaruje pravo na pretporez za uslugu prijevoza.  Primjer 3. Stjecanje robe unutar EU-a (prijevoz stranog prijevoznika) Hrvatsko trgovačko društvo nabavlja dobra od dobavljača iz Njemačke, a za dopremu angažira stranog prijevoznika. U tom slučaju radi se o usluzi iz čl. 17. st. 1. Zakona o PDV-u, a mjestom obavljanja usluge smatra se mjestom primatelja usluge. Dakle, usluga prijevoza oporezuje se u RH, gdje je sjedište primatelja usluge. Kako se kod usluga iz čl. 17. Zakona primjenjuje prijenos porezne obveze („reverse charge“), strani će prijevoznik ispostaviti račun bez obračunatog PDV-a te na računu naglasiti da se radi o prijenosu porezne obveze. Hrvatsko društvo stjecatelj će, primjenjujući odredbu čl. 75. st. 1. toč. 6. Zakona o PDV-u, obračunati PDV po stopi od 25%. Međutim, sukladno čl. 58. st. 1. i 2. i

Boris Lamza, Ante Čilić | Stjecanje i prodaja dobara u zemljama članicama EU-a

Knjiženje nabave robe:

na odbitak pretporeza po računu za uslugu prijevoza dobara iz Njemačke koji će mu izdati hrvatski prijevoznik. Prijevoznik na računu obračunava PDV, jer se radi o usluzi gdje su i pružatelj i primatelj usluge porezni obveznici sa sjedištem u RH. Tada se i mjestom pružanja usluge smatra RH. Društvo koje stječe dobra po primljenom računu priznaje pretporez u cijelosti i iskazuje u obrascu PDV pod točkom III.1., u obračunskom razdoblju u kojem je trošak nastao. Knjiženje:

129

Financije, pravo i porezi | 1/14

unutar EU-a po stopi od 25% te pretporez na stjecanje dobara unutar EU-a. Za iznos od 2.000,00 kn utvrđuju se ovisni troškovi nabave materijala vlastitim prijevozom, te ukalkuliraju u trošak nabave robe. Nakon dovršetka nabavke i knjiženja svih troškova obračunava se nabava i zadužuje skladište.

Porezi i doprinosi | Financije, pravo i porezi

čl. 60. st. 1. toč. d) Zakona u istom razdoblju ima pravo odbitka pretporeza na isti iznos. Prema tome, kao i kod stjecanja dobara, nema obveze plaćanja PDV-a, jer se istodobno iskazuje obveza poreza na primljenu uslugu iz EU-a i obračunava pretporez od primljenih usluga iz EU-a. U PDV obrascu za obračunsko razdoblje u kojem je primljena usluga, obveza PDV-a na primljenu uslugu prijevoza od stranog prijevoznika unosi se pod točkom II.10., a obračunati pretporez od iste usluge pod točkom III.4. Trgovačko društvo iz RH također u istom obračunskom razdoblju, prema čl. 86. Zakona o PDV-u mora podnijeti i Prijavu za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica EU-a (obrazac PDV-S). Sukladno čl. 182. Pravilnika o PDV-u, u obrazac PDV-S će se u stupac 8. upisati redni broj isporuke, u stupac 9. kod države članice EU-a iz koje je strani isporučitelj odnosno prijevoznik, u stupac 10. PDV identifikacijski broj EU dobavljača odnosno EU prijevoznika, u stupac 11. vrijednost stečenih dobara, a u stupac 12. vrijednost primljene usluge prijevoza izraženo u kunama. Knjiženje: Red. br.

Opis

Iznos

 Primjer 4. Stjecanje robe unutar EU-a s prijevozom isporučitelja Tuzemno trgovačko društvo nabavlja dobra od dobavljača iz Njemačke, a dobra prevozi njemački poduzetnik - isporučitelj dobara. U ovom je slučaju trošak prijevoza uračunat u nabavnu cijenu dobra, pa račun dobavljača iz EU-a sada iznosi 2.262,98 EUR-a. U kalkulaciji nema posebno troška prijevoza (uključen je u prodajnu cijenu dobavljača), pa u knjiženjima i obrascu PDV nema obveze ni pretporeza od primljenih usluga unutar EU-a. Tablica 2. Opis

100

16,975

Držači (komada)

200

2,836

Nabavna vrijednost

Potražuje

15.210,00

221001

- kupovna cijena materijala

15.210,00

6500

2.000,00

221002

-o visni trošak nabave sirovina i materijala (prijevoz)

2.000,00

6510

Obračun PDV-a na stjecanje

-o bveza PDV-a za stjecanje dobara unutar EU - 25% - pretporez od stjecanja dobara

3.802,50 3.802,50

-o bveza PDV-a od primljenih usluga unutar EU - 25%

500,00

-p retporez od primljenih usluga iz EU - 25%

500.00

26046 16046 26048 16048

Obračun troška nabave

130

- kupovna cijena robe 4.

15.210,00

6500

2.000,00

6510

17.210,00

6590

- roba u skladištu po NC

17.210,00

660

- obračun nabave robe

17.210,00

6590

- ovisni trošak nabave robe (prijevoz) - obračun nabave robe Zaduženje skladišta

Glede kalkulacije troškova nabave dobara, kao u prvom primjeru društvo stjecatelj obračunava i obvezu PDV-a i pretporez. Knjiženja su sada različita, jer se radi i o primljenim isporukama dobara iz EU-a i obavljenim uslugama iz EU-a.

1.697,24

12.907,55

565,74

4.302,45

2.262,98

17.210,00

Opis

Iznos

Konto Duguje Potražuje

Primljen račun dobavljača D1EU GmbH (2.262.98 x 7.605000) 1.

-o bveze prema dobavljačima iz EU - kupovna cijena robe

17.210,00 17.210,00

650

221001

Obračun poreza na dodanu vrijednost

Primljen račun prijevoznika D2-EU GmbH (262,98 x 7,605000) -o bveze prema dobavljačima iz EU

Vrijednost (kn)

Knjiženje:

Primljen račun dobavljača D1-EU GmbH (2.000,00 x 7,605000) 1.

Iznos (EUR)

Osnovica za obračun PDV-a, prema čl. 34. Zakona o PDV-u, iznosi 17.210,00 kn, a PDV po stopi od 25% iznosi 4.302,50 kn.

Red. br.

-o bveze prema dobavljačima iz EU

Cijena (EUR)

Aluminijski okviri (metara)

Konto Duguje

Količina

-o bveza PDV-a na stjecanja dobara unutar EU - 25% -p retporez od stjecanje dobara unutar EU - 25%

4.302,50 4.302,50

26046 16046

Ukoliko bi isporučitelj materijala iz zemlje članice EU-a, umjesto vlastitog prijevoza, angažirao prijevoznika iz svoje zemlje uz iste uvjete, knjiženje bi bilo istovjetno. Moguća razlika bila bi u tome što bi isporučitelj iz Njemačke u svojoj prodajnoj kalkulaciji uračunao trošak prijevoza prema istom ili nekom drugom ključu za raspored troškova prijevoza na pojedina dobra koja isporučuje.

4. Prodaja (isporuka) dobara 4.1. Prodaja u tuzemstvu Kada hrvatsko trgovačko društvo prodaje robu drugom trgovačkom društvu u RH, transakcija je oporeziva prema čl. 4. st. 1. Zakona o PDV-u i čl. 2. Pravilnika o PDV-u. Društvo isporučitelj izdaje račun sukladno čl. 78. Zakona i čl. 157. Pravilnika o 5

2.262,98 x 0,75/100 = 16,97 2.262,98 x 0,25/200 = 2,83

Financije, pravo i porezi | Porezi i doprinosi

Nabavljeni materijal (50% aluminijskih okvira i 100% držača) hrvatsko društvo prodaje na način da po narudžbi drugog hrvatskog trgovačkog društva registriranog za potrebe PDV-a donesene plakate uokviruje u aluminijske okvire i na njih ugrađuje držače. U prodajnu cijenu društvo uračunava troškove rezanja i spajanja te trošak materijala uvećava za 30%, što čini prihod. Trošak nabave 50 metara aluminijskih okvira, po jediničnoj cijeni 129,08 kn za metar iznosi 6.454,00 kn. Trošak nabave 200 držača, po jediničnoj cijeni 21,51 kn za komad iznosi 4.302,00 kn. Ukupni troškovi materijala iznose 10.756,00 kn (6.454,00 + 4.302,00), a usluga izrade, određena cjenikom, iznosi 30% vrijednosti utrošenog materijala odnosno 3.226,80 kn (10.756,00 x 0,30). Kupcu je izdan račun na kojem je specificirano sljedeće: 1.

Trošak materijala

Usluga izrade

Ukupno

PDV 25%

Sveukupno

10.756,00 3.226,80 13.982,80 3.495,70 17.478,50

Knjiženje: Konto

Red. br.

Opis

Iznos

Duguje

Potražuje

-p otraživanje od kupaca u zemlji

17,478.50

120

- prihod od prodaje robe

7521

Izlazni račun kupcu

10,756.00

- prihod od prodaje usluga

3,226.80

7501

- Obveza PDV-a za isporuke u RH

3,495.70

26040

660

702

Razduženje zaliha 2.

- zalihe

10,756.00

- nabavna vrijednost prodane robe 10,756.00

Trgovačko društvo koje je izdalo račun za prodaju dobara iskazuje obračunati PDV u obrascu PDV u točki II.3. u obračunskom razdoblju u kojem je izvršena isporuka/usluga i izdan račun.

▶ Prema čl. 4. Zakona o PDV-u

predmet oporezivanja je uvoz dobara te isporuka dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu koju uz naknadu obavi porezni obveznik. ▶ Predmet oporezivanja je i stjecanje dobara iz druge države članice koje u tuzemstvu obavi uz naknadu porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, ako je prodavatelj dobara porezni obveznik koji nije oslobođen obračunavanja PDV-a. ▶ Stjecanje dobara iz druge države članice oporezivo je PDV-om u RH po onoj stopi PDV-a koja se primjenjuje na isporuke takvih dobara između dva porezna obveznika u RH. ▶ Prema čl. 13. st. 1. Zakona o PDV-u mjesto isporuke dobara koja otprema ili prevozi isporučitelj dobara, kupac dobara ili treća osoba u njihovo ime je mjesto gdje se dobra nalaze na početku otpreme ili prijevoza dobara do kupca. ▶ Isporuka dobara iz RH u drugu državu članicu oslobođena je PDV-a sukladno čl. 41. st. 1. toč. a) Zakona o PDV-u, ako je stjecatelj dobara registriran za potrebe PDV-a u svojoj zemlji (članici EU-a). ▶ Kako bi isporučitelj iz RH imao pravo koristiti navedeno oslobođenje mora imati neosporne dokaze o tome da su dobra prodana društvu koje je registrirano za potrebe PDV-a u drugoj državi članici i da su dobra napustila RH, neovisno o tome tko je dobro prevezao (prodavatelj, kupac ili netko u njihovo ime). ▶ Usluge prijevoza dobara obavljene drugim poduzetnicima (B2B) oporezuju se prema temeljnom načelu iz čl. 17. st.1. Zakona o PDV-u. ▶ Ako uslugu prijevoza dobara poduzetniku iz RH obavlja strani prijevoznik, ispostavit će račun bez obračunatog PDV-a te na računu naglasiti da se radi o prijenosu porezne obveze. Hrvatski poduzetnik - primatelj usluge po takvom računu obračunava PDV. ▶ Ukoliko je usluga prijevoza dobara obavljena od strane poduzetniku iz RH drugom poduzetniku sa sjedištem u RH, obračunava se hrvatski PDV.

Boris Lamza, Ante Čilić | Stjecanje i prodaja dobara u zemljama članicama EU-a

 Primjer 5. Prodaja u RH

Dobro je podsjetiti se!

131

Financije, pravo i porezi | 1/14

PDV-u s obračunatim PDV-om te svim ostalim elementima računa. Poreznu osnovicu u skladu s čl. 33. Zakona o PDV-u čini naknada koju je trgovačko društvo primilo ili treba primiti za isporučenu dobra ili obavljene usluge te eventualna davanja, osim PDV-a, i ostali troškovi (pakiranje, prijevoz, osiguranje i dr.) koje trgovačko društvo zaračuna kupcu. PDV se obračunava po stopi iz čl. 37. i 38. Zakona o PDV-u, te ga plaća trgovačko društvo koje je izdalo navedeni račun sukladno čl. 75. st. 1. toč. 1. Zakona o PDV-u. Obveza obračuna i plaćanja PDV-a nastaje u obračunskom razdoblju kada su dobra isporučena (čl. 30. i 76. Zakona o PDV-u).

Porezi i doprinosi | Financije, pravo i porezi

4.2. Prodaja s prijevozom kupcu iz druge članice EU-a Kada trgovačko društvo iz RH isporučuje dobra trgovačkom društvu iz druge države članice EU-a, koja je potrebno prevesti do kupca u tu državu članicu, radi se o isporuci dobara iz čl. 13. st. 1. Zakona o PDV-u. Mjestom isporuke smatra se mjesto gdje se dobra nalaze na početku otpreme odnosno prijevoza, a to je RH. Ako je stjecatelj dobara registriran za potrebe PDV-a u svojoj zemlji (članici EU-a), takva će isporuka biti oslobođena PDV-a sukladno čl. 41. st. 1. toč. a) Zakona o PDV-u. Međutim, da bi hrvatsko društvo isporučitelj imalo pravo koristiti navedeno oslobođenje mora imati neosporne dokaze o tome da su dobra prodana društvu koje je registrirano za potrebe PDV-a u drugoj državi članici i da su dobra napustila RH, neovisno o tome tko je dobro prevezao (prodavatelj, kupac ili netko u njihovo ime). Pravilnik o PDV-u određuje (čl. 170.) da kada prodavatelj organizira prijevoz dobara, kao dokaz da su dobra otpremljena u drugu državu članicu EU koristi račun, otpremnicu ili drugi dokument iz kojeg je razvidno da se odnosi na otpremu ili prijevoz dobara navedenih na računu. Prodavatelju kao dokaz da su dobra napustila područje RH može služiti i pisana izjava, koju je potpisala osoba koja je dobra otpremila ili prevezla. Kao prihvatljivi dokaz o tome može poslužiti i transportna dokumentacija (obrazac CMR) kada se jedan ovjereni primjerak ostavlja prodavatelju.

132

Društvo isporučitelj putem VIES7 aplikacije provjerava valjanost PDV identifikacijskog broja kupca iz druge države članice. Na izlaznom računu iskazuje se vrijednost prodanih dobara bez obračunatog PDV-a i poziva se na oslobođenje iz čl. 41. st. 1. toč. a) Zakona o PDV-u. U obrascu PDV takav izlazni račun s oslobođenjem iskazuje se u točki I. 3. (čl. 174. Pravilnika o PDV-u). Osim toga, kada se radi o isporukama oslobođenim po čl. 41. st. 1. toč. a) Zakona, porezni obveznik u istom obračunskom razdoblju, prema čl. 88. Zakona o PDV-u, mora podnijeti i Zbirnu prijavu8 za isporuke dobara i usluga u druge države članice EU-a (obrazac ZP). Obrazac ZP se podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave do 20. u mjesecu za proteklo razdoblje. Sukladno čl. 185. Pravilnika o PDV-u, obrazac ZP će se u ovoj situaciji popuniti unošenjem rednog broja 7

http://ec.europa.eu/taxation_customs/vies/?locale=hr http://www.porezna-uprava.hr/HR_obrasci/Documents/ POREZ%20NA%20DODANU%20VRIJEDNOST/ZP.pdf

isporuke u stupac 8., koda države članice EU-a u koju se prodaju dobra u stupac 9., PDV identifikacijskog broja kupca iz druge države članice EU-a u stupac 10. te vrijednosti dobara koja se prodaju, izraženo u kunama u stupac 11. Ovdje treba naglasiti da kada prodavatelj iz RH organizira otpremu vlastitim prijevozom, onda je trošak prijevoza u cijelosti oslobođen PDV-a i uključen je u cijenu prodaje dobara. U situaciji kada prodavatelj iz RH unajmljuje domaćeg prijevoznika za uslugu prijevoza dobara do kupca u drugoj državi članici ta usluga je oporeziva hrvatskim PDV-om i prodavatelj ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti. Ako prodavatelj iz RH unajmljuje stranog prijevoznika za prijevoz dobara do kupca u drugoj državi članici, radi se o usluzi iz čl. 17. st. 1. Zakona o PDV-u, po kojoj prodavatelj iz RH (kao primatelj usluge) mora obračunati obvezu PDV-a po fakturi za prijevoz, ali istovremeno ima i pravo na odbitak pretporeza.

4.3. Prodaja društvu iz druge članice EU-a koje nije registrirano za potrebe PDV-a ili fizičkoj osobi iz druge članice EU-a U slučaju prodaje dobara društvu iz druge članice EU-a koje nije registrirano za potrebePDV-a ili fizičkoj osobi iz druge članice EU-a, radi se o poslu opisanom u čl. 13. st. 1. Zakona, ali bez oslobođenja iz čl. 41. st. 1. toč. a) Zakona o PDV-u, jer kupci nisu registrirani za potrebe PDV-a u drugoj državi članici EU-a. To znači da je trgovačko društvo prodavatelj obvezno izdati račun sukladno čl. 78. Zakona i čl. 157. Pravilnika o PDV-u s obračunatim PDVom, te svim ostalim elementima računa iz čl. 79. Zakona o PDV-u. Poreznu osnovicu čini naknada koju je trgovačko društvo primilo ili će primiti za isporučena dobra te eventualna davanja, osim PDV-a, kao i ostali troškovi (pakiranje, prijevoz, osiguranje i dr.) koje trgovačko društvo zaračuna kupcu (čl. 33. Zakona o PDV-u). PDV se obračunava po stopi određenoj čl. 37. i 38. Zakona i plaća ga trgovačko društvo koje je izdalo navedeni račun sukladno čl. 75. st. 1. toč. 1. Zakona o PDV-u. Obveza obračuna i plaćanja PDV-a nastaje u obračunskom razdoblju kada su dobra isporučena (čl. 30. i 76. Zakona o PDV-u). Društvo koje je izdalo račun za prodaju dobara iskazuje obračunati porez u PDV obrascu u obračunskom razdoblju u kojem je izvršena isporuka i izdan račun u točki II. 1., II.2. ili II.3., ovisno o stopi po kojoj je obračunat PDV.

•

Pravo na odbitak i pravo na povrat PDV-a

Ilija Josić, dipl. oec. Zaprešić

vrijednost je mehanizam odbitka, koji omogućuje naplatu poreza u svim fazama proizvodno - prodajnog ciklusa, a s druge strane, dobra koja porezni obveznici koriste nisu opterećena PDV-om, neovisno u kojem dijelu lanca porezni obveznici posluju. Mehanizam odbitka u izvjesnoj je mjeri i kontrolni mehanizam, jer PDV kojeg jedan porezni obveznik obračuna drugome, ovome drugom daje pravo na odbitak pretporeza. Malim poreznim obveznicima, poreznim obveznicima koji obavljaju samo isporuke oslobođene poreza bez prava na odbitak, putničkim agencijama i preprodavateljima rabljenih dobara, umjetničkih djela, kolekcionarskih i antiknih predmeta, koji primjenjuju posebni postupak oporezivanja marže, uskraćeno je pravo na odbitak pretporeza (osim za režijske troškove zadnjim dvjema kategorijama poreznih obveznika). To ih, naravno, ne sprječava da zatraže povrat, ako iz bilo kojeg razloga smatraju da su na nabavljena dobra ili usluge platili više PDV-a negoli su po Zakonu trebali. Pravo na povrat poreza ne treba miješati s pravom na odbitak pretporeza, koje je ograničeno na porezne obveznike kojima to pravo nije izrijekom uskraćeno. Treba znati da se odbitak pretporeza odnosi na PDV plaćen ili koji treba platiti kod uvoza i nabave dobara i usluga koje se koriste u svrhu obavljanja (oporezive) gospodarske djelatnosti poreznog obveznika. Dakle, moguće je odbiti ne samo PDV plaćen ili koji treba platiti na dobra nabavljena ili uvezena radi daljnje prodaje, u stanju u kojem jesu ili nakon obrade, nego i PDV plaćen ili koji treba platiti na gospodarska dobra, dobra i usluge uvezene i nabavljene radi proizvodnje, odnosno dobra koja su prema računovodstvenim pro-

pisima dugotrajna imovina poreznog obveznika, kao što su strojevi, alati, proizvodne ili upravne građevine, prijevozna sredstva koja se koriste za isporuke dobara, goriva ili drugih energenata za proizvodnju ili administraciju, patenti, trgovački znakovi, licencije, uredski materijal, itd. Suprotno od toga, nema prava na odbitak PDV-a plaćenog ili koji treba platiti za dobra i usluge nabavljene ili uvezene za privatne potrebe, odnosno za neposlovne svrhe. Zakon o porezu na dodanu vrijednost1 izrijekom propisuje zabranu odbitka PDV-a plaćenog na određena dobra i usluge. To je uglavnom zbog toga da bi se izbjegla zlouporaba u slučajevima u kojima je teško razlikovati korištenje u privatne i poslovne svrhe. Pravo na odbitak PDV-a je izravno pravo, što znači da PDV obračunan pri uvozu dobara ili obračunan prilikom nabave, odnosno kojeg će platiti porezni obveznici primjenom mehanizma prijenosa porezne obveze u određenom obračunskom razdoblju može u tom razdoblju biti odbijen, bez obzira jesu li dobra i usluge na koje je taj PDV obračunan preprodane ili su uporabljene za proizvodnju u istome razdoblju. 8 Pravo na odbitak primjenjuje se izravno u mjeri u kojoj je u trenutku transakcije izvjesno da će dobra i usluge biti iskorišteni za obavljanje ili širenje gospodarske djelatnosti poreznog obveznika kojemu su isporučene ili ih je uvezao. Zbog toga PDV nije sadržan u vrijednosti zaliha, kao ni u gospodarskim dobrima koje porezni obveznik koristi u svrhu obavljanja svoje djelatnosti. 1

Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13, 99/13-Rješ. USRH i 148/13; u nastavku: Zakon o PDV-u)

UDK 336.2

133

Financije, pravo i porezi | 1/14

Jedinstvena odrednica sustava poreza na dodanu

Ilija Josić | Pravo na odbitak i pravo na povrat PDV-a

Mehanizam odbitka pretporeza temeljna je odrednica sustava oporezivanja PDV-om. Pravo na odbitak pretporeza plaćenog pri uvozu i stjecanju dobara ili usluga (uključujući i prijenos porezne obveze) neupitno je i ekskluzivno pravo poreznih obveznika. Osobe koje nisu porezni obveznici nemaju pravo na odbitak pretporeza (osim kada obavljaju isporuku novih prijevoznih sredstava unutar Europske unije). U članku nam autor pojašnjava pravila vezana uz odbitak pretporeza, naknadne ispravke pretporeza te mogućnosti povrata plaćenog PDV-a.

Porezi i doprinosi | Financije, pravo i porezi

8 Pravo na odbitak PDV-a obračunanog na dobra i usluge ne ovisi o izvršenom plaćanju. U trenutku nastanka obveze obračuna PDV-a na isporuku ili stjecanje u skladu s čl. 29. - 32. Zakona o PDV-u, porezni obveznik kojemu je PDV zaračunan na računu ili koji ga je obvezan platiti ima pravo odbiti kao pretporez. S tim u vezi, nije važno je li porezni obveznik do trenutka podnošenja prijave PDV-a doista platio dobra/ usluge ili PDV koji mu je isporučitelj obračunao. Međutim, da bi ostvario pravo na odbitak pretporeza porezni obveznik mora imati valjan račun (ili uvoznu carinsku deklaraciju na kojoj je iskazan PDV na uvezena dobra). I obratno, porezni obveznik koji ima obvezu plaćanja PDV-a u skladu s čl. 75. st. 1. toč. 1. Zakona, mora obračunati i platiti PDV koji je obračunao kupcima u poreznom razdoblju, neovisno jesu li njemu kupci doista platili PDV. I na kraju, da bi porezni obveznik (ili pravna osoba koja nije porezni obveznik) koji ima obvezu plaćanja PDV-a u skladu s čl. 75. st. 1. toč. 3., 6., 7. ili čl. 75. st. 2. i 3. Zakona o PDV-u, mogao odbiti PDV, mora u svojoj poreznoj prijavi za razdoblje u kojem je nastala obveza obračuna poreza iskazati PDV koji je platio. Zbog dobiti i dodane vrijednosti, koje su svojstvene poslovanju, izlazni je PDV obično veći od pretporeza. Međutim, ima slučajeva u kojima to nije, primjerice kada poduzetnik stvara sezonske zalihe (npr. za Božić), nabavlja gospodarska dobra, kada je većina izlaznih transakcija oslobođena poreza bez prava na odbitak (izvoznici itd.). Ako se radi o privremenoj situaciji, porezni obveznik obično višak svog poreznog kredita prenosi u sljedeća razdoblja do trenutka kada izlazni PDV ponovno ne premaši pretporez. U drugim slučajevima porezni obveznik može zatražiti povrat preplaćenog poreza.

134

Pretporez se ne može odbiti u sljedećim slučajevima: î kada primljene isporuke, uvoz ili stjecanja unutar EU-a nisu obavljeni u poslovne svrhe, î kada se uvezena ili nabavljena dobra/usluge koriste za oslobođene isporuke bez prava na odbitak pretporeza, î kada Zakon o PDV-u ne dopušta odbitak PDV-a koji je plaćen ili treba biti plaćen na neke specifične stavke ili određenim kategorijama poreznih obveznika, î k ada porezni obveznik nema račun za dobra nabavljena u tuzemstvu, î k ada porezni obveznik nema dokaz o plaćenom porezu na uvezena dobra ni uvoznu carinsku deklaraciju.

1. Mehanizam odbitka pretporeza Zakonske odredbe uređuju najvažniju odrednicu sustava PDV-a, a to je mehanizam odbitka pretporeza. Prije osvrta na značenje određenih odredaba Zakona o PDV-u o mehanizmu odbitka pretporeza, važno je znati kako mehanizam funkcionira. PDV je neizravni porez koji se, u načelu, primjenjuje na svaki uvoz dobara, svaku isporuku dobara i usluga, počevši od uvoza ili proizvodnog ciklusa, pa sve do prodaje konačnom potrošaču u tuzemstvu. Iako je plaćanje PDV-a zakonska obveza poduzetnika (poreznih obveznika), ustvari ga plaća potrošač. PDV koji treba platiti na svaku transakciju u okviru procesa proizvodnje i distribucije dobara za potrošnju obračunava se na ukupnu vrijednost dobra u trenutku transakcije, ali se mehanizmom odbitka onemogućuje obračun kaskadnog poreza ili dvostruko oporezivanje. Mehanizam odbitka poreznom obvezniku doista omogućuje da od PDV-a, koji je obračunao svojim kupcima ili platio primjenom mehanizma prijenosa porezne obveze, odbije PDV kojeg su njemu obračunali njegovi isporučitelji ili PDV kojeg je platio na stjecanja unutar EU-a prijenosom porezne obveze, i/ili pri uvozu dobara i da poreznom tijelu doznači samo razliku.

1.1. Osnovna pitanja kod utvrđivanja prava na odbitak pretporeza Kada se u određenom slučaju analizira u kojoj se mjeri može odbiti PDV, nužno je odgovoriti na pet osnovnih pitanja, koja slijede u nastavku, kao i zaključci koje treba potom izvesti. Slika 1. U tvrđivanje pretpostavki za odbitak pretporeza

Financije, pravo i porezi | Porezi i doprinosi

� Pitanje 2. Ima li stjecatelj dobara i/ili usluga pravo na odbitak PDV-a? Da bi se odgovorilo na drugo pitanje treba utvrditi da li je osoba koja je iskazala odbitak nekog iznosa PDV-a na svojoj prijavi ili osoba koja traži povrat pretporeza doista porezni obveznik koji ima pravo na odbitak pretporeza, te nije li joj posredno ili izrijekom uskraćeno pravo na odbitak. Pravo na odbitak hrvatskoga PDV-a, koji je plaćen ili treba biti plaćen isporučiteljima, pri uvozu ili stjecanju dobara unutar EU-a ili primjenom mehanizma prijenosa porezne obveze, jest ekskluzivno pravo poreznih obveznika, osim ako, prema zakonskim odredbama, posredno ili izrijekom, nemaju pravo na odbitak pretporeza. Osobe koje nisu porezni obveznici nemaju pravo na odbitak pretporeza, jer je propisano da to pravo imaju samo porezni obveznici (čl. 58. Zakona o PDV-u). Izuzetak od pravila je situacija u kojoj, prema čl. 59. Zakona o PDV-u, osoba koja nije registrirana ili nije obvezna registrirati se za potrebe PDV-a, ali (povremeno) u tuzemstvu obavlja oslobođene isporuke unutar EU-a novih prijevoznih sredstava, može zatražiti povrat poreza koji joj je obračunan pri isporuci ili koji je platila na stjecanje unutar EU-a ili pri uvozu tih novih prijevoznih sredstava u RH. Zakon o PDV-u ograničava pravo na odbitak PDV-a koji je obračunan, koji je plaćen ili treba biti plaćen na dobra i usluge koje porezni obveznik koristi u svrhu svojih oporezivih transakcija ili određenih transakcija oslobođenih poreza.

Nije dozvoljen odbitak PDV-a koji je obračunan, plaćen ili treba biti plaćen za dobra i usluge koje porezni obveznik koristi ili će koristiti za transakcije koje su oslobođene plaćanja poreza prema čl. 39., 40. i 114. Zakona o PDV-u, osim za transakcije iz čl. 40. st. 1. toč. a), b), c), d), e) i f) Zakona, ako korisnik dobara ili usluga ima sjedište izvan EU-a ili za transakcije koje su izravno povezane s izvozom dobara (čl. 58. st. 4. i 7. Zakona o PDV-u). ÄPrema tome, transakcije koje su temeljem čl. 39. i 40. Zakona o PDV-u oslobođene plaćanja poreza obično se nazivaju „operacije bez prava na odbitak pretporeza“, pa porezni obveznici koji obavljaju samo takve operacije nemaju pravo na odbitak pretporeza. ÄS druge strane, odredbe Zakona o PDV-u jasno propisuju da mali porezni obveznici, preprodavatelji koji primjenjuju posebni postupak oporezivanja na rabljena dobra, umjetnička djela, kolekcionarske i antikne predmete i porezni obveznici koji primjenjuju posebni postupak oporezivanja putničkih agencija nemaju pravo na odbitak pretporeza. Ako je odgovor na drugo pitanje pozitivan, odnosno ako se utvrdi da je odbitak iskazao ili povrat PDV-a zatražio porezni obveznik kojemu ni posredno ni izrijekom nije uskraćeno pravo na odbitak pretporeza ili koji to pravo nema samo za neke isporuke koje su mu obavljene, tada taj porezni obveznik, načelno i pod relevantnim zakonskim uvjetima, ima pravo na odbitak iskazanog iznosa. U tom slučaju treba razmotriti sljedeće osnovno pitanje. � Pitanje 3. Može li se PDV odbiti?

1.2. Trenutak nastanka prava na odbitak pretporeza Trenutak u kojem nastaje obveza obračuna PDV-a utvrđen je čl. 29. - 32. Zakona o PDV-u. Prema tim odredbama, obveza obračuna PDV-a nastaje: 4 ako se radi o isporukama dobara i usluga u tuzemstvu, na dan kada je obavljena isporuka ili u trenutku primitka predujma, ako je prije isporuke izvršeno plaćanje; 4 ako se radi o isporukama unutar EU-a oslobođenim poreza i stjecanjima dobara unutar EU-a, jednoga od sljedeća dva dana (ovisno o tome koji pada ranije): § 15. dana u mjesecu nakon datuma isporuke dobara, § na dan izdavanja računa u cjelokupnom iznosu osobi koja obavlja stjecanje; 4 ako se radi o uvozu dobara:

Ilija Josić | Pravo na odbitak i pravo na povrat PDV-a

Ako je porezni obveznik na prijavi PDV-a iskazao odbitak ili zahtjev za povrat pretporeza, prvo pitanje koje treba postaviti je: „Treba li platiti PDV na tu transakciju?“ Zašto? Zato što odredbe čl. 57. st. 1. i čl. 58. st. 1. Zakona o PDV-u izrijekom ograničavaju pravo na odbitak PDV-a za koji je nastala obveza obračuna, koji treba platiti ili je plaćen u skladu s odredbama Zakona. Prema tome, ako je pogreškom ili iz drugog razloga PDV obračunan na neku transakciju na koju prema Zakonu o PDV-u ne bi trebao biti obračunan, taj iznos PDV-a se ne može odbiti, jer ga po Zakonu i ne treba platiti. Na pitanje da li je PDV za koji je iskazan odbitak stvarno PDV kojeg treba platiti na oporezivu transakciju u skladu s odredbama Zakona o PDV-u može se odgovoriti analizom te transakcije. Ako je zaključak da PDV koji je porezni obveznik odbio prema odredbama Zakona ne treba platiti na tu transakciju, tada taj PDV ne može biti ni odbijen. Ako je zaključak analize da PDV koji je porezni obveznik odbio treba biti plaćen na tu transakciju, tada treba razmotriti sljedeće pitanje.

135

Financije, pravo i porezi | 1/14

� Pitanje 1. Treba li platiti PDV na transakciju?

Porezi i doprinosi | Financije, pravo i porezi

§ na dan nastanka obveze obračuna carine (ili na dan kada bi carina trebala biti obračunana kada bi dobra podlijegala carini); 4 za dobra koja se stavljaju u postupak privremenog uvoza, postupak oslobođenja od carine ili slične postupke ili situacije, § na dan kada dobra prestanu biti predmetom tih postupaka ili situacija; 4 ako porezni obveznik - fizička osoba obveznik poreza na dohodak primjenjuje obračun PDV-a prema plaćenim računima (čl. 139. i 57. Zakona o PDV-u), § obveza obračuna PDV-a nastaje u trenutku kada kupac stvarno plati PDV isporučitelju (na snazi do 31. 12. 2014.). Osoba kojoj je PDV zaračunan ili koja ga treba platiti može odbiti PDV u istom trenutku u kojem, temeljem čl. 29. - 32. Zakona o PDV-u, nastaje obveza obračuna PDV-a za osobu koja ga je obvezna uplatiti u državni proračun prema čl. 75. Zakona o PDV-u. Prema tome, pravo na odbitak je izravno pravo i ne ovisi o stvarnom plaćanju naknade ili PDV-a koji treba platiti na isporuku niti o datumu izvršenja toga plaćanja (osim kada se primjenjuje obračun PDV-a prema naplaćenim naknadama). Ako se radi o PDV-u (pretporezu) sadržanom u nabavnoj cijeni ili plaćenom pri uvozu ili stjecanju novih prijevoznih sredstava unutar EU-a, pravo na odbitak nastaje u trenutku isporuke novih prijevoznih sredstava u drugu državu članicu (čl. 59. Zakona o PDV-u).

1.3. Područje primjene odbitka pretporeza

136

U skladu s odredbama čl. 57. st. 3. i čl. 58. - 62. Zakona o PDV-u, porezni obveznik ima pravo na odbitak pretporeza obračunanog ili plaćenog u tuzemstvu na stjecanja ili pri uvozu ukoliko su ta dobra ili usluge namijenjene u svrhu obavljanja njegove gospodarske djelatnosti ili, konkretnije, za: î oporezive transakcije, î djelatnosti iz čl. 6. st. 2. Zakona o PDV-u (gospodarske djelatnosti), koje se obavljaju izvan RH, a za koje bi postojalo pravo na odbitak pretporeza da se obavljaju u RH, î isporuke oslobođene plaćanja PDV-a prema čl. 41. st. 1., čl. 43., čl. 44. st. 1. toč. 35. i čl. 45., 46., 47., 48., 49. 51., čl. 52. st. 1. i 2. i čl. 53. i 93. Zakona o PDV-u, î transakcije koje su oslobođene PDV-a prema odredbama čl. 40. st. 1. toč. a), b), c), d), e) i f) Zakona o PDV-u, ako primatelj ima sjedište izvan EU-a ili ako se te transakcije izravno odnose na dobra namijenjena izvozu izvan EU-a.

1.3.1. D obra i usluge iskorištene za oporezive transakcije Sukladno čl. 58. st. 1. Zakona o PDV-u, PDV na dobra i usluge može se odbiti samo ako porezni obveznik ta dobra i usluge koristi za svoje oporezive transakcije (i/ili druge određene transakcije). Oporezive transakcije su sve isporuke dobara i usluga koje spadaju u područje primjene PDV-a, koje porezni obveznik koji djeluje kao takav obavlja uz naknadu, za koje se smatra da im je mjesto obavljanja u tuzemstvu i one na koje se ne primjenjuje oslobođenje od plaćanja poreza. Drugim riječima, oporezive operacije su sve izlazne transakcije na koje se PDV obračunava i plaća u skladu s odredbama Zakona o PDV-u.

1.3.2. D obra i usluge iskorištene za transakcije koje se obavljaju u inozemstvu za koje bi se PDV mogao odbiti da se obavljaju u tuzemstvu Porezni obveznik može odbiti pretporez što se odnosi na dobra i usluge nabavljene za transakcije koje se odnose na djelatnosti iz čl. 6. st. 2. Zakona o PDV-u (gospodarske djelatnosti), koje se obavljaju izvan RH, a za koje bi postojalo pravo na odbitak pretporeza da se obavljaju u RH (čl. 58. st. 5. Zakona o PDV-u). Djelatnosti iz čl. 58. st. 5. Zakona o PDV-u jednostavno su sve isporuke dobara i usluga koje spadaju u polje primjene PDV-a, koje porezni obveznik koji djeluje kao takav obavlja uz naknadu, ali na koje se hrvatski PDV ne obračunava i ne plaća jer se, prema odredbama Zakona o PDV-u (smatra da se) ove isporuke obavljaju u inozemstvu. Tipičan primjer je porezni obveznik sa sjedištem u tuzemstvu koji ima podružnicu u Sloveniji ili u Mađarskoj. Ako taj porezni obveznik iz podružnice u Mađarskoj obavlja isporuke dobara koja je nabavio u RH (nakon njihova ‘premještanja’ u Mađarsku), ipak može odbiti PDV koji mu je obračunan/koji je platio na ta dobra. Da to nije tako, hrvatski bi PDV bio uključen u cijenu dobara isporučenih u inozemstvo.

1.3.3. D obra i usluge iskorištene za određene transakcije oslobođene PDV-a Prema čl. 58. st. 6. Zakona o PDV-u, porezni obveznik može odbiti pretporez koji se odnosi na (oslobođene) isporuke dobara i usluge iz čl. 41. st. 1., čl. 43., 44. st. 1. toč. 35. i čl. 45., 46., 47., 48., 49., 51., čl. 52. st. 1. i 2. te čl. 53. i 93. Zakona o PDV-u. Isporuke koje su prema ovim odredbama oslobođene plaćanja poreza uključuju sljedeće:

§ prijevoz uvezenih dobara i pripadajuće pomoćne usluge, § obavljanje radova na pokretnoj imovini koja se prevozi izvan EU-a, § međunarodni prijevoz putnika, § isporuke za potrebe plovila, § isporuke za potrebe zrakoplova, § isporuke dobara i obavljanje usluga diplomatskim misijama, međunarodnim organizacijama i nekim članovima njihova osoblja, § isporuke dobara i obavljanje usluga međunarodnim organizacijama i institucijama za njihove službene potrebe, § isporuke zlata Hrvatskoj narodnoj banci, § isporuke dobara ovlaštenim tijelima koja ih prevoze ili otpremaju u okviru njihovih humanitarnih, dobrotvornih ili obrazovnih djelatnosti koje obavljaju izvan EU-a. Odredbama čl. 51., čl. 52. st. 1. i 2. i čl. 53. te čl. 93. Zakona o PDV-u obuhvaćene su sljedeće isporuke oslobođene plaćanja poreza: § isporuke dobara namijenjenih podnošenju carinarnici i po potrebi za privremeni smještaj, prema uvjetima propisanim carinskim propisima, § isporuke dobara koje se u skladu s carinskim propisima unose i smještaju u slobodna skladišta ili u slobodne zone, § isporuke dobara koje se u skladu s carinskim propisima stavljaju u postupak carinskog skladištenja ili postupak oplemenjivanja u postupku unutarnje proizvodnje, § obavljanje usluga povezanih s transakcijama iz prethodne tri točke, § transakcije u vezi s posredovanjem putničkih agencija koje primjenjuju posebni postupak oporezivanja marže kada se te transakcije obavljaju izvan EU-a. Odredbom čl. 58. st. 7. Zakona o PDV-u poreznom obvezniku je omogućeno da odbije pretporez koji se odnosi na transakcije koje su oslobođene PDV-a prema čl. 40. st. 1. toč. a), b), c), d), e) i f) Zakona o PDV-u, ako primatelj usluga ima sjedište izvan EU-a ili ako se te transakcije izravno odnose na dobra namijenjena izvozu. Isporuke oslobođene PDV-a, na koje se navedene odredbe odnose, su sljedeće usluge banaka, financijskih institucija i društava osiguranja: § odobravanje kredita i zajmova, uključujući i posredovanje u tim poslovima te upravljanje kreditima ili zajmovima kada to čini osoba koja ih odobrava, § ugovaranje kreditnih garancija i svi drugi po-

137

Financije, pravo i porezi | 1/14

4 izvoz dobara koji obavi isporučitelj ili netko drugi u njegovo ime, 4 izvoz dobara koji obavi primatelj koji nema sjedište u tuzemstvu ili netko drugi u njegovo ime, pod određenim uvjetima, 4 izvoz dobara koja u osobnoj prtljazi prenose putnici, pod određenim uvjetima i uz ograničenja, 4 pružene usluge izravno povezane s izvozom dobara ili s dobrima koja su stavljena u postupak poreznog skladištenja ili u jedan od postupaka oslobođenja od carine, 4 usluge prijevoza, pripadajuće pomoćne i druge usluge izravno povezane s uvozom dobara, pod određenim uvjetima, 4 usluge obavljanja radova na pokretnoj imovini, pod određenim uvjetima, 4 usluge prijevoza unutar EU-a kod prijevoza dobara na otoke i s otoka Azori i Madeira, koji čine autonomno područje te prijevoz dobara između tih otoka, 4 međunarodni prijevoz putnika, 4 isporuke plovila koja se koriste za plovidbu na otvorenom moru i za međunarodni prijevoz putnika i/ ili dobara ili za neku drugu gospodarsku djelatnost te plovila koja se koriste za ribarenje ili za spašavanje odnosno pružanje pomoći na moru, 4 određene isporuke dobara ili usluga za potrebe naprijed navedenih plovila, 4 isporuke zrakoplova kojima se koriste zrakoplovne tvrtke za prijevoz putnika i/ili dobara uz naknadu pretežno na međunarodnim linijama, 4 određene isporuke dobara ili usluga za potrebe naprijed navedenih zrakoplova, 4 isporuke dobara ili obavljanje usluga u okviru diplomatskih i konzularnih sporazuma, za potrebe međunarodnih i međudržavnih organizacija, oružanih snaga država članica NATO-a i njihovog civilnog osoblja, uz određena ograničenja i pod određenim uvjetima, 4 isporuka zlata Hrvatskoj narodnoj banci, 4 isporuke dobara ovlaštenim tijelima koja ih prevoze/otpremaju u okviru njihovih humanitarnih, dobrotvornih ili obrazovnih djelatnosti koje obavljaju izvan EU-a, 4 isporuke dobara unutar EU-a. Isporuke koje su prema odredbama čl. 49. Zakona o PDV-u oslobođene plaćanja poreza su usluge brokera i druge usluge posredovanja vezane uz: § izvoz dobara koji obavi isporučitelj, § izvoz dobara koji obavi kupac, § obavljanje usluga izravno povezanih s izvoznim isporukama,

Ilija Josić | Pravo na odbitak i pravo na povrat PDV-a

Financije, pravo i porezi | Porezi i doprinosi

Porezi i doprinosi | Financije, pravo i porezi

slovi po kreditnim garancijama ili kojemu drugom osiguranju novca te upravljanje kreditnim garancijama kada to čini osoba koja odobrava kredit, § transakcije, uključujući posredovanje, u vezi sa štednim, tekućim i žiro računima, plaćanjima, transferima, dugovima, čekovima i drugim prenosivim instrumentima, osim naplate duga, § transakcije, uključujući posredovanje, u vezi s valutama, novčanicama i kovanicama koje se koriste kao zakonsko sredstvo plaćanja, osim kovanica ili novčanica koje spadaju u kolekcionarske predmete, § transakcije, uključujući posredovanje, osim upravljanja i pohrane, u vezi s dionicama, udjelima u trgovačkim društvima ili udruženjima, obveznicama i drugim vrijednosnim papirima, uz iznimku dokumenata kojima se utvrđuje neko pravo nad dobrima, § transakcije osiguranja i reosiguranja, uključujući povezane usluge što ih obavljaju posrednici u osiguranju i reosiguranju i zastupnici u osiguranju. Načelno su navedene transakcije oslobođene plaćanja poreza bez prava na odbitak, ali je ipak dopušteno pravo na odbitak poreznim obveznicima koji obavljaju te transakcije ili koji djeluju kao posrednici (u ime i za račun druge osobe), u bilo kojoj od sljedećih situacija: § ako kupac ima sjedište izvan EU-a ili § ako su transakcije izravno povezane s dobrima koja se izvoze u neku zemlju izvan EU-a. Kada bi i ove transakcije bile oslobođene plaćanja poreza bez prava na odbitak to bi dovelo do uključivanja hrvatskoga PDV-a u cijenu financijskih i usluga osiguranja koje se obavljaju izvan EU-a ili u cijenu dobara koja se izvoze izvan EU-a. Upravo je to razlog za uvođenje odredaba čl. 58. st. 7. Zakona o PDV-u.

138

1.3.4. D obra i usluge iskorištene za oslobođene transakcije koje postaju oporezive Isporuka građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze oslobođena je plaćanja PDV-a (od 1. 1. 2015.), ali ako je takva isporuka obavljena poreznom obvezniku koji ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti, isporučitelj ima pravo izabrati oporezivanje te isporuke PDV-om (čl. 40. st. 4. Zakona o PDV-u). Ako isporučitelj donese takvu odluku, tada ostvaruje i pravo na odbitak pretporeza, jer slijedom takve njegove odluke i isporuka postaje oporeziva. Treba napomenuti

da su transakcije s nekretninama, kao što su isporuke „novih“ građevina, hotelskog smještaja, iznajmljivanja sefova itd., jednostavno oporezive operacije i stoga uvijek za sobom povlače pravo na odbitak pretporeza.

1.3.5. Investicijsko zlato Prema čl. 116. Zakona o PDV-u, porezni obveznik koji proizvodi investicijsko zlato ili zlato pretvara u investicijsko zlato, ima pravo odbiti PDV kojeg je platio ili mu je obračunan za isporučena ili stečena dobra unutar EU-a, uvezena dobra ili obavljene usluge u vezi s proizvodnjom ili pretvaranjem tog zlata, kao da je njihova sljedeća isporuka toga zlata, koja je oslobođena PDV-a, oporeziva. � Pitanje 4a. Da li je isključeno pravo na odbitak? Odredbe čl. 58. Zakona o PDV-u posredno propisuju isključenje prava na odbitak pretporeza za PDV koji treba platiti ili je plaćen na dobra ili usluge koje stjecatelj - porezni obveznik neće iskoristiti za obavljanje gospodarske djelatnosti. Sve transakcije iz čl. 58. Zakona nedvojbeno su transakcije koje se odnose na gospodarsku djelatnost poreznog obveznika. Prema tome, ne može se odbiti PDV obračunan na uvezena ili stečena dobra ili usluge namijenjena za privatne potrebe stjecatelja – poreznog obveznika ili u bilo koje druge neposlovne svrhe. Tako je s PDV-om kojeg isporučitelji obračunaju poreznim obveznicima na bilo koja dobra ili usluge koje će porezni obveznici koristiti za privatne potrebe ili u bilo koje druge neposlovne svrhe, što, primjerice, uključuje stjecanje (ili uvoz) televizora za privatnu kuću ili stan, računala kupljenog za privatne potrebe, građevinskih materijala za izgradnju privatne kuće poreznog obveznika (čak i kada je porezni obveznik izvođač građevinskih radova), računala koje je poduzeće kupilo radi donacije nekoj humanitarnoj organizaciji itd. ÄTreba napomenuti da se može odbiti PDV na stjecanja dobara/usluga koja porezni obveznik u trenutku stjecanja namjerava iskoristiti za potrebe obavljanja svoje gospodarske djelatnosti. Ako porezni obveznik naknadno promijeni namjenu dobara i iskoristi ih u privatne ili druge neposlovne svrhe, to će se obično okvalificirati korištenjem poslovne imovine u privatne svrhe/isporukom na koju se obračunava i plaća PDV. Međutim, ako se radi o nekretninama ili drugim gospodarskim dobrima koja su dio poslovne imovine poreznog obveznika i koja se koriste i za potrebe poslovanja poreznog obveznika i za njegove privatne potrebe ili za privatne potrebe njegovih zaposlenika ili općenito u druge svrhe osim za potrebe obavljanja njegove djelatnosti, PDV se može odbiti samo u dijelu

1.4. I sključenje prava na odbitak pretporeza Sukladno čl. 33. st. 3. Zakona o PDV-u, u poreznu osnovicu ne ulaze iznosi koje porezni obveznik zaračuna ili primi od kupca kao povrat izdataka koje je snosio u njegovo ime i za njegov račun i koje u evidencije unosi kao prolazne stavke. Porezni obveznik mora imati dokaze o iznosu izdataka u vezi s prolaznim stavkama i ne može odbiti PDV ako je na njih obračunan. Ukratko, porezni obveznik ne može odbiti PDV koji je platio u ime druge osobe. No, taj PDV može, naravno, odbiti ta druga osoba, ako se odnosi na dobra i usluge koje ta druga osoba koristi za obavljanje svoje gospodarske djelatnosti. Zakon o PDV-u propisuje (čl. 58. st. 4.) da se ne može odbiti PDV kojeg treba platiti ili je plaćen na dobra i usluge koje će porezni obveznik iskoristiti za isporuke dobara i usluga koje su oslobođene plaćanja PDV-a temeljem čl. 39., 40. i 114. Zakona ili koje ne ulaze u područje primjene PDV-a. Prema tome, ne može se odbiti PDV kojeg treba platiti ili je plaćen na stjecanja dobara i usluga ili pri uvozu dobara koji je obavila osoba koja baveći se svojom gospodarskom djelatnošću obavlja samo transakcije oslobođene PDV-a bez prava na odbitak pretporeza, čak i kada ih u cijelosti koristi ili će ih koristiti za obavljanje ili širenje svoje gospodarske djelatnosti. Drugim riječima, osobe koje obavljaju transakcije oslobođene PDV-a bez prava na odbitak pretporeza nemaju pravo na odbitak PDV-a na takve transakcije. Ograničenje odbitka pretporeza propisano je i kod slijedećih poduzetnika: ü mali porezni obveznici, koji primjenjuju posebni postupak oporezivanja, nemaju pravo na odbitak PDV-a kojeg treba platiti ili je plaćen na stečena ili uvezena dobra ili usluge, uključujući opće rashode poslovanja (čl. 90. st. 2. Zakona),

ü putničke agencije ne mogu odbiti PDV (pretporez) na dobra i usluge koje koriste za isporuke usluga putnicima na koje se primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže (čl. 94. Zakona). To znači da putničkoj agenciji ostaje pravo na odbitak pretporeza za redovne rashode poslovanja, ü preprodavatelji rabljenih dobara, umjetničkih djela, kolekcionarskih i antiknih predmeta nemaju pravo na odbitak pretporeza za dobra na koja primjenjuju posebni postupak oporezivanja marže (čl. 101. Zakona). To također znači da preprodavatelju ostaje pravo na odbitak pretporeza za redovne rashode poslovanja. U čl. 61. st. 1. Zakona o PDV-u izrijekom je propisano da se u sljedećim slučajevima pretporez ne može odbiti: 8 za nabavu i najam plovila namijenjenih za razonodu, zrakoplova, osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz, uključujući nabavu svih dobara i usluga u vezi s tim dobrima, 8 za nabavu dobara i usluga za potrebe reprezentacije, pri čemu se reprezentacijom smatra plaćanje izdataka za ugošćivanje poslovnih partnera, darivanje poslovnih partnera, plaćanje poslovnim partnerima izdataka za odmor, sport i razonodu, izdataka za najam automobila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor i sl. Ä Ne može se odbiti PDV plaćen za nabavu, stjecanje unutar EU-a, uvoz i najam plovila namijenjenih za razonodu, zrakoplova, osobnih automobila i dr. sredstava za osobni prijevoz, uključujući nabavu svih dobara i usluga u vezi s tim dobrima – kao što su rezervni dijelovi i dr. dobra potrebna za funkcioniranje automobila, plovila i zrakoplova (npr. gorivo i ulja), za njihovo održavanje, popravke, čišćenje, bojanje itd. Međutim, ovo se isključenje ne primjenjuje ako se radi o plovilima i zrakoplovima kojima se obavlja djelatnost prijevoza putnika i dobara te iznajmljivanja ili se nabavljaju za daljnju prodaju, ako se radi o osobnim automobilima i drugim prijevoznim sredstvima za osobni prijevoz koja se koriste za obuku vozača, testiranje vozila, servisnu službu, djelatnost prijevoza putnika i dobara, prijevoza umrlih, iznajmljivanja ili se nabavljaju za daljnju prodaju (čl. 61. st. 2. Zakona o PDV-u). Isključenja odbitka pretporeza opravdana su činjenicom da je za takva vozila, plovila i zrakoplove često teško utvrditi udio privatnog i poslovnog korištenja, čak i kada se radi o trgovačkim društvima. Međutim, pretporez za takva vozila, plovila, zrakoplove, pomoćne i rezervne dijelove porezni obveznik može odbiti u mjeri u kojoj takva vozila, plovila ili zrakoplove koristi u svrhu obavljanja svoje gospodarske djelatnosti koja se sastoji od:

139

Financije, pravo i porezi | 1/14

koji se koristi u poslovne svrhe poreznog obveznika (čl. 58. st. 8. Zakona o PDV-u). Dakle, porezni obveznik koji istodobno obavlja oporezive transakcije i operacije koje su oslobođene plaćanja poreza bez prava na odbitak prema čl. 39. i 40. Zakona o PDV-u (porezni obveznik koji obavlja „mješovite“ isporuke) ima pravo na odbitak samo onog PDV-a koji je platio ili treba platiti na stjecanje ili uvoz dobara i usluga iskorištenih za transakcije za koje čl. 58. Zakona o PDV-u propisuje pravo na odbitak pretporeza. Kako nije uvijek lako utvrditi jesu li stečena ili uvezena dobra i usluge iskorištene za oporezive ili za oslobođene operacije, tu je čl. 62. Zakona o PDV-u koji sadrži pravila o procjeni dijela PDV-a koji se može odbiti.

Ilija Josić | Pravo na odbitak i pravo na povrat PDV-a

Financije, pravo i porezi | Porezi i doprinosi

Porezi i doprinosi | Financije, pravo i porezi

4 isporuke (uključujući isporuke unutar EU-a i izvoz) takvih vozila, plovila ili zrakoplova, 4 isporuke (uključujući isporuke unutar EU-a i izvoz) pomoćnih i rezervnih dijelova za takva vozila, plovila ili zrakoplova, 4 najam ili leasing takvih vozila, plovila ili zrakoplova (sa ili bez vozača, kapetana ili pilota), 4 korištenje pomoćnih i rezervnih dijelova za popravke i održavanje tih vozila, plovila ili zrakoplova, 4 obavljanje usluga prijevoza dobara ili putnika ili sličnih usluga, 4 poduku vozača ili testiranje vozila. Treba znati da se pravo na odbitak pretporeza može iskoristiti u mjeri u kojoj se ta vozila stvarno koriste u navedene svrhe. Ä Ne može se odbiti PDV plaćen za nabavu, stjecanje unutar EU-a ili uvoz dobara ili usluga za potrebe reprezentacije (čl. 61. st. 1. toč. b) Zakona o PDV-u). Reprezentacijom se smatraju izdaci za ugošćivanje i darivanje poslovnih partnera, plaćanje poslovnim partnerima izdataka za odmor, sport i razonodu, izdataka za najam automobila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor i sl. Ta dobra i usluge uključuju usluživanje hrane i pića, sve usluge ugostiteljskih objekata, barova, klubova i sličnih objekata, usluge pripremanja i usluživanja hrane (catering), hotelskog smještaja, paketaranžmane za odmor, najam kuća za odmor i isporuke dobara i usluga povezanih s turizmom, ugošćavanjem, zabavom, sportom ili razonodom, neovisno gdje im je mjesto obavljanja i obavljaju li se u privatne ili poslovne svrhe. Uključuju i darivanje, kao i sve rashode koji se odnose na vozila, plovila i zrakoplove.

140

8 M ože se odbiti PDV plaćen za usluge koje se odnose na organiziranje sastanaka, seminara, kongresa, itd., kao što je najam nekretnina (sale ili dvorane za sastanke), najam opreme poput projektora, blokova za pisanje (flipchart), bijelih ploča za pisanje, itd., kao i najam osoblja (npr. za tajničke poslove), ako ih porezni obveznik koristi isključivo u poslovne svrhe (npr. trgovačko društvo organizira obuku za zaposlenike, sastanak članova društva i sl.) Međutim, ne može se odbiti PDV plaćen za hranu i pića poslužene za vrijeme takvih skupova. 8 Ne može se odbiti PDV za usluge zabavnog sadržaja, usluge ugošćavanja, razonode, sporta, prijama i sl. usluge, koje predstavljaju trošak odnosa s javnošću, a koje društvo uspostavlja s uzvanicima, odnosno sudionicima takvih događanja koji nisu povezani (nisu zaposlenici društva) s društvom (uključujući isporučitelje i kupce). U tim slučajevima isključenje prava na odbitak PDV-a ne temelji se na naravi troškova, nego na njihovoj namjeni.

Ove usluge ne treba miješati s troškovima oglašavanja, koji nastaju za potrebe izravne prodaje ili za oglašavanje specifičnih proizvoda/usluga. Pretporez koji se odnosi na troškove oglašavanja u načelu se može odbiti. Sljedeće se smatra troškovima oglašavanja (a ne troškovima prijama): 4 troškovi izlaganja na sajmovima (uključujući najam usluga hostesa), 4 troškovi izlaganja na izložbama (komercijalni uzorci), 4 troškovi korištenja parkirnog mjesta ili garaže za kupce i/ili isporučitelje, 4 troškovi organiziranja i najma opreme za čekaonice, urede u zajedničkom okruženju i pod okolnostima u kojima se uspostavljaju profesionalni i komercijalni kontakti, 4 sastanci u svrhu razonode, zabave, konferencije za tisak, seminari i dr. promidžbena događanja namijenjena promicanju i prodaji specifičnih proizvoda (dobara ili usluga). Primjerice, troškovi prijama koje organizira prodavatelj automobila povodom otvorenja novog salona smatraju se troškovima prijama i PDV za takve troškove se ne može odbiti. Međutim, troškovi koji se odnose na prijam koji isti prodavatelj automobila organizira povodom predstavljanja novoga modela ili serije automobila smatraju se troškovima oglašavanja i PDV za takve troškove načelno se može odbiti. Zakon o PDV-u propisuje u čl. 61. st. 1. toč. b) da se ne može odbiti PDV plaćen za izdatke koji se odnose na automobile, vozila i zrakoplove, jer se smatraju troškovima reprezentacije. Ova odredba potvrda je slučajeva u kojima se ne može odbiti pretporez iz čl. 61. st. 1. toč. a) Zakona o PDV-u. � Pitanje 4b. Da li je ograničeno pravo na odbitak pretporeza?

1.5. Odbitak PDV-a dopušten ‘mješovitim poreznim obveznicima’ „Mješoviti porezni obveznik“ je porezni obveznik koji istovremeno obavlja oporezive i oslobođene (bez prava na odbitak) isporuke dobara i/ili usluga. Što se tiče pretporeza kojeg ti porezni obveznici mogu odbiti, u obzir treba uzeti sljedeće zakonske odredbe: 4 mješoviti porezni obveznik može odbiti PDV koji treba platiti ili je platio za isporuke koje su mu obavljene, a koje koristi isključivo za svoje oporezive transakcije, ali ne može odbiti PDV za nabavke koje koristi isključivo za obavljanje transakcija oslobođenih plaćanja PDV-a (čl. 58. st. 1. i 4. Zakona); 4 ako porezni obveznik koristi dobra i usluge koje su mu obavljene djelomično za oporezive transakcije

Financije, pravo i porezi | Porezi i doprinosi

a djelomično za oslobođene transakcije, tada može odbiti samo onaj dio pretporeza koji se odnosi na oporezive transakcije (čl. 62. st. 1. Zakona). Vezano uz odbitak pretporeza čl. 58. st. 1. i čl. 62. Zakona o PDV-u propisuju sljedeće: 4 u cijelosti se može odbiti pretporez koji se odnosi na stjecanja ili uvoz dobara i usluga namijenjenih isključivo u svrhu obavljanja transakcija za koje je dopušten odbitak pretporeza, 4 ne može se odbiti pretporez koji se odnosi na stjecanja ili uvoz dobara i usluga namijenjenih isključivo u svrhu obavljanja transakcija za koje nije dopušten odbitak pretporeza, 4 ako u trenutku stjecanja ili uvoza namjena stečenih/ uvezenih dobara i usluga nije poznata ili se ne može utvrditi ili ako se stečena/uvezena dobra i usluge koriste za obavljanje transakcija za koje je dopušten odbitak pretporeza, ali i transakcija za koje odbitak nije dopušten, tada se može odbiti razmjerni dio pretporeza za takva stjecanja ili uvoz. Prema čl. 58. st. 1., 5., 6. i 7. Zakona o PDV-u, u cijelosti se može odbiti PDV (pretporez) koji mješoviti porezni obveznik treba platiti ili je platio na stjecanja ili uvoz dobara i usluga koje koristi isključivo za oporezive i druge točno određene transakcije (ovo se pravilo ponekad naziva i pravilo izravnog pripisa). Ne može se odbiti PDV kojeg mješoviti porezni obveznik treba platiti ili je platio na stjecanja/uvoz dobara i usluga koje koristi ili će koristiti isključivo za transakcije oslobođene plaćanja PDV-a.

ne može odbiti (čl. 62. Zakona o PDV-u). U praksi je, stoga, mješoviti porezni obveznik dužan primijeniti pravilo o odbitku razmjernog dijela pretporeza za dobra i usluge: 4 čija namjena nije poznata u trenutku stjecanja ili uvoza, 4 koje će biti korištene za obavljanje transakcija za koje je dopušten odbitak pretporeza, ali i onih za koje odbitak nije dopušten, 4 za koje nije moguće pouzdano utvrditi u kojoj će mjeri biti korištene za transakcije za koje je odbitak dopušten i one za koje odbitak nije dopušten.

Temeljem navedenih odredaba može se zaključiti da mješoviti porezni obveznik ne mora primijeniti pravilo odbitka razmjernog dijela pretporeza ako za svaku isporuku koja mu je obavljena može određena stjecanja ili uvoz pripisati svojim oporezivim aktivnostima, a sva druga stjecanja/uvoz svojim aktivnostima koje su oslobođene plaćanja PDV-a. Međutim, porezni obveznik koji istovremeno obavlja oporezive i oslobođene isporuke u svakom je slučaju obvezan u zasebnim evidencijama iskazati svoje uvozne poslove i stjecanja dobara i usluga namijenjena, s jedne strane, za obavljanje oporezivih transakcija te, s druge strane, ona namijenjena za obavljanje transakcija koje su oslobođene plaćanja PDV-a.

Nadalje, čl. 62. st. 4. - 8. Zakona o PDV-u propisano je slijedeće: 4 dio pretporeza koji se može odbiti utvrđuje se na godišnjoj razini kao postotak i zaokružuje se naviše do sljedećeg cijelog broja, 4 dio pretporeza koji se može privremeno odbiti tijekom tekuće godine, izračunava se na temelju transakcija iz prethodne godine, 4 ako u prethodnoj godini takvih transakcija nije bilo ili su njihovi iznosi bili zanemarivi, porezni obveznik privremeno utvrđuje dio pretporeza koji može odbiti, o čemu se mora suglasiti nadležna ispostava Porezne uprave, 4 odbitak pretporeza tijekom tekuće godine na temelju privremenog izračuna, porezni obveznik je obvezan uskladiti u konačnom obračunu PDV-a koji podnosi za razdoblje oporezivanja, pri čemu utvrđuje konačni dio pretporeza koji može odbiti, 4 porezni obveznik može dio pretporeza koji može odbiti utvrđivati odvojeno za svaki dio svog poslovanja, uz uvjet da za svaki dio vodi odvojeno knjigovodstvo,

Mješoviti porezni obveznik mora odbiti razmjerni dio pretporeza koji se odnosi na stjecanja ili uvoz dobara i usluga koje djelomično koristi za oporezive transakcije, a djelomično za transakcije za koje se PDV

Iznos pretporeza koji se odnosi na sve transakcije koje obavi porezni obveznik izračunava kao razmjerni dio na sljedeći način: 4 u brojniku: ukupna vrijednost godišnjih isporuka (prometa), bez PDV-a, od transakcija za koje je dopušten odbitak pretporeza, 4 u nazivniku: ukupna vrijednost godišnjih isporuka (prometa), bez PDV-a, od transakcija uključenih u brojnik i transakcija za koje nije dopušten odbitak pretporeza te iznos subvencija, osim onih koje su izravno povezane s cijenom isporuka dobara ili usluga iz čl. 33. st. 1. Zakona.

Ilija Josić | Pravo na odbitak i pravo na povrat PDV-a

Dio pretporeza koji se može odbiti utvrđuje se temeljem čl. 62. st. 2. i 3. Zakona o PDV-u.

141

Financije, pravo i porezi | 1/14

1.5.1. S ituacije u kojima je obvezno odbiti razmjerni dio pretporeza

1.5.2. I zračun razmjernog dijela pretporeza koji se može odbiti

Porezi i doprinosi | Financije, pravo i porezi

4 ako porezni obveznik izabere način utvrđivanja dijela pretporeza koji može odbiti za svaki dio svoga poslovanja, o tome mora izvijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave prije početka obračunskog razdoblja u kojem počinje primjenjivati ovaj način podjele pretporeza. Komponente razmjernog dijela koji se može odbiti: § ukupni promet koji se može pripisati transakcijama za koje je dopušten odbitak pretporeza, bez PDV-a, kojeg porezni obveznik ostvari od oporezivih i drugih posebno navedenih transakcija, za koje obveza obračuna poreza nastaje tijekom (kalendarske) godine (ukupni odbitni); § promet koji se može pripisati transakcijama za koje nije dopušten odbitak pretporeza (ukupni neodbitni). Pri izračunu razmjernog dijela koji se može odbiti, nazivnik je zbroj prometa (ukupni odbitni + ukupni neodbitni) i iznosa subvencija (osim onih koje su izravno povezane s cijenom isporuka dobara ili usluga iz čl. 33. st. 1. Zakona o PDV-u). Razmjerni dio se dobije tako da se u omjer stavlja ukupni odbitni/ukupni odbitni + ukupni neodbitni.  Primjer 1. Izračun % za razmjerni odbitak Ukupni odbitni iznosi 270.000,00 kn, ukupni neodbitni 25.000,00 kn, a iznos subvencija 5.000,00 kn, razmjerni dio je: 270.000 270.000 + 30.000

142

= 90%

Prema čl. 62. st. 3. Zakona o PDV-u, kod izračuna razmjernog dijela za odbitak u obzir se ne uzima sljedeće: î iznos prometa koji se može pripisati isporukama gospodarskih dobara koja porezni obveznik koristi za obavljanje svoje gospodarske djelatnosti, î iznos prometa koji se može pripisati povremenim isporukama nekretnina, î iznos prometa koji se može pripisati povremenim financijskim transakcijama iz čl. 40. st. 1. toč. b) g) Zakona o PDV-u. Ove se transakcije ne uzimaju u obzir kod izračuna razmjernog dijela odbitka, jer prihod ostvaren iz tih transakcija nije stvarno dio prometa poreznog obveznika (te se transakcije tek povremeno obavljaju). Također, vrijednost dobara i/ili usluga poslovne imovine korištenih u privatne svrhe iz čl. 7. st. 3. i čl. 8. st. 3. Zakona o PDV-u, kao i vrijednost premještanja iz čl. 7. st. 5. Zakona o PDV-u koje obavi porezni obveznik, ne

uzimaju se u obzir kod izračuna razmjernog dijela koji se može odbiti. Korištenje dobara i usluga poslovne imovine poreznog obveznika u privatne svrhe ne ulazi u njegov promet, jer se iz tih transakcija i ne ostvaruju stvarni prihodi. Isto vrijedi i za premještanja vlastitih dobara poreznog obveznika, jer tu nema stvarnog prihoda/prometa koji se može pripisati premještanjima. Kod obračuna razmjernog dijela za odbitak u obzir se ne uzimaju ni vrijednost transakcija iz čl. 40. st. 1. toč. b) - g) Zakona o PDV-u, ako se radi o povremenim transakcijama koje ne pridonose prometu koji porezni obveznik ostvaruje iz bavljenja svojom gospodarskom djelatnošću. Jasno je da se kod obračuna razmjernog dijela pretporeza koji se može odbiti u obzir ne uzima vrijednost bilo koje transakcije koju ne obavlja porezni obveznik koji djeluje kao takav, jer prihod ostvaren iz takvih transakcija nije dio prometa ostvarenog iz gospodarske djelatnosti poreznog obveznika. Ako u prethodnoj godini takvih transakcija nije bilo ili su njihovi iznosi bili zanemarivi, porezni obveznik privremeno utvrđuje dio pretporeza koji može odbiti, o čemu se mora suglasiti nadležna ispostava Porezne uprave. U svakom slučaju, temeljem čl. 62. st. 4. Zakona o PDV-u, dio pretporeza koji se može odbiti ako podaci o transakcijama nisu dostupni, mora se utvrditi kao postotak i zaokružuje se na više do sljedećeg cijelog broja.

1.5.3. P rivremeni i konačni izračun razmjernog dijela pretporeza Dio pretporeza koji se može odbiti izračunan na temelju relevantnih podataka za kalendarsku godinu je konačni razmjerni dio koji se može odbiti za tu kalendarsku godinu i koristi se kao privremeni razmjerni dio za sljedeću godinu (čl. 62. st. 5. Zakona o PDV-u).  Primjer 2. Izračun konačnog % za 2013. Ukupni promet iz transakcija obavljenih u 2013. iznosi: 4 s pravom na odbitak 5.000.000,00 kn (ukupni odbitni), 4 bez prava na odbitak 1.200.000,00 kn (ukupni neodbitni), 4 nema subvencija. Izračun razmjernog dijela koji se može odbiti: 5.000.000 5.000.000 + 1.200.000

x 100 = 80,64%

Postotak se mora zaokružiti do sljedećeg cijelog broja = 81%. Tih 81% je konačni razmjerni dio pretporeza koji se može odbiti za 2013. i privremeni razmjerni dio za 2014.

Financije, pravo i porezi | Porezi i doprinosi

 Primjer 3. Usklađenje odbitka pretporeza kroz PDV-K Postotak privremenog razmjernog dijela koji se može odbiti u 2013. iznosi 70%. Utvrđeni postotak konačnog razmjernog dijela koji se može odbiti u 2013. je 81%. Pretpostavimo da, u skladu s računovodstvenim evidencijama, ukupni porez koji je plaćen ili treba biti plaćen za transakcije za koje je obveza obračuna poreza nastala u 2013. iznosi 600.000,00 kn. Ukupni iznos odbitka pretporeza za transakcije za koje je obveza obračuna poreza nastala u 2013. je: 4 na osnovi % privremenog razmjernog dijela koji se može odbiti: 600.000,00 x 70% = 420.000,00 kn, 4 na osnovi % konačnog razmjernog dijela koji se može odbiti: 600.000,00 x 81% = 486.000,00 kn 8 ukupni iznos koji je odbijen za transakcije za koje je obveza obračuna poreza nastala u 2013. U prijavama PDV-a podnesenim u razdoblju od veljače 2013. do siječnja 2014. odbijen je ukupni iznos od 420.000,00 kn. Razlika od 66.000,00 kn (486.000,00 – 420.000,00) može se iskazati kao PDV koji će biti odbijen u godišnjoj prijavi (PDV-K) za 2013., koja se podnosi u veljači 2014. Porezni obveznik može dio poreza koji može odbiti utvrđivati odvojeno za svaki dio svog poslovanja, uz uvjet da za svaki dio vodi odvojeno knjigovodstvo i o tome izvijesti nadležnu ispostavu Porezne uprave prije početka obračunskog razdoblja (jedna godina) u kojem počinje primjenjivati ovaj način podjele pretporeza (čl. 62. st. 7. i 8. Zakona o PDV-u).

Odbitak pretporeza kod dobara koja nisu gospodarska dobra treba ispraviti kako ni porezni obveznik niti Porezna uprava ne bi mogli ostvariti prednost ili pretrpjeti štetu zbog pogrešaka ili događaja na koje ne mogu izravno utjecati te kako porezni obveznik ne bi iskoristio svoj status da izbjegne porez na vlastitu potrošnju. Odbitak pretporeza kod gospodarskih dobara (dugotrajna imovina) treba ispraviti zbog činjenice da porezni obveznik, po definiciji, ta dobra koristi niz godina i da se pretporez plaćen na ta dobra može odbiti samo u mjeri u kojoj su ta dobra stvarno korištena ili će i nadalje biti korištena za transakcije za koje se pretporez može odbiti.

1.5.4.1. Ispravak odbitka pretporeza kod dobara koja nisu gospodarska dobra Zakon o PDV-u propisuje (čl. 63. st. 1. i 2.) da se odbitak pretporeza mora ispraviti: § ako je iznos odbitka veći ili manji od onoga na koji je porezni obveznik imao pravo, § ako se nakon podnošenja prijave PDV-a promijene uvjeti na temelju kojih je utvrđen iznos odbitka pretporeza. Ispravak odbitka pretporeza iz primjenjuje se, primjerice, u sljedećim slučajevima: î računovođa u kući ili stanu ima ured i zabunom je odbio 20% umjesto 10% PDV-a plaćenog za električnu energiju. Računovođa mora ispraviti odbitak pretporeza; î redovni porezni obveznik zabunom je odbio 945 umjesto 495 na svojoj prijavi (zamjena znamenki). Na osnovi ove odredbe, može ispraviti pogrešku; î redovni porezni obveznik odbio je pretporez za neku isporuku, ali mu je isporučitelj nakon 6 mjeseci odobrio određeni rabat. Porezni obveznik mora ispraviti odbitak (u ovom slučaju platiti ranije odbijeni PDV, jer je početni odbitak bio veći od onoga na kojeg u konačnici ima pravo); î mješoviti porezni obveznik mora dodatno odbiti ili platiti pretporez, ako mu se konačni razmjerni dio pretporeza koji može odbiti razlikuje od privremenog. Treba znati da se odredba čl. 63. st. 2. Zakona o PDV-u ne primjenjuje kada se gubitak prava na odbitak poreza odnosi na korištenje dobara poslovne imovine poreznog obveznika za njegove privatne potrebe u smislu čl. 7. st. 3. ili čl. 8. st. 3. Zakona, ni

Ilija Josić | Pravo na odbitak i pravo na povrat PDV-a

Pretporez koji se može odbiti u kalendarskoj godini (poreznom razdoblju) izračunava se množenjem ukupnog iznosa PDV-a koji se može odbiti s postotkom (%) konačnog razmjernog dijela pretporeza koji se može odbiti u toj godini. Pretporez koji se može odbiti izračunan na ovaj način unosi se u godišnju prijavu PDV-a za tu godinu.

1.5.4. Ispravak odbitka pretporeza

143

Financije, pravo i porezi | 1/14

U praksi se privremeni razmjerni dio pretporeza (%) koristi za izračun PDV-a koji se može odbiti i koji se unosi u svaku mjesečnu ili tromjesečnu prijavu PDV-a koja se podnosi u godini za koju se primjenjuje privremeni razmjerni dio pretporeza koji se može odbiti. Dakle, % razmjernog dijela koji se može odbiti izračunan u naprijed navedenom primjeru za 2013. koristi se za privremeni izračun PDV-a koji se može odbiti i koji se unosi u prijave PDV-a koje se podnose u kalendarskoj 2014. godini. Konačni razmjerni dio pretporeza koji se može odbiti u 2014. koristit će se u godišnjoj prijavi PDV-a koja se podnosi do kraja veljače 2015.

Porezi i doprinosi | Financije, pravo i porezi

kada porezni obveznik sasvim prestane obavljati gospodarsku djelatnost (čl. 7. st. 8. Zakona o PDV-u2). Pravilo o korištenju dobara poslovne imovine poreznog obveznika za njegove privatne potrebe uvijek ima prednost pred pravilom o ispravku odbitka pretporeza, ako je u nekoj situaciji moguće primijeniti oba pravila. To znači da kada porezni obveznik radi ispravak odbitka pretporeza temeljem čl. 63. st. 2. Zakona o PDV-u prvo treba utvrditi ne radi li se o korištenju dobara poslovne imovine poreznog obveznika za njegove privatne potrebe i tek onda primijeniti ispravak odbitka pretporeza. Treba napomenuti i da nema vremenskog ograničenja kod korištenje dobara poslovne imovine poreznog obveznika za njegove privatne potrebe.

1.5.4.2. Slučajevi u kojima nije potrebno ispraviti odbitak pretporeza Zakon o PDV-u propisuje (čl. 63. st. 3.) da porezni obveznik nije obvezan ispraviti odbitak pretporeza u slučaju uništenja, gubitka ili otuđenja dobara za koje postoje valjani dokazi, kao i kod davanja poklona male vrijednosti i uzoraka iz čl. 7. st. 4. Zakona. Prema toj odredbi, porezni obveznik ne mora ispraviti odbitak pretporeza za: 4 dobra koja povremeno koristi u poslovne svrhe kao uzorke ili poklone čija vrijednost nije veća od 160,00 kn, u razumnim količinama, kupcima ili budućim kupcima, 4 dobra uništena zbog elementarnih nepogoda ili djelovanja više sile, 4 dobra na zalihi narušene kvalitete, koja se ne mogu iskoristiti za stvaranje vrijednosti (pokvarljiva roba), uz uvjete propisane Pravilnikom porezu na dodanu vrijednost3. Zakonom o PDV-u propisano je u čl. 7. st. 8. da se zadržavanje dobara koja preostanu kada porezni obveznik ili njegov slijednik prestane sa gospodarskom djelatnošću iz bilo kojeg razloga (umirovljenje, smrt, dobrovoljna likvidacija) smatraju isporukom dobara uz naknadu pri čemu je PDV na ta dobra bio u potpunosti ili djelomično odbijen pri kupnji istih. Drugim riječima, u trenutku kada se aktivnosti zaustave, sva preostala dobra za koja je izvršen odbitak pretporeza smatraju se isporučenima uz naknadu te shodno tome, ukoliko su ta dobra u RH u tom trenutku, isporuka dobra će podlijegati plaćanju PDV-a u RH. Međutim, u svrhu izračuna PDV-a potrebno je, već prema danim okolnostima, uzeti u obzir odredbe čl. 63. - 65. Zakona o PDV-u, a to se posebno odnosi na kapitalna dobra ukoliko su ista korištena kroz razdoblje od 5 godina ili kraće – za nekretnine 10 godina – te u tom slučaju prvotni odbitak pretporeza treba uskladiti u smislu odredbi čl. 64. Zakona o PDV-u. 3 Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 79/13 i 85/13-ispr.; u nastavku: Pravilnik o PDV-u) 2

144

1.5.5. I spravak odbitka pretporeza kod gospodarskih dobara Gospodarskim dobrima smatraju se dobra koja prema računovodstvenim propisima ubrajaju u dugotrajnu imovinu poreznog obveznika (čl. 64. st. 3. Zakona o PDV-u). U gospodarska dobra se ubrajaju: 4 sva materijalna dugotrajna imovina (dugotrajna imovina su sva sredstva koja se drže za potrebe proizvodnje, isporuke dobara ili obavljanja usluga, za iznajmljivanje ili u administrativne svrhe, ako im je uobičajeni rok upotrebe duži od godinu dana, a vrijednost iznad utvrđenog iznosa), 4 svaka operacija koja se odnosi na stvaranje, preoblikovanje ili poboljšanje materijalne dugotrajne imovine, ali nije popravak ili održavanje te imovine, čak i ako te operacije obavlja osoba koja imovinu unajmljuje ili koristi prema ugovoru o leasingu ili drugom ugovoru prema kojem se imovina stavlja drugoj osobi na raspolaganje, 4 ambalaža koja se može opetovano koristiti. To se uglavnom odnosi na opremu za prijevoz kao što su palete, kontejneri, itd., što se koristi za prijevoz dobara kamionom, vlakom i/ili brodom. Takva ambalaža doista ima veliku vrijednost i obično se koristi godinama, 4 dobra koja su predmetom najma, leasinga ili drugačijeg raspolaganja, uključujući stvarna prava, smatraju se gospodarskim dobrima osobe koja ih iznajmljuje ili daje u leasing ili na drugi način stavlja drugome na raspolaganje. Ispravak odbitka pretporeza za gospodarska dobra koja su dana u najam ili na drugi način stavljena drugome na raspolaganje uvijek i jedino treba provesti vlasnik tih gospodarskih dobara, a ne osoba kojoj su dana na korištenje. Ä Pretporez za gospodarska dobra odnosi se na PDV koji je plaćen ili treba biti plaćen za stjecanje ili uvoz gospodarskog dobra ili za bilo koju operaciju koja se odnosi na stvaranje, preoblikovanje ili poboljšanje tog gospodarskog dobra, ali ne uključuje PDV koji je plaćen ili treba biti plaćen za stjecanje i uvoz rezervnih dijelova namijenjenih za popravak i održavanje. Ispravak odbitka pretporeza ne provodi se za PDV koji je plaćen za troškove popravka i održavanja gospodarskih dobara ili rezervne dijelove koji se koriste za popravak i održavanje. Porezni obveznik mora voditi popis gospodarskih dobara za koja se provodi ispravak odbitka pretporeza radi kontrole i ispravaka odbitaka pretporeza. Popis se vodi za razdoblje koje počinje od trenutka nastanka obveze obračuna poreza za bilo koju opera-

Financije, pravo i porezi | Porezi i doprinosi

Ispravak odbitka pretporeza kod gospodarskih dobara treba obaviti ako u razdoblju od 5 ili 10 godina dođe do promjene uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza koja dovede do većeg ili manjeg prava na odbitak pretporeza u odnosu na godinu u kojoj je dobro prvi put stavljeno u uporabu. Takve promjene nastupaju u slučajevima kada porezni obveznik koristi gospodarsko dobro: 4 u cijelosti ili djelomično za privatne potrebe, 4 u svrhu transakcija za koje odbitak pretporeza nije dopušten, 4 u svrhu transakcija kod kojih se pretporez može odbiti u razmjernom dijelu drugačijem od onoga za koji je pretporez početno odbijen.

Ispravak odbitka pretporeza nije potreban ako pretporez koji bi se trebao ispraviti po dobru dugotrajne imovine iznosi manje od 1.000,00 kn. Ispravak pretporeza, koji se utvrđuje na temelju % razmjernog odbitka pretporeza, se ne provodi ako razlika pretporeza ne prelazi 500,00 kn po gospodarskom dobru (čl. 64. st. 4. Zakona i čl. 142. Pravilnika o PDV-u).

1.5.5.1. Početni odbitak i naknadni ispravci pretporeza za mješovite porezne obveznike Prema čl. 64. Zakona o PDV-u, iznos pretporeza koji mješoviti porezni obveznik može odbiti za gospodarska dobra, kada je obvezan primijeniti razmjerni odbitak, utvrđuje se na sljedeći način: 4 početni se odbitak utvrđuje na osnovi privremenog razmjernog dijela pretporeza koji se može odbiti u godini u kojoj je ostvareno pravo na odbitak. Ispravak tako odbijenog pretporeza obavlja se na osnovi konačnog razmjernog dijela pretporeza koji se može odbiti. Prvi se ispravak odnosi na ukupni iznos početno odbijenog pretporeza, 4 naknadni ispravci za pokretna gospodarska dobra iznose 1/5, a za nekretnine 1/10 iznosa PDV-a koji je bio zaračunat za gospodarska dobra, a obavljaju se kako slijedi: § ukupni iznos pretporeza koji se može odbiti dijeli se s 5 ili 10, § dobiveni rezultat se množi s konačnim razmjernim dijelom pretporeza koji se može odbiti za svake sljedeće 4 ili svakih sljedećih 9 godina, § PDV koji je, na osnovi konačnog razmjernog dijela pretporeza koji se može odbiti, početno odbijen za prvu godinu, dijeli se 5 ili 10 godina, § rezultati dobiveni iz izračuna uspoređuju se s razlikom koja predstavlja ispravak koji treba izvršiti.

1.5.5.2. Korištenje u cijelosti ili djelomično u neposlovne svrhe ili za transakcije kod kojih se pretporez može odbiti u razmjernom dijelu drugačijem od onoga za koji je pretporez početno odbijen Prema čl. 64. st. 1. i 2. Zakona o PDV-u, iznos ispravka početno odbijenog PDV-a iznosi 1/5 ili 1/10 iznosa PDV-a koji je bio zaračunat, u svakoj godini u kojoj je

Ilija Josić | Pravo na odbitak i pravo na povrat PDV-a

Sukladno čl. 64. st. 1. Zakona o PDV-u, ako se u vezi nekog gospodarskog dobra u roku od 5 godina, uključujući kalendarsku godinu u kojoj je gospodarsko dobro nabavljeno ili proizvedeno, promijene uvjeti koji su u toj godini bili mjerodavni za odbitak pretporeza, ispravak pretporeza obavlja za razdoblje nakon promjene. Promjenom uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza smatra se naknadna promjena tih uvjeta koja dovede do uvećanja ili smanjenja odbitka pretporeza u odnosu na godinu u kojoj je dobro nabavljeno ili proizvedeno. Kada se radi o nekretninama, razdoblje za odbitak pretporeza je 10 godina.

Ispravak odbitka pretporeza provodi se u svim takvim slučajevima, bez obzira je li gospodarsko dobro u vlasništvu ‘redovnog’ ili ‘mješovitog’ poreznog obveznika.

145

Financije, pravo i porezi | 1/14

ciju koja se odnosi na gospodarska dobra i završava 5 godina nakon isteka razdoblja u kojem se pretporez može ispraviti. U istom se razdoblju vode i druge evidencije o gospodarskim dobrima. Ako „mješoviti“ porezni obveznik gospodarska dobra koristi godinama, može se mijenjati udio transakcija za koje ima pravo na odbitak pretporeza u odnosu na one za koje pretporez ne može odbiti, a u slučaju redovnog poreznog obveznika može se promijeniti čak i namjena gospodarskog dobra (koristi se za transakcije za koje se PDV ne može u cijelosti odbiti ili se više uopće ne koristi, itd.). Zbog toga treba provesti ispravak odbitka pretporeza za svaku godinu korištenja gospodarskog dobra u poduzeću. Bilo bi nepraktično provoditi godišnje ispravke odbitka pretporeza temeljem razdoblja stvarne uporabe svakog pojedinačnog gospodarskog dobra u svakom poduzeću za obavljanje djelatnosti za koju se pretporez može djelomično odbiti (rok uporabe nekih gospodarskih dobara je samo par godina, dok neka druga mogu biti u uporabi i 50 godina), pa je na razini EU-a dogovoreno da kod pokretnih gospodarskih dobara razdoblje za ispravak pretporeza bude 5 godina, a kod nekretnina najviše 20 godina.

Porezi i doprinosi | Financije, pravo i porezi

porezni obveznik promijenio namjenu gospodarskog dobra i to ovisno o korištenju tog gospodarskog dobra: ü u cijelosti ili djelomično za privatne potrebe, ü u svrhu transakcija za koje odbitak pretporeza nije dopušten, ü u svrhu transakcija kod kojih se pretporez može odbiti u razmjernom dijelu drugačijem od onoga za koji je pretporez početno odbijen. Međutim, ako se zbog nastale promjene gospodarsko dobro koristi u neposlovne svrhe ili za isporuku dobara za koja se pretporez ne može odbiti, ispravak pretporeza provodi se samo jednom za cijelo razdoblje od promjene uvjeta, uključujući godinu u kojoj je nastupila promjena, do kraja razdoblja ispravka. Ispravak pretporeza nije potrebno obavljati kada, na primjer, korištenje gospodarskog dobra u cijelosti ili djelomično za privatne potrebe vodi u korištenje dobara poslovne imovine poreznog obveznika za njegove privatne potrebe, što je predmetom oporezivanja PDV-om ili oslobođenja s pravom na odbitak pretporeza, pod uvjetom da se gospodarsko dobro definitivno koristi u svrhe koje nisu obavljanje gospodarske djelatnosti i izlazi iz gospodarskih okvira poduzeća. Ispravak odbitka pretporeza nije potreban ako pretporez koji bi se trebao ispraviti po dobru dugotrajne imovine iznosi manje od 1.000,00 kn, a za ispravak pretporeza koji se utvrđuje na temelju postotka razmjernog odbitka pretporeza ispravak se ne provodi ako razlika pretporeza ne prelazi 500,00 kn po jednom gospodarskom dobru.  Primjer 4. Ispravak odbitka pretporeza kod promjene djelatnosti

146

A. Porezni je obveznik 23. 7. 2013. nabavio računalo za potrebe obavljanja svoje gospodarske djelatnosti. Razdoblje za ispravak odbitka pretporeza počinje 1. 8. 2013. Porezni je obveznik 1. 8. 2015. odlučio računalo koristiti za potrebe obavljanja djelatnosti za koju nema pravo na odbitak PDV-a. Ispravak odbitka pretporeza treba obaviti za preostalo razdoblje ispravka (od 1. 8. 2015., 2016. i 2017.) i porezni obveznik mora vratiti 3/5 PDV-a kojeg je početno odbio. B. Ako porezni obveznik koji nije imao pravo, u cijelosti ili djelomično, odbiti porez na građevinu, izabere opciju iz čl. 40. st. 4. Zakona o PDV-u (izbor za oporezivanje) za najam te građevine s PDVom, morat će izvršiti ispravak odbitka pretporeza: a. u iznosu 1/10, ako opcija za oporezivanje nije iskorištena za najmanje preostali dio razdoblja za odbitak ili

b. odjednom za preostalo razdoblje ispravka, ako je opcija za oporezivanje iskorištena za najmanje preostali dio razdoblja ispravka.

1.5.5.2.1. Promjene elemenata za izračun odbitka pretporeza Ispravak iznosa pretporeza koji se može odbiti za gospodarska dobra, propisan čl. 64. st. 1. i 2. Zakona o PDV-u, mora se obaviti i u sljedećim situacijama: § kada porezni obveznik, koji je imao puno pravo na odbitak pretporeza, postaje porezni obveznik s djelomičnim pravom na odbitak pretporeza, § kada porezni obveznik pretporez odbija po pravilima razmjernog dijela pretporeza koji se može odbiti, § kada porezni obveznik koji ima djelomično pravo na odbitak odbija pretporez primjenom metode stvarnog korištenja i mijenja prvobitnu namjenu gospodarskog dobra, § kada nastupe promjene elemenata korištenih za izračun odbitka pretporeza, kao npr.: ü ako je nakon ispostavljanja računa isporuka u cijelosti ili djelomično opozvana, prije negoli je stvarno obavljena, ü u slučaju opoziva, u cijelosti ili djelomično, zbog količine, kvalitete ili cijene dobara ili usluga isporučenih zbog raskida ugovora o toj isporuci, na osnovi pravomoćne presude, arbitražnog pravorijeka ili pisanog dogovora stranaka, ü kod sniženja cijena i popusta odobrenih nakon što su dobra isporučena ili usluge obavljene, ü ako nije moguće naplatiti cijenu isporučenih dobara/usluga zbog stečaja kupca, ü kada kupac vrati ambalažu u kojoj su dobra otpremljena, u slučaju povratne ambalaže uz izdavanje računa. Iznos ispravka pretporeza iznosi 1/5, odnosno 1/10 za svaku godinu razdoblja za ispravak odbitka pretporeza.  Primjer 5. Ispravak pretporeza zbog promjene % Porezni obveznik, koji ima djelomično pravo na odbitak PDV-a, nabavio je 1. srpnja 2013. stroj po cijeni od 200.000,00 kn plus 50.000,00 kn PDV-a. Obzirom da je njegov konačni razmjerni dio pretporeza za 2012. bio 40%, primijenio ga je kao privremeni razmjerni dio pretporeza koji se može odbiti za 2013. godinu i odbio 40% od 50.000,00 kn, odnosno 20.000,00 kn (50.000,00 x 40%). Konačni razmjerni dio pretporeza izračunan na osnovi pro-

Financije, pravo i porezi | Porezi i doprinosi

§ odbijeno u 2013.: 250,00 x 12 = 3.000,00 kn, § pravo na dodatni odbitak (u korist poreznog obveznika): 7.000,00 – 3.000,00 = 4.000,00 kn. Ispravak pretporeza za 6 mjeseci 2018. § konačni razmjerni dio pretporeza za 2018. izračunan na osnovi prometa je 30%, § odobreni odbitak: 833,333333 x 30 % = 250,00 x 6 = 1.500,00 kn, § odbijeno u srpnju 2013.: 1.500,00 kn, § obveza za uplatu u državni proračun/pravo na dodatni odbitak: 1.500,00 – 1.500,00 = 0 kn. Promjene razmjernog dijela pretporeza koji se može odbiti u sljedećim godinama neće više imati utjecaja na odbitke pretporeza za ovaj stroj.

Ispravak odbitka pretporeza provodi se odjednom za cijelo preostalo razdoblje ispravka, ako se gospodarsko dobro isporučuje, uključujući i korištenje dobara poslovne imovine poreznog obveznika za njegove privatne potrebe, unutar razdoblja za ispravak. U tom slučaju se, u skladu s čl. 65. st. 1. Zakona o PDV-u, smatra da je gospodarsko dobro korišteno za gospodarsku djelatnost poreznog obveznika, pri čemu se gospodarska djelatnost smatra: ü u cijelosti oporezivom ako je isporuka gospodarskog dobra oporezivana, ü u cijelosti oslobođenom ako je isporuka gospodarskog dobra oslobođena. Drugim riječima, ako je isporuka dobra oporezivana, pretpostavlja se da porezni obveznik koji je isporuku obavio ima puno pravo na odbitak pretporeza (jer se smatra da je njegova gospodarska djelatnost u cijelosti oporeziva). Prema tome, ispravak pretporeza u ovom slučaju se provodi samo ako se radi o ‘mješovitom’ poreznom obvezniku (koji nema puno pravo na odbitak pretporeza). Porezni obveznik koji ima pravo na odbitak i prodaje gospodarsko dobro već je ranije odbio pretporez, pa pri prodaji mora svom kupcu obračunati PDV. I obrnuto, ako je isporuka dobra oslobođena, pretpostavlja se da porezni obveznik koji je isporuku obavio nema pravo na odbitak pretporeza (jer se smatra da je njegova gospodarska djelatnost u cijelosti oslobođena). Prema tome, ispravak pretporeza i u ovom slučaju se provodi samo ako se radi o ‘mješovitom’ poreznom obvezniku (koji nema prava na odbitak pretporeza). Porezni obveznik koji nema

Ilija Josić | Pravo na odbitak i pravo na povrat PDV-a

1.5.5.3. Isporuka ili korištenje dobara poslovne imovine poreznog obveznika za njegove privatne potrebe tijekom razdoblja za ispravak pretporeza

147

Financije, pravo i porezi | 1/14

meta ostvarenog u 2013. je 30%. Uzevši u obzir ovaj razmjerni dio pretporeza koji se može odbiti, porezni je obveznik mogao odbiti samo 15.000,00 kn (30% od 50.000,00 kn) i mora razliku od 5.000,00 kn (20.000,00 – 15.000,00) uplatiti u državni proračun. Ovaj ispravak pokriva razdoblje srpanj – prosinac 2013. (prva petina ispravka) za nabavljeno gospodarsko dobro (stroj). Kod ispravka pretporeza za 2014., 2015., 2016., 20017. i 2018. (do 30. 6.) treba u obzir uzeti sljedeće: § stvarno plaćeni PDV iznosi 50.000,00 : 60 = 833,333333 kn mjesečno, § PDV koji je stvarno odbijen na osnovi konačnog razmjernog dijela pretporeza koji se može odbiti u prvom razdoblju iznosi 15.000,00 : 60 = 250,00 kn mjesečno, § rezultat od 833,333333 kn se množi s konačnim % za svako sljedeće razdoblje i zatim uspoređuje s 250,00 kn x broj mjeseci 8 razlika će rezultirati ispravkom pretporeza u korist državnog proračuna ili u korist poreznog obveznika. Ispravak pretporeza za 2014. § konačni razmjerni dio pretporeza za 2014. izračunan na osnovi prometa je 50%, § stvarno pravo na odbitak: 833,333333 x 50% = 416,666666 x 12 = 5.000,00 kn § odbijeno u 2013.: 250,00 x 12 = 3.000,00 kn § pravo na dodatni odbitak (u korist obveznika): 5.000,00 – 3.000,00 = 2.000,00 kn. Ispravak pretporeza za 2015. § konačni razmjerni dio pretporeza za 2015. izračunan na osnovi prometa je 20%, § stvarno pravo na odbitak: 833,333333 x 20% = 166,666666 x 12 = 2.000,00 kn, § odbijeno u 2013.: 250,00 x 12 = 3.000,00 kn, § obveza za uplatu u državni proračun: 3.000,00 – 2.000,00 = 1.000,00 kn. Ispravak pretporeza za 2016. § konačni razmjerni dio pretporeza za 2016. izračunan na osnovi prometa je 25%, § stvarno pravo na odbitak: 833,333333 x 25% = 208,333333 x 12 = 2.500,00 kn, § odbijeno u 2013.: 250,00 x 12 = 3.000,00 kn, § obveza za uplatu u državni proračun: 3.000,00 – 2.500,00 = 500,00 kn. Ispravak pretporeza za 2017. § konačni razmjerni dio pretporeza za 2017. izračunan na osnovi prometa je 70%, § stvarno pravo na odbitak: 833,333333 x 70% = 583,333333 x 12 = 7.000,00 kn,

Porezi i doprinosi | Financije, pravo i porezi

pravo na odbitak i prodaje gospodarsko dobro za koje nije mogao odbiti pretporez, isporuka tog dobra je oslobođena plaćanja poreza.  Primjer 6. Ispravak pretporeza kod prodaje gospodarskog dobra A Porezni obveznik s punim pravom na odbitak nabavlja 30. 11. 2013. stroj po cijeni od 10.000,00 kn s PDV-om. Pretporez od 2.500,00 kn odbija u cijelosti. Dana 2. 9. 2015. prodaje isti stroj s PDVom. Nije potrebno provesti ispravak odbitka pretporeza, jer je PDV već u cijelosti odbijen. B. Porezni obveznik koji ima pravo na odbitak 50% pretporeza (konačni razmjerni dio pretporeza koji se može odbiti) nabavlja 30. 11. 2013. stroj po cijeni od 10.000,00 kn, s PDV-om (2.500,00 kn). Odbija 1.250,00 kn pretporeza, jer će stroj koristiti za oporezive i za oslobođene aktivnosti. Dana 2. 9. 2015. prodaje isti stroj s PDV-om, pa treba provesti ispravak (dodatni odbitak) pretporeza u iznosu od 3/5 od 1.250,00 kn, što iznosi 750,00 kn. Dio prvotno plaćenog pretporeza koji se ne može odbiti iznosi 500,00 kn (2.500,00 – 1.250,00 – 750,00), te predstavlja pretporez na korištenje stroja tijekom 2 godine za 50% aktivnosti poreznog obveznika koje su oslobođene PDV-a.

148

Ispravak se provodi i kada poduzeće prestane raspolagati gospodarskim dobrom iz razloga koji nije isporuka, osim ako porezni obveznik ne dokaže da je gospodarsko dobro uništeno ili otuđeno ili da je gospodarsko dobro isporučeno u sklopu preuzimanja gospodarske cjeline. Ako je gospodarsko dobro uništeno zbog požara, elementarne nepogode ili djelovanja više sile ili otuđeno, porezni obveznik treba podastrijeti dokaze o uništenju ili otuđenju temeljem isprava o osiguranju, policijskih očevidnika ili drugih službenih izvješća, kako ne bi morao raditi ispravak. Ako porezni obveznik namjerava uništiti gospodarsko dobro zbog zastarjelosti i nemogućnosti da ga proda, mora o svojoj namjeri izvijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave navodeći točno mjesto, datum i vrijeme toga događaja, kao i ime i adresu osoba koje će u tome sudjelovati. � Pitanje 5. Jesu li ispunjeni formalni uvjeti? Prema čl. 60. Zakona o PDV-u, porezni obveznik može odbiti pretporez za isporuku dobara ili usluga, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: î odbitak pretporeza je dopušten prema čl. 58. st. 4. i 8., čl. 61. st. 1. te čl. 62. st. 1. Zakona o PDV-u,

î ima račun u vezi s isporukom dobara i usluga, izdan u skladu s odredbama čl. 78., 79., 80. i 81. Zakona, osim u slučaju iz naredne točke. Porezni obveznik iz čl. 139. st. 2. Zakona o PDV-u može odbiti pretporez ako je isporučitelju platio račun, î da za uvezena dobra ima jedinstvenu carinsku deklaraciju u kojoj je naveden kao primatelj ili uvoznik dobara te u kojoj je iskazan iznos PDV-a koji treba platiti ili je omogućeno njegovo izračunavanje, î kada je obvezan platiti PDV temeljem prijenosa porezne obveze prema čl. 75. st. 1. toč. 3., 6. i 7. te čl. 75. st. 2. i 3. Zakona o PDV-u. Smatra se da je PDV plaćen, ako je u prijavi PDV-a iskazana obveza temeljem prijenosa obveze plaćanja PDV-a, î da iznos obveze PDV-a kao i sve podatke potrebne za obračun obveze PDV-a na stjecanje dobara unutar EU-a iskaže u prijavi PDV-a iz čl. 85. st. 1. Zakona i da ima odgovarajući račun, î kod plaćenog predujma pretporez može odbiti ako je primljeni račun izdan u skladu s čl. 78. st. 1. Zakona o PDV-u. Porezni obveznik odbija pretporez tako da od ukupnog iznosa PDV-a, koji je obvezan platiti za obračunsko razdoblje, odbije ukupni iznos pretporeza za koji su u obračunskom razdoblju ispunjeni uvjeti za odbitak pretporeza propisani čl. 60. st. 1. Zakona o PDV-u.

1.6. Poseban slučaj odbitka kod stjecanja/ isporuke novih prijevoznih sredstava unutar EU-a Zakon o PDV-u propisuje (čl. 59.) da osoba koja nije registrirana ili nije obvezna registrirati se za potrebe PDV-a, ali obavlja isporuke novih prijevoznih sredstava unutar EU-a oslobođene poreza, može zatražiti povrat poreza koji je platila na stjecanje tih novih prijevoznih sredstava. Međutim, iznos povrata najviše je do iznosa poreza koji bi se morao platiti da je njegova isporuka novog prijevoznog sredstva bila oporeziva. Ova se odredba uklapa u posebni postupak oporezivanja isporuka novih prijevoznih sredstava unutar EU-a, kako je propisano čl. 4. st. 3. i 4. Zakona o PDV-u. Treba podsjetiti na sljedeće značajke ovoga posebnog postupka oporezivanja: î svaka osoba koja nije porezni obveznik koja povremeno obavlja isporuku unutar EU-a novih prijevoznih sredstava postaje, za potrebe svake takve isporuke, „povremeni“ porezni obveznik, î isporuka unutar EU-a novih prijevoznih sredstava uvijek je oslobođena PDV-a,

Financije, pravo i porezi | Porezi i doprinosi

Fizička osoba iz RH nabavlja novi automobil po cijeni od 200.000,00 kn + PDV 50.000,00 kn. Nakon 5 mjeseci i prijeđenih 10.000 kilometara prodaje taj automobil fizičkoj osobi iz Italije za 180.000,00 kn. Automobil je stvarno prevezen u Italiju. Na stjecanje unutar EU-a fizička osoba iz Italije treba platiti talijanski PDV na 180.000,00 kn odnosno protuvrijednost u eurima po stopi od 21% talijanskog poreza. Fizička osoba iz RH (koja je za ovu transakciju postala povremeni porezni obveznik) može, načelno, dobiti povrat hrvatskoga PDV-a plaćenog na nabavu (50.000,00 kn), ali iznos povrata će biti ograničen na 180.000,00 x 25% = 45.000,00 kn (iznos poreza koji bi bio plaćen da je oslobođena isporuka unutar EU-a novog prijevoznog sredstva bila oporeziva).

TEB-ov PRIRUČNIK O POREZIMA - TPP • PDV, porez na dohodak i dobit • Doprinosi za obvezna osiguranja • Financiranje lokalne samouprave • Posebni porezi i igre na sreću • Oslobodenja i olakšice prema posebnim propisima • Naredba o uplatnim računima

U postupku povrata poreza, povremeni porezni obveznik mora nadležnoj ispostavi Porezne uprave dostaviti Zahtjev za povrat na propisanom obrascu i priložiti: î izvornik računa u vezi s nabavom novog prijevoznog sredstva, ili î uvoznu ili neku drugu ispravu na kojoj je iskazan porez koji mu je zaračunan i koji je platio na stjecanje, uvoz ili stjecanje unutar EU-a novih prijevoznih sredstava; Nadalje, povremeni porezni obveznik mora predočiti dokaz da je novo prijevozno sredstvo, koje je predmetom isporuke unutar EU-a oslobođeno PDV-a u smislu čl. 41. st. 1. toč. b) Zakona o PDV-u, te da je u vrijeme isporuke to bilo novo prijevozno sredstvo u smislu čl. 4. st. 3. i 4. Zakona. Povrat će biti izvršen u roku predviđenom Zakonom o PDV-u, od dana zaprimanja zahtjeva i svih potrebnih dokumenata radi provjere zahtjeva u nadležnoj ispostavi Porezne uprave. Povrat se vrši u kunama na žiro račun podnositelja zahtjeva otvoren u tuzemstvu, a trošak bankovnih naknada snosi podnositelj zahtjeva. Nadležna ispostava Porezne uprave poništava račun, uvoznu i svaku drugu ispravu priloženu zahtjevu za povrat, kako bi se spriječilo njihovo ponovno korištenje uz sljedeće zahtjeve za povrat i vratiti ih podnositelju zahtjeva. Nadležna ispostava Porezne uprave obrazložit će svako djelomično ili potpuno odbijanje zahtjeva za povrat. Odbijanje će biti obrazloženo navođenjem relevantnih zakonskih odredaba na snazi u RH.

•

DODATAK TPP-u: ZBIRKA MIŠLJENJA MINISTARSTVA FINANCIJA - ZMF • Aktualna mišljenja

Ministarstva financija (PDV, porez na dohodak, porez na dobit, doprinosi, ostali porezi) • Dopune tijekom godine

s novim mišjenjima Naručite još danas na www.teb.hr

Ilija Josić | Pravo na odbitak i pravo na povrat PDV-a

 Primjer 7. Odbitak pretporeza kod isporuke NPS-a

1.6.1. P ostupak povrata poreza povremenom poreznom obvezniku

149

Financije, pravo i porezi | 1/14

î stjecanje unutar EU-a novih prijevoznih sredstava u drugoj državi članici predmetom je oporezivanja PDV-om, î povremeni porezni obveznik koji obavlja oslobođenu isporuku unutar EU-a (prodaja u drugu državu članicu) novih prijevoznih sredstava može odbiti pretporez koji je platio na stjecanje novog prijevoznog sredstva (u tuzemstvu isporučitelju, pri uvozu ili na stjecanje unutar EU-a novih prijevoznih sredstava obavljeno u tuzemstvu). Povrat povremenom poreznom obvezniku ograničen je na porez koji bi bio plaćen da je ta njegova oslobođena isporuka unutar EU-a novih prijevoznih sredstava bila oporeziva.

Dinko Lukač, dipl. oec. TEB, Zagreb

OPG – osnivanje i oporezivanje Osnivanje poljoprivrednog gospodarstva uređeno je odredbama Zakona o poljoprivredi1, a oporezivanje je uređeno poreznim propisima i ovisi o organizacijskom obliku u kojem djeluje poljoprivredno gospodarstvo. O djelovanju obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (u nastavku: OPG), oporezivanju i drugim specifičnostima autor potanje piše u članku.

Zakon o poljoprivredi, između ostalog, definira pol-

joprivredu , poljoprivrednu djelatnost te oblike djelovanja poljoprivrednog gospodarstva. Poljoprivredna djelatnost obuhvaća bilinogojstvo, stočarstvo i s njima povezane uslužne djelatnosti iz sljedećih skupina Nacionalne klasifikacije djelatnosti3: 01.1 (uzgoj jednogodišnjih usjeva4), 01.2 (uzgoj višegodišnjih usjeva5), 01.3 (uzgoj sadnog materijala i ukrasnog bilja), 01.4 (uzgoj stoke, peradi i ostalih životinja6), 01.5 (mješovita proizvodnja), 01.6 (pomoćne djelatnosti u poljoprivredi i djelatnosti koje se obavljaju nakon žetve usjeva7). Navedeno poljoprivredno gospodarstvo je proizvodna jedinica na kojoj se obavlja poljoprivredna djelatnost, nalazi se na teritoriju Republike Hrvatske (RH), njome upravlja jedna fizička ili pravna osoba, a isto može biti organizirano kao: 2

Zakon o poljoprivredi (Nar. nov., br. 149/09, 127/10 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, 50/12 Zakon o savjetodavnoj službi, 120/12) 2 Poljoprivreda je strateška djelatnost koja svojom gospodarskom, ekološkom i socijalnom ulogom pridonosi održivom razvoju Republike Hrvatske. 3 Odluka o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. – NKD 2007. (Nar. nov., br. 58/07 i 72/07 ispravak) 4 Uzgoj jednogodišnjih usjeva (skupina 01.1) obuhvaća uzgoj žitarica, mahunarki i uljanog sjemena, riže, povrća, dinja i lubenica, korjenastog i gomoljastog povrća, šećerne trske, duhana, predivog bilja. 5 Uzgoj višegodišnjih usjeva (skupina 01.2) obuhvaća uzgoj grožđa, tropskog i suptropskog voća, agruma, jezgričavog i koštuničavog voća, bobičastog, orašastog i ostalog voća, uljanih plodova, bilja za uporabu u farmaciji, aromatskog, začinskog i ljekovitog bilja. 6 Uzgoj stoke, peradi i ostalih životinja (skupina 01.4) obuhvaća uzgoj muznih krava, ostalih goveda i bivola, konja, magaraca, mula i mazgi, deva i ljama, ovaca i koza, svinja, peradi i ostalih životinja. 7 Pomoćne djelatnosti u poljoprivredi i djelatnosti koje se obavljaju nakon žetve usjeva (skupina 01.6) obuhvaćaju pomoćne djelatnosti za uzgoj usjeva i životinja, djelatnosti koje se obavljaju nakon žetve usjeva (priprema usjeva za primarna tržišta) te doradu sjemena za sjemenski materijal. 1

150

UDK 336.2

■ obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG), ■ obrt8 registriran za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, ■ trgovačko društvo9 ili zadruga10 registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, ■ te druga pravna osoba11. Rezultat poljoprivredne djelatnosti jesu poljoprivredni proizvodi tj. proizvodi bilinogojstva i stočarstva te proizvodi prvog stupnja njihove prerade, a popis kojih je naveden u Dodatku I12. Zakona o poljoprivredi. Zbog složenosti teme ističemo da je poljoprivrednik po Zakonu o poljoprivredi, fizička osoba na poljoprivrednom gospodarstvu koja se bavi poljoprivredom te posjeduje znanja i vještine o poljoprivredi.

1. Obveza registracije poljoprivrednih gospodarstava Poljoprivredna gospodarstva upisuju se u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava (u nastavku: UPG). Zakon o obrtu (Nar. nov., br. 143/13) Zakon o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93 - 68/13) 10 Zakon o zadrugama (Nar. nov., br. 34/11 i 125/13) 11 Zakon o ustanovama (Nar. nov., br. 76/03 - 35/08) 12 Žive životinje; meso i jestivi klaonički proizvodi; mlijeko i drugi mliječni proizvodi; jaja peradi i ptičja jaja; prirodni med; živo drveće i druge biljke; lukovice, korijenje, rezano cvijeće i ukrasno lišće; jestivo povrće; jestivo voće i orašasti plodovi; kore agruma, dinja i lubenica; kava, čaj, mate čaj i začini; žitarice; proizvodi mlinske industrije; slad; škrob; uljano sjemenje i plodovi; razno zrnje, sjemenje i plodovi; industrijsko i ljekovito bilje; slama i stočna hrana; masti i ulja životinjskog ili biljnog podrijetla; prerađevine od mesa, riba, rakova, mekušaca ili drugih vodenih beskralježnjaka; šećer i proizvodi od šećera; kakao i proizvodi od kakaa; proizvodi od povrća, voća, orašastih plodova ili ostalih dijelova biljaka; razni prehrambeni proizvodi; pića, alkoholi i ocat; ostaci i otpaci od prehrambene industrije, pripremljena životinjska hrana; duhan i prerađeni nadomjesci duhana; pluto i proizvodi od pluta; ostala biljna tekstilna vlakna; papirna pređa i tkanine od papirne pređe. 8

Financije, pravo i porezi | Porezi i doprinosi

Uvjet upisa u UPG je posjedovanje poljoprivrednih resursa (poljoprivrednog zemljišta i/ili stoke) i obavljanje poljoprivredne djelatnosti koja obuhvaća bilinogojstvo, stočarstvo i s njima povezane uslužne djelatnosti. Poljoprivrednim zemljištem14 smatraju se poljoprivredne površine - oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare kao i drugo zemljište koje se uz gospodarski opravdane troškove može privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Posjed i/ili vlasništvo poljoprivrednog zemljišta dokazuje se: ▶ izvatkom iz zemljišnih knjiga ▶ izvatkom iz katastra ▶ ugovorom o zakupu ▶ dugogodišnjem zakupu ▶ prodaji ▶ plodouživanju ▶ služnosti šumskog zemljišta ili darovanju ▶ pravomoćnom sudskom odlukom ili pravomoćnim rješenjem nadležnog tijela. Uz dokaze o posjedu poljoprivrednog zemljišta obvezno se prilaže izvadak iz katastra. Zakon o osnivanju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (Nar. nov., br. 30/09 i 56/13) 14 Zakon o poljoprivrednom zemljištu (Nar. nov., br. 39/13) 13

Pravo na upis u UPG imaju fizičke osobe državljani RH s prebivalištem u RH i pravne osobe sa sjedištem u RH te fizičke i pravne osobe sa prebivalištem/sjedištem na teritoriju Europske unije (EU) čije se poljoprivredno gospodarstvo nalazi na teritoriju RH. � Tko se obvezno upisuje u UPG? Upis u UPG obvezan je za: ■ poljoprivredna gospodarstva u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba koje podnose zahtjev za državne potpore u sklopu mjera poljoprivredne politike, ■ poljoprivredna gospodarstva koja prema posebnim propisima moraju biti registrirana u upisnicima, registrima ili evidencijama što ih vodi ministarstvo nadležno za poljoprivredu ili ustanove u poljoprivredi, ■ OPG koje na tržištu prodaje vlastite poljoprivredne proizvode proizvedene na OPG-u: ◆ na veliko registriranim fizičkim i pravnim osobama koje neposredno otkupljuju poljoprivredne proizvode za preradu ili daljnju prodaju te prodaju na tržnicama na veliko, ◆ na malo (izravna prodaja) izvan prodavaonice (prodaja na štandovima i klupama, na tržnicama na malo i izvan tržnica na malo, pokretna prodaja, prigodna prodaja na sajmovima, izložbama, priredbama, izletištima i sl.) te na vlastitom gospodarstvu. Upis poljoprivrednih gospodarstava u UPG upravni je postupak, a obavlja se u regionalnim uredima/ podružnicama Agencije kojima pripadaju s obzirom na prebivalište nositelja OPG-a, odnosno s obzirom na sjedište obrta, trgovačkog društva, zadruge ili drugog organizacijskog oblika poljoprivrednog gospodarstva, neovisno o mjestu obavljanja poljoprivredne djelatnosti. Napominjemo, ako se fizička osoba ne upiše u UPG kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kn, a pravna osoba novčanom kaznom u iznosu od 12.000,00 do 50.000,00 kn te odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 6.000,00 do 20.000,00 kn. Upisana poljoprivredna gospodarstva obvezno u roku od 30 dana od dana nastanka promjene prijavljuju promjenu koja je dovela do prestanka uvjeta za upis u UPG, promjenu nositelja/odgovorne osobe poljoprivrednog gospodarstva, promjenu broja stalno uposlenih radnika na poljoprivrednom gospodarstvu, promjenu prebivališta nositelja i članova OPG-a, smrt nositelja/odgovorne osobe i člana, upis ili ispis

Dinko Lukač | OPG – osnivanje i oporezivanje

� Uvjeti za upis u UPG

� Pravo na upis u UPG

151

Financije, pravo i porezi | 1/14

UPG se vodi u elektronskom obliku te sadrži podatke o: ▶ poljoprivrednom gospodarstvu ▶ nositelju/ odgovornoj osobi na poljoprivrednom gospodarstvu i članovima OPG-a ▶ sjedištu poljoprivrednog gospodarstva ▶ gospodarskim objektima u sjedištu i izvan sjedišta ▶ posjedu poljoprivrednog zemljišta ▶ korištenju poljoprivrednog zemljišta ▶ prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na OPG-u ▶ stoci. Ministarstvo poljoprivrede nadležno je za UPG, a vođenje istog povjereno je Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju13 (u nastavku: Agencija). Znači, Agencija provodi postupak upisa i izdaje rješenje o upisu u UPG. Upisom u UPG svako poljoprivredno gospodarstvo dobiva jedinstveni matični identifikacijski broj poljoprivrednog gospodarstva (u nastavku: MIBPG), a isti broj je obvezan podatak o poljoprivrednom gospodarstvu koji mora biti sadržan u svim upisnicima, registrima ili evidencijama što ih vodi ministarstvo nadležno za poljoprivredu ili ustanove u poljoprivredi. Gospodarstvo koje mijenja organizacijski oblik zadržava isti MIBPG, uz napomenu da se promjena organizacijskog oblika gospodarstva može izvršiti na temelju pravomoćnog rješenja nadležnog tijela. Članovi istoga kućanstva (imaju prebivalište na istoj adresi) mogu upisati u UPG samo jedno poljoprivredno gospodarstvo.

Porezi i doprinosi | Financije, pravo i porezi

članova OPG-a, promjene podataka u obrtnom registru, promjene podataka u sudskom registru, promjene žiro-računa nositelja OPG-a ili žiro-računa obrta, trgovačkog društva i zadruge, promjenu podataka o gospodarskim objektima unutar i izvan sjedišta poljoprivrednog gospodarstva, promjenu posjeda poljoprivrednog zemljišta.

2. Pojam OPG-a i djelatnosti koje može obavljati OPG je gospodarstvo na kojem punoljetni članovi istog kućanstva obavljaju poljoprivrednu djelatnost koristeći vlastite i unajmljene resurse, a nositelj OPG-a je punoljetna osoba koja radi stalno ili povremeno na gospodarstvu i odgovorna je za njegovo poslovanje. Nositelja OPG-a biraju između sebe članovi OPG-a ukoliko isti postoje. Nositelj ili član OPG-a može biti upisan u samo jedan OPG. Naziv OPG-a je prezime i ime nositelja gospodarstva.

152

Na OPG-u se mogu obavljati i dopunske djelatnosti, a to su djelatnosti povezane s poljoprivredom koje omogućuju bolje korištenje proizvodnih kapaciteta te bolje korištenje rada članova OPG-a. Vrste dopunskih djelatnosti na OPG-u propisane su Pravilnikom o dopunskim djelatnostima na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima15, a iste jesu: ■ izravna prodaja16 (npr. poljoprivrednih proizvoda s vlastitog OPG-a; prerađevina iz poljoprivrednih proizvoda (prerađenih na ili izvan vlastitog OPG-a) a za koje sirovina potječe pretežito iz vlastite proizvodnje; nepoljoprivrednih proizvoda za koje sirovina potječe pretežito iz vlastite proizvodnje itd.), ■ prerada poljoprivrednih proizvoda ljekovitog bilja, gljiva i šumskih proizvoda, ■ prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala, ■ turizam na OPG-u, ■ djelatnosti povezane s tradicijskim vještinama i znanjima na OPG-u, ■ proizvodnja i prodaja energije iz obnovljivih izvora od: šumske biomase, stajskog gnoja, gnojovke i Pravilnik o dopunskim djelatnostima na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (Nar. nov., br. 20/13, u nastavku: Pravilnik o dopunskim djelatnostima na OPG) 16 Izravna prodaja je prodaja poljoprivrednih proizvoda i/ili prerađevina iz poljoprivrednih proizvoda i/ili nepoljoprivrednih proizvoda i/ili usluga koje OPG proizvodi i prodaje krajnjem potrošaču ne dovodeći u pitanje druge propise. 15

gnojnice, drugih izvora biomase, izvora vode, vjetra i sunca, ■ usluge u poljoprivredi i šumarstvu korištenjem poljoprivredne i šumske mehanizacije, opreme, uređaja i životinja, te njihovo davanje u najam, ■ prenošenje znanja i vještina povezanih s poljoprivredom, šumarstvom i dopunskim djelatnostima na OPG-u, ■ ostale poljoprivredne djelatnosti koje se mogu registrirati kao dopunske djelatnosti na OPG-u. Izravna prodaja poljoprivrednih proizvoda s vlastitog OPG-a može se obavljati: ▶ na OPG-u (u dvorištima, proizvodnim objektima OPG-a, kušaonicama i na polju) ▶ na štandovima i klupama na tržnicama na malo ▶ na štandovima i klupama izvan tržnica na malo ▶ na štandovima i klupama unutar trgovačkih centara, ustanova i sl. ▶ prigodnom prodajom (sajmovi, izložbe, manifestacije i sl.) ▶ dostavom do potrošača ▶ pokretnom prodajom (pokretna vozila, plovila, kolica) ▶ putem automata ▶ kioska ▶ putem interneta. Na OPG-u se može obavljati više vrsta dopunskih djelatnosti. Pri tom je bitno da se dopunska djelatnost mora obavljati na zemljištu i/ili u objektima koje su nositelj ili članovi OPG-a upisali u UPG. Za obavljanje dopunske djelatnosti OPG mora ispunjavati i ostale uvjete sukladno posebnim propisima koji uređuju tu djelatnost. Pri obavljanju dopunske djelatnosti mogu pomagati svi članovi OPG-a koji su upisani u UPG i radnici na OPG-u sukladno posebnim propisima. Nositelj dopunske djelatnosti je nositelj OPG-a ili član OPG-a uz suglasnost nositelja OPG-a, upisan u Upisnik dopunskih djelatnosti. Pri tom nositelj dopunske djelatnosti na OPG-u mora imati odgovarajuću kvalifikaciju potrebnu za obavljanje dopunske djelatnosti sukladno posebnim propisima koji uređuju obavljanje pojedine dopunske djelatnosti. � Registriranje OPG-a U OPG se upisuju nositelj ili nositelj i članovi OPG-a, pri čemu nositelj OPG-a podnosi regionalnom uredu/podružnici Agencije zahtjev za upis u UPG na propisanom obrascu (sastoji se od više listova) te prilaže ▶ preslik osobne iskaznice za sebe i članove OPG-a ▶ izjavu članova o odabiru nositelja ▶ preslik ugovora o otvaranju žiro-računa ▶ posjedovni list vlasnika svih prijavljenih katastarskih čestica ako postoji ▶ izvadak iz katastra ▶ preslik ugovora o zakupu/plodouživanju/koncesiji, itd. Naziv OPG-a je prezime i ime nositelja gospodarstva. Osnovni podaci o OPG-u iskazuju se na listu 1 propisanog obrasca koji se navodi u skraćenom obliku.

Financije, pravo i porezi | Porezi i doprinosi

AGENCIJA ZA PLAĆANJA U POLJOPRIVREDI, RIBARSTVU I RURALNOM RAZVOJU

OBRAZAC ZAHTJEVA ZA UPIS U UPISNIK POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA I PRIJAVU PROMJENA list 1 – osnovni podaciPG-a

SVE LISTOVE OBRASCA ISPUNITI VELIKIM TISKANIM SLOVIMA 1

podružnica/ regionalni ured

MIBPG

ispostava

MIBPG dodjeljuje računalo prilikom upisa,

za 1 i 2 – upisati županiju/Grad Zagreb (gdje se nalazi regionalni ured) i mjesto (gdje se nalazi ispostava) u kojem se vrši upis 3

kod projave promjena potrebno upisati MIBPG

organizacijski oblik

za 3 – upisati šifru organizacijskog oblika poljoprivrednog gospodarstva (PG): 1/obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) , 2/obrt, 3/trgovačko društvo, 4/zadruga, 5/ostalo (crkva, vojska, obrazovne ustanove i sl.) 4

prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda na OPG-u

za 4 – upisati vrstu prodaje vlastitih poljoprivrednih proizvoda: 1/prodaja na veliko, 2/prodaja na malo izvan prodavaonice i na vlastitom gospodarstvu ISPUNJAVA SAMO OPG (organizacijski oblik 1) nositelj OPG 5

prezime

ime

OIB

datum rođenja

mjesto rođenja

država rođenja

spol

za 5 – 11 – upisati podatke za nositelja OPG, odgovarajući spol označiti krićićem 12

broj članova OPG

za 12 – upisati b roj članova koji rade na OPG radna aktivnost

za 13 – upisati šifru radne aktivnosti nositelja OPG: 1/bavi se isključivo poljoprivredom; 2/poljoprivreda je pretežito dodatna djelatnost (više od 50% radnog vremena); 3/poljoprivreda je dodatna djelatnost (manje od 50% radnog vremena); 4/umirovljenik (u slučaju nepostojanja formalnog umirovljenika, osobe starije od 65 godina)

školovanje

Za 14 – upisati šifru školovanja: 1/nezavršena osnovna škola; 2/osnovna škola; 3/srednja škola; 4/viša škola; 5/fakultet.

sjedište OPG 15

ulica i kućni broj

naselje

općina/grad

županija

poštanski broj

telefon

fax

e-mail

ili

Dinko Lukač | OPG – osnivanje i oporezivanje

153

žiro-račun OPG 23

naziv banke

žiro-račun nositelja OPG

IBAN

za 23 – 24 – upisati naziv banke i žiro-račun nositelja OPG za 25 – upisati IBAN format računa za nositelja OPG datum ispunjavanja obrazaca Potpis nositelja/odgovorne osobe gospodarstva

Financije, pravo i porezi | 1/14

Za 15 – 22 – upisati podatke nositelja OPG; ulica/naselje – upisati adresu prebivališta iz osobne iskaznice; telefon/fax – upisati prvo pozivni broj pa lokalni broj

Porezi i doprinosi | Financije, pravo i porezi

Na listu 3 popunjavaju se podaci o objektima, na listu 4 osnovni podaci o članovima OPG-a, na listu 5 podaci o posjedu poljoprivrednog zemljišta. Na listu 6 navedena je obvezna dokumentacija koja se prilaže pri upisu u UPG za svaki organizacijski oblik poljoprivrednog gospodarstva. Nositelju i članovima OPG-a Agencija izdaje iskaznicu OPG-a, a isti su ju dužni imati kod sebe (ili rješenje o upisu) prilikom prodaje vlastitih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na OPG-u te ju dati na uvid ovlaštenoj osobi (inspektoru) ako ju zatraži. Iskaznica OPG-a vrijedi uz osobnu iskaznicu. Agencija će po službenoj dužnosti brisati OPG iz UPG-a ukoliko od nadležnih institucija dobije informaciju o nastupanju smrti nositelja i prestanku obavljanja djelatnosti na OPG-u od strane člana OPG-a ili fizičke osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu s prebivalištem na istoj adresi kao i nositelj te ako su prestali postojati uvjeti za upis poljoprivrednog gospodarstva. Nositelj i član OPG-a, koji je obveznik poreza na dohodak, može podnijeti regionalnom uredu/podružnici Agencije zahtjev za dodjelu matičnog broja poljoprivrednika17. Uz navedeni zahtjev obvezno se prilaže potvrda Porezne uprave o upisu u registar obveznika poreza na dohodak. Napominjemo, list 2 popunjavaju samo organizacijski oblici sa šiframa 2 - obrt, 3 - trgovačko društvo, 4 - zadruga, 5 – ostalo (crkva, vojska, obrazovne ustanove i sl.). Navode se podaci o nazivu tvrtke, OIB-u, stalno uposlenim radnicima, sjedištu tvrtke, nositelju gospodarstva – odgovornoj osobi i žiro-računu poljoprivrednog gospodarstva. � Registriranje dopunske djelatnosti na OPG-u

154

Ministarstvo poljoprivrede nadležno je i za Upisnik dopunskih djelatnosti (u nastavku: UDD), a vođenje istog povjereno je također Agenciji. UDD sadrži podatke o: ▶ imenu i prezimenu, adresi i MIBPG ▶ vrsti dopunske djelatnosti iz Dodatka I. Pravilnika o dopunskim djelatnostima na OPG-u (navedene u toč. 2. ovoga članka) ▶ datumu upisa/promjene/ispisa iz UDD. Nositelj dopunske djelatnosti sve promjene vezane za obavljanje dopunske djelatnosti mora prijaviti Agenciji u roku od 30 dana od dana nastanka promjene.

OPG koji se bavi dopunskom djelatnošću obvezno se upisuje u UDD i to prije početka obavljanja dopunske djelatnosti. Upis se obavlja u regionalnim uredima/podružnicama Agencije s obzirom na prebivalište nositelja OPG-a. Kao nositelj dopunske djelatnosti može se upisati nositelj OPG-a ili član OPG-a upisan u UDD. Zahtjev za upis u UDD nositelj dopunske djelatnosti podnosi na obrascu iz Priloga I. Pravilnika o dopunskim djelatnostima na OPG-u koji se daje u nastavku. ZAHTJEV PRIJAVE ZA UPIS U UPISNIK DOPUNSKIH DJELATNOSTI za obavljanje dopunske djelatnosti na OPG-u 1. Datum podnošenja zahtjeva: 2. Podnositelj/ica zahtjeva: - ime i prezime - OIB 3. Adresa prebivališta - mjesto - poštanski broj - ulica - kućni broj 4. Telefon, e-mail: 5. Mjesto i datum rođenja 6. MIBPG (matični identifikacijski broj poljoprivrednog gospodarstva) 7. Podnosim prijavu za (zaokružiti): a) za upis u Upisnik dopunskih djelatnosti na OPG-u, b) promjenu podataka u Upisniku dopunskih djelatnosti, c) ispis iz Upisnika dopunskih djelatnosti. 8. Zahtjevu prilažem sljedeće listove i dokaze: 1. dokaz o osposobljenosti za obavljanje dopunske djelatnosti ako je ista propisana posebnim propisima koji reguliraju dopunsku djelatnost, 2. uvjerenje o osposobljenosti za obavljanje tradicijskog ili umjetničkog obrta (samo za OPG koja se bave tradicijskim ili umjetničkim obrtima), 3. ovisno o dopunskoj djelatnosti: a. rješenje o registraciji ili odobravanju objekta u poslovanju s hranom; b. rješenje o registraciji ili odobravanju objekta i/ili subjekata u poslovanju s nusproizvodima životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi; c. rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu; d. presliku ovjerene sanitarne knjižice i dokaz o položenom tečaju higijenskog minimuma (samo za one koji dolaze u kontakt s hranom). 9. Potpisom jamčim da: 1. su podaci navedeni u zahtjevu točni i istiniti, 2. sam pažljivo pročitao/la i poštivao/la navedene upute za ispunjavanje zahtjeva, 3. sam upoznat/a s propisima koji uređuju područje moje dopunske djelatnosti, 4. se slažem da se podaci iz zahtjeva mogu obrađivati za razne analize i druge potrebe obrade osobnih podataka u skladu s propisima koji uređuju zaštitu osobnih podataka, 5. ću omogućiti inspekcijski nadzor na OPG-u. Suglasnost nositelja OPG-a

Podnositelj/ica zahtjeva:

______________________

_______________________

(ime i prezime)

Zahtjev za dodjelu matičnog broja poljoprivrednika propisanog je oblika i objavljen je u Dodatku II. Pravilnika o upisniku poljoprivrednih gospodarstava (Nar. nov., br. 76/11).

_______________________ (vlastoručni potpis)

(ime i prezime) ________________________ (vlastoručni potpis)

Financije, pravo i porezi | Porezi i doprinosi

Po osnovi djelatnosti poljoprivrede i šumarstva fizičke osobe su obveznici poreza na dohodak ako: ■ su obveznici PDV-a prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost20, ■ u poreznom razdoblju ostvare ukupni godišnji primitak veći od 35% iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav PDV-a prema ZPDV, tj. primitak veći od 80.500,00 kn, ■ ostvaruju poticaje na način i pod uvjetima propisanim posebnim zakonima21 (čl. 18. st. 3. Zakona o porezu na dohodak22 i čl. 22. st. 2. Pravilnika o porezu na dohodak23). Navedeni uvjeti ne moraju biti kumulativno ispunjeni odnosno fizička osoba je obveznik poreza na dohodak od djelatnosti poljoprivrede i šumarstva ako je ispunjen jedan uvjet ili sva tri uvjeta. Porez na dohodak može se utvrditi i plaćati ili u paušalnom iznosu ili podnošenjem godišnje porezne prijave. Zakon o hrani (Nar. nov., br. 81/13) Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar. nov., br. 138/06 - 80/13) 20 Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13 – 148/13, u nastavku: ZPDV) 21 Zakon o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (Nar. nov., br. 80/13) i Pravilnik o državnim potporama poljoprivredi i ruralnom razvoju (Nar. nov., br. 101/13) 22 Zakon o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04 – 148/13, u nastavku: ZPDOH) 23 Pravilnik o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05 – 79/13, u nastavku: PPDOH) 18 19

Fizička osoba - poljoprivrednik koji obavlja djelatnost poljoprivrede i šumarstva može od paušalno utvrđenog dohotka plaćati porez na dohodak u paušalnom iznosu pod uvjetom da nije obveznik PDV-a prema ZPDV te da u poreznom razdoblju (kalendarskoj godini) nije ostvario ukupni godišnji primitak veći od 65% iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav PDV-a prema ZPDV-u, tj. da nije ostvario više od 149.500,00 kn (čl. 44. st. 1. ZPDOH i čl. 39. st. 3. PPDOH). U slučaju da poljoprivrednik ostvari primitke iznad 230.000,00 kn bez PDV-a, odnosno iznad 149.500,00 kn, tada je obvezan prijeći na utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti na temelju podataka iz poslovnih knjiga i evidencija. Poljoprivrednik koji porez na dohodak plaća u paušalnom iznosu vodi samo evidenciju o prometu (knjigu prometa – obrazac KPR24). Godišnji porez na dohodak u paušalnom iznosu utvrđuje Porezna uprava rješenjem. Pravilnik o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti25 propisuje samostalne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva iz čl. 18. st. 3. ZPDOH koje se mogu paušalno oporezivati, način utvrđivanja i visinu godišnjeg paušalnog dohotka te paušalnog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak kao i druge odredbe bitne za provedbu paušalnog oporezivanja. U bitnom, obveznik poreza na dohodak kojemu se dohodak može utvrđivati u paušalnom iznosu jest fizička osoba koja ostvaruje primitke od obavljanja samostalne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva iz čl. 18. st. 3. ZPDOH (korištenje prirodnih bogatstava zemlje i prodaja, odnosno zamjena od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u neprerađenom stanju) i koja ispunjava sljedeće uvjete: ■ da nije obveznik PDV-a prema ZPDV, i ■ da po osnovi te djelatnosti u poreznom razdoblju ne ostvaruje ukupan godišnji primitak veći od 65% iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav PDVa prema ZPDV, i ■ da nema izdvojenih poslovnih jedinica niti proizvodnih pogona Iz navedenog razvidno je da svi uvjeti moraju biti ispunjeni kako bi fizička osoba plaćala porez na dohodak u paušalnom iznosu. Izgled i način vođenja Knjige prometa uređen je čl. 36. Pravilnika o porezu na dohodak. 25 Pravilnik o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (Nar. nov., br. 143/06 i 61/12) 24

Dinko Lukač | OPG – osnivanje i oporezivanje

3. Mogućnosti oporezivanja OPG-a

3.1. Paušalno oporezivanje

155

Financije, pravo i porezi | 1/14

Skrećemo pozornost da se dopunska djelatnost prerade hrane obavlja u registriranim ili odobrenim objektima sukladno propisima o hrani18, a dopunska djelatnost pružanja ugostiteljskih usluga na OPG-u (priprema i usluživanje jela, pića i ostalih napitaka koji moraju biti iz pretežito vlastite proizvodnje) sukladno propisima koji reguliraju ugostiteljsku djelatnost19. Dozvoljeni opseg obavljanja dopunske djelatnosti određen je visinom godišnjeg dohotka iz dopunske djelatnosti (to je ukupni godišnji dohodak ostvaren na OPG-u po svim vrstama dopunskih djelatnosti i po svim nositeljima dopunske djelatnosti). Dozvoljeni prosječni godišnji dohodak iz dopunske djelatnosti ne smije biti veći od 50% ukupnog godišnjeg dohotka OPG-a. OPG mora bilježiti primitke i izdatke iz dopunske djelatnosti u Knjizi primitaka i izdataka (Obrazac KPI) i utvrditi godišnji dohodak iz dopunske djelatnosti (razlika između primitaka i izdataka tijekom jedne kalendarske godine). Obrazac KPI mora se čuvati najmanje 5 godina.

Porezi i doprinosi | Financije, pravo i porezi

Fizičkoj osobi koja obavlja samostalnu djelatnost ugostiteljstva i/ili trgovine i po toj osnovi je obveznik poreza na dohodak, dohodak i porez na dohodak ne mogu se utvrđivati u paušalnom iznosu. Obavljanjem djelatnosti trgovine ne smatra se djelatnost fizičkih osoba registriranih za obavljanje djelatnosti proizvodnje koji svoje proizvode prodaju na tržištu. Fizičke osobe koje zajednički (u supoduzetništvu) obavljaju samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva iz čl. 18. st. 3. ZPDOH mogu dohodak utvrđivati u paušalnom iznosu, ako svi poduzetnici pojedinačno ispune propisane uvjete (da nije obveznik PDV-a, da nema izdvojenih poslovnih jedinica, da dohodak ne utvrđuje temeljem poslovnih knjiga), te ako ukupan dohodak od zajedničkog obavljanja samostalne djelatnosti nije veći od 65% iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav PDV-a (nije veći od 149.500,00 kn). U ovom slučaju mora se imenovati nositelja zajedničke djelatnosti jer je isti odgovoran za izvršavanje obveza koje proizlaze iz obavljanja zajedničke djelatnosti. Kod OPG-a koje je upisano u UPG nositeljem se smatra fizička osoba koja je upisana kao nositelj u UPG. � Godišnji paušalni dohodak

156

Godišnji paušalni dohodak za samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva utvrđuje se: ■ u iznosu 12.750,00 kn (razlika između primitka u iznosu 85.000,00 kn i porezno priznatih izdataka u visini 85%, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji primitak do 85.000,00 kn), ■ u iznosu 17.250,00 kn (razlika između primitka u iznosu 115.000,00 kn i porezno priznatih izdataka u visini 85%, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji primitak iznad 85.000,00 kn do 115.000,00 kn), ■ u iznosu 22.425,00 kn (razlika između primitka u iznosu 149.500,00 kn i porezno priznatih izdataka u visini 85%, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji primitak iznad 115.000,00 kn do 149.500,00 kn). Naprijed navedeni godišnji paušalni dohodak jest i godišnja porezna osnovica za utvrđivanje godišnjeg paušalnog poreza koji se utvrđuje rješenjem Porezne uprave uz primjenu poreznih stopa 12%, 25% i 40%. Primjera radi, za dohodak 12.750,00 kn godišnji porez na dohodak iznosi 1.530,00 kn, a isti se uvećava i za prirez koji je uveden odlukom jedinice lokalne samouprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika. Mjesečni paušalni porez na

dohodak utvrđuje se na način da se godišnji paušalni porez na dohodak podijeli na 12 mjeseci odnosno na razmjeran broj mjeseci poreznog razdoblja (kalendarske godine) u kojima porezni obveznik obavlja samostalnu djelatnost. Godišnji paušalni porez na dohodak (i prirez ako je uveden) plaća se tromjesečno, do posljednjeg dana svakog tromjesečja, u iznosu koji je umnožak broja mjeseci tromjesečja i utvrđenog paušalnog mjesečnog poreza na dohodak. Porezni obveznik kome je rješenjem utvrđen paušalni porez na dohodak ne može po toj osnovi podnijeti godišnju poreznu prijavu, a to rješenje vrijedi do donošenja novog rješenja. Posebno napominjemo da porezno priznati izdaci od 85% uključuju sve nastale izdatke i iznos izdataka za uplaćene doprinose za obvezna osiguranja po posebnim propisima. � Smanjenje paušalnog poreza na dohodak Fizičke osobe - poljoprivrednici (porezni obveznici) koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva na područjima posebne državne skrbi26, na otocima prve skupine27 i brdsko-planinskim područjima28, plaćaju godišnji paušalni porez na dohodak u visini: ■ 25% godišnjeg paušalnog poreza na dohodak za djelatnost koja se obavlja na području posebne državne skrbi prve skupine i Gradu Vukovaru29 te na otocima prve skupine, ■ 50% godišnjeg paušalnog poreza na dohodak za djelatnost koja se obavlja na području posebne državne skrbi druge skupine, ■ 75% godišnjeg paušalnog poreza na dohodak za djelatnost koja se obavlja na području posebne državne skrbi treće skupine i brdsko-planinskim područjima. � Vođenje poslovnih knjiga i izdavanje računa Porezni obveznik koji porez na dohodak od samostalne djelatnosti plaća u paušalnom iznosu vodi samo evidenciju o prometu, a u istu obvezno evidentira iznose naplaćene u gotovini i iznose naplaćene bezgotovinskim putem po izdanim računima. Pri tom je paušalist obvezan za svaku isporuku i obavljenu uslugu izdati račun propisanog sadržaja u skladu s čl. 38. st. 7. PPDOH. Računi koje izdaje obveznik pore Zakon o područjima posebne državne skrbi (Nar. nov., br. 86/08 – 148/13) 27 Zakon o otocima (Nar. nov., br. 34/99 – 33/06) 28 Zakon o brdsko-planinskim područjima (Nar. nov., br. 12/02 – 148/13) 29 Zakon o obnovi i razvoju Grada Vukovara (Nar. nov., br. 44/01 – 148/13) 26

3.2. Oporezivanje samostalne djelatnosti Uopćeno rečeno dohodak od samostalne djelatnosti utvrđuje se od obavljanja djelatnosti: ■ obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti – obrtničke djelatnosti iz čl. 18. st. 1. ZPDOH, ■ slobodnih zanimanja iz čl. 18. st. 2. ZPDOH, ■ poljoprivrede i šumarstva iz čl. 18. st. 3. ZPDOH, pri čemu djelatnost poljoprivrede i šumarstva obuhvaća korištenje prirodnih bogatstava zemlje i prodaju, odnosno zamjenu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u neprerađenom stanju. Porezni obveznici koji obavljaju bilo koju od naprijed navedenih samostalnih djelatnosti dužni su po čl. 62. st. 2. toč. 1. ZPDOH upisati se u registar poreznih obveznika poreza na dohodak i utvrđivati dohodak po čl. 23. st. 1. ZPDOH na temelju podataka iz poslovnih Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Nar. nov., br. 133/12) Pravilnik o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Nar. nov., br. 146/12)

knjiga i evidencija (knjiga primitaka i izdataka, popis dugotrajne imovine, knjiga prometa i evidencija o tražbinama i obvezama) . U slučaju da poljoprivrednik od samostalnog obavljanja djelatnosti poljoprivrede i šumarstva ostvari primitke iznad 230.000,00 kn bez PDV-a, odnosno iznad 149.500,00 kn, tada je obvezan prijeći na utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti na temelju podataka iz poslovnih knjiga. Tako utvrđen dohodak od samostalne djelatnosti razlika je između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom razdoblju. Primici i izdaci od poslovnih događaja utvrđuju se tek nakon primljenih uplata odnosno obavljenih isplata (načelo blagajne). Pri tom se primicima smatraju sva dobra (novac, stvari, usluge i prava) koja imaju novčanu vrijednost i koja porezni obveznik ostvari od obavljanja djelatnosti, a izdacima svi odljevi dobara s novčanom vrijednošću izvršeni radi ostvarivanja ili osiguranja primitaka. Osim izdataka za materijal, robu, energiju, usluge, plaće itd., u izdatke koji se mogu iskazati u poslovnim knjigama poljoprivrednika ulaze i uplaćena premija dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u korist radnika i/ili sebe osobno do 6.000,00 kn godišnje ukupno. Kao poslovni izdaci priznaju se samo oni izdaci o kojima postoje uredne isprave i koji su izravno vezani uz ostvarivanje primitaka. Porezni obveznici koji djelatnost obavljaju i na područjima posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i Gradu Vukovaru i izvan njih, a koriste olakšicu iz čl. 55. ZPDOH (umanjenje porezne obveze), radi pravilnog utvrđivanja dohotka obvezni su u poslovnim knjigama i evidencijama na odgovarajući način osigurati podatke o ostvarivanju dohotka na navedenim područjima. Napominjemo, obveznik koji počinje obavljati samostalnu djelatnost ne plaća predujmove poreza na dohodak do podnošenja prve godišnje porezne prijave. Fizička osoba – poljoprivrednik obveznik poreza na dohodak može na vlastiti zahtjev plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak ili je po sili zakona obvezan plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak ako ispunjava uvjete za oporezivanje dobiti propisane čl. 2. Zakona o porezu na dobit.32 � Godišnja porezna prijava Za dohodak od samostalne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva utvrđen temeljem poslovnih knjiga porezni obveznik obvezno podnosi godišnju poreznu prijavu. Ista se podnosi do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu (tj. do 28.2.2014. za 2013.) nad-

Zakon o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04 – 148/13)

157

Financije, pravo i porezi | 1/14

za na dohodak, a koji nije obveznik PDV-a, obvezno sadrže podatke o izdavatelju (naziv radnje, podatke o vlasniku odnosno nositelju zajedničke djelatnosti - ime i prezime, OIB, adresu prebivališta ili uobičajenog boravišta), o poslovnoj jedinici ako je promet obavljen preko poslovne jedinice, nadnevak izdavanja računa, broj računa, naziv robe ili usluge, jediničnu cijenu i ukupni iznos računa te ostale podatke prema propisima o fiskalizaciji, a ispostavljaju se najmanje u 2 primjerka – jedan se uručuje kupcu, a drugi služi kao isprava za knjiženje u poslovnim knjigama izdavatelja. Računom se smatraju i potvrdnice iz naplatnih uređaja te svaka isprava koja sadrži naprijed navedene podatke. Napominjemo, po odredbi čl. 4. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom30, malim obveznikom fiskalizacije smatra se obveznik fiskalizacije iz čl. 18. ZPDOH (fizička osoba obveznik poreza na dohodak po osnovi samostalne djelatnosti) kojemu se dohodak i porez na dohodak utvrđuju u paušalnom iznosu prema ZPDOH i Pravilniku o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti. Mali obveznik fiskalizacije dužan je izdati račun koji mora biti uvezan u posebnu knjigu računa, a istu prije početka uporabe mora ovjeriti Porezna uprava. Uvezana knjiga računa za male obveznike fiskalizacije sastoji se od omota, predlista i knjižnog bloka, formata je 14,5 x 10,00 cm (A6) i sadrži 3 x 50 NCR listova. Račun iz knjige uvezanih računa mora sadržavati najmanje podatke iz čl. 9. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (čl. 32. st. 5. Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom31).

Dinko Lukač | OPG – osnivanje i oporezivanje

Financije, pravo i porezi | Porezi i doprinosi

Porezi i doprinosi | Financije, pravo i porezi

158

ležnoj ispostavi Porezne uprave prema mjestu njegova prebivališta ili uobičajenog boravišta. Podnošenjem godišnje porezne prijave utvrđuje se porezna obveza za porezno razdoblje u kojem je porezni obveznik utvrđivao dohodak na način propisan za samostalnu djelatnost. Porez na dohodak obračunava se godišnje, a na način da se primjenjuju porezne stope 12%, 25% i 40% na odgovarajuću poreznu osnovicu. U godišnjoj poreznoj prijavi može se dohodak od samostalne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva dodatno umanjiti za: ▶ iznos isplaćenih plaća i uplaćenih doprinosa na plaću novim radnicima33 iz čl. 56. st. 1. ZPDOH ▶ iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te za naukovanje za obrtnička zanimanja prema posebnim propisima ▶ iznos izdataka (u visini 100% nastalih i iskazanih u poslovnim knjigama) za istraživanje i razvoj iz čl. 57. st. 1. ZPDOH ▶ i za preneseni gubitak iz čl. 35. ZPDOH. Pravo na umanjenje dohotka za isplaćene plaće i doprinose na plaću novih radnika porezni obveznik može koristiti godinu dana od njihovog zaposlenja, a ako su novi radnici osobe s invaliditetom pravo se može koristiti tri godine računajući od dana njihova zaposlenja. U godišnjoj poreznoj prijavi za 2013. obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva na područjima posebne državne skrbi i brdsko – planinskim područjima, utvrđeni porez na dohodak umanjuje se za: ■ 100% na područjima posebne državne skrbi prve skupine, ■ 75% na područjima posebne državne skrbi druge skupine, ■ 25% na područjima posebne državne skrbi treće skupine i brdsko – planinskim područjima. Umanjenje poreza na dohodak može se koristiti pod uvjetom da zapošljavaju više od 2 radnika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme pri čemu više od 50% radnika ima prebivalište i boravi na područjima posebne državne skrbi i/ili brdsko – planinskim područjima najmanje 9 mjeseci u poreznom razdoblju. Ako porezni obveznik obavlja samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva na području Grada Vukovara, i ispunjava naprijed navedene uvjete za umanjenje poreza, tada je oslobođen poreza na doho Novim radnicima smatraju se radnici s kojima je sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a zaposlenje je kod poreznog obveznika uslijedilo nakon najmanje jednomjesečne prijave kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i trajanja probnog rada ako je ugovoren. Novim radnicima smatraju se i osobe zaposlene nakon odustanka od korištenja prava na mirovinu ili osobe koje se prvi put zapošljavaju, a i osobe zaposlene na određeno vrijeme kao pripravnici, vježbenici, stažisti i slično.

dak 10 godina od dana početka primjene ZPDOH-a (znači od 2005. do 2014.), a nakon toga porez na dohodak mu se umanjuje za 75%. Od 1. 1. 2014. oni koji obavljaju samostalnu djelatnost npr. poljoprivrede na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju RH i području Grada Vukovara oslobođeni su plaćanja poreza na dohodak od te djelatnosti na tim područjima, a ako obavljaju djelatnost poljoprivrede na području razvrstanom u II. skupinu tada se utvrđeni porez na dohodak od te djelatnosti umanjuje za 50%, ako ispunjavaju zakonom propisane uvjete o zapošljavanju radnika kako je navedeno u prethodnom odlomku. Iznos oslobođenja od plaćanja poreza na dohodak utvrđuje se u skladu s pravilima o potporama male vrijednosti za djelatnost poljoprivrede. � Izdavanje računa Djelatnost trgovine, osim trgovca34, mogu obavljati nositelj i/ili član OPG-a upisan u UPG kada svoje poljoprivredne proizvode prodaje: ■ na malo izvan prodavaonica (npr. na štandovima i klupama na tržnicama na malo, na štandovima i klupama izvan tržnica na malo, putem kioska, pokretnom prodajom, u proizvodnim objektima OPG-a, itd.), ■ na veliko na tržnicama na veliko. Razvidno je iz odredbe propisa da nositelj i/ili član OPG-a smije obavljati prodaju samo svojih poljoprivrednih proizvoda, a ne smije kupovati proizvode radi njihove daljnje prodaje. Pri tom nositelj i/ili član OPG-a djelatnost trgovine mogu obavljati ukoliko ispunjavaju uvjete iz čl. 12. Zakona o trgovini35 (▶ minimalni tehnički uvjeti kojima moraju udovoljavati prodajni objekti, oprema i sredstva pomoću kojih se obavlja trgovina te drugi uvjeti propisani posebnim propisom s obzirom na oblik i način obavljanja trgovine, ▶ opći sanitarni i zdravstveni uvjeti i uvjeti sukladni propisima o hrani kojima moraju udovoljavati prodajni objekti, oprema, sredstva i osobe koje neposredno posluju s robom, koja može utjecati na zdravlje ljudi, sukladno posebnim propisima). Za svaku prodaju odnosno obavljenu uslugu mora se izdati račun. Računom se za potrebe oporezivanja smatra i svaka isprava kojom se obračunavaju isporuke bez obzira na to u kojem obliku i pod kojim nazivom je izdana. Porezni obveznici dužni su izdavati račune te voditi poslovne knjige i evidencije radi oporezivanja prema propisima kojima se uređuje pojedina vrsta poreza. Trgovac je pravna osoba ili fizička osoba registrirana za obavljanje kupnje i prodaje robe i/ili pružanja usluga u trgovini. 35 Zakon o trgovini (Nar. nov., br. 87/08 – 68/13) 34

Financije, pravo i porezi | Porezi i doprinosi

4. Obvezna osiguranja poljoprivrednika Osoba koja obavlja samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva svoj status u mirovinskom osiguranju uređuje na način propisan Zakonom o mirovinskom osiguranju39, a status u zdravstvenom Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 79/13 i 85/13 – ispravak, u nastavku: PPDV) 37 Opći porezni zakon (Nar. nov., br. 147/08 – 73/13, u nastavku: OPZ) 38 Detaljnije o prodaji na otvorenom prostoru vidjeti u članku Marečić D.: Trgovina na malo izvan prodavaonica, FIP 6/13 i 8/13, TEB, Zagreb 39 Zakon o mirovinskom osiguranju (Nar. nov., br. 102/98 – 133/13, u nastavku: ZOMO) 36

� Mirovinsko osiguranje i stope doprinosa Obveza prijave na obvezno mirovinsko osiguranje propisana je za: ■ osobe koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a upisane su u upisnik OPG-a u svojstvu nositelja ili člana OPG-a (čl. 12. st. 1. ZOMO). Osobe ne obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje ako su obvezno osigurane po drugoj osnovi, ako su korisnici mirovine, ili su na redovitom školovanju.  Osiguranik po osnovi poljoprivrede (čl. 9. st. 1. toč. 14. ZODOP) obveznik je doprinosa za zdravstveno osiguranje, a isti utvrđuje Porezna uprava rješenjem. Navedeni doprinos obračunava se po stopi 7,5% na osnovicu 2.779,35 kn (7.941,0042 x 0,35). Osiguranik koji je navršio 65 godina života nema obvezu doprinosa za zdravstveno osiguranje.  Osiguranik po osnovi poljoprivrednika upisanog u upisnik kao nositelj ili član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (čl. 9. st. 1. toč. 14.a ZODOP) obveznik je doprinosa i obveznik plaćanja doprinosa za osobno osiguranje, a iste utvrđuje Porezna uprava rješenjem. Doprinosi se obračunavaju na osnovicu 2.779,35 kn, i to: ▶ doprinos za mirovinsko osiguranje (MO) po stopi 10% za osobu koja je osiguranik samo MO I. stup, odnosno po stopi 5% za osiguranika MO na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup) ▶ doprinos za MO II. stup po stopi 5% za osobu koja je osiguranik i MO II. stup ▶ doprinos za zdravstveno osiguranje (ZO) po stopi 7,5% ▶ doprinos za zaštitu zdravlja na radu po stopi 0,5%. ■ osobe koje su po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit (čl. 11. st. 1. toč. 4. ZOMO).  Osiguranik po osnovi obavljanja samostalne dje Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 80/13 i 137/13, u nastavku: ZOZO) 41 Zakon o doprinosima (Nar. nov., br. 84/08 – 148/13, u nastavku: ZODOP) 42 Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2013. (Nar. nov., br. 138/13) 40

Dinko Lukač | OPG – osnivanje i oporezivanje

Pod prodajom na tržnicama i otvorenim prostorima38 smatra se isključivo prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda krajnjem potrošaču koja se obavlja ili na štandovima i klupama na tržnicama na malo ili na štandovima i klupama izvan tržnica na malo.

osiguranju na način propisan Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju40. Obvezna osiguranja poljoprivrednika su mirovinsko i zdravstveno osiguranje, a temeljem prijava na ista utvrđuje se status osigurane osobe. Osnovice i stope za obračun doprinosa te vrste doprinosa koje plaćaju poljoprivrednici uređeni su Zakonom o doprinosima41.

159

Financije, pravo i porezi | 1/14

Obveznici PDV-a izdaju račune na obrascima čiji su oblik i sadržaj uređeni propisima o PDV-u i propisima o fiskalizaciji. Naime, obvezni sadržaj računa uređen je čl. 79. ZPDV-a (10 propisanih podataka) te čl. 9. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (3 propisana podatka). Obveznik poreza na dohodak koji PDV obračunava na temelju naplaćene naknade za isporučena dobra i obavljene usluge u računu mora navesti ‘’R-2, Obračun prema naplaćenoj naknadi’’ (čl. 139. st. 3. ZPDV i čl. 197. st. 4. PPDV-a36). Obvezni sadržaj računa za gotovinski promet uređen je čl. 54. Općeg poreznog zakona37 (4 propisana podatka) te čl. 9. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (5 propisanih podataka). Obveznici poreza na dohodak, po čl. 38. st. 8. PPDOH, nisu obvezni izdati račun pod uvjetima propisanim posebnim propisima tj. OPZ-om i Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Naime, po čl. 54.b OPZ-a, računi za gotovinski promet ne moraju se ispostavljati ako se: ■ vlastiti poljoprivredni proizvodi proizvedeni na vlastitom OPG-u izravno prodaju krajnjem potrošaču u proizvodnim objektima OPG-a, ■ ako se prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda obavlja na tržnicama i otvorenim prostorima. Izuzeće od obveze izdavanja računa propisano je i čl. 5. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, a na način da se porezni obveznik za ostvarene promete u djelatnosti prodaje vlastitih poljoprivrednih proizvoda na tržnicama i otvorenim prostorima ne smatra obveznikom fiskalizacije.

Porezi i doprinosi | Financije, pravo i porezi

160

latnosti poljoprivrede i šumarstva koji od obavljanja te djelatnosti porez na dohodak plaća prema paušalnom dohotku, sam je obveznik doprinosa za osobno osiguranje koje utvrdi Porezna uprava rješenjem. Doprinosi se obračunavaju na osnovicu 3.176,40 kn (7.941,00 x 0,4), i to: ▶ doprinos za MO I. stup po stopi 20% (osiguranik I. stupa) ili 15% (osiguranik I. i II. stupa) ▶ doprinos za MO II. stup po stopi 5% ▶ doprinos za ZO po stopi 13% ▶ doprinos za zaštitu zdravlja na radu po stopi 0,5% (čl. 68. do 71. ZODOP).  Osiguranik po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva koji od obavljanja te djelatnosti utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti, sam je obveznik doprinosa za osobno osiguranje koje utvrdi Porezna uprava rješenjem. Doprinosi za osiguranika po osnovi poljoprivrede i šumarstva obračunavaju se na osnovicu 4.367,55 kn (7.941,00 x 0,55), i to: ▶ doprinos za MO po stopi 20% ili 15% ▶ doprinos za MO II. stup po stopi 5% ▶ doprinos za ZO po stopi 13% ▶ doprinos za zaštitu zdravlja na radu po stopi 0,5% (čl. 64. do 67. ZODOP).  Osiguranik po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva koji od obavljanja te djelatnosti utvrđuje dobit, sam je obveznik doprinosa i obveznik plaćanja doprinosa za osobno osiguranje. Doprinosi se obračunavaju iz osnovice i na osnovicu prema poduzetničkoj plaći koja ne može biti niža od 8.735,10 kn (7.941,00 x 1,1), i to: ▶ doprinosi iz osnovice (za MO po stopi 20% ili 15%; za MO II. stup po stopi 5%) ▶ doprinosi na osnovicu (za ZO po stopi 13%; za zaštitu zdravlja na radu po stopi 0,5% (čl. 80. do 85. ZODOP). Doprinosi se obračunavaju s obračunom poduzetničke plaće najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je poduzetnička plaća dospjela za isplatu te dospijevaju na naplatu istodobno s isplatom poduzetničke plaće, a najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec. Osiguranik koji sebi ne isplaćuje poduzetničku plaću doprinose obračunava na 8.735,10 kn i ti doprinosi se smatraju doprinosima na osnovicu. Ako osiguranik sebi ne isplaćuje poduzetničku plaću tada doprinose obračunava do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec kad isti i dospijevaju na naplatu. ■ obrtnike upisane u odgovarajući registar (čl. 11. st. 1. toč. 1. ZOMO). Osiguranik po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti obrta koji utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti, sam je obveznik doprinosa za osobno osiguranje, a iste utvrđuje Porezna uprava rješenjem. Doprinosi za osiguranika po osnovi obrta obračunavaju se na osnovicu 5.161,65 kn (7.941,00 x 0,65), i to: ▶ doprinos za MO I. stup po stopi 20% ili 15% ▶ dopri-

nos za MO II. stup po stopi 5% ▶ doprinos za ZO po stopi 13% ▶ doprinos za zaštitu zdravlja na radu po stopi 0,5% (čl. 64. do 67. ZODOP). Napominjemo, kad je sam poljoprivrednik obveznik doprinosa i iste obračunava od propisane osnovice, tada on može izabrati viši koeficijent (1,0 ili 2,0 ili 3,0 ili 4,0 ili 5,0 ili 6,0) za izračun više osnovice od koje bi se obračunavali svi doprinosi sukladno naprijed navedenim osnovama osiguranja (čl. 203. ZODOP). � Zdravstveno osiguranje i stope doprnosa Obvezno zdravstveno osiguranje poljoprivrednika uređeno je čl. 7. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju43. Na obvezno zdravstveno osiguranje obvezno se osiguravaju i stječu status osiguranika: ▶ osobe koje na području RH obavljaju gospodarsku djelatnost obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti te osobe koje u RH obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino ili glavno zanimanje, ako su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit i ako nisu osigurane po osnovi rada ili su korisnici prava na mirovinu (čl. 7. st. 1. toč. 6. ZOZO), ▶ poljoprivrednici koji u RH obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje ako su vlasnici, posjednici ili zakupci te ako nisu obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit i ako nisu osigurani po osnovi rada ili su korisnici prava na mirovinu (čl. 7. st. 1. toč. 7. ZOZO), ▶ osobe koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a upisani su u upisnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u svojstvu nositelja ili člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, ako nisu zdravstveno osigurani po osnovi rada ili su korisnici prava na mirovinu ili se nalaze na redovitom školovanju (čl. 7. st. 1. toč. 8. ZOZO). Doprinos za zdravstveno osiguranje poljoprivrednika obračunava se po propisanim stopama od osnovice kako je navedeno u prethodnom poglavlju. Obračunate doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje uplaćuje se na odgovarajuće račune sukladno Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2014. godini44 koji će biti propisani Naredbom.

•

Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 80/13 i 137/13, u nastavku: ZOZO) 44 Naredba o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2014. godini (Nar. nov., br. ?/14) 43

Irena Đurica, dipl. oec.

Obračun primanja stranaca na radu u RH

TEB, Zagreb

u Republici Hrvatskoj (u nastavku: RH) ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada obavljanjem rada u tuzemnim društvima. Primitke s osnova rada (plaću) strancima može isplatiti tuzemno društvo u kojem stranac radi što znači da će plaća biti obračunata i isplaćena u RH ili inozemno društvo koje je stranca izaslalo na rad u tuzemno društvo pri čemu će obračun i isplata plaće u tom slučaju biti u inozemstvu. Za ispravan obračun dohotka od nesamostalnog rada stranca potrebno je prvenstveno odrediti da li se stranac smatra rezidentom ili nerezidentom u RH odnosno ukoliko se u RH smatra nerezidentom potrebno je odrediti državu rezidentnosti iz razloga što navedeno povlači ispravnu primjenu tuzemnih i međunarodnih propisa.

1. Obveza poreza na dohodak Dohodak od nesamostalnog rada je razlika između primitaka i izdataka nastalih u poreznom razdoblju pri čemu se primicima smatraju svi primici koje poslodavac u novcu ili u naravi isplaćuje ili daje radniku po osnovi radnog odnosa.

Primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju se i primici (plaća) fizičkih osoba izaslanih na rad u RH po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna društva za rad u tim društvima (čl. 14. st. 1. toč. 3. Zakona o porezu na dohodak)1. Pravilnik o porezu na dohodak2 dodatno pojašnjava da se izaslanim radnicima na rad u RH po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna društva smatraju i fizičke osobe koje su zaposlene u radnom odnosu kod inozemnog poslodavca (čl. 11. st. 1. toč. 3. Pravilnika). Primicima u naravi smatraju se korištenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita i druge pogodnosti koje poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće daju radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke s osnova nesamostalnog rada. Izdacima koji se oduzimaju od primitaka, pri utvrđivanju dohotka od nesamostalnog rada smatraju se uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitka.

PROČITAJTE VIŠE... D. Vukušić: Stranci reguliranje boravka i rada u RH nakon pridruživanja EU, FIP 6/2013 I. Đurica: Uzdržavani članovi obitelji stranca, FIP 9/12 I. Đurica: Pripreme za dolazak stranaca na rad u RH, FIP 4/12

Zakon o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04 - 148/13; u nastavku: Zakon) 2 Pravilnik o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05 - 79/13; u nastavku: Pravilnik) 1

UDK 336.2

161

Financije, pravo i porezi | 1/14

Stranci

Irena Đurica | Obračun primanja stranaca na radu u RH

Stranci izaslani na rad u RH mogu biti plaćeni od strane tuzemnih poduzeća, izravno iz inozemstva ili pak kombinacijom. Ako primanja dobivaju izravno iz inozemstva, sukladno tuzemnim propisima, smatraju se sami sebi poslodavcima i imaju obvezu obračunati i uplatiti porezna davanja u roku 8 dana od primitka plaće, a obvezni su o tome izvijestiti nadležnu PU na obrascu JOPPD. Tuzemna društva mogu određene primitke neoporezivo isplatiti izaslanim radnicima, a kod obveze obračunavanja i plaćanja obveznih davanja, mora se voditi računa o međunarodnim propisima. O svemu navedenom pročitajte u tekstu u nastavku.

Porezi i doprinosi | Financije, pravo i porezi

Pri utvrđivanju dohotka od nesamostalnog rada strancu izaslanom na rad u RH iz države s kojom je RH sklopila ugovor o socijalnom osiguranju priznaju se doprinosi za obvezna osiguranja iz primitka (plaće) koji su plaćeni u državi iz koje je stranac izaslan kao izdatak koji umanjuje primitak od nesamostalnog rada (čl. 18. st. 2. Pravilnika). � Osobni odbitak

162

Osnovni osobni odbitak poreznog obveznika (rezidenta) iznosi 2.200,00 kn za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvrđuje porez (čl. 36. Zakona i čl. 51. Pravilnika). Rezidentima se osnovni osobni odbitak može uvećati po osnovi uzdržavanja članova uže obitelji i/ili djece i/ili po osnovi invalidnosti poreznog obveznika i/ili invalidnosti uzdržavanih članova uže obitelji i/ili djece za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvrđuje porez, primjenom propisanih faktora i to bez obzira žive li osobe tuzemstvu ili inozemstvu. Na godišnjoj razini, osobni odbitak rezidenata se može uvećati i za iznose plaćene za obvezno zdravstveno osiguranje ako porezni obveznik nije drukčije osiguran, do visine propisanoga obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje (čl. 36. st. 10. Zakona), te za darovanja dana u tuzemstvu u naravi i u novcu doznačenim na žiroračun, a u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, sportske i vjerske svrhe, udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% primitaka za koje je u prethodnoj godini podnesena godišnja porezna prijava i utvrđen godišnji porez na dohodak (čl. 36. st. 12. Zakona). Nerezidenti, kao porezni obveznici, također imaju pravo na osnovni osobni odbitak u iznosu 2.200,00 kn za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvrđuje porez (čl. 36. Zakona i čl. 51. Pravilnika). U tijeku poreznog razdoblja, nerezidenti ne mogu koristiti osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu, bez obzira na to žive li ti članovi uže obitelji u tuzemstvu ili u inozemstvu (čl. 53. st. 9. Pravilnika). Međutim, podnošenjem godišnje porezne prijave i ispunjavanjem uvjeta i nerezidenti mogu osnovni osobni odbitak uvećati za uzdržavane članove obitelji, djecu te invalidnost (čl. 36. st. 14. Zakona). Uvjeti su sljedeći: ■ fizička osoba mora biti rezident države članice EU ili Europskog gospodarskog prostora, ■ mora biti podnesena godišnja porezna prijava, ■ vjerodostojnom dokumentacijom potrebno je dokazati da ostvareni dohodak u RH čini najmanje

90% ukupnog (svjetskog) dohotka ostvarenog u poreznom razdoblju, ■ dokaz da je dohodak izuzet ili oslobođen oporezivanja u državi članici čiji je rezident. Na godišnjoj razini nerezidentima se osobni odbitak također može uvećati za: ▶ iznose plaćene za obvezno zdravstveno osiguranje ako porezni obveznik nije drukčije osiguran, do visine propisanoga obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje ▶ darovanja dana u tuzemstvu u naravi i u novcu. � Utvrđivanje poreza na dohodak od nesamostalnog rada Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka ili plaće, prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate. Porezni obveznici koji dohodak od nesamostalnog rada ostvare izravno iz inozemstva, a ne posredno preko tuzemnog poslodavca/isplatitelja primitka (plaće), imaju obveze poslodavca/isplatitelja primitka (plaće) te su obvezni na taj dohodak sami obračunati predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada i uplatiti ga na propisane račune u roku od osam dana od dana primitka dohotka (čl. 45. st. 8. Zakona i čl. 61. st. 11. Pravilnika). Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se od porezne osnovice koju čini iznos svih primitaka od nesamostalnog rada ostvarenih tijekom jednog mjeseca, umanjen za izdatke koji su uplaćeni i umanjen za iznos mjesečnoga osobnog odbitka, a koristeći propisane stope: ▶ 12% za dohodak do 2.200,00 kn mjesečno ▶ 25% za razliku dohotka između 2.200,00 kn i 8.800,00 kn mjesečno ▶ 40% za dohodak iznad 8.800,00 kn mjesečno. Obračunati porez na dohodak uvećava se za prirez koji uvedu jedinice lokalne samouprave prema posebnim propisima. Ministarstvo financija – Porezna uprava objavila je mišljenje od 27. siječnja 2010.3 kojim pobliže objašnjava obvezu plaćanja prireza. U mišljenju pojašnjavaju da obvezu plaćanja prireza imaju one osobe koje u RH imaju prebivalište ili uobičajeno boravište na području grada ili općine koji su navedenu obvezu propisali, a ostvaruju dohodak koji podliježe oporezivanju. Dodatno pojašnjavaju da obveza plaćanja prireza nije u vezi sa određivanjem rezidentnosti poreznog obveznika i posebno ističu da neovisno o tome što se u slučajevima kada je u primjeni Ugovor o izbjegavanju dvostrukog Klasa: 410-10/10-01/55, Ur. br.: 513-07-21-01/10-2, Zagreb, 27. siječnja 2010.

Financije, pravo i porezi | Porezi i doprinosi

Za primitke od nesamostalnog rada, od 1.1.2014. godine, poslodavci imaju obvezu na dan isplate primitka (ili na dan nastanka obveze obračuna i uplate doprinosa ako nema isplate primitka) sastaviti i dostaviti Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja - Obrazac JOPPD (čl. 76. st. 1. i st. 4. Pravilnika). Poslodavci također imaju obvezu sastavljanja izvješća o plaći, mirovini, doprinosima, porezu na dohodak i prirezu porezu na dohodak na propisanom Obrascu IP (čl. 65. Pravilnika). Poslodavac je dužan podatke u Obrazac IP unositi najkasnije u roku 15 dana od proteka mjeseca u kojemu su isplaćeni primici po osnovi nesamostalnog rada, kronološkim slijedom tijekom cijele kalendarske godine za svakog radnika posebno. Uvođenjem Obrasca JOPPD, obrasce IP poslodavac više ne dostavlja ispostavi PU, ali je i nadalje obvezan isti dati radniku najkasnije do 31. siječnja tekuće za prethodnu godinu, a u svrhe podnošenja godišnje porezne prijave. Stranci koji u RH ostvaruju primitke od nesamostalnog rada izravno iz inozemstva, a ne preko tuzemnog poslodavca, u smislu Zakona izjednačavaju se sa poslodavcima te imaju obvezu sastavljanja i dostavljanja propisanog izvješća, Obrasca JOPPD (čl. 61. st. 12. Pravilnika). Rok za podnošenje obrasca JOPPD je 8 dana od dana naplate primitka (čl. 76. st. 5. Pravilnika). Radi osiguranja podataka potrebnih za utvrđivanje poreza stranci su dužni ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema njihovom prebivalištu ili uobičajenom boravištu podnijeti prijavu radi upisa u registar obveznika poreza na dohodak na propisanom obrascu – Obrazac RPO u roku od 8 dana od dana početka ostvarivanja primitaka. Isto tako, dužni su pri prestanku ostvarivanja dohotka iz inozemstva nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti prijavu o prestanku ostvarivanja dohotka i to u roku od 8 dana.

2. Obveze za doprinose Zakon o doprinosima4 predstavlja temeljni propis kojim se propisuju obveznici doprinosa, obveznici obračunavanja i plaćanja doprinosa, osnovice, vrste i stope doprinosa te obveze izvješćivanja. 4

Zakon o doprinosima (Nar. nov., br. 84/08 - 148/13; u nastavku: ZoDOP)

� Obveza doprinosa - po osnovi radnog odnosa Za osiguranika po osnovi radnog odnosa obveznik doprinosa iz osnovice je osiguranik, a obveznik doprinosa na osnovicu jest poslodavac. Obveznik obračunavanja i plaćanja svih doprinosa jest poslodavac. Doprinosi prema plaći obračunavaju se istodobno s obračunom plaće i dospijevaju na naplatu istodobno s isplatom plaće (čl. 24. st. 1. ZoDOP). Mjesečna osnovica za obračun doprinosa jest plaća odnosno primitak od nesamostalnog rada, oporeziv porezom na dohodak, što ga poslodavac isplaćuje ili daje u naravi za rad u određenom mjesecu prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu (čl. 21. ZoDOP). Osnovicom za obračun doprinosa po osnovi radnog odnosa smatraju se i iznosi ostalih primitaka od nesamostalnog rada, oporezivih porezom na dohodak kao i oni koji bi bili oporezivi porezom na dohodak da odredbama međudržavnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije drukčije uređeno (čl. 22. ZoDOP). Pod tim ostalim primicima osobito se smatraju: 1. primici po osnovi naknada, potpora, nagrada, darova, dnevnica, terenskog dodatka, pomorskog dodatka i otpremnine isplaćeni iznad neoporezivih iznosa, sukladno propisima o porezu na dohodak, 2. primici radi prekida radnog odnosa, 3. premije osiguranja što ih poslodavac na teret svojih sredstava a u korist radnika plaća za životno osiguranje s obilježjem štednje te za dopunsko i privatno zdravstveno osiguranje, dobrovoljno mirovinsko osiguranje ili za osiguranje imovine radnika, 4. ostali primici što ih poslodavac isplaćuje ili daje radniku za obavljeni rad sukladno ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu, a ti se primici ne odnose na naknadu za rad u određenom mjesecu, kao što su: dodatna plaća (izvan redovitih mjesečnih plaća), bonus za postignute rezultate i ostali slični primici od nesamostalnog rada. Na dohodak od nesamostalnog rada potrebno je obračunati i uplatiti obvezne doprinose propisane čl. 15. Pravilnika o doprinosima5, odnosno iz osnovice doprinos za MO I. stup (15%) i MO II. stup (5%), a Pravilnik o doprinosima (Nar. nov., br. 2/09 - 86/13; u nastavku: PoDOP)

Irena Đurica | Obračun primanja stranaca na radu u RH

� Obveze izvješćivanja

Odredbe o obvezi doprinosa odnose se i na strance koji se u skladu s propisima o obveznim osiguranjima i ovisno o svome radnom ili socijalnom statusu u RH smatraju obvezno osiguranim osobama, odnosno koji u RH ostvaruju primitke prema kojima je propisana obveza doprinosa, osim ako međudržavnim ugovorima nije drugačije uređeno.

163

Financije, pravo i porezi | 1/14

oporezivanja porezni obveznici mogu smatrati rezidentom neke druge države, ukoliko u RH imaju prebivalište ili uobičajeno boravište imaju obvezu plaćanja prireza.

Porezi i doprinosi | Financije, pravo i porezi

na osnovicu doprinos za ZO (13%), zaštita zdravlja na radu (0,5%) i zapošljavanje (1,7%). � Obveza doprinosa - po osnovi drugog dohotka Za osiguranika po osnovi primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak obveznik doprinosa iz osnovice jest primatelj, a obveznik doprinosa na osnovicu jest isplatitelj primitka. Obveznik obračunavanja i obveznik plaćanja svih doprinosa jest isplatitelj primitka. Za primitke stranaca izaslanih na rad u RH bitan je čl. 114. st. 2. ZoDOP koji propisuje da se osnovicom za obračun doprinosa smatraju i primici od kojih se, prema propisima o porezu na dohodak, utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada, a koji se isplaćuju osobi koju isplatitelj tog primitka nije prijavio na obvezna osiguranja po osnovi rada. Osobito su to: 1. poduzetnička plaća što ju sebi isplaćuje fizička osoba koja od samostalne djelatnosti utvrđuje dobit, a tu djelatnost obavlja kao drugu djelatnost te 2. primitak što ga tuzemni poslodavac isplaćuje osobi izaslanoj na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca, ako međudržavnim ugovorom nije drugačije uređeno. S osnove drugog dohotka potrebno je obračunati i uplatiti iz osnovice doprinos za MO I. stup (15%) i MO II. stup (5%), a na osnovicu doprinos za ZO (13%).

3. Primjena međunarodnih propisa

164

Međunarodni propisi su prema Ustavu RH dio unutarnjeg pravnog poretka, a po pravnoj snazi su iznad tuzemnih propisa. Prema tome, neophodno je prije određivanja postupka oporezivanja dohotka od nesamostalnog rada stranaca odrediti ima li RH sa zemljom čiji je stranac rezident potpisan i u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (u nastavku: Ugovor), da li stranac dolazi iz zemlje članice EU ili EGP pa se primjenjuje Uredba o koordinaciji sustava socijalnog osiguranja (u nastavku: Uredba) ili stranac dolazi iz zemlje s kojom RH ima u primjeni ugovor o socijalnom osiguranju. � Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja Prilikom određivanja načina oporezivanja dohotka od nesamostalnog rada stranca koji je došao na rad u RH, prvo se mora odrediti rezidentnost fizičke osobestranca6. 6

Detaljnije o postupku određivanja rezidentnosti primjenom tuzemnih i međunarodnih zakona možete pročitati u članku I. Đurica: Utvrđivanje porezne rezidentnosti fizičkih osoba, FIP 8/12.

Ako se stranac smatra rezidentom RH, dohodak ostvaren od nesamostalnog rada oporezivat će se primjenom tuzemnih propisa, odnosno pravo oporezivanja uvijek ima RH. Ako se stranac u RH smatra nerezidentom, ali u RH ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada koji je prema tuzemnim propisima oporeziv, onda RH, sukladno tuzemnim propisima, ima pravo oporezivanja navedenog dohotka kao zemlja izvora. Kako ne bi došlo do dvostrukog oporezivanja (u RH kao zemlji izvora i u zemlji rezidentnosti stranca po načelu svjetskog dohotka) potrebno je provjeriti da li RH sa zemljom rezidentnosti stranca ima potpisan Ugovor. Ako je Ugovor na snazi odredbe Ugovora odredit će pravo jedne zemlje na oporezivanje navedenog dohotka. U pravilu govorimo o čl. 15. Ugovora, osim u ugovorima sklopljenim sa državama Armenijom, Moldovom, Slovenijom i Španjolskom gdje je nesamostalni rad uređen čl. 14. Određivanje prava oporezivanja dohotka od nesamostalnog rada sukladno Ugovorima detaljno je pojašnjeno u članku I. Đurica: Izaslani radnici na rad u inozemstvo u FIP-u br. 10/13, str. 110 - 112, te se na isti način primjenjuje i u slučaju stranaca izaslanih na rad u RH. � Uredba o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i Ugovori o socijalnom osiguranju Uredba koja se primjenjuje za zemlje EU i EGP te Ugovori o socijalnom osiguranju predstavljaju međunarodne ugovore kojima se osiguranicima koji rade u više država osiguravaju socijalna prava (u pravilu govorimo o pravima iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zaštite te osiguranja za slučaj nezaposlenosti). Osim toga, navedenim ugovorima omogućuju se izbjegavanje plaćanja dvostrukih doprinosa temeljem obveze zbrajanja razdoblja osiguranja. Naime, radnici koji tijekom svog rada doprinose plaćaju u više država, u pravilu, gledajući svaku državu zasebno, niti u jednoj državi ne steknu uvjete za mirovinu. Stoga se ovakvim ugovorima osigurava zbrajanje razdoblja osiguranja provedenih u obveznom osiguranju pojedinih država na koji način osiguranici steknu pravo na mirovinu u jednoj matičnoj (nadležnoj) državi, a svaka država u kojoj je osiguranik radio isplaćuje razmjerni dio. Ističemo da ako se doprinosi za isto razdoblje uplaćuju u više država, osiguranik ostvaruje svoja prava iz samo jedne države, dok se uplaćeni doprinosi iz druge države neće uzeti u obzir.

Naime, za vrijeme trajanja izaslanstva, a koje ne smije biti duže od razdoblja propisanog uredbom/ ugovorom, izaslani radnik ostaje obvezno osiguran u matičnoj zemlji, kao da je još uvijek zaposlen na njenom području. Prema tome, hrvatsko društvo koje je primilo stranca-izaslanog radnika koji ima potpisan ugovor o radu sa matičnim društvom i kojem matično društvo i dalje obračunava i uplaćuje doprinose u matičnoj zemlji, nema obvezu prijave stranca na zdravstveno i mirovinsko osiguranje te nema obvezu plaćanja obveznih doprinosa. Da bi hrvatsko društvo primijenilo odredbe međunarodnih ugovora potrebno je osigurati dokaz propisan svakim ugovorom odnosno uredbom. Ako stranac dolazi iz države članice EU dokaz je Potvrda A1, a ako stranac dolazi iz države s kojom RH ima potpisan ugovor o socijalnom osiguranju onda će ugovorom biti točno propisan i dokaz. Razdoblje izaslanstva tijekom kojeg je moguće ostati obvezno osiguran u matičnoj zemlji također je utvrđeno svakim ugovorom i bitno je za svakog pojedinog stranca zasebno utvrditi njegova prava i razdoblje trajanja.7 Uredba propisuje da izaslanstvo ne smije trajati duže od 24 mjeseca (uz mogućnost produljenja do 5 godina).

4. Isplata plaće 4.1. Isplata plaće od strane društva iz RH Stranac je izaslan na rad u RH i plaću isplaćuje društvo iz RH. S obzirom da se primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju i primici (plaća) fizičkih osoba izaslanih na rad u RH po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna društva za rad u tim društvima, tuzemni poslodavac (isplatitelj primitka) ima obvezu obračunavanja, obustave i uplate poreza, prireza i obveznih doprinosa. U ovom slučaju, RH ima pravo oporezivanja dohotka od nesamostalnog rada stranca za rad obavljen u RH bez obzira da li se stranac smatra rezidentom ili nerezidentom, i neovisno o tome da li RH ima i primjenjuje Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa zemljom porijekla stranca ili ne. 7

Duljinu trajanja prava na socijalni sustav matične države sukladno potpisanim ugovorima o socijalnom osiguranju možete pogledati u FIP-u br. 10/13 na str. 107.

Naime, ako je stranac rezident RH, pravo oporezivanja cjelokupnog dohotka, uključujući i dohodak od nesamostalnog rada, ima RH i pritom nije moguće primijeniti izuzeće sukladno čl. 15. Ugovora (rezident obavlja rad u zemlji rezidentnosti, a ne u drugoj zemlji). Ako se stranac smatra rezidentom matične zemlje, a RH ima potpisan i u primjeni Ugovor, RH će opet imati pravo oporezivanja dohotka ostvarenog za rad u RH jer se smatra zemljom izvora. Također, ne može se primijeniti izuzeće sukladno čl. 15. Ugovora jer plaću isplaćuje tuzemno društvo što znači da nije ispunjen uvjet broj 3 (primanja terete stalnu poslovnu jedinicu/stalno sjedište koje poslodavac ima u RH). Ako se stranac smatra nerezidentom, a RH nema potpisan Ugovor sa zemljom izvora, primjenjuju se tuzemni propisi koji nalažu da RH ima pravo oporezivanja navedenog dohotka kao zemlja izvora. Potrebno je posebno razmotriti obvezu plaćanja doprinosa. Ako je stranac ostao u sustavu socijalnog osiguranja matične države koja je država članica EU, EGP ili država s kojom RH ima potpisan ugovor o socijalnom osiguranju, te je pribavljena propisana potvrda, onda tuzemno društvo pri obračunu i isplati plaće nema obveze obračunavanja i plaćanja obveznih doprinosa. Ako uvjeti nisu ispunjeni, tuzemno društvo ima obvezu obračunavanja i plaćanja obveznih doprinosa. Prije obračunavanja plaće tuzemno društvo također mora ishoditi i poreznu karticu za stranca (Obrazac PK) radi ispravne primjene osobnih odbitaka. Tuzemni poslodavac ima obveze izvješćivanja isto kao i za ostale radnike iz RH. Dakle, pri isplati je potrebno popuniti Obrazac JOPPD, a do 31. siječnja iduće godine strancima dostaviti i Obrazac IP.

4.2. Isplata plaće iz inozemstva (bez tuzemnog posrednika) Plaću i druga primanja stranca koji je izaslan na rad u RH može isplatiti i poslodavac iz matične zemlje ili u njegovo ime drugo društvo iz inozemstva. Do takve odluke može doći iz više razloga. Naime, većina multinacionalnih kompanija odlučuje sve izaslane radnike voditi putem jednog centralnog društva kako bi se osiguralo da svi izaslani radnici imaju ista prava, ali nije rijetko niti da sami izaslani radnici uvjetuju isplatu iz inozemstva (zbog zadržavanja prava u različitim inozemnim institucijama) ili se na taj način jednostavno umanjuje ukupni trošak izaslanstva jer ne postoji obveza plaćanja obveznih doprinosa u RH. Ako se stranac smatra rezidentom RH, bez obzira da li RH ima u primjeni Ugovor o izbjegavanju dvo-

165

Financije, pravo i porezi | 1/14

Temeljno načelo je da je nadležna ona država gdje se rad i fizički obavlja (mjesto rada). Međutim, i Uredba i svi ugovori o socijalnom osiguranju sadrže posebne odredbe o izaslanim radnicima.

Irena Đurica | Obračun primanja stranaca na radu u RH

Financije, pravo i porezi | Porezi i doprinosi

Porezi i doprinosi | Financije, pravo i porezi

strukog oporezivanja ili ne, pravo oporezivanja uvijek ima RH. Naime, ako je stranac rezident RH i RH ima u primjeni Ugovor nemoguće je primijeniti čl. 15. Ugovora (rezident RH obavlja rad u državi rezidentnosti). Ako je stranac rezident i RH nema u primjeni Ugovor, primjenjuju se tuzemni propisi. Međutim, ako se stranac smatra nerezidentom u RH, potrebno je utvrditi da li RH sa zemljom porijekla stranca ima u primjeni Ugovor: ▶ ako RH sa zemljom rezidentnosti stranca nema u primjeni Ugovor, primjenjuju se tuzemni propisi RH. U tom slučaju, RH ima pravo oporezivanja dohotka od nesamostalnog rada kao zemlja izvora, ▶ ako RH sa zemljom rezidentnosti stranca ima u primjeni Ugovor, potrebno je utvrditi da li se ispunjavaju uvjeti za izuzeće od oporezivanja dohotka od nesamostalnog rada temeljem čl. 15. Ugovora. Ako su uvjeti ispunjeni, pravo oporezivanja ima zemlja rezidentnosti stranca. Ako uvjeti nisu ispunjeni, pravo oporezivanja ponovno ima RH. U nastavku dajemo dijagram toka za bolje razumijevanje određivanja prava oporezivanja.

166

Ako smo, dakle, utvrdili da će se dohodak ostvaren za rad u RH, a isplaćen iz inozemstva, oporezivati u RH, sve obveze obračunavanja i plaćanja obveznih davanja te izvješćivanja na propisanom obrascu ima fizička osoba-stranac. Tuzemno društvo, u kojem stranac radi, smatra se solidarnim dužnikom, ali nema obveze poslodavca.

� Obveze stranca Stranac je prvenstveno dužan u roku 8 dana od dana početka ostvarivanja dohotka iz inozemstva izvršiti prijavu u registar poreznih obveznika podnošenjem Obrasca RPO nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu. Radi korištenja prava na osobni odbitak stranac je dužan ishoditi poreznu karticu (Obrazac PK). Ukoliko pribavi potrebne potvrde, stranac rezident RH, može u PK karticu prijaviti i uzdržavane članove obitelji. Po primitku dohotka iz inozemstva, stranac je dužan u roku 8 dana obračunati i uplatiti obvezna davanja. U praksi to znači da će stranac koji redovito ostvaruje mjesečni dohodak iz inozemstva imati obvezu svaki mjesec obračunati i uplatiti obvezna davanja. Izvješće o obračunatim i uplaćenim davanjima stranac će predavati mjesečno putem obrasca JOPPD (u roku 8 dana od primitka plaće). Godišnju poreznu prijavu stranac je dužan predati ako dohodak od nesamostalnog rada ostvari kod dva ili više poslodavaca istodobno (čl. 39. st. 1. toč. 1. Zakona) ili ako dohodak ostvari izravno iz inozemstva pri čemu predujmovi poreza na dohodak od tog dohotka nisu u tuzemstvu plaćeni i/ili su u tuzemstvu plaćeni u iznosu manjem od iznosa koji bi se obračunao prema Zakonu (čl. 39. st. 2. Zakona). Stranac koji je obvezan predati godišnju poreznu prijavu u istoj je obvezan prikazati dohodak za koji je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu i dohodak od nesamostalnog rada. Ako uz navedeno iskaže i neki drugi dohodak iz ostalih izvora onda ima obvezu iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju (čl. 39. st. 5. Zakona). Također, ako stranac nije obvezan predati godišnju poreznu prijavu, ali je podnese zbog ostvarivanja prava na neiskorišteni osobni odbitak ili prava na ravnomjerno godišnje oporezivanje (godišnje izravnavanje porezne osnovice), obvezan je u prijavi iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju (čl. 40. st. 2 i st. 3. Zakona)

Financije, pravo i porezi | Porezi i doprinosi

5. Porezni tretman najamnina za stanovanje U praksi se često događa da strancu plaću isplaćuje društvo iz inozemstvu, a tuzemno društvo ugovori najamninu za stan na način da izravno potpiše ugovor o najamnini sa najmodavcem. Za plaću koju prima izravno iz inozemstva stranac će mjesečno obračunati porezna davanja i prikazati na Obrascu JOPPD pri čemu će također koristiti i osobni odbitak jer se PK kartica nalazi kod njega (sam sebi poslodavac). Tuzemno društvo se sklopljenim ugovorom sa najmodavcem obvezalo uplaćivati najamninu sa svog žiro računa na račun najmodavca čime postaje isplatitelj primitka u RH za stranca. Kao isplatitelj primitka, tuzemno društvo ima obvezu obračuna i uplate doprinosa, poreza i prireza na najamninu. Prema Pravilniku, najamnina je dohodak od nesamostalnog rada ostvaren u naravi. Vrijednost primitka je iznos najamnine (čl. 16. st. 3. toč. 2. Pravilnika). Radi obračunavanja i plaćanja poreza i prireza tržišnu vrijednost najamnine potrebno je uvećati za doprinose, porez i prirez. Međutim, prema Zakonu o doprinosima primici koji se sukladno Zakonu smatraju dohotkom od ne-

To znači da tuzemno društvo mora porez i prirez na iznos najamninu obračunati primjenom stopa za dohodak od nesamostalnog rada (plaća), a doprinose primjenom stopa s osnove drugog dohotka. Ako je stranac izaslan iz države članice EU ili države s kojom RH ima potpisan Ugovor o socijalnom osiguranju te pribavi potvrdu kojom se potvrđuje pripadnost sustavu osiguranja matične zemlje, i tuzemni poslodavac u trenutku isplate ima navedenu potvrdu, onda tuzemni poslodavac nema obvezu obračunavanja i plaćanja doprinosa (čl. 239. Pravilnika o doprinosima). U ovom slučaju, stranac će također imati obvezu predati godišnju poreznu prijavu jer je istovremeno primio dohodak od nesamostalnog rada od dva poslodavca (tuzemnog i inozemnog). U slučaju kada stranac prima plaću izravno iz inozemstva, smatramo da je puno jednostavnije i isplativije ugovoriti plaćanje najamnine ili izravno između stranog poslodavca i najmodavca ili između stranca i najmodavca. Pri tome matično društvo ukupan trošak najamnine u punom iznosu može (kao i plaću) prefakturirati hrvatskom društvu kojem će navedeni trošak biti u potpunosti porezno priznati. Iznos najamnine će i dalje predstavljati dohodak od nesamostalnog rada, ali će se prikazati zajedno sa ostalom isplaćenom plaćom, a stranac neće imati obvezu podnošenja godišnje porezne prijave.

6. Ostali primici/naknade/nagrade u novcu i naravi Stranci koji pristupaju programu izaslanstva, u pravilu, imaju pravo na vrlo stimulativne pakete koji uključuju različite vrste primitaka uz redovnu mjesečnu plaću. Takvi paketi omogućavaju strancu i članovima njegove obitelji da zadrže iste ili minimalno izmijenjene uvjete života matične zemlje, te da se prilagode običajima zemlje izaslanstva. U nastavku dajemo pregled najčešćih primitaka sa objašnjenjem na što se obično odnose. Naknada za preseljenje (relocation bonus): Plaćanje troškova nastalih zbog izaslanstva (npr. naknade za osiguranje i čuvanje kuće/stana u matičnoj zemlji, naknada za smještaj i čuvanje namještaja u matičnoj zemlji, naknada za prijevremeno raskidanje ugovora mobilne i fiksne telefonije, i sl.).

Irena Đurica | Obračun primanja stranaca na radu u RH

Stranac izaslan na rad u RH može dio plaće primati od tuzemnog društva, a dio plaće i/ili ostale primitke i/ili dodatke na plaću i dalje može isplaćivati poslodavac iz inozemstva. U tom slučaju, društvo u RH ima obvezu obračunavanja i plaćanja obveznih davanja na plaću kako je prethodno opisano u točki 4.1., a stranac ima obvezu obračunavanja i plaćanja poreznih davanja na primanja koja prima izravno iz inozemstva kako je opisano u točki 4.2. Pri tome obrazac PK ima tuzemno društvo koje stoga ima pravo obračunavanja osobnog odbitka. Na kraju godine, stranac obvezno mora predati godišnju poreznu prijavu jer je istovremeno ostvarivao dohodak od dva poslodavca. Predajom godišnje porezne prijave moguće je da stranac ima razliku za uplatu, a sve ovisi o obračunu dohotka tijekom godine. Naime, ako se zna da plaća stranca u RH pokriva mjesečno niže porezne razrede, onda je logično da stranac pri obračunu poreza i prireza na primitak ostvaren iz inozemstva dohodak preračunava samo preko najveće porezne stope od 40% + prirez. Na taj način na kraju godine neće doći do razlike za uplatu.

samostalnog rada, a koji se isplaćuju osobi koju isplatitelj nije prijavio na obvezna osiguranja po osnovi rada predstavljaju osnovicu za obračun doprinosa kao drugi dohodak.

167

Financije, pravo i porezi | 1/14

4.3. I splata plaće u RH i iz inozemstva (split contracts)

Porezi i doprinosi | Financije, pravo i porezi

168

Naknada za pristupanje programu izaslanstva (FSP odnosno Foreign Service Premium): Ova naknada se obično isplaćuje na godišnjoj razini i predstavlja svojevrsnu nagradu strancu za usluge pružene u inozemstvu. Naknada za rad u visoko-rizičnim i opasnim zemljama (Hardship Allowance): Ova naknada se isplaćuje godišnje i predstavlja naknadu strancu za rad u zemlji koja je prema mišljenju poslodavca zemlja visokog rizika za rad (npr. zemlje u kojima postoji mogućnost rata i slično). Naknada za uvećane troškove života (COLA odnosno Cost Of Living Allowance): Poslodavac izračuna ukupni trošak života u jednom gradu u svijetu (ili više njih ukoliko se radi globalna politika izaslanstva) i taj grad postavi kao referentni grad. S obzirom na taj referentni grad stranac ima pravo na nadoknadu troškova ukoliko poslodavac ocijeni da su u gradu izaslanstva troškovi života veći. Pri tome se uvijek uzima u obzir da li je stranac samac, u braku, da li ima djece, stope obveznih davanja, kulturološke potrošačke navike i slično. Plaćeni troškovi putovanja u matičnu zemlju (Home Leave Allowance): Kako bi strancu omogućio redovito održavanje kontakata sa obitelji i prijateljima u matičnoj zemlji, poslodavac strancu i članovima obitelji plaća troškove prijevoza do matične zemlje. Obično je to strogo određeno, npr. avionska karta ekonomska klasa, dva puta godišnje i u slučaju izvanrednih okolnosti poput smrti člana uže obitelji i sl. Troškovi stanovanja (Housing Allowance): Naknada kojom se pokrivaju troškovi stanovanja može uključivati najamninu stana/kuće sukladno statusu stranca (kvadratura prema veličini obitelji), namještenu ili nenamještenu, plaćene troškove režija, plaćene troškove agencije za pronalaženje stambenog prostora, i sl. Također, način obračuna i isplate ove naknade može biti različito ugovoren s obzirom na propise odredišne zemlje (najamninu plaća tuzemni ili inozemni poslodavac izravno, ili se uplaćuje strancu kao dodatak na plaću, i sl. Školarine (School Allowance): Plaćena školarina za djecu od predškolskog do visokog obrazovanja u internacionalnim privatnim školama u zemlji izaslanstva. Troškovi usluga preseljenja (Relocation services): U ovom slučaju poslodavac neće strancu isplatiti naknadu već će pokriti različite troškove usluga potrebnih za konačno preseljenje stranca i obitelji u zemlju izaslanstva. Takve usluge u pravilu uključuju: prijevoz i uvoz (izvoza) osobnih stvari i namještaja; usluge ishođenja potrebni dozvola za boravak i rad; troškovi privremenog smještaja (npr. hotel); usluge agencija za pronalazak smještaja i škola; i sl. Troškovi usluga prilagodbe (Adaptation services): Kao i kod troškova preseljenja, i u ovom slučaju po-

slodavac će platiti sve troškove vezano za brže i uspješnije prilagođavanje uvjetima života zemlje izaslanstva (učenje jezika, kulturnih navika i sl.). Prema tuzemnim propisima svi navedeni primici smatrat će se dohotkom od nesamostalnog rada bez obzira da li ih isplaćuje/omogućuje inozemni ili tuzemni poslodavac. Ono što je bitno je pravilno odrediti vrijednost primitaka u naravi kako bi se ispravno obračunali doprinosi, porez i prirez. Kod primitaka koji su isplaćeni u novcu, vrijednost je upravo visina isplate. Kod usluga koje su strancu omogućene, a plaćene su od strane poslodavca, vrijednost je određena visinom primljenog računa od isporučitelja usluge (npr. agencije za nekretnine ili prijevoznog društva). Vrijednost primitka u naravi, utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti primitka koja je važeća u mjestu davanja, na sljedeći način: ▶ korištenje stambenih zgrada (stan, kuća): primitak je iznos najamnine prema tržišnim cijenama. U pravilu ugovorom o najmu biti će određena najamnina i tako određena najamnina predstavlja primitak u naravi. ▶ korištenje prijevoznih sredstava: službeni automobil smatrat će se primitkom u naravi ukoliko je tuzemno društvo donijelo odluku da se navedeni automobil koristi u službene i u privatne svrhe. U tom slučaju potrebno je odrediti vrijednost primitak na jedan od sljedećih načina: ■ u visini od l% nabavne vrijednosti automobila; ili ■ u visini 20% od mjesečne rate za operativni leasing; ili ■ prema broju km prijeđenih u privatne svrhe pomnoženih sa 2,00 kn. U ovom slučaju potrebno je voditi evidenciju o prijeđenoj kilometraži i vremenu korištenja u privatne svrhe. Članak 13. Pravilnika propisuje iznose naknada, potpora, nagrada i ostalih primitaka koje se sukladno tuzemnim propisima smatraju neoporezivim primicima i koje tuzemni poslodavac smije isplatiti svojim radnicima pa tako i strancu u radnom odnosu sa tuzemnim poslodavcem. Međutim, ako je stranac zadržao radni odnos sa poslodavcem u inozemstvu, tuzemno društvo u koje je stranac izaslan, ima pravo strancu isplatiti samo slijedeće neoporezive naknade, i to pod uvjetom da su u svezi s obavljanjem djelatnosti tuzemnog poslodavca: ■ naknade prijevoznih troškova na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka, ■ naknade troškova noćenja na službenom putova-

Financije, pravo i porezi | Porezi i doprinosi

Društvo „Banka“ d.d. iz Zagreba, Zagebačka bb, OIB: 55555555555 ima na radu u RH dva stranca. Stranac Hans Müller (OIB: 22222222222), prebivalište u Zagrebu na adresi Maksimirska bb, oženjen i ima troje djece, i: ▶ izaslan je na rad iz Austrije (država članica EU i RH ima sklopljen Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja), ▶ izaslan na period od 2 godine, ▶ supruga i djeca preselili u Zagreb i svi prijavljeni kao uzdržavani članovi obitelji na PK kartici, ▶ plaću mu isplaćuje matično društvo iz Austrije, 10tog u mjesecu (bruto plaća 10.000,00 EUR, obvezni doprinosi iz plaće 2.000,00 EUR, neto isplata 8.000,00 EUR) ▶ stanarinu za stan u Zagrebu plaća osobno izravno najmodavcu, ▶ ima potvrdu A1 kojom dokazuje da se doprinosi plaćaju u Austriji, ▶ društvo iz RH nadoknadilo je troškove službenog puta u gotovini u iznosu 2.000,00 kn po zaprimljenom obračunu putnog naloga na dan 18.2.2014. godine. Stranac Jean Dupont (OIB: 88888888888), prebivalište u Zagrebu na adresi Remetinečka bb, oženjen i ima troje djece, i: ▶ izaslan je na rad iz Francuske (država članica EU i RH ima sklopljen Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja), ▶ izaslan na period od 2 godine, ▶ supruga i djeca ostali u Francuskoj, ▶ plaću mu isplaćuje matično društvo iz Francuske, 15-tog u mjesecu (ugovorena neto plaća u iznosu 10.000,00 EUR), ▶ stanarinu za stan u Zagrebu plaća hrvatsko društvo „BANKA“ d.d. sa svog žiro računa na račun najmodavca zadnji dan u mjesecu u iznosu 5.000,00 kn,

Postupak:  Odrediti rezidentnost svakog stranca zasebno temeljem tuzemnih propisa i Ugovora;  Odrediti pravo oporezivanja plaće i stanarine;  Odrediti obveznika obračunavanja i plaćanja poreza, prireza, doprinosa te podnositelja Obrasca JOPPD. � Određivanje rezidentnosti: Rezident je osoba koja u RH ima prebivalište ili uobičajeno boravište8 (čl. 3. Zakona o porezu na dohodak). Nerezident je fizička osoba koja u RH nema ni prebivalište ni uobičajeno boravište, a ostvaruje oporezivi dohodak. Možemo zaključiti da oba stranca u RH imaju prebivalište (stan u najmu duže od 183 dana u jednoj ili dvije kalendarske godine) te ih RH sukladno tuzemnim propisima smatra rezidentima. Međutim, oba stranca imaju u vlasništvu kuće u matičnoj zemlji što znači da ih i matična zemlja sukladno propisima te zemlje smatra rezidentima. Dolazi do sukoba dvije države koji se uvijek rješava primjenom čl. 4. st. 2. Ugovora (ako je Ugovor na snazi). Čl. 4. st. 2. Ugovora: Rezident (2) Ako je, prema odredbama stavka 1., fizička osoba rezident obiju država ugovornica, onda se njezin status određuje na ovaj način: a) smatra se rezidentom samo one države u kojoj ima prebivalište, a ako ima prebivalište u objema državama, smatrat će se da je rezident samo one države s kojom ima uže osobne i gospodarske odnose (središte životnih interesa), b) ako se ne može odrediti u kojoj državi ima središte životnih interesa ili ako ni u jednoj državi nema prebivalište, smatrat će se da je rezident samo one države u kojoj ima uobičajeno boravište, c) ako osoba ima uobičajeno boravište u objema državama ili ga nema ni u jednoj od njih, smatrat će se da je rezident samo one države čiji je državljanin, d) ako je osoba državljanin obiju država ili nije državljanin ni jedne od njih, nadležna tijela država ugovornica nastojat će riješiti pitanje dogovorno. 8

Prebivalište i/ili uobičajeno boravište se određuje isključivo temeljem odredbi Općeg poreznog zakona.

Irena Đurica | Obračun primanja stranaca na radu u RH

 Primjer: Primici stranaca na radu u RH

▶ ima potvrdu A1 kojom dokazuje da se doprinosi plaćaju u Francuskoj. ▶ društvo iz RH nadoknadilo je troškove službenog puta u gotovini u iznosu 2.000,00 kn po zaprimljenom obračunu putnog naloga na dan 20.2.2014. godine.

169

Financije, pravo i porezi | 1/14

nju u visini stvarnih izdataka, ■ naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte, ■ naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe do 2,00 kune po prijeđenom km, ■ dnevnice u zemlji do 170,00 kuna za službeno putovanje koje traje više od 12 sati dnevno, ■ dnevnice u inozemstvu do iznosa i pod uvjetima utvrđenim propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog proračuna.

Porezi i doprinosi | Financije, pravo i porezi

Primjenom navedenog članka zaključujemo: ▶ stranac Hans Müller - obitelj se preselila u RH => rezident RH ▶ stranac Jean Dupont - obitelj ostala u Francuskoj => nerezident RH � Pravo oporezivanja plaće i ostalih primanja Pravo oporezivanja primitaka od nesamostalnog rada uređeno je čl. 15. Ugovora. S obzirom da je stranac Hans Müller hrvatski rezident koji ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada u RH, pravo oporezivanja ima RH. Stranac Jean Dupont je hrvatski nerezident, odnosno smatra se rezidentom Francuske, a ostvaruje dohodak u RH. U tom slučaju RH ima pravo oporezivanja navedenog dohotka ako se ne može primijeniti izuzeće temeljem tri uvjeta (dužina boravka, isplatitelj primanja i trošak plaće). S obzirom da je osoba izaslana na period od 2 godine nije ispunjen prvi uvjet (dužina boravka) i pravo oporezivanja ima RH. � Obveznik obračunavanja i plaćanja obveznih davanja te podnošenja Obrasca JOPPD

170

Plaća. Zakon i Pravilnik propisuju da stranci kao porezni obveznici imaju obveze poslodavca, glede obračuna i uplate poreza, te podnošenja izvješća Obrasca JOPPD, u roku 8 dana od primitka plaće. Stanarina. Za stranca Hansa Müller-a nema obveze obračunavanja obveznih davanja jer isti plaća stanarinu iz svoje plaće. Međutim, strancu Jean Dupont-u stanarinu plaća hrvatsko društvo. Postupak obračuna obveznih davanja opisan je pod toč. 5. Potrebno je napomenuti da je stranac pribavio potvrdu A1 kojom dokazuje da je u sustavu socijalnog osiguranja u Francuskoj i s obzirom da u trenutku plaćanja BANKA d.d. ima navedenu potvrdu nisu obvezni obračunati doprinose, ali su dužni obračunati porez i prirez te predati Obrazac JOPPD. Troškovi službenog putovanja. Hrvatsko društvo za isplaćene troškove službenih putovanja nema obvezu obračunavanja i plaćanja obveznih doprinosa, ali ima obvezu podnošenja Obrasca JOPPD. Podnositelji i rokovi predaje Obrasca JOPPD: ▶ Hans Müller - plaća = u roku 8 dana od dana isplate = 10.2.2014. - 18.2.2014. ▶ Jean Dupont - plaća = u roku 8 dana od dana isplate = 15.2.2014. - 23.2.2014. ▶ BANKA d.d. - stanarina Jean Dupont = na dan plaćanja = 28.2.2014. ▶ BANKA d.d. - službeni put Jean Dupont =

20.2.2014. - 15.3.2014. ▶ BANKA d.d. - službeni put Hans Müller = 18.2.2014. - 15.3.2014. Obrazac JOPPD predaje se kako slijedi: ▶ Hans Müller = 18.2.2014. = Oznaka izvješća 14049 ▶ Jean Dupont = 23.2.2014. = Oznaka izvješća 14054 ▶ BANKA d.d. (stanarina i oba službena puta) = 28.2.2014. = Oznaka izvješća 14059 Obračun plaće - Hans Müller i Jean Dupont: Hans Müller Austrija - rezident RH

OPIS Bruto primitak (10.000,00 EUR)

Jean Dupont Francuska nerezident

75.000,00

136.489,62

Obvezni doprinosi iz:

15.000,00

Dohodak

60.000,00

136.489,62

Osobni odbitak ukupno Osnovni osobni odbitak Uzdržavana supruga 1. dijete 2. dijete 3. dijete

8.140,00 2.200,00 1.100,00 1.100,00 1.540,00 2.200,00

2.200,00 2.200,00 -

Porezna osnovica

51.860,00

134.289,62

Porez - 12%

264,00

Porez - 25%

1.650,00

Porez - 40%

17.224,00

50.195,85

Porez ukupno

19.138,00

52.109,85

Prirez (porez x 18%)

3.444,84

9.379,77

22.582,84

61.489,62

37.417,16

75.000,00

Ukupno porezna obveza Neto isplata

Obračun stanarine - Jean Dupont: OPIS Bruto iznos stanarine Dohodak

Stanarina Jean Dupont 6.613,50 6.613,50

Osobni odbitak Porezna osnovica

6.613,50

Porez - 12%

264,00

Porez - 25%

1.103,38

Porez - 40%

Porez ukupno Prirez (porez x stopa prireza) Ukupno porezna obveza Neto isplata

1.367,38 246,13 1.613,50 5.000,00

Obrazac JOPPD koji popunjava stranac Hans Müller za plaću iz inozemstva za obračun poreza i prireza Obrazac JOPPD – Stranica A (Hans Müller) ▶ Izvješće na dan 18.2.2014. ▶ toč. I. oznaka izvješća: 14049

www.teb.hr

Hans Müller

22222222222

01333

5. Ime i prezime stjecatelja/ osiguranika

3. Šifra općine/ grada rada

4. OIB stjecatelja/ osiguranika

0071

0004

7.2 Obveza 6.2. posebnog Oznaka dop. za primitka/ poticanje obveze zapošljadoprivanja osoba s nosa invaliditetom

Financije, pravo i porezi | 1/14

1. Red. br.

2. Šifra općine/ grada prebivališta/ boravišta

01.01.2014.

10.2. Razdoblje obračuna do

31.01.2014.

184

10.1. Razdoblje obračuna od

10. Sati rada

0,00

75.000,00

0,00

12.2. 12.4. 12. Dop. za Dop. za Osnovi-ca mirovinzaštitu za obračun sko osiguzdravlja dop. ranje - II na radu STUP

12.3. 12.1. 11. Dop. za Dop. za Iznos zdravstmirovinprimitka veno sko osigu(oporezivi) osiguranje ranje

Irena Đurica | Obračun primanja stranaca na radu u RH

9. Oznaka punog/ nepunog radnog vremena ili rada s polo-vicom radnog vremena

7.1. 8. 6.1. Obveza Oznaka Oznaka dodatnog prvog/ stjecatedop. za zadnjeg lja/ MO za mjeseca u osigurastaž s osiguranju nika povećanim po istoj trajanjem osnovi

14049

Obrazac JOPPD – Stranica A (Banka d.d.)

22222222222

0,00

12.6. Dodatni dop. za 12.8. mirovin- Poseban dop. sko osig. za za korištenje staž osigu- zdravstvene ranja koji zaštite u se računa s inozemstvu povećanim trajanjem

12.5. Dop. za zapošljavanje

15.000,00

0,00

13.1. Izdatak

60.000,00

0,00

13.3. Dohodak

12.7. Dodatni 12.9. dop. za Poseban 13.2 mirovinsko dop. za Izdatak osiguranje zapošljauplaćeni za staž osiguvanje dop. za ranja koji osoba s mirovinsko se računa s invaliosiguranje povećanim ditetom trajanjem - II STUP

III. Vrsta izvješća ___1_____

51.860,00

8.140,00

13.5. Porezna osnovica

13.4. Osobni odbitak

3.444,84

19.138,00

14.2. Iznos obračunanog prireza porezu na dohodak

14.1. Iznos obračunanog poreza na dohodak

0,00

15.2. Iznos neoporezivog primitka

15.1. Oznaka neoporezivog primitka

37.417,16

16.2. Iznos za isplatu

16.1. Oznaka načina isplate

- stranica BIV. Redni broj stranice

75.000,00

17. Obračunani primitak od nesam. rada (plaća)

1/1

▶ toč. II. vrsta izvješća: 1 ▶ toč. III.1. podaci o podnositelju izvješća: Hans Müller, Maksimirska bb, Zagreb, hmuller@gmail. com,22222222222 ▶ toč. III.5. oznaka podnositelja: 4 (ostale fizičke osobe) ▶ toč. IV.1. broj osoba za koje se podnosi izvješće: 1 ▶ toč. IV.2. broj redaka sa stranice B: 1 ▶ toč. V.1. iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi nesamostalnog rada: 22.582,84 ▶ toč. V.1.1. zbroj stupaca 14.1. (porez) i 14.2. (prirez) - plaća: 22.582,84 Stranica A obrasca JOPPD koju popunjava stranac Jean Dupont za plaću iz inozemstva - obračun poreza i prireza ista je kao i kod stranca Hans Müller osim što on izvješće podnosi na dan 23.2.2014. pa je oznaka izvješća 14054. I na kraju Obrazac JOPPD podnosi i tuzemni poslodavac BANKA za obračun stanarine i putnih troškova:

I. OIB podnositelja izvješća

II. Oznaka izvješća

▶ zvješće na dan 28.2.2014. ▶ toč. I. oznaka izvješća: 14059 ▶ toč. II. vrsta izvješća: 1 ▶ toč. III.1. podaci o podnositelju izvješća: BANKA d.d., Zagrebačka bb, Zagreb, obracun@banka.hr, 55555555555 ▶ toč. III.5. oznaka podnositelja: 1 (pravne osobe) ▶ toč. IV.1. broj osoba za koje se podnosi izvješće: 2 ▶ toč. IV.2. broj redaka sa stranice B: 3 ▶ toč. V.1. iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi nesamostalnog rada: 1.613,50 ▶ toč. V.1.1. zbroj stupaca 14.1. (porez) i 14.2. (prirez) - plaća: 1.613,50 ▶ toč. VII. isplaćeni neoporezivi primici: 4.000,00

Primjer Stranci na radu u RH - Hans Müller

Financije, pravo i porezi | Porezi i doprinosi

171

172

5. Ime i prezime stjecatelja/ osiguranika

88888888888

Jean Dupont

3. Šifra općine/ grada rada

01333

0071

0004

7.2 Obveza 6.2. posebnog Oznaka dop. za primitka/ poticanje obveze zapošljavanja dopriosoba s nosa invaliditetom 1

9. Oznaka punog/ nepunog radnog vremena ili rada s polo-vicom radnog vremena

7.1. 8. 6.1. Obveza Oznaka Oznaka dodatnog prvog/ stjecatedop. za zadnjeg lja/ MO za mjeseca u osigurastaž s osiguranju nika povećanim po istoj trajanjem osnovi

88888888888

1. Red. br.

•

4. OIB stjecatelja/ osiguranika

5. Ime i prezime stjecatelja/ osiguranika

88888888888

Jean Dupont

88888888888

Jean Dupont

22222222222

Hans Müller

2. Šifra općine/ grada prebivališta/ boravišta

3. Šifra općine/ grada rada

01333

0000

01333

0000

01333

0000

I. OIB podnositelja izvješća

0000

0402

0201

7.2 Obveza 6.2. posebnog dop. za Oznaka primitka/ poticanje obveze zapošljadoprivanja nosa osoba s invaliditetom

9. Oznaka punog/ nepunog radnog vremena ili rada s polo-vicom radnog vremena

7.1. 8. 6.1. Obveza Oznaka Oznaka dodatnog prvog/ stjecatedop. za zadnjeg lja/ MO za mjeseca u osigurastaž s osiguranju nika povećanim po istoj trajanjem osnovi

55555555555

Primjer Stranci na radu u RH - BANKA

1. Red. br.

4. OIB stjecatelja/ osiguranika

2. Šifra općine/ grada prebivališta/ boravišta

I. OIB podnositelja izvješća

Primjer Stranci na radu u RH - Jean Dupont

01.02.2014.

01.01.2014.

10.1. Razdoblje obračuna od

28.02.2014.

31.12.2014.

10.2. Razdoblje obračuna do

12.5. Dop. za zapošljavanje

0,00

136.489,62

0,00 0,00

0,00

6.613,50

0,00

12.2. 12.4. 12. Dop. za Dop. za Osnovi-ca mirovinzaštitu za obračun sko osiguzdravlja dop. ranje - II na radu STUP

12.3. 12.1. 11. Dop. za Dop. za Iznos zdravstmirovinprimitka veno sko osigu(oporezivi) osiguranje ranje

14059

0,00

0,00 0,00

136.489,62

0,00

13.3. Dohodak

0,00

13.1. Izdatak

0,00

6.613,50

0,00

13.3. Dohodak

III. Vrsta izvješća ___1_____

0,00

12.6. Dodatni dop. za 12.8. mirovin- Poseban dop. sko osig. za za korištenje staž osigu- zdravstvene ranja koji zaštite u se računa s inozemstvu povećanim trajanjem

12.5. Dop. za zapošljavanje

0,00

13.1. Izdatak

III. Vrsta izvješća ___1_____

12.6. Dodatni dop. za 12.2. 12.8. 12.4. 12. Dop. za mirovin- Poseban dop. Dop. za Osnovi-ca mirovinsko osig. za za korištenje zaštitu za obračun sko osigustaž osigu- zdravstvene zdravlja dop. ranje - II ranja koji zaštite u na radu STUP se računa s inozemstvu povećanim trajanjem

II. Oznaka izvješća

31.01.2014.

10.2. Razdoblje obračuna do

10. Sati rada

01.01.2014.

184

10.1. Razdoblje obračuna od

10. Sati rada

14054

12.3. 12.1. 11. Dop. za Dop. za Iznos zdravstmirovinprimitka veno sko osigu(oporezivi) osiguranje ranje

II. Oznaka izvješća

0,00

6.613,50

0,00

13.5. Porezna osnovica

13.4. Osobni odbitak

134.289,62

2.200,00

13.5. Porezna osnovica

13.4. Osobni odbitak

0,00

15.2. Iznos neoporezivog primitka

15.1. Oznaka neoporezivog primitka

0,00

246,13

1.367,38

14.2. Iznos obračunanog prireza porezu na dohodak

14.1. Iznos obračunanog poreza na dohodak

2.000,00

0,00

15.2. Iznos neoporezivog primitka

15.1. Oznaka neoporezivog primitka

2.000,00

0,00

17. Obračunani primitak od nesam. rada (plaća)

1/1

136.489,62

5.000,00

1/1 17. Obračunani primitak od nesam. rada (plaća)

16.2. Iznos za isplatu

16.1. Oznaka načina isplate

75.000,00

16.2. Iznos za isplatu

16.1. Oznaka načina isplate

- stranica BIV. Redni broj stranice

9.379,77

52.109,85

14.2. Iznos obračunanog prireza porezu na dohodak

14.1. Iznos obračunanog poreza na dohodak

- stranica BIV. Redni broj stranice

Porezi i doprinosi | Financije, pravo i porezi

PLAĆE I NAKNADE PLAĆA

Obračun obveza iz plaća u 2014. Obveze iz plaća će se tijekom 2014. obračunavati sukladno Zakonu o porezu na dohodak i Zakonu o doprinosima. S obzirom na novoobjavljeni podatak o prosječnoj plaći za razdoblje siječanj – kolovoz 2013. u iznosu od 7.941,00 kn poslodavci će pri isplati plaća za 2014. biti obvezni primijeniti i nove iznose najniže mjesečne osnovice od 2.779,35 kn, najviše mjesečne osnovice od 47.646,00 kn te najviše godišnje osnovice od 571.752,00 kn. Godina 2014. je i prva godina u kojoj će poslodavci izvješćivati Poreznu upravu, pored ostalih primitaka, i o isplaćenim plaćama u 2014. godinu na Obrascu JOPPD, a ne više na Obrascu R-Sm te Obrascu ID.

mr. sc. Mirjana Paić Ćirić TEB, Zagreb

Minimalna plaća za razdoblje od 1.1. do 31.12.2014. iznosi 3.017,61 kn (bruto).

1. Isplata plaće za 2013. u 2014. Porezi i doprinosi pri isplati plaća za 2013. u 2014. obračunavaju se temeljem Zakona o porezu na dohodak2 i Zakona o doprinosima (u nastavku: Zakon)3. Osnovica za obračun poreza i doprinosa iz i na plaću je plaća utvrđena ugovorom o radu. Plaća za puno radno vrijeme ne može biti niža od minimalne plaće koja iznosi 3.017,61 kn.  Pri isplati plaće za prosinac 2013., koja se u pravilu isplaćuje u siječnju 2014., primjenjuju se osnovice za doprinose važeće za 2013., odnosno: ■ najviša mjesečna osnovica: 47.202,00 kn i ■ najviša godišnja osnovica: 566.424,00 kn. Pravilnik o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05 – 79/13; u nastavku: Pravilnik) 2 Zakon o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04 – 148/13) 3 Zakon o doprinosima (Nar. nov., br. 84/08 – 148/13; u nastavku: Zakon)

Za osiguranika po osnovi radnoga odnosa obveznik doprinosa iz osnovice je osiguranik, a obveznik doprinosa na osnovicu je poslodavac, ali je obveznik obračunavanja i obveznik plaćanja svih doprinosa poslodavac (čl. 19. Zakona). I poslodavac s registriranim sjedištem ili mjestom poslovanja u drugoj državi članici za osiguranika koji je zaposlen kod njega a prema kojemu se primjenjuje zakonodavstvo RH, obveznik je obračunavanja i obveznik plaćanja svih doprinosa (čl. 19.a Zakona i čl. 19.a Pravilnika o doprinosima4). Ako je osiguranik zaposlen na radnom mjestu na kojemu se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem tada je poslodavac obveznik i dodatnog doprinosa te obveznik obračunavanja i plaćanja (čl. 193. st. 2. Zakona). Međutim, obvezu doprinosa može umjesto poslodavca preuzeti osiguranik koji za iznos obračunanog doprinosa odgovara kao jamac platac (čl. 248.a Zakona i čl. 19.a Pravilnika). U tom je slučaju osiguranik obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa iz osnovice i na osnovicu te obveznik podnošenja JOPPD za čitavu kalendarsku godinu (čl. 19.a st. 7. Pravilnika). Status preuzimatelja se stječe temeljem podneska o preuzimanju obveze kojega potpisuju poslodavac i zaposlena osoba.

Pravilnik o doprinosima (Nar. nov., br. 2/09 – 86/13; u nastavku: Pravilnik)

UDK 336.2

173

Financije, pravo i porezi | 1/14

koji poslodavac isplaćuje radniku bez obzira na naziv ugovornoga odnosa (čl. 11. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak1). Dakle, sve što poslodavac isplaćuje radniku za obavljeni rad, pa i naknada temeljem ugovora o djelu, oporezuje se kao plaća. Izuzetak su naknade temeljem ugovora o autorskom djelu koje se oporezuju kao drugi dohodak, uz zadovoljenje dva uvjeta: da se to djelo ne obavlja temeljem naloga poslodavca niti da je njegovo stvaranje propisano ugovorom o radu (čl. 11. st. 6. Pravilnika).

mr. sc. Mirjana Paić Ćirić | Obračun obveza iz plaća u 2014.

Plaćom se smatra svaki primitak, u novcu i naravi, 2. Isplata plaća za 2014. godinu

Plaće i naknade plaća | Financije, pravo i porezi

2.1. Doprinosi iz i na plaću Pri utvrđivanju dohotka od nesamostalnog rada kao izdatak se priznaju samo uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz plaće, odnosno doprinos za mirovinsko osiguranje.

2.1.1. Vrste i stope doprinosa Vrste i stope doprinosa koje se obračunavaju pri obračunu i isplati plaće propisane su Zakonom. Tablica 1. Vrste i stope doprinosa te uplatni računi od 1. siječnja 2014. (za obveze iz JOPPD izvješća) Red. br.

Vrste doprinosa Mirovinsko osiguranje

 generacijska solidarnost (I. stup)  individualna štednja (II. stup)

iz 20/30%

na – 15,2%

15,00%

5,00%

HR7610010051700036001 PO i FO za radnike: HR68 2283 – 0IB - oznaka izvješća JOPPD (5 zn.) 13,00%

174

0,5%

Zapošljavanje Poseban dopr. za zap. osoba s invaliditetom

Poseban dopr. za zdr. zaštitu u inozemstvu – službeni put

1,7% ili 1,6%

HR1210010051863000160 PO i FO za radnike: HR68 8486 – 0IB - oznaka izvješća JOPPD (5 zn.) PO i FO za radnike: HR68 8630 – 0IB - oznaka izvješća JOPPD (5 zn.) HR1210010051863000160 PO i FO za radnike: HR68 8753 – 0IB- oznaka izvješća JOPPD (5 zn.)

PO i FO: (1,6%) + HR68 8761 - 0IB- oznaka 0,1/0,2 izvješća JOPPD (5 zn.) 10% na plaću uveć. za 20%

HR1210010051863000160 PO i FO za radnike: HR68 8508 – 0IB- oznaka izvješća JOPPD (5 zn.) HR1210010051863000160 20,00% PO i FO za radnike: na najnižu HR68 8508 – 0IB- oznaka osnov. izvješća JOPPD (5 zn.)

� Doprinos za zdravstveno osiguranje Podsjećamo da su poslodavci koji su tijekom 2013. isplatili zaostale plaće za razdoblje siječanj - travanj 2012., kao i u slučaju da će ih isplatiti tijekom 2014., obvezni primijeniti stopu od 15% budući se primjenjuje stopa važeća za taj mjesec u osiguranju5. Međutim, kada se doprinosi obračunavaju u 2014. na primitke uz plaću koji se odnose na 2013. tada se primjenjuje stopa doprinosa koja je važila na dan 5

Tablica 2. Dodatni doprinos za osobe u I. stupu te osobe osigurane u I. i II. stupu

Uplatni računi

HR1210010051863000160 PO i FO za radnike: HR68 8168 – 0IB – oznaka izvješća JOPPD (5 zn.)

 zaštita zdravlja radnika

Poseban dopr. za zdr. zaštitu u inozemstvu – izaslani radnik

Za osobe koje imaju pravo na staž osiguranja s povećanim trajanjem6 poslodavac je dužan obračunati i uplatiti i poseban doprinos za mirovinsko osiguranje. Propisane stope za osobe koje su osiguranici samo I. stupa, odnosno I. i II. stupa mirovinskog osiguranja (čl. 13. i 17. Zakona), navedene su u Tablici 2.

20,00%

� Dodatni doprinos za MO za staž osiguranja s povećanim trajanjem

Stope doprinosa

Zdravstveno osiguranje: obvezno ZO

31.12.2013., odnosno godine na koju se ostali primici uz plaću odnose.

Izmjenama Zakona o doprinosima (Nar. nov., br. 22/12), s primjenom od 1.5.2012., mijenjana je stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15% na 13%.

Osobe u I. i II. stupu – dodatni doprinos

Red. br.

Računanje staža - 12 mjeseci kao

Osobe samo u I. stupu - dodatni doprinos

I. stup

II. stup

4,86%

3,61%

1,25%

7,84%

5,83%

2,01%

11,28%

8,39%

2,89%

17,58%

13,07%

4,51%

Poslodavci koji zapošljavaju invalidne osobe: slijepe, oboljele od distrofije i srodnih mišićnih i neuromišićnih bolesti, oboljele od paraplegije, cerebralne i dječje paralize, multipleks skleroze, reumatoidnog artritisa, gluhe osobe i osobe kod kojih postoje funkcionalni poremećaji zbog kojih se ne mogu samostalno kretati bez uporabe invalidskih kolica, nisu obvezni plaćati dodatni doprinos. Naime, obveznik dodatnog doprinosa i obveznik plaćanja za navedene osobe je RH, a obveznik obračunavanja – HZMO (čl. 196. Zakona). Doprinos se obračunava na prosječnu plaću (7.941,00)7, po stopi od 2,01% za osiguranike u II. stupu MO. Ovim se osiguranicima svakih 12 mjeseci staža osiguranja računa kao 15 mjeseci (čl. 7. Zakona o stažu osiguranja). � Posebni doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom8 propisana je obveza plaćanja posebnog doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Obveza zapošljavanja određenog broja osoba s invaliditetom na primjerenom radnom mjestu prema vlastitom odabiru propisana je za: tijela državne uprave, sudbene vlasti, JLP(R)S, javne službe, izvanproračunske fondove, pravne osobe u vlasništvu ili u pretežitom vlasništvu RH i JLP(R)S. Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem (Nar. nov., br. 71/99, 46/07, 41/08 i 61/11 – Zakon o izmjenama Pomorskog zakonika) 7 Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj – kolovoz 2013. utvrđena je iznosu od 7.941,00 (Nar. nov., br. 138/13) 8 Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Nar. nov., br. 143/02 i 33/05) 6

Financije, pravo i porezi | Plaće i naknade plaća

najmanje jednu na svakih 35 zaposlenih

do 31.12.2014.

najmanje jednu na svakih 25 zaposlenih

Svi poslodavci, osim onih koji zapošljavaju manje od 20 radnika, moraju plaćati poseban doprinos za poticanje zapošljavanja po stopi od 0,1%. Osobe koje su obvezne zaposliti osobe s invaliditetom, a ne zaposle ih, plaćaju poseban doprinos po stopi od 0,2%. Tablica 4. Stope doprinosa za zapošljavanje i poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom Stopa doprinosa za Poslodavci

zapošljavanje

poticanje zapošlj. osoba s inval.

 Imaju obvezu zapošljavanja osoba s inv. koje su i zaposlili

1,6%

0,1%

 Imaju obvezu zapošljavanja osoba s inv. - nisu ih zaposlili

1,6%

0,2%

 Zapošljavaju do 20 radnika

1,7%

 Zapošljavaju više od 20 radnika, bez obveze zapošlj. osoba s invalid.

1,6%

0,1%

Poslodavac ne obračunava posebni doprinos radi prava na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu za osiguranika koji službeno boravi ili boravi na službenom putu u državi članici ili u državi s kojom je međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju uređeno pitanje korištenja zdravstvene zaštite u inozemstvu (čl. 188. st. 2. Zakona i čl. 153. st. 3. Pravilnika). Tablica 5. Stope i osnovice doprinosa za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu

NOVO od 1. siječnja 2015. Red. Službeni put u inozemstvo Službeni boravak u inozemstvu Opis Ističemo da su poslodavci koji br. Osnovica Stopa Dospijeće Osnovica Stopa Dospijeće Istodobno s ostaPoslodavac za radnika su sukladno Zakonu o profedo 15. u Plaća; ako se lim dopr.; do 15. u predstavničko tijelo/ mj. za ne isplaćuje sionalnoj rehabilitaciji i zapo- 1. iizvršno 10% mj. za prethodni tijelo državne prethodni – osnovica: mj. ako se plaća vlasti, JLP(R)S za izabrane šljavanju osoba s invaliditetom mj. prosječna plaća ne isplaćuje ili imenovane osobe Najniža (Nar. nov., br. 143/02 i 33/05) Poslodavac za izaslanog mjesečna Plaća koju bi Istodobno s osta20% obveznici Posebnog doprino- 2. radnika imao u RH + 20% 10% lim doprinosima osnovica: 2.779,35 sa za poticanje zapošljavanja do 15. u Isplatitelj drugog mj. za preosoba s invaliditetom te obve- 3. dohotka thodni mj. znici obračunavanja i plaćanja Privatni boravak u inoprije polaska na put Posebnog doprinosa, dužni 4. zemstvu obračunavati i uplaćivati taj doprinos sve do ispunjenja obveze kvotnog zapošljavaZa osobu zaposlenu u drugim državama članicanja osoba s invaliditetom sukladno odredbi čl. 8. no- ma kod poslodavca s registriranim sjedištem ili mjevoga Zakona, a najkasnije do 1. siječnja 2015. (čl. 42. stom poslovanja u drugim državama članicama prema novog Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošlja- kojoj se primjenjuje zakonodavstvo RH i koja službeno vanju osoba s invaliditetom). boravi u inozemstvu ili boravi na službenom putu u Poslodavci koji do 1. siječnja 2015. ne ispune ob- inozemstvu, posebni doprinos radi korištenja zdravvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, po- stvene zaštite u inozemstvu utvrđuje poslodavac. staju obveznici novčane naknade te obveznici obračunavanja i plaćanja novčane naknade sukladno čl. 10. novoga Zakona. 9 10

� Posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu – službeni put i boravak u inozemstvu Obveza plaćanja posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu, pod kojim se razumijeva područje država koje nisu

Pravilnikom o pravima, uvjetima i načinu korištenja zdravstvene zaštite u inozemstvu (Nar. nov., br. 50/09 - 103/13), čiji se pročišćeni tekst nalazi na našem portalu (www.teb.hr) propisan je način obračuna i uplate posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu, a Odlukom o osnovici i stopi posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu osiguranih osoba hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koje u inozemstvu borave radi privatnog posla (Nar. nov., br. 93/11) utvrđena je osnovica i stopa posebnog doprinosa.

mr. sc. Mirjana Paić Ćirić | Obračun obveza iz plaća u 2014.

do 31.12.2011.

obuhvaćene toč. 10. Zakona (članice EU, države članice Europskog gospodarskog prostora i Švicarska konfederacija) propisana je Zakonom (čl. 188.) te Pravilnikom (čl. 149. – 170.), i to za: s službeni put u inozemstvo radnika/izaslanog radnika/vanjskog suradnika, u trajanju do 30 dana neprekidno s službeni boravak u inozemstvu (boravak u inozemstvu po nalogu poslodavca radi obrazovanja, stručnog usavršavanja ili poslijediplomskog studija, odnosno drugih razloga uz uvjet da nije prekinut radni odnos niti osiguranje po toj osnovi, u trajanju duljem od 30 dana).

175

Financije, pravo i porezi | 1/14

Tablica 3. Obvezan broj zaposlenih osoba s invaliditetom

176

1. Red. br.

Franjo Ivić

01333

11111111111

01333

11111111111

Franjo Ivić

01333

11111111111

01333

5. Ime i prezime stjecatelja/ osiguranika

4. OIB stjecatelja/ osiguranika

3. Šifra općine/ grada rada

2. Šifra općine/ grada prebivališta/ boravišta

5002

0001 ili 5002

0001

7.2 Obveza 6.2. posebnog Oznaka dop. za primitka/ poticanje obveze zapošljadoprivanja nosa osoba s invaliditetom

9. Oznaka punog/ nepunog radnog vremena ili rada s polo-vicom radnog vremena

7.1. 8. 6.1. Obveza Oznaka Oznaka dodatnog prvog/ stjecatedop. za zadnjeg lja/ MO za mjeseca u osigurastaž s osiguranju nika povećanim po istoj trajanjem osnovi

2.1.2. Osnovice za obračun doprinosa

19.03.2014.

10.03.2014.

01.03.2014.

10.2. Razdoblje obračuna do

21.03.2014.

13.03.2014.

31.03.2014.

168

10.1. Razdoblje obračuna od

14099

268,98

0,00

358,63

0,00

8.500,00

0,00

425,00

1.275,00

0,00

42,50

1.105,00

12.2. 12.4. 12. Dop. za Dop. za Osnovi-ca mirovinzaštitu za obračun sko osiguzdravlja dop. ranje - II na radu STUP

12.3. 12.1. 11. Dop. za Dop. za Iznos zdravstmirovinprimitka veno sko osigu(oporezivi) osiguranje ranje

II. Oznaka izvješća

0,00

144,50

53,80

0,00

71,73

0,00

12.6. Dodatni dop. za 12.8. mirovin- Poseban dop. sko osig. za za korištenje staž osigu- zdravstvene ranja koji zaštite u se računa s inozemstvu povećanim trajanjem

12.5. Dop. za zapošljavanje

0,00

13.1. Izdatak

0,00

6.800,00

1.700,00

13.3. Dohodak

III. Vrsta izvješća ___1_____

Poslodavac zapošljava jednog radnika, s prebivalištem u Zagrebu, kojemu isplaćuje plaću za ožujak u iznosu od 8.500,00 kn. Radnik uzdržava jedno dijete. Radnik je putovao u Rusiju u razdoblju od 10. do 13. ožujka te od 19. do 21. Plaća za ožujak se isplaćuje 9. travnja (Oznaka izvješća 14099). Poslodavac radniku isplaćuje i trošak prijevoza u iznosu od 360,00 kn i to 3. ožujka. Obračun posebnog doprinosa za zdravstveno osiguranje za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu: 2.779,35 : 31 = 89,66 x 4 = 358,63 x 20% = 71,73 89,66 x 3 = 268,98 x 20% = 53,80 Poslodavac može za ovu obvezu izvijestiti na JOPPD do 15. u mjesecu za protekli mjesec, kao i trošak prijevoza, ali je odlučio o tim obvezama izvijestiti zajedno s plaćom.

11223344556

0,00

3.500,00

3.300,00

13.5. Porezna osnovica

13.4. Osobni odbitak

 Primjer 1. Službeni put u inozemstvo i obveza plaćanja doprinosa

I. OIB podnositelja izvješća

0,00

106,02

589,00

14.2. Iznos obračunanog prireza porezu na dohodak

14.1. Iznos obračunanog poreza na dohodak

0,00

360,00

15.2. Iznos neoporezivog primitka

15.1. Oznaka neoporezivog primitka

16.1. Oznaka načina isplate

0,00

6.464,98

16.2. Iznos za isplatu

- stranica BIV. Redni broj stranice

0,00

8.500,00

17. Obračunani primitak od nesam. rada (plaća)

1/1

Međutim, tu obvezu može prezuti i preuzimatelj obveze doprinosa – sam zaposlenik (čl. 153. st. 2. Pravilnika). Visina doprinosa za službeni put u inozemstvo ovisi o broju dana mjeseca u kojem je osoba upućena na službeni put u inozemstvo. Temeljem osnovice od 555,87 kn (2.779,35 x 20%), visina doprinosa po danu iznosi: ■ 19,85 kn za mjesec veljaču, ■ 18,53 kn za mjesece koji imaju 30 dana, ■ 17,93 kn za mjesece koji imaju 31 dan.

10. Sati rada

► Mjesečna osnovica za obračun doprinosa je plaća i svi ostali primici oporezivi porezom na dohodak što ih poslodavac isplaćuje radniku u novcu ili naravi ili je bio dužan isplatiti radniku za rad u određenom mjesecu sukladno općem aktu – kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu ili ugovoru o radu (čl. 21. Zakona). Ostali primici koji su oporezivi porezom na dohodak te podliježu plaćanju doprinosa su osobito: ▶ naknade, nagrade i ostali primici iznad neoporezivih iznosa ▶ primici radi prekida radnog odnosa ▶ premije osiguranja koje poslodavac plaća radnicima na svoj teret (životno s obilježjem štednje, dopunsko i privatno zdravstveno osiguranje i dobrovoljno mirovinsko osiguranje iznad 6.000,00 kn godišnje) ▶ ostali primici kao npr. bonus, dodatna plaća i sl. (čl. 22. Zakona).

Primjer 1. Plaća i službeni put u inozemstvo

Plaće i naknade plaća | Financije, pravo i porezi

0,00

mr. sc. Mirjana Paić Ćirić | Obračun obveza iz plaća u 2014.

1.731,84 0,00

0 1.312,00

236,16 3.280,00

0,00 820,00

3.280,00 0,00

0,00 0,00

69,70 533,00

20,50 205,00

615,00 3

1 Mišo Anić 01333

Financije, pravo i porezi | 1/14

12345678911 01333

5. Ime i prezime stjecatelja/ osiguranika 3. Šifra općine/ grada rada

0021

177

0001

9. Oznaka punog/ nepunog radnog vremena ili rada s polo-vicom radnog vremena 7.2 Obveza 6.2. posebnog Oznaka dop. za primitka/ poticanje obveze zapošljadoprivanja nosa osoba s invaliditetom

1. Red. br.

2. Šifra općine/ grada prebivališta/ boravišta

4. OIB stjecatelja/ osiguranika

7.1. 8. 6.1. Obveza Oznaka Oznaka dodatnog prvog/ stjecatedop. za zadnjeg lja/ MO za mjeseca u osigurastaž s osiguranju nika povećanim po istoj trajanjem osnovi

10.1. Razdoblje obračuna od

01.01.2014.

10. Sati rada

4.100,00

13.5. Porezna osnovica 13.3. Dohodak 13.1. Izdatak 12.2. 12.4. 12. Dop. za Dop. za Osnovi-ca mirovinzaštitu za obračun sko osiguzdravlja dop. ranje - II na radu STUP

12.6. Dodatni dop. za 12.8. mirovin- Poseban dop. sko osig. za za korištenje staž osigu- zdravstvene ranja koji zaštite u se računa s inozemstvu povećanim trajanjem

12.5. Dop. za zapošljavanje 12.3. 12.1. 11. Dop. za Dop. za Iznos zdravstmirovinprimitka veno sko osigu(oporezivi) osiguranje ranje

10.2. Razdoblje obračuna do

31.12.2014.

16.2. Iznos za isplatu 15.2. Iznos neoporezivog primitka

15.1. Oznaka neoporezivog primitka 12.7. Dodatni 12.9. dop. za Poseban 13.2 mirovinsko dop. za Izdatak osiguranje zapošljauplaćeni za staž osiguvanje dop. za ranja koji osoba s mirovinsko se računa s invaliosiguranje povećanim ditetom trajanjem - II STUP

III. Vrsta izvješća ___1_____ 14090 II. Oznaka izvješća 11223344556 I. OIB podnositelja izvješća

Primjer 2. Plaća u naravi

► Najniža mjesečna osnovica - 2.779,35 kn (7.941,00 x 0,35), a primjenjuje se pri obračunu plaće za siječanj 2014. i nadalje. Najniža osnovica se, pored ostalog, primjenjuje i za obračun doprinosa za: ▶ osobe na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa (čl. 44.) ▶ produženo mirovinsko osiguranje (čl. 120.) (i za stalnog sezonskog radnika – čl. 128.) ▶ službeno putovanje u inozemstvo za radnika (čl. 188. toč. 3.), vanjskog suradnika (čl. 188. toč. 6.) te osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost (čl. 188. toč. 7.) ▶ učenike srednjih škola i

13.4. Osobni odbitak

Poslodavac isplaćuje radniku Miši Aniću plaću za mjesec veljaču u iznosu od 15.000,00 kn; radnik ima prebivalište u Zagrebu, samac. Uz plaću, koju isplaćuje 3. ožujka (Oznaka izvješća 14062), poslodavac isplaćuje radniku trošak prijevoza u iznosu od 900,00 kn u gotovini (3. ožujka) te daje radniku i bon u naravi u iznosu od 400,00 kn. Osim toga, radnik dobiva i 10.000,00 kn pozajmice iz tzv. kase uzajamne pomoći. Poslodavac iskazuje plaću i prijevoz na istom JOPPD obrascu. Budući nije propisana obveza, na JOPPD se ne iskazuje niti bon u naravi niti pozajmica iz kase uzajamne pomoći. Poslodavac, temeljem svoje odluke, omogućuje radniku korištenje službenog automobila u privatne svrhe. Neto iznos primitka utvrđen je u iznosu od 1.731,84 kn što preračunato na bruto svotu iznosi 4.100,00 kn (radnik je u plaći koja je isplaćena u ožujku iskoristio stopu poreza od 25% te je cijeli iznos preračunat na bruto iznos primjenom stope od 40%, zbog kumulativnog obračuna poreza, i prireza od 18%). Primitak je ostvaren u mjesecu ožujku te je za primitak u naravi obveza izvješćivanja na dan 31. ožujka (Oznaka izvješća 14090). Kada se plaća u naravi smatra ostalim primitkom tada se u Obrazac JOPPD, stranica B, pod razdoblje (10.1. i 10. 2.) upisuje kalendarska godina za koju se odnosi taj primitak. U slučaju da je taj primitak u naravi bio utvrđen kao pravo ugovorom o radu ili nekim od drugih propisanih akata tada bi u Obrazac JOPPD, stranica B, upisali pod: 6.2. – 0001, 10.1. 10.2. – mjesec korištenja prava te 17. – bruto primitak.

14.2. Iznos obračunanog prireza porezu na dohodak

 P rimjer 2. Plaća i plaća u naravi temeljem odluke poslodavca

14.1. Iznos obračunanog poreza na dohodak

- stranica BIV. Redni broj stranice

16.1. Oznaka načina isplate

1/1

Isplatitelji primitaka, pa i dohotka od nesamostalnog rada, imaju obvezu sastavljanja izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja na Obrascu JOPPD na dan isplate primitka ili na dan nastanka obveze obračuna i uplate doprinosa ako nema isplate primitka ili najkasnije slijedeći dan (čl. 76. Pravilnika o porezu na dohodak).

17. Obračunani primitak od nesam. rada (plaća)

Financije, pravo i porezi | Plaće i naknade plaća

Doprinosi na plaću (na 2.779,35): - zdravstveno osiguranje (13%) - zaštita zdravlja radnika (0,5%) - zapošljavanje (1,7%)

422,46 361,32 13,90 46,81

Klasa: 411-01/05-01/64, Ur. broj: 513-07-21-01/05-2, 22.11.2005.

2.564,96 1

2.009,09 0,00

0 0,00

0,00 0,00

2.009,09 555,87

2.009,09 0,00

0,00 0,00

46,81 361,32

13,90 138,97

416,90 2.564,96

2.779,35 28.02.2014.

160

10.1. Razdoblje obračuna od

01.02.2014. 1

13.5. Porezna osnovica 12.2. 12.4. 12. Dop. za Dop. za Osnovica mirovinzaštitu za obračun sko osiguzdravlja dop. ranje - II na radu STUP

12.6. Dodatni dop. za 12.8. mirovin- Poseban dop. sko osig. za za korištenje staž osigu- zdravstvene ranja koji zaštite u se računa s inozemstvu povećanim trajanjem

13.1. Izdatak

13.3. Dohodak

13.4. Osobni odbitak 10. Sati rada

9. Oznaka punog/ nepunog radnog vremena ili rada s polo-vicom radnog vremena

3 0

16.2. Iznos za isplatu 14.2. Iznos obračunanog prireza porezu na dohodak

15.2. Iznos neoporezivog primitka

15.1. Oznaka neoporezivog primitka 12.5. Dop. za zapošljavanje 12.3. 12.1. 11. Dop. za Dop. za Iznos zdravstmirovinprimitka veno sko osigu(oporezivi) osiguranje ranje

14062 II. Oznaka izvješća

10.2. Razdoblje obračuna do

0001

0,00 2.009,09

0001

Neto isplata

Damir Matić

0,00

12341234123

Porez i prirez

01333

Porezna osnovica

2.009,09

5. Ime i prezime stjecatelja/ osiguranika

2.009,09

3. Šifra općine/ grada rada

Dohodak (2.564,96 – 555,87) Osobni odbitak

7.2 Obveza 6.2. posebnog Oznaka dop. za primitka/ poticanje obveze zapošljadoprivanja nosa osoba s invaliditetom

3. 4.

1. Red. br.

555,87 416,90 138,97

4. OIB stjecatelja/ osiguranika

2.779,35

7.1. 8. 6.1. Obveza Oznaka Oznaka dodatnog prvog/ stjecatedop. za zadnjeg lja/ MO za mjeseca u osigurastaž s osiguranju nika povećanim po istoj trajanjem osnovi

Doprinos iz plaće: - I. stup (15%) - II. stup (5%)

2. Šifra općine/ grada prebivališta/ boravišta

Osnovica za obračun doprinosa za MO

2.564,96 1.508,80 1.056,16

12345678912

178

Ukupno naknada i plaća: - plaća - naknada za bolovanje

Iznos

I. OIB podnositelja izvješća

Opis

Primjer 3. Plaća i naknada niže od najniže osnovice

Red. br.

III. Vrsta izvješća ___1_____

 Primjer 3. Obračun doprinosa kada je naknada za bolovanje i plaća za veljaču 2014. niža od najniže osnovice Radnik je bio na bolovanju od 3. do 14.2.2014. na teret poslodavca, a ostatak mjeseca, do 28.2., je radio. Radnik ostvaruje minimalnu plaću, a naknada plaće za vrijeme bolovanja za prvih 30 dana utvrđena je u visini 70% isplaćene plaće u prethodnom mjesecu. S obzirom da je u mjesecu veljači broj radnih sati 160, izračun će biti sljedeći: ■ obračun naknade: 3.017,61 : 160 = 18,86 x 80 sati bolovanja = 1.508,80 x 70% = 1.056,16 kn ■ obračun plaće: 18,86 x 80 = 1.508,80 kn. Budući je iznos naknade i plaće niži od propisane najniže osnovice za obračun doprinosa poslodavac je obvezan obračunati doprinose na najnižu osnovicu. Plaća je isplaćena 3. ožujka (Oznaka izvješća 14062).

14.1. Iznos obračunanog poreza na dohodak

- stranica BIV. Redni broj stranice

16.1. Oznaka načina isplate

1/1

redovitih studenata visokih učilišta koji nisu osigurani kao članovi obitelji osiguranika, a obveznik obračunavanja i plaćanja je srednja škola/visoko učilište (čl. 137.) ▶ osobe upućene u inozemstvo u sklopu međunarodne tehničko-prosvjetne i kulturne suradnje (čl. 149.) i dr. Međutim, ima slučajeva kada i poslodavac za svoga radnika primjenjuje najnižu osnovicu. To je npr. slučaj kada radnica nakon završetka roditeljskog dopusta nastavi raditi kod poslodavca, ali u tom mjesecu su preostala samo dva neradna dana za koja poslodavac nema obvezu isplate plaće. Prema mišljenju MF10 „Budući da za svaki staž u osiguranju (mjesec ili razdoblje kraće od mjesec dana) treba uplatiti doprinose, u okolnostima kad poslodavac nema obvezu isplate plaće (jer nije bilo rada) primjenjuje se odredba o najnižoj mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa što je čini najniža svota od koje se obračunavaju obvezni doprinosi iz osnovice i na osnovicu za kalendarski mjesec . ...“

17. Obračunani primitak od nesam. rada (plaća)

Plaće i naknade plaća | Financije, pravo i porezi

53.000,00 26.765,26

mr. sc. Mirjana Paić Ćirić | Obračun obveza iz plaća u 2014.

1 19

360,00 2.603,22

14.462,32 3.300,00

40.170,80 43.470,80

9.529,20 0,00

0,00 0,00

0,00 901,00

0,00 265,00

6.890,00 7.146,90

2.382,30 53.000,00

53.000,00 160

28.02.2014.

Financije, pravo i porezi | 1/14

13.3. Dohodak 13.1. Izdatak 10.1. Razdoblje obračuna od

01.02.2014. 1

3 0

15.2. Iznos neoporezivog primitka 13.5. Porezna osnovica

14.2. Iznos obračunanog prireza porezu na dohodak 12.2. 12.4. 12. Dop. za Dop. za Osnovi-ca mirovinzaštitu za obračun sko osiguzdravlja dop. ranje - II na radu STUP 10.2. Razdoblje obračuna do

0001

0002

16.2. Iznos za isplatu

16.1. Oznaka načina isplate 13.4. Osobni odbitak 12.5. Dop. za zapošljavanje

12.6. Dodatni dop. za 12.8. mirovin- Poseban dop. sko osig. za za korištenje staž osigu- zdravstvene ranja koji zaštite u se računa s inozemstvu povećanim trajanjem

Franjo Ivić

6.890,00 265,00 901,00

12345678911

8.056,00

01333

26.405,26

Doprinosi na plaću (na 53.000): - zdravstveno osiguranje (13%) - zaštita zdravlja radnika (0,5%) - zapošljavanje (1,7%)

01333

Neto isplata (rbr. 3. – rbr. 6)

5. Ime i prezime stjecatelja/ osiguranika

17.065,54 264,00 1.650,00 12.548,32 14.462,32 2.603,22

179

3. Šifra općine/ grada rada

40.170,80

Porez i prirez - 2.200 x 12% - 6.600,00 x 25% 31.370,80 x 40% Porez ukupno Prirez (18%)

9. Oznaka punog/ nepunog radnog vremena ili rada s polo-vicom radnog vremena

Porezna osnovica

3.300,00

7.2 Obveza 6.2. posebnog dop. za Oznaka primitka/ poticanje obveze zapošljadoprivanja nosa osoba s invaliditetom

43.470,80

1. Red. br.

Osobni odbitak

4. OIB stjecatelja/ osiguranika

Dohodak (rbr. 1. – rbr. 2.)

2. Šifra općine/ grada prebivališta/ boravišta

9.529,20 7.146,90 2.382,30

7.1. 8. 6.1. Obveza Oznaka Oznaka dodatnog prvog/ stjecatedop. za zadnjeg lja/ MO za mjeseca u osigurastaž s osiguranju nika povećanim po istoj trajanjem osnovi

53.000,00

11223344556

Doprinosi iz plaće (na 47.646): - I. stup (15%) - II. stup (5%)

I. OIB podnositelja izvješća

Bruto plaća

Primjer 4. Najviša mjesečna osnovica

10. Sati rada

Iznos

12.3. 12.1. 11. Dop. za Dop. za Iznos zdravstmirovinprimitka veno sko osigu(oporezivi) osiguranje ranje

II. Oznaka izvješća

Radnik, s prebivalištem u Zg, uzdržava jedno dijete, ostvaruje mjesečnu plaću za mjesec veljaču od 53.000,00 kn te je poslodavac obvezan primijeniti najvišu mjesečnu osnovicu. Plaću isplaćuje 5. ožujka (Oznaka izvješća 14064). Poslodavac isti dan kada je isplatio plaću isplaćuje i prijevoz u iznosu od 360,00 kn – sve na tekući račun radnika. Opis

III. Vrsta izvješća ___1_____ 14064

 Primjer 4. Plaća je veća od najviše mjesečne osnovice

Red. br.

14.1. Iznos 15.1. obračuOznaka nanog neoporeza porezivog na primitka dohodak

- stranica BIV. Redni broj stranice

1/1

► Najviša mjesečna osnovica - 47.646,00 kn (7.941,00 x 6). Kada se isplaćuje plaća ili neki drugi primitak koji se odnosi na rad određenoga mjeseca, u iznosu većem od najviše mjesečne osnovice, doprinosi za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup) se obračunavaju na iznos najviše mjesečne osnovice, a doprinose na plaću – na ukupno isplaćenu plaću. Najviša mjesečna osnovica se primjenjuje na mjesečnu osnovicu koju čini plaća (iz čl. 21. Zakona), ali ne i na ostale primitke koje poslodavac isplaćuje radniku po osnovi nesamostalnog rada iz čl. 22. navedenoga zakona (primici iznad neoporezivih iznosa, primici radi prekida radnog odnosa, premije osiguranja koje poslodavac plaća radnicima na svoj teret i ostali primici koje poslodavac isplaćuje radniku za obavljeni rad temeljem ugovora o radu a ne odnose se na naknadu za rad u određenom mjesecu). Svi se doprinosi moraju obračunati na ukupno isplaćene iznose budući se navedeni primici ne mogu pripisati radu određenoga mjeseca (čl. 204. Zakona i čl. 217. Pravilnika). Najvišu mjesečnu osnovicu primjenjuju i poslodavci za izaslane radnike te predstavnička tijela ili izvršna tijela državne vlasti i JLP(R)S u kojoj osiguranici obavljaju dužnost izabrane ili imenovane osobe. Obveza doprinosa do najviše mjesečne osnovice primjenjuje se bez obzira na broj dana provedenih u osiguranju određenog mjeseca, a primjenjuje se i za obračun dodatnih doprinosa za mirovinsko osiguranje, I. i II. stup, za osiguranike čiji se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem.

17. Obračunani primitak od nesam. rada (plaća)

Financije, pravo i porezi | Plaće i naknade plaća

Plaće i naknade plaća | Financije, pravo i porezi

► Najviša godišnja osnovica – 571.752,00 kn (7.941,00 x 6 x 12). Najviša godišnja osnovica primjenjuje se samo pri obračunu doprinosa za mirovinsko osiguranje - I. stup. To znači da poslodavac pri isplati plaća, ostalih primitaka i drugog dohotka, nakon što je ispunjen uvjet najviše godišnje osnovice, više nema obvezu obračuna doprinosa za I. stup mirovinskog osiguranja. Naime, najvišu godišnju osnovicu utvrđuje Porezna uprava, ali mogu (ne moraju) primijeniti i: ▶ poslodavci pri obračunu doprinosa prema plaći i ostalim primicima ako se odnose na isto obračunsko razdoblje (godinu) ▶ predstavnička tijela ili izvršna tijela državne vlasti, JP(R)S i JLS pri obračunu doprinosa prema plaći i ostalim primicima što ih isplaćuju osiguranicima ako se odnose na isto obračunsko razdoblje (godinu) ▶ poslodavci izaslanih radnika pri obračunu doprinosa prema izvedenoj mjesečnoj osnovici i ostalim primicima ▶ isplatitelji primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak (čl. 206. Zakona). Obveza obračuna i plaćanja doprinosa do iznosa najviše godišnje osnovice propisana je bez obzira na broj dana provedenih u osiguranju te godine. Ovdje ukazujemo na odredbu čl. 220. st. 2. Zakona kojom je propisano da „Osnovica prema kojoj su obračunani doprinosi, koja nije neposredno vezana uz razdoblje u kojem je osiguranik proveo u osiguranju sukladno st. 1. ovoga članka, smatra se osnovicom za godinu u kojoj su doprinosi obračunati prema toj osnovici i plaćeni.“

180

Međutim, iznimno od navedenoga, osnovica prema kojoj su obračunani doprinosi i koja nije neposredno vezana uz razdoblje koje je osiguranik proveo u osiguranju sukladno stavku 1. ovoga članka, a utvrđena je prema ostalim primicima iz članka 22. ovoga Zakona osobi kojoj je prije trenutka isplate prestao status u osiguranju temeljem kojega je izvršena isplata, smatra se osnovicom zadnje godine koju je osiguranik proveo u tom osiguranju (čl. 220. st. 3. Zakona). Pregled navedenih, ali i svih drugih osnovica, bit će objavljen u Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2014. godinu  Primjer 5. Primjena najviše godišnje osnovice Poslodavac je, pri isplati plaće za rujan 2014., u iznosu od 65.000,00 kn, primijenio najvišu godišnju osnovicu do koje je preostalo još 13.248,00 kn (plaće tijekom godine su isplaćivane u jednakom iznosu).

Red. br.

Opis

Iznos

Bruto plaća

Doprinos iz plaće: - I. stup (15% na 13.248) - II. stup (5% na 47.646)

65.000,00 4.369,50 1.987,20 2.382,30 60.630,50

Dohodak (rbr. 1. – rbr. 2.)

Osobni odbitak

Porezna osnovica

57.330,50

Porez i prirez - 2.200 x 12% - 6.600,00 x 25% 48.530,50 x 40% Porez ukupno Prirez (18%)

25.164,92 264,00 1.650,00 19.412,20 21.326,20 3.838,72

Neto isplata (rbr. 3. – rbr. 6)

35.465,58

Doprinosi na plaću (na 65.000): - zdravstveno osiguranje (13%) - zaštita zdravlja radnika (0,5%) - zapošljavanje (1,7%)

3.300,00

9.880,00 8.450,00 325,00 1.105,00

► Dospijeće i naplata. Doprinosi se obračunavaju i dospijevaju na naplatu istodobno s obračunom/isplatom plaće. Pri isplati plaće u naravi doprinosi se obračunavaju i dospijevaju na naplatu do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je radniku dana plaća u naravi, ali najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec. Ako se plaća ne isplati do posljednjeg dana u mjesecu tada doprinosi dospijevaju na naplatu do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec (čl. 24. Zakona). Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplatu plaću, naknadu plaće ili otpremninu ili ih ne isplati u cijelosti, ima obvezu do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata uručiti radniku obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti (čl. 85. Zakona o radu11). Pri isplati svih ostalih primitaka koji podliježu obvezi obračuna doprinosa, doprinosi se obračunavaju istovremeno s obračunom tih primitaka, a na naplatu dospijevaju istodobno s njihovom isplatom. � Radnici koji se prvi puta zapošljavaju ► Prema Zakonu o doprinosima. Osoba koja se prvi put zapošljava je fizička osoba koju poslodavac prijavljuje na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje, temeljem ugovora o radu/ugovora o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnoga odnosa te do dana početka osiguranja po toj osnovi nema evidentiran staž u mirovinskom osiguranju (čl. 7. toč. 35. Zakona).  Poslodavci koji prvi puta zapošljavaju radnike, izaslane radnike i/ili osobe na stručnom usavršavanju bez zasnivanja radnoga odnosa oslobođeni su plaćanja doprinosa na plaću u trajanju od jedne godine te se obračunava i plaća samo doprinos za mirovinsko osiguranje (čl. 19. st. 2., čl. 36. st. 2. i čl. 43. st. 11

Zakon o radu (Nar. nov., br. 149/09, 61/11, 82/12 – Zakon o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje i 73/13)

564,00

- 12%

264,00

- 25%

300,00

Prirez (18%)

Neto isplata (4.934,48 – 500,00)

Doprinosi na plaću:

101,52 4.434,48 0,00

7.000,00 5.294,48

mr. sc. Mirjana Paić Ćirić | Obračun obveza iz plaća u 2014.

1 19

360,00 101,52

564,00 2.200,00

3.400,00 5.600,00

1.400,00 0,00

0,00 0,00

0,00 1.050,00

350,00 7.000,00

7.000,00 152 1

31.01.2014.

13.3. Dohodak 13.1. Izdatak 10.1. Razdoblje obračuna od

07.01.2014.

15.2. Iznos neoporezivog primitka 13.5. Porezna osnovica

14.2. Iznos obračunanog prireza porezu na dohodak 12.2. 12.4. 12. Dop. za Dop. za Osnovi-ca mirovinzaštitu za obračun sko osiguzdravlja dop. ranje - II na radu STUP

12.6. Dodatni dop. za 12.8. mirovin- Poseban dop. sko osig. za za korištenje staž osigu- zdravstvene ranja koji zaštite u se računa s inozemstvu povećanim trajanjem

10. Sati rada

9. Oznaka punog/ nepunog radnog vremena ili rada s polo-vicom radnog vremena

16.2. Iznos za isplatu

16.1. Oznaka načina isplate 13.4. Osobni odbitak 12.5. Dop. za zapošljavanje 12.3. 12.1. 11. Dop. za Dop. za Iznos zdravstmirovinprimitka veno sko osigu(oporezivi) osiguranje ranje

10.2. Razdoblje obračuna do

Financije, pravo i porezi | 1/14

Porez

0002

3.400,00

0001

2.200,00

Porezna osnovica

Damir Matić

Osobni odbitak

12341234123

01333

350,00

01333

5.600,00

Dohodak

5. Ime i prezime stjecatelja/ osiguranika

- - MO II. stup (5%)

181

3. Šifra općine/ grada rada

7.2 Obveza 6.2. posebnog dop. za Oznaka primitka/ poticanje obveze zapošljadoprivanja nosa osoba s invaliditetom

1.050,00

1. Red. br.

1.400,00

- MO I. stup (15%)

4. OIB stjecatelja/ osiguranika

Doprinosi iz plaće:

7.1. 8. 6.1. Obveza Oznaka Oznaka dodatnog prvog/ stjecatedop. za zadnjeg lja/ MO za mjeseca u osigurastaž s osiguranju nika povećanim po istoj trajanjem osnovi

12345678912

7.000,00

I. OIB podnositelja izvješća

Bruto plaća

Primjer 6. Prvo zapošljavanje

Damir Matić

2. Šifra općine/ grada prebivališta/ boravišta

Poslodavac: „Sunce“ d.o.o., Zagreb, Ozaljska 4, OIB: 12345678912, zapošljava radnika 7. siječnja 2014., kojemu je to prvo zaposlenje (poslodavac je dobio dokaz od HZMO-a). Plaću, u iznosu od 7.000,00 kn, isplaćuje 3. veljače 2014. (Oznaka izvješća: 14034). Radnik ima obustavu od plaće u iznosu od 500,00 kn što se ne prikazuje u JOPPD. Poslodavac uz plaću nadoknađuje i trošak prijevoza (360,00 kn), u gotovini. Opis

III. Vrsta izvješća ___1_____ 14034 II. Oznaka izvješća

 Primjer 6. Plaća radnika koji se prvi puta zapošljava

Red. br.

14.1. Iznos 15.1. obračuOznaka nanog neoporeza porezivog na primitka dohodak

- stranica BIV. Redni broj stranice

1/1

1. Zakona). Kako bi mogao koristiti navedeno oslobođenje poslodavac treba osigurati dokaz – ispis službenih podataka HZMO-a o statusu osiguranika iz kojega je vidljivo da se radi o osobi koja do početka osiguranja nema evidentiran staž u mirovinskom osiguranju (čl. 16. st. 3. Pravilnika o doprinosima). Ističemo da se navedena potvrda ne dostavlja niti Poreznoj upravi niti bilo kojem drugom nadležnom tijelu već ju poslodavac arhivira u svojoj evidenciji, a služi mu kao dokaz ispravnog obračuna doprinosa. Međutim, navedeno se oslobođenje ne odnosi na sljedeće doprinose koje je poslodavac dužan obračunati i uplatiti: doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu u slučaju upućivanja radnika na službeni put u inozemstvo i dodatni doprinos za MO za staž osiguranja s povećanim trajanjem. Ako godina dana od prvog zaposlenja navršava tijekom mjeseca doprinosi se obračunavaju na način da se: ■ za razdoblje u kojem osiguranik ima status osobe koja se prvi puta zapošljava ne obračunavaju doprinosi na plaću, a ■ za razdoblje u kojem nema taj status doprinosi se obračunavaju prema stopama i vrsti kao i za ostale radnike (svi doprinosi). Kada poslodavac može produžiti korištenje olakšica? Osobi koja se prvi puta zaposlila, a za vrijeme trajanja prve godine zaposlenja ostvaruje naknadu plaće na teret državnog proračuna radi korištenja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja ili joj radni odnos miruje radi dragovoljnog služenja vojnog roka u oružanim snagama RH, prva godina zaposlenja kod istoga poslodavca se produžuje razmjerno broju dana za koje je ostvarivao navedeno pravo (čl. 16. st. 5. Pravilnika o doprinosima).

17. Obračunani primitak od nesam. rada (plaća)

Financije, pravo i porezi | Plaće i naknade plaća

Plaće i naknade plaća | Financije, pravo i porezi

► Prema Zakonu o poticanju zapošljavanja12. Pri zapošljavanju nezaposlene ili dugotrajno nezaposlene osobe poslodavac je oslobođen plaćanja doprinosa (na plaću) u trajanju od 2 godine. Pritom je poslodavac dužan prije početka korištenja olakšice osigurati dokaz od HZZ-a da se osoba vodi duže od 30 dana u evidenciji nezaposlenih i da nema više od jedne godine staža u zvanju za koje se je obrazovala, odnosno dokaz da se u evidenciji vodi neprekidno duže od 2 godine. Tek nakon dobivenog dokaza poslodavac sklapa s osobom ugovor o radu, na određeno ili neodređeno vrijeme, te ga prijavljuje na mirovinsko osiguranje. Za vrijeme korištenja ove olakšice poslodavac mora čuvati sljedeću dokumentaciju: ▶ potvrdu HZZ-a ▶ ugovor o radu ▶ prijavu radnika na MO (obrazac M-1P) ▶ obračun plaće radnika za kojega koristi olakšicu. � Izaslani radnici13

182

Izaslani radnik, sukladno čl. 7. toč. 13. Zakona, jest: ■ osoba osigurana po osnovi radnog odnosa koja je od poslodavca izaslana u inozemstvo radi obavljanja poslova za poslodavca, a koja sukladno propisima o obveznim osiguranjima, propisima EU o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i međudržavnim ugovorima o socijalnom osiguranju za vrijeme rada u inozemstvu ostaje u sustavu obveznih osiguranja RH, te ■ osoba osigurana po osnovi radnog odnosa koja je od poslodavca upućena u inozemstvo radi obavljanja dužnosti u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu RH, i ■ osoba koja je od inozemnog poslodavca izaslana na rad u tuzemno društvo, a sukladno odredbama propisa EU o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i odredbama međudržavnih ugovora o socijalnom osiguranju ima uređen status u osiguranju države poslodavca. Osnovica za obračun doprinosa pri isplati plaće izaslanom radniku je najviša mjesečna plaća koju bi radnik ostvario za iste/slične poslove u RH sukladno općem aktu, uvećana za 20% (čl. 37. Zakona). Tako utvrđena osnovica ne može biti, za rad s punim radnim vremenom, niža od najniže mjesečne osnovice uvećane za 20%. Prethodno navedeno uz rokove obračuna i dospijeća doprinosa odnosi se i na plaće izaslanih radnika Zakon o poticanju zapošljavanja (Nar. nov., br. 57/12 i 120/12). Detaljnije o navedenom vidjeti u člancima T. Dalić, FIP 6/12, 11/12 i 12/12. 13 Detaljnije o navedenom vidjeti u članku I. Đurice: Izaslani radnici na rad u inozemstvo, FIP 10/13

(čl. 40. Zakona). Poslodavac za radnika izaslanog na rad u inozemstvo obračunava posebni doprinos radi prava na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu, i to: ■ na osnovicu koju čini plaća koju bi ostvario u RH uvećanu za 20%, ■ po stopi od 10%, ■ istodobno s obračunom ostalih doprinosa, a dospijeva na naplatu istodobno s dospijećem ostalih doprinosa za što sastavlja obračunsku ispravu i izvješće (čl. 152. Pravilnika). Posebni doprinos se ne obračunava ako je osoba izaslana na rad u državu članicu ili u državu s kojom je međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju uređeno pitanje korištenja zdravstvene zaštite u inozemstvu (čl. 188. st. 2. Zakona).  Primjer 7. Obračun plaće za radnika izaslanog u Sloveniju kraće od 183 dana Radnik, samac, je izaslan na rad u Republiku Sloveniju na razdoblje kraće od 183 dana (potvrdu A1 dobio je od HZMO-a). Plaća koju bi ostvario radom u RH iznosi 11.000,00 kn, koliko poslodavac i isplaćuje plaću radniku za veljaču dana 10. ožujka. S obzirom na potpisani Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja14 porez na dohodak obračunava poslodavac u RH. Red. br.

Opis

Iznos

1. 1.a

Bruto plaća Osnovica za plaćanje doprinosa (11.000 uvećana za 20%)

11.000,00 13.200,00

Doprinos iz plaće: - I. stup (13.200,00 x 15%) - II. stup (13.200,00 x 5%)

2.640,00 1.980,00 660,00

Dohodak (11.000 – 2.640,00)

8.360,00

Osobni odbitak

2.200,00

Porezna osnovica

6.160,00

Porez i prirez - 2.200 x 15% - 3.960 x 25% Porez ukupno Prirez (18%)

1.479,72 264,00 990,00 1.254,00 225,72

Neto isplata (8.360,00 – 1.479,72)

6.880,28 2.006,40

Doprinosi na plaću (osnovica 13.200,00): - zdravstveno osiguranje (13%) - zaštita zdravlja (0,5%) - zapošljavanje (1,7%)

1.716,00 66,00 78,00

Oslobođenja propisana za prvo zaposlenje primjenjuju se i na izaslane radnike (čl. 26. Pravilnika).

Ugovor između Republike Hrvatske i Republike Slovenije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak i na imovinu (Nar. nov. – Međunarodni ugovori br. 8/05)

11.000,00

Ako je poslodavac s radnikom ugovorio rad s nepunim radnim vremenom tada je osnovica za plaćanje doprinosa iz i na plaću istovjetna, odnosno svi doprinosi se plaćaju na plaću koju poslodavac stvarno isplaćuje radniku, razmjerno radnom vremenu. Ističemo da osnovica za obračun doprinosa ne može biti niža od razmjernog dijela najniže osnovice (čl. 200. st. 2. Zakona). Pritom treba voditi računa o propisanoj visini minimalne plaće jer plaća za nepuno radno vrijeme ne može biti niža od razmjernog dijela minimalne plaće koja se isplaćuje za nepuno radno vrijeme.15 Ako je radnik zaposlen kod dva poslodavca istovremeno tada osobni odbitak koristi samo onaj poslodavac kod kojega se nalazi Obrazac PK, a svaki od poslodavaca obračunava porez počevši od stope poreza od 12%. Radnik je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu budući dohodak ostvaruje od dva poslodavca istovremeno.

Franjo Ivić

0005 12345678911 01333

01333

6.1. 0001 6.2. 0001 9. 2 10. broj sati koji radi kod poslodavca 10.1. – 10.2. mjesec za koji se plaća isplaćuje 13.4. iskazuje poslodavac kod kojega je PK 17. bruto iznos plaće 15

Detaljnije o obračunu plaće u slučaju nepunog radnog vremena vidjeti u članku D. Lukač: Plaća za nepuno radno vrijeme, FIP 10/12

mr. sc. Mirjana Paić Ćirić | Obračun obveza iz plaća u 2014.

� Nepuno radno vrijeme

183

Financije, pravo i porezi | 1/14

6.880,28 0,00

0 1.254,00

225,72 6.160,00

2.200,00 2.640,00

8.360,00

0,00

0,00 0,00

224,40 1.716,00

66,00 660,00

1.980,00 11.000,00

13.200,00 28.02.2014.

160 3

01.02.2014.

10.2. Razdoblje obračuna do 5. Ime i prezime stjecatelja/ osiguranika 3. Šifra općine/ grada rada 1. Red. br.

4. OIB stjecatelja/ osiguranika

7.2 Obveza 6.2. posebnog Oznaka dop. za primitka/ poticanje obveze zapošljadoprivanja nosa osoba s invaliditetom

9. Oznaka punog/ nepunog radnog vremena ili rada s polo-vicom radnog vremena

10.1. Razdoblje obračuna od

10. Sati rada

mjenjuju se iste stope doprinosa kao i za prosinac 2013. te porezne stope koje su se primjenjivale tijekom 2013. ▶ Novi iznosi najniže osnovice, najviše mjesečne i godišnje osnovice primjenuju se pri isplati plaća za 2014. ▶ Poslodavci i u 2014. mogu koristiti olakšice pri prvom zapošljavanju radnika, temeljem Zakona o doprinosima ili Zakona o poticanju zapošljavanja. ▶ Nove dnevne svote posebnog doprinosa za korištenje ZZ u inozemstvu za službeni put u inozemstvo: 19,85 kn (veljača), 18,53 kn (za mjesece s 30 dana), 17,93 kn (za mjesece s 31 dan).

13.3. Dohodak 13.1. Izdatak 12.2. 12.4. 12. Dop. za Dop. za Osnovi-ca mirovinzaštitu za obračun sko osiguzdravlja dop. ranje - II na radu STUP

12.6. Dodatni dop. za 12.8. mirovin- Poseban dop. sko osig. za za korištenje staž osigu- zdravstvene ranja koji zaštite u se računa s inozemstvu povećanim trajanjem

12.3. 12.1. 11. Dop. za Dop. za Iznos zdravstmirovinprimitka veno sko osigu(oporezivi) osiguranje ranje 2. Šifra općine/ grada prebivališta/ boravišta

7.1. 8. 6.1. Obveza Oznaka Oznaka dodatnog prvog/ stjecatedop. za zadnjeg lja/ MO za mjeseca u osigurastaž s osiguranju nika povećanim po istoj trajanjem osnovi

▶ Pri isplati plaća za 2014. pri-

Obrazac JOPPD (str. B): 0

16.2. Iznos za isplatu 15.2. Iznos neoporezivog primitka 13.5. Porezna osnovica

14.2. Iznos obračunanog prireza porezu na dohodak

13.4. Osobni odbitak 12.5. Dop. za zapošljavanje

III. Vrsta izvješća ___1_____ 14069 II. Oznaka izvješća 11223344556 I. OIB podnositelja izvješća

Primjer 7. Radnik izaslan na rad u Sloveniju

Dobro je podsjetiti se!

0001

17. Obračunani primitak od nesam. rada (plaća) 16.1. Oznaka načina isplate 14.1. Iznos 15.1. obračuOznaka nanog neoporeza porezivog na primitka dohodak

- stranica BIV. Redni broj stranice

1/1

Financije, pravo i porezi | Plaće i naknade plaća

Plaće i naknade plaća | Financije, pravo i porezi

2.2. Porez na dohodak

184

Pri isplati plaća za mjesec siječanj 2014. primjenjuju se odredbe Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o porezu na dohodak što znači da se primjenjuju: ■ stope poreza na dohodak, koje su se primjenjivale tijekom 2013., ■ osnovni osobni odbitak u iznosu od 2.200,00 kn te nepromijenjeni faktori za uzdržavane članove obitelji. Gradovi/općine su svojim odlukama, u pravilu, propisali obvezu plaćanja prireza na području kojih je prebivalište ili uobičajeno boravište obveznika16 (čl. 30a. st. 2. Zakona o financiranju jedinica lokalne uprave i područne (regionalne) samouprave17). S obzirom na učestale slučajeve netočnog obračunavanja prireza poreza u nastavku dajemo izvod iz mišljenja MF–PU kojim se pojašnjava primjena odredbe čl. 38. OPZ-a18:  Mišljenje MF–PU: „… kad je radnik stalno zaposlen i raspoređen na radno mjesto u Zagrebu (ili izvan Zagreba ovisno o potrebi posla, ali različito od mjesta iz kojeg dolazi, odnosno mjesta gdje je prebivalište obitelji). Raspored se obavlja zbog potrebe posla, u većini slučajeva temeljem managerskog ugovora, pri čemu se ugovori o radu za poslove na koje su raspoređeni obnavljaju svaki mjesec, tri mjeseca odnosno godinu dana. Nadalje se navodi da obitelj (žena i djeca) žive, odnosno ostaju živjeti u mjestu prebivališta - općini iz koje je radnik raspoređen na rad u Zagreb, te da isti posjeduje nekretninu u mjestu boravka obitelji i u Zagrebu ili drugom mjestu rada. ….. Općim poreznim zakonom (Nar. nov., br. 147/08 i 18/11) definira se prebivalište za potrebe oporezivanja, te je člankom 38. toga Zakona propisano da: 1) Porezni obveznik ima prebivalište ondje gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Boravak u stanu nije obvezan. 2) Ako porezni obveznik u Republici Hrvatskoj ima u vlasništvu ili posjedu više stanova, prebivalište mjerodavno za oporezivanje utvrđuje se prema mjestu prebivališta obitelji, a za poreznog obveznika samca prema mjestu u kojem se pretežno zadržava ili pre Općim poreznim zakonom, čl. 37., propisano je da porezni obveznik ima prebivalište tamo gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu najmanje 183 dana u jednoj ili dvije kalendarske godine pri čemu nije nužan boravak u stanu, a uobičajeno boravište – gdje se zadržava te se može zaključiti da u tom mjestu ne boravi samo privremeno. 17 Zakon o financiranju jedinica lokalne uprave i područne (regionalne) samouprave (Nar. nov., br. 117/93 – 25/12) 18 Mišljenje objavljeno u ZMF pod 2.1.1., toč. 41 16

ma mjestu iz kojeg pretežno odlazi na rad ili obavljanje djelatnosti. 3) Ako porezni obveznik ima prebivalište u tuzemstvu i inozemstvu, smatra se da ima prebivalište u tuzemstvu. 4) Uobičajeno boravište u smislu toga Zakona ima porezni obveznik u onome mjestu u kojem se zadržava pod okolnostima na temelju kojih se može zaključiti da on u tome mjestu ili na tom području ne boravi samo privremeno. Uobičajenim boravištem u smislu toga Zakona smatra se stalan ili vremenski povezan boravak u trajanju od najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Za određivanje uobičajenog boravišta nisu važni kratkotrajni prekidi boravka koji ne traju dulje od jedne godine. Člankom 30a. stavkom 2. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Nar. nov., br. 117/93 - 25/12) propisano je da se prirez porezu na dohodak plaća po stopi koju utvrdi općina ili grad i pripada općini ili gradu na području kojih je prebivalište ili uobičajeno boravište obveznika prireza. U skladu s navedenim, prirez porezu na dohodak plaća porezni obveznik koji ima prebivalište ili uobičajeno boravište na području Republike Hrvatske u skladu s odredbama Općeg poreznog zakona, ako se prebivalište ili uobičajeno boravište poreznog obveznika nalazi na području općine ili grada koji imaju utvrđenu obvezu plaćanja prireza porezu na dohodak. Članak 58. stavak 1. OPZ-a propisuje da je porezni obveznik dužan prijaviti sve činjenice bitne za utvrđivanje njegove porezne obveze, a naročito, između ostalog, promjenu prebivališta ili uobičajenog boravišta. Stoga isplatitelj primitka od nesamostalnog rada treba utvrditi za svakog radnika pojedinačno da li je isti obveznik plaćanja prireza porezu na dohodak, u skladu s navedenim odredbama, te je moguće: a) ako porezni obveznik, prema članku 38. stavcima 1. i 2. Općeg poreznog zakona, u Republici Hrvatskoj ima stanove u vlasništvu ili posjedu - dulje od 183 dana, primjerice i u Gradu Zagrebu i izvan njega, prebivalište se utvrđuje prema onom mjestu gdje je mjesto prebivališta njegove obitelji te se i prirez porezu na dohodak plaća prema tom mjestu; b) ako porezni obveznik, prema članku 38. stavcima 1. i 2. Općeg poreznog zakona, u Republici Hrvatskoj ima stanove u vlasništvu ili posjedu dulje od 183 dana, primjerice i u Gradu Zagrebu i izvan njega, a riječ je o osobi koja je samac, prebivalište se utvrđuje prema mjestu u kojem se pretežito zadržava ili prema mjestu iz kojeg pretežito odlazi na rad. U ovom slučaju moguće je da porezni Obveznik ima prebivalište u Gradu Zagrebu, ako je to mjesto u kojem

Financije, pravo i porezi | Plaće i naknade plaća

► Predujam poreza na dohodak. Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se od isplaćenog primitka umanjenog za obračunani i uplaćeni doprinos za MO te za iznos osobnog odbitka, primjenom propisanih stopa poreza, kao porez po odbitku. Obračunani porez se uplaćuje na propisani uplatni račun grada/općine: HR68 1880 – OIB – oznaka izvješća s A str. JOPPD (5 znamenki) Predujam poreza se obračunava kumulativno, pri svakoj isplati u tijeku jednog kalendarskog mjeseca. Ako se plaća isplaćuje više puta tijekom mjeseca, osobni odbitak se može koristiti samo jedanput, kao i u slučaju kada se tijekom mjeseca isplaćuju plaće za više mjeseci. Predujam poreza na dohodak i prirez porezu, čiji je porezni dužnik radnik, obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac, istodobno pri isplati plaće, prema propisima koji važe na dan isplate (čl. 45. st. 2. Zakona o porezu na dohodak). Navedena odredba Zakona vrijedi i za inozemne organizacije koje u RH ne uživaju diplomatski imunitet. Izuzetak su primici u naravi kada se predujam obračunava i plaća najkasnije posljednjeg radnog dana u mjesecu u kojem je i ostvaren primitak (čl. 61. st. 2. Pravilnika). Radnici zaposleni u diplomatskim i konzularnim predstavništvima/međunarodnim organizacijama ili predstavništvima koji na teritoriju RH imaju diplomatski imunitet, obvezni su sami obračunati predujam poreza i uplatiti ga u roku od 8 dana od dana isplate (čl. 45. st. 7. Zakona o porezu na dohodak). Ako ove

► Osobni odbitak. Poslodavac može priznati osobni odbitak pri utvrđivanju predujma poreza samo temeljem porezne kartice koju besplatno izdaje Porezna uprava. Ako u tijeku mjeseca dođe do promjene u korištenju osobnih odbitaka tada se osobni odbitak zaokružuje u korist poreznog obveznika na pune mjesece (čl. 36. st. 9. Pravilnika). Tako npr. ako je dijete rođeno 17.4.2014. roditelj će imati pravo koristiti osobni odbitak za dijete od 1.4.2014. Svaku promjenu vezanu uz uzdržavane članove uže obitelji i djecu, kao i promjeni prebivališta, porezni obveznik je dužan prijaviti Poreznoj upravi u roku od 30 dana od dana nastanka promjene (čl. 46. st. 3. Zakona o porezu na dohodak). ► Uzdržavani članovi uže obitelji. Pravo na uvećanje osnovnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji imaju samo rezidenti RH. Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom smatraju se fizičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez19 i drugi primici koji se u smislu Zakona ne smatraju dohotkom20, ne prelaze iznos peterostrukog osnovnog osobnog odbitka na godišnjoj razini (čl. 36. st. 4. Zakona i čl. 53. st. 1. Pravilnika) (za 2014. primici ne smiju iznositi više od 11.000,00 kn). Navedeno se ne odnosi na: primitke po osnovi socijalnih potpora temeljem posebnih propisa, doplatka Navedeni primici propisani su čl. 10. Zakona o porezu na dohodak. Primici koji se ne smatraju dohotkom propisani su čl. 9. Zakona o porezu na dohodak.

mr. sc. Mirjana Paić Ćirić | Obračun obveza iz plaća u 2014.

Klasa: 410-01/12-01/1014 Ur. broj: 513-07-21-01/12-2, Zagreb, 4. srpnja 2012.

osobe imaju u RH prebivalište/uobičajeno boravište tada su obveznici plaćanja i prireza porezu. Iznimno od navedenog, ove organizacije mogu za svoje radnike, na vlastiti zahtjev, preuzeti obvezu obračunavanja, obustavljanja i plaćanja predujmova poreza na dohodak (čl. 45. st. 8. Zakona o porezu na dohodak). Porezni obveznici koji dohodak od nesamostalnog rada ostvaruju izravno iz inozemstva dužni su na taj dohodak sami obračunati predujam poreza i uplatiti ga u roku od 8 dana od dana primitka dohotka (čl. 45. st. 9. Zakona o porezu na dohodak). Međutim, ako porezni obveznik rezident, sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji je u primjeni po osnovi primitka ostvarenog iz ili u inozemstvu u tijeku poreznog razdoblja predujam poreza plaća u inozemstvu, tada nije obvezan plaćati predujam poreza u RH, ali je u tom slučaju obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu, osim ako RH prema tom ugovoru nema pravo oporezivanja tog primitka. Navedena se mogućnost poreznog oslobođenja odnosi i na primitke rezidenata izaslanih na rad u inozemstvo po nalogu tuzemnog poslodavca (čl. 2. st. 4. – 7. Zakona o porezu na dohodak).

185

Financije, pravo i porezi | 1/14

se porezni obveznik pretežito zadržava ili iz kojeg pretežito odlazi na rad. U tom slučaju porezni obveznik ima obvezu izmijeniti Obrazac PK (došlo je do promjene prebivališta) u roku od 30 dana, a ako to ne učini, a poslodavac ima saznanja da je utvrđeno prebivalište različito od prebivališta iskazanog na Obrascu PK, treba podatak o tome prema članku 70. stavku 3. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09, 146/09, 123/10 i 137/11), dostaviti Poreznoj upravi; c) nadalje, ako se ne može odrediti prebivalište poreznog obveznika (prebivalište - obitelji, mjesto, ako je samac, u kojem se pretežito zadržava, s kojeg odlazi na posao, ili ako nema stan u vlasništvu ili u posjedu) kao kriterij uzet će se u obzir odredba članka 38. stavka 4. Općeg poreznog zakona, dakle uobičajeno boravište, na način da se utvrdi stalan ili vremenski povezan boravak dulji od 183 dana u jednoj ili dvije kalendarske godine.

Plaće i naknade plaća | Financije, pravo i porezi

186

za djecu, primitaka za opremu za novorođeno dijete i obiteljskih mirovina nakon smrti roditelja što znači da se te osobe, bez obzira na visinu primitka, uvijek smatraju uzdržavanim djetetom/članom obitelji. Međutim, ako uzdržavani član tijekom poreznog razdoblja ostvari primitke u iznosu 5-erostrukog osnovnog osobnog odbitka ili manje tada godišnju poreznu prijavu mogu podnijeti i: ■ uzdržavatelj, pri čemu može koristiti i osobni odbitak za uzdržavano dijete odnosno članove uže obitelji, i ■ uzdržavano dijete odnosno član uže obitelji uz pravo korištenja osobnog odbitka. To znači da se npr. student koji ostvaruje mjesečnu stipendiju u iznosu od 1.600,00 kn, bez obzira što je cijeli primitak neoporeziv, ne smatra uzdržavanim djetetom. Uzdržavanim članovima uže obitelji smatraju se: ▶ bračni drug poreznog obveznika, ako su u bračnoj zajednici ▶ roditelji poreznog obveznika i njegovog bračnog druga ▶ preci i potomci u izravnoj liniji (baka, djed, djeca, unuci) ▶ punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu ▶ bivši bračni drug ako porezni obveznik za njega plaća alimentaciju ▶ maćehe/očusi koje punoljetno pastorče uzdržava (čl. 36. st. 7. Zakona), pri čemu nije bitno žive li u zajedničkom kućanstvu ili ne. Iz navedene odredbe proizlazi da se sestra, brat ili zet ne smatraju uzdržavanim članovima uže obitelji. Uzdržavanom djecom smatraju se: ■ djeca koju roditelji, pomajke, poočimi, skrbnici i usvojitelji uzdržavaju kao i usvojeno dijete i dijete povjereno na skrb uz uvjet da živi zajedno sa skrbnikom, ■ djeca koja su završila redovno školovanje, do prvog zaposlenja21 uz uvjet da su prijavljena Zavodu za zapošljavanje. Rezidenti čiji članovi uže obitelji žive u inozemstvu, a žele za njih koristiti uvećanje osobnog odbitka, obvezni su Poreznoj upravi prema svojem prebivalištu dokazati da postoje uvjeti za korištenje tog osobnog odbitka. Dovoljno je da Poreznoj upravi dostave na uvid isprave nadležnih tijela u inozemstvu koje ne smiju biti starije od 6 mjeseci, odnosno obvezni su ih priložiti godišnjoj prijavi ako ih podnose (čl. 53. st. 7. Pravilnika). NOVO Nerezidenti mogu koristiti osobni odbitak za Prvim zapošljavanjem smatra se rad u radnom odnosu, na neodređeno ili određeno radno vrijeme. Ako se dijete zaposli, a nakon toga radni odnos prestane tada se dijete smatra (uz uvjet da tijekom godine ne ostvari primitak veći od 5-erostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka) uzdržavanim članom uže obitelji. Ako dijete nakon prestanka radnog odnosa nastavi redovno školovanje ili u toku redovnog školovanja obavlja sezonske poslove tada se, uz uvjet da ne ostvari primitke u iznosu većem od navedenoga, smatra uzdržavanim djetetom (čl. 53. st. 6. Pravilnika).

sebe te iznos plaćenog doprinosa za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu, ali samo do visine propisanih obveznih doprinosa (čl. 36. st. 11. Zakona o porezu na dohodak). Sukladno čl. 6. st. 2. Zakona o porezu na dohodak, porezna osnovica se može umanjiti za osobni odbitak iz čl. 36. Zakona za fizičke osobe koji su rezidenti država članica Europske unije i Europskog gospodarskog prostora. Naime, ove osobe, osim fizičkih osoba koji su rezidenti RH, mogu u godišnjem obračunu poreza na dohodak temeljem podnesene godišnje porezne prijave, koristiti i osobni odbitak iz st. 2. čl. 36. Zakona (za djecu, uzdržavane članove, invalidnost), uz uvjet da vjerodostojnim ispravama dokažu da navedeni dohodak ostvaren u RH čini najmanje 90% njihovog ukupnog (svjetskog) dohotka ostvarenog u poreznom razdoblju i da je isti izuzet ili oslobođen oporezivanja u državi članici čiji su rezidenti (čl. 36. st. 14. Zakona o porezu na dohodak). ► Uvećanje osobnog odbitka temeljem invalidnosti. Osnovni osobni odbitak rezidenta se može uvećati za 0,3 za poreznog obveznika osobno, ali i za uzdržavane članove uže obitelji ako im je utvrđen invaliditet. Osobama s invaliditetom smatraju se osobe kojima je utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje rješenjem prema propisima o mirovinskom osiguranju, zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, socijalnoj skrbi, odgoju i obrazovanju te drugim posebnim propisima (čl. 36. st. 2. i 8. Zakona o porezu na dohodak). Ako je poreznom obvezniku ili članu uže obitelji utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje po jednoj osnovi 100% i/ili koji imaju pravo na tuđu pomoć i njegu (čl. 54. Pravilnika o porezu na dohodak) osnovni osobni odbitak se može umjesto za 0,3 povećati za faktor 1,0. Tako je Zakonom o listi tjelesnih oštećenja22 propisano da se tjelesnim oštećenjem prema jednoj osnovi 100% smatra npr. gubitak oba oka, potpun gubitak vida oba oka ili vrlo veliko smanjenje vida i dr. Međutim, ako osoba ima dva ili više tjelesnih oštećenja propisanih Listom tjelesnih oštećenja pri čemu je njihov ukupan postotak 100% tada se ne može priznati povećanje u visini 1,0 već u visini 0,3. Pravo na uvećanje osnovnog osobnog odbitka u visini 1,0 isključuje iskorištenje osobnog odbitka u visini 0,3 iz čl. 36. st. 2. toč. 3. Zakona o porezu na dohodak. ► Raspodjela osobnog odbitka. Osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji se, u pravilu, dijeli na jednake dijelove između bračnih drugova, ili drugih osoba koje zajednički uzdržavaju dijete/članove uže obitelji, koji ostvaruju dohodak, osim ako se ne sporazume drugačije. Tako se npr. faktor osobnog odbitka za dijete koje uzdržavaju oba roditelja dijeli na jednake dijelove (svat Zakon o listi tjelesnih oštećenja (Nar. nov., br. 162/98)

Financije, pravo i porezi | Plaće i naknade plaća

Tablica 6. Osobni odbici na područjima posebne državne skrbi i brdsko planinskim područjima Područje

Skupina

Mjesečni osnovni osobni odbitak

Posebne državne skrbi

I. skupina II. skupina III. skupina

3.840,00 3.200,00 2.400,00

Brdsko - planinska područja

2.400,00

Povećani osobni odbici priznaju se isključivo u godišnjem obračunu temeljem podnesene godišnje porezne prijave. Da bi mogao iskoristiti uvećani osnovni osobni odbitak porezni obveznik mora imati prebivalište/uobičajeno boravište na PPDS i mora boraviti na tom području. Uvećani osobni odbici su osnova od koje se izračunavaju osobni odbici za uzdržavanu djecu/članove uže obitelji samo ako i oni imaju prebivalište i borave na području PPDS/brdsko planinskom području. Međutim, ako porezni obveznik ima prebivalište i boravi na PPDS/brdskom području, ali ne i njegova obitelj, tada pravo na uvećani osobni odbitak ima samo porezni obveznik, a za uzdržavane članove obitelji se osobni odbitak utvrđuje od osnovnog osobnog odbitka u visini 2.200 kn. Ako samo obitelj ima prebivalište i boravi na PPDS, tada pravo na uvećane osobne odbitke imaju samo uzdržavani članovi obitelji, ali ne i porezni obveznik. Međutim, sukladno izmijenjenom čl. 54. Zakona o porezu na dohodak, od 1. siječnja 2014. osobni odbici na ovim se područjima mijenjaju na način da se rezidentima koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u potpomognuta područja prema posebnim propisima o regionalnom razvoju RH i na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara, osnovni osobni odbitak utvrđuje u visini: Zakon o područjima posebne državne skrbi (Nar. nov., br. 86/08, 57/11, 51A/13 i 148/13) 24 Zakon o brdsko - planinskim područjima (Nar. nov., br. 12/02 – 148/13) 23

► Porezne osnovice i stope. Porez se obračunava prema stopama i na osnovice navedene u Tablici 7. Tablica 7. Porezni razredi i stope Stope poreza

Porezni razredi

■ do jednog osnovnog osobnog odbitka

12%

■ od jednog do 4 osobna odbitka

25%

do 2.200,00

na razliku od 2.200,00 do 8.800,00

■ iznad 4 osobna odbitka

na razliku iznad 8.800,00

40%

► Odgovornost poslodavca i isplatitelja plaće i mirovine u postupku oporezivanja dohotka od nesamostalnog rada. Isplatitelj nije odgovoran za uplatu poreza na dohodak ako zbog netočnih ili nepotpunih podataka o osobnom odbitku i adresi prebivališta ili uobičajenog boravišta, koje je na obrascu PK upisala nadležna ispostava Porezne uprave, obračuna i uplati manji porez ili porez pogrešno usmjeri. Međutim, poslodavac je obvezan izvijestiti radnika o eventualnim uočenim netočnim podacima iskazanim u njihovim Obrascima PK te zatražiti da ih radnik, putem nadležne ispostave Porezne uprave, izmijeni. Ako radnik to ne učini te poslodavcu ne dostavi izmijenjeni Obrazac PK, poslodavac pisanim putem izvještava nadležnu ispostavu PU prema prebivalištu/uobičajenom boravištu poreznog obveznika (čl. 70. St. 3. Pravilnika o porezu na dohodak). ► Izvješćivanje. Poslodavac je obvezan o isplaćenoj plaći podnijeti: ■ Obrazac JOPPD i to pri isplati plaće, odnosno sljedeći dan. Ako plaća nije isplaćena, poslodavac je obvezan podnijeti Obrazac JOPPD do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec.

•

mr. sc. Mirjana Paić Ćirić | Obračun obveza iz plaća u 2014.

► Područja posebne državne skrbi. Obveznici koji imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi (u nastavku: PPDS)23 i brdsko planinskim područjima24 imaju pravo koristiti uvećane osobne odbitke.

■ 3.200,00 kn mjesečno, za porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju RH i na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara, ■ 2.700,00 kn mjesečno, za porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u II. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju RH. Budući se uvećani osobni odbici mogu koristiti tek po podnesenoj godišnjoj prijavi poreza proizlazi da će se prvi puta primijeniti pri podnošenju prijave za 2014. u 2015.

187

Financije, pravo i porezi | 1/14

ko po 0,25), ali se roditelji mogu dogovoriti i drugačije. Osobni odbitak za uzdržavano dijete/članove uže obitelji može se preraspodijeliti i po godišnjoj poreznoj prijavi uz koju se obvezno prilaže izjava o postotku raspodjele osobnog odbitka, imena i prezimena osoba za koje dijele osobni odbitak i s kojima su podijelile osobni odbitak (čl. 50. st. 2. Pravilnika o porezu na dohodak).

Nikolina M........ Bičanić, mag. oec. TEB, Zagreb

Knjiženja na kraju proračunske godine Prije zaključivanja poslovnih knjiga i sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja obavljaju se posebna knjiženja prema uputama Ministarstva financija, utvrđuje se rezultat proračunske godine i zatvaraju računi u podskupini 915. O tim knjiženjima te o raspodjeli rezultata u 2014. pišemo u nastavku.

Nakon što su u poslovnim knjigama 1. Posebna knjiženja prema

PROČITAJTE VIŠE... 188

N. Bičanić: Pripreme za sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja, FIP 12/13

evidentirani svi poslovni događaji, transakcije i obračuni, obavlja se računovodstveni postupak utvrđivanja rezultata i zaključivanje poslovnih knjiga. Kako bi u financijskim izvještajima bili prezentirani što kvalitetniji podaci prethodno treba obaviti pripremne radnje za sastavljanje financijskih izvještaja (provjeriti prijenose početnih stanja, usuglasiti poslovne knjige - račune glavne knjige s analitičkim evidencijama, s komitentima, obaviti kontrolu knjigovodstvene dokumentacije i knjiženja poslovnih događaja tijekom godine, obaviti godišnji popis imovine i obveza i evidentirati popisne razlike). O tim je radnjama pisano u prethodnim brojevima FIP-a, a u nastavku pišemo o zaključnim knjiženjima te o raspodjeli rezultata u 2014. godini. Uvodno samo podsjećamo da se na knjiženja poslovnih događaja kod proračuna i proračunskih korisnika primjenjuju odredbe Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu1, a u nastavku podsjećamo na uobičajena propisana knjiženja na kraju godine, pozivajući se na odredbe toga Pravilnika.

www.teb.hr

N. Bičanić: Godišnji popis, FIP 11/13

Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (Nar. nov., br. 114/10 i 31/11 - ispr.) u nastavku: Pravilnik o proračunskom računovodstvu

UDK 657.1

uputama Ministarstva financija

� Doznake sredstava u 2014. – priznavanje prihoda i rashoda u 2013. Prema modificiranom računovodstvenom načelu nastanka događaja, prihodi se priznaju u izvještajnom razdoblju u kojem su postali raspoloživi i pod uvjetom da se mogu izmjeriti. Iznimno, Ministarstvo financija određuje da se u određenim situacijama, u poslovnim knjigama (i financijskim izvještajima) jedne proračunske godine, kao prihodi iskažu sredstva koja će biti raspoloživa (naplaćena) tek u sljedećoj godini. Prema modificiranom načelu nastanka događaja proračuni u svojim poslovnim knjigama iskazuju osim vlastitih rashoda i rashode svojih korisnika, u trenutku prijenosa sredstava korisnicima za podmirenje tih rashoda. Dakle proračuni (i nadležni razdjeli) ne iskazuju rashode svojih proračunskih korisnika u trenutku nastanka tih rashoda - prema ulaznim računima koji glase na proračunske korisnike (niti na temelju njihovih zahtjeva za plaćanje). Rashodi se u trenutku prijenosa sredstava korisnicima (ili obavljenim plaćanjima njihovih obveza prema dobavljačima i dr.) iskazuju na prijelaznom računu skupine 39, odnosno na računima razreda 3 Rashodi poslovanja - prema namjenama trošenja iz dostavljenog plana, a naknadno se obavljaju usklađenja dozna-

� Više uplaćeni porez na dohodak i prirez – nova uputa U uputi Ministarstva financija od 22. listopada 2013.3 propisano je novo postupanje za iskazivanje zatvaranja potraživanja za više uplaćeni porez na dohodak i prirez, prema godišnjem obračunu poreza na dohodak. Prema navedenoj Uputi, korisnici državnog proračuna koji su pri obračunu plaće za studeni u prosincu 2013. imali više uplaćenog poreza na dohodak i prireza koji nije bilo moguće vratiti radniku iz obračunatog poreza na dohodak i prireza svih radnika tog poslodavca s područja jedne općine, prilikom unosa zahtjeva za plaću u sustav državne riznice, za taj su iznos bili dužni teretiti račun 124110000 Potraživanja za više plaćeni porez i prirez na dohodak. Nadležnoj ispostavi Porezne uprave u siječnju 2014. navedeni korisnici trebaju podnijeti zahtjev za povrat više uplaćenog poreza na dohodak i prireza na račun državnog proračuna 1001005-1863000160, s modelom 33 i pozivom na broj 124119-razdjel/glava s kontrolnim brojem-RKP. Korisnici koji ne posluju preko računa državne riznice i iznos više uplaćenog poreza na dohodak i prireza plaćaju sa svog računa, u zahtjevu za povrat trebaju navesti svoj račun. www.mfin.hr  Državna riznica  Računovodstvo  Proračunsko računovodstvo 3 Klasa: 400-06/13-01/241, Ur. br. 513-05-02/13-3, dostupno na www.mfin.hr

Ako proračunski korisnik ima nepodmirenih obveza u evidenciji Porezne uprave, Porezna uprava temeljem zahtjeva za povrat zatvara te obveze. Prema Uputi, u tom je slučaju korisnik obvezan Ministarstvu financija dostaviti nalog za preknjiženje u kojem će teretiti odgovarajući rashod prema vrsti zatvorene obveze, a odobriti račun 129110003 Potraživanje za konačni obračun poreza na dohodak za prethodne godine, odnosno račun 124110000 Potraživanja za više plaćeni porez i prirez na dohodak za 2013. godinu. Nalog za preknjiženje potrebno je poslati i u slučaju neslaganja iznosa koji je isplaćen iz državne riznice terećenjem konta 129110003 za prethodne godine, odnosno račun 124110000 za 2013. godinu s iznosom za koji se traži povrat od Porezne uprave. Proračunski korisnici koji imaju potraživanje prema Poreznoj upravi temeljem više uplaćenog poreza na dohodak i prireza, navedeno potraživanje mogu zatvoriti tek po uplati u državni proračun ili na račun proračunskog korisnika. Korisnici kojima je Porezna uprava izvršila povrat na račun državnog proračuna, stanje na računu 129110003, odnosno 124110000 mogu vidjeti u izvještaju iz SAP sustava državne riznice FBL3N Stavke konta glavne knjige. Korisnici treće razine (sudovi, fakulteti i ostali), koji nemaju pristup SAP sustavu, izvještaj za svoj RKP trebaju zatražiti od nadležnog ministarstva budući da je kartica iz SAP sustava državne riznice temelj za zatvaranje potraživanja u knjigovodstvu korisnika. Navedena uputa dana je za ministarstva i ostale razdjele državnog proračuna, međutim u dijelu koji se odnosi na odabir osnovnog računa za knjiženje potraživanja (12411 Potraživanja za više plaćeni porez i prirez na dohodak), prema našem mišljenju trebaju je primijeniti svi proračunski subjekti. � P riznavanje rashoda kod novoosnovanih proračunskih korisnika U mišljenju Ministarstva financija od 27. studenog 2013.4, pojašnjeno je postupanje s rashodima koji nastaju kontinuirano (iz čl. 51. Pravilnika o proračunskom računovodstvu) za novoosnovane proračunske korisnike odnosno one osnovane prethodne godine (primjerice zavode za hitnu medicinu). Pojašnjeno je da je okružnicom o predaji i konsolidaciji financijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna JLP(R)S-a za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosin-

Klasa: 400-06/13-01/348, Ur. br.: 513-05-02113-3, dostupno na www.mfin.hr

189

Financije, pravo i porezi | 1/14

čenih i utrošenih sredstava. Navedeno je propisano čl. 58. Pravilnika o proračunskom računovodstvu. Iznimno se, prema uputi Ministarstva financija, u poslovnim knjigama nadležnog proračuna/razdjela iskazuju kao rashodi iznosi koji predstavljaju nastale rashode proračunskih korisnika, iako nema doznake sredstava korisnicima u tom izvještajnom razdoblju, već u sljedećem. O navedenim iznimnim postupanjima, Ministarstvo financija će i ove godine dati posebne upute u Okružnici za godišnje financijsko izvještavanje, za sljedeće slučajeve: ■ doznake proračunskim korisnicima iz nadležnih proračuna s kraja godine (zaključno s 31. prosincem 2013.), koje će zbog tehnike platnog prometa korisnicima biti raspoložive tek u 2014. i ■ doznake sredstava pomoći izravnanja iz Državnog proračuna RH za 2013. JLIP(R)S-ima odnosno krajnjim korisnicima u siječnju 2014., pa upućujemo na internetske stranice Ministarstva financija (www.mfin.hr) na kojima će biti objavljene te upute.2

Nikolina Bičanić | Knjiženja na kraju proračunske godine

Financije, pravo i porezi | Proračunsko računovodstvo

Proračunsko računovodstvo | Financije, pravo i porezi

ca 2012.5 bilo određeno da novoosnovani proračunski korisnici rashode koji nastaju kontinuirano iskažu razmjerno broju naplaćenih prihoda u razdoblju za koje se izvještaji sastavljaju. Pritom se rashodi koji se ne uključuju u tekuće izvještajno razdoblje iskazuju kao aktivna vremenska razgraničenja (na računu 19111). Nadalje je istaknuto da oni zavodi za hitnu medicinu koji nisu primijenili mogućnost navedenog načina evidentiranja u 2012., isto mogu primijeniti u 2013. na sve rashode koji nastaju kontinuirano. To znači da će kontinuirane rashode za prosinac 2013. iskazati kao rashode budućih razdoblja.

2. Knjiženja na računima podskupine 915

190

Promjene u vrijednosti i obujmu imovine odnosno obveza koje utječu na neto vrijednost (razliku između imovine i obveza), a koje nisu rezultat aktivnosti odnosno transakcija, evidentiraju se na računima podskupine 915 Promjene u vrijednosti i obujmu imovine i obveza. Pod transakcijama se podrazumijevaju i prijenosi (primanje i davanje) nefinancijske imovine između pravnih i fizičkih osoba izvan općeg proračuna, koji se iskazuju kao prihodi i rashodi (dakle ne iskazuju se na računima podskupine 915). Pravilnikom o proračunskom računovodstvu (čl. 82.) dani su neki primjeri događaja koji predstavljaju promjene u vrijednosti i obujmu, a u nastavku navodimo te i druge slučajeve iz prakse. Promjene u vrijednosti ili revalorizacija rezultat su inflacije ili promjene u tržišnoj vrijednosti imovine i obveza. Kada knjigovodstvena vrijednost imovine u poslovnim knjigama (a to je razlika nabavne i ispravka vrijednosti) značajno odstupa od tržišnih vrijednosti, potrebno ju je svesti na nadoknadivu vrijednost. Primjeri kada treba iskazati promjene u vrijednosti su sljedeći: ■ inflacija, ■ nepredviđeno zastarijevanje imovine (npr. tehnološko) zbog kojeg se imovina povlači iz uporabe; napominjemo da se tek u trenutku otuđenja ili uništenja te imovine ona isknjižava iz poslovnih knjiga (isknjiženje nabavne i ispravka vrijednosti); ■ potpuno uništenje ili djelomično oštećenje imovine (fizičko oštećenje ili protek roka trajanja), a koja se može nastaviti koristiti ili povući iz upotrebe do otuđenja ili uništenja; ova imovina isknjižava se iz poslovnih knjiga tek u trenutku otuđenja ili uništenja (isknjiženje nabavne i ispravka vrijednosti); 5

Klasa: 400-06/12-01/163, Ur. broj: 513-05-02/13-5, dostupno na www.mfin.hr

■ ispravak vrijednosti potraživanja zbog poteškoća s naplatom; obavlja se preko računa ispravka vrijednosti – podskupina računa 139, 149, 159 i 169. Ispravak vrijednosti samo je korekcija vrijednosti imovine, za koju se i dalje vodi evidencija u glavnoj i pomoćnim knjigama, a te se vrijednosti isknjižavaju u trenutku otpisa (ili naplate); ■ svaki drugi slučaj propadanja imovine i potrebe za prijevremenim otpisom vrijednosti imovine zbog nemogućnosti pružanja budućih ekonomskih koristi. Promjene u obujmu treba priznati kod sljedećih događaja: ■ primljenih i danih donacija nefinancijske imovine između proračuna i/ili proračunskih korisnika, ■ potpunog uništenja imovine npr. zbog nepredviđenih šteta zbog krađa, požara, potresa, poplava i sl. (kada se ta imovina više ne može otuđiti – prodati, prodati kao otpad ili pokloniti), ■ početka priznavanja imovine (zbog prirodnog prirasta, prepoznavanja do tada neotkrivene imovine, kod utvrđivanja viškova i sl.); ■ kod utvrđivanja manjkova imovine (osim manjkova na teret zaposlenika, jer se s njima postupa kao da se radi o prodaji te imovine i manjkova na teret odgovornih osoba, s kojima se postupa kao da se radi o plaći u naravi tih osoba), ■ gubitka prava vlasništva nad imovinom, ■ otpis imovine u pripremi koja prestane imati ekonomsko opravdanje prije dovršenja izgradnje ili puštanja u pogon, ■ otpis – isknjiženje potraživanja (najčešće zbog zastare potraživanja) itd. Smanjenje u obujmu imovine i obveza znači i isknjiženje imovine ili obveza. Može se zaključiti da se promjene u vrijednosti uglavnom odnose na promjene u kvaliteti, a promjene u obujmu na promjene u količini imovine i obveza. Svaka promjena evidentirana na računima podskupine 915 Promjene u vrijednosti i obujmu imovine i obveza tijekom godine, prije zaključenja poslovnih knjiga prenosi se u korist ili na teret odgovarajućeg računa u skupini 91 Vlastiti izvori.6 Promjene koje su tijekom godine evidentirane u korist računa 91512 ili 91511 odnose se na povećanja u obujmu odnosno vrijednosti imovine i treba ih prenijeti na odgovarajući račun izvora vlasništva (u pravilu u podskupini 911), tj. iskazati kao stavku povećanja izvora. Dugovni promet nastao tijekom godine na računu 91512 ili 91511 predstavlja sma6

Prema čl. 82. Pravilnika o proračunskom računovodstvu

Gradonačelnik je donio odluku o ispravku vrijednosti sumnjivih i spornih potraživanja (za koja se vodi sudski spor čiji je ishod neizvjestan), u iznosu od 200.000 kn.

iznos potraživanja s poteškoćama u naplati, pri čemu se zadržava evidencija tih potraživanja: ■ na dugovnoj strani računa podskupine 165 (i u pomoćnoj knjizi: po subjektima, pojedinačnim iznosima, obračunima, dospijeću itd.), odnosno ■ na potražnoj strani računa podskupine 169. Dakle nestaje samo evidencija obračunanih potraživanja za prihode poslovanja. Knjiženje prikazano pod 1a) - izdvajanje potraživanja s poteškoćama u naplati od ostalih, redovnih potraživanja nije obavezno, ali se preporučuje zbog lakšeg praćenja tih potraživanja i naplate. U slučaju da se potraživanja za koja je iskazan ispravak vrijednosti naplate, knjiži se terećenje računa novčanih sredstava i odobrenje računa 165239, te terećenje računa 1691165 i odobrenje 65231. Saldo računa 165239 i 1691165 na kraju svakog obračunskog razdoblja moraju biti jednaki. U prikazanom primjeru ispravak potraživanja je neophodan jer je naplata neizvjesna. Ova stavka ne bi trebala biti iskazana u financijskim izvještajima kao imovina, jer ne ispunjava kriterij koji vrijedi za priznavanje imovine, a to je da se od nje očekuju buduće ekonomske koristi.

Knjiženje:

 Primjer 2. Knjiženje otpisa potraživanja

njenja u obujmu odnosno vrijednosti imovine i treba ga prenijeti na odgovarajući račun izvora vlasništva (u podskupini 911), tj. iskazati kao stavku smanjenja izvora. Na odgovarajući način postupa se s iznosima evidentiranim na računima 91521 i 91522 koji predstavljaju promjene u obujmu ili vrijednosti obveza i treba ih prenijeti, tj. iskazati kao povećanje odnosno smanjenje na odgovarajućim računima ispravka vlastitih izvora za obveze (u podskupini 912). Prema našem mišljenju, iznimno, kod promjena u vrijednosti ili obujmu financijske imovine koja nije imala protustavku na računima vlastitih izvora u podskupini 911, nego skupinama 96 ili 97 Obračunati prihodi poslovanja i od prodaje nefinancijske imovine, nastala povećanja ili smanjenja na računima 91512 ili 91511 prenose se na odgovarajuće račune u skupinama 96 ili 97 (a ne na račune vlastitih izvora, u podskupini 911). Zatvaranje računa podskupine 915 treba obaviti s 31. prosincem proračunske godine.  Primjer 1. Knjiženje ispravka vrijednosti potraživanja

Saldo (1a)

5.000.000 /200.000/

Saldo

800.000

96523 Obračunani prihodi – komunalni doprinosi (2)

200.000

5.000.000 Saldo 800.000 Saldo

165239 Sumnjiva i sporna potraživanja - komunalni doprinosi (utuženo)

915111 Promjene u vrijednosti financijske imovine

(1a)

(1)

200.000

200.000 200.000

Na temelju odluke o otpisu sumnjivih i spornih potraživanja u iznosu od 20.000 kn obavljena su knjiženja7 Knjiženje: 16422 Potraživanja od zakupa i iznajmljivanja imovine Saldo

500.000

Saldo

480.000

20.000 (1)

96422 Obračunani prihodi (2)

20.000

500.000 Saldo 480.000 Saldo

(2)

1691165 Ispravak vrijednosti potraživanja (komunalni doprinosi - utuženo) 200.000 (1)

Knjiženje ispravka vrijednosti obavlja se na potražnoj strani računa podskupine 169 Ispravak vrijednosti potraživanja, preko računa podskupine 915 (knjiženje pod 1). Sumnjiva i sporna potraživanja mogu se radi lakšeg praćenja prenijeti na poseban račun u glavnoj knjizi, pri čemu se u u pomoćnoj – analitičkoj knjizi potraživanja, zadržavaju svi podaci (knjiženje pod 1a). Knjiženje pod 2) obavlja se nakon sastavljanja izvještaja o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, što se pojašnjava u nastavku. S knjiženjem ispravka vrijednosti potraživanja umanjujemo vrijednost bilance (aktive i pasive) za

915121 Promjene u vrijednosti financijske imovine (1)

20.000

(2)

U prikazanom primjeru otpis potraživanja znači brisanje potraživanja iz knjigovodstvenih evidencija. Otpis se u pravilu provodi kada postoje potraživanja koja su zastarjela, za koja je pokušana naplata od dužnika, ali su se oni pozvali na zastaru.

191

Napominjemo da čl. 82. st. 5. al. 1. Pravilnika o proračunskom računovodstvu propisuje da se otpis potraživanja iskazuje kao promjena u obujmu imovine, dok istovremeno čl. 56. st. 3. istog Pravilnika propisuje da se otpis duga trgovačkom društvu na temelju dogovora (ugovora) s dužnikom iskazuje kao kapitalna pomoć trgovačkom društvu. Dakle ako bi se radilo o otpisu potraživanja prema trgovačkom društvu, na temelju sporazuma, prema čl. 56. navedenog Pravilnika, knjiženje bi se provelo terećenjem računa 96422 i odobrenjem računa 16422, odnosno terećenjem računa podskupine 386 i odobrenjem računa 64225.

Financije, pravo i porezi | 1/14

165231 Potraživanja (redovna) - komunalni doprinosi

Nikolina Bičanić | Knjiženja na kraju proračunske godine

Financije, pravo i porezi | Proračunsko računovodstvo

Proračunsko računovodstvo | Financije, pravo i porezi

Kod korisnika koji su u sustavu PDV-a, iznos PDV-a sadržan u saldu računa na kojem je iskazano potraživanje, ispravlja se na teret ostalih poslovnih rashoda (32999).  Primjer 3. Knjiženja na računu 91512 Promjene u obujmu imovine U Tablici 1. prikazan je promet i zatvaranje računa 9151202, a u Tablici 2. sadržaj temeljnice za knjiženje. Tablica 1. Pregled prometa i zatvaranje računa 9151202 Promjene u obujmu proizvedene dugotrajne imovine Opis

Datum

...

Duguje

Potražuje

1. Dobiven namještaj od nadležnog ministarstva

10.02.13.

2.500,00

2. Dobiven klima uređaj od proračunskog korisnika

10.06.13.

5.000,00

3. Računala dana proračunskom korisniku

10.11.13.

4.500,00

4. Višak uredskog namještaja

31.12.13.

5. Manjak uredskog namještaja

1.500,00

31.12.13.

500,00

6. Prijenos prometa na račune vlastitih izvora

31.12.13.

9.000,00

5.000,00

Sveukupno promet u 2013.

31.12.13.

14.000,00

Tablica 2. Temeljnica za zatvaranje računa 9151202 Promjene u obujmu proizvedene dugotrajne imovine s 31.12.2013. Opis

192

Iznos

Duguje

1. Povećanje izvora vlasništva iz proračuna za nefinancijsku imovinu

9.000,00

9151202

2. Smanjanje izvora vlasništva iz proračuna za nefinancijsku imovinu

5.000,00 4.500,00 500,00

91121 91111

Potražuje 91111 9151202

Iz navedenog primjera može se zaključiti kako je Izvještaj o promjenama u obujmu i vrijednosti imovine i obveza moguće sastaviti na temelju prometa računa iz bruto bilance i to prije zatvaranja računa podskupine 915. Nakon zatvaranja, ti računi imaju jednaki dugovni i potražni promet, pa se nakon toga iznosi povećanja odnosno smanjenja koje treba unijeti u obrazac P-VRIO (u kolone 4 i 5) mogu utvrditi samo uvidom u financijske kartice. Preporučujemo da se promjene u vrijednosti i obujmu imovine i obveza tijekom godine evidentiraju na subanalitičkim računima koje treba otvoriti za pojedinu vrstu imovine i obveza, npr.: ■ 9151201 za Promjene u obujmu neproizvedene dugotrajne imovine, ■ 9151202 za Promjene u obujmu proizvedene dugotrajne imovine, ■ 9151204 za Promjene u obujmu sitnog inventara, ■ 9151205 za Promjene u obujmu nefinancijske imovine u pripremi,

■ 9151206 za Promjene u obujmu proizvedene kratkotrajne imovine itd. Na taj način se na kraju godine jednostavno može doći do podataka potrebnih za popunjavanje izvještaja na obrascu: P-VRIO, koji zahtijeva iskaz promjena za pojedine vrste imovine i obveza.

3. Utvrđivanje i raspodjela rezultata na dan 31. prosinca Na kraju proračunske godine utvrđuje se rezultat i obavljaju zaključna knjiženja. Rezultat se utvrđuje tako da se za ukupan iznos rashoda i izdataka odobravaju računi rasporeda rashoda i izdataka u skupinama 39, 49 i 59 i zadužuju odgovarajući računi rezultata poslovanja podskupine 921. Za ukupan iznos prihoda i primitaka zadužuju se računi rasporeda prihoda i primitaka u skupinama 69, 79 i 89 i odobravaju odgovarajući računi rezultata poslovanja podskupine 921. Tako utvrđeni rezultati za svaku pojedinu aktivnost s računa podskupine 921 prenose se na odgovarajuće podskupine 922, gdje se pribrajaju s iznosima prenesenih viškova/manjkova prihoda i primitaka. Na kraju godine saldo na podskupini računa 922 utvrđuje se prebijanjem računa viškova i manjkova po istovrsnim kategorijama i izvorima financiranja (višak prihoda poslovanja i manjak prihoda poslovanja, višak prihoda od nefinancijske i manjak prihoda od nefinancijske imovine, višak primitaka od financijske imovine i manjak primitaka od financijske imovine) na razini osnovnog računa.8 Znači na kraju proračunske godine rezultat može ostati iskazan na tri osnovna računa rezultata (kao višak i/ili manjak prihoda/primitaka za svaku od aktivnosti - od poslovanja, od nefinancijske imovine, od financiranja i zaduživanja). Osim toga tako utvrđeni rezultat poslovanja i rezultat od nefincijske imovine sa stanjem na dan 31. prosinca korigira se za iznose kapitalnih prijenosa ostvarenih tijekom proračunske godine. Proračuni i proračunski korisnici za iznose kapitalnih prijenosa sredstava koji su bili evidentirani tijekom godine na računima i odjeljcima: ■ 63121 Kapitalne pomoći od inozemnih vlada u EU, ■ 63122 Kapitalne pomoći od inozemnih vlada izvan EU, ■ 63221 Kapitalne pomoći od međunarodnih organizacija, ■ 63241 Kapitalne pomoći od institucije i tijela EU, ■ 6332 Kapitalne pomoći iz proračuna, ■ 6334 Kapitalne pomoći od proračunskih korisnika Prema čl. 83. Pravilnika o proračunskom računovodstvu

Financije, pravo i porezi | Proračunsko računovodstvo

 Primjer 5. Utvrđivanje rezultata na kraju godine Jedinica lokalne samouprave ostvarila je 900.000 kn viška prihoda poslovanja (razlika razreda 6 i 3) i manjak prihoda od nefinancijske imovine u iznosu od 1.000.000 kn (razlika razreda 4 i 7). Tijekom godine od trgovačkog društva dobivena je i utrošena kapitalna donacija u iznosu od 150.000 kn. Iz prethodne godine prenesen je višak prihoda poslovanja u iznosu od 100.000 kn. Na dan 31. prosinca utvrđuje se rezultat na osnovnim računima podskupine 922 tako da se za iznos primljene i iskorištene kapitalne donacije (150.000 kn) umanji višak prihoda poslovanja i manjak od nefinancijske imovine (knjiženje pod 1).

Proračunski korisnik ostvario je 50.000 kn viška prihoda poslovanja (razlika razreda 6 i 3) i manjak prihoda Knjiženje: od nefinancijske imovine u iznosu od 92211 Višak prihoda 92222 Manjak prihoda 40.000 kn (iz razreda 4). Tijekom godiposlovanja od nefinancijske imovine ne nadležni lokalni proračun doznačio (1) 150.000 100.000 Preneseni višak iz 2012. god. Donos s 92121 1.000.000 150.000 (1) je 30.000 kn za financiranje nefinancij900.000 Donos s 92111 Saldo 31.12.2013. 850.000 ske imovine. Od trgovačkog društva do850.000 Saldo 31.12.2013. bivena je kapitalna donacija u iznosu od 5.000 kn, koja je i utrošena za nabavu nefinancijske imoIz primjera se vidi da na dan 31. prosinca ostaje iskavine. Od neprofitne organizacije dobivena je kapitalna zan višak prihoda poslovanja u iznosu od 850.000 kn, donacija u iznosu od 3.000 kn koja je ostala neutrošena kojim je, u istom iznosu, sukladno usvojenom proračudo kraja godine. nu, financirana nabava nefinancijske imovine u 2013. Na dan 31. prosinca utvrđuje se rezultat na osnovnim Dok se zbog korekcije rezultata kod proračunskih računima podskupine 922 tako da se za iznos od 35.000 korisnika postiže realnije iskazivanje rezultata po akkn umanji višak prihoda poslovanja i manjak od nefinan- tivnostima, to nije slučaj i kod proračuna, kod kojih se, cijske imovine (knjiženje pod 1). Za iznos primljene ka- u pravilu, u iduće razdoblje prenose viškovi odnosno pitalne donacije od neprofitne organizacije (3.000 kn), ne manjkovi prihoda koji su u stvarnosti već raspoređeni umanjuje se rezultat poslovanja i ne uvećava rezultat od tj. utrošeni, ali su iskazani kao neraspoređeni. U prikanefinancijske imovine, zato što donacija nije utrošena do zanom primjeru iskazani višak prihoda poslovanja na kraja godine. Ta se sredstva prenose u sljedeću godinu. dan 31. prosinca ne može predstavljati preneseni višak Knjiženje: 92211 Višak prihoda poslovanja (1) 35.000 50.000 Donos s 92111 15.000

Saldo 31.12. 2013.

92222 Manjak prihoda od nefinancijske imovine Donos s 92121 40.000 35.000 (1) Saldo 31.12.2013.

5.000

Zakon o proračunu (Nar. nov., br. 87/08, 36/09, 46/09 i 136/12)

prihoda za 2014., jer se s njime ne može raspolagati u 2014. s obzirom da je već iskorišten (ili djelomično iskorišten) u 2013. za nabavu nefinancijske imovine. Isto tako, iskazani manjak od nefinancijske imovine na dan 31. prosinca 2013. ne može predstavljati preneseni manjak prihoda u 2014. za koji treba osigurati sredstva za pokriće, s obzirom da je pokriven iz ostvarenih priho-

Nikolina Bičanić | Knjiženja na kraju proračunske godine

 Primjer 4. Utvrđivanje rezultata na kraju godine

Ovakvim postupanjem postiže se realniji iskaz rezultata poslovanja unutar svake aktivnosti. Kako su u našem primjeru tijekom proračunske godine rashodi za nabavu nefinancijske imovine u iznosu od 5.000 kn financirani iz ostvarenih vlastitih prihoda, to znači da iskazani višak prihoda poslovanja i manjak prihoda od nefinancijske imovine na dan 31. prosinca 2013. u istim iznosima ne predstavljaju realne prenesene viškove i manjkove. Njih je zato potrebno korigirati u sljedećoj godini, na temelju odluka o raspodjeli rezultata.

193

Financije, pravo i porezi | 1/14

temeljem prijenosa sredstava EU, ■ 6342 Kapitalne pomoći od ostalih subjekata unutar općeg proračuna, ■ 6352 Kapitalne pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije, ■ 6632 Kapitalne donacije te ■ 67121 Prihodi za financiranje rashoda za nabavu nefinancijske imovine, a koji su utrošeni za nabavu dugotrajne nefinancijske imovine zadužuje se račun viška ili manjka prihoda poslovanja, a odobrava račun viška ili manjka prihoda od nefinancijske imovine. Nadalje, prema čl. 84. st. 1. Pravilnika o proračunskom računovodstvu za iznose prihoda od nefinancijske imovine koji su tijekom godine utrošeni za financiranje rashoda poslovanja koji pripadaju kategoriji kapitalnih rashoda u skladu s čl. 70. st. 2. Zakona o proračunu9, zadužuje se račun viška ili manjka prihoda od nefinancijske imovine, a odobrava račun viška ili manjka prihoda poslovanja. Navedena knjiženja obavljaju se kao promjena na dan 31. prosinca 2013.

Proračunsko računovodstvo | Financije, pravo i porezi

da poslovanja u 2013. Ove stavke se prema Pravilniku o proračunskom računovodstvu trebaju raspodijeliti u sljedećoj proračunskoj godini, na temelju odluke o raspodjeli rezultata.

4. Raspodjela rezultata u 2014.

194

Pravilnikom o proračunskom računovodstvu propisano je da se rezultat poslovanja ostvaren u proračunskoj godini raspodjeljuje u sljedećoj, u skladu s odlukom o raspodjeli rezultata i uz pridržavanje ograničenja u skladu s propisima iz područja proračuna. Kod korisnika državnog proračuna koji ne ostvaruju druge prihode osim onih iz državnog proračuna u pravilu nema prenesenih viškova prihoda, a tako ni odluka o raspodjeli (sveukupnog) rezultata. Naime, sva sredstva doznačena iz državnog proračuna za koja nisu imali iskazane obveze u poslovnim knjigama sa stanjem na dan 31. prosinca proračunske godine, uključujući i vlastite prihode, bili su obvezni prema zakonskim propisima, vratiti u državni proračun. Ovdje bi napomenuli da su zadnjim izmjenama Zakona o financiranju JLIP(R)S-a10 brisani dosadašnji čl. 52. do 82. Zakona o financiranju JLIP(R)S-a11. U Obrazloženju uz Konačni prijedlog toga Zakona o izmjenama Zakona o financiranju JLIP(R)S-a pojašnjeno je da se s obzirom na to da su se čl. 50. Zakona o proračunu iz 1994.12 prestale primjenjivati odredbe do tada važećih zakona i drugih propisa kojima je bio uređen sadržaj, način izrade, donošenje i izvršavanje proračuna JLIP(R)S, ovim izmjenama radi osiguravanja pravne sigurnosti brišu odredbe Zakona o financiranju JLIP(R)S-a koje su se temeljem navedenog propisa prestale primjenjivati. U Obrazloženju je navedeno da su ta područja uređena aktualnim Zakonom o proračunu. Treba napomenuti da su s ovim izmjenama brisane između ostalih i odredbe Zakona o financiranju JLIP(R)S-a koje su uređivale godišnji obračun proračuna, njegov sadržaj i strukturu, ali i obveze predstavničkog tijela u vezi s obračunom, između ostalog obvezu donošenja odluke o rasporedu viška prihoda odnosno o načinu pokrića proračunskog manjka. Problemi oko donošenja odluka o raspodjeli rezultata osobito su česti kod proračunskih korisnika koji istekom proračunske godine od nadležnih proračuna Zakon o izmjenama Zakona o financiranju JLIP(R)S-a (Nar. nov., br. 25/12) 11 Zakon o financiranju JLIP(R)S-a (Nar. nov., br. 117/93, 69/97 – čl. 28. Zak. o por. na pr. nekretnina, 33/00, 73/00, 127/00 – čl. 172. toč. 11. Općeg poreznog zakona, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07- Odluka Ustavnog suda RH i 73/08; u nastavku: Zakon o financiranju JLIP(R)S-a) 12 Zakon o proračunu (Nar. nov., br. 92/94) 10

(lokalnih, regionalnih i središnjeg) najčešće ne dobivaju informaciju mogu li i na koji način raspolagati s ostvarenim viškom prihoda, odnosno, na koji način će se pokriti ostvareni manjak. Prema čl. 36. Zakona o ustanovama13, upravno vijeće je tijelo nadležno za odlučivanje o financijskom planu i godišnjem obračunu. Međutim, prema našem mišljenju, nije samo ono mjerodavno odlučivati o raspodjeli viška prihoda, nego i proračun nadležan za tog proračunskog korisnika budući da su financijski planovi proračunskih korisnika dio proračuna JLIPR(S)-a odnosno državnog proračuna. Ovdje treba napomenuti kako kod proračunskih korisnika nije moguće iskazati višak prihoda koji proizlazi iz proračunskih sredstava (nadležnog proračuna), pa više doznačena sredstva iz proračuna niti ne ulaze u raspodjelu rezultata. Naime, čl. 58. Pravilnika o proračunskom računovodstvu propisuje da kada se kod korisnika pojavi odstupanje između namjenski primljenih i stvarno utrošenih sredstava doznačenih iz nadležnog proračuna, korisnik je dužan suglasno nalogu (uputi) proračuna iz kojeg se financira, neutrošena sredstva vratiti u proračun ili ih zadržati, uz iskazivanje obveze za više primljena sredstva14. Osim toga iz samog Zakona o proračunu proizlazi da je raspodjela rezultata obvezna, jer čl. 7. propisuje da proračun (a prema tome i financijski plan) mora biti uravnotežen. Uravnoteženje se postiže s jedne strane uključivanjem prenesenih viškova/manjkova prihoda, a s druge, povećanjem/smanjenjem prihoda i/ili rashoda tekuće proračunske godine u proračun, odnosno financijski plan.

4.1. Odluka o raspodjeli ukupnog rezultata i preraspodjela rezultata Pravilnikom o proračunskom računovodstvu nije detaljno pojašnjeno mora li odluka o raspodjeli rezultata sadržajno odrediti: ■ raspodjelu rezultata iz pojedinih aktivnosti (preraspodjelu rezultata) i/ili ■ raspodjelu ukupnog rezultata (način korištenja prenesenog viška ili pokriće prenesenog manjka prihoda). Prema našem mišljenju odluke trebaju odrediti način korištenja ukupnog viška odnosno podmirenja ukupnog manjka prihoda i primitaka te, radi realnijeg računovodstvenog iskaza rezultata, i preraspodjelu rezultata iz pojedinih aktivnosti. U nastavku ukazujemo na ograničenja kod raspodjele rezultata s obzirom na Zakon o ustanovama (Nar. nov., br. 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08) Obavlja se storno knjiženje prihoda iz proračuna i iskazivanje obveza prema nadležnom proračunu.

13 14

Financije, pravo i porezi | Proračunsko računovodstvo

Prema čl. 48. Zakona o proračunu namjenski prihodi su: ■ pomoći, ■ donacije, ■ prihodi za posebne namjene, ■ prihodi od prodaje ili zamjene imovine u vlasništvu države, odnosno JLIP(R)S-a, ■ naknade s naslova osiguranja i ■ namjenski primici od zaduživanja i prodaje dionica i udjela. Namjenski prihodi i primici uplaćuju se u proračun, a zakonom o izvršavanju državnog proračuna, odnosno odlukom o izvršavanju proračuna JLIP(R)S-a može se odrediti izuzeće od obveze uplate tih prihoda u nadležni proračun. Čl. 49. Zakona o proračunu propisuje da se namjenski prihodi i primici koji nisu bili iskorišteni u prethodnoj godini prenose u proračun za tekuću proračunsku godinu. Prijenos neiskorištenih namjenskih prihoda u proračun/financijski plan tekuće godine znači obvezu provođenja rebalansa proračuna/financijskog plana, na sljedeći način:  povećavaju se planirani rashodi i izdaci, pa nastaje „tekući“ manjak prihoda i primitaka (planirani rashodi i izdaci postaju veći od planiranih prihoda i primitaka),  uravnoteženje tako korigiranog proračuna/financijskog plana postiže se uključivanjem prenesenih viškova u proračun/financijski plan (viškova iz namjenskih prihoda koji su neiskorišteni u prethodnom razdoblju), koji tako postaju izvor financiranja za uvećane rashode i izdatke. Na ovaj način izmijenjeni proračun/financijski plan je uravnotežen, sukladno čl. 7. Zakona o proračunu. Kod korištenja namjenskih prihoda treba voditi računa o odredbi čl. 51. Zakona o proračunu koja propisuje da se za iznos nenamjenski utrošenih sredstava namjenskih prihoda i primitaka proračunskom korisniku umanjuju proračunska sredstva (u godini u kojoj nenamjenski utrošena sredstva mora vratiti).15 Treba napomenuti da su u čl. 50. Zakona o proračunu propisana postupanja za korištenje namjenskih prihoda koji se ostvare u iznosima manjim nego je to iskazano u proračunu/financijskom planu, odnosno postupanja s namjenskim prihodima kada uopće nisu planirani. Stoga čitatelje upućujemo i na te odredbe.

Prema čl. 70. Zakona o proračunu, sredstva od prodaje i zamjene nefinancijske dugotrajne imovine države odnosno JLIP(R)S-a i od nadoknade štete s osnove osiguranja koriste se samo za kapitalne rashode države odnosno JLIP(R)S-a, za ulaganja u dionice i udjele trgovačkih društava, te za otplate glavnice temeljem dugoročnog zaduživanja. Kapitalni rashodi su: ■ rashodi za nabavu nefinancijske imovine, ■ rashodi za održavanje nefinancijske imovine te ■ kapitalne pomoći koje se daju trgovačkim društvima u kojima država, odnosno JLIP(R)S ima odlučujući utjecaj na upravljanje za nabavu nefinancijske imovine i dodatna ulaganja u nefinancijsku imovinu. � Korištenje vlastitih prihoda Čl. 52. Zakona o proračunu definira vlastite prihode kao prihode koje proračunski korisnici ostvaruju od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima, a koji se ne financiraju iz proračuna. Nadalje određeno je da se vlastiti prihodi uplaćuju u proračun, a zakonom o izvršavanju državnog proračuna, odnosno odlukom o izvršavanju proračuna JLIP(R)S-a može se odrediti izuzeće od obveze uplate tih prihoda u proračun. Zakonom nije izričito propisano kako se tretiraju viškovi prihoda proračunskih korisnika koje oni ostvare od vlastitih prihoda. Naime, dok je za namjenske prihode određeno da se, ako se ne utroše u jednoj proračunskoj godini prenose u proračun za sljedeću godinu, za vlastite prihode određeno je da se ako se ostvare viškovi, oni ne prenose u proračun (sljedećeg razdoblja). To bi značilo da i proračunski korisnici koji tijekom godine nisu bili obvezni uplaćivati vlastite prihode u nadležni proračun, a ostvare viškove prihoda od vlastitih prihoda, ne smiju ih zadržati (prenijeti), niti za te iznose uvećati svoj financijski plan sljedeće godine. � Korištenje sredstava od prodaje dionica i udjela Prema čl. 65. Zakona o proračunu primici od prodaje dionica i udjela trgovačkih društava u kojima je osnivač ili suosnivač država ili JLIP(R)S16, koriste se samo za otplatu duga u Računu financiranja. Ako se sredstva od prodaje dionica i udjela ostvare u iznosu većem od potrebnog za otplatu duga, koristit će se za nabavu nefinancijske i financijske imovine. Navedeno se na odgovarajući način primjenjuje na JLIP(R)S-e. dionica i udjela iz čl. 64. Zakona o proračunu

Nikolina Bičanić | Knjiženja na kraju proračunske godine

� Namjenski prihodi i primici

� Korištenje sredstava od prodaje i zamjene dugotrajne nefinancijske imovine i od nadoknade štete s osnove osiguranja

195

Financije, pravo i porezi | 1/14

odredbe Zakona o proračunu te prikazujemo primjere knjiženja odluka o raspodjeli (i preraspodjeli) rezultata.

Proračunsko računovodstvo | Financije, pravo i porezi

� Korištenje viškova/pokriće manjkova prihoda i rebalans proračuna/financijskog plana Nakon što su donesene odluke o raspodjeli rezultata potrebno je napraviti rebalans financijskog plana/ proračuna. Kada je u prethodnom razdoblju ostvaren višak, rebalansom se mijenja proračun/financijski plan za tekuće razdoblje, tako da se povećavaju rashodi i izdaci do visine prenesenog viška prihoda (ili se smanjuju planirani prihodi i primici). Na taj način se postiže uravnoteženje proračuna (financijskog plana). U tom slučaju planira se ostvarenje „tekućeg“ manjka prihoda, koji se pokriva iz prenesenog viška. Tek nakon rebalansa financijskog plana i proračuna moguće je koristiti prenesene viškove prihoda. Ako je u prethodnom razdoblju ostvaren manjak prihoda, tada se rebalansom proračuna/financijskog plana umanjuju planirani rashodi i izdaci odnosno povećavaju planirani prihodi i primici, do visine prenesenog manjka prihoda. Na taj se način postiže uravnoteženje proračuna/financijskog plana. Dakle planira se tekući višak prihoda koji će pokriti preneseni manjak prihoda.  Primjer 6. Knjiženje odluke o rasporedu rezultata iz prethodnog razdoblja

196

Proračunski korisnik na dan 31. prosinca 2013. na računu 92211 ima iskazan višak prihoda u iznosu 120.000 kn, a na računu 92222 manjak u iznosu od 70.000 kn. U 2014. upravno vijeće odlučilo je o raspodjeli rezultata kako slijedi: 1. Manjak od nefinancijske imovine u iznosu od 70.000 kn, pokriva se u potpunosti iz viška prihoda poslovanja, koji su proizašli iz ostvarenih prihoda od obavljanja poslova vlastite djelatnosti u iznosu od 50.000 kn, te prihoda od naplata šteta na imovini od osiguravajućeg društva u iznosu od 20.000 kn, koji su utrošeni za investicije. 2. U višku prihoda poslovanja sadržana je kapitalna donacija iz prosinca 2013. u iznosu od 10.000 kn, koja će se namjenski utrošiti - za rashode za nabavu nefinancijske imovine u 2014. U skladu s time višak prihoda poslovanja u iznosu od 10.000 kn raspoređuje se na rezultat od nefinancijske imovine. 3. Višak u iznosu od 25.000 kn proizašao je iz tekuće donacije iz studenog 2013., utrošit će se namjenski za rashode poslovanja u 2014. 4. Višak prihoda poslovanja u iznosu od 20.000 kn proizašao je iz vlastitih prihoda. Vlastiti prihodi su tijekom godine uplaćivani u nadležni proračun. Knjiženja koja treba provesti u 2014. prikazujemo u nastavku.

Knjiženje: 92211 Višak prihoda poslovanja

92222 Manjak prihoda od nefinancijske imovine

(1) 80.000 120.000 Poč. st. 1.1.14. (2) 20.000

Poč. st. 1.1.14.

70.000 70.000 (1)

25.000 (Saldo, ostaje za korištenje u 2014.)

92212 Višak prihoda od nefin ancijske imovine 10.000 10.000

16721 Potraživanja za prihode proračunskih korisnika uplaćene u proračun

(1)

Poč. Sa

x 20.000 (2)

(Saldo, ostaje za korištenje u 2014.)

U prikazanom primjeru Odluka je donesena u skladu s odredbama Zakona o proračunu, a pojašnjenja su dana u nastavku. Kako se radi o proračunskom korisniku koji nije bio obvezan uplaćivati prihode od obavljanja poslova vlastite djelatnosti u državni, lokalni ili regionalni proračun, tim je sredstvima financirana nabava nefinancijske imovine, prema financijskom planu korisnika. Isto tako, prihodi od naplate štete na imovini od osiguravajućeg društva u iznosu od 20.000 kn utrošeni su za investicije, sukladno čl. 70. Zakona o proračunu. Knjiženje pod 2) proizlazi iz Upute Ministarstva financija od 22. rujna 2011.17  Primjer 7. Knjiženje odluke o rasporedu rezultata iz prethodnog razdoblja Predstavničko tijelo JLIP(R)S-a prilikom donošenja godišnjeg obračuna proračuna odlučilo je da se višak prihoda od nefinancijske imovine u iznosu od 500.000 kn raspoređuje: ■ za rashode poslovanja koji će nastati tijekom 2014. i to za investicijsko održavanje imovine u iznosu od 200.000 kn, ■ za podmirenje rashoda za nabavu nefinancijske imovine koji će nastati u 2014., u iznosu od 300.000 kn. Knjiženje: 92221 Manjak prihoda poslovanja Poč. st. 1.1.14. 200.000 (1) 300.000

92212 Višak prihoda od nefinancijske imovine (1) 200.000 500.000 Poč. st. 1.1.14. 300.000 (Saldo, ostaje za korištenje u 2014.)

Ovdje treba napomenuti da u slučaju da se tijekom proračunske godine sredstva od prodaje nefinancijske imovine iskoriste za pokriće troškova investicijskog Klasa: 400-06/11-01/123, Ur. broj: 513-05-02/11-3, dostupno na www.mfin.hr (vidjeti točku V. d) Upute)

Financije, pravo i porezi | Proračunsko računovodstvo

U prošloj godini proračunski korisnik ostvario je Knjiženje: sljedeći poslovni rezultat: 92211 Višak prihoda 92213 Višak primitaka poslovanja od financijske imovine ■ višak prihoda poslovanja u iznosu od (1) 50.000 200.000 Poč. st. 1.1.14. (2) 150.000 130.000 Poč. st. 1.1.14. 200.000 kn, (1a) 20.000 20.000 (1a) ■ manjak prihoda od nefinancijske imovine u 130.000 (Saldo, ostaje za iznosu 150.000 kn i korištenje u 2014.) ■ višak primitaka od financijske imovine (za92222 Manjak prihoda 92212 Višak prihoda duživanja) u iznosu od 130.000 kn. od nefinancijske imovine od nefinancijske imovine Tijekom prošle godine nabavljeno je vozi- Poč. st. 1.1.14. 150.000 50.000 (1) 50.000 (2) 100.000 (2) lo putem financijskog leasinga. Zbog toga su tijekom godine iskazani rashodi za nabavu vozila u iznosu od 200.000 kn. Učešće u financiranju Proračuni i proračunski korisnici mogu stjecati i nabave tog vozila iznosilo je 50.000 kn, pa su primi- raspolagati s financijskom imovinom i zaduživati se ci od zaduživanja evidentirani u iznosu od 150.000 pod uvjetima, u slučajevima i na način kako je propikn. Do kraja godine otplaćeno je nekoliko anuiteta, sano Zakonom o proračunu, odnosno drugim podzapa su izdaci za otplate zajmova evidentirani u iznosu konskim aktima. U primjeru je prikazana raspodjela od 20.000 kn. rezultata vezana za aktivnost zaduživanja, sukladno Upravno vijeće odlučilo je o raspodjeli rezultata u izvršenju financijskog plana korisnika: 2014. na sljedeći način: ■ iz primitaka od zaduživanja pokriveni su rashodi za 1. Višak prihoda poslovanja u iznosu od 50.000 kn nabavu nefinancijske imovine, raspoređuje se za pokriće manjka od nefinancijske ■ iz ukupnih prihoda poslovanja osigurana su sredimovine, a u iznosu od 20.000 kn za pokriće izdatastva za izdatke od otplate zajmova, ka za otplatu zajmova. ■ na računu 92212 ostao je saldo prenesenog viška 2. Preostali višak prihoda poslovanja u iznosu od prihoda od nefinancijske imovine (proizašao iz ka130.000 kn koristit će se za pokriće rashoda poslopitalnih donacija iz ranijih godina), jer nije bio iskovanja u 2014. rišten u 2013., a iskoristit će se u ovoj godini. 3. Viškom primitaka od zaduživanja, utvrđenom nakon raspodjele iz točke 1., u iznosu od 150.000 kn 5. Zaključna knjiženja pokriva se manjak od nefinancijske imovine. Obrazloženje: Na kraju godine svi računi u razredima 3, 4, 5, 6, 1. Manjak prihoda od nefinancijske imovine na dan 31. 7 i 8 se zatvaraju. Za zaključivanje tih računa koriste prosinca 2013. – u iznosu od 150.000 kn, rezultat je: se skupine računa za raspored prihoda, primitaka, - prenesenog viška prihoda od nefinancijske imo- rashoda i izdataka u odgovarajućim razredima (39, vine iz 2012. neiskorištenog tijekom godine, u 49, 59, 69, 79 i 89). Sve račune razreda 3, 4 i 5 (imaiznosu od 50.000 kn (to je prihod od kapitalne ju dugovni saldo) treba odobriti za iznos postojećeg donacije primljene tijekom 2012. i prenesene u salda, a zadužiti račun rasporeda rashoda i izdataka u 2013.; odlukom o rasporedu rezultata iz 2013. skupini 39, 49 ili 59. Isto tako, sve račune razreda 6, 7 iznos je preknjižen tijekom 2013. na rezultat od i 8 (imaju potražni saldo) treba zadužiti za postojeći saldo, a odobriti račun rasporeda prihoda i primitaka nefinancijske imovine), te - tekućeg manjka prihoda od nefinancijske imo- u skupini 69, 79 i 89. vine iz 2013. (rashodi razreda 4) u iznosu od 200.000 kn.

•

Nikolina Bičanić | Knjiženja na kraju proračunske godine

� Primjer 8. Knjiženje odluke o rasporedu rezultata iz prethodnog razdoblja

2. Neiskorištena kapitalna donacija iskoristit će se namjenski - za kapitalne nabavke u 2014. 3. Višak prihoda poslovanja u iznosu od 50.000 kn raspoređen za pokriće manjka od nefinancijske imovine i 20.000 kn za otplate zajmova proizašao je iz ostvarenih vlastitih prihoda (za koje je određen izuzetak od uplate u nadležni proračun). Knjiženje Odluke prikazano je u nastavku.

197

Financije, pravo i porezi | 1/14

održavanja (a u skladu s financijskim planom/proračunom), trebaju obaviti korektivna knjiženja na računima rezultata, s 31. prosincem te proračunske godine i to: ■ umanjenje rezultata od nefinancijske imovine i ■ uvećanje rezultata od poslovanja.

mr. sc. Ivana Jakir-Bajo Zagreb

Godišnji financijski izvještaji za 2013. godinu Proračunski i izvanproračunski korisnici proračuna JLP(R)S, proračunski korisnici državnog proračuna i izvanproračunski korisnici državnog proračuna koji su obveznici vođenja proračunskog računovodstva provode knjigovodstvene evidencije prema Pravilniku o proračunskom računovodstvu i Računskom planu1, a godišnji financijski izvještaji za 2013. sastavljat će se i predavat prema odredbama Pravilnika o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu2.

Oblik, sadržaj i rokovi financijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. nisu se mijenjali u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Međutim, treba istaknuti da je tijekom 2013. analizom financijskih izvještaja Ministarstvo financija uočilo nepravilnosti u propunjavanju financijskih izvještaja i o istom obavijestilo korisnike putem dopisa i okružnica koje su raspoložive na internetskim stranicama Ministarstva financija3. Obrasci financijskih izvještaja također su nadopunjeni novim kontrolama. U nastavku daje se pregled obveznika sastavljanja i prezentiranja financijskih izvještaja s kratkim uputama. 1. Prezentiranje financijskih izvještaja za 2013.

198

Kod sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja polazimo od pretpostavke da su proknjižene sve poslovne promjene, događaji i transakcije za razdoblje siječanj - prosinac 2013., da su knjiženja obavljena pravilno i ažurno, temeljem vjerodostojne knjigovodstvene dokumentacije, prema propisanom računskom planu i u skladu s financijskim planom, a financijski planovi odobreni od nadležnih tijela. Navedeno se u većoj mjeri i testira pitanjima iz područja računovodstva koje sadrži Upitnik o fiskalnoj odgovornosti na temelju kojeg se sastavlja Izjava o fiskalnoj odgovornosti. Važno je naglasiti da se Upitnikom testiraju mi Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (Nar. nov., br. 114/10 i 31/11-ispr.); u nastavku: Pravilnik o proračunskom računovodstvu 2 Pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (Nar. nov., br. 32/11); u nastavku: Pravilnik o izvještavanju 3 www.mfin.hr  Državna riznica  Računovodstvo  Proračunsko računovodstvo 1

UDK 657.1

nimalni zahtjevi, po proračunskim procesima, dakle i računovodstva, za dobro financijsko upravljanje. Rokovi predaje financijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. jesu: ■ za proračunske korisnike državnog proračuna i proračunske korisnike JLIP(R)S-a 17. veljače 2014., ■ za proračune JLIP(R)S-a i izvanproračunske korisnike 28. veljače 2014., ■ za konsolidirane financijske izvještaje razdjela državnog proračuna i proračuna JLIP(R)S-a 31. ožujka 2014. Razdjeli državnog proračuna konsolidiraju financijske izvještaje svojih proračunskih korisnika i sastavljaju konsolidirani financijski izvještaj razdjela. JLIP(R)S-i konsolidiraju financijske izvještaje svojih proračunskih korisnika i sastavljaju konsolidirani financijski izvještaj proračuna JLIP(R)S-a. Ministarstvo financija na temelju navedenih konsolidiranih financijskih izvještaja i financijskih izvještaja svih izvanproračunskih korisnika (državnog i proračuna JLIP(R)S-a) sastavlja konsolidirani financijski izvještaj države. Obveznici popunjavaju financijske izvještaje u elektronskom obliku, s ugrađenim kontrolama, koji se preuzimaju na internetskim stranicama Fine, Ministarstva financija i Državnog ureda za reviziju. Za predaju Državnom uredu za reviziju koriste se isti obrasci kao i za Finu. Za sastavljanje i predočavanje financijskih izvještaja koriste se elektronski obrasci. Podsjećamo da su svi obrasci dio jedne datoteke, a proračuni i proračunski korisnici biraju koji će od financijskih izvještaja popunjavati, prema odredbama Pravilnika o izvještavanju. Zaglavlje financijskih izvještaja popunjava se samo

Financije, pravo i porezi | Proračunsko računovodstvo

na jednom mjestu i to na „Referentnoj stranici“ koja se izlistava i predaje s potpisom zakonskog predstavnika i pečatom, uz elektronsku verziju obrazaca. Mjesečni Izvještaj o obvezama za prosinac 2013. kojeg predaju proračunski korisnici državnog proračuna, nije dio financijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. te je potrebno predati dvije referentne stranice i dvije datoteke (mogu biti na jednom CD-u). Kod preuzimanja financijskih izvještaja zaposlenici Fine obavezno upisuju datum zaprimanja financijskih izvještaja, ovjeravaju i potpisuju Referentnu stranicu. Tako ovjerene referentne stranice predstavljaju dokaz pozitivnog odgovora na pitanje iz Upitnika o fiskalnoj odgovornosti da su se kod predaje finan-

cijskih izvještaja poštivali rokovi i način predaje utvrđeni Pravilnikom o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu. Financijske izvještaje mogu predati isključivo proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i proračuna JLIP(R)S-a objavljeni u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika4 i oni koji su nakon objave Podataka iz Registra uz suglasnost Ministarstva financija dobili RKP broj.

1.1. Pregled obveznika i predočavanje godišnjih financijskih izvještaja U nastavku se daje kratki pregled obveznika, obveza i rokovi predaje financijskih izvještaja za 2013.

Tablica 1. Pregled obveznika predočavanja financijskih izvještaja za 2013. Rok predaje

Predaja

Bilanca, PR-RAS, P-VRIO i Bilješke

do 17. veljače

 razdjelu  nadležnom područnom uredu Državnog ureda za reviziju  područnom uredu Fine (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS i Obrazac: P-VRIO)

Konsolidirani izvještaji: Bilanca, PR-RAS, P-VRIO, RASfunkcijski i Bilješke

do 31. ožujka

p odručnom uredu Fine (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS, Obrazac: RAS-funkcijski, Obrazac: P-VRIO)

Bilanca, PR-RAS, P-VRIO, OBVEZE i Bilješke

do 17. veljače

 JLIP(R)S-u čiji su proračunski korisnici  nadležnom područnom uredu Državnog ureda za reviziju  područnom uredu Fine (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS i Obrazac: P-VRIO)

JLIP(R)S

Bilanca, PR-RAS, RASfunkcijski, NT, P-VRIO, OBVEZE i Bilješke

do 28. veljače

 nadležnom područnom uredu Državnog ureda za reviziju  područnom uredu Fine (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS, Obrazac: RAS-funkcijski, Obrazac: NT, Obrazac: P-VRIO i Obrazac: OBVEZE)

JLIP(R)S

Konsolidirani izvještaji: Bilanca, PR-RAS, RASfunkcijski, P-VRIO, OBVEZE i Bilješke

do 31. ožujka

p odručnom uredu Fine (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS, Obrazac: RAS-funkcijski, Obrazac: P-VRIO i Obrazac: OBVEZE)

izvanproračunski korisnici državnog proračuna

Bilanca, PR-RAS, RASfunkcijski, NT, P-VRIO, OBVEZE i Bilješke

do 28. veljače

n adležnom područnom uredu Državnog ureda za reviziju p odručnom uredu Fine (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS, Obrazac: RAS-funkcijski, Obrazac: NT, Obrazac: P-VRIO i Obrazac: OBVEZE

izvanproračunski korisnici JLIP(R)S-a (ŽUC-evi)

Bilanca, PR-RAS, P-VRIO, OBVEZE i Bilješke

do 28. veljače

n adležnoj JLIP(R)S  nadležnom područnom uredu Državnog ureda za reviziju  područnom uredu Fine (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS, Obrazac: P-VRIO i Obrazac: OBVEZE)

proračunski korisnici državnog proračuna razdjeli proračunski korisnici JLIP(R)S-a

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zapošljavanje obuhvaćeni su u cijelosti, sa svim svojim rashodima/izdacima i izvorima financiranja, Državnim proračunom RH za 2013. Kako se sva njihova plaćanja, odnosno odljevi, ali i priljevi obavljaju preko jedinstvenog računa državne riznice, više ne sastavljaju Izvještaj o novčanim tijekovima kao dio seta godišnjih financijskih izvještaja. Mjesni odbori i ostali oblici mjesne samouprave, te vijeća nacionalnih manjina financijske izvještaje za proračunsku 2013. ne dostavljaju Fini i Državnom uredu za reviziju, već samo nadležnoj JLIP(R)S, za potrebe konsolidacije i kontrole. 4

Zadnja objava Podataka iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika bila je u Nar. nov., br. 75/13

1.1.1. P redaja financijskih izvještaja decentraliziranih proračunskih korisnika Proračunski korisnici JLIP(R)S-a koji su procesom decentralizacije prešli iz državnog u proračune JLIP(R)S-a financijske izvještaje za 2013. dostavljaju nadležnoj JLIP(R)S, Državnom uredu za reviziju, Fini, ali i ministarstvu koje je za njih bilo nadležno prije procesa decentralizacije. Javne vatrogasne postrojbe dostavljaju financijske izvještaje i Ministarstvu unutarnjih poslova (Bilancu, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, Izvještaj o obvezama i Bilješke). Nadležne JLIP(R)S konsolidiraju sve financijske

mr. sc. Ivana Jakir-Bajo | Godišnji financijski izvještaji za 2013. godinu

Financijski izvještaji Obrazac

199

Financije, pravo i porezi | 1/14

Obveznik

Proračunsko računovodstvo | Financije, pravo i porezi

200

izvještaje javnih vatrogasnih postrojbi. Osnovne i srednje škole dostavljaju financijske izvještaje i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (Bilancu, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, Izvještaj o obvezama i Bilješke). Nadležni lokalni proračun konsolidira sve financijske izvještaje škola. Kod Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, lokalna jedinica konsolidira cjelokupan izvještaj izuzev dijela doznačenog iz nadležnog ministarstva. Izvještaj o obvezama osnovnih i srednjih škola lokalna jedinica konsolidira tako da ne uključuje dio obveza za zaposlene financiran iz državnog proračuna. Te obveze u svojim evidencijama ima nadležno ministarstvo te će se konsolidacijom središnje i lokalne države dobiti ukupni podaci za opću državu. Domovi za starije i nemoćne dostavljaju financijske izvještaje i Ministarstvu socijalne politike i mladih (Bilancu, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, Izvještaj o obvezama i Bilješke). Nadležni lokalni proračun konsolidira sve godišnje financijske izvještaje domova za starije i nemoćne. Centri za socijalnu skrb dostavljaju financijske izvještaje i Ministarstvu socijalne politike i mladih (Bilancu, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, dodatni Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima s naznakom: «Izvor financiranja središnji proračun, vlastiti i ostali prihodi», Izvještaj o obvezama, Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza i Bilješke). Ministarstvo socijalne politike i mladih konsolidira sve financijske izvještaje centara za socijalnu skrb. Pri konsolidaciji Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima koristi dodatni Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima s naznakom: «Izvor financiranja središnji proračun, vlastiti i ostali prihodi». Mjesečni izvještaj o obvezama Ministarstvo socijalne politike i mladih sastavlja koristeći podatke iz svog sustava, jer centri imaju obvezu sastavljanja polugodišnjeg i godišnjeg, a ne mjesečnog izvještaja o obvezama. Nadležni lokalni proračun pri konsolidaciji Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima konsolidira samo dio koji su centri za socijalnu skrb dobili iz lokalnog proračuna. Isto se odnosi i na Izvještaj o obvezama. Nadležna JLIP(R)S nema obvezu konsolidacije Bilance i Izvještaja o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza. Ustanove u zdravstvu (u vlasništvu županija) dostavljaju sljedeće financijske izvještaje HZZO-u: dodatni

Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima s naznakom: «Izvor financiranja središnji proračun, vlastiti i ostali prihodi», Izvještaj o obvezama i Bilješke. HZZO za potrebe konsolidacije koristi samo dodatni Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima s naznakom: «Izvor financiranja središnji proračun, vlastiti i ostali prihodi». HZZO prikuplja i Izvještaje o obvezama decentraliziranih ustanova u zdravstvu, ali ne u svrhu konsolidacije, već posebnih potreba Ministarstva financija. Nadležni lokalni proračun konsolidira sve financijske izvještaje, s time da kod Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima konsolidira samo dio koji je ustanova u zdravstvu dobila od nadležnog lokalnog proračuna. Ustanove u zdravstvu u procesu sanacije kojima su osnivači županije i nadalje će predavati financijske izvještaje na gore opisani način, uz iznimku da će ove godine financijske izvještaje dostavljati i Ministarstvu zdravlja. Proces konsolidacije ostaje isti kao i prethodne godine. Navedeno je potrebno zbog osiguravanja jednoobraznosti statističkih podatka i praćenje ustanova u zdravstvu kroz usporedive vremenske serije.

1.2. Neke napomene o popunjavanju financijskih izvještaja 1.2.1. Bilanca (Obrazac: BIL) Kako čl. 84. Pravilnika o proračunskom računovodstvu propisuje da se na kraju godine saldo na podskupini 922 utvrđuje prebijanjem računa viškova i manjkova po istovrsnim kategorijama (višak prihoda poslovanja i manjak prihoda poslovanja, višak prihoda od nefinancijske imovine i manjak prihoda od nefinancijske imovine, višak primitaka od financijske imovine i manjak primitaka od financijske imovine), na razini osnovnog računa, u Obrascu: BIL nije moguće istovremeno iskazati i višak i manjak prihoda unutar istih kategorija. Uz “prebijanje” rezultata po istovrsnim kategorijama određena je i obveza korekcije rezultata. Tako za iznose koji su bili evidentirani tijekom godine na računima kapitalnih prijenosa sredstava, a to su: ■ 63121 Kapitalne pomoći od inozemnih vlada u EU, ■ 63122 Kapitalne pomoći od inozemnih vlada izvan EU, ■ 63221 Kapitalne pomoći od međunarodnih organizacija, ■ 63241 Kapitalne pomoći od institucije i tijela EU,

Financije, pravo i porezi | Proračunsko računovodstvo

Zakon o proračunu (Nar. nov., br. 87/08 - 136/12)

na upravljanje, ali isključivo za nabavu nefinancijske imovine (38612 Kapitalne pomoći trgovačkim društvima u javnom sektoru i 38622 Kapitalne pomoći trgovačkim društvima izvan javnog sektora), također se zadužuje račun viška ili manjka prihoda od nefinancijske imovine, a odobrava račun viška ili manjka prihoda poslovanja.

Treba naglasiti da je Zakonom o proračunu utvrđeno da isključivo država i JLIP(R)S mogu ulagati u dionice ili udjele u trgovačkim društvima ako su za kupnju osigurana sredstva u proračunu i ako se s time štiti javni interes odnosno interes JLIP(R)S. Međutim, ovo se pravilo ne odnosi na JLIP(R)S koje su korisnici pomoći za područja posebne državne skrbi iz državnog proračuna. Naglašavamo da se čl. 70. Zakona o proračunu mijenjao krajem prethodne godine na način da se sredstva od prodaje i zamjene nefinancijske imovine države, odnosno JLP(R)S i od naknade štete s osnova osiguranja mogu koristiti i za otplate glavnice. Međutim, navedene zakonske promjene stupile su na snagu 1. siječnja 2013., tako da se korekcije temeljem ovih izmjena prvi puta rade s 31. prosincem 2013. Dakle, proces korekcije provodi se i za iznose prihoda od nefinancijske imovine koji su tijekom godine utrošeni za otplate glavnice temeljem dugoročnog zaduživanja (54 Izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova).

1.2.2. Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima (Obrazac: PR-RAS) Financijski izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima sastavlja se na Obrascu: PR-RAS. Izvještaj ne sadrži podatke o planiranim veličinama. Ukupni prihodi (AOP 377) su zbroj prihoda poslovanja (AOP 001) i prihoda od prodaje nefinancijske imovine (AOP 251), a ukupni rashodi (AOP 378) su zbroj ukupnih rashoda poslovanja (AOP 244) i rashoda za nabavu nefinancijske imovine (AOP 303). Sučeljavanjem ukupnih prihoda i rashoda izračunava se podatak o ukupnom višku/manjku prihoda (AOP 379 ili 380). Jedna od numeričkih kontrola kojom se provjerava točnost podataka u financijskom izvještaju je sljedeća:

mr. sc. Ivana Jakir-Bajo | Godišnji financijski izvještaji za 2013. godinu

Proces korekcije provodi se i za iznose prihoda od nefinancijske imovine koji su tijekom godine utrošeni za financiranje izdataka za ulaganja u dionice i udjele trgovačkih društava (532 Dionice i udjeli u glavnici trgovačkih društava u javnom sektoru i 534 Dionice i udjeli u glavnici trgovačkih društava izvan javnog sektora).

201

Financije, pravo i porezi | 1/14

■ 6332 Kapitalne pomoći iz proračuna, ■ 6334 Kapitalne pomoći od proračunskih korisnika temeljem prijenosa sredstava EU, ■ 6342 Kapitalne pomoći od ostalih subjekata unutar općeg proračuna, ■ 6352 Kapitalne pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije, ■ 6632 Kapitalne donacije i ■ 67121 Prihodi za financiranje rashoda za nabavu nefinancijske imovine, a koji su utrošeni za nabavu dugotrajne nefinancijske imovine, zadužuje se račun viška ili manjka prihoda poslovanja, a odobrava račun viška ili manjka prihoda od nefinancijske imovine. Osim u slučaju ostvarenja prihoda poslovanja koji se koriste za rashode za nabavu nefinancijske imovine, korekcija rezultata predviđa se i u slučaju ostvarenja prihoda od prodaje nefinancijske imovine i njihova korištenja za kapitalne rashode koji se ekonomski klasificiraju i u rashode poslovanja (razred 3), za ulaganja u dionice i udjele trgovačkih društava te za otplate glavnice na temelju dugoročnog zaduživanja. To je omogućeno i Zakonom o proračunu5 koji u čl. 70. kaže da se sredstva od prodaje i zamjene nefinancijske dugotrajne imovine države, odnosno JLIP(R)S i od nadoknade štete s osnove osiguranja koriste za kapitalne rashode države, odnosno JLP(R)S, za ulaganja u dionice i udjele trgovačkih društava te za otplate glavnice na temelju dugoročnog zaduživanja. Pod kapitalnim rashodima podrazumijevaju se: ■ rashodi za nabavu nefinancijske imovine (razred 4), ■ rashodi za održavanje nefinancijske imovine (3232 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja), ■ kapitalne pomoći koje se daju trgovačkim društvima u kojima država odnosno JLIP(R)S ima odlučujući utjecaj na upravljanje, ali isključivo za nabavu nefinancijske imovine (38612 Kapitalne pomoći trgovačkim društvima u javnom sektoru i 38622 Kapitalne pomoći trgovačkim društvima izvan javnog sektora) i ■ dodatna ulaganja u nefinancijsku imovinu (45 Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini). Prema Pravilniku o proračunskom računovodstvu, u procesu korekcije rezultata za iznose prihoda od prodaje nefinancijske imovine koji su tijekom godine utrošeni za financiranje rashoda poslovanja koji pripadaju kategoriji kapitalnih rashoda: ■ rashodi za održavanje nefinancijske imovine (3232 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja), ■ kapitalne pomoći koje se daju trgovačkim društvima u kojima država ili JLP(RIS ima odlučujući utjecaj

Proračunsko računovodstvo | Financije, pravo i porezi

AOP 379 = AOP 001 + AOP 251 – AOP 244 – AOP 303 ili AOP 380 = AOP 244 + AOP 303 – AOP 001 – AOP 251

202

Iznos na AOP 379 (Ukupan višak prihoda) upisuje se samo kad je iznos na AOP 377 (Ukupni prihodi) veći od iznosa na AOP 378 (Ukupni rashodi), a iznos na AOP 380 (Ukupan manjak prihoda) upisuje se samo kada je iznos na AOP 378 (Ukupni rashodi) veći od iznosa na AOP 377 (Ukupni prihodi). Nakon podataka o prihodima i rashodima u Izvještaju se iskazuju podaci o primitcima od financijske imovine i zaduživanja i izdacima za financijsku imovinu i otplate zajmova te se utvrđuje višak/manjak primitaka. Ukupni prihodi i primici (AOP 598) dobiju se zbrajanjem ukupnih prihoda (AOP 377) i primitaka (iskazanih na AOP 384), sučeljavanjem s iznosom ukupnih rashoda (AOP 378) i izdataka (AOP 490) iskazanih na AOP 599 utvrđuje se višak/manjak prihoda i primitaka. Ostvareni rezultat iskazan u Izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima treba biti identičan rezultatu iskazanom u Bilanci. Analizom financijskih izvještaja tijekom 2013., Ministarstvo financija je uočilo nepravilnosti u popunjavanju financijskih izvještaja obveznika. Stoga se u okružnicama o predaji financijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna JLP(R)S za razdoblja od 1. siječnja do 30. lipnja 2013. i 1. siječnja do 30. rujna 2013. (iste su raspoložive na internetskim stranicama Ministarstva financija) dao popis kontrola po razinama, odnosno skupinama obveznika koje su ugrađene i u obrasce financijskih izvještaja koji se dostavljaju Fini. Ministarstvo financija dostavilo je dopise pojedinim korisnicima državnog proračuna, posebice ministarstvima ukazujući na nepravilnosti u popunjavanju financijskih izvještaja. Tako je primjerice jedan broj ministarstava i agencija u Obrascu: PR-RAS, imao iskazan podatak na AOP 118 Prihodi na temelju ugovornih obveza, odjeljak 6713. Ovaj odjeljak namijenjen je isključivo ustanovama u zdravstvu za evidenciju prihoda ostvarenog od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje temeljem ugovornog odnosa. Pregledom Obrazaca: PR-RAS također je uočeno kako JLP(R)S učestalo pogrešno iskazuju razne naknade građanima i kućanstvima na računima unutar podskupine 371 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja. Ova je podskupina namijenjena isključivo za evidentiranje naknada koje građanima i kućanstvima isplaćuju Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje,

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i Hrvatski zavod za zapošljavanje. Naknade koje građanima i kućanstvima isplaćuju JLP(R)S vode se unutar podskupine 372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna. Nadalje, JLP(R)S, proračunski i izvanproračunski korisnici u Obrascu PR-RAS ne mogu imati popunjene podatke o prihodima koje iskazuje samo državni proračun: ■ porez na dobit (AOP 012), ■ porez na kapitalne i financijske transakcija (021), ■ porez na dodanu vrijednost (AOP 025), ■ posebni porez i trošarine (AOP 027), ■ carina i carinske pristojbe (AOP 033), ■ ostali porezi na međunarodnu trgovinu i transakcije (AOP 034), ■ doprinosi (AOP 039), ■ kazne za carinske prekršaje (AOP 121), ■ povrat zajmova danih institucijama i tijelima EU (AOP 388), ■ povrat zajmova danih inozemnim vladama u EU (AOP 389) i ■ povrat zajmova danih inozemnim vladama izvan EU (AOP 390). Istaknute su samo neke kontrole koje će su ugrađene u Obrazac: PR-RAS. Ostale kontrole dane su u gore navedenim okružnicama6. Nadalje, uočeno je pogrešno popunjavanje podataka o zaposlenima na AOP-ima 611 - 614 gdje se traže podaci o prosječnom broju zaposlenih u tijelima i kod korisnika na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja i na osnovi sati rada. � Proračuni i proračunski korisnici JLP(R)S-a U Obrascu: PR-RAS razine 21 i 31 popunjavaju se sljedeći AOP-i: ■ AOP 612 Prosječan broj zaposlenih kod korisnika na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja (cijeli broj) i ■ AOP 614 Prosječan broj zaposlenih kod korisnika na osnovi sati rada (cijeli broj). U Obrascu: PR-RAS razine 22 popunjavaju se sljedeći AOP-i: ■ Broj zaposlenih kod proračunskih korisnika koji se financiraju iz prihoda JLP(R)S – AOP 612 Prosječan broj zaposlenih kod korisnika na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja (cijeli broj) i 6

Raspoloživo na http://www.mfin.hr/hr/upute-za-sastavljanje-financijskih-izvjestaja-proracuna-i-proracunskih-korisnika-2013 (17.12.2013.).

Financije, pravo i porezi | Proračunsko računovodstvo

U Obrascu: PR-RAS razine 11 popunjavaju se sljedeći AOP-i: ■ Proračunski korisnici na razini glave 05 – AOP 611 Prosječan broj zaposlenih u tijelima na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja (cijeli broj) i – AOP 613 Prosječan broj zaposlenih u tijelima na osnovi sati rada (cijeli broj); ■ Proračunski korisnici u ostalim glavama – AOP 612 Prosječan broj zaposlenih kod korisnika na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja (cijeli broj) i – AOP 614 Prosječan broj zaposlenih kod korisnika na osnovi sati rada (cijeli broj). U Obrascu: PR-RAS razine 12 popunjavaju se sljedeći AOP-i: ■ Razdjeli koji imaju konsolidaciju – AOP 612 Prosječan broj zaposlenih kod korisnika na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja (cijeli broj) - podaci iz izvještaja proračunskih korisnika razine 11, – AOP 614 Prosječan broj zaposlenih kod korisnika na osnovi sati rada (cijeli broj) - podaci iz izvještaja proračunskih korisnika razine 11, – AOP 611 Prosječan broj zaposlenih u tijelima na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja (cije-

2. Upute Ministarstva financija S ciljem dodatnog osiguranja jedinstvenog pristupa u iskazivanju poslovnih događaja u poslovnim knjigama i financijskim izvještajima svih korisnika u sustavu proračuna, Ministarstvo financija tromjesečno putem okružnica daje upute o načinu knjiženja specifičnih poslovnih događaja. Sve okružnice objavljene su na internetskoj stranici Ministarstva financija: www.mfin. hr, a Okružnica o predaji i konsolidaciji financijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. bit će objavljena u drugoj polovini siječnja 2014. U nastavku izdvajamo neke od uputa koje će biti sadržane u toj Okružnici. � Povrati sredstava u Državni proračun Sukladno čl. 8. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2013.7 proračunski korisnici državnog proračuna dužni su sredstva doznačena iz Državnog proračuna do 31. prosinca 2013. uključujući i vlastite prihode, a za koja nisu iskazane obveze u Bilanci na dan 31. prosinca 2013. vratiti u Državni proračun. O načinu i rokovima povrata će ove, kao i prethodnih godina, korisnici biti obaviješteni putem Okružnice. Dakle, svi proračunski korisnici državnog proračuna dužni su iz sredstava doznačenih iz Državnog proračuna do 31. prosinca 2013. podmiriti svoje obveze za isporučenu robu i obavljene usluge iskazane u Bilanci sa stanjem na dan 31. prosinca 2013. Sva preostala sredstva uključujući i sredstva ostvarena na tržištu (vlastite prihode) koja su doznačena iz proračuna, a za koja nisu iskazane obveze u Bilanci sa stanjem na dan 31. prosinca 2013., potrebno je vratiti na račun Državnog proračuna 1001005 1863000160 s modelom: 64 7196-RKP-2013 (konačan rok uplate bit će utvrđen Okružnicom). 7

Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu (Nar. nov., br. 139/12, 53/13 i 145/13)

mr. sc. Ivana Jakir-Bajo | Godišnji financijski izvještaji za 2013. godinu

� Proračunski korisnici državnog proračuna

li broj) – podaci iz izvještaja razine 11 glave 05, – AOP 613 Prosječan broj zaposlenih u tijelima na osnovi sati rada (cijeli broj) - podaci iz izvještaja razine 11 glave 05; ■ Razdjeli koji nemaju konsolidaciju – AOP 611 Prosječan broj zaposlenih u tijelima na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja (cijeli broj) i – AOP 613 Prosječan broj zaposlenih u tijelima na osnovi sati rada (cijeli broj).

203

Financije, pravo i porezi | 1/14

– AOP 614 Prosječan broj zaposlenih kod korisnika na osnovi sati rada (cijeli broj); ■ Broj zaposlenih u upravnim odjelima – AOP 611 Prosječan broj zaposlenih u tijelima na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja (cijeli broj) i – AOP 613 Prosječan broj zaposlenih u tijelima na osnovi sati rada (cijeli broj). U Obrascu: PR-RAS razine 23 popunjavaju se sljedeći AOP-i: ■ Broj zaposlenih kod proračunskih korisnika (svi izvori financiranja) – AOP 612 Prosječan broj zaposlenih kod korisnika na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja (cijeli broj) i – AOP 614 Prosječan broj zaposlenih kod korisnika na osnovi sati rada (cijeli broj); ■ Broj zaposlenih u upravnim odjelima – AOP 611 Prosječan broj zaposlenih u tijelima na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja (cijeli broj) i – AOP 613 Prosječan broj zaposlenih u tijelima na osnovi sati rada (cijeli broj).

Proračunsko računovodstvo | Financije, pravo i porezi

Prema čl. 58. Pravilnika o proračunskom računovodstvu, proračunski korisnici obvezni su više doznačena sredstva iz proračuna krajem obračunskog razdoblja stornirati s podskupine računa 671 Prihodi iz proračuna za financiranje redovne djelatnosti proračunskih korisnika i iskazati ih kao obveze. Proračunski korisnici državnog proračuna u bilanci sa stanjem na dan 31. prosinca 2013. iskazuju više doznačena sredstva (prije povrata u riznicu), kao stanje na računu 23954 Ostale nespomenute obveze. Kod povrata tih sredstava u proračun (u 2014.) zatvara se račun 23954, a ako su ta sredstva u Bilanci sa stanjem na dan 31. prosinca 2013. ipak iskazana na podskupini računa 922 Višak/manjak prihoda, za iznos sredstava vraćenih u proračun u 2014. potrebno je korigirati rezultat. � Priznavanje prihoda u 2013.

204

Zbog usklađenosti evidencija proračuna i proračunskih korisnika potrebno je da se kao prihodi 2013. priznaju sredstva koja proračuni uključivo s 31. prosincem 2013. doznače svojim proračunskim korisnicima, a koja su korisnicima zbog tehnike platnog prometa raspoloživa početkom 2014. Čl. 21. Pravilnika o proračunskom računovodstvu propisuje primjenu modificiranog računovodstvenog načela nastanka događaja. Za iskazivanje prihoda i rashoda to, između ostalog, znači da se prihodi priznaju na temelju priljeva novčanih sredstava u izvještajnom razdoblju, a rashodi na temelju nastanka poslovnog događaja (obveza) i u izvještajnom razdoblju na koje se odnose, neovisno o plaćanju. Međutim, postoje situacije kada je potrebno odstupiti od postavljenih načela s ciljem usklađivanja evidencija korisnika i nadležnih proračuna. U suprotnom, konsolidacija ne bi bila moguća, a i realizacija planova utvrđenih za proračunsku godinu bila bi upitna. Uz priznavanje odgovarajućih prihoda iz proračuna, proračunski korisnici navedena sredstva u 2013. trebaju evidentirati kao aktivna vremenska razgraničenja. U 2014., temeljem primljenih dokumenta institucija ovlaštenih za platni promet razgraničenja se zatvaraju. Za navedeno, Ministarstvo financija svake godine šalje korisnicima uputu za knjiženje koju prikazujemo u nastavku. Knjiženje: Red. br.

Opis

Evidencija u 2013.

Evidencija u 2014.

- aktivno vremensko razgraničenje

- zatvaranje vremenskog razgraničenja

Račun Duguje Potražuje

19211

11121

671

19211

� Doznake sredstava pomoći izravnanja Dozvoljena odstupanja od načela iskazivanja prihoda propisanog Pravilnikom o proračunskom računovodstvu odnosila su se prethodnih godina i na doznake sredstava pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije. Može se dogoditi da će preostala doznaka (ili dio doznake) sredstava pomoći izravnanja iz državnog proračuna za 2013. za financiranja minimalnog financijskog standarda utvrđenog temeljem Uredbe o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije JLIP(R)S-a za 2013.8, dakle doznaka (ili dio doznake) za 12. mjesec 2013. biti isplaćena u 2014. U tom slučaju lokalne jedinice - korisnici pomoći izravnanja ta sredstva knjiže u prihode 2013., na osnovnim računima unutar podskupine 635 Pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije. Korisnici priznaju u prihode 2013. sredstva koja će dobiti od nadležne lokalne jedinice, ali isključivo za podmirenje obveza po rashodima koji se financiraju iz pomoći izravnanja. Knjiženje je prikazano u nastavku. Knjiženje kod JLIP(R)S-a: Red. br.

Opis

Račun Duguje

Potražuje

12921

63511/63512

32, 34, 4 ….

23954

Knjiženje u 2013. 1.

Potraživanje prema državnom proračunu i prihod ostvaren iz sredstava pomoći izravnanja

Rashodi po strukturi dobivenoj od korisnika i obveza prema korisniku

Knjiženje u 2014. 3.

Primljena sredstva pomoći izravnanja

11121

12921

Izvršeno plaćanje korisnicima

23954

11121

Knjiženje kod decentraliziranih korisnika: Red. br.

Opis

Račun Duguje

Potražuje

32, 34, 4 …

23,24

12921

671

Knjiženje u 2013. 1.

Obveze prema dobavljačima

Potraživanja prema JLPI(R)S-u i prihod iz proračuna za financiranje redovne djelatnosti korisnika proračuna

Knjiženje u 2014. 3.

Primljena sredstva od JLIP(R)S-a

11121

12921

Podmirenje obveza prema dobavljačima

23, 24

11121

O navedenom će JLIP(R)S-i - korisnici pomoći izravnanja te centri za socijalnu skrb, domovi za stare i nemoćne osobe, zdravstvene ustanove, osnovne i srednje škole i vatrogasne postrojbe primiti detaljnju uputu, u Okružnici o predaji i konsolidaciji financijskih izvještaja za 2013. 8

•

Uredba o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije JLIP(R)S-a za 2013. (Nar. nov., br. 29/13)

Osvrt na Zakon o izvršavanju Državnog proračuna za 2014.

mr. sc. Ivana Jakir-Bajo Zagreb

Zakonom o izvršavanju uređuju se prihodi, primici, rashodi i izdaci Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu i njegovo izvršavanje. Državni proračuna za razdoblje 2014. - 2016. izrađen je na temelju makroekonomskih projekcija koje predviđaju zaustavljanje petogodišnje recesije, uz pokretanje trenda gospodarskog rasta. Prihodi za 2014. godinu očekuju se na razini od 113,1 milijardu kuna, a njihov rast u odnosu na 2013. temelji se prvenstveno na povećanju međustope poreza na dodanu vrijednost s 10 na 13% od 1. siječnja 2014., kao i viših prihoda uslijed fiskalizacije i viših trošarina na duhan. Ukupni rashodi za 2014. planirani su u iznosu od 130,5 milijardi kuna. U odnosu na 2013., najveći porast rashoda povezan je sa članstvom Republike Hrvatske u Europskoj uniji (rast izdvajanja za doprinos proračunu Europske unije za 1,8 milijardi kuna te rast izdvajanja za projekte financirane iz pomoći Europske unije i nacionalno sufinanciranje u iznosu od 2,4 milijarde kuna), ali i kamate na uvećani javni dug. Slijedom ukupno planiranih prihoda i rashoda, planirani deficit državnog proračuna za 2014. iznosi gotovo 17,5 milijardi kuna. U nastavku se daje kratki prikaz pojedinih odredbi Zakona o izvršavanju koje su značajne korisnicima u dijelu ostvarivanja njihovih prava, ali ukazuju i na obveze koje imaju korisnici, uključujući i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (u nastavku: JLP(R)S), na temelju ostvarenih sredstava.

1. Izvršavanje proračuna � Potraživanja države za javna davanja naplaćena u financijskoj i nefinancijskoj imovini I Državni ured za reviziju ukazao je u svom nalazu za 2013. kako je potrebno potraživanja države za javna davanja naplaćena u nefinancijskoj i financijskoj imovini iskazati u državnom proračunu. O tome govori i čl. 5. Zakona o izvršavanju. Za navedeni poslovni događaj kojim se zatvaraju potraživanja države za javna davanja, potrebno je u državnom proračunu, odnosno njegovu izvršenju, iskazati prihod i rashod, i to onu vrstu prihoda ovisno o vrsti javnih davanja koja su naplaćena te onu vrstu rashoda ovisno o primljenoj financijskoj i nefinancijskoj imovini, a sve sukladno ekonomskoj klasifikaciji utvrđenoj Pravilnikom o proračunskim klasifikacijama2. Javna davanja u smislu Općeg poreznog zakona3 jesu porezi i druga javna davanja (trošarine, carine, pristojbe, doprinosi, naknade za koncesije, novčane kazne za porezne prekršaje i sva davanja čije je utvrđivanje i/ili naplata i/ili nadzor prema posebnim propisima u nadležnosti poreznog tijela). Ovim člankom Zakona o izvršavanju dana je fleksibilnost u izvršavanju rashoda nastalih ovakvim poslovnim događajima i iznad visine rashoda utvrđenih državnim proračunom. � Prijenos neizvršenih aktivnosti i projekata u sljedeću godinu Prema čl. 55. Zakona o proračunu4 aktivnosti i pro Pravilnik o proračunskim klasifikacijama (Nar. nov., br. 26/10 i 120/13) 3 Opći porezni zakon (Nar. nov., broj 147/08, 18/11, 78/12, 136/12 i 73/13) 4 Zakon o proračunu (Nar. nov., br. 87/08 - 136/12) 2

Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu (Nar. nov., br. 152/13; u nastavku: Zakon o izvršavanju)

UDK 657.1

205

Financije, pravo i porezi | 1/14

Zakonom o izvršavanju državnog proračuna utvrđuju se opseg zaduživanja, jamstava države, upravljanje javnim dugom te financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava i druga pitanja vezana za izvršavanje proračuna. Više u samome članku.

mr. sc. Ivana Jakir-Bajo | Osvrt na Zakon o izvršavanju Državnog proračuna za 2014.

Proračunsko računovodstvo | Financije, pravo i porezi

jekti za koje su sredstva osigurana u proračunu tekuće godine, a koji nisu izvršeni do visine utvrđene proračunom, mogu se u toj visini izvršavati u sljedećoj godini na način i pod uvjetima propisanima zakonom o izvršavanju državnog proračuna. Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. i 2013. propisani su preduvjeti za prijenos aktivnosti i projekata iz jedne u drugu proračunsku godinu. Isti su ostali i za 2014. Aktivnosti i projekti koji se financiraju iz sredstava Europske unije, te kapitalni projekti koji nisu izvršeni do kraja 2013. mogu se prenijeti i izvršavati u 2014. ako su ispunjeni osnovni preduvjeti: ■ Proračunska sredstva osigurana u državnom proračunu 2013. za aktivnosti i projekte koji se prenose, moraju ostati na kraju 2013. neizvršena ili izvršena u iznosu manjem od planiranog, bez izvršenih preraspodjela tijekom 2013., ■ prenesene aktivnosti i projekti mogu se izvršavati u 2014. uz suglasnost Ministarstva financija, ■ Korisnici podnose zahtjev za prijenos najkasnije do 31. ožujka 2014. Uz zahtjev su dužni dostaviti ugovor i račun za obveze nastale u 2013., s dospijećem plaćanja u 2014. Zakonom o izvršavanju definirani su i kriteriji za prijenos aktivnosti i projekata iz 2014. u 2015. kako bi korisnici znali da imaju mogućnost prijenosa samo na aktivnostima i projektima koje se nisu preraspodjeljivale tijekom 2014., kao i za obveze nastale u 2014. s dospijećem plaćanja u 2015. Ministarstvo financija za praćenje onih aktivnosti i projekata koji se financiraju iz sredstava Europske unije te kapitalnih projekata koji su bili planirani, ali nisu do kraja izvršeni u prethodnoj proračunskoj godini u okviru izvora financiranja 1 Opći prihodi i primici vodi poseban podizvor 14 Neutrošena sredstva za financiranje prenesenih EU aktivnosti i projekata te kapitalnih projekata. 206

� Plaćanje predujmom Plaćanje predujmom je Zakonom o proračunu predviđeno kao iznimka, uz suglasnost ministra financija odnosno načelnika, gradonačelnika ili župana. Proračunski korisnik može plaćati predujmom bez suglasnosti, ali samo do iznosa utvrđenog zakonom o izvršavanju državnog proračuna za određenu godinu, odnosno za lokalnu ili regionalnu jedinicu odlukom o izvršavanju proračuna JLP(R)S-a. Člankom 10. Zakona o izvršavanju utvrđeno je da korisnici mogu plaćati predujmom bez suglasnosti ministra financija do pojedinačnog iznosa

od 50.000,00 kuna. Iznos se nije mijenjao u odnosu na prethodnu godinu. Na isti način i JLP(R)S mogu propisati određeni iznos do kojeg njihovi korisnici mogu plaćati predujmom bez suglasnosti načelnika, gradonačelnika ili župana. Zbog velikog broja upita naglašavamo da za obveze preuzete po ugovorima za projekte koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije korisniku, kako na državnoj, tako i na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini, nije potrebna suglasnost za plaćanje predujmom bez obzira na iznos predujma. � Proračunska zaliha Zakonom o proračunu regulirano je da se sredstva proračunske zalihe mogu koristiti za: ■ nepredviđene namjene, za koje u državnom proračunu nisu osigurana sredstva, ili ■ namjene za koje se tijekom godine pokaže da za njih nisu utvrđena dostatna sredstva jer ih pri planiranju proračuna nije bilo moguće predvidjeti, ■ financiranje rashoda nastalih pri otklanjanju posljedica elementarnih nepogoda, epidemija, ili izvanrednih događaja i ostalih nepredvidivih nesreća, ■ druge nepredviđene rashode u tijeku godine. Ova se sredstva ne mogu koristiti za pozajmljivanje. Navedena sredstva prema Zakonu o proračunu mogu iznositi najviše 0,50% planiranih proračunskih prihoda bez primitaka, a visina sredstava utvrđuje se zakonom o izvršavanju. Zakonom o izvršavanju utvrđeno je da proračunska zaliha iznosi 200 mil. kuna. O korištenju sredstava proračunske zalihe odlučuje Vlada, a predsjednik Vlade može raspolagati sredstvima proračunske zalihe do pojedinačnog iznosa od 500 tis. kuna i ministar financija od 100 tis. kuna. Ono što je važno jest da korisnik obvezno dostavlja Ministarstvu financija izvješće o zakonitom, namjenskom i svrhovitom utrošku dodijeljenih sredstava proračunske zalihe. � Devizna sredstva Proračunski korisnici državnog proračuna koji ostvaruju devizna sredstva za posebne namjene mogu, isključivo uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija otvoriti račun. Navedena obveza se već dugi niz godina propisuje odredbama zakona o izvršavanju.Važno je naglasiti da se ona isključivo odnosi na proračunske korisnike državnog proračuna, dakle i na fakultete, ustanove u kulturi i ustanove u zdravstvu, bez obzira što devi-

Financije, pravo i porezi | Proračunsko računovodstvo

Prihodi državnog proračuna ostvaruju se temeljem zakona i drugih propisa donesenima temeljem zakona. Prihodi državnog proračuna uplaćuju se na račun 1001005-1863000160, a Naredbom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba propisuju se šifre prihoda po kojima se prepoznaju pojedine vrste prihoda (u nastavku: Naredba). Uz šifre, radi prepoznavanja vrste prihoda i uplatitelja, na nalogu za plaćanje ispunjavaju se podaci u poljima «model» i «poziv na broj odobrenja» kako se propisuje u prilozima Naredbe. S obzirom da se prihodi uplaćuju na način da obveznik plaćanje obavlja temeljem dobivenog naloga od tijela koje ga obvezuje na uplatu, mogući su slučajevi pogrešnih uplata, odnosno da se uplati više sredstava nego što je naloženo. Člankom 15. Zakona o izvršavanju propisano je da se pogrešno ili više uplaćeni prihodi u državni proračun vraćaju uplatiteljima na teret tih prihoda. Rješenje o tome donosi Ministarstvo financija. Protiv rješenja žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. Kod pogrešnih uplata u pravilu se zahtjev podnosi Ministarstvu financija. Uz zahtjev je potrebno priložiti dokaze na temelju kojih se može utvrditi da se radi o pogrešnoj uplati. Nakon zaprimanja zahtjeva, provjerava se njegova opravdanost (uvid u zahtjev i priloženu dokumentaciju i provjera uplate na račun državnog proračuna), a ako se utvrdi da se radi o pogrešnoj uplati, Ministarstvo financija donosi rješenje o povratu. � Trošenje proračunskih sredstava Radi održavanja tekuće likvidnosti na temelju naloga ministra mogu se povlačiti raspoloživa sredstva korisnika. Ako se u tijeku izvršavanja državnog proračuna utvrdi da su sredstva nenamjenski korištena, korisniku će se umanjiti sredstva u visini nenamjenskog korištenja sredstava ili će se privremeno obustaviti isplata sredstava na stavkama s kojih su sredstva bila nenamjenski utrošena, o čemu odluku donosi ministar financija. Sredstva doznačena iz državnog proračuna do 31. prosinca 2014., uključujući i vlastite prihode za koje nisu iskazane obveze u Bilanci na dan 31. prosinca 2014. korisnici su dužni vratiti u državni proračun.

2. Zaduživanje JLP(R)S-a i poticajne mjere � Mjere ograničenja u vezi sa zaduživanjem JLP(R)S-a Člankom 18. Zakona o izvršavanju propisane su mjere ograničenja zaduživanja JLP(R)S u skladu s ovlaštenjem iz čl. 75. st. 3. Zakona o proračunu. Kvota do koje je Vlada Republike Hrvatske (u nastavku: RH) ovlaštena izdati suglasnost za zaduženje iznosi najviše do 2,5% ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih JLP(R)S-a iskazanih u izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine na obrascu PR-RAS. Ograničenja se ne odnose na JLP(R)S kojima je Vlada dala suglasnosti do 31. prosinca 2013., a nisu korištene u 2013., jedinice lokalne samouprave na području posebne državne skrbi, JLP(R)S za projekte koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije i JLP(R)S za projekte energetske učinkovitosti (ESCO projekte). Premda se na navedene jedinice ne odnosi ograničenje ukupne visine zaduživanja za lokalnu državu od 2,5%, isto su obvezne dostaviti Ministarstvu financija zahtjev za zaduživanje sukladno odredbama Pravilnika o postupku zaduživanja te davanja jamstava i suglasnosti JLP(R)S-a.5 � Povrati poreza na dohodak i pomoći JLP(R)S Što se tiče povrata poreza na dohodak, i u 2014. povrati po godišnjoj poreznoj prijavi obveznicima poreza s područja posebne državne skrbi i brdsko planinskih područja vraćat će se na teret prihoda koji pripada državnom proračunu (čl. 36. Zakona o izvršavanju). U prethodnim razdobljima, uključivo i 2013., isplaćivana je pomoć iz državnog proračuna JLS na područjima posebne državne skrbi i na brdsko-planinskim područjima u visini poreza na dobit koji je ostvaren na tim područjima. Novost u Zakonu o izvršavanju, u odnosu na prethodna razdoblja, način je dodjele pomoći općinama i gradovima koja se nalaze na području posebne skrbi 5

Pravilnik o postupku zaduživanja te davanja jamstava i suglasnosti JLP(R)S-a (Nar. nov., br. 59/09 i 139/10)

mr. sc. Ivana Jakir-Bajo | Osvrt na Zakon o izvršavanju Državnog proračuna za 2014.

� Povrat pogrešno ili više uplaćenih prihoda u državni proračun

Način i rok povrata određuje ministar financija, uobičajeno okružnicom o predaji i konsolidaciji financijskih izvještaja proračuna i korisnika proračuna za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca određene fiskalne godine, koja se objavljuje na internetskoj stranici Ministarstva financija: www.mfin.hr ( Državna riznica  Državno računovodstvo).

207

Financije, pravo i porezi | 1/14

zna sredstva koja će im biti doznačena iz inozemstva mogu biti klasificirana kao vlastiti ili namjenski prihodi i izuzeti od obveze uplate u državni proračun.

Proračunsko računovodstvo | Financije, pravo i porezi

208

i brdsko-planinskim područjima temeljem prihoda ostvarenih od poreza na dobit na njihovom području. Ove pomoći planirane su u Državnom proračunu RH za 2014. u iznosu od 223,8 mil. kuna, a od 1. siječnja 2014. godine isplaćivat će se uvažavajući indeks razvijenosti JLS koji se izračunava na temelju sljedećih pokazatelja: 1. stope nezaposlenosti, 2. dohotka po stanovniku, 3. proračunskih prihoda jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave po stanovniku, 4. općega kretanja stanovništva i 5. stope obrazovanosti. Uredbom o indeksu razvijenosti6 propisuju se pokazatelji za izračun indeksa razvijenosti, izračun vrijednosti indeksa razvijenosti, udio pojedinog pokazatelja u ukupnoj vrijednosti indeksa razvijenosti i druga pitanja s tim u vezi. Člankom 38. Zakona o izvšavanju, JLS na područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima isplaćivat će se pomoći iz državnog proračuna u visini poreza na dobit koji se ostvaruje na području posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima na sljedeći način: ■ u iznosu od 100% poreznih prihoda, ukoliko indeks razvijenosti JLS ne prelazi 75% prosjeka RH, ■ u iznosu od 75% poreznih prihoda, ukoliko se indeks razvijenosti JLS nalazi između 75% i 100% prosjeka RH, ■ u iznosu od 60% poreznih prihoda ukoliko indeks razvijenosti JLS nalazi između 100% i 125% prosjeka RH. ■ u iznosu od 40% poreznih prihoda ukoliko indeks razvijenosti JLS prelazi 125% prosjeka RH. Odredbe čl. 38. Zakona o izvršavanju usklađene su s odredbama posebnih propisa, odnosno predložene su sukladno odredbama Zakona o regionalnom razvoju RH 7, Uredbe o indeksu razvijenosti i Odluke Vlade RH o razvrstavanju JLP(R)S prema stupnju razvijenosti8. Treba istaknuti da je 2014. zapravo prijelazno razdoblje budući da je u pripremi novi Zakon o regionalnom razvoju RH, kao i nova Odluka o razvrstavanju JLP(R)S prema stupnju razvijenosti. Člankom 37. Zakona o izvršavanju propisuju se kriteriji za utvrđivanje visine pomoći županijama, te pomoći gradovima i općinama prve i druge skupine na područjima posebne državne skrbi. Ove pomoći planirane su u Državnom proračunu RH za 2014. u iznosu od 86,2 mil kuna. Pomoći županijama odnose se na ulaganja u razvojne programe županija, općina i gradova na njihovu područ Uredba o indeksu razvijenosti (Nar. nov., br. 63/10) Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 153/09) 8 Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (Nar. nov., br. 89/10) 6 7

ju. Najmanje 75% iznosa dobivene pomoći temeljem navedenih kriterija županije trebaju raspodijeliti na općine i gradove s njihova područja koji nisu izravno korisnici pomoći iz državnog proračuna, s tim da županije propisuju i kriterije za raspodjelu navedenog dijela pomoći. Na temelju kriterija koje je donijela županijska skupština, župan je dužan do 31. ožujka 2014. donijeti raspored sredstava na općine i gradove s područja svoje županije i dostaviti ga Ministarstvu financija u roku 15 dana od donošenja. Ako županijska tijela ne donesu kriterije za raspodjelu i raspored sredstava općinama i gradovima s područja svoje županije (koji nisu izravni korisnici pomoći iz državnog proračuna za 2014.), i ne dostave ih Ministarstvu financija do propisanoga roka, Ministarstvo financija će županiji obustaviti doznaku pomoći iz državnog proračuna za 2014. Izravni korisnici pomoći nisu dužni Ministarstvu financija dostavljati Pregled izvršenja rashoda od primljenih tekućih pomoći iz državnog proračuna (Obrazac: PIR). To je novina u Zakonu o izvršavanju za 2014. godinu u odnosu na prethodna razdoblja. Dakle, općine, gradovi i županije, izravni korisnici pomoći u 2014. nisu dužni tromjesečno izvještavati Ministarstvo financija o utrošenim sredstvima. Međutim, Zakon o izvršavanju za 2014. predviđa da će općine, gradovi i županije izgubiti pravo na pomoći u budućem razdoblju, ako se nadzorom nad provedbom navedenoga Zakona utvrdi da odobrena sredstva pomoći nisu namjenski korištena ili da su općine, gradovi i županije s tim sredstvima kupovale dionice ili udjele u trgovačkom društvu suprotno čl. 64. Zakona o proračunu.

3. Materijalna i ostala prava � Osnovica za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa Člankom 21. Zakona o izvršavanju propisano je da su u državnom proračunu utvrđena sredstva za naknade i druga primanja na temelju posebnih propisa. Osnovica za obračun navedenih naknada i drugih primanja u 2014. iznosi kao i do sada 3.326,00 kuna. � Visina dnevnice i naknada Člankom 17. Zakona o izvršavanju ovlaštena je Vlada RH na donošenje odluka o visini dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu radi isplate naknade korisnicima proračuna kada ostvaruju pojedina prava iz tih odluka. Visina dnevnice za službena putovanja u zemlji utvrđena je Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene koji se financiraju iz sredstava državnog prora-

Financije, pravo i porezi | Proračunsko računovodstvo

U skladu s čl. 20. Zakona o izvršavanju propisano je da su proračunski korisnici obvezni u svojim financijskim planovima planirati sredstva za obvezno osiguranje vozila, zrakoplova i brodica, odnosno jahti prema posebnim propisima iz djelatnosti osiguranja. U Državnom proračunu RH za 2014. godinu, u razdjelu Ministarstva financija planirana su sredstva: ■ za osiguranje prijevoznih sredstava i druge imovine koja je zbog pojačanog rizika i velike pojedinačne vrijednosti više izložena mogućim štetnim događajima u obavljanju redovite djelatnosti, ■ naknadu štete na neosiguranoj imovini koja se doznačuju korisnicima na njihov zahtjev uz prilaganje dokaza o nastaloj šteti i ■ osiguranje službenika, namještenika i dužnosnika od posljedica nesretnog slučaja. Treba naglasiti da se iz državnog proračuna plaća premija za policu osiguranja kojom su od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) osigurani svi zaposlenici u državnim i javnim službama, dakle i u školama te ustanovama u zdravstvu, ali ne i vrtićima, kazalištima i ostalim korisnicima JLP(R)S-a. Ako korisnici kojima se plaća premija za policu osiguranja iz državnog proračuna trebaju uslijed nesretnog slučaja kopiju police, potrebno je obratiti se na adresu: Ministarstvo financija, Katančićeva 5, Zagreb. � Ostalo Proračunski korisnici koji se financiraju iz državnog proračuna obvezni su nadležnom ministarstvu (ne Ministarstvu financija) dostaviti rješenje o za Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima (Nar. nov., br. 117/12) 10 Odluka o visini dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna (Nar. nov., br. 8/06) 9

4. Korištenje namjenskih i vlastitih prihoda � Korištenje namjenskih prihoda i primitaka Prema čl. 48. Zakona o proračunu namjenski prihodi i primici proračuna jesu: pomoći, donacije, prihodi za posebne namjene, prihodi od prodaje ili zamjene imovine u vlasništvu države, naknade s naslova osiguranja i namjenski primici od zaduživanja i prodaje dionica i udjela, a zakonom o izvršavanju državnog proračuna odnosno odlukom o izvršavanju proračuna JLP(R)S-a može se propisati izuzeće od obveze uplate tih prihoda u proračun. Tako čl. 39. Zakona o izvršavanju propisuje izuzeće od obveze uplate namjenskih prihoda i primitaka u državni proračun za znanost, visoko obrazovanje, zdravstvene ustanove, pravosuđe, sustav izvršenja sankcija, ustanove kulture, nacionalne parkove, parkove prirode i Državni zavod za zaštitu prirode. Ustanove socijalne skrbi izuzete su od obveze uplate donacija i pomoći. Na isti način trebaju postupiti i JLP(R)S ako nisu u mogućnosti proračunom obuhvatiti sve namjenske prihode i primitke svojih korisnika te osigurati izvršavanje aktivnosti i projekata financiranih iz tih izvora po kriterijima iz čl. 50. Zakona o proračunu.

mr. sc. Ivana Jakir-Bajo | Osvrt na Zakon o izvršavanju Državnog proračuna za 2014.

� Sredstva za osiguranje imovine i zaposlenika

snivanju i prestanku radnog odnosa zaposlenika i to u roku 8 dana od dana zasnivanja odnosno prestanka radnog odnosa. Navedeno je potrebno radi pravodobnog obračunavanja i doznačavanja proračunskih sredstava u 2014. godini za plaće i druge rashode (čl. 16. Zakona o izvršavanju). Treba naglasiti da to primjerice znači da centri za socijalnu skrb dostavljaju rješenja Ministarstvu socijalne politike i mladih, a ne Ministarstvu financija. Ministarstvo socijalne politike i mladih kao nadležno ministarstvo nema obvezu dostave prikupljenih rješenja Ministarstvu financija.

Nadležna ministarstva obvezna su nadzirati ostvarenje i trošenje namjenskih prihoda.

209

Prema Zakonu o sustavu državne uprave poslovi državne uprave jesu uz ostalo i provedba upravnog i inspekcijskog nadzora ovisno o posebnim propisima kojima je nadzor uređen. Ministarstva, kao središnja tijela državne uprave u provedbi upravnog nadzora nadziru osobito zakonitost rada i postupanja te ako u provedbi upravnog nadzora ocijene da postoje određene nezakonitosti ili nepravilnosti u radu ili postupanju poduzet će uz ostalo i druge mjere propisane posebnim zakonom u svrhu otklanjanja uočenih nezakonitosti ili nepravilnosti.

Financije, pravo i porezi | 1/14

čuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima9. Dnevnica za službeno putovanje u zemlji iznosi 150,00 kuna. Troškovi noćenja, prema priloženom računu, priznaju se u punom iznosu. Naknada troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe iznosi do 2,00 kune po prijeđenom kilometru. Važno je naglasiti kako navedena Odluka, kao i Odluka o visini dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna10 ostaju na snazi sve dok Vlada ne donese odluke na temelju čl. 17. Zakona o izvršavanju što je utvrđeno u prijelaznim i završnim odredbama (u čl. 47.).

Proračunsko računovodstvo | Financije, pravo i porezi

Člankom 39. Zakona o izvršavanju predviđa se mogućnost da nadležna ministarstva propišu mjerila i način korištenja donacija za koje nije utvrđena namjena korištenja i po prvi puta, te participacija studenata u troškovima studija na akreditiranim studijskim programima. Uključivanjem participacija studenata kao specifične kategorije prihoda visokih učilišta želi se omogućiti Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta propisivanje mjerila i načina korištenja i ovog značajnog dijela sredstava visokih učilišta. Važno je spomenuti da se čl. 50. Zakona o proračunu daje fleksibilnost u izvršavanju namjenskih prihoda i primitaka na način da se propisuje mogućnost njihova izvršavanja u iznosima većim od planiranih, a ograničenje se postavlja na razinu ostvarenja prihoda. Dodatno, neiskorišteni namjenski prihodi i primici u jednoj godini mogu se prenijeti i trošiti u drugoj godini. Ovo je izuzetno bitno jer često proračuni i proračunski korisnici ne mogu predvidjeti i točno isplanirati koliko će npr. donacija ili pomoći ostvariti pa se u praksi znalo događati da odbiju donaciju jer je nemaju planiranu i ne mogu je koristiti. � Korištenje vlastitih prihoda Zakonom o proračunu vlastiti prihodi izdvojeni su iz namjenskih prihoda i definirani su kao prihodi koje proračunski korisnici ostvaruju od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima koji se ne financiraju iz proračuna. Navedeni prihodi uplaćuju se u proračun i ne mogu se prenositi u sljedeću godinu. Uplaćeni, a manje

planirani vlastiti prihodi mogu se izvršavati iznad iznosa utvrđenih u proračunu, do visine uplaćenih odnosno planiranih sredstava. Za uplaćene, a neplanirane vlastite prihode također je omogućeno njihovo korištenje prema naknadno utvrđenim aktivnostima i/ili projektima u proračunu uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija, odnosno upravnog tijela za financije. Zakonom o izvršavanju može se propisati izuzeće od obveze uplate tih prihoda u proračun što se i čini čl. 40. Zakona o izvršavanju. Prema navedenom članku obveza uplate vlastitih prihoda ne odnosi se na znanost, visoko obrazovanje, zdravstvene ustanove, ustanove socijalne skrbi, sustav izvršenja sankcija, ustanove kulture, nacionalne parkove, parkove prirode, Državni zavod za zaštitu prirode i Hrvatski hidrografski institut, a nadležna ministarstva nadziru ostvarenje i trošenje tih prihoda. Zakon daje mogućnost da nadležna ministarstva propišu mjerila i način korištenja vlastitih prihoda koje proračunski korisnici ostvaruju obavljanjem poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima (putem pravilnika ili naputka), ali uz suglasnost Ministarstva financija. Vlastite prihode korisnici koriste za podmirenje rashoda nastalih obavljanjem poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima temeljem kojih su prihodi i ostvareni, a ako se ostvare u iznosu većem od potrebnog za podmirenje navedenih rashoda, mogu se koristiti za podmirenje rashoda redovne djelatnosti (čl. 41.).

Obavijest

Ministarstvo financija, Porezna uprava je na svojim internetskim stranicama1 12. prosinca 2013. objavila obavijest koju prenosimo u cijelosti: Upis u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost - tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima Tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima (u daljnjem tekstu: tijela) mogu postati obveznici PDV-a u sljedećim slučajevima: 1. kada ubiru pristojbe, naknade i druga plaćanja u vezi s obavljanjem djelatnosti ili transakcija u okviru svog djelokruga ili ovlasti, ako bi obavljanje tih djelatnosti, kao da nisu porezni obveznici, dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja kod obavljanja takvih djelatnosti ili transakcija, 2. kada obavljaju gospodarske djelatnosti iz Dodatka I. Zakona u opsegu koji nije zanemariv odnosno

210

http://www.porezna-uprava.hr/Lists/Vijesti/Vijest.aspx?ID=761&Ro otFolder=%2FLists%2FVijesti&Source=http%3A%2F%2Fwww%2 Eporezna%2Duprava%2Ehr%2FStranice%2FNaslovnica%2Easpx

•

koji prelazi 230.000,00 kuna, 3. kada obavljaju bilo koju drugu gospodarsku djelatnost odnosno gospodarsku djelatnost iskorištavanja materijalne ili nematerijalne imovine (najam, zakup i slično) iz članka 6. stavka 2. Zakona, u opsegu koji nije zanemariv, odnosno koji prelazi 230.000,00 kuna. S tim u vezi napominje se da su tijela kao i svi drugi porezni obveznici obvezna sama podnijeti zahtjev za upis u registar obveznika PDV-a najkasnije do 15. siječnja 2014. godine, ako su u 2013. godini od obavljanja djelatnosti, ostvarili isporuke u vrijednosti većoj od 230.000,00 kuna. Obzirom na navedeno ističe se da Porezna uprava neće tijela upisivati u registar obveznika PDV-a na vlastitu inicijativu. Stoga, ako su tijela u 2013. godini od obavljanja djelatnosti ostvarila isporuke u vrijednosti preko 230.000,00 kuna, obvezna su do 15. siječnja 2014. nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti zahtjev za upis u registar obveznika PDV-a. Posebno ističemo da ćemo u što kraćem periodu objaviti koje se sve djelatnosti što ih obavljaju tijela ubrajaju u iznos od 230.000,00 kuna.

Godišnji financijski izvještaji neprofitnih organizacija za 2013.

Krešimir Vranar, dipl. oec. Zagreb

organizacije obično dijele u dvije skupine, i to: ■ javne neprofitne organizacije ili državne neprofitne organizacije (korisnici proračuna) i ■ privatne neprofitne organizacije ili nedržavne neprofitne organizacije. Obveznici primjene Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija1, su osnovane udruge i njihovi savezi, zaklade, fondacije, ustanove, političke stranke, komore, sindikati, vjerske i druge zajednice, dobrovoljna vatrogasna društva, Hrvatski crveni križ, auto klubovi i sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti/profita i za koje iz posebnih propisa proizlazi da su neprofitne organizacije. Kao ni do sada odredbe Uredbe ne odnose se na državni proračun, proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračunske korisnike definirane Zakonom o proračunu2 i utvrđene Pravilnikom o utvrđivanju korisnika proračuna i vođenju Registra ko-

Zakon o proračunu (Nar. nov., br. 87/08 – 136/12) Pravilnik o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te o načinu vođenja Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika (Nar. nov., br. 128/09)

risnika proračuna3 (čl. 2. st. 3. Uredbe). Međutim, proizlazi da i državne neprofitne organizacije koje nisu navedene u Registru korisnika proračuna primjenjuju neprofitno računovodstvo. Cilj djelovanja neprofitnih organizacija je prije svega svrha različita od stjecanja profita (dobiti), tj. djelatnost neprofitnih organizacija povezana je prije svega s općim i zajedničkim ciljem. Računovodstvo neprofitnih organizacija propisano Uredbom temelji se na opće prihvaćenim računovodstvenim načelima točnosti, istinitosti, pouzdanosti i pojedinačnom iskazivanju pozicija. Neprofitne organizacije obvezne su evidentirati poslovne događaje, voditi poslovne knjige i sastavljati financijske izvještaje prema temeljnim načelima urednog knjigovodstva. Knjigovodstvo se vodi po načelu dvojnog knjigovodstva, a prema rasporedu računa iz računskog plana za neprofitne organizacije koji je sastavni dio Uredbe (čl. 4. st. 1. Uredbe). U svom knjigovodstvu neprofitne organizacije obvezne su osigurati podatke pojedinačno po vrstama prihoda i rashoda te o stanju imovine, obveza i vlastitih izvora. Neprofitne organizacije unose podatke u poslovne knjige odmah po nastanku poslovnog događaja, a najkasnije u roku primjerenom za sa3

PROČITAJTE VIŠE... K. Vranar: Pripremne radnje za sastavljanje financijskih izvještaja neprofitnih organizacija, FIP 11/12.

Potanje o popisu imovine i obveza i drugim pripremnim radnjama za sastavljanje financijskih izvještaja neprofitnih organizacija možete pročitati u časopisu Financije, pravo i porezi br.11/12.

UDK 657.1

211

Financije, pravo i porezi | 1/14

Pozitivni hrvatski propisi neprofitne

Krešimir Vranar | Godišnji financijski izvještaji neprofitnih organizacija za 2013.

U članku autor pojašnjava popunjavanje godišnjih financijskih izvještaja neprofitnih organizacija za 2013. i to: Računa prihoda i rashoda, Bilance i Bilježaka uz financijske izvještaje, dopunskih podataka u obrascima i dr.

Neprofitne organizacije | Financije, pravo i porezi

stavljanje financijskih izvještaja. O pripremim radnjama neprofitne organizacije za sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja potanje smo pisali u časopisu Financije, pravo i porezi br. 11/12. U nastavku teksta potanje pišemo o popunjavanju godišnjih financijskih izvještaja i predaji istih u propisanom roku.

1. Financijski izvještaji

212

Financijski izvještaji neprofitnih organizacija su: Bilanca, Račun prihoda i rashoda i Bilješke uz financijske izvještaje. Bilanca je sustavni pregled imovine, obveza i vlastitih izvora na određeni datum. Račun prihoda i rashoda je sustavni pregled prihoda i rashoda, te financijskog rezultata u određenom razdoblju. Bilješke uz financijske izvještaje su detaljnija razrada i dopuna podataka iz bilance i računa prihoda i rashoda. Financijski izvještaji neprofitnih organizacija moraju pružiti objektivnu i realnu sliku financijskog položaja i poslovanja neprofitne organizacije. Za objektivnost i realnost financijskih izvještaja odgovara zakonski zastupnik. Financijski izvještaji sastavljaju se na hrvatskom jeziku i izražavaju u valutnoj jedinici koja se primjenjuje u Republici Hrvatskoj. Bilanca, Račun prihoda i rashoda i Bilješke uz financijske izvještaje sastavljaju se za poslovnu godinu koja je izjednačena s kalendarskom godinom. Financijski izvještaji sastavljeni za poslovnu godinu čuvaju se trajno i u izvorniku (čl. 66. st. 4. Uredbe). Financijski izvještaji za poslovnu godinu sastavljaju se na sljedećim obrascima: ■ Bilanca  na Obrascu: BIL-NPF, ■ Izvještaj o prihodima i rashodima  na Obrascu: PR-RAS-NPF (čl. 67. st. 1. Uredbe). Propisani obrasci popunjava se u kunama bez lipa. Neprofitne organizacije koje su osnovane u 2013. u Obrascu: PR-RAS-NPF ne popunjavaju stupac 4. (ostvareno u izvještajnom razdoblju prethodne godine). Za izradu Bilješki uz financijske izvještaje nisu propisani posebni obrasci, već ih neprofitna organizacija izrađuje sukladno svojim aktima i potrebama. Bilješke mogu biti opisne, brojčane ili kombinirane. Označavaju se rednim brojevima s pozivom na AOP oznaku izvještaja na koju se odnose. Obvezne Bilješke uz Bilancu jesu:

■ pregled ostalih ugovornih odnosa i slično koji, uz ispunjenje određenih uvjeta, mogu postati obveza ili imovina (dana kreditna pisma, hipoteke, sporovi na sudu koji su u tijeku i sl.), ■ pregled stanja i rokova dospijeća dugoročnih i kratkoročnih kredita i zajmova te posebno robnih kredita i financijskih najmova (leasing) (čl. 69. Uredbe). Napominjemo da su obrasci Bilance i Računa prihoda i rashoda za 2013. istovjetnog sadržaja kao i za 2012. godinu.

1.1. Predaja financijskih izvještaja Neprofitne organizacije financijske izvještaje sastavljene za poslovnu godinu predaju u elektronskom obliku ili putem papirnatih obrazaca Državnom uredu za reviziju i instituciji ovlaštenoj za obradu podataka (danas je to Financijska agencija – FINA) za potrebe Ministarstva financija i Državnog zavoda za statistiku u roku od 60 dana od isteka izvještajnog razdoblja (čl. 70. st. 1. Uredbe). Uz financijske izvještaje predane u elektronskom obliku s ugrađenim kontrolama (možete ih pronaći na web stranicama FINA-e i Ministarstva financija) treba predati i referentnu stranicu s potpisom zakonskog predstavnika i pečatom. Preporučujemo financijske izvještaje predavati u elektronskom obliku, naime zbog pogrešaka koje se mogu javiti pri ručnom unosu podataka iz papirnatih obrazaca. Dakle, financijski izvještaji sastavljeni za 2013. predaju se Državnom uredu za reviziju i FINI najkasnije do 1.3.2014. Neprofitne organizacije ne predaju Bilješke instituciji ovlaštenoj za obradu podataka, tj. FINI. Sindikati, političke stranke i druge neprofitne organizacije s organizacijskim dijelovima (podružnicama) koji nemaju pravnu osobnost tj. svoj matični broj, podnose jedan financijski izvještaj na razini pravne osobe. Dakle, poslovanje podružnice bez pravne osobnosti i matice mora biti obuhvaćeno jedinstvenim financijskim izvještajem, iz toga razloga organizacijski dijelovi – podružnice bez pravne osobnosti ne podnose financijske izvještaje. Neprofitna organizacija obvezna je predati financijske izvještaje i onda kada nema podataka o svim prihodima i rashodima pa čak i u slučaju kada podaci o prihodima i rashodima imaju vrijednost 0. Naime, nepostojanje prihoda ne znači i nepostojanje rashoda, jer neprofitne organizacije primaju barem račune za vođenje žiro računa u bankama, koje je potrebno proknjižiti kao rashod bez obzira jesu li plaćeni.

Neprofitne organizacije na početku poslovanja moraju popisati imovinu i obveze te navesti njihove pojedinačne vrijednosti. Osim toga, neprofitne organizacije obvezne su popis imovine i obveza sastaviti i na kraju svake poslovne godine sa stanjem na datum bilance radi usklađenja knjigovodstvenog sa stvarnim stanjem. Iznimno, neprofitne organizacije koji obavljaju knjižničarsku ili bibliotečnu djelatnost popis knjiga i bibliotečne građe mogu obaviti u roku koji nije duži od tri godine. Godišnjim popisom utvrđene inventurne (popisne) razlike treba evidentirati u poslovnim knjigama. Provođenjem inventure kontrolira se i ispravnost provedenih knjiženja u poslovnim knjigama, a sve u cilju kvalitetnije pripreme i izrade godišnjih financijskih izvještaja. Godišnji popis je jedna od najvažnijih pripremnih radnji pri izradi godišnjih financijskih izvještaja radi utvrđivanja stvarnog stanja imovine i obveza, jer se temeljem obavljenog popisa usklađuju podaci iskazani u poslovnim knjigama i evidencijama sa stvarnim stanjem.4 Dakle, neprofitne organizacije obvezno na kraju godine (31.12.) usklađuju stanje imovine i obveza iskazanih u knjigovodstvu sa stvarnim stanjem utvrđenim popisom. Tako su neprofitne organizacije bile obvezne obaviti popis imovine i obveza sa stanjem na dan 31.12.2013. i uskladiti stanje imovine i obveza iskazanih u knjigovodstvu sa stvarnim stanjem utvrđenim popisom. Usklađeno stanje imovina i obveza iskazano u knjigovodstvu na dan 31.12.2013., početno je stanje imovina i obveza na dan 01.01.2014. na temelju kojeg se otvaraju poslovne knjige prema odredbama novog Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija.

2. Iskazivanje prihoda i rashoda Prihodi i rashodi priznaju se uz primjenu računovodstvenog načela nastanka događaja, a to znači da se: ■ recipročni prihodi (prihodi na temelju isporučenih dobara i usluga) priznaju u izvještajnom razdoblju na koje se odnose pod uvjetom da se mogu izmjeriti neovisno o naplati, 4

Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 47/05 – 136/12) i Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost(Nar. nov., br. 149/09 - 146/12)

■ nerecipročni prihodi (donacije, članarine, pomoći, doprinosi i ostali slični prihodi) priznaju u izvještajnom razdoblju na koje se odnose pod uvjetom da su raspoloživi (naplaćeni) najkasnije do trenutka predočavanja financijskih izvještaja za isto razdoblje. Skrećemo pozornost da se donacije povezane s izvršenjem ugovornih programa priznaju u bilanci kao odgođeni prihod uz priznavanje u prihode izvještajnog razdoblja razmjerno troškovima provedbe ugovornih programa. Donacije povezane s nefinancijskom imovinom, koja se amortizira, priznaju se u bilanci kao odgođeni prihod uz priznavanje u prihode izvještajnog razdoblja na sustavnoj osnovi razmjerno troškovima uporabe nefinancijske imovine u razdoblju korištenja. ■ rashodi priznaju u izvještajnom razdoblju na koje se odnose neovisno o plaćanju, ■ rashodi za utrošak kratkotrajne nefinancijske imovine priznaju se u trenutku stvarnog utroška odnosno prodaje, i ■ troškovi nabave dugotrajne imovine kapitaliziraju se, a u rashode priznaju tijekom korisnog vijeka uporabe, primjenjujući propisane stope amortizacije koje su sastavni dio Uredbe (čl. 20. Uredbe).

2.1. Što se smatra prihodom kod neprofitnih organizacija? Prihod je povećanje ekonomskih koristi ili uslužnog potencijala tijekom izvještajnog razdoblja u obliku pritjecanja imovine bez istodobnog povećanja obveza ili smanjenja obveza bez istodobnog odljeva imovine. Temeljna pravila za iskazivanje prihoda su sljedeća: ◆ Prihodi se moraju odnositi na izvještajno razdoblje. Ako se prihodi ne odnose na izvještajno razdoblje već na buduće razdoblje, iskazuju se kao odgođeni prihodi tj. kao prihodi budućeg razdoblja. ◆ Prihodi se iskazuju prema načelu nastanka poslovnog događaja koji ima obilježje prihoda. Dakle, za iskazivanje prihoda ne čeka se novčani priljev ako je novčani priljev vezan za prihode. Načelo novčanog tijeka odnosno načelo blagajne ostalo je u prošlosti. ◆ Prihodi se dijele na recipročne i nerecipročne prihode. Kod iskazivanja recipročnih prihoda nije potrebno povećanje imovine, za iskazivanje ovih prihoda treba očekivati buduće koristi, tj. treba postojati imovina, kao što su npr. potraživanja. Da bismo iskazali nerecipročne prihode oni mo-

213

Financije, pravo i porezi | 11/12

1.2. Značaj popisa imovine i obveza

Krešimir Vranar | Godišnji financijski izvještaji neprofitnih organizacija za 2013.

Financije, pravo i porezi | Neprofitne organizacije

Neprofitne organizacije | Financije, pravo i porezi

raju biti naplaćeni u obračunskom razdoblju. Kod nerecipročnih prihoda u načelu se ne iskazuju potraživanja. Za iskazivanje nerecipročnih prihoda nije dosta samo očekivati buduće koristi već ih treba i naplatiti, bilo u novcu bilo ili u drugim oblicima (npr. stvarima).

2.2. Što se smatra rashodom kod neprofitnih organizacija? Rashodi su umanjenja ekonomskih koristi ili uslužnog potencijala u obliku smanjenja imovine ili povećanja obveza bez istodobnog povećanja financijske imovine. Rashodi se iskazuju na temelju računovodstvenog načela nastanka poslovnog događaja. Znači, da se rashod iskazuje u trenutku nastanka obveze, izuzev ako ne nabavljamo nešto što se knjiži kao imovinska bilančna pozicija. Načelo novčanog tijeka odnosno načelo blagajne ostalo je u prošlosti. Međutim, od temeljnog načela nastanka poslovnog događaja postoje i dva odstupanja i to: ◆ Rashod se iskazuje u trenutku utroška imovine ili prodaje imovine. Kod ovog odstupanja rashod se iskazuje tek kada se imovinska bilančna pozicija (npr. kratkotrajna nefinancijska imovina) utroši ili proda. ◆ Rashod se priznaje tijekom korisnog vijeka uporabe. Ovdje je riječ o rashodima koji su povezani s dugotrajnom imovinom. Putem obračuna amortizacije raspoređuju se obveze za nabavljenu dugotrajnu imovinu prema korisnom vijeku uporabe. Rashodi se priznaju u izvještajnom razdoblju na koje se odnose. Naime, za priznavanje rashoda nije bitno da li je nastao novčani odljev ili odljev neke druge imovine. U slučaju ako se rashod odnosi na buduće obračunsko razdoblje, tj. izvještajno razdoblje iskazuje se na računu aktivnog vremenskog razgraničenja. 214

pomoću AOP oznaka iz stupca 3 Obrasca PR-RASNPF, kako slijedi:  AOP 001 – Prihodi = AOP 002 + 005 + 008 + 011 + 024 + 032 Prihodi od prodaje roba i pružanja usluga upisuju se u AOP 003 i AOP 004, s time što je AOP 002 (AOP 003 + 004). Skupina računa 31 su prihodi od prodaje roba i pružanja usluga a obuhvaćaju prihode koje neprofitne organizacije ostvare od kupaca prodajom roba i/ili pružanjem usluga i iz izvršenih ugovornih programa i aktivnosti. Neprofitne organizacije koje su obveznici PDV-a izdaju račune s oznakom R-1 sukladno odredbama čl. 15. st. 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost i čl. 75. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost5, a od 1.07.2013. izdani račun mora sadržavati najmanje propisane podatke čl. 79. st. 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost i čl. 157. - 160. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost6. Obračunati PDV knjiži se u korist računa 2492 – Obveze za PDV, a razlika računa knjiži se u korist prihoda. Postavlja se pitanje treba li za iskazivanje potraživanja izdati račun? Neki porezni sustavi (dohodak, PDV) propisuju obvezno izdavanje računa za obavljene isporuke. Međutim, ako ne postoji obveza izdavanja računa, a isporuka je obavljena ili je pružena usluga, potraživanja treba iskazati. U ovom slučaju vjerodostojni dokument za iskazivanje potraživanja neće biti račun, već neki drugi dokument (npr. narudžba, ugovor i sl.).  AOP 005 – Prihodi od članarina i članskih doprinosa je podatak s AOP 006 Članarine + AOP 007 Članski doprinosi. Skupina računa 32 – Prihodi od članarina i članskih doprinosa obuhvaćaju prihode koji se ostvaruju od obveznih kontinuiranih uplata članova neprofitne organizacije. Članarine, koje su najčešći oblici prihoda neprofitnih organizacija, i slični nerecipročni prihodi knjiže se u prihode pod uvjetom da su naplaćene (raspoložive) najkasnije do trenutka predaje financijskih izvještaja za isto razdoblje.

3. Popunjavanje Računa prihoda i rashoda – Obrazac PR-RAS-NPF Kako bi neprofitna organizacija ispravno popunila Obrazac: PR-RAS-NPF potrebno je da budu provedena sva knjiženja prihoda i rashoda te ostali poslovni događaji do 31.12.2013. Naime, računovodstvo neprofitnih organizacija temelji se na opće prihvaćenim računovodstvenim načelima točnosti, istinitosti, pouzdanosti i pojedinačnom iskazivanju pozicija, a prihodi i rashodi priznaju se uz primjenu računovodstvenog načela nastanka događaja. U nastavku pojašnjavamo popunjavanje Obrasca PR-RAS-NPF

 AOP 008 – Prihodi po posebnim propisima je podatak s AOP 009 Prihodi po posebnim propisima iz proračuna + AOP 010 Prihodi po posebnim propisima iz ostalih izvora. 5

Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13 i 99/13 – Rješenje USRH) i Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost(Nar. nov., br. 79/13 i 85/13) Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13 i 99/13 – Rješenje USRH) i Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost(Nar. nov., br. 79/13 i 85/13)

Zakon o Hrvatskom Crvenom križu (Nar. nov., br. 71/10) Zakon o Hrvatskom Crvenom križu (Nar. nov., br. 71/10) 9 Zakon o Hrvatskom autoklubu (Nar. nov., br. 2/94) 7 8

i za iste se ne mogu iskazivati potraživanja. Donacija ne mora biti primljena samo u novcu, ona može biti primljena i u stvarima, robi ili uslugama.  AOP 032 – Ostali prihodi = AOP 033 + AOP 036 + AOP 037. Ostali prihodi upisuju se na AOP 032 do 036. Skupina računa 36 – Ostali prihodi sadrže prihode od naknade šteta i refundacija te prihode od prodaje dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine. Unutar ove skupine evidentira se otpis obveza i naplaćena otpisana potraživanja. Prodaja dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine evidentira se zaduženjem odgovarajućeg računa potraživanja od kupaca u skupini 16 i odobrenjem računa prihoda od prodaje dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine u skupini 36. Istovremeno se odobrava račun prodane dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine u razredu 0 i zadužuju: odgovarajući račun ispravka vrijednosti imovine u razredu 0 i račun rashoda za prodanu dugotrajnu nematerijalnu i materijalnu imovinu – neotpisana vrijednost u skupini 46 (čl. 50. st. 2 Uredbe).  Kako se knjiži prodaja dugotrajne imovine koja je nabavljena do 31.12.2007. i pri čijoj je nabavi iskazan rashod? U ovom slučaju kod prodaje dugotrajne imovine pri čijoj je nabavi bio iskazan rashod („stari“ račun 4729) ne smijemo za sadašnju vrijednost dugotrajne imovine teretiti rashode, nego se treba teretiti izvore vlasništva. Naime, ako bi teretili rashode, rashodi bi bili dva puta iskazani, tj. u trenutku nabave i u trenutku otuđenja.  AOP 037 – Ostali nespomenuti prihodi = AOP 038 + AOP 039 + AOP 040, su otpis obveza, nenaplaćena otpisana potraživanja i ostali nespomenuti prihodi. Skupina računa 39 – Raspored prihoda sadrži račune za raspored rezultata koji služe za zaključivanje razreda 3 na kraju poslovne godine.  AOP 041 – Rashodi = AOP 042 + 052 + 093 + 094 +105 + 110.  AOP 042 – Rashodi za radnike = AOP 043 + AOP 048 + AOP 049. Skupina računa 41 – Rashodi za radnike sadrži: 1. plaće (u bruto iznosu), 2. ostale rashode za radnike: bonus za uspješan rad, nagrade (jubilarne nagrade,prigodne godišnje nagrade, posebne nagrade i slično), darove (radnicima, djeci radnika i slično), otpremnine, naknade za bolest (za bolovanje duže od 90 dana), invalidnost i smrtni slučaj, te 3. doprinose na plaće.

215

Financije, pravo i porezi | 11/12

Skupina računa 33 – Prihodi po posebnim propisima obuhvaćaju prihode po posebnim propisima iz proračuna i iz ostalih izvora. Prihodi po posebnim propisima iz proračuna jesu prihodi koje neprofitne organizacije ostvaruju u skladu sa zakonima i drugim propisima iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prihodi po posebnim propisima iz ostalih izvora jesu prihodi koje neprofitne organizacije ostvaruju u skladu sa zakonima i drugim propisima od pravnih i/ ili fizičkih osoba. Prihodi po posebnim propisima iz proračuna i prihodi po posebnim propisima iz ostalih izvora mogu biti npr. sljedeći:  prihodi koje ostvaruju dobrovoljna vatrogasna društva prema Zakonu o vatrogastvu7,  prihodi prema Zakonu o Hrvatskom Crvenom križu8,  prihodi u skladu sa Zakonom o Hrvatskom autoklubu9 i sl.  AOP 011 - Prihodi od imovine = AOP 012 + AOP 021. Prihodi od imovine sastoje se od prihoda od financijske imovine (AOP 012) i prihoda od nefinancijske imovine (AOP 021). Prihodi od financijske imovine (AOP 012) su: prihodi od kamata za dane zajmove; prihodi od kamata po vrijednosnim papirima; kamate na oročena sredstva i depozite po viđenju; prihodi od zateznih kamata; prihodi od pozitivnih tečajnih razlika; prihodi od dividendi; prihodi od dobiti trgovačkih društava, banaka i ostalih financijskih institucija po posebnim propisima i ostali prihodi od financijske imovine (upisujemo ih na AOP 012 do 020). Prihodi od nefinancijske imovine (AOP 021) su: prihodi od zakupa i iznajmljivanja imovine (AOP 022) i ostali prihodi od nefinancijske imovine (AOP 023). Obveznici PDV-a na prihode od nefinancijske imovine obvezni su također obračunati PDV.  AOP 024 – Prihodi od donacija = AOP 025 + AOP 028 + AOP 029 + AOP 030 + AOP 031. Skupina računa 35 – Prihodi od donacija obuhvaćaju novčana sredstva koja bez obveze vraćanja neprofitne organizacije dobiju iz državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, od inozemnih vlada i međunarodnih institucija, od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba te od građana i kućanstava. Prihodi od donacija razvrstavaju se u skupinu nerecipročnih prihoda

Krešimir Vranar | Godišnji financijski izvještaji neprofitnih organizacija za 2013.

Financije, pravo i porezi | Neprofitne organizacije

Neprofitne organizacije | Financije, pravo i porezi

216

Plaće su naknade koje poslodavac isplaćuje radnicima za obavljeni rad. Plaće za redovan rad obuhvaćaju plaće te naknade plaća: za bolovanja, godišnji odmor i plaćene izostanke i ostale naknade plaća (njega djeteta, vojna vježba i slično). Plaće u naravi jesu dobra i usluge određene novčane vrijednosti koje neprofitne organizacije daju radnicima za obavljeni rad, a oni ih koriste u slobodno vrijeme i za zadovoljavanje vlastitih potreba (čl. 53. Uredbe). Skrećemo pozornost da se i neprofitne organizacije koje imaju radnike moraju pridržavati između ostaloga i sljedećih propisa: ▶ Zakona o porezu na dohodak10 ▶ Pravilnika o porezu na dohodak11 ▶ Zakona o doprinosima12 ▶ Pravilnika o doprinosima13 ▶ Naredbe o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2013. godinu14 ▶ Pravilnika o obrascu R-Sm15 ▶ Naredbe o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2013.16 i dr. Rashodi za radnike upisuju se na AOP 042 do AOP 051.  AOP 052 – Materijalni rashodi = AOP 053 + AOP 057 + AOP 062 + AOP 067 + AOP 072 + AOP 082 + 087. Skupina računa 42 – Materijalni rashodi obuhvaćaju troškove korištenja usluga i dobara potrebnih za redovno funkcioniranje i obavljanje djelatnosti. Naknade troškova radnicima (AOP 053) uključuje rashode za službena putovanja, naknade za prijevoz, rad na terenu i odvojeni život te stručno usavršavanje radnika, a upisuju se na AOP 054 do AOP 056.  AOP 057 - Naknade članovima u predstavničkim i izvršnim tijelima, povjerenstvima i slično uključuje naknade za obavljanje aktivnosti, naknade troškova službenih putovanja, naknade ostalih troškova i ostale naknade, a upisuju se na AOP 058 do AOP 061.  AOP 062 - Naknade volonterima uključuje naknade za obavljanje djelatnosti, naknade troškova službenih putovanja, naknade ostalih troškova i ostale naknade, a upisuju se na AOP 063 do AOP 066.  AOP 067 - Naknade ostalim osobama izvan radnog odnosa uključuje naknade za obavljanje aktivnosti, naknade troškova službenih putovanja, na Zakon o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04 - 125/13) Pravilnik o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05 - 79/13) 12 Zakon o doprinosima (Nar. nov., br. 84/08 - 144/12) 13 Pravilnik o doprinosima (Nar. nov., br. 2/09 - 86/13) 14 Naredba o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2013. godinu (Nar. nov., br. 132/12 i 34/13) 15 Pravilnik o obrascu R-Sm (Nar. nov., br. 38/05 - 135/09) 16 Naredba o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2013. (Nar. nov., br. 2/13 – 103/13)

knade ostalih troškova i ostale naknade, a upisuju se na AOP 068 do AOP 071.  AOP 072 - Rashodi za usluge obuhvaćaju: usluge telefona, pošte i prijevoza, usluge tekućeg i investicijskog održavanja, usluge promidžbe i informiranja, komunalne usluge, zakupnine i najamnine, zdravstvene i veterinarske usluge, intelektualne i osobne usluge, računalne usluge i ostale usluge, a upisuju se na AOP 073 do AOP 081. Tekuće i investicijsko održavanje podrazumijeva kontinuirane aktivnosti kojima se imovina održava ili vraća u funkcionalno stanje, kao što su: servisiranje uređaja i opreme, uređenje unutarnjih i vanjskih zidova, popravci i zamjena dotrajalih dijelova, periodični remonti postrojenja i opreme i sl. Neprofitne organizacije, koje su u sustavu PDV-a, kod nabave materijala, energije, usluga i sl. od drugih obveznika PDV-a imaju pravo na pretporez, ako su primljeni računi za dobra i usluge u skladu s odredbama Zakona o PDV-u i Pravilnika o PDV-u. Naime, primljeni pretporez knjiži se na teret računa 1242 – Potraživanja za PDV kod obveznika, a razlika računa knjiži se na teret rashoda.  AOP 082 - Rashodi za materijal i energiju obuhvaćaju: uredski materijal i ostale materijalne rashode, materijal i sirovine, energiju te sitan inventar i auto gume, a upisuju se na AOP 083 do AOP 086. Kako se sitni inventar troši, ali se ne potroši odmah pri nabavi, mišljenja smo da se kod nabave sitan inventar iskazuje preko računa podskupine 04. Kod stavljanja u uporabu teretimo račun 4244 – Sitan inventar i auto gume, a odobravamo račun 0491 – Ispravak vrijednosti sitnog inventara. Skrećemo pozornost da se dugotrajna imovina koja ima pojedinačnu nabavnu vrijednost manju od 2.000,00 kn može knjižiti kao sitni inventar, tj. otpisati 100% kod stavljanja u uporabu.  AOP 087 - Ostali nespomenuti rashodi poslovanja = AOP 088 + 089 + 090 + 091 + 092, obuhvaćaju premije osiguranja, reprezentaciju, članarine, kotizacije i ostale nespomenute rashode poslovanja. Neprofitnim organizacijama obveznicima poreza na dobit sukladno odredbama čl. 7. st. 1. toč. 3. Zakona o porezu na dobit17 povećava se porezna osnovica za: ◆ 70% troškova reprezentacije (ugošćenja, darova sa ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda, troškova odmora, športa, rekreacije i razonode, zakupa automobila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor), u visini troškova nastalih iz poslovnog odnosa s poslovnim partnerom, i ◆ 30% troškova, osim troškova osiguranja i kamata, nastalih u svezi s vlastitim ili unajmlje-

10 11

Zakon o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04 – 22/12)

Skupina računa 45 – Donacije, sadrži tekuće i kapitalne donacije razvrstane prema primateljima. Donacije su tekući i/ili kapitalni prijenosi sredstava inozemnim vladama i međunarodnim organizacijama, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, građanima i kućanstvima, poduzetnicima te ostalim krajnjim korisnicima. Tekuće donacije uključuju i prijenose u naravi kao što su: hrana, odjeća, pokrivači, lijekovi koje neprofitna organizacija može davati krajnjim korisnicima. Donacije se upisuju na AOP 105 do AOP 109.  AOP 110 – Ostali rashodi = AOP 111 + 116. Skupina računa 46 – Ostali rashodi, sadrži: kazne, penale i naknade štete, naknade šteta pravnim i fizičkim osobama, ležarine, naknade šteta radnicima, ugovorne kazne i ostale naknade štete, neotpisanu vrijednost i druge rashode otuđene i rashodovane dugotrajne imovine, otpisana potraživanja, rashode za ostala porezna davanja te ostale nespomenute rashode. Ostali rashodi upisuju se na AOP 110 do AOP 120.  AOP 116 - Ostali nespomenuti rashodi = AOP 117+AOP 118+AOP 119+AOP 120. Skupina računa 49 – Raspored rashoda sadrži račune za raspored rezultata koji služe za zaključivanje razreda 4 na kraju poslovne godine. Skrećemo pozornost da će u Obrascu: PR-RAS-NPF podatke o stanju zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda na početku razdoblja (AOP 121), stanju zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda na kraju razdoblja (AOP 122), povećanju zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda (AOP 122 - 121) i smanjenju zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda (AOP 121 - 122) imati samo one neprofitne organizacije koje se bave proizvodnjom te imaju zalihe proizvodnje i gotovih proizvoda.  AOP 125 - Ukupni rashodi = upisuju se na AOP 041 – 123 ili 041+124.

3.1. Popunjavanje ostalih pozicija Na AOP 126 upisujemo višak prihoda (AOP 001 – 125), a na AOP 127 upisujemo manjak prihoda (AOP 125 – 001). Sastavni dio Obrasca PR-RAS-NPF su i: ▶ dodatni podaci (AOP 132 - AOP 137) ▶ vrijednost ostvarenih investicija u novu dugotrajnu imovinu (AOP 138 - AOP 143) te ▶ stanje zaliha = AOP 144. AOP 145 je kontrolni zbroj = (AOP 136 do AOP 144). Ovi podaci iz Obrasca PR-RAS-NPF zadovoljavaju različite potrebe za izvještavanjem. Navedene pozicije popunjavaju se na sljedeći način:

217

Financije, pravo i porezi | 11/12

nim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz (osobni automobil, plovilo, helikopter, zrakoplov i sl.) poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se na osnovi korištenja sredstava za osobni prijevoz ne utvrđuje plaća. U troškove za koje se povećava porezna osnovica ne spadaju troškovi osiguranja, kamata povezana s nabavom imovine (sredstva), plaćeni porez na cestovna motorna vozila i porez na plovila te naknade i pristojbe koje se obvezno prema posebnim propisima plaćaju pri registraciji sredstva za osobni prijevoz (čl. 25. st. 1. Zakona o porezu na dobit). Materijalni rashodi upisuju se na AOP 061 do AOP 089.  AOP 093 – Rashodi amortizacije. Skupina računa 43 – Rashodi amortizacije obuhvaćaju trošak nabave dugotrajne imovine koja se amortizira u vijeku uporabe prema propisanim stopama amortizacije. Sastavni dio Uredbe jest popis stopa amortizacije dugotrajne imovine. Iznimno, izvanproračunski korisnici državnog proračuna koji su kao neprofitne organizacije obveznici primjene odredbi ove Uredbe, mogu u trenutku nabave nefinancijske imovine iskazati na skupini računa 43 rashode za nabavu nefinancijske imovine u visini ukupnog troška nabave.  AOP 094 – Financijski rashodi = AOP 095 + 096 + 100. Skupina računa 44 – Financijski rashodi obuhvaćaju rashode: za kamate (za izdane vrijednosne papire i za primljene kredite, robne i ostale i zajmove); rashode za bankarske usluge i usluge platnog prometa; negativne tečajne razlike i efekte primjene valutne klauzule; zatezne kamate te ostale nespomenute financijske rashode. Tečajna razlika nastaje kada dođe do promjene u valutnom tečaju između datuma transakcije i datuma podmirenja stavki proizašlih iz transakcije. Tečajna razlika je i razlika nastala zbog primjene valutne klauzule.  AOP 100 - Ostali financijski rashodi = AOP-a 101 do 104, a uključuje rashode za bankarske usluge i usluge platnog prometa, negativne tečajne razlike i efekte primjene valutne klauzule, zatezne kamate te ostale nespomenute financijske rashode. Pozitivna tečajna razlika evidentira se kao prihod, a negativna kao rashod. Zatezne kamate se iskazuju odvojeno od vrijednosti transakcija temeljem kojih su nastale i to na AOP 103 (čl. 56. st. 3. Uredbe). Financijski rashodi upisuju se na AOP 094 do AOP 104.  AOP 105 – Donacije = AOP 106 + 109.

Krešimir Vranar | Godišnji financijski izvještaji neprofitnih organizacija za 2013.

Financije, pravo i porezi | Neprofitne organizacije

Neprofitne organizacije | Financije, pravo i porezi

◆ Stanje novčanih sredstava na kraju razdoblja (AOP 135) mora biti jednak zbroju AOP-u 132 (Stanje novčanih sredstava na početku godine + AOP 133 Ukupni priljevi na novčane račune i blagajne) – AOP 134 Ukupni odljevi s novčanih računa i blagajni, odnosno na kraju izvještajnog razdoblja. ◆ Prosječan broj radnika na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja (cijeli broj) (AOP 135) i Prosječan broj radnika na osnovi sati rada (cijeli broj) (AOP 137). Prosječan broj radnika na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja utvrđuje se kao prosjek stanja zaposlenih 1. siječnja i krajem svakog tromjesečja izvještajne godine. Prosječan broj radnika na osnovi sati rada (puni broj) utvrđuje se na način da se ukupan broj ostvarenih sati rada u izvještajnom razdoblju podijeli s brojem mogućih sati rada po jednom radniku u istom razdoblju. U ostvarene sate rada uključuju se sati rada u redovnom i prekovremenom radu te sati rada za koje radnik prima naknadu plaće iz sredstava neprofitne organizacije (npr. bolovanje do 42 dana, naknada za godišnji odmor, plaćeni dopust i sl.); ◆ Vrijednost ostvarenih investicija u novu dugotrajnu imovinu (AOP 138 do AOP 143) na temelju podataka iz podskupine računa 05. ◆ Na AOP 144 upisuje se stanja zaliha krajem izvještajnog razdoblja.

3.2. Važne napomene

218

Skrećemo pozornost da u Obrascu: PR-RAS-NPF ako za pojedini redni broj (AOP) nema podataka upisujemo znak “ – ‘’. U elektronskoj verziji Obrasca PRRAS-NPF potrebno je za pojedini redni broj (AOP) gdje nema podatka upisati 0 kako bi se zadovoljile kontrole. Višak odnosno manjak prihoda iskazujemo samo u Obrascu PR-RAS-NPF kao iznos na predviđenom AOP-u. Rezultat se utvrđuje u Bilanci prenošenjem stanja računa obračuna prihoda i rashoda (račun 5211) na račune podskupine 522 Višak/manjak prihoda. Iznosi u Obrascu: PR-RAS-NPF za AOP 128 (račun 5221) odnosno AOP 129 (račun 5222) upisuju se na temelju stanja iz glavne knjige. Kako se Obrasci: PR-RAS-NPF i BIL-NPF za 2013. ne razlikuju od istovjetnih obrazaca koji su se popunjavali za godišnje financijske izvještaje za 2012. u ovome tekstu ih ne objavljujemo.  Kod popunjavanja Obrasca PR-RAS-NPF i Obrasca BIL – NPF skrećemo pozornost i na sljedeće:

◆ svaki od propisanih obrazaca ima i svoje zaglavlje, koje sadrži istovjetne podatke, ◆ bez popunjenog zaglavlja ne mogu se predati propisani obrasci. Pojedine pozicije iz zaglavlja popunjavaju se na sljedeći način: - Šifre županije, grada i općine su troznamenkaste. Oznaka županije uzima se iz Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj18. Oznake grada i općina preuzete su iz Naredbe o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2013. Šifrarnici za županije, gradove i općine dostupni su i na internetskim stranicama FINA-e. - Registarski broj iz Registra neprofitnih organizacija – RNO je broj pod kojim su prijavljene sve neprofitne organizacije – obveznici vođenja neprofitnog računovodstva, bez obzira vode li dvojno ili jednostavno knjigovodstvo. Broj RNO preuzima se s internetskih stranica Ministarstva financija (Ministarstvo financija, Državna riznica, Računovodstvo, Neprofitno računovodstvo, Registar neprofitnih organizacija > www.mfin.hr). Naime, Ministarstvo financija posebno ne izvještava neprofitnu organizaciju o broju RNO-a. ◆ U zaglavlju se obvezno mora upisati broj OIB-a jer se isti prema odredbama Zakona o osobnom identifikacijskom broju19 počeo primjenjivati od 1.1.2010. kao stalna oznaka svake pravne osobe. ◆ Kako nije propisano na koji se način upisuje oznaka razdoblja, mišljenja smo da se upisuje kako je zadano u izvještaju na internetskim stranicama, tj. 2013 – 12. ◆ Obrasci: PR-RAS-NPF i BIL – NPF trebaju imati potpis zakonskog predstavnika neprofitne organizacije i pečat.

3.3. Ispravak pogrešno iskazanih prihoda/rashoda iz prethodnog izvještajnog razdoblja Neprofitne organizacije prihode i rashode priznaju uz primjenu računovodstvenog načela nastanka događaja. Prihod je povećanje ekonomskih koristi ili uslužnog potencijala tijekom izvještajnog razdoblja u obliku pritjecanja imovine bez istodobnog povećanja obveza ili smanjenja obveza bez istodobnog odljeva imovine. Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Nar. nov., br. 86/06 – 45/13) 19 Zakon o osobnom identifikacijskom broju (Nar. nov., br. 60/08) 18

Naime, preneseni višak prihoda iz prethodnih godina ne knjiži se ponovo kroz prihode tekućeg obračunskog razdoblja. Iz kojeg razloga? Ostvareni manjak tekućeg obračunskog razdoblja prebit će se sa viškom prihoda prethodnih razdoblja, jer je čl. 63. Uredbe propisano: „Saldo na kraju godine na podskupini 522 utvrđuje se prebijanjem računa viška i manjka“. Zaključujemo da se rezultat tekuće godine sučeljava na računu 522 sa rezultatom prethodne godine. Ako se nakon predaje godišnjih financijskih izvještaja naknadno utvrdi da su određeni prihodi/rashodi pogrešno ili netočno iskazani u prethodnom izvještajnom razdoblju, postavlja se pitanje: Kako provesti ispravak pogrešnog ili netočnog knjiženja? Uredba u svojim odredbama nije propisala način ispravka pogrešnog knjiženja prihoda / rashoda iz prethodnog izvještajnog razdoblja u tekućem izvještajnom razdoblju. Mišljenja smo da se pogrešno ili netočno knjiženi prihodi/rashodi u prethodnom izvještajnom razdoblju ne mogu korigirati u tekućem izvještajnom razdoblju knjiženjem na teret tekućih prihoda ili rashoda. Ispravak pogrešno ili netočno iskazanih prihoda/ rashoda u prethodnom izvještajnom razdoblju, treba u tekućem izvještajnom razdoblju ispraviti (knjižiti) preko računa rezultata poslovanja, tj. na teret ili u korist računa skupine 52, ali obvezno na temelju dokumentacije - akta koji donese ovlašteni organ neprofitne organizacije.

očekuju buduće koristi u obavljanju djelatnosti. Obveze jesu neizmirena dugovanja proizašla iz prošlih događaja, za čiju namiru se očekuje odljev resursa. Imovina se klasificira po svojoj vrsti, trajnosti i funkciji u obavljanju djelatnosti. Obveze se klasificiraju prema namjeni i ročnosti. Vlastiti izvori jesu ostatak vrijednosti imovine nakon odbitka svih obveza. Imovina i obveze iskazuju se po računovodstvenom načelu nastanka događaja. Tuđa imovina prati se u izvanbilančnoj evidenciji (čl. 16. Uredbe). Imovina se početno iskazuje po trošku nabave (nabavnoj vrijednosti) odnosno, po procijenjenoj vrijednosti. Dugotrajna imovina je financijska i nefinancijska imovina čiji je vijek uporabe duži od jedne godine i koja duže od jedne godine zadržava isti pojavni oblik. Dugotrajna nefinancijska materijalna imovina čiji je pojedinačni trošak nabave (nabavna vrijednost) niži od 2.000,00 kn može se otpisati jednokratno, stavljanjem u upotrebu, uz obvezu pojedinačnog ili skupnog praćenja u korisnom vijeku upotrebe. Kratkotrajna nefinancijska imovina je imovina namijenjena obavljanju djelatnosti ili daljnjoj prodaji u roku kraćem od godinu dana. Trošak nabave (nabavnu vrijednost) nefinancijske imovine čini kupovna cijena uvećana za carine, nepovratne poreze na promet, troškove prijevoza i sve druge troškove koji se mogu izravno dodati troškovima nabave i osposobljavanja za početak uporabe (čl. 17. Uredbe). Vrijednost pojedinog predmeta dugotrajne nefinancijske imovine ispravlja se linearnom metodom u korisnom vijeku uporabe. Sastavni dio Uredbe su i stope amortizacije prema nazivu sredstva ili skupine sredstava. Iznimno vrijednosti zemljišta, obnovljivih prirodnih bogatstava, knjiga, umjetničkih djela i ostalih izložbenih vrijednosti te plemenitih metala i ostalih pohranjenih vrijednosti u pravilu se ne ispravljaju. Osnovica za ispravak vrijednosti dugotrajne imovine jest njen početni ili revalorizirani trošak nabave (nabavna vrijednost) odnosno procijenjena vrijednost (čl. 18. Uredbe).

4. Iskazivanje imovine i obveza

4.1. Popunjavanje Bilance - Obrazac BIL-NPF

Imovina, obveze i vlastiti izvori određuju financijski položaj neprofitne organizacije. Imovina jesu resursi koje neprofitna organizacija kontrolira kao rezultat prošlih događaja i od kojih se

Kako bi neprofitna organizacija ispravno popunila Obrazac: BIL-NPF potrebno je da budu provedena sva knjiženja u svezi imovine i obveza te ostali poslovni događaji do 31.12.2013. Naime, računovodstvo

219

Financije, pravo i porezi | 11/12

Rashodi su umanjenja ekonomskih koristi ili uslužnog potencijala u obliku smanjenja imovine ili povećanja obveza bez istodobnog povećanja financijske imovine (čl. 20. Uredbe). Na kraju godine svi računi u razredima 3 i 4 se zatvaraju. Na kraju godine - izvještajnog razdoblja rezultat se utvrđuje tako da se za ukupan iznos rashoda odobravaju računi rasporeda rashoda u skupini 49 i zadužuju računi obračuna prihoda i rashoda skupine 52. Rashodi tekućeg obračunskog razdoblja knjiže se uobičajeno, a preneseni višak prihoda iz prethodnih godina ne knjiži se ponovo kroz prihode tekućeg obračunskog razdoblja.

Krešimir Vranar | Godišnji financijski izvještaji neprofitnih organizacija za 2013.

Financije, pravo i porezi | Neprofitne organizacije

Neprofitne organizacije | Financije, pravo i porezi

neprofitnih organizacija temelji se na opće prihvaćenim računovodstvenim načelima točnosti, istinitosti, pouzdanosti i pojedinačnom iskazivanju pozicija, a imovina i obveze iskazuju se po računovodstvenom načelu nastanka događaja. U nastavku pojašnjavamo popunjavanje Obrasca BIL-NPF pomoću AOP oznaka iz stupca 3 Obrasca BIL-NPF, kako slijedi:  AOP 001 – Imovina = AOP 002 + 074.

220

 AOP 002 – Nefinancijska imovina = AOP 003 + 018 + 047 + 051 + 055 + 064. Nefinancijska imovina obuhvaća: neproizvedenu dugotrajnu imovinu; proizvedenu dugotrajnu imovinu; plemenite metale i ostale pohranjene vrijednosti; sitni inventar; nefinancijsku imovinu u pripremi i proizvedenu kratkotrajnu imovinu.  AOP 003 - Neproizvedena dugotrajna imovina = AOP 004 + 008 – 017. Neproizvedena dugotrajna imovina (skupina računa 01) sastoji se od materijalne i nematerijalne imovine.  AOP 004 - Materijalna imovina obuhvaća prirodna bogatstva nad kojima neprofitne organizacije imaju pravo vlasništva.  AOP 005, 006 i 007 - Prirodna bogatstva su zemljišta, rudna bogatstva i ostala prirodna materijalna imovina. Građevinski objekti koji se grade u svrhu poboljšanja kvalitete, povećanja produktivnosti zemljišta ili sprječavanja erozije i drugih oblika uništavanja evidentiraju se kao povećanje vrijednosti zemljišta.  AOP 008 - Nematerijalna imovina obuhvaća: patente, koncesije, licence te uz ostala slična prava i goodwill (AOP 009 do 016).  AOP 017 - na ovoj oznaci upisuje se ispravak vrijednosti neproizvedene dugotrajne imovine.  AOP 018 - Proizvedena dugotrajna imovina = AOP 019 + 023 + 031 + 034 + 039 + 042 - 046. Proizvedena dugotrajna imovina (skupina računa 02) sastoji se od: građevinskih objekata, postrojenja i opreme, prijevoznih sredstava, knjiga, umjetničkih djela i ostalih izložbenih vrijednosti, višegodišnjih nasada i osnovnog stada i nematerijalne proizvedene imovine.  AOP 019 - Građevinski objekti = AOP 020 + 021 + 022. Zgrade i ostali građevinski objekti iskazuju se odvojeno od zemljišta na kojem su smješteni. Ako nije moguće odvojiti vrijednost objekta od vrijednosti zemljišta tada se čitav iznos evidentira na imovini koja ima veću vrijednost (najčešće su to građevinski objekti).  AOP 023 - Postrojenja i oprema = AOP 024 do 030.

 AOP 031 - Prijevozna sredstva = AOP 032 + 033.  AOP 034 - Knjige, umjetnička djela i ostale izložbene vrijednosti = AOP 035 do 038. Knjige, umjetnička djela i ostale izložbene vrijednosti jesu predmeti koje se izlažu sa ciljem pružanja usluga stanovništvu. Kada se navedeni predmeti čuvaju pohranjeni i ne koriste se u procesu pružanja usluga evidentiraju se kao pohranjene knjige, umjetnička djela i slične vrijednosti u skupini računa 03.  AOP 039 - Višegodišnji nasadi i osnovno stado = AOP 040 + 041.  AOP 042 - Nematerijalna proizvedena imovina sastoji se od: ulaganja u računalne programe, umjetničkih, literarnih i znanstvenih djela i slično (AOP 043 do 045). Ulaganja u računalne programe obuhvaćaju troškove kupnje ili nastale vlastite troškove izrade i razvoja programa.  AOP 046 – na ovoj oznaci upisuje se ispravak vrijednosti proizvedene dugotrajne imovine.  AOP 047 - Plemeniti metali i ostale pohranjene vrijednosti = AOP 048. Plemeniti metali i ostale pohranjene vrijednosti (skupina računa 03) sastoje se od vrijednosti koje se čuvaju pohranjene i ne koriste u obavljanju djelatnosti. Ove vrijednosti su: plemeniti metali, drago kamenje, knjige, umjetnička djela i slično.  AOP 051 - Sitan inventar = AOP 052 + 053 - 054. Sitni inventar (skupina računa 04) sastoji se od zaliha sitnog inventara, sitnog inventara u uporabi a umanjeno za ispravak vrijednosti sitnog inventara (AOP 054).  AOP 055 - Nefinancijska imovina u pripremi = AOP 056 do 063. Nefinancijska imovina u pripremi (skupina računa 05) sadrži ulaganja u tijeku izrade ili nabave proizvedene dugotrajne imovine. Ulaganja kojima se produžuje vijek uporabe, povećava kapacitet, mijenja namjena ili znatno poboljšavaju funkcionalna svojstva nefinancijske imovine kao npr. ulaganja u obnovu, rekonstrukciju ili povećanje nefinancijske imovine koja ne moraju biti uvjetovana stanjem imovine evidentiraju se kao povećanje vrijednosti imovine na kojoj je ulaganje izvršeno.  AOP 064 - Proizvedena kratkotrajna imovina = AOP 065 + 070 + 073. Proizvedena kratkotrajna imovina (skupina računa 06), sadrži: zalihe za obavljanje djelatnosti, proizvodnju i proizvode te robu za daljnju prodaju.  AOP 065 - Zalihe su dobra koja se čuvaju u procesu obavljanja posla (proizvodnje i/ili pružanja usluga), za preraspodjelu drugima i za uporabu u izvan-

Vrijednosni papiri (skupina računa 14), sadrže vrijednosne papire klasificirane prema vrstama financijskih instrumenata, kao što su čekovi, komercijalni i blagajnički zapisi, mjenice, obveznice, opcije i drugi financijski derivati te ostali vrijednosni papiri.  AOP 125 - Dionice i udjeli u glavnici = AOP 126 + 129 – 132. Dionice i udjeli u glavnici (skupina računa 15), sastoje se od dionica i udjela u glavnici banaka i ostalih financijskih institucija te trgovačkih društava.  AOP 133 - Potraživanja za prihode = AOP 134 + 135 + 136 + 137 + 140 – 141. Potraživanja za prihode (skupina računa 16) sadrže potraživanja: od kupaca, za članarine i članske doprinose, za prihode po posebnim propisima, za prihode od imovine te ostala nespomenuta potraživanja.  AOP 142 - Rashodi budućih razdoblja i nedospjela naplata prihoda = AOP 143 + 144. Rashodi budućih razdoblja i nedospjela naplata prihoda (aktivna vremenska razgraničenja - skupina računa 19), sadrži: – u naprijed plaćene rashode koji se ne odnose na izvještajno razdoblje i – p rihode koji pripadaju određenom obračunskom razdoblju, ali u tom razdoblju nije dospjela njihova naplata ili nisu mogli biti izdani računi.  AOP 145 – Obveze i vlastiti izvori = AOP 146 + 195.  AOP 146 – Obveze = AOP 147 + 174 + 182 + 190. Obveze se sastoje od:  skupine računa 24 - Obveza za rashode,  skupine računa 25 - Obveza za vrijednosne papire i  skupine računa 26 - Obveza za kredite i zajmove.  AOP 147 - Obveze za rashode = AOP 148 + 156 + 164 + 168 + 169 + 170. Obveze za rashode (skupina računa 24) sadrže obveze koje se u trenutku nastanka priznaju kao rashod na računima razreda 4 – Rashodi, a to su obveze za: zaposlene, materijalne rashode, financijske rashode, prikupljena sredstva pomoći, kazne i naknade šteta te ostale tekuće obveze.  AOP 148 - Obveze za radnike = AOP 149 + 150 + 151 + 152 + 153 + 154 + 155, a ovdje se upisuju sljedeće obveze i to za: plaće – neto, naknade plaće – neto, plaće u naravi, porez i prirez na dohodak iz plaća, doprinose na plaće te ostale obveze za radnike.  AOP 156 - Obveze za materijalne rashode =

221

Financije, pravo i porezi | 11/12

rednim situacijama (AOP 066 do 069).  AOP 071 - Proizvodnja u tijeku sastoji se od dobara čiji proces proizvodnje nije dovršen.  AOP 072 - Gotovi proizvodi jesu proizvodi za koje je završen proces proizvodnje te se mogu dalje prodavati, preraspodjeljivati ili koristiti.  AOP 073 - Roba za daljnju prodaju jesu dobra koja su kupljena u svrhu daljnje prodaje.  AOP 074 – Financijska imovina = AOP 075 + 083 + 100 + 105 + 125 + 133 + 142. Financijska imovina obuhvaća: novac u banci i blagajni, depozite, jamčevne pologe i potraživanja od zaposlenih te za više plaćene poreze i ostalo, zajmove, vrijednosne papire, dionice i udjele u glavnici, i potraživanja za prihode poslovanja.  AOP 075 - Novac u banci i blagajni = AOP 076 + 080 + 081 + 082. Novac u banci i blagajni (skupina računa 11), obuhvaća: novac u banci, izdvojena novčana sredstva te novac i vrijednosnice u blagajni. Izdvojena novčana sredstva jesu sredstva izdvojena na poseban račun radi osiguranja plaćanja na temelju izdanih čekova, mjenica, akreditiva i slično (AOP 080).  AOP 083 - Depoziti, jamčevni polozi i potraživanja od radnika te za više plaćene poreze i ostalo = AOP 084 + 087 + 088 + 089 + 095. Depoziti, jamčevni polozi i potraživanja od zaposlenih te za više plaćene poreze i ostalo (skupina računa 12) sadrži: depozite u bankama i ostalim financijskim institucijama, jamčevne pologe, potraživanja od zaposlenih, potraživanja za više plaćene poreze i doprinose te ostala potraživanja.  AOP 084 - Depoziti su oblik potraživanja na temelju pologa novca kod depozitara – banke i ostalih financijskih institucija.  AOP 087 - Jamčevni polozi su jamčevine, odnosno kaucije dane kao osiguranje izvršenja ugovorne obveze.  AOP 088 - 095 - Potraživanja od radnika upisuju se pod AOP 088, a potraživanja za više plaćene poreze i doprinose pod AOP 089, dok se ostala potraživanja upisuju pod AOP 095.  AOP 100 – Zajmovi = AOP 101 + 102 + 103 – 104. Zajmovi (skupina računa 13) obuhvaćaju dane zajmove klasificirane prema primateljima, i to: građanima i kućanstvima, pravnim osobama koje obavljaju poduzetničku djelatnost i ostalim subjektima te ispravak vrijednosti danih zajmova.  AOP 105 - Vrijednosni papiri = AOP 106 + 109 + 112 + 115 + 118 + 121 – 124.

Krešimir Vranar | Godišnji financijski izvještaji neprofitnih organizacija za 2013.

Financije, pravo i porezi | Neprofitne organizacije

Neprofitne organizacije | Financije, pravo i porezi

222

AOP 157 + 158 + 159 + 160 + 161 + 162+163, a ovdje se upisuju sljedeće obveze i to: naknade troškova radnicima, naknade članovima predstavničkih i izvršnih tijela, povjerenstava i sl., naknade volonterima, naknade ostalim osobama izvan radnog odnosa, prema dobavljačima u zemlji i u inozemstvu te ostale obveze za financiranje rashoda poslovanja.  AOP 164 - Obveze za financijske rashode = AOP 165 + 166 + 167, a ovdje se upisuju sljedeće obveze: za kamate za izdane vrijednosne papire, za kamate za primljene kredite i zajmove i obveze za ostale financijske rashode.  AOP 168 = Obveze za prikupljena sredstva pomoći. Obveze za prikupljena sredstva pomoći (područjima pogođenim prirodnim katastrofama, skupinama stanovništva s posebnim potrebama, institucijama za nabavu medicinske opreme i slično, evidentiraju se u trenutku primitka novca ili druge vrste imovine. Kada neprofitna organizacija prikupljena sredstva pomoći proslijedi krajnjim korisnicima priznaju se rashodi za danu donaciju i prihodi od donacija. Pod AOP 169 upisuju se obveze za kazne, penale i naknade šteta, a pod AOP 170 ostale obveze upisuju se obveze: za poreze, za PDV, za predujmove, depozite, primljene jamčevine i ostale nespomenute obveze.  AOP 174 - Obveze za vrijednosne papire = AOP 175 + 178 – 181. Obveze za vrijednosne papire (skupina računa 25), obuhvaćaju obveze za vrijednosne papire klasificirane prema vrstama financijskih instrumenata te ispravak vrijednosti obveza za vrijednosne papire. Obveze za kamate po izdanim vrijednosnim papirima iskazuju se na računima obveza za rashode poslovanja u skupini 24.  AOP 182 - Obveze za kredite i zajmove = AOP 183 + 186 – 189. Obveze za kredite i zajmove (skupina računa 26), obuhvaćaju obveze koje neprofitne organizacije imaju za primljene kredite i zajmove te ispravak vrijednosti obveza za kredite i zajmove. Obveze za kamate po primljenim kreditima i zajmovima evidentiraju se na računima obveza za rashode poslovanja u skupini 24.  AOP 190 - Odgođeno plaćanje rashoda i prihodi budućih razdoblja = AOP 191 + 192. Odgođeno plaćanje rashoda i prihodi budućih razdoblja (skupina računa 29 - pasivna vremenska razgraničenja) sadrži rashode koji nisu fakturirani, a terete tekuće razdoblje te prihode koji su naplaćeni ili obračunani u tekućem razdoblju, a odnose se na iduće obračunsko razdoblje.

 AOP 195 – Vlastiti izvori = AOP 196 + 199 – 200. Vlastiti izvori sadrže skupine računa: 51 – Vlastiti izvori i 52 – Rezultat poslovanja. Vlastiti izvori (AOP 197 + AOP 198), skupina računa 51, sastoje se od vlastitih izvora (AOP 197) i revalorizacijskih rezervi (AOP 198).  AOP 199 i 200 - Rezultat poslovanja može biti višak prihoda - AOP 199 ili manjak prihoda - AOP 200. Na kraju izvještajnog razdoblja rezultat se utvrđuje tako da se za ukupan iznos rashoda odobravaju računi rasporeda rashoda u skupini 49 i zadužuju računi obračuna prihoda i rashoda skupine 52. Za ukupnu svotu prihoda zadužuju se računi rasporeda prihoda u skupini 39 i odobravaju računi obračuna prihoda i rashoda skupine 52. Ako je potražna strana na računu obračuna prihoda i rashoda skupine 52 veća od dugovne za utvrđenu razliku zadužuje se račun obračuna prihoda i rashoda poslovanja i odobrava odgovarajući račun viška prihoda u skupini 52. Ako je dugovna strana na računu obračuna prihoda i rashoda skupine 52 veća od potražne za utvrđenu razliku odobrava se račun obračuna prihoda i rashoda i zadužuje račun manjka prihoda u skupini 52. Na kraju godine svi računi u razredima 3 i 4 se zatvaraju.20 Saldo na kraju godine na podskupini 522 utvrđuje se prebijanjem računa viška i manjka. Višak prihoda – račun 5221 upisuje se pod AOP 199 a manjak prihoda – račun 5222 upisuje se pod AOP 200.  AOP 201 i 202 - Izvanbilančni zapisi Izvanbilančni zapisi u aktivi (AOP 201) moraju biti jednaki izvanbilančnim zapisima u pasivi (AOP 202). Izvanbilančni zapisi (razred 6), sadrže stavke koje su vezane, ali nisu uključene u bilančne kategorije, i to npr. tuđa materijalna imovina, prava, vrijednosni papiri i dr. Na dan 31.12.2013. u Obrascu BIL – NPF stanje imovine na AOP-u 001 mora biti jednako stanju obveza i vlastitih izvora na AOP-u 145, tj. aktiva i pasiva moraju biti u ravnoteži. Skrećemo pozornost da u Obrascu: BIL – NPF ako za pojedini redni broj (AOP) nema podataka upisujemo Primjere knjiženja možete vidjeti TEB-ovom priručniku – skupina autora: Novo računovodstvo neprofitnih organizacija (Zagreb, veljača 2009.) i u časopisu Financije, pravo i porezi br. 11/12.

Financije, pravo i porezi | Neprofitne organizacije

znak “ – ‘’. U elektronskoj verziji Obrasca BIL – NPF potrebno je za pojedini redni broj (AOP) gdje nema podatka upisati 0 kako bi se zadovoljile kontrole.

◆ pregled ostalih ugovornih odnosa i slično koji, uz ispunjenje određenih uvjeta, mogu postati obveza ili imovina (dana kreditna pisma, hipoteke, sporovi na sudu koji su u tijeku i sl.), ◆ pregled stanja i rokova dospijeća dugoročnih i kratkoročnih kredita i zajmova te posebno robnih kredita i financijskih najmova (leasing) (čl. 69. Uredbe). Bilješke uz financijske izvještaje predstavljaju potanju razradu i dopunu informacija iz Bilance i Računa prihoda i rashoda. Bilješke mogu biti opisne, brojčane ili kombinirane. Bilješke se često predočuju u obliku tablica i mogu sadržavati različite informacije, čiji sadržaj i struktura ovise o specifičnosti neprofitne organizacije. U bilješkama treba napisati pojašnjenja i kvantifikacije značajnih promjena i iznosa evidentiranih u financijskim izvještajima i poslovnim knjigama. Označavaju se rednim brojevima s pozivom na AOP oznaku izvještaja na koju se odnose. Dakle, bilješke uz financijske izvještaje detaljnije obrazlažu podatke i informacije sadržane u Obrascu PR-RAS-NPF i Obrascu BIL-NPF. Za bilješke koje se rade na temelju podataka iz Obrasca BIL-NPF i Obrasca PR-RAS-NPF za 2013. predlažemo da imaju istovjerne podatke u zaglavlju kao i Obrasci BIL-NPF i PR-RAS-NPF, a na kraju bilježaka da se potpišu ovlaštene osobe neprofitne organizacije i stave pečat. U nastavku dajemo neke primjere bilježaka na temelju podataka iz Obrasca BIL-NPF i Obrasca PRRAS-NPF za 2013. ÂÂBilješke za razdoblje od 1.1.2012. do 31.12.2013. Naziv obveznika: SRD „Amur“

Račun: 2360000 – 5555566666

Poštanski broj: 10430

RNO broj: 9441

Mjesto: Samobor

Matični broj: 9898989

Adresa: Ribička 12

OIB: 12121212112

Šifra županije: 710

Šifra djelatnosti: 9312

Šifra općine: 380

Oznaka razdoblja: 2013 - 12

organizacija temelji se na opće prihvaćenim računovodstvenim načelima. ▶ Za razdoblje 1.1. do 31.12.2013. sastavljaju se Obrazac PR-RAS-NPF, Obrazac BIL-NPF i Bilješke uz financijske izvještaje. ▶ Financijski izvještaji za 2013. predaju se Državnom uredu za reviziju i Fini najkasnije do 1.3.2014. ▶ Obrasci se popunjavaju u kunama bez lipa. ▶ Recipročni prihodi priznaju se u izvještajnom razdoblju na koje se odnose pod uvjetom da se mogu izmjeriti neovisno o naplati. ▶ Nerecipročni prihodi priznaju se u izvještajnom razdoblju na koje se odnose pod uvjetom da su raspoloživi tj. naplaćeni najkasnije do trenutka predočavanja financijskih izvještaja za isto razdoblje. ▶ Rashodi se priznaju u izvještajnom razdoblju na koje se odnose neovisno o plaćanju. ▶ Rashodi za utrošak kratkotrajne nefinancijske imovine priznaju se u trenutku stvarnog utroška odnosno prodaje.  Primjer 1. Bilješka br. 1. – AOP 001 Prihodi (Obrazac PR-RAS-NPF) Prihodi ostvareni u 2013. imaju sljedeću strukturu: Red. broj

Opis

Prihodi od prodaje roba i pružanja usluga

Prihodi od članarina i članskih doprinosa

Iznos

20.000,00

7,2

200.000,00

71,0

Prihodi od imovine

14.000,00

4,9

Prihodi od donacija

40.000,00

14,4

Ostali prihodi

7.000,00

2,5

281.000,00

100,00

Prihodi – ukupno

Ostvareni prihodi najvećim dijelom odnose se na prihode od članarina i članskih doprinosa te na prihode od donacija. Prihodi od prodaje roba i pružanja usluga odnose se na prodane dnevne ribolovne karte. Prihodi od imovine odnose se na prihode od kamata u iznosu od 4.000,00 kn i na prihode od iznajmljivanja poslovnog prostora u iznosu od 10.000,00 kn.

Krešimir Vranar | Godišnji financijski izvještaji neprofitnih organizacija za 2013.

Propisima nije utvrđen oblik i sadržaj bilješki uz financijske izvještaje, tj. oblik bilješki nije formalno određen odnosno iste nisu shematizirane. Iznimno, propisano je da obvezne bilješke uz Bilancu jesu:

▶ Računovodstvo neprofitnih

223

Financije, pravo i porezi | 11/12

5. Bilješke uz financijske izvještaje

Dobro je podsjetiti se!

Neprofitne organizacije | Financije, pravo i porezi

 Primjer 2. Bilješka br. 2. – AOP 041 Rashodi (Obrazac PR-RAS-NPF) Rashodi ostvareni u 2013. imaju sljedeću strukturu: Red. broj

Opis

Iznos

Rashodi za zaposlene

Materijalni rashodi

Rashodi amortizacije

Financijski rashodi

Ostali nespomenuti rashodi Rashodi – ukupno

35.160,00

13,4

203.000,00

77,2

10.000,00

3,8

3.500,00

1,2

11.500,00

4,4

263.160,00

100,0

Ostvareni rashodi najvećim dijelom odnose se na materijalne rashode i na rashode za zaposlene. Materijalni rashodi odnose se na: naknade za zaposlene (2.000,00 kn), rashode za materijal i energiju (171.000,00 kn) i rashode za usluge (30.000,00 kn). Kod ostalih nespomenutih rashoda 10.000,00 kn odnosi se neotpisanu vrijednost rashodovane dugotrajne imovine, tj. na pokvarenu uredsku opremu koja se ne može popraviti.  Primjer 3. Bilješka br. 3. – AOP 093 - Rashodi amortizacije (Obrazac PR-RAS-NPF) i AOP 046 - Ispravak vrijednosti proizvedene dugotrajne imovine (Obrazac BIL-NPF) Rashodi amortizacije odnosno ispravak vrijednosti proizvedene dugotrajne imovine za 2013. u iznosu od 10.000,00 kn odnosi se na obračunatu amortizaciju za sljedeću proizvedenu dugotrajnu imovinu: Red. broj

Naziv proizvedene dugotrajne imovine

Nabavna vrijednost

Stopa Iznos amortizacije amortizacije

Poslovni objekt

500.000,00

1,25%

6.250,00

Uredski namještaj

10.000,00

12,5%

1.250,00

Sportska oprema

12.500,00

20,0%

Ukupna amortizacija

2.500,00 10.000,00

Neprofitna organizacija obračunava amortizaciju linearnom metodom u korisnom vijeku uporabe proizvedene dugotrajne imovine po propisanim stopama amortizacije. 224

 Primjer 4. Bilješka br. 4. – AOP 018 Proizvedena dugotrajna imovina (Obrazac BIL-NPF) Neprofitna organizacija ima u vlasništvu sljedeću proizvedenu dugotrajnu imovinu: Red. Naziv proizvedene broj dugotrajne imovine 1.

Poslovni objekt

Nabavna vrijednost 500.000,00

Ukupan ispravak vrijednosti

Sadašnja vrijednost 31.12.2012.

12.500,00

487.500,00

Uredski namještaj

10.000,00

2.500,00

7.500,00

Sportska oprema

12.500,00

7.500,00

5.000,00

Ukupno

522.500,00

22.500,00

500.000,00

Proizvedena dugotrajna imovina u 2013. učestvuje u ukupnoj imovini neprofitne organizacije sa 79% (522.500,00 : 664.000,00 x 100). Ispravak vrijednosti proizvedene dugotrajne imovine za 2013. iznosi 10.000,00 kn (Vidjeti bilješku broj 3.) Poslovni objekt izgrađen je u mjesecu prosincu 2006. iz kredita poslovne banke. Sportska oprema nabavne vrijednosti u iznosu od 12.500,00 kn odnosi se na športski ribolovni pribor za natjecanja, budući SRD „Riba“ ima i športsku ekipu.  Primjer 5. Bilješka br. 5. – AOP 051 Sitan inventar (Obrazac BIL-NPF) Zalihe sitnog inventara na dan 31.12.2013. iznose 5.000,00 kn, a odnose se na rezervne dijelove za športski ribolovni pribor. Neprofitna organizacija sitan inventar otpisuje jednokratno, stavljanjem istoga u uporabu.  Primjer 6. Bilješka br. 6. – AOP 074 Financijska imovina (Obrazac BIL-NPF) Red. broj

Naziv financijska imovine

Novac u banci

Novac u blagajni

Depoziti, jamčevni polozi

Potraživanja za prihode poslovanja

Rashodi budućih razdoblja i nedospjela naplata prihoda

Ukupno

Iznos

29.000,00

19,8%

500,00

0,3%

100.000,00

68,3%

15.000,00

10,2%

2.000,00

1,4%

146.500,00

100,0%

U financijskoj imovini najznačajniji udio ima depozit kod banke (68,3%) u iznosu od 100.000,00 kn. Potraživanja za prihode poslovanja od 15.000,00 kn odnose se na: ■ potraživanja za članarine i članske doprinose od 10.000,00 kn i ■ potraživanja za prihode od najma imovine od 5.000,00 kn. Rashodi budućih razdoblja u iznosu od 2.000,00 kn odnose na rashode energije za 2014.  Primjer 7. Bilješka br. 7. – AOP 146 Obveze (Obrazac BIL-NPF) Red. broj

Naziv obveze

Iznos

Obveze za rashode poslovanja

73.000,00

11,7%

Obveze za kredite i zajmove

437.500,00

69,9%

Odgođeno plaćanje rashoda i prihodi budućih razdoblja

115.660,00

Ukupno

626.160,00

18,4% 100,0%

Ukupne obveze u iznosu od 626.160,00 kn učestvuju u obvezama i vlastitom kapitalu sa 94,3%.

Financije, pravo i porezi | Neprofitne organizacije

Vlastiti izvori na dan 31.12.2013. iznose 37.840,00 kn i to: ■ vlastiti izvori od 20.000,00 kn i ■ višak prihoda za 2013. od 17.840,00 kn. Na opisani način detaljnije bismo pojašnjavali i ostale podatke i informacije sadržane u Obrascu PRRAS-NPF i Obrascu BIL-NPF. Bilješke uz financijske izvještaje ne predaju se instituciji ovlaštenoj za obradu podataka, već samo Državnom uredu za reviziju.

6. Obvezne kontrole u Obrascima BIL-NPF i PR-RAS-NPF U nastavku dajemo pregled obveznih kontrola koje moraju biti zadovoljene u Obrascima BIL-NPF i PRRAS-NPF i to: � Obrazac BIL-NPF ■ Uvijek mora biti zadovoljena osnovna bilančna jednakost, tj. ukupna imovina jednaka je ukupnim obvezama i vlastitim izvorima (AOP 001 = AOP 145), odnosno aktiva i pasiva moraju biti u ravnoteži. ■ Ne mogu istodobno biti popunjeni podaci na AOP 199 - Višak prihoda i AOP 200 - Manjak prihoda. Podaci o viškovima odnosno manjkovima u jednoj godini u izvještaj se unose prebijeno. Podaci o višku (AOP 199) ili manjku prihoda (AOP 200) obvezno se unose kao pozitivne (apsolutne) vrijednosti.

■ U ovisnosti o rezultatu neprofitne organizacije iskazanog na AOP – ima 199 odnosno 200 na 31.12.2013., taj isti rezultat mora biti iskazan i na AOP – ima 130 odnosno 131 u Obrascu PR-RASNPF. Dakle: AOP 199 Obrasca BIL-NPF = AOP 130 Obrasca PR-RAS-NPF AOP 200 Obrasca: BIL-NPF = AOP 131 Obrasca: PR-RAS-NPF. ■ Stanje novca u banci i blagajni iskazano na AOP 075 Obrasca: BIL mora odgovarati stanju novčanih sredstva na kraju godine AOP 135 Obrasca: PRRAS-NPF. � Obrazac PR-RAS-NPF ■ AOP 130 i 131 u Obrazac: PR-RAS- NPF moraju odgovarati AOP – ima 199 i 200 u Obrascu BILNPF ■ AOP 126 Višak prihoda poslovanja i AOP 127 Manjak prihoda poslovanja odnosno AOP 128 Višak prihoda – preneseni i AOP 129 Manjak prihoda – preneseni u koloni jedne godine ne mogu biti istovremeno popunjene (obveznik može iz prethodnih razdoblja imati ili preneseni višak ili preneseni manjak - ne oboje istovremeno) ■ Istovremeno ne mogu biti popunjeni AOP 130 Višak prihoda i primitaka raspoloživ u sljedećem razdoblju i AOP 131 Manjak prihoda i primitaka raspoloživ u sljedećem razdoblju. � Dodatni podaci u Obrascu PR-RAS-NPF ■ Podaci na AOP 135 Stanje novčanih sredstava na kraju godine u Obrascu PR-RAS-NPF moraju biti jednaki AOP 132 Stanje novčanih sredstava na početku godine + AOP 133 Ukupni priljevi na novčane račune i blagajne – AOP 134 Ukupni odljevi s novčanih računa i blagajni. ■ Na AOP-ima 132 do 135 prati se stanje novčanih sredstava na početku i na kraju godine. Znači da se u AOP 132 uvijek unosi stanje novčanih sredstava 01.01. Početnom stanju novčanih sredstava dodaju se ukupni dugovni prometi preko računa i blagajni u izvještajnom razdoblju (AOP 133) a od ukupnog zbroja oduzimaju ukupni potražni prometi novčanih računa i blagajni. Kao rezultat dobiva se stanje novčanih sredstava na kraju izvještajnog razdoblja koje mora odgovarati zbroju stanja na izvacima računa. Napominjemo da, novčani računi uključuju sve kunske i devizne račune koje neprofitna organizacija ima otvorene u poslovnih bankama, a blagajna uključuje sve kunske i devizne glavne i pomoćne blagajne.

Krešimir Vranar | Godišnji financijski izvještaji neprofitnih organizacija za 2013.

 Primjer 8. Bilješka br. 8. – AOP 195 Vlastiti izvori (Obrazac BIL-NPF)

� Usporedba Obrasca BIL-NPF i PR-RAS-NPF

225

Financije, pravo i porezi | 11/12

U obvezama za rashode poslovanja najznačajnije su obveze prema dobavljačima u zemlji u iznosu od 62.968,00 kn, tj. 86,3%. Obveze za kredite u iznosu od 437.500,00 kn odnose se na primljeni kredit od banke krajem 2006. za izgradnju ribičkog doma. Kredit je odobren na rok od 25 godina i kamatu od 6%, uz grace razdoblje od 3 godine. Za vrijeme grace razdoblja kamatu plaća lokalna samouprava. Zadnji anuitet kredita dospijeva 31.12.2034. Banka je za osiguranje vraćanja kredita stavila hipoteku na izgrađeni ribički dom, a SRD „Riba“ kod banke ima i depozit od 100.000,00 kn. Odgođeno plaćanje rashoda i prihodi budućih razdoblja u iznosu od 115.660,00 kn odnose se na odgođeno priznavanje prihoda i to: ■ unaprijed naplaćena najamnina za 2014. u iznosu od 90.000,00 kn i ■ unaprijed naplaćene donacije za 2014. u iznosu od 25.660,00 kn.

Neprofitne organizacije | Financije, pravo i porezi

Na dan 31.12.2013. u Obrascu BIL – NPF stanje imovine na AOP-u 001 mora biti jednako stanju obveza i vlastitih izvora na AOP-u 145, tj. aktiva i pasiva moraju biti u ravnoteži. Skrećemo pozornost da u Obrascu PR-RAS-NPF i Obrascu BIL – NPF ako za pojedini redni broj (AOP) nema podataka upisujemo znak “ – ‘’.

7. Koje neprofitne organizacije ne moraju sastavljati financijske izvještaje? U sustavu neprofitnog računovodstva postoje dva načina vođenja knjigovodstva: jednostavno i dvojno knjigovodstvo. Neprofitne organizacije u načelu vode dvojno knjigovodstvo, osim u slučaju ako su stvorene pretpostavke za vođenje jednostavnog knjigovodstva i ako su odluku da se vodi jednostavno knjigovodstvo donijeli osnivači neprofitne organizacije. Uredbom su utvrđena dva kriterija (vrijednost imovine i godišnji prihod manji od 100.000,00 kn – za svaki kriterij posebno) na temelju kojih se određuje trebaju li ili ne neprofitne organizacije voditi dvojno knjigovodstvo i sastavljati financijske izvještaje. Skrećemo pozornost da se u vrijednost imovine ubraja cjelokupna dugotrajna i kratkotrajna imovina, a ne samo vrijednost dugotrajna imovine. Naime, neprofitna organizacija čija je vrijednost imovine uzastopno u prethodne tri godine manja od 100.000,00 kn na razini godine i godišnji prihod uzastopno u prethodne tri godine godinu manji od 100.000,00 kn na razini godine, nije obvezna voditi dvojno knjigovodstvo te sastavljati i predavati financijske izvještaje (čl. 71. st. 1. Uredbe). Neprofitne organizacije iz čl. 71. st. 1. Uredbe dužne su obavijestiti Državni ured za reviziju i Ministarstvo financija (putem Obrasca RNO) da u skladu s odredbama Uredbe ne sastavljaju financijske izvještaje. 226

 Međutim, ovi kriteriji ne primjenjuju se na neprofitne organizacije koje su osnovane od 1.1.2009. pa do kraja 2013., naime prema Uputi Ministarstva financija za iste propisano je sljedeće: „Neprofitne organizacije osnovane nakon 1. siječnja 2009. g. dužne su voditi dvojno knjigovodstvo i sastavljati te predavati financijske izvještaje slijedeće tri godine neovisno o visini prihoda i imovine“. Zaključujemo da su neprofitne organizacije osnovane poslije 1.1.2009. obvezne voditi dvojno knjigovodstvo i sastavljati te predavati financijske izvještaje sljedeće tri godine neovisno o visini prihoda i imovine. Ove neprofitne organizacije nakon proteka tri godi-

ne mogu promijeniti organizaciju knjigovodstva na jednostavno knjigovodstvo, o čemu odluku donosi osnivač neprofitne organizacije i izvješćuje Ministarstvo financija putem Obrasca RNO-P, jasno samo ako zadovoljava sljedeće kriterije: Ako je vrijednost imovine uzastopno u prethodne tri godine manja od 100.000,00 kn na razini godine i godišnji prihod uzastopno u prethodne tri godine godinu manji od 100.000,00 kn na razini godine. Odluku da neprofitna organizacija nije obvezna voditi dvojno knjigovodstvo donosi osnivač za tekuću poslovnu godinu u roku predviđenom za podnošenje financijskih izvještaja za prethodnu poslovnu godinu, tj. najkasnije do kraja veljače tekuće poslovne godine. Ako neprofitna organizacija vodi jednostavno knjigovodstvo dužna je voditi najmanje Knjigu blagajne i Knjigu prihoda i rashoda primjenom jednostavnog knjigovodstva i novčanog računovodstvenog načela. Knjiga prihoda i rashoda sadrži najmanje sljedeće podatke: ▶ redni broj ▶ broj i datum knjigovodstvene isprave na temelju koje se unosi podatak u knjigu prihoda i rashoda ▶ naziv knjigovodstvene isprave koja je osnova za knjiženje ▶ opis poslovne promjene ▶ iznos prihoda i rashoda. U Knjigu blagajne se kronološkim redom unose podaci o izvršenim gotovinskim uplatama i isplatama. Knjiga blagajne sadrži najmanje sljedeće podatke: ▶ redni broj ▶ datum i broj knjigovodstvene isprave ▶ opis ▶ uplaćeni ili isplaćeni iznos. Podaci uneseni u Knjigu prihoda i rashoda i Knjigu blagajne moraju se temeljiti na opće prihvaćenim računovodstvenim načelima točnosti, istinitosti, pouzdanosti i pojedinačnom iskazivanju pozicija. Naime, neprofitne organizacije obvezne su voditi poslovne knjige prema temeljnim načelima urednog knjigovodstva.

•

Popunjavanje i rokovi dostavljanja izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezima, te doprinosima

Obrazac JOPPD s primjerima

• Autori: Silvija Bartolec, Ksenija Cipek, Dražen Opalić, Iva Uljanić • Izašlo iz tiska: listopad 2013. • Opseg: 192 str. Cijena: 200,00 kn

U primjeni je novi Zakon o obrtu

Krešimir Vranar, dipl. oec. Zagreb

donesen je 1993., a isti je nakon stupanja na snagu višekratno mijenjan i dopunjavan. Izmjenama i dopunama ovog Zakona o obrtu u različitom opsegu i s različitim uspjehom pokušalo se ukloniti, odnosno poboljšati neke od postojećih ili unijeti sasvim nova rješenja. Ovdje posebno ističemo Odluku USRH (Nar. nov., br. 40/10) kojom je ukinuta odredba čl. 20. st. 1. tadašnjeg Zakona o obrtu. Naime, odgovornost obrtnika za obveze u obavljanju obrtničke djelatnosti cjelokupnom unesenom obrtnika koja je potrebna za obavljanje obrta, stavljala je obrtnika (fizičku osobu) u neravnopravan položaj na tržištu u odnosu na odgovornost trgovaca pojedinaca (koji su također fizičke osobe) te u odnosu na odgovornost trgovačkih društava (koja su pravne osobe), a na tržištu odgovaraju za obveze samo imovinom unesenom u trgovačko društvo. Shodno navedenom, zbog potrebe i zahtjeva drugačijih rješenja u području obrta donesen je novi Zakon o obrtu2, a s ciljem otklanjanja slabosti i manjkavosti pojedinih odredbi utvrđenih kroz razdoblje višegodišnje primjene. Zakonom su uređena sljedeća poglavlja: I. Opće odredbe, II. Obavljanje obrta (uvjeti za obavljanje obrta, poslovanje obrta, zajedničko obavljanje obrta, pravna osoba koja obavlja obrt, prestanak obrta), III. Institut domaće radinosti i sporednog zanimanja, IV. Obrazovanje i osposobljavanje za obavljanje vezanih obrta, V. Organiziranost obrta, VI. Nadzor i upravne mjere, VII. Prekršajne odredbe, VIII. Prijelazne i završne odredbe i dr. U nastavku teksta pišemo o značajnijim novostima novoga Zakona.

1. Odgovornost obrtnika za obveze nastale u obavljanju obrta Dosadašnje propisivanje odgovornosti obrtnika za obveze nastale u obavljanju obrta cjelokupnom njego Zakon o obrtu (Nar. nov., br. 77/93, 90/96, 102/98, 64/01, 71/01, 68/07, 79/07 i 40/10 – Odluka USRH) 2 Zakon o obrtu (Nar. nov., br. 143/13; u nastavku: Zakon) 1

vom imovinom izazvala je veliko negodovanje obrtnika i dvojbu da li i dalje izabrati status obrtnika ili osnovati trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću, koje za svoje obveze odgovara imovinom društva. U cilju da se dio imovine obrtnika zaštiti, odnosno izuzme od ovrhe, posegnulo se za mogućnosti propisanom Ovršnim zakonom3. Razlog za drugačije propisivanje odgovornosti obrtnika treba potražiti u tradiciji obavljanja obrta, jednostavnosti njegova osnivanja i poslovanja te ukupnog značenja obrta za gospodarski razvoj Republike Hrvatske. Naime, obrt u smislu Zakona je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti u skladu sa čl. 8. Zakona od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dohotka ili dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu. Fizička osoba može obavljati obrt ako ispunjava sljedeće opće uvjete: 1. da joj pravomoćnom sudskom presudom, rješenjem o prekršaju ili odlukom Suda časti Hrvatske obrtničke komore nije izrečena sigurnosna mjera ili zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti dok ta mjera traje, 2. da ima pravo korištenja prostora ako je to potrebno za obavljanje obrta. Za obavljanje slobodnih, vezanih i povlaštenih obrta obrtnik mora imati obrtnicu. U slučaju kada je za obavljanje obrta potreban prostor, obrtnik može obavljati obrt samo u prostoru za koji ima dokaz o pravu korištenja. Mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba pridržava pravo uvida u ispunjavanje navedenog uvjeta, po službenoj dužnosti, kod upisa odgovarajuće promjene u Obrtni registar vezane uz sjedište obrta ili izdvojeni pogon. Prostor, oprema i sredstva potrebna za obavljanje obrta moraju udovoljavati minimalnim tehničkim 3

Ovršni zakon (Nar. nov., br. 112/12)

UDK 336.2

227

Financije, pravo i porezi | 1/14

Zakon o obrtu1, koji se je primjenjivao do 31.12.2013.,

Krešimir Vranar | U primjeni je novi Zakon o obrtu

Fizičke osobe koje obavljaju obrtničku djelatnost u 2014. primjenjuju odredbe novog Zakona o obrtu. Autor u članku ukazuje na novine u odnosu na dosadašnji Zakon o obrtu.

Poslovanje obrtnika | Financije, pravo i porezi

228

i ostalim uvjetima određenim posebnim propisima koji se odnose na obavljanjeodređene gospodarske djelatnosti (čl. 11. Zakona). Obrtniku u obavljanju obrta tradicionalno se uključuju članovi obitelji. Zakon poznaje dva vida pomaganja članova obiteljskog kućanstva i to: pomaganje u prisutnosti obrtnika i pomaganje u odsutnosti obrtnika.  U obavljanju obrta mogu pomagati članovi obiteljskog kućanstva, bez obveze zasnivanja radnog odnosa. Obiteljsko kućanstvo čine bračni drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, privređuju, odnosno ostvaruju prihode na drugi način i troše ih zajedno. Ali, ako se radi o obavljanju vezanog obrta, član obiteljskog kućanstva koji pomaže obrtniku mora ispunjavati i poseban uvjet stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednje strukovnog obrazovanja ili položenoga majstorskog ispita, odnosno posebne zdravstvene uvjete ako je to propisano posebnim zakonom. Odgovornost obrtnika za obveze nastale u obavljanju obrta određuje čl. 36. Zakona, kako slijedi. Za obveze koje nastaju u obavljanju obrta, obrtnik odgovara cjelokupnom svojom imovinom. Ovrha protiv obrtnika ne može se provesti na: ■ onim stvarima i pravima na kojima se protiv njega ne bi mogla provesti kad ne bi obavljao gospodarsku djelatnost, ■ onim stvarima i pravima koja su nužna za obavljanje njegove gospodarske djelatnosti ako mu je ona glavni izvor sredstava za život, ■ nekretnini u kojoj ovršenik stanuje u opsegu nužnom za zadovoljavanje osnovnih stambenih potreba ovršenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati. Skrećemo posebnu pozornost na sljedeću odredbu Zakona: Ako je vjerovnik na temelju dobrovoljnog pravnoga posla s obrtnikom stekao na nekretninama iz čl. 36. st. 3. Zakona založno ili slično pravo radi osiguranja tražbine čije prisilno ostvarenje na tom predmetu traži, obrtnik kao ovršenik ne može se protiviti takvoj ovrsi.

2. Nasljeđivanje obrta Uz mogućnost nasljeđivanja obrta nakon smrti obrtnika, propisuje se prijenos obrta u slučaju ostvarivanja prava obrtnika na mirovinu (čl. 37. Zakona). Naime, obrtnik ostvarivanjem prava na mirovinu obrt može prenijeti na bračnog druga i krvne srodnike u ravnoj lozi u kojem slučaju se zadržava matični broj obrta.

Za prijenos obrta na pravnog slijednika potrebno je izraditi ugovor o prijenosu s obrtnika na pravnog slijednika. Pravni slijednik preuzima u svoje poslovne knjige cjelokupnu poslovnu aktivnost obrta, tj. svu imovinu (dugotrajnu i kratkotrajnu), prava i obveze. Na pravnog slijednika se prenose i svi ugovori o radu radnika zaposlenih u obrtu koji je predmet prijenosa uz odgovarajuću primjenu odredbi Zakona o radu4. Pravni slijednik treba ispunjavati uvjete za obavljanje obrta propisane Zakonom. Također, obrt se može nakon smrti obrtnika prenijeti na njegove nasljednike. Nasljednici obrtnika mogu nastaviti voditi obrt i putem poslovođe koji mora ispunjavati uvjete iz čl. 8. st. 1. toč. 1. i čl. 9. st. 1. i 2. Zakona. Nakon smrti obrtnika bračni drug, djeca i ostali nasljednici mogu nastaviti voditi obrt do prijenosa obrta u smislu čl. 38. st. 1. Zakona kao privremeni poslovođa. Privremeni poslovođa mora ispunjavati uvjet iz čl. 8. st. 1. toč. 1. i čl. 9. st. 1. i 2. Zakona. Odluku o nastavku vođenja obrta do prijenosa obrta nasljednici su dužni prijaviti mjesno nadležnom uredu državne uprave u županiji, odnosno nadležnom uredu Grada Zagreba u roku od 60 dana od dana smrti obrtnika. Privremeni poslovođa upisuje se u Obrtni registar. Privremeni poslovođa je dužan voditi obrt pažnjom dobrog gospodarstvenika za račun nasljednika umrlog obrtnika. Međutim, ako privremeni poslovođa postupi protivno odredbama Zakona odgovara svom svojom imovinom za štetu nastalu takvim djelovanjem. Ako nasljednici žele prenijeti obrt na sebe nakon smrti obrtnika, dužni su to prijaviti mjesno nadležnom uredu državne uprave u županiji, odnosno nadležnom uredu Grada Zagreba u roku od 30 dana od okončanja ostavinskog postupka. Uz prijavu nasljednici prilažu: ■ izvadak iz matice umrlih za obrtnika, ■ pravomoćno rješenje o nasljeđivanju, ■ dokaze o ispunjavanju uvjeta iz čl. 8. i 9. Zakona. Na temelju podnesene prijave, nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba donosi rješenje o upisu prijenosa obrta i nastavka vođenja obrta u Obrtni registar.

3. Razlozi prestanka obrta po sili zakona Obrt prestaje odjavom ili po sili zakona. Prestanak obrta odgovarajuće se primjenjuje i na prestanak jedne ili više djelatnosti koje se obavljaju u obrtu. Zakon o radu (Nar. nov., br. 149/09 – 73/13)

Financije, pravo i porezi | Poslovanje obrtnika

4. Ukidanje lista djelatnosti koje se mogu obavljati kao domaća radinost i sporedno zanimanje U dosadašnjem Zakonu o obrtu, ograničavanje bro-

ja i vrste djelatnosti koje se mogu obavljati kao domaće radinosti i sporedno zanimanje, u svakodnevnom poslovanju pokazalo se neživotnim, a rezultiralo je nedovoljnim korištenjem tih oblika obavljanja djelatnosti. Shodno navedenom, lista djelatnosti koje se mogu obavljati kao domaća radinost i sporedno zanimanje se ukidaju i omogućava se obavljanje svih dopuštenih gospodarskih djelatnosti uz obvezu udovoljavanja posebnih uvjeta propisanih Zakonom. Zakon u čl. 49 – čl. 52. propisuje institut domaće radinosti i sporednog zanimanja.

Fizička osoba može obavljati domaću radinost ako udovoljava posebnom uvjetu stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednje strukovnog obrazovanja ili položenog majstorskog ispita, ako obavlja djelatnost sa popisa vezanih obrta. Fizička osoba može obavljati usluge kao sporedno zanimanje ako udovoljava posebnom uvjetu stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednje strukovnog obrazovanja ili položenog majstorskog ispita, ako obavlja djelatnost s popisa vezanih obrta. Ukupni bruto primici ostvareni od obavljanja djelatnosti u domaćoj radinosti, odnosno sporednom zanimanju ne smiju prelaziti iznos od 10 bruto prosječnih mjesečnih plaća u kalendarskoj godini. Ako se u tekućoj kalendarskoj godini navedeni iznos prijeđe, fizička osoba dužna je od 1.1. iduće kalendarske godine prestati obavljati domaću radinost ili sporedno zanimanje te podnijeti nadležnom tijelu pisani zahtjev za prestanak obavljanja djelatnosti domaće radinosti ili sporednog zanimanja. Prosječnom plaćom u smislu čl. 49. st. 6. Zakona smatra se iznos bruto mjesečne plaće isplaćene po jednom zaposlenom kod pravnih osoba u Republici Hrvatskoj u razdoblju siječanj – kolovoz u godini koja prethodi kalendarskoj godini u kojoj se obavljaju djelatnosti domaće radinosti ili sporednog zanimanja, a koji objavljuje Državni zavod za statistiku. Prosječna bruto mjesečna plaća isplaćena po jednom zaposlenom kod pravnih osoba u Republici Hrvatskoj u razdoblju siječanj – kolovoz 2013. iznosi 7.941,00 kn (Nar. nov., br. 138/13). Dakle, u 2014. bruto primici ostvareni od obavljanja

Krešimir Vranar | U primjeni je novi Zakon o obrtu

Fizičke osobe mogu obavljati djelatnosti iz čl. 2. st. 1. Zakona i kao domaću radinost ili kao sporedno zanimanje samo osobnim radom na temelju odobrenja koje izdaje mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba.

229

Financije, pravo i porezi | 1/14

Prestanak obrta utvrđuje rješenjem mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba i po izvršnosti rješenja briše obrt iz Obrtnog registra. Prestanak obrta odjavom utvrđuje se danom navedenim u odjavi, a obrt se ne može odjaviti unatrag. Iznimno, ako je obrtnik ostvario pravo na invalidsku mirovinu, prestanak obrta odjavom utvrđuje se danom izvršnosti rješenja o ostvarivanju prava na invalidsku mirovinu. Kod podnošenja zahtjeva za odjavu obrta obrtnik je dužan priložiti obrtnicu. Obrt prestaje po sili zakona u sljedećim slučajevima: ■ smrću obrtnika ako se ne nastavi vođenje obrta na temelju čl. 39. Zakona, ■ ako nasljednici obrtnika propuste rok iz čl. 39. st. 3. Zakona i izgube pravo prijenosa obrta, ■ ako je obrtnik pravomoćnom sudskom presudom osuđen na kaznu zatvora za kazneno djelo povezano s obavljanjem obrta, ■ ako obrtnik ne započne obavljati obrt u roku godine dana od dana izdavanja obrtnice, ■ ako je obrtniku izrečena zaštitna mjera ili mjera sigurnosti zabrane obavljanja obrta za vrijeme duže od tri mjeseca, ■ ako obrtnik ne započne s obavljanjem obrta u roku od 30 dana nakon isteka roka privremene obustave obavljanja obrta, ■ ako Sud časti Hrvatske obrtničke komore donese odluku o prestanku obavljanja obrta za vrijeme duže od tri mjeseca, ■ ako nadležno ministarstvo, odnosno drugo tijelo čija nadležnost je propisana posebnim propisom oduzme ili ne produži obrtniku povlasticu, odnosno dozvolu, ■ ako nadležno tijelo utvrdi da je obrtniku izdana obrtnica na temelju nevjerodostojnih isprava, ■ ovršnošću rješenja nadležnog suda o zaključenju stečajnog postupka, ■ ako obrtnik ne ishodi dozvolu za boravak i rad sukladno posebnom propisu (čl. 47. st. 1. Zakona). Mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba rješenjem utvrđuje prestanak obrta po sili zakona i po izvršnosti rješenja briše obrt iz Obrtnog registra.

Poslovanje obrtnika | Financije, pravo i porezi

djelatnosti u domaćoj radinosti, odnosno sporednom zanimanju ne smiju prelaziti iznos od 79.410,00 kn (7.941,00 kn x 10).

5. Reforma sustava Hrvatske obrtničke komore

230

Cilj reforme sustava Hrvatske obrtničke komore je povećanje iste razine kvalitete usluga koje se pružaju obrtnicima. Zakonom se utvrđuje jedinstveni sustav organiziranosti obrta, kojeg čine udruženje obrtnika, područne obrtničke komore i Hrvatska obrtnička komora (u nastavku: HOK) te njihov način rada. Udruženje obrtnika osniva se na području jedne ili više jedinica lokalne samouprave, a može se osnivati i na strukovnom principu. Udruženja obrtnika članovi su područne obrtničke komore s područja njenog teritorijalnog obuhvata. Područne obrtničke komore osnivaju se na određenom području, a radi promicanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa obrtnika pred tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Područne obrtničke komore članovi su HOK-a. Hrvatska obrtnička komora je samostalna stručno poslovna organizacija obrtnika koja se osniva radi promicanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa obrtništva. Hrvatska obrtnička komora zastupa i predstavlja obrtnike pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu, samostalna je stručna poslovna organizacija obrtnika koja promiče zajedničke interese obrtništva. Članstvo u HOK-u je obvezno za obrtnike i trgovce pojedince koji sukladno Zakonu obavljaju obrt. Svojstvo člana obrtnik stječe upisom u Obrtni registar. Određeni subjekti mogu se dobrovoljno učlaniti u HOK ukoliko iskažu interes za članstvo i žele pridonijeti razvoju obrta. Čl. 76 . – čl. 90. Zakona odnose se samo na HOK. Javne ovlasti i zadaci HOK-a određeni su čl. 78. i 79. Zakona. Skupština HOK-a je najviše tijelo upravljanja, a ista, između ostaloga, donosi: ■ odluku o jedinstvenoj osnovici, načinu i rokovima plaćanja obveznog komorskog doprinosa za jedinstveni sustav organiziranosti obrta, koji u mjesečnom iznosu ne može biti viši od 2% osnovnog osobnog odbitka iz dohotka sukladno Zakonu o porezu na dohodak5, 5

Zakon o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04/ - 148/13)

■ odluku o iznosima i načinu plaćanja dobrovoljnog doprinosa za članove HOK-a i ostale fizičke i pravne osobe, ■ na prijedlog Upravnog odbora pravilnik o materijalno financijskom poslovanju jedinstvenog sustava financiranja strukture prihoda iz doprinosa za udruženja obrtnika, područne komore i Hrvatsku obrtničku komoru, ■ na prijedlog Upravnog odbora Odluku o potvrđivanju pravilnika o materijalno financijskom poslovanju područnih obrtničkih komora i udruženja obrtnika dr. Dakle, odlukom HOK-a određuje se jedinstvena osnovica, način i rokovi plaćanja obveznog komorskog doprinosa, a koji ne može biti viši od 2% osnovnog osobnog odbitka, tj. ne viši od 44,00 kn (2.200,00 kn x 2%). Smanjivanje i utvrđivanje gornje granice iznosa plaćanja komorskog doprinosa u paušalnom iznosu, ipak će malo rasteretiti poslovanja obrtnika.

6. Propisivanje uvjeta za upis pravne osobe u evidenciju pravnih osoba koje obavljaju obrt Obrt iznimno obavlja i pravna osoba koja obavlja gospodarsku djelatnost utvrđenu u popisu iz čl. 6. st. 2. Zakona, ako izvodi praktičnu nastavu i vježbe naukovanja. Uvjete koje mora ispuniti pravna osoba koja obavlja obrt propisani su čl. 41. – čl. 43. Zakona. Za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja pravna osoba iz čl. 2. st. 2. Zakona mora imati dozvolu (licencu). Hrvatska obrtnička komora izdat će dozvolu (licencu) za izvođenje praktične nastave ivježbi naukovanja obrtnicima i pravnim osobama koje ispunjavaju propisane uvjete iz i imaju odgovarajuće opremljenu radionicu za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja u skladu sa strukovnim kurikulumom za određeno zanimanje. Postupak i način izdavanja dozvola (licenci) za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja propisuje ministar nadležan za obrt (čl. 56. st. 7. Zakona). Mogućnost da pravna osoba koja želi izvoditi praktičnu nastavu i vježbe naukovanja, povećava se broj naučničkih mjesta u ukupnom sustavu obrazovanja za stjecanje strukovnih kvalifikacija za vezane obrte.

•

Pravilnik o postupku izbora predstavnika radnika iz RH u tijelima za provedbu sudjelovanja radnika u odlučivanju na transnacionalnoj razini donesen je na temelju čl. 174. st. 3. Zakona o radu (u nastavku: ZR)1, a relevantan je ne samo za izbor predstavnika radnika iz RH u pregovarački odbor za potrebe odnosa sa središnjom upravom i osnivanja europskog radničkog vijeća, već i za druga tijela navedena u čl. 1. Pravilnika. Naime, odredbe ZR-a koje se tiču sudjelovanja radnika iz RH u drugim tijelima na transnacionalnoj europskoj razini, kao što su npr. sudjelovanje u radu europskog društva, europske zadruge i sl. također upućuju na postupak izbora predstavnika radnika iz RH propisan odredbama Pravilnika. 1. Europsko radničko vijeće Radnici zaposleni kod poslodavca koji obavlja gospodarsku djelatnost na razini EU, te kod povezanih poslodavaca koji obavljaju gospodarsku djelatnost na razini EU, imaju pravo sudjelovati u odlučivanju: a) putem europskog radničkog vijeća ili b) putem jednog ili više postupaka obavješćivanja i savjetovanja. 1

Zakon o radu (Nar. nov., br. 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13)

kaznenog suda u Zagrebu i viši predavač Visoke škole tržišnih komunikacija u Zagrebu.

Poslodavac koji obavlja gospodarsku djelatnost na razini EU je društvo koje u državama članicama zapošljava najmanje 1.000 radnika, a od toga najmanje 150 radnika u svakoj od barem dvije države članice2. Povezani poslodavci su poslodavac s vladajućim utjecajem i svi poslodavci pod njegovim vladajućim utjecajem. Pojam poslodavca s vladajućim utjecajem uređen je čl. 168. ZR-a. Povezani poslodavci koji obavljaju gospodarsku djelatnost na razini EU su najmanje dva povezana društva sa sjedištem u različitim državama članicama u kojima zapošljavaju najmanje 150 radnika i koji u državama članicama zapošljavaju najmanje 1.000 radnika. Odredbe o europskom radničkom vijeću (čl. 164. – 190. ZR-a) primjenjuju se na radnike koji su zaposleni kod poslodavca koji obavlja gospodarsku djelatnost na razini EU i koji ima sjedište u RH, te kod povezanih poslodavaca koji obavljaju gospodarsku djelatnost na razini EU, ako poslodavac s vladajućim utjecajem ima sjedište u RH. Međutim, prema čl. 165. st. 2. ZR-a odredbe XVII. glave ZR-a (čl. 136. – 225.) primjenjuju se i kada po2

Čl. 164. st. 3. ZR-a: Države članice, u smislu odredbi poglavlja 4. ove glave Zakona, su države članice Europske unije i države koje su stranke Ugovora o europskom gospodarskom prostoru.

UDK 351.83

mr. sc. Zorislav Kaleb | Izbor predstavnika radnika u tijela odlučivanja na transnacionalnoj europskoj razini

Ministar rada i mirovinskog sustava je 18. rujna 2013. donio Pravilnik o postupku izbora predstavnika radnika iz Republike Hrvatske u tijelima za provedbu sudjelovanja radnika u odlučivanju na transnacionalnoj razini (Nar. nov., br. 122/13, u nastavku: Pravilnik). Pravilnik je stupio na snagu 10. listopada 2013. i njime se uređuje postupak provođenja izbora predstavnika radnika iz RH u pregovaračkim odborima, europskom radničkom vijeću, vijeću radnika, te u vijeću radnika europske zadruge. U ovom članku obrađuje se postupak izbora predstavnika radnika iz RH u tijela odlučivanja na europskoj razini.

* Sudac mentor Općinskog

231

Financije, pravo i porezi | 1/14

Izbor predstavnika radnika u tijela odlučivanja na transnacionalnoj europskoj razini

mr. sc. Zorislav Kaleb* Zagreb

Radno pravo | Financije, pravo i porezi

slodavac ili vladajući poslodavac nema sjedište u državi članici, ali samo ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: 1) ako je poslodavac ili vladajući poslodavac ovlastio kao svojeg predstavnika podružnicu poslodavca ili poslodavca pod njegovim vladajućim utjecajem koji imaju sjedište u RH, ili 2) ako poslodavac ili vladajući poslodavac nije ovlastio svojeg predstavnika, a podružnica poslodavca ili poslodavac pod vladajućim utjecajem s najviše zaposlenih u odnosu na druga povezana društva ima sjedište u RH. Nadalje, u slučaju kada se središnja uprava nalazi u drugoj državi članici kao i u slučaju kada nisu ispunjeni uvjeti za primjenu čl. 165. st. 2. ZR-a primjenjivat će se odredbe ZR-a o utvrđivanju broja radnika (čl. 170.), o odgovornosti poslodavaca u RH (čl.171.), o predstavniku radnika iz RH u pregovaračkom odboru (čl. 174.), o predstavnicima radnika iz RH u europskom radničkom vijeću (čl. 183. st. 4.), o suradnji središnje uprave i europskog radničkog vijeća (čl. 189.), o zaštiti predstavnika radnika u RH (čl. 190.).

1.1. Središnja uprava Središnja uprava je središnja uprava poslodavca koji obavlja gospodarsku djelatnost na razini EU ili središnja uprava poslodavca s vladajućim utjecajem koji obavlja posao na razini EU. Središnjom upravom smatraju se i osobe ovlaštene da u poslovanju zastupaju podružnicu poslodavca ili uprava poslodavca pod vladajućim utjecajem s najviše zaposlenih u bilo kojoj državi članici u odnosu na druga povezana društva, u slučaju i pod uvjetima iz čl. 165. st. 2. ZR-a.

1.1.2. O bveze središnje uprave i povezanih poslodavaca

232

Radi ostvarivanja prava radnika na sudjelovanje u odlučivanju, središnja uprava dužna je osigurati uvjete i potrebna sredstva za osnivanje europskog radničkog vijeća ili postupaka za obavješćivanje i savjetovanje. Isto tako, središnja uprava, odnosno uprava svakog od povezanih poslodavaca dužna je pribaviti i dostaviti podatke potrebne za početak pregovora o osnivanju europskog radničkog vijeća ili uspostavi postupaka obavješćivanja i savjetovanja. Ovu obvezu dakle imaju i uprave povezanih poslodavaca. Potrebni podaci se osobito odnose na podatke o ukupnom broju radnika i broju radnika u pojedinim državama članicama, poslodavcima i njihovim podružnicama te o strukturi poslodavaca. Broj radnika kod poslodavaca utvrđuje se na osnovi prosječnog broja radnika zapo-

slenih kod tih poslodavaca u prethodne dvije godine. Povezani poslodavci u RH koji su podružnice poslodavaca koji obavljaju gospodarsku djelatnost na razini EU ili su ovisna društva poslodavca s vladajućim utjecajem koji obavlja gospodarsku djelatnost na razini EU, dužni su osigurati uvjete i potrebna sredstva za ostvarivanje prava radnika na sudjelovanje u odlučivanju. Ti poslodavci su na zahtjev središnje uprave dužni dostaviti i podatke o broju radnika.

1.2. Pregovarački odbor Pregovarački odbor je odbor utemeljen radi pregovaranja sa središnjom upravom o: a) osnivanju europskog radničkog vijeća ili b) uređenju postupaka obavješćivanja i savjetovanja radnika. Radnici zaposleni kod poslodavaca i povezanih poslodavaca imaju pravo pokrenuti postupak utemeljenja odbora. Odbor se utemeljuje na pisani zahtjev najmanje 100 radnika ili njihovih predstavnika zaposlenih u najmanje dva povezana poslodavca ili dvije podružnice u različitim državama članicama, upućen središnjoj upravi ili na inicijativu središnje uprave. Čak štoviše, dužnost središnje uprave na pokretanje postupka utemeljenja pregovaračkog odbora izričito je propisana čl. 175. st. 1. ZR-a. Ako je podneseno više zahtjeva ukupan broj podnositelja utvrđuje se zbrajanjem broja podnositelja svakog pojedinačnog zahtjeva. Ako je zahtjev podnesen povezanim poslodavcima u RH koji su podružnice poslodavaca koji obavljaju gospodarsku djelatnost na razini EU ili su ovisna društva poslodavca s vladajućim utjecajem koji obavlja gospodarsku djelatnost na razini EU, ti poslodavci su dužni takav zahtjev proslijediti središnjoj upravi najkasnije u roku od 8 dana od dana primitka zahtjeva i o tome obavijestiti podnositelje.

1.2.1. Broj članova Pregovaračkog odbora Pregovarački odbor čine predstavnici radnika iz pojedine države članice, a njegov broj članova razmjeran je broju radnika zaposlenih kod poslodavca ili povezanih poslodavaca u toj državi članici, na način da radnici iz svake države članice imaju pravo na jednog predstavnika na svakih započetih 10% od ukupnog broja radnika zaposlenih kod poslodavca koji obavlja gospodarsku djelatnost na razini EU odnosno kod povezanih poslodavaca koji obavljaju gospodarsku djelatnost na razini EU, i to u svim državama zajedno.

Financije, pravo i porezi | Radno pravo

1.3.1. Izborni odbor Izbore za predstavnika radnika iz RH u pregovarački odbor provodi Izborni odbor. Izborni odbor čine predsjednik i članovi te isti broj njihovih zamjenika. Izborni odbor ima s predsjednikom neparni broj članova, a najmanje tri člana i tri njihova zamjenika. Izborni odbor odlučuje običnom većinom glasova, a na sjednicama Izbornog odbora vodi se zapisnik. Izborni odbor ima zadatak pripremiti, provoditi, nadzirati i utvrđivati rezultate izbora za predstavnike radnika. U tom smislu Izborni odbor donosi odluku o provođenju izbora za predstavnika radnika, utvrđuje listu radnika koji imaju biračko pravo, priprema glasačke listiće, određuje vrijeme za provođenje glasovanja, priprema i provodi glasovanje te nadzire zakonitost izbornog postupka, odlučuje o prijavama nepravilnosti toga postupka te o prigovorima na rezultat izbora i sastavlja zapisnik o konačnim rezultatima izbora.

1.3.2. I menovanje odnosno izbor članova Izbornog odbora Članove Izbornog odbora imenuje radničko vijeće, a ako radničko vijeće nije utemeljeno, Izborni odbor biraju radnici na skupu radnika. Stoga, ukoliko kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, poslodavac saziva skup radnika radi izbora Izbornog odbora, a poziv za održavanje skupa objavljuje na svim oglasnim mjestima najmanje 8 radnih dana prije dana održavanja skupa. Na održanom skupu radnika, neposrednim glasovanjem radnici biraju članove Izbornog odbora, o čemu se sastavlja pisani zapisnik. Imenovanim odnosno izabranim članovima i zamjenicima članova u Izbornom odboru, dostavlja se odluka o izboru u roku od 3 dana od dana imenovanja odnosno od dana održanog skupa. Tu odluku im dostavlja radničko vijeće odnosno poslodavac ako ono nije utemeljeno.

1.3.3. P ripreme i odluka o provođenju izbora Nakon dostave odluke o izboru, Izborni odbor je dužan u roku od 5 radnih dana donijeti odluku o

bora za predstavnika radnika, Izborni odbor je dužan savjetovati se s poslodavcem o vremenu i mjestu, odnosno mjestima glasovanja na izborima te voditi računa da vrijeme i mjesto, odnosno mjesta glasovanja ne štete djelotvornosti poslovanja poslodavca. U slučaju da se poslodavac ne slaže s predloženim vremenom i mjestom održavanja skupa radnika, dužan se o tome pisano očitovati u roku od dva dana od dana zaprimljenog prijedloga Izbornog odbora, uz navođenje opravdanosti razloga protivljenja. S obzirom na relativno kratak rok za donošenje odluke o provođenju izbora, potrebno je da Izborni odbor čim prije sa poslodavcem provede postupak savjetovanja. Sadržaj odluke o provođenju izbora za predstavnika radnika propisan je čl. 5. st. 4. Pravilnika. Odluka o provođenju izbora za predstavnika radnika u tijela objavljuje se na svim oglasnim mjestima i dostavlja sindikatima koji imaju svoje članove kod poslodavca te poslodavcu idućeg radnog dana od dana donošenja.

1.3.4. L ista kandidata za predstavnika radnika Liste kandidata za predstavnika radnika mogu predložiti: a) sindikati koji imaju svoje članove zaposlene kod određenog poslodavca, podružnice ili povezanog poslodavca ili b) skupina radnika koju podržava najmanje 10% radnika zaposlenih kod određenog poslodavca, podružnice ili povezanog poslodavca3. Prilikom sastavljanja liste kandidata prije svega je potrebno voditi računa o tome da kao izabrani predstavnik radnika, može biti izabran samo radnik koji je kod poslodavca, podružnice ili povezanog poslodavca, zaposlen najmanje šest mjeseci. Nadalje, potrebno je voditi računa i o tome da se nositeljem liste smatra prvi radnik koji se nalazi na listi kandidata. Pojedini kandidat može biti samo na jednoj listi. Konačno prilikom sastavljanja liste kandidata itekako je preporučljivo da kandidati za predstavnike poznaju strane jezike, posebice engleski jezik, iako Pravilnik i ZR to posebno ne propisuju. Na listi kandidata mora biti onoliko kandidata koliko se bira predstavnika, pri čemu je predlagatelj dužan voditi računa o načelu ravnopravnosti spolova. Naime, ako predlagatelj predloži manji broj kandidata od broja predstavnika koji se biraju, smatra se 3

Čl. 6. st. 2. Pravilnika: Kada je predlagatelj skupina radnika, prijedlog mora sadržavati imena, prezimena i potpise tih radnika.

233

Financije, pravo i porezi | 1/14

Predstavnika radnika iz RH u pregovarački odbor biraju radnici svih poslodavaca, podružnica poslodavaca ili povezanih poslodavaca na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem. Izbor i opoziv predstavnika radnika iz RH u pregovarački odbor propisan je odredbama Pravilnika (čl. 174. ZR-a).

mr. sc. Zorislav Kaleb | Izbor predstavnika radnika u tijela odlučivanja na transnacionalnoj europskoj razini

1.3. Postupak izbora predstavnika radnika provođenju izbora za predstavnika radnika u određena tijela. Prije donošenja odluke o provođenju iziz RH u pregovaračkom odboru

Radno pravo | Financije, pravo i porezi

da kandidacijska lista nije pravovaljana. Prijedlog liste za predstavnika radnika mora sadržavati naziv liste, te kandidate koji moraju biti poredani od rednog broja 1 do zaključno onog broja koliko se bira predstavnika. Za uvrštenje na listu kandidata potreban je prethodni pisani pristanak radnika, a izjava o pristanku se obvezno prilaže listi kandidata prilikom njenog podnošenja.

1.3.5. D ostava liste kandidata Izbornom odboru

234

Lista kandidata dostavlja se predsjedniku Izbornog odbora. Ako prijedlog koji podnosi skupina radnika ne sadrži imena, prezimena i potpise tih radnika ili na listi kandidata nije onoliko kandidata koliko se bira predstavnika ili predlagatelj nije vodio računa o načelu ravnopravnosti spolova, predsjednik Izbornog odbora će pisanim putem pozvati podnositelja liste da u roku od 3 radna dana otkloni nedostatak. Ako se nedostatak ne otkloni u tom roku dostavljanjem ispravljene liste kandidata ili nedostajućih izjava o pristanku na uvrštenje na listu ili ako lista kandidata nije podnesena u objavljenom roku, smatrat će se da nije bila podnesena. Prijedlozi lista moraju se dostaviti Izbornom odboru najkasnije u roku od 14 dana prije dana održavanja izbora. S obzirom na propisani rok za dostavu prijedloga liste, Izborni odbor bi već prilikom određivanja dana održanja izbora trebao voditi računa da od objave odluke o provođenju izbora do dana održanja izbora uračuna i ove dane. Liste kandidata objavljuju se na svim oglasnim mjestima poslodavca i na dan glasovanja moraju na vidljivom mjestu biti objavljene u prostoriji u kojima se glasuje. Izborni odbor će u roku od 48 sati od isteka vremena za predaju liste kandidata, prihvatiti i na oglasnoj ploči poslodavca objaviti zbirnu listu svih pravovaljano predloženih lista te imena i prezimena kandidata. Zbirna lista sadrži redni broj i naziv svake liste te imena i prezimena njezinih kandidata.

1.3.6. Obveze poslodavca u provedbi izbora U svrhu provedbe izbora, u čl. 8. Pravilnika propisane su određene obveze poslodavca. Tako je poslodavac dužan u roku od tri radna dana od dana primitka zahtjeva predsjednika Izbornog odbora, dostaviti mu odvojeno popis radnika koji su u radnom odnosu na dan izrade popisa i koji su članovi njegovih upravnih i nadzornih tijela, ili su članovi njihovih obitelji ili su ovlašteni zastupati ga u odnosu na kod njega zaposlene radnike, te popis ostalih radnika koji su u radnom

odnosu na dan izrade popisa. Popisi radnika sadrže redne brojeve, imena i prezimena radnika po abecednom redoslijedu prezimena i njihov osobni identifikacijski broj. Također, obveza je poslodavca osigurati materijalno-tehničke uvjete i omogućiti nesmetano glasovanje za izbor predstavnika radnika, u vrijeme i na mjestu ili mjestima skupa radnika koje je odredio Izborni odbor, te snositi sve troškove potrebne za provođenje postupka izbora predstavnika radnika. Zanimljivo je da Pravilnik ne predviđa da poslodavac članovima Izbornog odbora mora dati slobodan dan jer oni zasigurno na dan provođenja izbora neće moći raditi, barem ne cijelo radno vrijeme. Osim toga, članovi Izbornog odbora će u praksi i radi priprema izbora morati izostajati s radnog mjesta i prije izbora bar nekoliko sati, a i nakon održanih izbora.

1.3.7. P opis birača i pravo na pisani prigovor radnika Nakon što je od poslodavca zaprimio popis radnika, Izborni odbor je dužan u daljnjem roku od tri radna dana, utvrditi i na svim oglasnim mjestima poslodavca objaviti popis birača. Pored podataka iz čl. 8. st. 2. Pravilnika, popis birača mora sadržavati i pouku da svaki radnik ima pravo u roku od tri radna dana od dana objavljivanja popisa podnijeti Izbornom odboru pisani prigovor na popis birača4, te potpis predsjednika Izbornog odbora i datum objavljivanja popisa. U popisu birača moraju biti naznačeni birači kojima je Izborni odbor omogućio glasovanje putem pošte. Naime, radnik koji iz bilo kojeg razloga neće biti na radu na dan glasovanja, može Izbornom odboru, najmanje pet radnih dana prije dana glasovanja, podnijeti pisani zahtjev da mu se uruči glasački listić i omotnica s poštanskom markom za obično rukovanje radi glasovanja putem pošte. Iako je inicijativa u ovom slučaju na radniku, bilo bi dobro takvog radnika prethodno uputiti na ovu mogućnost. Glasački listić uzet će se u obzir kod utvrđivanja rezultata izbora, ako je na adresu sjedišta poslodavca upućen poštom, u zatvorenoj omotnici s naznakom: »ne otvarati – za Izborni odbor« i ako je Izbornom odboru stigao do dana glasovanja, a omotnicu je otvorio Izborni odbor.

1.3.8. Glasački listići i postupak glasanja Izborni odbor odlučuje o broju glasačkih listića koji će biti pripremljeni za glasovanje za izbor predstavnika radnika, a taj broj ne smije biti manji od broja rad4

Postupak po prigovoru uređen je čl. 9. Pravilnika

1.3.9. Način utvrđivanja rezultata Za predstavnike radnika biti će izabrani oni kandidati radnika sa zbirne liste kandidata koji su dobili najveći broj glasova, a ako su dva ili više kandidata dobila isti broj, izabranim se smatra onaj kandidat koji je duže u neprekidnom radnom odnosu kod poslodavca. Izborni odbor sastavlja zapisnik o rezultatima izbora za predstavnika radnika. Zapisnik potpisuju svi članovi Izbornog odbora, a isti mora tijekom tri radna dana biti objavljen na svim oglasnim mjestima poslodavca.

1.3.10. Pravovaljanost izbora Izbori su valjani ako se odazvalo najmanje 50% radnika s pravom glasa. Ako se odazvao manji broj radnika, izbori će se ponoviti nakon tri mjeseca od dana prethodno održanih izbora i bit će valjani bez obzira na broj radnika koji su se odazvali na ponov-

ljenim izborima. Isto je propisano kako bi se spriječile manipulacije sa malim izlaskom birača na glasanje, te je stoga prema čl. 19. st. 2. Pravilnika dovoljno da u drugom krugu izađu 2 birača i jedan glasa za. Ako se utvrdi da izbori nisu bili valjani5, izbori će se ponoviti u roku od 30 dana od dana prethodno održanih izbora. U tom slučaju, ponovljeni izbori biti će valjani ako je glasovala najmanje 1/3 radnika koji imaju biračko pravo. U ponovljenom postupku izbora, izabran će biti onaj kandidat koji je dobio najveći broj glasova. Dakle, dovoljna je tzv. relativna većina glasova. Vidljivo je da Pravilnik razlikuje ponavljanje izbora u slučaju nedovoljnog izlaska birača od nevaljanih izbora.

1.3.11. I zbor predstavnika radnika zaposlenih kod više poslodavaca Iznimno od čl. 2., 5. i 13. Pravilnika tj. iznimno od pravila da predstavnike radnika u tijela iz čl. 1. Pravilnika biraju radnici svih poslodavaca, podružnica poslodavaca ili povezanih poslodavaca na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, ukoliko se u tijelo bira predstavnik radnika zaposlenih kod više poslodavaca, podružnica ili povezanih poslodavaca sa sjedištem u RH, toga predstavnika radnika bira Zajednički izborni odbor sastavljen od po tri predstavnika radnika kod svakog poslodavca, podružnice i povezanog poslodavca. Zajednički izborni odbor se imenuje odnosno izabire u skladu s odredbama Pravilnika. Sjednicu Zajedničkog izbornog odbora na kojoj se bira predstavnik radnika, sazvat će najstariji član Zajedničkog izbornog odbora koji je predstavnik radnika kod poslodavca koji zapošljava najveći broj radnika. Pri izboru predstavnika radnika, broj glasova svakog člana Zajedničkog izbornog odbora će se utvrditi razmjerno broju radnika kod poslodavaca, a predstavnici radnika istog poslodavca će imati isti broj glasova.

2. Osnivanje europskog radničkog vijeća Središnja uprava i pregovarački odbor dužni su pregovarati u dobroj vjeri u skladu s načelom slobode ugovaranja. Sukladno tom načelu mogu se sporazumjeti i o načinu sudjelovanja radnika u odlučivanju, odnosno, mogu većinom glasova odlučiti o utemeljenju europskog radničkog vijeća ili o uređenju jednog ili više postupaka obavješćivanja i savjetovanja. 5

Postupak po prijavama nepravilnosti i prigovorima uređen je čl. 17. Pravilnika.

235

Financije, pravo i porezi | 1/14

nika upisanih u popis birača, a niti veći za više od 5% toga broja. Glasački listići ovjeravaju se pečatom poslodavca, te ovisno o njihovom broju, potpisom, parafom ili faksimilom potpisa predsjednika Izbornog odbora. Glasačke listiće pečatom ovjerava predstavnik poslodavca u prisutnosti predsjednika Izbornog odbora. Sadržaj glasačkog listića propisan je čl. 11. st. 3. i 4. Pravilnika. Izborni odbor je ovlašten od radnika, u trenutku kada je pristupio glasovanju, zatražiti na uvid osobnu iskaznicu ili putovnicu radi utvrđivanja njegovog identiteta. Nakon utvrđivanja identiteta radnika, a prije uručenja glasačkog listića, jedan od članova Izbornog odbora dužan je na popisu birača zaokružiti redni broj ispred imena i prezimena radnika koji je pristupio glasovanju. Izbori se provode neposrednim, tajnim glasovanjem na skupu radnika. Glasovanje se obavlja osobno, putem glasačkog listića, na kojem su navedene liste kandidata, a glasuje se samo za kandidate navedene na zbirnoj listi glasačkog listića. Isto se provodi zaokruživanjem rednog broja ispred imena i prezimena kandidata kojem se daje glas. Važeći glasački listić je onaj iz kojega se na siguran način može utvrditi volja birača. Nevažeći glasački listić je: ▶ neispunjeni glasački listić, ▶ glasački listić popunjen na način da se ne može sa sigurnošću utvrditi volja birača, te ▶ glasački listić na kojem je birač glasovao za veći broj kandidata od broja predstavnika koji se biraju. Birači mogu glasovati samo jednom i najviše za onaj broj kandidata koliko se predstavnika radnika bira.

mr. sc. Zorislav Kaleb | Izbor predstavnika radnika u tijela odlučivanja na transnacionalnoj europskoj razini

Financije, pravo i porezi | Radno pravo

Radno pravo | Financije, pravo i porezi

U tom slučaju središnja uprava i pregovarački odbor utemeljuju europsko radničko vijeće sklapanjem pisanog sporazuma o osnivanju, ovlaštenjima i radu europskog radničkog vijeća. Ako je postignut takav sporazum, njegove će se odredbe primjenjivati neovisno od primjene načela najpovoljnijeg prava. Na europsko radničko vijeće utemeljeno sporazumom ili na jedan ili više postupaka obavješćivanja i savjetovanja uređenih sporazumom, neće se primjenjivati odredbe čl. 182. do 190. ZR-a, osim ako se tim sporazumom ne uredi drukčije. Pod uvjetom da sporazumom nije drukčije uređeno, kod povezanih poslodavaca iz čl.167. st. 2. ZRa, europsko radničko vijeće utemeljuje se na razini svih povezanih poslodavaca. Na određivanje članova europskog radničkog vijeća iz RH primjenjuje se odredba čl. 174. ZR-a. Drugim riječima, primjenjuju se odredbe Pravilnika, a što se i izričito propisuje u čl. 180. st. 4. ZR-a i čl. 1. st. 1. toč. 2. Pravilnika. Ako nema sporazuma o utemeljenju europskog radničkog vijeća, na osnivanje, sastav, način rada i ovlaštenja europskog radničkog vijeća, primjenjivat će se odredbe čl. 182. do 190. ZR-a ako: 1) tako odluče središnja uprava i pregovarački odbor, 2) središnja uprava ne započne pregovore u roku od šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva radnika za utemeljenjem pregovaračkog odbora, 3) u razdoblju od tri godine od dana podnošenja zahtjeva radnika za utemeljenjem pregovaračkog odbora se ne sklopi sporazum. Iznimno, europsko radničko vijeće ne utemeljuje se ako je pregovarački odbor donio odluku dvotrećinskom većinom glasova svojih članova da ne započne pregovore ili da već započete pregovore prekine. Na razini poslodavca s vladajućim utjecajem, europsko radničko vijeće se osniva osim ako se sporazumom središnje uprave i pregovaračkog odbora ne uredi drukčije. 236

2.1. Sastav europskog radničkog vijeća Europsko radničko vijeće sastoji se od predstavnika radnika poslodavca, podružnice ili povezanog poslodavca, koji posluju na razini EU. Članovi europskog radničkog vijeća biraju se, odnosno imenuju razmjerno broju radnika zaposlenih kod poslodavca koji obavlja gospodarsku djelatnost na razini EU, te kod povezanih poslodavaca koji obavljaju gospodarsku djelatnost na razini EU u svakoj državi članici, na način da radnici iz svake države članice imaju pravo na jednog predstavnika na svakih započetih 10% radnika

od ukupnog broja radnika zaposlenih kod ovih poslodavaca u svim državama članicama u trenutku kada je dana informacija o broju radnika iz čl. 171. ZR-a. Na predstavnike radnika iz RH u europsko radničko vijeće, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe čl. 174. ZR-a pa samim time i postupak provođenja izbora propisan Pravilnikom.

2.2. Ovlaštenja europskog radničkog vijeća Europsko radničko vijeće ima pravo jedanput godišnje održati sastanak sa središnjom upravom, radi obavješćivanja i savjetovanja glede pitanja koja se odnose na poslodavca, podružnicu ili povezane poslodavce u cjelini ili na najmanje dva poslodavca ili podružnice koji se nalaze u različitim državama članicama. Središnja uprava je dužna najmanje jedanput u kalendarskoj godini obavijestiti europsko radničko vijeće i s njime se savjetovati o rezultatima poslovanja i planovima poslodavca ili povezanog poslodavca koji posluju na razini EU, te mu o tome pravodobno dostaviti izvješće s odgovarajućom dokumentacijom, a poslodavca, podružnice poslodavca ili povezane poslodavce obavijestiti o sastanku. Poslovni rezultati i planovi odnose se primjerice na stanje i rezultate poslovanja poslodavca ili povezanog poslodavca, uvođenje novih tehnologija, razvojne planove i njihov utjecaj na gospodarski i socijalni položaj radnika, broj i strukturu radnika prema vrstama ugovora o radu te plan zapošljavanja, planirano zbrinjavanje viška radnika, organizacijske i statusne promjene i druge okolnosti propisane čl. 186. st. 3. ZR-a. Europsko radničko vijeće dužno je o sadržaju i ishodu postupaka obavješćivanja i savjetovanja obavijestiti predstavnike radnika zaposlenih kod poslodavca, podružnica poslodavca ili povezanih poslodavaca, a ako takvi predstavnici nisu izabrani ili imenovani, sve radnike zaposlene kod poslodavca, podružnica poslodavca ili povezanih poslodavaca.

3. Predstavnik radnika u organu europskog društva Odredbe Pravilnika se primjenjuju i na izbor predstavnika radnika u organu europskog društva iz čl. 196. st. 1. ZR-a. Naime, radnici zaposleni u europskom društvu6, odnosno kod poslodavca sudionika7, Čl. 192. st. 1. ZR-a: Europsko društvo (Societas Europaea) je društvo osnovano sukladno posebnom zakonu. 7 Čl. 192. st. 2. ZR-a: Poslodavac sudionik je društvo koje izravno sudjeluje u osnivanju europskog društva. 6

Financije, pravo i porezi | Radno pravo

Čl. 192. st. 3. ZR-a: Ovisni poslodavac je društvo nad kojim društvo sudionik ima vladajući utjecaj iz čl. 168. st. 2. ZR-a. Čl. 192. st. 4. ZR-a: Zainteresirani poslodavac je ovisno društvo ili podružnica poslodavca sudionika za koje se predlaže da nakon osnivanja europskog društva, postanu njegovo ovisno društvo ili podružnica.

Ako kod ovih poslodavaca sudionika nema predstavnika radnika, takav poslodavac je o ovim pitanjima dužan obavijestiti sve radnike. Na postupak pregovora primjenjuje se zakonodavstvo države članice u kojoj će biti sjedište europskog društva, a predstavnici radnika se u pregovarački odbor biraju odnosno imenuju sukladno pravu države članice.

Pregovarački odbor u smislu sudjelovanja radnika u europskom društvu je odbor utemeljen radi uređenja postupka sudjelovanja predstavnika radnika u odlučivanju u europskom društvu. Broj članova pregovaračkog odbora određuje se razmjerno ukupnom broju radnika zaposlenih kod poslodavaca sudionika, ovisnih poslodavaca ili zainteresiranih poslodavaca, na način da radnici iz svake države članice imaju pravo na jednog predstavnika za svakih započetih 10% od ukupnog broja radnika zaposlenih kod tih poslodavaca u svim državama članicama. Ako se europsko društvo osniva spajanjem poslodavaca, radnici iz svake države članice mogu ostvarivati pravo na dodatnog predstavnika, kojim će se osigurati zastupljenost radnika zaposlenih kod poslodavca sudionika kojem osnivanjem europskog društva prestaje svojstvo pravne osobe. Broj dodatnih predstavnika u odnosu na ukupan broj članova pregovaračkog odbora, ne smije prelaziti 20%, niti dovesti do toga da radnici zaposleni kod poslodavca kojem osnivanjem europskog društva prestaje svojstvo pravne osobe, budu dvostruko zastupani, odnosno zastupan i na temelju st. 2. i 4. čl. 196. ZR-a. Ukoliko je broj poslodavaca sudionika kojima osnivanjem europskog društva prestaje svojstvo pravne osobe veći od ukupnog broja dodatnih predstavnika, pravo na dodatnog predstavnika imat će radnici poslodavaca sa sjedištem u različitim državama članicama koji zapošljavaju najveći broj radnika, zaključno s poslodavcem koji je prema broju zaposlenih radnika redoslijedom na onom mjestu koliko dodatnih predstavnika se može izabrati. Broj radnika zaposlenih kod poslodavaca sudionika utvrđuje se prema broju radnika zaposlenih na dan objavljivanja prijedloga za osnivanje europskog društva. Pri izboru ili imenovanju članova pregovaračkog odbora potrebno je voditi računa o ravnomjernoj zastupljenosti svih skupina zaposlenih radnika (po spolu, dobi, stručnoj spremi, poslovima na kojima rade i sl.). Kao što je već i navedeno, na izbor, odnosno imenovanje i opoziv predstavnika radnika iz RH u pregovarački odbor iz čl. 196. st. 1. ZR-a, na odgovarajući način se primjenjuje odredba čl. 174. ZR-a tj. odredbe Pravilnika.

•

mr. sc. Zorislav Kaleb | Izbor predstavnika radnika u tijela odlučivanja na transnacionalnoj europskoj razini

3.1. P regovarački odbor iz čl. 196. st. 1. ZR-a

237

Financije, pravo i porezi | 1/14

ovisnog poslodavca8 ili zainteresiranog poslodavca9 europskog društva koji će imati ili ima sjedište u državi članici EU, odnosno državi koja je stranka Ugovora o europskom gospodarskom prostoru, imaju pravo sudjelovati u odlučivanju u poslovima europskog društva (čl. 191. ZR-a). Odredbe ZR-a o pravu radnika na sudjelovanje u odlučivanju u europskom društvu (čl. 191. – 214. ZR-a) primjenjuju se na europsko društvo koje ima ili će imati sjedište u RH. Međutim, odredbe o odgovornosti poslodavaca iz RH (čl. 195. st. 1. i 3.), utvrđivanju broja radnika (čl. 196. st. 6.), predstavniku radnika iz RH u pregovaračkom odboru (čl. 197.), zaštiti predstavnika radnika u RH (čl. 201.), sastavu vijeća radnika europskog društva (čl. 206. st. 4.), suradnji nadležnog organa europskog društva i vijeća radnika europskog društva (čl. 210.) primjenjivat će se, bez obzira na sjedište europskog društva, na radnike europskog društva koji su u RH zaposleni kod poslodavca sudionika, ovisnog poslodavca ili zainteresiranog poslodavca europskog društva, koji ima ili će imati sjedište u drugoj državi članici. Sudjelovanje radnika u odlučivanju u europskom društvu je postupak obavješćivanja, savjetovanja te suodlučivanja radnika, kao i drugi uređeni postupak putem kojeg radnici mogu utjecati na odlučivanje (čl. 194. ZR-a). Svi poslodavci sudionici dužni su, u roku od osam dana od dana objave prijedloga za osnivanje europskog društva, započeti pregovore s predstavnicima svojih radnika, te predstavnicima radnika poslodavaca sudionika i zainteresiranog poslodavca, o uređenju načina sudjelovanja radnika u odlučivanju u europskom društvu. Radi provođenja ovih pregovora utemeljuje se pregovarački odbor. No, prije započinjanja pregovora predstavnici radnika, moraju biti obaviješteni o: 1) podacima u pogledu pravnog oblika, međusobnoj povezanosti, sjedištu poslodavaca, 2) broju radnika zaposlenih kod svakog pojedinog poslodavca, 3) imenovanim, odnosno izabranim predstavnicima radnika kod poslodavaca i 4) broju predstavnika radnika koji imaju pravo sudjelovati u odlučivanju u organima koji nadziru vođenje poslova (nadzorni odbor, upravni odbor, odnosno drugo odgovarajuće tijelo) poslodavaca sudionika.

mr. sc. Josip Šaban Zagreb

Nove izmjene Zakona o javnoj nabavi s primjerom akta o nabavi u vrijednosti tzv. ‘’bagatelne nabave’’ U Narodnim novinama broj 143/13 objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi, koji je stupio na snagu 10.12.2013., a primjenjuje se samo na postupke koji su započeti nakon stupanja na snagu. Najvažnije novine odnose se na povećanje praga primjene Zakona od 70.000,00 na 200.000,00 odnosno 500.000,00 kn te rast naknade za pokretanje žalbenog postupka, a tekst sadrži i druge izmjene koje su objavljene. Vjerujemo da će od posebne koristi biti primjer akta kojim naručitelj uređuje tzv. ‘’bagatelnu nabavu’’.

1. Povećanje vrijednosnog praga za primjenu ZJN-a1

238

Članak 18. st. 3. ZJN-a mijenja se i sada glasi: ‘’Ovaj Zakon ne primjenjuje se za nabavu robe i usluga procijenjene vrijednosti do 200.000,00 kuna, odnosno za nabavu radova do 500.000,00 kuna, a pitanja nabave do tih vrijednosti uređuje naručitelj svojim aktom.’’ Izračun procijenjene vrijednosti nabave temelji se na ukupnom iznosu, bez poreza na dodanu vrijednost (PDV-a). Do donošenja aktualnih izmjena, od početka 2008. godine vrijednosni prag nabave za tzv. ‘’bagatelnu nabavu’’ iznosio je 70.000,00 kn (bez PDV-a). Obzirom na znatno veći prag za primjenu propisa o javnoj nabavi u drugim zemljama članicama EU, ovim propisom povećava se taj prag i to sada na dva iznosa čija podjela je u skladu s načelima vrijednosti nabave roba i usluga (do 200.000,00 kn), odnosno radova (do 500.000,00 kn). Kao i do sada, jednaki prag se primjenjuje i na javne i na sektorske naručitelje. Ovom se odredbom propisuje i da pitanja nabave (procedure, način objave i dr.) do tih vrijednosti uređuje naručitelj svojim aktom u okvirima njegova po1

Zakon o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11, 83/13 i 143/13; u nastavku: ZJN)

UDK 339.132

slovanja, a što je u pravilu već i sada uobičajena praksa u skladu s osnivačkim ugovorom čija bi se primjena trebala osigurati. Primjer takvog akta daje se na kraju ovog teksta. Kod izrade plana nabave (čl. 20. ZJN-a), za predmete nabave čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od 20.000,00 kn te do 200.000,00 kn (kod nabave robe i usluga), odnosno do 500.000,00 kn (kod nabave radova), u plan nabave unose se podaci o predmetu nabave i procijenjenoj vrijednosti nabave. Ukoliko je iznos javne nabave točno 200.000,00 kn za robe ili usluge, odnosno točno 500.000,00 kn za radove, prema čl. 56. st.1. ZJN-a navodi se da je obvezna objava u Elektroničkom oglasniku javne nabave RH (u nastavku: EOJN). Za manje iznose objava u EOJN-u nije obvezna.

2. Novi prag nabave za potrebe diplomatsko-konzularnih predstavništava Došlo je i do djelomičnog povećanja praga za primjenu ZJN-a kod sklapanja ugovora o javnoj nabavi za potrebe diplomatsko-konzularnih predstavništava RH u inozemstvu. U tom smislu se umjesto dosadašnje granice procijenjene vrijednosti od 900.000,00 kn (neovisno o tome što se nabavlja), ZJN primjenjuje

Financije, pravo i porezi | Javna nabava

Došlo je do promjene čl. 67. st. 1. toč. 2. ZJN-a, na način da je propisano kako je naručitelj obvezan iz postupka javne nabave isključiti ponuditelja koji nije ispunio obvezu plaćanja dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, izuzev u slučaju ako mu je prema posebnom zakonu odobrena odgoda plaćanja ili mu plaćanje tih obveza nije dopušteno, a što je slučaj u postupku predstečajne nagodbe. Obzirom da je intencija Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi2 ‘’ozdravljenje’’ gospodarskih subjekata, ovom odredbom omogućava se subjektima koji su u postupku predstečajne nagodbe i koji ne smiju plaćati obveze koje su nastale i dospjele prije dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe da sudjeluju u postupcima javne nabave, odnosno da ne budu automatski isključeni iz tih postupaka. Treba naglasiti da gospodarski subjekti smiju plaćati porezne obveze i obveze za mirovinsko i zdravstveno osiguranje koje su nastale nakon otvaranja postupka predstečajne nagodbe, te ukoliko te porezne i druge obveze nisu plaćene, a što je vidljivo iz potvrde Porezne uprave Ministarstva financija, takvi ponuditelji ili natjecatelji moraju biti isključeni iz postupka javne nabave. Isti problem je uočen i u odnosu na fakultativne razloge isključenja propisane čl. 68. st. 1. toč. 1. i 2. ZJN-a, budući da prema dosadašnjem tekstu naručitelj može isključiti ponuditelja ili natjecatelja iz postupka javne nabave ako je, između ostalih razloga, nad njime otvorena predstečajna nagodba ili je nad njime pokrenuta predstečajna nagodba. Došlo je, dakle, do promjene u tekstu na način da se brišu riječi predstečajna nagodba, a čime se zapravo onemogućava naručitelja da iz postupka javne nabave isključi ponuditelja koji se nalazi u postupku predstečajne nagodbe. Ovo rješenje zakonodavca zapravo je i dosta riskantno, budući da svaki pokrenuti postupak predstečajne nagodbe ne mora rezultirati i sklopljenom predstečajnom nagodbom, već ako nagodba ne uspije, u pravilu dolazi do pokretanja stečajnog postupka. Zato, 2

Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Nar. nov., br. 108/12, 144/12, 81/13 i 112/13)

4. Dopune u pogledu izvršenja ugovora o građenju Novim čl. 105. st. 7. ZJN-a određuje se način utvrđivanja ukupne cijene izvedenih radova i mogućnost odstupanja od prvotno utvrđene ukupne cijene radova, u skladu s poslovnim običajima i uobičajenom praksom u graditeljstvu, a u skladu i s uzancama u građenju. Ovdje se ima u vidu da iz različitih razloga gotovo uvijek u tijeku građenja dolazi do određenih promjena koje se moraju rješavati promptno i na licu mjesta, naročito kod rekonstrukcija. Naime, zastoji u građenju i slijedom toga produženje rokova uvijek nameće dodatne troškove svim sudionicima u gradnji, što znatno povećava troškove investicije koji posebice imaju posljedice za naručitelja. Dakle, ako se prema ugovoru o građenju u skladu s običajima i praksom u graditeljstvu ukupna cijena utvrđuje konačnim obračunom neovisno o tome je li građenje ugovoreno po sustavu ‘’ključ u ruke’’ ili se ta cijena utvrđuje primjenom jediničnih cijena prema stvarno izvedenim radovima obračunatim u skladu s građevinskom knjigom, za slučaj da ukupan iznos prema konačnom obračunu nije viši od 5% od predvidive cijene građenja utvrđene ugovorom te da je ugovorom o građenju tako određeno, nije potrebno sklapanje dodatka toga ugovora.

5. Zastara za prekršaje iz ZJN-a Izmjenom čl. 183. ZJN-a došlo je do usklađenja s odredbama Prekršajnog zakona3 te se umjesto dosadašnjeg trogodišnjeg roka zastare za prekršaje ZJNom upućuje na PZ, a prema čijem čl. 12. prekršajni progon zastarijeva nakon 4 godine, odnosno nakon 3 godine za prekršaje za koje je ovlašteni tužitelj obvezan izdati prekršajni nalog prema čl. 239. PZ-a.

6. Povećanje visine naknade za pokretanje žalbenog postupka Došlo je do značajne promjene u čl. 169. st. 1. ZJN-a gdje pojedinačna visina naknade za pokretanje žalbenog postupka (u ovisnosti o procijenjenoj vrijed3

Prekršajni zakon (Nar. nov., br. 107/07 i 39/13; u nastavku: PZ)

mr. sc. Josip Šaban | Nove izmjene Zakona o javnoj nabavi s primjerom akta o nabavi u vrijednosti tzv. ‘’bagatelne nabave’’

3. Predstečajne nagodbe više nisu razlog isključenja

prema obrazloženju uz ZJN, ovakvi subjekti u nadmetanju u pravilu trebaju priložiti odgovarajuća jamstva odnosno instrumente osiguranja za dobro izvršenje poslova koji su propisani ZJN-om shodno kojima bi naručitelj na odgovarajući način bio osiguran za izvršenje ugovora.

239

Financije, pravo i porezi | 1/14

na ugovore čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od 900.000,00 kn za robu i usluge, odnosno od 3,500.000,00 kn za radove.

Javna nabava | Financije, pravo i porezi

nosti nabave) iznosi: Visina naknade 10.000,00 kn

Procjenjena vrijednost nabave do 1,500.000,00 kn

25.000,00 kn

od 1,500.000,01 do 7,500.000,00 kn

45.000,00 kn

od 7,500.000,01 do 25,000.000,00 kn

70.000,00 kn

od 25,000.000,01 do 60,000.000,00 kn

100.000,00 kn

za proc. vrij. nabave višu od 60,000.000,00 kn

I u čl. 169. st. 2. ZJN-a došlo je do povišenja iznosa, jer ako procijenjena vrijednost nabave nije poznata u trenutku izjavljivanja žalbe, naknada za pokretanje žalbenog postupka se plaća u iznosu od 10.000,00 kn, dok kasnije može doći do eventualnog povišenja iznosa. Iz ovih iznosa vidljivo je da se zakonodavac odlučio za znatno poskupljenje žalbenog postupka, čime se očito na posredan način nastoji utjecati na potencijalne žalitelje da dobro razmisle o tome hoće li ulagati žalbu i time ostvariti glavnu svrhu – smanjenje broja žalbi. No s druge strane, novi iznosi za ulaganje žalbe čine se doista previsoki, što narušava načela ekonomičnosti i efikasnosti postupka propisana čl. 139. ZJN-a, a vjerojatno i još poneka načela javne nabave (npr. nejednaki tretman). Naime, na ovaj način se manje poduzetnike stavlja u nepovoljniji položaj gdje im plaćanje naknade za pokretanje postupka od npr. 25.000,00 ili 45.0000,00 kn može predstavljati ozbiljan financijski problem. Osim toga, ako nisu sigurni u uspjeh u postupku, moguće je da će zbog visoke naknade odustati od traženja zaštite svojih interesa, što opet ne bi trebala biti svrha ZJN-a.

7. Primer akta kojim se uređuje tzv. ‘’bagatelna nabava’’

240

Izmijenjeni čl. 18. st. 3. ZJN-a propisuje da ‘’pitanja nabave do tih vrijednosti (200.000,00 odnosno 500.000,00 kn) uređuje naručitelj svojim aktom’’. Iako je zakonodavac u ovom slučaju propustio propisati prekršajnu odgovornost za naručitelja koji ne donese ovaj akt, iz navedenog zapravo proizlazi obveza svakog naručitelja da donese i primijeni svoj akt, tj. pravila za nabavu robe, usluga i radova do propisanih vrijednosti. Tu se naglašava obveza uvažavanja načela iz osnivačkog ugovora čija bi se primjena trebala osigurati, a naručitelj u okvirima svoga poslovanja utvrđuje procedure, način objave i drugo. Posebno napominjemo da se radi o nabavama na koje ne treba primjenjivati ZJN i da zbog toga nisu potrebne sve radnje koje su potrebne u postupcima javne nabave gdje se primjenjuje ZJN.

Naručitelj je obveznik Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11, 83/13 i 143/13) prema čl. 5./6., te odgovorna osoba za zastupanje sukladno čl. 18. st. 3. donosi sljedeće UPUTE za nabavu robe, usluga i radova do propisanih vrijednosti Članak 1. Ovim se aktom uređuju pravila, odgovornosti i postupci nabave robe i usluga procijenjene vrijednosti do 200.000,00 kn, odnosno za nabavu radova procijenjene vrijednosti do 500.000,00 kn. PRAVILA Članak 2. Iznosi tzv. ‘’bagatelne nabave’’ dijele se na: - iznos procijenjene vrijednosti nabave do 20.000,00 kn, - iznos procijenjene vrijednosti nabave do 70.000,00 kn, - iznos procijenjene vrijednosti nabave do 200.000,00 kn za robu i usluge, - iznos procijenjene vrijednosti nabave do 500.000,00 kn za radove. Članak 3. Za svaki iznos iz prethodnog članka uređuju se odgovornosti i postupci javne nabave. Članak 4. Plan nabave donosi se sukladno čl. 20. Zakona o javnoj nabavi, s time da se za predmete nabave čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od 20.000,00 kn, a manja ili jednaka do 200.000,00 kn (roba i usluge) odnosno 500.000,00 kn (radovi) u plan nabave unose podaci o predmetu nabave i procijenjenoj vrijednosti nabave. ODGOVORNOSTI Članak 5. Osoba odgovorna za zastupanje naručitelja (direktor, ravnatelj,…..) mora između ostalog izvršavati: - provođenje unutarnjeg ustroja i kvalitetno upravljanje u skladu sa temeljnim dokumentima Naručitelja (propisi, statut, pravilnici,…..), - rukovođenje javnom nabavom sukladno Zakonu o javnoj nabavi, - donošenje plana nabave,

Članak 6. Opunomoćene osobe iz organizacijske jedinice (rukovoditelji sektora, voditelji odjela, …..) odgovorne su između ostalog i za: - obavljanje svojih zadataka i poslova sukladno odlukama (direktora, ravnatelja, …..) te organizacijskog akta Naručitelja, - provođenje postupaka u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi (barem jedna osoba treba imati certifikat u području javne nabave), - sudjelovanje u postupcima ‘’bagatelne nabave’’, - mogućnost sklapanja ugovora ili izdavanje narudžbenica u ‘’bagatelnoj nabavi’’ do 70.000,00 kn u skladu sa primljenom punomoći. Članak 7. Opunomoćene osobe iz prethodnog članka mogu opunomoćiti osobe iz svoje organizacijske jedinice da vrše ‘’bagatelnu nabavu’’ putem narudžbenica do 20.000,00 kn. POSTUPCI

Odgovorni radnici iz stavka 1. i 2. ovog članka svojim potpisom na zahtjevu potvrđuju odgovornoj osobi da je predmetna nabava planirana u skladu sa donesenom dokumentima. Ako predložena nabava nije u skladu s važećim financijskim planom i/ili planom nabave, odgovorni radnici stavljaju napomenu uz prijedlog podnositelju da predloži rebalans financijskog plana i/ili izmjene i dopune plana nabave. Napomena: Kod malih proračunskih korisnika/trgovačkih društava ove poslove može obavljati i jedna osoba. Članak 11. Odgovorna odnosno opunomoćena osoba potpisom i ovjerom odobrava predmetnu nabavu. Članak 12. Za ‘’bagatelnu nabavu’’ do 20.000,00 kn dovoljno je prikupiti samo jednu ponudu. Zahtjev se ne mora objaviti na internetskim stranicama naručitelja. Članak 13. Za ‘’bagatelnu nabavu’’ do 70.000,00 kn potrebno je prikupiti tri ponude, a može i manje (dvije ili jedna) ukoliko se tri ne mogu osigurati. Zahtjev se ne mora objaviti na internetskim stranicama naručitelja.

Članak 8.

Članak 14.

Postupak ‘’bagatelne nabave’’ pokreće se zahtjevom za nabavu prema odgovornoj osobi, a mogu ga podnijeti svi zaposlenici, osim ako posebnim propisom ili aktom nije drugačije uređeno.

Za ‘’bagatelnu nabavu’’ do 200.000,00 kn (robu i usluge) odnosno do 500.000,00 kn (radove) potrebno je tražiti najmanje pet (tri) ponuda, a prikupit će se koliko je moguće. Zahtjev se mora obvezno objaviti na internetskim stranicama naručitelja.

Članak 9. Popis gospodarskih subjekata koje se predlaže pozvati na dostavu ponuda može sadržavati gospodarske subjekte iz vlastite baze podataka koji su do sada uredno izvršavali svoje obveze u odnosu na Naručitelja, kao i sve druge gospodarske subjekte koji su registrirani za izvršenje predmeta nabave. Članak 10. Zahtjev se dostavlja u odjel za izradu financijskog plana na suglasnost, gdje je odgovorni radnik dužan izvršiti kontrolu je li predložena nabava u skladu s važećim financijskim planom. Zatim se zahtjev prosljeđuje odjelu za javnu nabavu koji je dužan utvrditi je li predmetna nabava predviđena planom nabave za tekuću godinu.

Napomena: Za sve institute vezane uz ponude i sl. mogu se koristiti i odgovarajuće odredbe iz Zakona o javnoj nabavi. ZAVRŠNA ODREDBA Članak 15. Ove Upute stupaju na snagu danom donošenja. --------------------, 10.12.2013. ------------------(Mjesto) (Vlastoručni potpis osobe ovlaštene za zastupanje) M.P.

•

241

Financije, pravo i porezi | 1/14

- zaključivanje ugovora o javnoj nabavi za ‘’bagatelnu nabavu’’ u iznosu od 70.000,00 kn do 200.000,00 kn za robu i sluge, odnosno do 500.000,00 kn za radove, - davanje punomoći odabranim suradnicima za provođenje javne nabave do 70.000,00 kn.

mr. sc. Josip Šaban | Nove izmjene Zakona o javnoj nabavi s primjerom akta o nabavi u vrijednosti tzv. ‘’bagatelne nabave’’

Financije, pravo i porezi | Javna nabava

Vedran Jelinović, dipl. iur. TEB, Zagreb

OVRŠNO PRAVO

Provedba ovrhe na plaći u 2014. U Narodnim novinama broj 138/13 objavljena je prosječna mjesečna neto plaća isplaćena po zaposlenom u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj – kolovoz 2013 (5.507,00 kn). Navedeni podatak bitan je za provedbu ovrhe na plaći u 2014. budući da se u odnosu na taj iznos određuju pravila postupanja poslodavca kad provodi ovrhu na plaći i u odnosu na taj iznos se određuje koji dio plaće se izuzima od ovrhe.

Ako

se radi o novčanim tražbinama koje nemaju porezni karakter, ovrha na plaći provodi se sukladno odredbama Ovršnog zakona (u nastavku: OZ)1, a ako se radi o ovrsi radi naplate poreznog duga, tada se prvenstveno primjenjuju odredbe Općeg poreznog zakona (u nastavku: OPZ)2. Kao osnove za provedbu ovrhe na plaći prema OZ-u javljaju se sudsko ili javnobilježničko rješenje o ovrsi i privatna isprava potvrđena po javnom bilježniku. Rješenje o ovrsi doneseno od strane suda poslodavcu na provedbu dostavlja sud, a rješenje o ovrsi doneseno po javnom bilježniku poslodavcu dostavlja sam ovrhovoditelj, dok privatnu ispravu potvrđenu po javnom bilježniku poslodavcu na provedbu dostavlja vjerovnik putem davatelja poštanskih usluga preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom ili preko javnoga bilježnika. S druge strane, rješenje o ovrsi doneseno radi naplate poreznog duga donosi porezno tijelo i dostavlja ga poslodavcu na provedbu.

1. Iznosi plaće zaštićeni od ovrhe 242

1.1. O vrha na plaći temeljem Ovršnog zakona Pravila postupanja poslodavca prilikom provedbe ovrhe na plaći prvenstveno ovise o tome prima li radnik plaću koja je jednaka ili veća od prosječne neto plaće u RH ili je manja od te plaće. Nadalje, iznosi koji su izuzeti od ovrhe razlikuju se ovisno o tome koja tražbina se namiruje iz plaće ovršenika; npr. za ovrhu 1

Ovršni zakon (Nar. nov., br. 112/12 i 25/13) Opći porezni zakon (Nar. nov., br. 147/08, 18/11, 78/12, 136/12 i 73/13)

UDK 657.1

radi obveze zakonskog uzdržavanja se treba ustegnuti veći iznos plaće nego za ovrhu radi naplate duga zbog neplaćenih računa. Prosječna neto plaća u smislu OZ-a je neto plaća isplaćena po zaposlenom u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj – kolovoz koju je dužan utvrditi Državni zavod za statistiku i objaviti je u Narodnim novinama, najkasnije do 31.12. te godine. Tako utvrđeni iznos primjenjivat će se u narednoj godini (čl. 173. st. 3. OZ-a). Za provedbu ovrhe na plaći u 2014. se pod prosječnom plaćom podrazumijeva iznos od 5.507,00 kn3. Naime, to je iznos koji je za razdoblje siječanj – kolovoz 2013. utvrdio Državni zavod za statistiku i objavio u Nar. nov., br. 138/13. Potrebno je napomenuti da se pravila tj. ograničenja ovrhe primjenjuju i na ovrhu na naknadi umjesto plaće, naknadi za skraćeno radno vrijeme, naknadi zbog umanjenja plaće, mirovini, plaći vojnih osoba te na primanja osoba u pričuvnom sastavu za vrijeme vojne službe i na drugom stalnom novčanom primanju civilnih i vojnih osoba, osim na ovrhu na primanjima iz st. 5. i 6. čl. 173. OZ-a. Primanja iz čl. 173. st. 5. OZ-a su primanja invalida po osnovi novčane naknade za tjelesno oštećenje i doplatak za tuđu pomoć i njegu. Ovrha na tim primanjima se može provesti samo radi naplate tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, i to do iznosa od jedne polovice toga primanja. Dakle, druga polovica tog primanja je izuzeta od ovrhe. Primanja iz čl. 173. st. 6. OZ-a su primanja po osnovi ugovora o 3

U 2013. prosječna plaća iznosila je 5.464,00 kn (Nar. nov., br. 133/12)

Financije, pravo i porezi | Ovršno pravo

Prema tome, ako se tijekom 2014. godine ovrha provodi na plaći ovršenika, a njegova plaća je jednaka ili veća od prosječne neto plaće u RH tj. jednaka je ili veća od 5.507,00 kn, od ovrhe je u 2014. godini izuzet iznos od 2/3 prosječne neto plaće u RH tj. 3.671,33 kn. Ako se ovrha provodi na plaći radi prisilne naplate novčanih iznosa zbog uzdržavanja djeteta, od ovrhe je izuzet iznos u visini 1/4 prosječne neto plaće tj. 1.376,75 kn. Zbog prisilne naplate novčanih iznosa zbog zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, od ovrhe je izuzet iznos u visini 1/2 prosječne neto plaće u RH tj. 2.753,50 kn. Prema tome, ako je plaća ovršenika jednaka ili veća od 5.507,00 kn, iznosi koji su izuzeti od ovrhe (3.671,33, 1.376,75 ili 2.753,50 kn) isplaćuju se ovršeniku, a preostali dio plaće se isplaćuje ovrhovoditelju do potpunog namirenja iznosa koji je naveden u ovršnoj ispravi. Pritom, ako se radi o rješenju o ovrsi, potrebno je voditi računa o tome je li određena ovrha i za iznos kamata, te je li naloženo plaćanje i kakvih troškova, a što najčešće i je slučaj. Naime, ako poslodavac primjerice od plaće ovršenika ustegne samo glavnicu, a ne i kamate i trošak odmjeren rješenjem o ovrsi, doći će do njegove odgovornosti za propuštenu obustavu obroka4. Kad se prisilna naplata provodi po privatnoj ispravi potvrđenoj po javnom bilježniku, radniku se isplaćuje iznos od 3.671,33 kn (2/3 prosječne neto plaće). Naime, prema izričitoj odredbi čl. 202. st. 1. OZ-a eventualno postojanje suglasnosti kojom se dopušta pljenidba plaće, odnosno drugog stalnog novčanog primanja za iznos koji je izuzet od ovrhe, ne proizvodi pravne učinke. Stoga, eventualne razlike do mjesečne rate kredita za koju je radnik dao suglasnost, zapravo bi trebao podmiriti radnik nakon što mu poslodavac isplati dio plaće koji je izuzet od ovrhe.

Ako se ovrha provodi na plaći ovršenika, a plaća je manja od prosječne neto plaće u RH tj. manja je od 5.507,00 kn, od ovrhe je zbog zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja izuzet iznos od 1/2 neto plaće ovršenika. U svim drugim slučajevima, uključujući i postupanje po privatnoj ispravi potvrđenoj po javnom bilježniku, od ovrhe je izuzet iznos od 2/3 neto plaće ovršenika. Npr. ako radnik ima neto plaću 4.500 kn, njemu se mora isplatiti iznos od 3.000 kn tj. 2/3 njegove plaće. Iznos od 2/3 neto plaće ovršenika se štiti i u slučaju ovrhe po privatnoj ispravi potvrđenoj po javnom bilježniku.

1.2. Ovrha na plaći na temelju Općeg poreznog zakona Ovršni postupak u smislu OPZ-a dio je porezno– pravnog odnosa u kojem porezno tijelo provodi postupak prisilne naplate poreznog duga na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava. Rješenje o ovrsi donosi porezno tijelo koje je mjesno nadležno za utvrđivanje i naplatu poreza. Prema čl. 142. OPZ-a, u postupku ovrhe poreznog duga ne mogu se plijeniti sljedeće ovršenikove tražbine: ■ po osnovi plaće i s plaćom izjednačenih primanja do iznosa minimalne plaće u RH utvrđene prema propisu o minimalnoj plaći, te ■ novčani primici koji su izuzeti od oporezivanja prema posebnim propisima. Iznos minimalne plaće u RH propisan je Zakonom o minimalnoj plaći5 i uredbama Vlade RH o iznosu minimalne plaće koje se za svaku kalendarsku donose na temelju odredaba tog zakona. Naime, Zakon o minimalnoj plaći samo određuje način izračunavanja minimalne plaće, a propisuje da se o visini minimalne plaće donosi uredba za svaku kalendarsku godinu. U 2014. minimalna plaća bi trebala iznositi 3.017,61 kn bruto6. Međutim, budući da je ista utvrđena samo za razdoblje do 31. 12. 2013. za očekivati je da će u skorom razdoblju biti objavljen iznos minimalne plaće za 2014. Slijedom navedenog, radi naplate poreznog duga ne može se plijeniti plaća preko iznosa minimalne plaće. Drugim riječima, iznos propisane minimalne (bruto) plaće jest iznos koji se mora isplatiti radniku – ovršeniku. 5

O odgovornosti poslodavca za propuštenu obustavu obroka pročitajte više u Financije, pravo i porezi, br. 12/13, str. 205. – 209.

Zakon o minimalnoj plaći (Nar. nov., br. 39/13) Prijedlog Uredbe o visini minimalne plaće za 2014. (132. sjednica Vlade RH od 18.12.2013. - www.vlada.hr.)

Vedran Jelinović | Provedba ovrhe na plaći u 2014.

1.1.1. P laća ovršenika je jednaka ili veća od prosječne neto plaće u RH

1.1.2. P laća ovršenika je manja od prosječne neto plaće u RH

243

Financije, pravo i porezi | 1/14

doživotnom uzdržavanju i doživotnoj renti te primanja po osnovi ugovora o osiguranju života. Na tim primanjima se ovrha može provesti samo na dijelu koji prelazi iznos osnovice na temelju koje se utvrđuje iznos pomoći za uzdržavanje.

Ovršno pravo | Financije, pravo i porezi

2. Izuzeća od ovrhe i zaštićeni račun

244

U slučaju da radnik – ovršenik nema otvoren posebni (tzv. zaštićeni) račun, iznos plaće koji je izuzet od ovrhe temeljem čl. 173. OZ-a isplatit će mu se na njegov redovni tekući račun. Ako radnik – ovršenik ima otvoren zaštićeni račun, iznos koji je izuzet od ovrhe će mu se isplatiti na zaštićeni račun. Inače, otvaranje zaštićenog računa obveza je radnika i to u slučaju provedbe ovrhe na novčanoj tražbini po računu odnosno u slučaju kad ovrhovoditelj dostavi Fini neku od osnova za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima po računu (čl. 212. OZ-a). Osnove za provedbu ovrhe po računu su propisane čl. 3. toč. 1. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima7. Prema tome, pretpostavka za otvaranje zaštićenog računa je dostava osnove za plaćanje Fini. Nakon što sazna za tu činjenicu ovršenik Fini dostavlja obavijest da mu se isplaćuju primanja koja su izuzeta od ovrhe, a na obrascu koji je sastavni dio Pravilnika o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima8. Fina po primitku te obavijesti izvješćuje uplatitelja primanja tj. poslodavca o podacima iz obavijesti ovršenika i podacima o vrsti tražbine za koju je ovrha određena. Po primitku te obavijesti od Fine uplatitelji primanja pa tako i poslodavac, dužni su odmah uskratiti uplatu primanja i naknada iz čl. 172. ili iznosa koji su izuzeti od ovrhe iz čl. 173. OZ-a. Istovremeno će banka po nalogu Fine ovršeniku otvoriti zaštićeni račun. Nakon što mu otvori zaštićeni račun banka će o tome bez odgode obavijestiti Finu, a Fina poslodavca koji je dužan izvršiti uplatu primanja izuzetih od ovrhe na zaštićeni račun. Prema tome, na zaštićeni račun mogu se uplatiti isključivo primanja koja su po zakonu izuzeta od ovrhe („numerus clausus“), a ta primanja su propisana čl. 172. i čl. 173. OZ-a. Iznosi plaće koji su izuzeti od ovrhe propisani su čl. 173. OZ-a i obrađeni su u naslovu 1. ovog rada. Stoga ćemo u ovom dijelu podsjetiti na primanja i naknade koji su prema čl. 172. OZ-a izuzeti od ovrhe. Ta primanja su: 1. primanja po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, 2. primanja po osnovi naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju, Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Nar. nov., br. 91/10 i 112/12) 8 Pravilnik o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima (Nar. nov., br. 6/13) 7

3. primanja po osnovi socijalne skrbi, 4. primanja po osnovi privremene nezaposlenosti, 5. primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako posebnim propisom nije drukčije određeno, 6. primanja po osnovi stipendije i pomoći učenicima i studentima, 7. naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika, 8. primanja po osnovi odličja i priznanja, 9. rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno. 10. ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima. U ostala primanja izuzeta od ovrhe (toč. 10.) ubraja se npr. naknada za bolovanje, ali i druge naknade u vezi bolovanja koje su temeljem čl. 36. st. 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (u nastavku: ZOZO)9 izuzeta od ovrhe. Ovdje ćemo spomenuti da se na dnevnom redu 129. sjednice Vlade RH održane 5. prosinca 2013. našao, između ostalih, i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (u nastavku: Prijedlog izmjena OZ-a)10. Upravo u svrhu usklađivanja odredaba OZ-a s odredbama ZOZO-a predlaže se u čl. 173. st. 4. brisanje teksta : „naknadi umjesto plaće“. U pogledu rodiljnih i roditeljskih novčanih potpora, iste također ne mogu biti predmetom ovrhe, osim iznimno prema sudskoj odluci ili rješenju nadležnog centra za socijalnu skrb radi koristi djeteta za koje su ostvarene (čl. 4. st. 1. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama11).

2.1. Način isplate materijalnih prava iz radnog odnosa Kao što je vidljivo iz nabrojenog, materijalna prava radnika iz radnog odnosa, kao što su npr. regres, naknada troškova prijevoza, dnevnice, otpremnina, terenski dodatak i dr. takva prava nisu izuzeta od ovrhe po nijednom zakonu, kako po OZ-u tako ni po posebnom zakonu. Nadalje, ta primanja se ne smatraju ni plaćom u smislu odredbe čl. 83. st. 3. Zakona o radu12. Slijedom navedenog, u slučaju da se ova primanja isplaćuju radniku putem računa, nema valjane pravne osnove za isplatu tih primanja na zaštićeni Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 80/13 i 137/13) 10 129. Sjednica Vlade RH od 5. prosinca 2013. (www.vlada.hr) 11 Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (Nar. nov., br. 85/08, 110/08, 34/11 i 54/13) 12 Zakon o radu (Nar. nov., br. 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13) 9

3. Prednosni red kod ovrhe na plaći Redoslijed po kojem se provodi ostvarenje tražbina protiv radnika – ovršenika uređen je čl. 180. OZ-a. Sukladno toj odredbi, prednosni red založnih prava više ovrhovoditelja određuje se prema danu primitka ovršnoga prijedloga. Drugim riječima, dan kad je javni bilježnik ili sud zaprimio prijedlog za ovrhu. Ako je ovršni prijedlog upućen kao preporučena pošiljka putem davatelja poštanskih usluga, dan predaje davatelju poštanskih usluga smatra se danom pri Pravilnik o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispr., 146/09, 123/10, 137/11, 61/12 i 79/13)

mitka u sudu odnosno kod javnog bilježnika. Ako su ovršni prijedlozi više ovrhovoditelja primljeni u sudu istoga dana, založna prava imaju isti prednosni red, a tražbine s istim redom prvenstva namiruju se srazmjerno, ako se ne mogu namiriti u cijelosti. Ovršni zakon ne uređuje način određivanja prvenstvenog reda za privatne isprave potvrđene po javnom bilježniku tako da se red prvenstva u odnosu na te isprave određuje prema danu kada ju je vjerovnik dostavio poslodavcu. Šteta je što Prijedlogom izmjena OZ-a zakonodavac nije uredio i pitanje određivanja prednosnog reda u odnosu na ove isprave. Tražbine utvrđene sudskim odnosno javnobilježničkim rješenjem o ovrsi ili privatnom ispravom potvrđenom po javnom bilježniku u pravilu su u istom rangu, te se namiruju ovisno o vremenskom redoslijedu namirenja. Od navedenog pravila ipak postoje i sljedeće iznimke: ■ Zapljena na temelju suglasnosti dužnika nema utjecaja na provedbu ovrhe na plaći radi namirenja tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale po osnovi narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete po osnovi izgubljenoga uzdržavanja zbog smrti davatelja uzdržavanja (čl. 202. st. 4. OZ-a). To znači da je poslodavac ovrhama koje se provode radi naplate ovih vrsta tražbina dužan dati prednost u odnosu na privatnu ispravu potvrđenu kod javnog bilježnika pa makar bi ista po redovnom prednosnom redu bila ispred ovih ovrha. ■ Ovrha na plaći i drugom stalnom novčanom primanju roditelja za uzdržavanje djeteta provest će se prije ovrhe radi naplate svih drugih tražbina na tim primanjima neovisno o vremenu njihova nastanka (čl. 232.a st. 3. Obiteljskog zakona; u nastavku: Obz14). Slijedom ove odredbe Obz-a kao posebnog zakona, poslodavac je ovrsi radi uzdržavanja djeteta dužan uvijek dati prednost u odnosu na ostale ovrhe, neovisno o tome kad je ta obveza nastala. Odredbe OPZ-a također ne sadrže odredbe o određivanju prednosnog reda u pogledu donesenog rješenja o ovrsi radi naplate poreznog duga, što znači da se primjenom čl. 138. OPZ-a imaju primijeniti odredbe OZ-a. S obzirom na to da odredbe OZ-a prednosni red utvrđuju prema danu primitka ovršnog prijedloga, a u slučaju ovrhe radi naplate poreznog duga samo porezno tijelo donosi rješenje o ovrsi i nema prethodnog prijedloga za ovrhu, to se ni pravilo iz čl. 180. OZ-a ne bi moglo primijeniti na utvrđivanje predno-

Obiteljski zakon (Nar. nov., br. 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11 i 61/11)

245

Financije, pravo i porezi | 1/14

račun, već se trebaju isplatiti na redovni (blokirani) račun ovršenika. O navedenoj okolnosti izjasnila se i Fina. Naime, Sektor usluga za javni sektor/Centar za prisilnu naplatu Fine dao je 3. 8. 2011. sljedeće tumačenje: „Odredbom čl. 83. st. 3. Zakona o radu (Nar. nov., br. 129/09 i 61/11) propisano je da plaća obuhvaća osnovnu plaću i sva dodatna primanja bilo koje vrste koja poslodavac izravno ili neizravno, u novcu ili naravi, na temelju ugovora o radu, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili drugog propisa isplaćuje radniku za obavljeni rad. U plaću se uračunavaju i primanja u novcu i primanja u naravi, ali samo ona koja predstavljaju naknadu za obavljeni rad. U pojam plaće, u smislu odredbe čl. 83. st. 3. Zakona o radu ne ulaze davanja poslodavca koja su vezana uz radni odnos, ali ne predstavljaju naknadu za obavljeni rad, kao npr. regres za godišnji odmor, božićnica, uskrsnica, putni troškovi. Dakle, dio primanja koji se ne smatra plaćom nećete uzeti u obzir prilikom izračuna zaštićenog dijela plaće.“ No, budući da su nabrojena primanja, prema odredbama čl. 90. Pravilnika o porezu na dohodak13, ujedno i primanja koja se u visini neoporezivih iznosa mogu isplatiti u gotovini, način isplate (putem računa ili u gotovini) bi u pravilu trebao biti uređen ugovornim odnosom poslodavca i radnika ili internim aktima poslodavca koji su unaprijed bili poznati radniku. Do promjene u ovršnom tretmanu pojedinih materijalnih prava bi moglo doći vrlo uskoro s obzirom da se u čl. 57. Prijedloga izmjena OZ-a predlaže dopuna čl. 172. OZ-a na način da bi od ovrhe bila izuzeta i sljedeća primanja: ▶ utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni na poseban račun kod banke ▶ naknada troškova za službeno putovanje te ▶ dar za djecu. Ako Prijedlog izmjena OZ-a stupi na snagu, tada će se i ova materijalna prava moći isplaćivati na zaštićeni račun.

Vedran Jelinović | Provedba ovrhe na plaći u 2014.

Financije, pravo i porezi | Ovršno pravo

Ovršno pravo | Financije, pravo i porezi

snog reda za tu osnovu. Iz navedenog proizlazi da se, isto kao i kod privatne isprave potvrđene po javnom bilježniku, red prvenstva u odnosu na rješenja o ovrsi poreznog tijela određuje prema danu kada ga je porezno tijelo dostavilo poslodavcu.

4. Odnos ovrhe na plaći i ovrhe na novčanim sredstvima Mnoge poslodavce zbunjuje odnos ovrhe na plaći

3.1. Primjer utvrđivanja prednosnog reda i ovrhe na novčanim sredstvima pa ih ponekad stav-

246

Radnik ima neto plaću 7.000,00 kn koja dospijeva 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec. Poslodavac je 20. 1. 2014. izravno od ovrhovoditelja zaprimio rješenje o ovrsi doneseno po javnom bilježniku. Tim rješenjem o ovrsi (koje je javni bilježnik zaprimio 15. 10. 2013.15) ovrha je određena općenito na imovini ovršenika i naloženo mu je platiti ovrhovoditelju iznos od 15.000,00 kn sa zateznim kamatama na taj iznos počevši od 10. 10. 2011. pa do isplate, kao i trošak odmjeren rješenjem o ovrsi u iznosu od 1.730,00 kn. Nakon toga, poslodavac je za istog radnika 28. 1. 2014.16 zaprimio rješenje o ovrsi poreznog tijela radi naplate poreznog duga u iznosu od 8.000,00 kn. S obzirom na to da je plaća ovršenika veća od 5.507,00 kn, ovrhovoditelj će, sve do namire cjelokupnog potraživanja iz javnobilježničkog rješenja o ovrsi, od svake sljedeće plaće ustezati iznos od 3.328,67 kn (7.000,00 – 3.671,33 kn) i taj iznos isplaćivati ovrhovoditelju na njegov račun. Budući da se radi naplate poreznog duga plaća radnika može plijeniti do propisanog iznosa minimalne plaće koja bi u 2014. trebala iznositi 3.017,61 kn17, poslodavac je dužan i iznos od 653,72 kn (3.671,33 – 3.017,61 kn), uplaćivati u korist računa po poreznom rješenju, a 3.017,61 kn u konačnici pripada radniku što mu se isplaćuje na zaštićeni račun ako je otvoren, odnosno na tekući račun ako mu isti nije pod blokadom. U slučaju da poslodavac bilo kada naknadno za istog radnika zaprimi rješenje o ovrsi radi uzdržavanja djeteta, ta ovrha ima prednost pred svim drugim ovrhama što znači da ovrhovoditelj u korist djeteta može uplaćivati iznos od 5.623,25 kn (7.000 – 1.376,75 kn), a radniku će se isplatiti iznos od 1.376,75 kn (1/4 prosječne neto plaće), dok mu ranije zaprimljene ovrhe ostaju u redoslijedu naplate dok se ne namiri tražbina određena rješenjem o ovrsi za uzdržavanje djeteta. Dan u odnosu na koji se utvrđuje prednosni red za javnobilježničko rješenje o ovrsi. 16 Dan u odnosu na koji se utvrđuje prednosni red za rješenje o ovrsi poreznog tijela. 17 U 2013. minimalna plaća je iznosila 2.984,78 kn (Nar. nov., br. 51/13). 15

ljaju u međusobnu konkurenciju ili daju prednost ovrsi na novčanim sredstvima samo zato što je radnik otvorio zaštićeni račun prije nego što je poslodavac zaprimio osnovu za provedbu ovrhe na plaći. Stoga ćemo u nastavku podsjetiti na suštinske razlike između ove dvije ovrhe, a samim time i uputiti na postupanje poslodavca u slučaju postojanja otvorenog zaštićenog računa. Naime, rješenjem o ovrsi na plaći određuje se pljenidba određenoga dijela plaće i nalaže se poslodavcu koji ovršeniku isplaćuje plaću da novčani iznos za koji je određena ovrha isplati odnosno isplaćuje ovrhovoditelju nakon pravomoćnosti toga rješenja (čl. 197. OZ-a). S druge strane, rješenjem o ovrsi na novčanoj tražbini po računu nalaže se Fini da banci izda nalog da iznos za koji je ovrha određena prenese sa svih ovršenikovih računa koji se vode pod njegovim OIB-om na račun koji je određen u rješenju o ovrsi. To rješenje ima učinak rješenja o ovrsi kojim su određeni zapljena novčane tražbine i prijenos radi naplate (čl. 204. OZ-a). Dakle, za razliku od ovrhe na plaći koju izričito provodi upravo poslodavac, kod ovrhe na novčanim sredstvima ovrhu provode Fina i banke, a poslodavcu se kod te ovrhe tek nalaže da od ovrhe izuzeti iznos plaće uplati na zaštićeni račun ovršenika. Prema tome, ovrha na plaći i ovrha na novčanim sredstvima nisu u međusobnoj konkurenciji na način da je između njih potrebno utvrđivati prednosni red, već se radi o dva različita predmeta ovrhe. U prvom slučaju to je plaća, a u drugom novčana sredstva po računima. No, kad poslodavac primjerice zaprimi dva rješenja o ovrsi radi provedbe ovrhe na plaći, radi se o ovrsi na istom predmetu ovrhe i poslodavac je dužan utvrditi prednosni prema danu primitka tih rješenja kod suda ili javnog bilježnika. Stoga, obavijest o otvaranju posebnog računa18 je za poslodavca samo znak da se ovrha provodi i na računima, ali ne utječe na ovrhe koje on provodi na plaći ovršenika. Otvaranje posebnog računa za poslodavca ima učinak utoliko što će poslodavac dio plaće koji je izuzet od ovrhe od sad uplaćivati na zaštićeni račun, a ne više na redovni račun tog radnika. Vidi Naslov 2.

•

TRGOVINA

Prodaja vlastitih šumskih proizvoda na tržištu

Darko Marečić, dipl. iur. Zagreb

osobe (građani) bez osnivanja obrta ili trgovačkog društva, pod uvjetima i na način propisan odredbama Zakona o trgovini1 i Zakona o šumama2 te njihovih provedbenih propisa, mogu obavljati prodaju šumskih proizvoda iz njihovih vlastitih šuma ili šuma koje se nalaze u njihovom posjedu. Osnovni preduvjet za obavljanje prodaje vlastitih šumskih proizvoda je da fizička osoba (građanin) izvrši upis vlasništva odnosno posjedovanja šume u Upisnik šumoposjednika čime stječe status šumoposjednika (u daljnjem tekstu: šumoposjednik). Ukoliko šumoposjednik namjerava obavljati prodaju vlastitih šumskih proizvoda potrošačima3 (građanima za potrebe njihovog vlastitog domaćinstva) tada se na tu prodaju primjenjuju i odredbe Zakona o zaštiti potrošača. Šumoposjednik temeljem upisa u Upisnik šumoposjednika stječe pravo obavljanja djelatnosti: ■ uzgoja i sječe drveća, te ■ neznatne prerade drva u trupce i ogrjevna drva u svrhu njihove prodaje. Sve ostale djelatnosti ako bi želio obavljati (piljenje i blanjanje drva, izradu dasaka i proizvoda od drva, kupovinu trupaca i ogrjevnog drva u svrhu daljnje prodaje) mora se prethodno registrirati, što znači otvoriti obrt ili osnovati trgovačko društvu, te navedene djelatnosti upisati u odgovarajući registar.

1. Općenito o uvjetima prodaje vlastitih šumskih proizvoda Odredbom čl. 5. st. 1. toč. 4. ZoT-a propisano je da, Zakon o trgovini (Nar. nov., br. 87/08 - 68/13; u nastavku: ZoT) Zakon o šumama (Nar. nov., br. 140/05 - 68/12-Odluka US RH; u nastavku: ZoŠ) 3 Potrošač je svaka fizička osoba koja sklapa pravni posao i djeluje na tržištu izvan svoje trgovačke, poslovne, obrtničke ili profesionalne djelatnosti (čl. 3. Zakona o zaštiti potrošača; Nar. nov., br. 79/07 - 56/13; u nastavku: ZoZP) 1

osim trgovca4, djelatnost trgovine5 može obavljati i pravna ili fizička osoba upisana u Upisnik šumoposjednika, kad šumske proizvode prodaje na malo izvan prodavaonica na način na štandovima i klupama na tržnicama na malo te izvan tržnica na malo, pokretnom prodajom i putem prigodne prodaje, kao i na dražbama6. Slijedom navedene odredbe, fizička osoba (građanin) može prodavati šumske proizvode ako je prethodno upisana u Upisnik šumoposjednika i to samo vlastite šumske proizvode, koji potječu iz njegove šume, tj. šume koju ima u vlasništvu ili u posjedu, i na navedene načine. Dakle, šumoposjednik ne može kupovati šumske proizvode u svrhu daljnje prodaje. Ako bi šumoposjednik htio obavljati trgovinu šumskim proizvodima, trebao bi se za ovu djelatnost registrirati, tj. za obavljanje trgovine šumskim proizvodima otvoriti obrt ili osnovati trgovačko društvo. Šumoposjednikom se smatra pravna i fizička osoba, koja je vlasnik i/ili posjednik šume, osim Republike Hrvatske (u nastavku: RH) i Trgovačkog društva koje gospodari šumama u vlasništvu RH, a to su Hrvatske šume d.o.o. Predmet upisa u Upisnik šumoposjednika stoga mogu biti samo šume šumoposjednika, tj. one šume koje su u vlasništvu i/ili posjedu drugih pravnih i fizičkih osoba, a nisu u vlasništvu RH. Šumom se smatra zemljište obraslo šumskim drvećem u obliku sastojine na površini većoj od 10 ari, Trgovac, u smislu odredbi ZoT-a, je pravna ili fizička osoba registrirana za obavljanje kupnje i prodaje robe i/ili pružanja usluga u trgovini (čl. 4. ZoT-a). 5 Trgovina, u smislu ZoT-a, je gospodarska djelatnost kupnje i prodaje robe i/ili pružanja usluga u trgovini u svrhu ostvarivanja dobiti ili drugog gospodarskog učinka, a obavlja se kao trgovina na veliko i kao trgovina na malo. 6 Dražba je poseban oblik prodaje robe, pod kojom se smatra organiziran oblik prodaje robe najboljem kupcu na temelju javnog nadmetanja na određenom mjestu i u određeno vrijeme. Dražbe mogu biti stalne i povremene.

247

UDK 658.6

Financije, pravo i porezi | 1/14

Fizičke

Darko Marečić | Prodaja vlastitih šumskih proizvoda na tržištu

Fizičke osobe, vlasnici i/ili posjednici šume mogu obavljati prodaju vlastitih šumskih proizvoda na tržištu, bez obveze otvaranja obrta ili osnivanja trgovačkog društva. U članku autor piše o uvjetima pod kojima fizičke osobe mogu obavljati prodaju vlastitih šumskih proizvoda na tržištu.

Trgovina | Financije, pravo i porezi

kao i: šumski rasadnici, sjemenske plantaže koje su sastavni dio šume, šumska infrastruktura, protupožarni prosjeci, te ostala manja otvorena područja unutar šume, šume u zaštićenim područjima prema posebnom propisu, šume od posebnog ekološkoga, znanstvenoga, povijesnog ili duhovnog interesa, vjetrobrani i zaštitne zone-zaštitni pojasevi drveća površine veće do 10 ari i širine veće do 20 m. Šumom se ne smatraju odvojene skupine šumskoga drveća na površini do 10 ari, šumski rasadnici i sjemenske plantaže koje nisu sastavni dio šume, vjetrobrani i zaštitne zone - zaštitni pojasevi drveća površine manje od 10 ari i širine od 20 m, dvoredi i parkovi u naseljenim mjestima (čl. 4. ZoŠ). Šumski proizvodi jesu svi proizvodi šuma i šumskog zemljišta, uključujući šumsko drveće i grmlje te sve njihove dijelove; biomasu ukupne šumske vegetacije; cvjetove, sjeme, plodove, koru drveta, korijenje; mahovinu, paprat, travu, trsku, cvijeće, ljekovito, aromatično i jestivo bilje, druge biljke i njihove dijelove; gljive: med, smolu; listinac, travnati ili pašnjački prekrivač; divljač i ostale životinje koje žive u šumi; te treset i humus (čl. 5. toč. 27. ZoŠ-a). Šumsko zemljište je zemljište na kojem se uzgaja šuma ili koje je radi svojih prirodnih obilježja i uvjeta gospodarenja predviđeno kao najpovoljnije za uzgajanje šuma.

ba u iznosu od ukupno 70,00 kn9, a istom se obavezno prilaže: preslika osobne iskaznice za šumoposjednika te članova porodičnog domaćinstva šumposjednika i dokaz o vlasništvu odnosno posjedu šume. Vlasništvo odnosno posjed šume i šumskog zemljišta se dokazuje zemljišno knjižnim izvatkom općinskog suda mjesno nadležnog prema mjestu gdje se nalazi nekretnina, posjedovnim listom nadležnog katastarskog ureda, pravomoćnom sudskom odlukom ili pravomoćnim rješenjem nadležnog tijela. Za katastarske čestice kod kojih posjednik (ovlaštenik) i vlasnik nije ista osoba, uz zahtjev se obvezno dostavlja preslika ugovora o zakupu ili suglasnost o gospodarenju šuma ovjerena kod javnog bilježnika kao i vlasnički list (z-k izvadak) za te čestice. Dokumenti koji se prilažu uz zahtjev, ne smiju biti stariji od 6 mjeseci. O upisu u Upisnik, Ministarstvo šumoposjedniku izdaje rješenje i dodjeljuje mu matični identifikacijski broj (MIB) te Iskaznicu šumoposjednika. Iskaznica je dokaz o upisu u Upisnik, a vrijedi uz osobnu iskaznicu ili neki drugi dokument kojim se dokazuje identitet osobe - vlasnika iskaznice (zdravstvena iskaznica, vozačka dozvola, putovnica i dr.). Na zahtjev šumoposjednika, iskaznica se izdaje i članovima njegovog domaćinstva. Šumoposjednici i članovi porodičnog domaćinstva dužni su imati kod sebe iskaznicu i dati je na uvid ovlaštenoj osobi kad obavljaju šumarske radove u vlastitoj šumi, kao i u slučaju kad prodaju vlastite šumske proizvode na tržištu.

2. Upis fizičke osobe u Upisnik šumoposjednika

248

Način vođenja Upisnika šumoposjednika (u nastavku: Upisnik), izgled, oblik i sadržaj obrasca zahtjeva za upis i promjenu podataka o šumoposjedniku, te iskaznice šumopsjednika propisan je odredbama Pravilnika o upisniku šumoposjednika7. Ministarstvo poljoprivrede (u nastavku: Ministarstvo) osniva i vodi Upisnik, te obavlja upis u isti.8 Šumoposjednik podnosi Ministarstvu popunjen i vlastoručno potpisan zahtjev za upis u Upisnik, koji je dostupan na Web stranici Ministarstva. Obrazac zahtjeva za upis u Upisnik odnosno upis promjene podataka u Upisnik sastavni je dio Pravilnika. Na zahtjev se plaća upravna pristoj Pravilnik o upisniku šumoposjednika (Nar. nov., br. 69/06 i 84/08; u nastavku: Pravilnik) 8 Upisnik šumoposjednika i način vođenja istog propisan je u svrhu ostvarivanja prava na subvencije i potpore. 7

Slika: Iskaznica šumoposjednika

Iskaznica prestaje važiti ako: je šumoposjednik umro, ako je zatražio ispis iz Upisnika, dođe do promjene podataka o šumoposjedniku, se iskaznica trajno ošteti, i ako je šumoposjednik izgubio iskaznicu. 9

Upravna pristojba plaća se u iznosu od 20,00 kn za zahtjev (Tar. br. 1.) te 50,00 kn za rješenje (Tar. br. 2.) Tarife upravnih pristojbi, koja je sastavni dio Zakona o upravnim pristojbama (Nar. nov., br. 8/96 - 80/13).

Financije, pravo i porezi | Trgovina

Temeljem upisa u Upisnik, šumoposjednik stječe pravo bez otvaranja obrta ili osnivanja trgovačkog društva obavljati djelatnosti razvrstane Odlukom o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. - NKD 2007.11 u područje A - Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, odjeljak 02 - Šumarstvo i sječa drva. Ovaj odjeljak uključuje: ■ djelatnost uzgoja šuma i ostale djelatnosti u šumarstvu povezane s uzgojem šuma (sadnju, rasađivanje, presađivanje drveća i niskog raslinja te zaštita šuma i šumskih površina); ■ sječu šuma, što uključuje djelatnost proizvodnje trupaca odnosno neznatnu preradu drva za ogrjev, drveni ugljen i trupce koji se koriste za industrijsku uporabu; te ■ skupljanje šumskih plodova i proizvoda (osim šumskih sortimenata). U navedene djelatnosti ne spada proizvodnja proizvoda odnosno prerada drva u građevno drvo, šperploče, furnir, drvene sanduke, drvene podove, drvene konstrukcije i montažne kuće od drva, uključujući i proizvodne procese za izradu navedenih proizvoda odnosno preradu drva u navedene proizvode (piljenje, blanjanje, oblikovanje, laminarenje, sastavljanje proizvoda od drva i sl.). Da bi fizička osoba mogla obavljati i ove djelatnosti12, potrebno ih je upisati u propisane registre, tj. obavljati ih u statusu obrta ili trgovačkog društva. Isto tako, temeljem upisa u Upisnik, šumoposjed Čl. 13. Pravilnika Odluka o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. - NKD 2007. (Nar. nov., br. 58/07 i 72/07) 12 Navedene djelatnosti u NKD – 2007. razvrstane su u područje C - Prerađivačka industrija, odjeljak 16.00 - Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja, te dalje u razred 16.1. Piljenje i blanjanje drva i razred 16.2. - Proizvodnja proizvoda od drva, pluta, slame i pletarskih materijala. 10 11

4. Uvjeti za sječu stabala i stavljanje u promet drva i ostalih šumskih proizvodima Prema odredbama ZoŠ-a, stabla se u šumi mogu posjeći samo ako su prethodno doznačena, osim u slučaju propisanih iznimaka. Prije stavljanja u promet, drva posječena u šumi i izvan šume, kao i ostali šumski proizvodi mogu se transportirati (prijevoz, otprema i pohrana drva i ostalih šumskih proizvoda) izvan šume, samo ako su propisno obilježeni i ako je za njih izdana propisana popratnica. Pod prometom se ne smatra odvoz, prijevoz i pohrana na određenim mjestima u šumi izvan mjesta sječe drva i drvnih sortimenata odnosno šumskih proizvoda, što znači da za promet drva unutar šume, nije potrebno posječeno drvo i druge šumske proizvode obilježavati i ishoditi popratnicu. Doznačavanje stabala za sječu, obilježavanje posječenog drva i drvnih sortimenata te izdavanje popratnice, na zahtjev šumoposjednika obavlja ovlaštena osoba društva Hrvatske šume d.o.o, odnosno nadležne Šumarije. Način provođenja doznačavanja stabala za sječu, obilježavanja posječenih drva i ostalih šumskih proizvoda, te uvjeti i načina izdavanja popratnice i njen sadržaj propisani su odredbama Pravilnika o doznaci stabala, obilježavanju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu13. Stabla koja se posijeku u šumi a koja prethodno nisu doznačena, smatraju se nelegalno posječenima i osoba koja bi ih posjekla kao i vlasnik šume koji bi odobrio takvu sječu, čine djelo prekršaja. Prekršaj čini i ona osoba koja iz šume odvozi drva posječena u šumi i druge šumske proizvode ako ista nisu propisno obilježena i/ili ih ne prati popratnica.

Darko Marečić | Prodaja vlastitih šumskih proizvoda na tržištu

3. Koje djelatnosti može obavljati šumoposjednik?

nik ima pravo obavljati prodaju vlastitih šumskih proizvoda na način i pod uvjetima propisan odredbama ZoT-a i ZoŠ-a, ali ne smije kupovati šumske proizvode radi njihove daljnje prodaje.

249

4.1. Obveza doznačavanja stabala Odredbom čl. 30. ZoŠ-a propisano je da se u šumi mogu sječi samo doznačena stabla. Pod doznakom se podrazumijeva odabiranje, obilježavanje i mjerenje stabala za sječu, te obračun drvnog sječivog obujma. Doznaka stabala u šumama šumoposjednika, osim Pravilnik o doznaci stabala, obilježavanju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu (Nar. nov., br. 116/06 - 25/11)

Financije, pravo i porezi | 1/14

Ministarstvo će izdati novu iskaznicu u roku od 15 dana u slučaju gubitka, oštećenja ili promjene podataka o šumoposjedniku. Šumoposjednicima - fizičkim osobama, koje su u zahtjevu za upis u Upisnik zaokružile da su obveznici poreza na dohodak, Ministarstvo će u roku od 60 dana od dana dostave potvrde Porezne uprave o upisu u registar obveznika poreza na dohodak, izdati potvrdu o dodjeli matičnog broja šumoposjednika u skladu s odlukom o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti za šumarstvo i šumarske usluge.10

Trgovina | Financije, pravo i porezi

nužne doznake stabala za uzgojne, odnosno sanitarne sječe, ne može se obavljati ako nije odobren program gospodarenja šumoposjednika sukladno odredbama Pravilnika o uređivanju šuma14. Program odobrava, na prijedlog društva Hrvatske šume d.o.o. Ministarstvo. Zahtjev za sječu na propisanom obrascu, šumoposjednik može ispuniti u mjesno nadležnoj Šumariji, uz koji treba priložiti dokaz da je on vlasnik i/ili posjednik šume (izvod iz z.k. uloška, posjedovni list, ugovor o zakupu, izjava o vlasništvu/posjedu šume ovjerena kod javnog bilježnika i ev. ostala dokumentacija po potrebi/procjeni ovlaštene osobe nadležne Šumarije). Nakon predaje zahtjeva za doznakom, šumoposjednik i službena osoba ovlaštena za doznaku u nadležnoj Šumariji izlaze na teren, tj. na šumsku česticu gdje će se izvršiti doznaka. U svrhu provedbe doznačavanja stabala za sječu, šumoposjednik je dužan prethodno prikupiti potrebnu dokumentaciju, obilježiti granice svojeg posjeda i u dogovoreno vrijeme doznačavanja, pokazati granice svog posjeda ovlaštenoj osobi. Šumposjednik je osobno odgovoran za eventualne povrede granica tuđeg posjeda, povrede prava vlasništva iznošenja drugih pogrešnih podataka.15 Doznačena stabla obilježavaju se u prsnoj visini (približno na visini 1,30 m od tla) na mrtvoj kori oznakama vidljivim sa svih strana stabala (boja, zates i dr.) i otiskom žigom doznačnog čekića na zatesu žilišta. Zates na žilištu s utiskom žiga doznačnog čekića mora biti vidljiv poslije sječe. Iznimno, kada se obavlja sječa svih stabala, obilježavaju se samo granice površine i to vidljivom oznakom u prsnoj visini rubnih stabala. Doznaka vrijedi tri godine od dana kad je provedena, tj. rok za sječu doznačenih stabala je tri godine, a protekom tog roka, cijeli se postupak doznačavanja treba ponoviti.

250

4.2. O bveza obilježavanja drva i šumskih proizvoda Drvo posječeno u šumi šumoposjednika, te ostali šumski proizvodi porijeklom iz tih šuma, mogu se transportirati izvan šume, samo ako su propisano obilježeni. Obilježavanje se obavlja obavezno prije njihovog stavljanja u promet, režijskim čekićem, tako da se na čelima drvnih sortimenata utisne žig na način da njegov sadržaj bude čitljiv. Drvni sortimenti ispod 25 cm srednjeg promjera obilježavaju se na jednom čelu, Pravilnik o uređivanju šuma (Nar. nov., br. 111/06 i 141/08) Uvjeti objavljeni na web stranici trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o.

14 15

a iznad 25 cm na oba čela. Prostorno drvo (drvo za ogrjev) obilježava se u složaju na 50% cjepanica odnosno oblica s jedne strane složaja ili 30% s obje strane složaja. Drvo koje zbog malih dimenzija nije moguće obilježiti na čelu, slaže se u snopove, te se na najpogodnijem mjestu utisne žig režijskog čekića. Grane i dijelovi grana četinjača i listača, ako se stavljaju u promet, ne moraju biti obilježene.

4.3. Popratnica za prijevoz Drvo posječeno u šumi šumoposjednika, te ostali šumski proizvodi iz tih šuma mogu se transportirati izvan šume samo ako je za njih izdana popratnica. Popratnica je propisani i numerirani dokument koji, sukladno ZoŠ-ma služi za evidentiranje i legalno stavljanje drva i drvnih sortimenata koji su posječeni u šumi ili porijeklom iz šume. Prije izdavanja popratnice, posječeni i izrađeni drvni sortimenti moraju se premjeriti i za njih utvrditi: vrsta drva, dužina i srednji promjer sortimenta, drvni obujam, mjesto obilježavanja i osoba koja je obavila obilježavanje. Navedeni podaci moraju biti pridruženi identifikacijskoj pločici, osim za sortimente za koje je odlukom Hrvatskih šuma d.o.o. propisano izuzeće od ove obveze. Da bi šumoposjednik ishodio popratnicu, u nadležnoj Šumariji mora ispuniti zahtjev za izdavanje popratnice i priložiti dokumentaciju kojom dokazuje da je on vlasnik ili posjednik čestice na kojoj je izvršena sječa stabla (vlasnički ili posjedovni list, preslika katastarskog plana, izjava o vlasništvu ovjerena kod javnog bilježnika i ostala dokumentacija po potrebi odnosno procjeni ovlaštene osobe nadležne Šumarije). Popratnica se izdaje na propisanom obrascu PPŠ koji je sastavni dio Pravilnika o doznaci stabala, obilježavanju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu. Popratnica se ovjerava faksimilom koji mora biti istovjetan žigu koji se koristio za obilježavanje drvnih sortimenata. Popratnica vrijedi 24 sata i za jednom izrađene, propisno obilježene i prodane drvne sortimente za koje je izdana popratnica, ne može se naknadno izdati nova. To znači, da se drvo iz šume ili mjesta na kojem je izvršena sječa u šumi mora prevesti ili pohraniti izvan šume u roku od 24 sata, jer nakon toga popratnica više ne vrijedi. U slučaju daljnjeg, ponovnog transporta ili prodaje, uz druge dokumente koji prate robu u prometu, mora se čuvati i preslika prvi put izdane popratnice. Isto tako, kupac drva, drvnih i ostalih šumskih proizvoda, prilikom

5. Prodaja drva i šumskih proizvoda Da bi fizička osoba (građanin) mogao prodavati drva posječena u svojoj šumi, odnosno šumske proizvode nastale neznatnom preradom posječenog drva u vlastitoj šumi ili šumi koju posjeduje (trupce, ogrjevna drva i sl.), treba biti upisan u Upisnik, te od nadležne Šumarije, podnošenjem zahtjeva na propisanim obrascima zatražiti obilježavanje posječenog drva i drugog drvnog sortimenta te izdavanje popratnice za transport drva i drvnih sortimenata iz šume do mjesta skladištenja odnosno prodaje. Prodaju vlastitih šumskih proizvoda (ogrjevnog drva, trupaca i dr.) šumoposjednik može obavljati ▶ drugim kupcima na veliko, u kom slučaju kupci na veliko šumoposjedniku za otkupljene proizvode izdaju otkupni blok i /ili potrošačima na malo, izvan prodavaonica i to na način i uz uvjete propisane odredbom članka 5. ZoT-a.

5.1. P rodaja vlastitih šumskih proizvoda izvan prodavaonica Šumoposjednik može svoje vlastite šumske proizvode prodavati na malo izvan prodavaonica samo na način propisan odredbom čl. 5. st. 4. ZoT-a. Tom je odredbom propisano da šumoposjednik može prodavati vlastite šumske proizvode na malo kroz slijedeće oblike i načine obavljanja trgovine na malo izvan prodavaonica: ■ na štandovima i klupama na tržnicama na malo; ■ na štandovima i klupama izvan tržnica na malo (npr. na prostorima javno prometnih površina ili površina na koje se pristupa s javno prometne površine); ■ pokretnom prodajom i ■ prigodnom prodajom. Ogrjevna drva i trupce, šumoposjednik će zasigurno prodavati putem pokretne prodaje, a ostale šumske proizvode manjih dimenzija na klupama i štandovima na i izvan tržnica, kao i na mjestima i u vrijeme održavanja prigodne prodaje (sajmovi, izložbe i sl.). Za obavljanje prodaje na klupama i tržnicama izvan tržnica, te putem pokretne prodaje (prodaje putem pokretnog vozila), šumoposjednik je dužan od ureda državne uprave u županiji odnosno upravnog tijela Grada Zagreba nadležnog za poslove gospodarstva, pribaviti rješenje o ispunjavanju minimalno tehnič-

kih i drugih propisanih uvjeta16 kojima moraju udovoljiti prodajni objekti za obavljanje trgovine (klupa, vozilo). Takvo rješenje nije potrebno ishoditi u slučaju prigodne prodaje, pod kojom se podrazumijeva prodaja u određeno vrijeme na mjestu koje u tu svrhu odlukom odredi predstavničko tijelo općine/grada odnosno vlasnik ili korisnik prostora. Šumoposjednik ne mora ishoditi rješenje o ispunjavanju minimalno tehničkih i drugih propisanih uvjeta niti za prodaju na klupama i štandovima unutar tržnica na malo, jer sukladno čl. 2. st. 2. navedenog Pravilnika, rješenje je dužan ishoditi organizator tržnice. Prodaja šumskih proizvoda na malo na javno prometnim površinama, kao i prigodna prodaja može se obavljati samo na mjestima koja svojom odlukom odredi vijeće općine/grada odnosno skupština Grada Zagreba, a prodaja na drugim (privatnim) površinama na koje se pristupa s javno prometnih površina, može se obavljati samo na mjestima za koja je vijeće općine/grada odnosno skupština Grada Zagreba na zahtjev šumoposjednika, dalo odobrenje. Pokretna prodaja šumskih proizvoda može se obavljati samo uz uvjete propisane odlukom općine/grada odnosno skupštine Grada Zagreba na čijem se području pokretna prodaja i obavlja. Šumoposjednik je dužan na zahtjev nadležnog inspektora, predočiti mu na uvid iskaznicu šumoposjednika te podatke o stanju robe na temelju isprava iz kojih se može spoznati poslovi događaj (nabava i cijena robe), što može biti optremnica ili primka za vlastitu robe, te popratnica nadležne Šumarije za prijevoz robe. Isprava o stanju robe (najčešće primka za vlastitu robu) mora imati podatke naročito o: imenu i prezimenu te adresi šumoposjednika; nazivu, mjernoj jedinici i količini robe (ogrjevnog drva, trupaca i dr.); prodajnoj cijeni. U slučaju da se na mjestu prodaje ne nalazi isprava o stanju robe (primka za vlastitu robu), šumoposjednik je dužan, sukladno odredbi čl. 16. st. 2. ZoT-a, ispravu o stanju robe dostaviti nadležnom inspektoru na njegov zahtjev u roku od 24 sata od postavljenog zahtjeva. Bez obzira na ovu odredbu, preporučamo svim šumoposjednicima da ispravu o stanju robe (primku za vlastitu robu) sastave prije, te istu uz popratnicu i iskaznicu šumoposjednika drže u prijevoznom sredstvu kojim prevoze robu i na mjestu prodaje. Na mjestu prodaje kao i na pokretnom vozilu, šumoposjednik je dužan na vidan način istaknuti ime Minimalno tehnički i drugih uvjeti propisani za obavljanje djelatnosti trgovine propisani su Pravilnikom o minimalnim tehničkim i drugim uvjetima koji se odnose na prodajne objekte, opremu i sredstva u prodajnim objektima i uvjetima za prodaju robe izvan prodavaonica (Nar. nov. br. 66/09 - 8/10).

251

Financije, pravo i porezi | 1/14

transporta i ponovnog stavljanja u promet, dužan je uz otkupni blok ili račun posjedovati i preslike popratnica kojima se dokazuje porijeklo kupljene robe.

Darko Marečić | Prodaja vlastitih šumskih proizvoda na tržištu

Financije, pravo i porezi | Trgovina

Trgovina | Financije, pravo i porezi

i prezime te adresu svojeg prebivališta, a na vratima pokretnog motornog vozila za cestovni prijevoz i naznaku “prijevoz za vlastite potrebe“.

6. Obveze šumoposjednika pri prodaji vlastitih šumskih proizvoda

252

Kad ogrjevna drva i druge vlastite šumske proizvode šumoposjednik prodaje na malo potrošačima, dužan je pridržavati se obveza propisanih odredbama ZoZP-a, od kojih ističemo najbitnije. Šumoposjednik mora jasno, vidljivo i čitljivo istaknuti iznos utvrđene maloprodajne cijene17 i cijene za jedinicu mjere proizvoda18, te označiti da je cijena u kunama. Cijenu za jedinicu mjere nije potrebno istaknuti ako je istovjetna s maloprodajnom cijenom proizvoda. Kod proizvoda u slobodnom (rasutom) stanju, ističe se samo cijena za jedincu mjere na prodajnom mjestu (primjerice za ogrjevna drva, ističe se cijena po 1 prostornom metru). Način isticanja cijene proizvoda prilikom prodaje proizvoda potrošačima, detaljnije je propisan odredbama Pravilnika o načinu isticanja maloprodajne cijene i cijene za jedinicu mjere proizvoda i usluga19. Šumoposjednik se mora pridržavati istaknute odnosno objavljene cijene, kao što se mora pridržavati i svojih prodajnih uvjeta koje je javno istaknuo (npr. način plaćanja, cijena troškova prijevoza i drugo). Šumoposjednik je dužan svakom potrošaču omogućiti podnošenje pisanih prigovora (na kvalitetu odnosno kvantitetu kupljenih proizvoda), bilo u prodajnom prostoru ili na prodajnom mjestu, ili putem pošte, telefaks uređaja ili elektroničke pošte, te je na njih dužan odgovoriti najkasnije u roku od 15 dana od dana zaprimljenog prigovora. Šumposjednik je dužan voditi i čuvati pisanu evidenciju prigovora potrošača najmanje godinu dana od dana primitka prigovora. Kako bi se potrošači obavijesti o načinu podnošenja prigovora, šumoposjednik je dužan u prodajnom prostoru odnosno na prodajnom mjestu, vidljivo istaknuti obavijest o načinu podnošenja pisanih prigovora. Šumoposjednik je dužan osigurati da šumske proizvode prati obavijest o proizvodu (deklaracija) koja Pod maloprodajnom cijenom podrazumijeva se konačna cijena za pojedini proizvod ili uslugu, odnosno određenu količinu proizvoda, uključujući i porez na dodanu vrijednost. 18 Pod cijenom za jedinicu mjere podrazumijeva se konačna cijena za jedan kilogram, cijena za jednu litru, jedan metar, jedan četvorni metar ili jedan kubni metar proizvoda ili neku drugu jedinicu količine koja se općenito ili uobičajeno koristi kod prodaje proizvoda na pojedinom području RH, uključujući i porez na dodanu vrijednost. 19 Pravilnik o načinu isticanja maloprodajne cijene i cijene za jedinicu mjere proizvoda i usluga (Nar. nov., br. 52/10 i 86/10) 17

mora biti vidljiva i dostupna potrošačima, napisana latiničnim pismom i na hrvatskom jeziku, sa podacima koji su bitni prosječnom potrošaču da donese odluku o kupnji. U tom smislu, obavijest o proizvodu mora sadržavati minimalno podatke o: ■ imenu i prezimenu šumoposjednika i adresi prebivališta, ■ nazivu šumskog proizvoda (ogrjevno drvo, trupci, borove grančice i dr.), ■ vrsta proizvoda, kvaliteta i podaci o dimenzijama ako je to nužno za donošenje odluke o kupnji (primjerice: bukovo drvo za ogrjev, II kvaliteta ili trupac hrasta, duž. 3 m, promjer 50 cm) ■ drugi važni podaci ako je to nužno potrošaču za donošenje odluke o kupnji (primjerice: cijepana ogrjevna drva hrasta duž. od 10-25 cm, ili ogrjevna drva u metricama) ■ zemlja podrijetla, samo ukoliko bi izostavljanje ovog podatka dovelo potrošača u zabludu glede pravog podrijetla proizvoda. Šumoposjednik mora za prodano ogrjevno drvo odnosno druge šumske proizvode potrošaču izdati račun. Račun ne mora izdavati šumoposjednik u statusu fizičke osobe (građana) koji nije u sustavu poreza na dohodak odnosno poreza na dobit, tj. koji time ne obavlja djelatnost. Na izdavanje računa (sadržaj računa, iznimke od obveze izdavanja računa) odgovarajuće se primjenjuju odredbe poreznih propisa i propisa o fiskalizaciji u plaćanju gotovinom. Više o izdavanju računa vidjeti u članku: Lukač, D.: OPG- osnivanje i oporezivanje, objavljenom u ovom broju časopisa.

7. Zaključak Šumoposjednik može svoje šumske proizvode prodavati samo uz uvjete propisane odredbama ZoT-a i njegovih provedbenih propisa, a u slučaju prodaje na malo, pridržavati se obveza propisanih odredbama ZoZP-a. Prije stavljanja šumskih proizvoda u promet, dužan je od nadležne Šumarije ishoditi dozvolu (doznaku) za sječu stabala, osigurati da posječena drva i drugi drvni sortimenti budu propisno obilježeni, a odvoženje (prijevoz) drva i drugih šumskih sortimenta iz šume može se obavljati samo uz prethodno pribavljenu popratnicu Šumarije. Za vrijeme prijevoza, kao i na mjestu prodaje, šumoposjednik mora imati popratnicu te primku za vlastitu robu ili drugu ispravu kojom se može dokazati porijeklo i cijena robe. Sječu stabala i druge radove u šumi, kao i prodaju šumskih proizvoda, šumoposjednik može obavljati samo temeljem ishođene iskaznice šumoposjednika.

•

TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ godišnja pretplata za 2014.

aša tradicija, duža od 60 godina, najbolja je garancija pouzdanosti, stručnosti i kvalitete časopisa „Financije, pravo i porezi“. Osim toga, aktualnost i najkompetentniji autori te praktičan način obrade svih važnih tema, svakodnevna su pomoć u radu brojnih financijskih i računovodstvenih radnika, pravnika i menadžera.

Pretplata obuhvaća 12 brojeva časopisa i:

✓ besplatne telefonske konzultacije s TEB-ovim savjetnicima, bez ograničenja broja poziva, ✓ "TEB-ov Poslovni info za menadžere" kao dodatak svakom broju časopisa, ✓ besplatno pisano mišljenje na upit,

✓ besplatno korištenje pročišćenih zakonskih tekstova uz PIN na TEB-ovom web portalu www.teb.hr, ✓ popust na pojedinim seminarima, ✓ brzo informiranje o aktualnostima putem newslettera, ✓ stručne i poslovne obavijesti putem TEB-ovog e-mail servisa, ✓ TEB-ov kalendar za računovođe.

Zaključite s TEB-om Ugovor o uslugama savjetovanja za 2014. i smanjite troškove poslovanja!

Ugovor obuhvaća:

✓ neograničen broj telefonskih konzultacija s TEB-ovim savjetnicima uz PIN, ✓ neograničen broj pisanih odgovora na Vaša pitanja, ✓ sudjelovanje jedne osobe na 10-ak TEB-ovih seminara godišnje bez plaćanja kotizacije, ✓ korištenje TEB-ovog web portala s pročišćenim zakonskim tekstovima uz PIN, ✓ TEB-ova izdanja:

- časopis/mjesečnik „Financije, pravo i porezi“ (uključuje i dodatak “TEB-ov Poslovni info“ za menadžere) u tiskanom izdanju, - internetsko izdanje časopisa uz doplatu, - TPP – TEB-ov priručnik o porezima sa svim doprinosima, u tiskanom i internetskom izdanju (uključeno samo u PS 1), - ZMF – Zbirka mišljenja Ministarstva financija, u tiskanom i internetskom izdanju (uključeno samo u PS 1) i - TEB-ovi priručnici sa seminara na kojima je sudjelovanje bez plaćanja kotizacije.

Našu najobuhvatniju i najkvalitetniju uslugu nudimo putem Ugovora o uslugama savjetovanja za područje financija, poreza i računovodstva (PS 1) i/ili Ugovora o uslugama savjetovanja iz područja prava (PS 2).

Zaključite ugovor po cijeni od 7.320,00 kn (PS 1 ili PS 2) odnosno od 10.980,00 kn (PS 1 i PS 2) godišnje i znatno smanjite troškove poslovanja!

TEB-ov podsjetnik | Financije, pravo i porezi

TEB-ov podsjetnik SADRŽAJ

str.

◆ Izdaci na koje se ne plaća porez na dohodak

255

◆ Naknade troškova korisnika Državnog proračuna

255

◆ Dnevnice u inozemstvu

256

◆ Blagdani i neradni dani

256

1. Neoporezive naknade, potpore, nagrade i 255 drugi primici

2. Plaće

257

◆ Porezi i doprinosi iz plaće i naknade plaće

257

◆ Poseban doprinos za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu

257

◆ Stope poreza na dohodak

257

◆ Osnovica za izračun plaća u 2014. za korisnike državnog proračuna i javne službe

257

◆ Proračunska osnovica

257

◆ Osnovice doprinosa za 2014.

257

◆ Minimalna plaća

257

◆ Preračunavanje neto plaće u bruto plaću - primjer

258

◆ Koeficijenti prireza te poreza i prireza za stope 12%, 25% i 40%

259

◆ Beneficirani staž radnika

5. Zdravstveno i mirovinsko osiguranje ◆ Elementi za izračun mirovine

264

◆ Uvjeti za mirovinu u 2014.

264

◆ Pregled visina osnovica i naknada po vrstama bolovanja i isplatiteljima kada su zadovoljeni uvjeti prethodnog osiguranja

265

◆ Iznosi novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti

265

6. Drugi dohodak

266

◆ Koeficijenti i stope za izračun obveza iz neto svota

266

◆ Primjeri izračunavanja

267

7. Doprinosi, naknade, članarine

268

◆ Pregled osnovica, stopa i rokova plaćanja po obveznicima, stope članarine TZ

268

◆ Razvrstavanje gradova, općina i naselja u turističke razrede

269

8. Da se ne zaboravi!

275

◆ Rokovi za predaju obrazaca u siječnju 2014.

275

9. Korisne informacije

275

◆ Otpremnine

275

259

◆ Ovrha na primicima i izuzeća od ovrhe

276

◆ Obvezni elementi "poziva na broj zaduženja" na nalozima za isplatu plaća

259

◆ Pregled oporezivosti kamata

276

◆ Faktori osobnog odbitka i iznosi uvećanja osobnog odbitka za uzdržavane članove obitelji i djecu

◆ Stope zakonskih zateznih kamata

277

259

◆ Područja posebne državne skrbi i brdsko planinska područja - osobni odbitak

259

◆ Popis Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

260

Plaće - statistički podaci i podaci iz prethodnih godina

261

3. Stope prireza porezu na dohodak po gradovima/općinama 4. Obrtnici i slobodna zanimanja ◆ Osnovice za 2013. i 2014. 254

str. 264

262 264 264

S I J E Č A NJ 2 0 1 4. (u zagradi je prikazana oznaka izvješća za potrebe Obrasca JOPPD) …. Po Ut Sr Če Pe Su 1 1(14001) 2(14002) 3(14003) 4(14004) 2 6(14006) 7(14007) 8(14008) 9(14009) 10(14010) 11(14011) 3 13(14013) 14(14014) 15(14015) 16(14016) 17(14017) 18(14018) 4 20(14020) 21(14021) 22(14022) 23(14023) 24(14024) 25(14025) 5 27(14027) 28(14028) 29(14029) 30(14030) 31(14031)

10. Novi ekonomsko-financijski propisi 11. Pregled uplatnih računa

277 279

◆ Plaće, obrtnici, slobodna zanimanja, poduzetnička plaća

279

◆ Drugi dohodak, obvezno osigurane osobe u određe280 nim okolnostima ◆ Dohodak od imovine, kapitala, osiguranja, samostalnih djelatnosti, porez na dobit

281

◆ PDV, posebni porezi, naknade, doprinosi, članarine, 282 rente

Ne 5(14005) 12(14012) 19(14019) 26(14026)

radni dani: 21 dan (168 sati) blagdani: 2 dana (16 sati)

Pregled sati rada po mjesecima 2014. (2088 sati) mjesec siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj

broj sati 184 160 168 176 176 168

mjesec srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac

broj sati 184 168 176 184 160 184

1. Neoporezive naknade, potpore, nagrade i drugi primici

Izdaci na koje se ne plaća porez na dohodak (i ne uvećavaju osnovicu poreza na dobit) - čl. 9. i 10. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04 - 148/13) - čl. 13., 16. i 45. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05 - 79/13)

14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23.

Opis Naknada prijevoza troškova na službenom putu Naknada troška noćenja na službenom putu Naknada troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevoza Naknada troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom Naknada za korištenje privatnog auta u službene svrhe Potpore zbog invalidnosti radnika Potpore za slučaj smrti radnika Potpore za smrt člana uže obitelji (bračnog druga, roditelja, roditelja bračnog druga, djece, drugih predaka i potomaka u izravnoj liniji, usvojene djece i djece u skrbi te punoljetne osobe kojoj je porezni obv. imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu) Potpore zbog neprekidnog bolovanja dužeg od 90 dana Potpore za novorođenu djecu Dar djetetu do 15 godine (koji do 31.12. navrši 15 godina) Prigodne nagrade (božićnica, naknade za godišnji odmor) Nagrade za: - 10 godina radnog staža - 15 godina radnog staža - 20 godina radnog staža - 25 godina radnog staža - 30 godina radnog staža - 35 godina radnog staža - 40 godina radnog staža i za svakih narednih 5 godina Dnevnice u zemlji za službeni put - preko 12 sati i 30 km Dnevnica za službeno putovanje više od 8, a manje od 12 sati i 30 km Dnevnice u inozemstvu Dnevnice za službena putovanja per diem Terenski dodatak u zemlji (za troškove prehrane) - više od 30 km Terenski dodatak u inozemstvu Pomorski dodatak Pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe Naknada za odvojeni život Otpremnine za odlazak u mirovinu

24.

Otpremnine za poslovno i osobno uvjetovani otkaz

8. 9. 10. 11. 12.

13.

25.

Otpremnine radi ozljede na radu ili profesionalnih bolesti

26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36.

Darovi u naravi radnicima Nagrade učenicima na praktičnom radu (naukovanju) Stipendije za srednje, više i visoke škole te fakultete - za redovno školovanje Stipendije za izvrsne studente u tuzemstvu (međusobno se isključuju) Športske stipendije Nagrade za športska ostvarenja Primici učenika i studenata preko učeničkih i studentskih udruga Stipendije iz proračuna EU Stipendije na javnim natječajima koje isplaćuju zaklade, fundacije i dr. Premije dobrovoljnog MO koje poslodavac isplaćuje u korist svojeg radnika Darovanja za zdravstvene potrebe

Svota U visini stvarnih troškova U visini stvarnih izdataka U visini stvarnih izd. mjes. ili pojed. karte U visini stvar. izd. po cijeni mjes. ili pojed. karte Do 2,00 kn po km Do 2.500,00 kn godišnje Do 7.500,00 kn Do 3.000,00 kn Do 2.500,00 kn godišnje Do visine proračunske osnovice Do 600,00 kn godišnje Do 2.500,00 kn godišnje Do 1.500,00 kn Do 2.000,00 kn Do 2.500,00 kn Do 3.000,00 kn Do 3.500,00 kn Do 4.000,00 kn Do 5.000,00 kn Do 170,00 kn Do 85,00 kn Do iznosa propisanih za korisnike drž. prorač. U ukupnom iznosu Do 170,00 kn dnevno Do 250,00 kn dnevno Do 250,00 kn dnevno Do 400,00 kn dnevno Do 1.600,00 kn mjesečno Do 8.000,00 kn Do 6.400,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca Do 8.000,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca Do 400,00 kuna godišnje Do 1.600,00 kn mjesečno Do 1.600,00 kn mjesečno Do 4.000,00 kn mjesečno Do 1.600,00 kn mjesečno Do 20.000,00 kn godišnje Do 50.000,00 kn godišnje Bez ograničenja Bez ograničenja Do 500,00 kn mjesečno, do 6.000,00 kn godišnje Bez ograničenja

Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike, te ostale zaposlene koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima (Nar. nov., br. 117/12)

R.b. 1. 2. 3. 4. 5. 6.

Opis Dnevnica u zemlji Troškovi noćenja prema priloženom računu Korištenje privatnog automobila u službene svrhe Terenski dodatak (za boravak na terenu preko 30 dana) Odvojeni život od obitelji Odvojeni život kad je osiguran smještaj (u hotelu ili drugdje) na teret proračuna

150,00 kn U punom iznosu Do 2,00 kn/km 150,00 kn 1.000,00 kn 500,00 kn

Svota

255

Financije, pravo i porezi | 1/14

R.b. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

TEB-ov podsjetnik | Financije, pravo i porezi

Dnevnice u inozemstvu Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna (Nar. nov., br. 8/06) Iznos R. Naziv države dnevnice br. 1. Islamska Država Afganistan 35,00 USD 2. Republika Albanija 30,00 EUR Alžirska Narodna 3. Demokratska Republika 40,00 USD 4. Kneževina Andora 70,00 USD 5. Republika Angola 35,00 USD 6. Argentinska Republika 50,00 USD 7. Republika Armenija 50,00 USD 8. Australija 85,00 USD 9. Republika Austrija 70,00 EUR 10. Azerbajdžanska Republika 50,00 USD 11. Kraljevina Belgija 70,00 EUR 12. Republika Bjelarus 50,00 USD 13. Republika Bolivija 40,00 USD 14. Savezna Republika Brazil 40,00 USD 15. Bosna i Hercegovina 30,00 EUR 16. Republika Bugarska 40,00 EUR 17. Republika Cipar 60,00 EUR 18. Češka Republika 50,00 EUR 19. Republika Čile 40,00 USD 20. Kraljevina Danska 70,00 EUR 21. Arapska Republika Egipat 40,00 USD 22. Republika Estonija 40,00 EUR Savezna Demokratska 23. Republika Etiopija 35,00 USD 24. Republika Filipini 40,00 USD 25. Republika Finska 70,00 EUR 26. Francuska Republika 70,00 EUR 27. Republika Gruzija 50,00 USD 60,00 EUR 28. Helenska Republika (GRČKA) 29. Republika Indija 40,00 USD 30. Republika Indonezija 40,00 USD 31. Islamska Republika Iran 60,00 USD 32. Republika Irak 60,00 USD 33. Irska 70,00 EUR 34. Republika Island 80,00 EUR

256

R. br. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45. 46. 47. 48. 49. 50. 51. 52. 53. 54. 55. 56. 57. 58. 59. 60. 61. 62. 63. 64. 65.

Iznos dnevnice Država Izrael 70,00 USD Jamajka 35,00 USD Japan 85,00 USD Republika Jemen 35,00 USD Hašemitska Kraljevina Jordan 35,00 USD Južnoafrička Republika 50,00 USD Kanada 85,00 USD Republika Kazahstan 50,00 USD Republika Kenija 35,00 USD Narodna Republika Kina 50,00 USD Narodna Republika Kina, Hong Kong 95,00 USD Kirgiska Republika 50,00 USD Republika Kolumbija 40,00 USD Republika Kongo 35,00 USD Demokratska Narodna Republika Koreja 40,00 USD Republika Koreja 70,00 USD Republika Kuba 35,00 USD Država Kuvajt 70,00 USD Republika Latvija 40,00 EUR Libanonska Republika 35,00 USD Republika Liberija 40,00 USD Socijalistička Narodna Libijska Arapska Džamahirija 40,00 USD Republika Litva 40,00 EUR Veliko Vojvodstvo Luksemburg 80,00 EUR Republika Madžarska 50,00 EUR Republika Makedonija 30,00 EUR Malezija 40,00 USD Republika Malta 60,00 EUR Sjedinjene Meksičke Države 35,00 USD Republika Moldova 40,00 USD Kneževina Monako 70,00 EUR

Naziv države

R. br. 66. 67. 68. 69. 70. 71. 72. 73. 74. 75. 76. 77. 78. 79. 80. 81. 82. 83. 84. 85. 86. 87. 88. 89. 90. 91. 92. 93. 94. 95. 96.

Naziv države

Republika Mozambik Kraljevina Nizozemska Kraljevina Norveška Novi Zeland Savezna Republika Njemačka Islamska Republika Pakistan Republika Peru Republika Panama Republika Poljska Portugalska Republika Rumunjska Ruska Federacija Kraljevina Saudijska Arabija Republika Senegal Republika Singapur Sirijska Arapska Republika Sjedinjene Američke Države Slovačka Republika Republika Slovenija Srbija i Crna Gora Republika Sudan Kraljevina Španjolska Švicarska Konfederacija Kraljevina Švedska Talijanska Republika (ITALIJA) Republika Tadžikistan Republika Tunis Turkmenistan Republika Turska Ukrajina Republika Uzbekistan Ujedinjena Kraljevina Velike 97. Britanije i Sj. Irske 98. Ujedinjeni Arapski Emirati 99. sve druge države

Iznos dnevnice 35,00 USD 70,00 EUR 80,00 EUR 70,00 USD 70,00 EUR 40,00 USD 35,00 USD 50,00 USD 40,00 EUR 60,00 EUR 40,00 EUR 50,00 USD 50,00 USD 35,00 USD 85,00 USD 50,00 USD 95,00 USD 50,00 EUR 50,00 EUR 30,00 EUR 35,00 USD 60,00 EUR 80,00 EUR 80,00 EUR 70,00 EUR 50,00 USD 35,00 USD 50,00 USD 50,00 EUR 50,00 USD 50,00 USD 70,00 EUR 50,00 USD 35,00 USD

Blagdani i neradni dani Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (Nar. nov., br. 136/02, 112/05, 59/06, 55/08 i 130/11) Blagdani: 1. siječnja siječnja 6. siječnja siječnja 1. travnja 1. svibnja 30. svibnja 22. lipnja 25. lipnja 5. kolovoza 15. kolovoza 8. listopada 1. studenoga 25. i 26. prosinca

Nova godina godina Bogojavljanje Svetatritrikralja kralja Bogojavljanje iliiliSveta Uskrsni ponedjeljak Praznik rada Tijelovo Dan antifašističke borbe Dan državnosti Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja Velika Gospa Dan neovisnosti Svi sveti Božić; prvi dan po Božiću, Sveti Stjepan

Građani koji Božić slave na dan 7. siječnja u taj dan imaju pravo ne raditi. Građani islamske vjeroispovijedi imaju pravo ne raditi u dane Ramazanskog bajrama i Kurban bajrama. Građani židovske vjeroispovijedi imaju pravo ne raditi u dane Roš Hašane i Jom Kipura. **** Ako blagdan ili neradni dan pada u nedjelju ili drugi neradni dan, ne prenosi se. **** Za navedene blagdane i neradne dane radnici imaju pravo na naknadu plaće

Financije, pravo i porezi | TEB-ov podsjetnik

2. Plaće

Porezi i doprinosi iz plaće i naknade plaće

3 da da

Doprinosi iz plaće MO* 4 20,00 20,00

ZO 5 13,00 13,00

ZZ na radu 6 0,50 0,50

Zap. 7 1,701 1,70

20,00

da da

20,00 20,00

13,00 -

20,00

Ukupno dopr. na plaću

Posebni dopr. za zdravstvo

8 15,20 15,20

9 -

0,50 -

1,70 -

15,20 -

10,00 -

13,00

0,50

1,70

15,20

20,00

13,00

0,50

1,70

15,20

20,00

13,00

0,50

1,70

15,20

13,00

0,50

na osnovicu 33,50

na osnovicu 20,00

Vrste dohotka

Porez i prirez

1 1. 2.

2 Plaće za redovni i prekovremeni rad Plaće HRVI2 Plaće invalida i osoba sa smetnjama u razvoju u pod. za zapošlj. invalida Plaća upućenih na rad u inozemstvo3 Plaće - prvo zapošljavanje4 Plaće u str. međun. org. i ustan. (s i bez dipl. imuniteta) Naknada plaće za vrijeme bolovanja na teret poslodavca Naknade, potpore i nagrade iznad propisanih iznosa radnicima Naknada plaće za vrijeme bolovanja na teret Zavoda Neplaćeni dopust Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa5 Naknade, potpore i nagrade do propisanih iznosa (čl. 13. Pravilnika)

3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. * 1 2 3

Osobe samo u 1. stupu MO plaćaju 20%, osobe u 2. stupu MO plaćaju 15% + 5% Određeni obveznici su dužni plaćati doprinose u visini 1,6% + 0,1% ili 1,6%+0,2%. Obračunati se porez i prirez umanjuje za % utvrđene invalidnosti. Upućeni na rad u inozemstvo: osnovica za doprinose je plaća utvrđena kolektivnim ugovorom uvećana za 20%.

Posebni doprinos za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu = 2.779,35 kn

Osnovica za obračun doprinosa Iznosi doprinosa za cijeli mjesec (2.779,35 x 20%) Iznosi doprinosa za 1 dan: ◆ mjesec ima 28 dana: ◆ mjesec ima 30 dana: ◆ mjesec ima 31 dan:

= 555,87 kn

19,85 kn (555,87 : 28) 18,53 kn (555,87 : 30) 17,93 kn (555,87 : 31)

Rok za uplatu: do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec

Stope poreza na dohodak Stopa 12%

Visina porezne osnovice Mjesečno Godišnje do 2.200 kn do 26.400 kn 79.200 kn 6.600 kn

25%

(razlika od 2.200 do 8.800)

(razlika od 26.400 do 105.600)

40%

iznad 8.800 kn

iznad 105.600,00 kn

Osnovica za izračun plaća u 2014.

Korisnici državnog proračuna i javne službe

Proračunska osnovica

5.108,84 kn

3.326,00 kn - za obračun i isplatu naknada na temelju posebnih zakona (Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu - Nar. nov., br. 152/13)

Doprinosi na plaću

Oslobođenje od doprinosa na plaće za radnike i izaslane radnike - doprinos za beneficirani staž i posebni doprinos za osobe s invaliditetom se plaćaju. Za osobe koje prvi put volontiraju: plaća se samo MO na osnovicu.

4 5

Osnovice doprinosa za 2014.

Prosječna mjesečna bruto plaća za razdoblje I. - VIII. 2013. iznosi 7.941,00 kn (Nar. nov., br. 138/13)  najniža mjesečna osnovica: = 2.779,35 kn  najviša mjesečna osnovica: = 47.646,00 kn ■ ako je mjesečna plaća radnika veća od 47.646,00 doprinosi za MO (I. i II. stup) obračunavaju se na 47.646,00 te iznose 9.529,20 kn (47.646,00 x 20%) ■ primjenjuje se samo na primitke vezane uz rad za određeni mjesec (ne za potpore, nagrade iznad neoporezivih iznosa) ■ doprinosi na plaću obračunavaju se na stvarno isplaćenu plaću  najviša godišnja osnovica = 571.752,00 kn ■ primjenjuje se samo za doprinos za MO za I. stup ■ doprinos za MO za II. stup obračunava se i na razliku iznad najviše godišnje osnovice ■ može se primijeniti samo kod jednog isplatitelja ■ doprinosi na plaću obračunavaju se na stvarno isplaćenu plaću

Minimalna plaća Zakon o minimalnoj plaći (Nar. nov. br. 39/13)

Red. Bruto iznos za Objava Razdoblje br. puno radno vrijeme Nar. nov. 1. 3.017,61 1. 1. 2014. - 31. 12. 2014. 2. 2.984,78 1. 6. 2013. - 31. 12. 2013. 51/13 3. 2.814,00 1. 6. 2012. - 31. 5. 2013. 60/12 4. 2.814,00 1. 6. 2011. - 31. 5. 2012. 58/11 5. 2.814,00 1. 6. 2010. - 31. 5. 2011. 66/10

257

Financije, pravo i porezi | 1/14

Red. br.

TEB-ov podsjetnik | Financije, pravo i porezi

Preračunavanje neto plaća u bruto plaće od 1.1.2014. godine Preračunavanje neto plaće u bruto iznos može se izvršiti primjenom jedne od formula koje su prikazane u nastavku. Pritom treba voditi računa da se odabere odgovarajuća formula, ovisno o visini neto iznosa plaće, osobnom odbitku, visini prireza porezu na dohodak te najvišoj mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje koja za 2014. godinu iznosi 47.646,00 kn1. Formule za preračunavanje neto plaća u bruto plaće za 2014., kao i koeficijente poreza i prireza, navodimo u nastavku. Formule za preračunavanje neto plaća u bruto plaće 1. Neto plaća ≤ osobnom odbitku →

Bruto plaća = neto x 1,25

2. Neto plaća ≤ 2.200,00 - (264,002 x kp) + osobni odbitak →

Bruto plaća =

(neto plaća - osobni odbitak) + osobni odbitak 1 - (0,12 x kp) 0,80

3. Neto plaća ≤ 8.800,00 - (1.914,003 x kp) + osobni odbitak Bruto plaća =

2.200,00 + os.odb. + [neto pl. – (2.200,00 – 264,00 x kp + os.odb.)] x kppr25 0,80

4. Neto plaća > 8.800,00 - (1.914,00 x kp) + osobni odbitak te ≤ 38.116,804 - [(29.316,805 – os.odb.) x 0,40 x kp + 1.914,00 x kp]6 Bruto plaća =

8.800,00 + os.odb. + [neto pl. – (8.800,00 – 1.914,00 x kp + os.odb.)] x kppr40 0,80

5. Neto plaća > 38.116,80 - [(29.316,80 – os.odb.) x 0,40 x kp + 1.914,00 x kp]7 Bruto plaća = 8.800,00 + os.odb. + [neto pl. – (8.800,00 – 1.914,00 x kp + os.odb.) ] x kppr40 + 9.529,20 Naredba o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2014. godinu (Nar. nov., br. 132/12) 2.200,00 x 12% 3 (6.600,00 x 25%) + 264,00 4 47.646,00 - 9.529,20 (47.646,00 x 20%) 5 38.116,80 – 8.800,00 6 Ograničenje neto iznosa plaće do iznosa prema navedenom izrazu uzima se u obzir kada se 1 2

pri obračunu plaće doprinos za mirovinsko osiguranje obračunava do iznosa najviše mjesečne osnovice (47.646,00 kn za 2014. godinu). Ako neto iznos plaće prelazi iznos izračunat prema navedenom izrazu, a pri obračunu plaće će se primjenjivati najviša mjesečna osnovica za obračun doprinosa, za preračunavanje se koristi formula pod br. 5. 7 Formula br. 5. koristi se u slučaju kada je neto plaća viša od iznosa iz navedenog izraza i kada se primjenjuje najviša mjesečna osnovica za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje od 47.646,00 kn pa se doprinos obračunava do tog iznosa (bruto plaća viša od 47.646,00 kn).

 Primjer: Preračunavanje neto plaće u bruto plaću

258

Plaća radnika utvrđena je u neto iznosu od 6.000,00 kn. Radnik koristi Kontrola: samo osnovni osobni odbitak, a prebivalište mu je u Zagrebu. Odgovarajuću formulu odabiremo prema prvom odgovarajućem izrazu R. Opis ovisno o neto iznosu plaće. Za ovaj primjer prvi odgovarajući izraz je onaj br. pod br. 3.: 1 2 Bruto plaća 1. 3. Neto plaća ≤ 8.800,00 – (1.914,00 x kp) + osobni odbitak 2. - 20% MO 6.000,00 ≤ 8.800,00 – (1.914,00 x 1,18) + 2.200,00 = 8.741,48 3. Dohodak te za preračunavanje koristimo formulu br.3.: 4. - osobni odbitak 5. Porezna osnovica 2.200,00 + os.odb. + [ neto pl. – (2.200,00 – 264,00 x kp + os.odb.) ] x kppr25 Bruto plaća = 6. - porez 12% (do 2.200,00) 0,80 7. - porez 25% (na 2.711,38) 2.200,00 + 2.200,00 + [ 6.000,00 – (2.200,00 – 264,00 x 1,18 + 2.200,00) ] x 1,41844 8. - porez 40% Bruto plaća = 0,80 9. Porez ukupno 10. Prirez porezu (18%) 4.400,00 + [ 6.000,00 – 4.088,48 ] x 1,41844 11. Porez i prirez Bruto plaća = 0,80 12. Neto plaća (3. - 11.) Bruto plaća = 8.889,22 kn

Iznos 3

8.889,22 1.777,84 7.111,38 2.200,00 4.911,38 264,00 677,84 941,85 169,53 1.111,38 6.000,00

Financije, pravo i porezi | TEB-ov podsjetnik

Stopa prireza 1 0,00% 1,00% 2,00% 3,00% 4,00% 5,00% 6,00% 6,25% 6,50% 7,00% 7,50% 8,00% 9,00% 10,00% 11,00% 12,00% 13,00% 14,00% 15,00% 16,00% 17,00% 18,00%

Koeficijent Porez 12 % prireza (kp) 2 3 1 1,136364 1,01 1,137915 1,02 1,139471 1,03 1,141031 1,04 1,142596 1,05 1,144165 1,06 1,145738 1,0625 1,146132 1,065 1,146526 1,07 1,147315 1,075 1,148106 1,08 1,148897 1,09 1,150483 1,1 1,152074 1,11 1,153669 1,12 1,155268 1,13 1,156872 1,14 1,158480 1,15 1,160093 1,16 1,161710 1,17 1,163332 1,18 1,164958

Porez 25% (kppr 25) 4 1,333333 1,337793 1,342282 1,346801 1,351351 1,355932 1,360544 1,361702 1,362862 1,365188 1,367521 1,369863 1,374570 1,379310 1,384083 1,388889 1,393728 1,398601 1,403509 1,408451 1,413428 1,418440

Porez 40% (kppr 40) 5 1,666667 1,677852 1,689189 1,700680 1,712329 1,724138 1,736111 1,739130 1,742160 1,748252 1,754386 1,760563 1,773050 1,785714 1,798561 1,811594 1,824818 1,838235 1,851852 1,865672 1,879699 1,893939

Područja posebne državne skrbi i brdsko planinska područja Faktori osobnog odbitka i iznosi uvećanja osobnih odbitaka

Osobni odbitak

Visina faktora

Skupine i iznosi osobnih odbitaka Treća Druga Prva skupina i skupina skupina brdsko plan. 3.840 kn 3.200 kn 2.400 kn

Osnovni osobni 1,0 46.080,00 38.400,00 28.800,00 odbitak Član uže obitelji i bivši bračni drug 0,5 23.040,00 19.200,00 14.400,00 za kojega se plaća alimentacija Djeca: 23.040,00 19.200,00 14.400,00 0,5 ■ Prvo dijete 32.256,00 26.880,00 20.160,00 0,7 ■ Drugo dijete 46.080,00 38.400,00 28.800,00 1,0 ■ Treće dijete 64.512,00 53.760,00 40.320,00 1,4 ■ Četvrto dijete 87.552,00 72.960,00 54.720,00 1,9 ■ Peto dijete 115.200,00 96.000,00 72.000,00 2,5 ■ Šesto dijete ■ Svako sljedeće dijete: progresivno povećanje faktora (0,7;0,8;0,9) Invalidnost poreznog 0,3 13.824,00 11.520,00 8.640,00 obveznika/djeteta/ člana obitelji Invalidnost 100% i/ili radi invalidnosti imaju 1,0 46.080,00 38.400,00 28.800,00 pravo na tuđu pomoć i njegu

Beneficirani staž radnika Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem (Nar. nov., br. 71/99, 46/07, 41/08 i 61/11- Zakon o izmjenama Pomorskog zakonika) 12 mjeseci se računa kao 14 mjeseci 15 mjeseci 16 mjeseci 18 mjeseci

Stopa dodatnog doprinosa za I. stup MO 4,86% 7,84% 11,28% 17,58%

Stopa dodatnog doprinosa I. stup II. stup 3,61% 1,25% 5,83% 2,01% 8,39% 2,89% 13,07% 4,51%

Obvezni elementi „poziva na broj zaduženja“ na nalozima za isplatu plaća Uredba o načinu provedbe plaćanja doprinosa prema plaći, primicima uz plaću, odnosno mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa temeljem radnog odnosa (Nar. nov., br. 49/12) Oznaka Opis oznake Poziv na broj 67 OIB – MMGG – X zaduženja: 67 broj modela OIB OIB obveznika plaćanja javnih davanja MM – b rojčana oznaka mjeseca za koji se isplaćuje plaća MMGG GG – b rojčana oznaka godine za koju se isplaćuje plaća Podatak o plaći: 0 – isplata plaće u cijelosti 1 – isplata prvog dijela plaće 2 – isplata drugog dijela plaće X 3 – i splata koja ne podliježe uplati doprinosa za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje 4 – isplata koja ne podliježe uplati doprinosa na osnovicu

Faktori osobnog odbitka i iznosi uvećanja osobnog odbitka Osobni odbitak

Visina faktora

Iznosi osobnih odbitaka

Mjesečni Godišnji Osnovni osobni odbitak 1,0 2.200,00 26.400,00 Član uže obitelji i bivši bračni drug za kojega se 0,5 1.100,00 13.200,00 plaća alimentacija Djeca: 13.200,00 1.100,00 0,5 ■ Prvo dijete 18.480,00 1.540,00 0,7 ■ Drugo dijete 26.400,00 2.200,00 1,0 ■ Treće dijete 36.960,00 3.080,00 1,4 ■ Četvrto dijete 50.160,00 4.180,00 1,9 ■ Peto dijete 66.000,00 5.500,00 2,5 ■ Šesto dijete ■ Svako sljedeće dijete: progresivno povećanje faktora (0,7; 0,8; 0,9) Osobni odbitak 3.400,00 40.800,00 umirovljenika, najviše do Invalidnost poreznog obveznika/djeteta/člana 0,3 660,00 7.920,00 obitelji Invalidnost 100% i/ili radi invalidnosti imaju pravo na 1,0 2.200,00 26.400,00 tuđu pomoć i njegu

259

Financije, pravo i porezi | 1/14

Koeficijenti prireza te poreza i prireza za stope 12%, 25% i 40%

TEB-ov podsjetnik | Financije, pravo i porezi

Popis Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja Država Albanija Armenija Austrija Azerbajdžan Belgija Bjelarus Bosna i Hercegovina Bugarska Češka Čile Danska Estonija Finska

Nar. nov. (Međ. ug.) 13/95 13/09 3/01 2/13 6/03 3/04 2/05 3/98 8/99 10/04 12/08 8/03 Preuzet od SFRJ NN 53/91

Datum primjene

Država

01.01.1998. 01.01.2011. 01.01.2002. 18.03.2013. 01.01.2005. 01.01.2005. 01.01.2006. 01.01.1999. 01.01.2000. 01.01.2005. 01.01.2010. 01.01.2005.

Koreja Kuvajt Latvija Litva Mađarska Makedonija Malezija Malta Maroko Mauricijus Moldova Nizozemska

08.10.1991.

Njemačka

Francuska

7/04

01.01.2006.

Norveška

Grčka Indonezija Iran Irska Island Italija Izrael Jordan Jugoslavija

18/97 13/09 10/04 16/03 3/11 10/00 11/06 11/05 3/03

01.01.1999. 01.01.2013. 01.01.2009. 01.01.2004. 01.01.2012. 01.01.2010. 01.01.2007. 01.01.2007. 01.01.2005.

Oman Poljska Rumunjska Rusija San Marino Sirija Slovačka Slovenija Španjolska

Južnoafrička Republika

17/97

01.01.1998.

Švedska

Kanada Katar Kina

12/99 1/09 3/01

01.01.2000. 01.01.2010. 01.01.2002.

Švicarska Turska Ukrajina Velika Britanija

POPIS IMOVINE I OBVEZA - INVENTURA • Autori: Irena Slovinac, Marija Šarić, Krešimir Vranar

260

Cijena: 99,00 kn

• Izašlo iz tiska: studeni 2012. • Opseg: 150 str. Iz sadržaja izdvajamo: •O bveza popisa, svrha i način obavljanja popisa • K omisija za popis imovine i obveza •O rganizacija popisa •N ačini popisivanja i procjene • Viškovi i mankovi robe u trgovini kod obveznika poreza na dobit

Nar. nov. (Međ. ug.) 7/06 15/02 3/01 3/01 11/97 13/95 6/03 7/99 1/09 i 4/09 10/03 3/06 3/01 9/06

Datum primjene 01.01.2007. 01.01.2004. 01.01.2002. 01.01.2002. 01.01.1999. 01.01.1997. 01.01.2005 01.01.2000. 01.01.2013. 01.01.2004. 01.01.2007. 01.01.2002. 01.01.2007.

Preuzet od SFRJ NN 53/91 9/10 13/95 11/96 11/96 10/05 12/08 11/96 8/05 3/06 Preuzet od SFRJ NN 53/91 8/99 5/99 11/97 Preuzet od SFRJ NN 53/91

08.10.1991. 01.01.2012. 01.01.1997. 01.01.1997. 01.01.1998. 01.01.2006. 01.01.2010. 01.01.1997. 01.01.2006. 01.01.2007. 08.10.1991. 01.01.2000. 01.01.2001. 01.01.2000. 08.10.1991.

ARHIVIRANJE DOKUMENTACIJE KOD PODUZETNIKA, PRORAČUNSKIH KORISNIKA I NEPROFITNIH ORGANIZACIJA • Autori: mr. sc. Josip Šaban Irena Slovinac, dipl. oec. Elis Missoni, ing. el. Silvestar Kmetić, dipl. oec. • Izašlo iz tiska: svibanj 2012. • Opseg: 144 str. Cijena: 149,00 kn

Financije, pravo i porezi | TEB-ov podsjetnik

Plaće

(statistički podaci i podaci iz prethodnih godina)

Osnovice doprinosa 2005. – 2012. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Najniža osnovica za obračun doprinosa 2.080,75 2.169,65 2.298,00 2.441,25 2.611,00 2.700,60 2.679,65 2.714,60

Najviša mjesečna osnovica 35.670,00 37.194,00 39.390,00 41.880,00 44.760,00 46.296,00 45.942,00 46.536,00

Najviša god. osnovica 428.040,00 446.328,00 472.680,00 502.200,00 537.120,00 555.552,00 551.304,00 558.432,00

Mirovinsko osiguranje Zdravstveno osiguranje Zapošljavanje Ozljede na radu Ukupno

Prosječne plaće po zaposlenom u pravnim osobama RH Mjesec 1 9/12 10/12 11/12 12/12 1/13 2/13 3/13 4/13 5/13 6/13 7/13 8/13 9/13 10/13

Prosječna plaća u mjesecu bruto neto 2 3 7.702,00 5.366,00 7.890,00 5.487,00 8.079,00 5.681,00 7.894,00 5.487,00 7.974,00 5.529,00 7.863,00 5.447,00 7.986,00 5.516,00 7.889,00 5.478,00 8.065,00 5.581,00 7.899,00 5.486,00 7.922,00 5.504,00 7.933,00 5.512,00 7.796,00 5.428,00 7.796,00 5.428,00

Razdoblje 4 8/12 – 9/12 8/12 – 10/12 9/12 – 11/12 10/12 – 12/12 11/12 – 1/13 12/12 – 2/13 1/13 – 3/13 2/13 – 4/13 3/13 – 5/13 4/13 – 6/13 5/13 – 7/13 6/13 – 8/13 6/13 – 8/13 6/13 – 8/13

Prosječna plaća u razdoblju bruto neto 5 6 7.824,00 5.443,00 7.857,00 5.465,00 7.890,00 5.511,00 7.955,00 5.475,00 7.983,00 5.566,00 7.910,00 5.488,00 7.941,00 5.498,00 7.912,00 5.480,00 7.980,00 5.525,00 7.951,00 5.515,00 7.962,00 5.523,00 7.918,00 5.500,00. 7.884,00 5.482,00. 7.884,00 5.482,00.

Pregled stopa poreza na dohodak od 1995. do 29.2.2012. (Pri isplati plaća po sudskim presudama utuženih u bruto iznosu propisane obveze obračunavaju se primjenom propisa koji su bili na snazi u razdoblju za koje se plaće isplaćuju. U tablici dajemo pregled stopa poreza na dohodak važećih od 1995. do 29.2.2012.)

Razdoblje Stopa Osnovica 1 2 3 1.1.1995. – 25% - do trostrukog iznosa osn. osobnog odbitka (25.200 kn godišnje) 31.12.1996. 1 35% - iznad trostrukog iznosa osn. osobnog odbitka 1.1.1997. – 20% - do trostrukog iznosa osn. osobnog odbitka (28.800 kn godišnje) 31.12.1998.2 25% - iznad trostrukog iznosa osn. osobnog odbitka 1.1.1999. – 20% - do trostrukog iznosa osn. osobnog odbitka (36.000 kn godišnje) 31.3.2000.3 35% - iznad trostrukog iznosa osn. osobnog odbitka 1.4.2000. – 20% - do trostrukog iznosa osn. osobnog odbitka (45.000 kn godišnje) 31.12.2000.4 35% - iznad trostrukog iznosa osn. osobnog odbitka 15% - do dvostrukog iznosa osn. osobnog odbitka (30.000 kn godišnje) 1.1.2001. – 25% - do peterostrukog iznosa osn. osobnog odbitka (75.000 kn godišnje) 5 31.12.2002. 35% - iznad peterostrukog iznosa osn. osobnog odbitka 15% - do umnoška osn. osobnog odbitka i faktora 2 (36.000 kn godišnje) 1.1.2003. – 25% - 45.000 kn godišnje (razlika između 36.000 kn i 81.000 kn – faktora 4,5) 31.12.2004.6 35% - 171.000 kn godišnje (razlika između 81.000 kn i 252.000 kn – faktora 14,0) 45% - razlika iznad 252.000 kn godišnje - do dvostrukog iznosa osn. osobnog odbitka (43.200 kn godišnje) 15% - razlika između dvostrukog i peterostrukog iznosa osn. osobnoga odbitka 1.1.2005. – 25% (108.000 kn godišnje) 30.06.2010.7 35% - razlika između peterostrukog i 14-erostrukog iznosa osn. osobnog odbit45% ka (302.400 kn godišnje) - razlika iznad 14-erostrukog iznosa osn. osobnog odbitka - do dvostrukog iznosa osn. osobnog odbitka (43.200 kn godišnje) 12% 1.7.2010. – - razlika između dvostrukog i šesterostrukog iznosa osn. osobnoga odbitka 25% 29.2.2012. (86.400 kn godišnje) 40% - razlika iznad šesterostrukog iznosa osn. osobnog odbitka 1 2 3

akon o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/94, 7/95-ispr., Z 25/95-pročišćeni tekst, 52/95-ispr.) Zakon o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 106/96) Zakon o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 164/98)

4 5 6 7

Stope

Doprinosi

Zakon o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 33/2000) Zakon o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 127/2000) Zakon o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 150/02) Zakon o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04)

10,75% 9,00% 0,85% 20,6%

8,75% 7,00% 0,85% 0,47% 17,07%

Prosječna plaća u razdoblju bruto neto 5.623,00 3.940,00 5.985,00 4.137,00 6.284,00 4.376,00 6.634,00 4.603,00 7.047,00 4.841,00 7.460,00 5.108,00 7.544,00 5.178,00 7.716,00 5.309,00 7.711,00 5.311,00

Razdoblje 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. I.-VIII. 2008. 2008. I.-VIII.2009. 2009. I.-VIII. 2010. (NN br. 129/10) 2010. (NN br. 31/11) I.-VIII. 2011. (NN br. 133/11) 2011. (NN br. 30/12) I.-VIII. 2012 (NN br. 128/12) 2012. (NN br. 32/13) I.-VIII. 2013 (NN br. 138/13)

7.657,00

5.305,00

7.679,00

5.343,00

7.756,00

5.441,00

7.796,00

5.441,00

7.867,00

5.464,00

7.875,00

5.478,00

7.941,00

5.507,00

Pregled sati rada po mjesecima 2011. (2080 sati) i 2012. (2088 sati) mjesec siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj

broj sati u 2011. 2012. 168 176 160 168 184 176 168 168 176 184 176 168

mjesec srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac

broj sati u 2011. 2012. 168 176 184 184 176 160 168 184 176 176 176 168

Pregled sati rada po mjesecima 2013. (2088 sati) mjesec

broj sati

mjesec

broj sati

siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj

184 160 168 176 184 160

srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac

184 176 168 184 168 176

261

Financije, pravo i porezi | 1/14

God.

Stope doprinosa na dan 31.12.2002.

TEB-ov podsjetnik | Financije, pravo i porezi

3. Stope prireza porezu na dohodak... (zaključno s Nar. nov., br. 153/13)

262

Grad (G) / Stopa Općina (O)

Andrijaševci Antunovac Bale Barban Bedenica Bednja Beli Manastir Belica Belišće Benkovac Beretinec Bilice Bilje Biskupija Bistra Bizovac Bjelovar Blato Bol Borovo Bošnjaci Brckovljani Brdovec Brela Brestovac Breznica Breznički Hum Brinje Brodski Stupnik Buje Bukovlje Cerna Cernik Cerovlje Cestica Cista Provo Civljane Crikvenica Čabar Čaglin Čakovec Čazma Čeminac Čepin Darda Davor Delnice Dežanovac Dicmo Donja Voća Donji Andrijevci Donji Lapac Donji Martijanec Donji Miholjac Dragalić Draž Drenovci Drniš Dubrava Dubravica Dubrovnik Dubrovačko primorje Duga Resa Dugo Selo Dugopolje Dvor Ðakovo Ðurđenovac Erdut Ervenik Farkaševac

O O O O O O G O G G O O O O O O G O O O O O O O O O O O O G O O O O O O O G G O G G O O G O G O O O O O O G O O O G O O G O G G O O G O O O O

Objava odluka (Nar. nov., br.)

8,00% 6/03 10,00% 91/10, 149/13 1,00% 3/02, 14/03 5,00% 3,00% 87/03 10,00% 35/06 1,00% 39/02, 151/05, 141/06 i 33/12 1,00% 174/04 10,00% 155/02, 155/05, 37/08-USRH 5,00% 4/03, 78/06 - USRH 7,00% 147/05 10,00% 26/03 5,00% 119/01 i 29/12 4,00% 63/02 10,00% 2/03 3,00% 6/03 12,00% 101/01, 61/02 10,00% 96/01 10,00% 111/01, 187/04, 149/05 10,00% 105/02 5,00% 29/02 3,00% 94/02 10,00% 153/02 5,00% 112/01, 70/04, 27/10 5,00% 119/01 10,00% 57/07 3,00% 68/11 10,00% 3/02 10,00% 137/02 6,00% 29/03, 77/10 5,00% 2/02 5,00% 24/02 10,00% 111/01 2,00% 96/02, 149/02 10,00% 150/05 3,00% 115/01 5,00% 4/02, 28/11 10,00% 2/03, 57/07, 147/10 5,00% 111/01, 126/09, 36/10 5,00% 1/02 10,00% 141/05 10,00% 147/05 3,00% 89/02, 158/02 10,00% 102/12 od 1.10.2012. 5,00% 22/02 i 129/09 10,00% 151/02 5,00% 3/02 5,00% 137/02, 158/02 8,00% 144/09 10,00% 6/06 8,00% 114/01 5,00% 57/07 5,00% 91/01 i 46/10 8,00% 109/03 10,00% 107/01 2,00% 108/01 5,00% 1/02 5,00% 7/02 i 42/12 6,00% 109/02, 146/10 i 42/12 7,00% 13/02 10,00% 2/02, 4/03, 138/04, 2/08, 64/11 i 147/12 8,00% 38/10 5,00% 119/01 9,00% 116/02, 145/08, 24/10 8,00% 114/01 5,00% 2/02, 7/02, 4/03 10,00% 143/05 8,00% 86/10 1,00% 53/06 3,00% 133/04 i 9/12 3,00% 104/02

Grad (G) / Stopa Općina (O)

Fažana Feričanci Fužine Garčin Garešnica Gornji Bogićevci Gornji Kneginec Gračac Gračišće Gradec Grubišno Polje Gospić Hrašćina Hrvace Hrvatska Kostajnica Ilok Imotski Ivanec Ivanić Grad Ivankovo Jagodnjak Jakovlje Jakšić Jastrebarsko Jelsa Kamanje Kanfanar Kapela Kaptol Karlovac Karojba Kaštela Kaštelir-Labinci Kijevo Kistanje Klanjec Klenovnik Klinča Sela Kloštar Ivanić Kneževi Vinogradi Knin Konavle Končanica Konjšćina Korčula Kraljevica Krašić Kravarsko Križ Križevci Krnjak Kutina Labin Lanišće Lastovo Lepoglava Lipovljani Lišane Ostrovičke Ližnjan Lokvičići Lovas Lovinac Ludbreg Luka Lukač Lumbarda Lupoglav Ljubešćica Magadenovac Majur Makarska Mali Bukovec Marčana Marija Gorica Marijanci

O O O O G O O O O O G G O O G G G G G O O O O G O O O O O G O G O O O G O O O O G O O O G G O O O G O G G O O G O O O O O O G O O O O O O O G O O O O

Objava odluka (Nar. nov., br.)

3,00% 115/01 10,00% 71/10 5,00% 121/06 10,00% 2/02, 1/08 10,00% 45/02 5,00% 21/06 10,00% 144/10 7,00% 37/08 5,00% 138/02 5,00% 93/02 10,00% 143/06 10,00% 42/12 od 1.5.2012. 5,00% 147/10 10,00% 2/02 6,00% 8/10, 147/13 10,00% 136/13 12,00% 98/01 10,00% 149/05 6,00% 115/01 10,00% 103/01 3,00% 19/02, 112/03 5,00% 138/05 5,00% 115/01 9,00% 106/01 10,00% 153/05 10,00% 25/11 2,00% 147/09 8,00% 12/02, 31/02 10,00% 115/01 12,00% 3/02 5,00% 107/01, 4/03 i 182/03 12,00% 91/01 5,00% 107/02, 5/11 5,00% 149/05 3,00% 21/04, 25/04, 106/05, 9/08 12,00% 32/03, 51/08 7,00% 155/05 10,00% 98/02, 59/09 2,00% 96/02 5,00% 109/01, 89/06, 32/10 10,00% 9/12 7,50% 4/02 5,00% 25/02 5,00% 109/01 6,00% 119/01 5,00% 2/06 6,00% 117/02, 39/05 5,00% 29/02 2,00% 109/01 10,00% 150/05, 2/07-USRH 8,00% 115/01 12,00% 142/10 6,00% 119/01 1,00% 32/02, 153/13 3,00% 3/02, 10/07, 30/07 8,00% 132/06 6,00% 100/01 i 4/10 6,00% 137/10 5,00% 112/01 7,00% 158/02 5,00% 6/06 3,00% 16/02, 6/07 8,00% 156/02, 146/05, 74/08 5,00% 65/02 8,00% 84/13 5,00% 119/01 1,00% 129/02, 152/05, 53/08-USRH 10,00% 1/12 2,00% 22/03 5,00% 44/10 10,00% 187/04, 98/07-USRH 5,00% 67/07 5,00% 90/01 10,00% 119/01, 109/02, 8/06 5,00% 101/03

Napomena: Masnim slovima označeni su brojevi Narodnih novina u kojima je mijenjana stopa prireza.

Financije, pravo i porezi | TEB-ov podsjetnik

...po gradovima/općinama Grad (G) / Stopa Općina (O)

Markušica Maruševec Medulin Metković Milna Mljet Motovun Mrkopalj Muć Murter Negoslavci Našice Nova Gradiška Nova Kapela Novi Marof Novi Vinodolski Novska Nuštar Omiš Opatija Opuzen Orle Osijek Otočac Otok (Vinkovci) Otok (Sinj) Ozalj Pazin Petlovac Petrijanec Petrijevci Petrinja Pićan Pirovac Pisarovina Pleternica Plitvička jezera Podbablje Podcrkavlje Podgora Podgorač Podstrana Pokupsko Polača Popovac Popovača Požega Pregrada Preseka Primošten Proložac Promina Pučišća Pula Pušća Rakovec Rakovica Raša Ravna Gora Rešetari Ribnik Rijeka Rovinj Rugvica Runovići Ružić Sibinj Sinj Sisak Skradin Slatina Slavonski Brod

O O O G O O O O O O O G G O G G G O G G G O G G O O G G O O O G O O O G O O O O O O O G O O G G O O O O O G O O O O O O O G G O O O O G G G G G

5,00% 5,00% 5,00% 10,00% 2,00% 10,00% 1,00% 5,00% 7,00% 6,00% 5,00% 8,00% 12,00% 10,00% 10,00% 7,00% 10,00% 6,00% 8,00% 7,50% 10,00% 5,00% 13,00% 9,00% 10,00% 10,00% 12,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 10,00% 2,00% 6,00% 3,00% 10,00% 5,00% 6,00% 5,00% 10,00% 5,00% 8,00% 5,00% 10,00% 3,00% 6,00% 10,00% 10,00% 3,00% 10,00% 5,00% 5,00% 5,00% 7,50% 10,00% 3,00% 8,00% 6,00% 7,50% 10,00% 5,00% 12,00% 6,00% 6,00% 6,00% 5,00% 10,00% 8,00% 10,00% 5,00% 6,00% 12,00%

od 1.8.2013.

Objava odluka (Nar. nov., br.)

131/03 85/12 od 1.9.2012 119/01 3/02 119/01 17/02, 60/07 34/02 11/02, 9/03 24/02 4/02 122/02 156/09 105/01, 146/05 108/01, 3/06 i 4/09 108/01, 112/01 115/01, 125/07 77/10 119/01, 9/02 153/02, 31/10 126/07 121/11 112/02 115/01 i 153/09

107/01, 20/06, i 57/12 od 31.5.2012.

145/02 3/07 146/05, 2/06 143/02 i 154/09 119/01 42/12 od 1.5.2012 2/03 75/04, 82/04 3/02, 15/02 122/05 10/05 91/05, 98/07-USRH 15/02, 19/02 142/03, 8/06 87/01 153/02 137/10 119/01 119/01 4/10 111/01, 7/02 135/10 2/02, 40/07 i 120/09 24/04, 98/06 80/02 124/13 9/02 68/02 13/02 87/01 109/01 73/02 92/05, 31/11 2/02 14/02, 19/02 111/01, 3/06 119/01 108/01, 45/07, 147/10

133/06 119/01 119/01 12/04 147/05 1/02, 5/05 59/06 136/06 42/11

12/95, 119/01, 7/02, 113/02, 63/03, 37/08,36/10,146/10, 14/11 i 96/13

Grad (G) / Stopa Općina (O)

Slunj Solin Split Sračinec Stara Gradiška Stari Mikanovci Staro Petrovo Selo Stupnik Sutivan Sveta Nedelja Sveta Nedelja (grad) Sveti Ðurđ Sveti Ilija Sveti Ivan Zelina Sveti Lovreč Sveti Petar u Šumi Svetvinčenat Šibenik Špišić Bukovica Štitar Tinjan Tisno Tordinci Tribunj Trnovec Bartolovečki Trogir Trpanj Tučepi Udbina Umag Unešić Valpovo Varaždin Varaždinske Toplice Vela Luka Velika Gorica Velika Kopanica Veliki Bukovec Veliko Trgovišće Vidovec Vinica Vinkovci Virovitica Vis Visoko Višnjan Vižinada Vladislavci Vodice Vodnjan Vojnić Vrbanja Vrbje Vrbovec Vrbovsko Vrgorac Vrhovine Vrlika Zadar Zadvarje Zagreb Zagvozd Zaprešić Zlatar Zlatar Bistrica Zmijavci Žakanje Žminj Žumberak Župa Dubrovačka Županja

G G G O O O O O O O G O O G O O O G O O O O O O O G O O O G O G G G O G O O O O O G G G O O O O G O O O O G G G O G G O G O G G O O O O O O G

5,00% 10,00% 10,00% 5,00% 5,00% 10,00% 10,00% 6,00% 10,00% 6,00% 6,00% 5,00% 10,00% 12,00% 5,00% 7,00% 5,00% 10,00% 9,00% 10,00% 5,00% 9,00% 5,00% 6,00% 3,00% 8,00% 10,00% 10,00% 5,00% 6,00% 5,00% 8,00% 10,00% 10,00% 9,00% 12,00% 7,00% 5,00% 7,50% 10,00% 5,00% 13,00% 10,00% 3,00% 10,00% 5,00% 3,00% 10,00% 6,00% 5,00% 7,50% 5,00% 3,00% 12,00% 6,00% 10,00% 7,00% 7,00% 12,00% 1,00% 18,00% 6,00% 12,00% 10,00% 5,00% 8,00% 5,00% 5,00% 3,00% 10,00% 12,00%

Objava odluka (Nar. nov., br.) 119/01 119/01 7/94, 93/01 13/06 102/01 142/06 111/01 15/02 112/01 119/01, 94/02 i 107/13 89/09 3/10 113/13 86/02, 154/08 i 1/12 65/04 i 136/13 2/02 1/02 94/01 130/07 8/07 99/02 4/02, 117/04 i 34/12 85/02 60/07, 52/11 111/01 119/01 i 77/12 4/02 115/01, 82/10 125/02 3/03 132/02, 67/10 48/03 2/94, 4/97 i 140/02 99/05 119/01 11/96, 115/01 119/01, 2/02 55/07 119/01, 151/02, 48/04 149/02 3/03, 9/03 1/12

3/02, 76/06, 2/08 i 150/08 24/02 i 89/11 146/05 49/04, 136/06 44/04 i 41/12 118/13 119/01, 62/02, 7/11 158/02

105/01, 76/06, 13/07, 2/08-USRH

153/02 115/01 24/02 1/02, 66/02, 156/04 i 52/10 2/02 115/01, 11/03, 8/04, 131/06 2/02 35/12 od 1.4.2012. 14/02 87/01, 103/01 112/01 85/01, 88/09 - USRH 154/09 2/02 1/02 119/02, 30/13 111/01, 09/13 125/02 88/01 i 14/12 82/02

Napomena: Masnim slovima označeni su brojevi Narodnih novina u kojima je mijenjana stopa prireza.

263

Financije, pravo i porezi | 1/14

TEB-ov podsjetnik | Financije, pravo i porezi

4. Obrtnici i slobodna zanimanja Osnovice za 2013. i 2014. Najniža osnovica u kn Prosječna plaća (p.p) za Osnova

Koef.

1 Samostalna djelatnost obrta - obveznici poreza na dohodak Ostale samostalne djelatnosti Obrtnici i slobodna zanim. obveznici poreza na dobit a poduzetnička plaća Trgovac pojedinac a) isplaćuje se plaća b b) ne isplaćuje se plaća

2014. = 7.941,00

0,65

5.113,55

8.735,10

Slobodna zanimanja

1,1

8.653,70

8.735,10

■ Paušalisti

0,4

3.146,80

3.176,40

Samostalni umjetnici na teret državnog proračuna

0,8

6.293,60

6.352,80

godišnji 0,65x12

godišnje najviše 61.362,60

godišnje najviše 61.939,80

5 ukupno 33,5% 20%(15+5)+ 13% +0,5%

5.161,65

8.653,70

Iznosi u kn za 2013. za 2014. (mjesečno) (mjesečno) 6 7

Stope

3 (p.p x koef.) 4 (p.p x koef.)

1,1

Druga djelatnost ■ obveznici poreza na dohodak i obveznici poreza na dobit 1

2013. = 7.867,00

Doprinosi za obvezna osiguranja

ukupno 33,5% iz: 20% (15+5) na: 13%+0,5%

1.713,05

1.729,15

Rok plaćanja

8 do 15. u mj. za prethodni pri isplati plaće

2.899,00

2.926,26

ukupno 33,5% 20%(15+5)+13% +0,5%

do 15. u mj. za prethodni

ukupno 33,5% 20%(15+5)+13%+0,5% ukupno 33,5% 20%(15+5)+13%+0,5% ukupno 33,5% 20%(15+5)+13%+0,5%

2.899.00

2.926,26

do 15. u mj. za prethodni mj.

1.054,18

1.064,09

do 15. u mj. za prethodni mj.1

2.108,36

2.128,19

---

ukupno 33,5% 20%(15+5)+13%+0,5%

godišnje najviše 20.556,47

godišnje najviše 20.749,83

15 dana od dostave rješenja

Poseban doprinos za ZO dospijeva najkasnije do kraja svakog tromjesečja.

5. Zdravstveno i mirovinsko osiguranje Mirovinsko osiguranje Elementi za izračun mirovine Opis

Visina

Primjena od

Propis

Aktualna vrijednost mirovine

60,92

1. srpnja 2013.

Odluka o aktualnoj vrijednosti mirovine od 1. srpnja 2013. (Nar. nov., br. 109/13)

Najniža mirovina

59,05

1. srpnja 2013.

Odluka o najnižoj mirovini za jednu godinu mirovinskog staža od 1. srpnja 2013. (Nar. nov., br. 109/13)

Najniža 2.465,10

za 2013.

Odluka o visini najniže mirovine hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata za godinu 2013. (Nar. nov., br. 40/13)

Mirovina hrvatskih branitelja

264

Uvjeti za mirovinu u 2014. Uvjeti propisani čl. 33. (starosna) i čl. 34. (prijevremena) novog Zakona o mirovinskom osiguranju i čl. 180. (starosna) i čl. 182. (prijevremena) novog Zakona o mirovinskom osiguranju Opis

Prijevremena mirovina

Starosna mirovina

Godine života

Mirovinski staž

Godine života

Žene

56 godina

31 godina

61 godina

Muškarci

60 godina

35 godina

65 godina

Napomena: Od 1. siječnja 2010. vrijednosni bodovi računaju se prema plaćama iz cijelog radnog vijeka.

Mirovinski staž 15 godina

Financije, pravo i porezi | TEB-ov podsjetnik

Zdravstveno osiguranje

Pregled visina osnovica i naknada po vrstama bolovanja i isplatiteljima kada su zadovoljeni uvjeti prethodnog osiguranja Zakon o o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 80/13 i 137/13), Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (Nar. nov., br. 85/08, 110/08 - ispr., 34/11 i 54/13) Isplaćuje na teret

R.b.

Slučajevi bolovanja

2 Prevremena nesposobnost za rad zbog bolesti od 43. dana odnosno 8. dana za invalide rada Njega oboljelog supružnika ili djeteta starijeg od tri godine - od prvog dana Za njegu oboljelog djeteta do tri godine života - od prvog dana Privremena nesposobnost za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti - od prvog dana

1 2 3 4 5 6 7 8

3 isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a isplaćuje poslodavac Kada je radnik određen za pratitelja bolesnika na teret HZZO-a Izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze, isplaćuje HZZO na nesposoban za rad zbog transplantacije organa teret HZZO-a u korist druge osobe - od prvog dana Komplikacije u vezi s trudnoćom i porođajem isplaćuje HZZO na - od prvog dana svoj teret Rodiljni dopust isplaćuje HZZO na do 6 mjeseci djetetova života1 - od prvog dana svoj teret Roditeljski dopust a) od 6. mjeseci do 1. godine isplaćuje HZZO na teret proračuna b) od 12. mjeseci do 30 mjeseci za blizance, 3. i svako slijedeće dijete

Roditeljski dopust od 1. godine do iskorištenosti (30 mjeseci)

isplaćuje HZZO na teret proračuna

Prenatalni pregled slobodni dani

poslodavac na svoj teret

Osnovica za naknadu Visina naknade kod isplata prema isplaćene barem dvije isplaćena jedna stupcu 4 ili više plaća ili niti jedna plaća 4 5 6 prosječna isplaćena 70%/80%2 od osnovice, najniža osnovica: 2.779,35 plaća u prethodnih 6 mj. ne više od 4.257,28 prosječna isplaćena 70%/80%2 od osnovice, najniža osnovica: 2.779,35 plaća u prethodnih 6 mj. ne više od 4.257,28 100% od osnovice, ne prosječna isplaćena najniža osnovica: 2.779,35 više od 4.257,28 plaća u prethodnih 6 mj. 100% od osnovice, prosječna isplaćena najniža osnovica: 2.779,35 bez ograničenja plaća u prethodnih 6 mj. 70% od osnovice, prosječna isplaćena najniža osnovica: 2.779,35 ne više od 4.257,28 plaća u prethodnih 6 mj. prosječna isplaćena najniža osnovica: 2.779,35 plaća u prethodnih 6 mj.

100% od osnovice, ne više od 4.257,28

prosječna isplaćena najniža osnovica: 2.779,35 plaća u prethodnih 6 mj. prosječna isplaćena --plaća u prethodnih 6 mj.

100% od osnovice, ne više od 4.257,28 100% od osnovice, bez ograničenja a) 100% osnovice, ali ne više od 80% pr. osnovice (2.660,80) b) 50% pr. osnovice (1.663,00) ne više od 50% pr. osnovice (1.663,00) 100%

Uvjet za isplatu naknade: Ako ne ispunjava uvjet staža osiguranja u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno naknada plaće iznosi 50% proračunske osnovice. 80% primjenjuje se od 6 mj. do 12 mj.

1 2

Prenatalni pregled: slobodni radni dan; naknada u visini redovne plaće na teret poslodavca

---

redovna plaća

100%

Naknada na teret HZZO-a: 70% ► za prvih šest kalendarskih mjeseci neprekidnog bolovanja 80% ► od prvog dana nakon isteka šest mjeseci do 18 mjeseci 50% zadnje isplaćene naknade plaće ► nakon isteka 18 mjeseci neprekidnog bolovanja do 3 godine Uvjet za isplatu naknade: Prethodno osiguranje - najmanje 9 mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine. Ako nije ispunjen uvjet: 25% proračunske osnovice za sve vrijeme trajanja bolovanja.

Iznosi novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (Nar. nov., br. 12/13 - pročišćeni tekst i 153/13) Osnovica za obračun

Visina naknade

Najviši iznos

Za prvih 90 dana

Prosječna plaća umanjena za MO ostvarene u tromj. prije prestanka radnoga odnosa

70%

70% prosječne plaće gosp. RH u prethodnoj godini - 3.834,60 kn

35%

35% prosječne plaće gosp. RH u prethodnoj godini - 1.917,30 kn

35%

35% prosječne plaće gosp. RH u prethodnoj godini

Za razdoblje nakon iskorištenih 90 dana Za osobe u evidenciji više od 12 mjeseci neprekidno

Prosječna plaća u gospodarstvu RH u prethodnoj god.

Osobe koje su u evidenciji HZZ-a neprekidno više od 12 mjeseci imaju pravo na produženje novčane naknade za: ■ 30 dana ako su iskoristile novčanu naknadu od 360 do 450 dana,

Najniži iznos

50% minimalne plaće – 1.508,81 kn 50% minimalne plaće – 1.508,81 kn

■ 60 dana ako su iskoristile novčanu naknadu od 270 do 330 dana, ■ 90 dana ako su iskoristile novčanu naknadu od 180 do 240 dana, ■ 120 dana ako su iskoristile novčanu naknadu od 90 do 150 dana.

Financije, pravo i porezi | 1/14

Razdoblje primanja naknade

265

TEB-ov podsjetnik | Financije, pravo i porezi

6. Drugi dohodak

Koeficijenti i stope za izračun obveza po drugom dohotku iz neto svota Autorska i umjetnička djela Stopa prireza

25% poreza i prirez (kumulativ)

1 0,00 1,00 2,00 3,00 4,00 5,00 6,00 6,25 6,50 7,00 7,50 8,00 9,00 10,00 11,00 12,00 13,00 14,00 15,00 16,00 17,00 18,00

2 25,00 25,25 25,50 25,75 26,00 26,25 26,50 26,56 26,63 26,75 26,88 27,00 27,25 27,50 27,75 28,00 28,25 28,50 28,75 29,00 29,25 29,50

Autorska djela izdaci: 30% Na neto Koeficijent od Stopa poreza i neta na bruto prireza 3 4 1,212121 21,2121 1,214698 21,4698 1,217285 21,7285 1,219884 21,9884 1,222494 22,2494 1,225115 22,5115 1,227747 22,7747 1,228407 22,8407 1,229067 22,9067 1,230391 23,0391 1,231717 23,1717 1,233046 23,3046 1,235712 23,5712 1,238390 23,8390 1,241080 24,1080 1,243781 24,3781 1,246494 24,6494 1,249219 24,9219 1,251956 25,1956 1,254705 25,4705 1,257466 25,7466 1,260239 26,0239

Umjetnička djela izdaci 55% (30% + 25%) Na bruto Na neto Na bruto Stopa poreza i Koeficijent od Stopa poreza i Stopa poreza i prireza neta na bruto prireza prireza 5 6 7 8 17,50 1,126761 12,6761 11,25000 17,68 1,128191 12,8191 11,36250 17,85 1,129624 12,9624 11,47500 18,03 1,131062 13,1062 11,58750 18,20 1,132503 13,2503 11,70000 18,38 1,133948 13,3948 11,81250 18,55 1,135396 13,5396 11,92500 18,59 1,135759 13,5759 11,95313 18,64 1,136122 13,6122 11,98125 18,73 1,136848 13,6848 12,03750 18,81 1,137576 13,7576 12,09375 18,90 1,138304 13,8304 12,15000 19,08 1,139763 13,9763 12,26250 19,25 1,141227 14,1227 12,37500 19,43 1,142694 14,2694 12,48750 19,60 1,144165 14,4165 12,60000 19,78 1,145639 14,5639 12,71250 19,95 1,147118 14,7118 12,82500 20,13 1,148600 14,8600 12,93750 20,30 1,150086 15,0086 13,05000 20,48 1,151576 15,1576 13,16250 20,65 1,153070 15,3070 13,27500

Naknade članovima odbora, povjerenstva, ugovori o djelu i stipendije*

266

Ugovori o djelu; naknade članovima odbora, povjerenstava, skupština 25% poreza i Na neto Na bruto Stopa prirez prireza Koeficijent od Stope (kumulativ) neta na bruto* Stopa poreza i Stopa mirovinskog poreza i prireza osiguranja - 20% prireza 1 2 3 4 5 0,00 25,00 1,666667 33,333333 33,333333 20,00 1,00 25,25 1,672241 33,779264 33,444816 20,20 2,00 25,50 1,677852 34,228188 33,557047 20,40 3,00 25,75 1,683502 34,680135 33,670034 20,60 4,00 26,00 1,689189 35,135135 33,783784 20,80 5,00 26,25 1,694915 35,593220 33,898305 2 1,00 6,00 26,50 1,700680 36,054422 34,013605 21,20 6,25 26,56 1,702128 36,170213 34,042553 21,25 6,50 26,63 1,703578 36,286201 34,071550 21,30 7,00 26,75 1,706485 36,518771 34,129693 21,40 7,50 26,88 1,709402 36,752137 34,188034 21,50 8,00 27,00 1,712329 36,986301 34,246575 21,60 9,00 27,25 1,718213 37,457045 34,364261 21,80 10,00 27,50 1,724138 37,931034 34,482759 22,00 11,00 27,75 1,730104 38,408304 34,602076 22,20 12,00 28,00 1,736111 38,888889 34,722222 22,40 13,00 28,25 1,742160 39,372822 34,843206 22,60 14,00 28,50 1,748252 39,860140 34,965035 22,80 15,00 28,75 1,754386 40,350877 35,087719 23,00 16,00 29,00 1,760563 40,845070 35,211268 23,20 17,00 29,25 1,766784 41,342756 35,335689 23,40 18,00 29,50 1,773050 41,843972 35,460993 23,60

Stipendije i drugi dohodak umirovljenika Na neto

Na bruto

Koeficijent od neta na bruto

Stopa poreza i prireza

6 1,333333 1,337793 1,342282 1,346801 1,351351 1,355932 1,360544 1,361702 1,362862 1,365188 1,367521 1,369863 1,374570 1,379310 1,384083 1,388889 1,393728 1,398601 1,403509 1,408451 1,413428 1,418440

7 33,3333 33,7793 34,2282 34,6801 35,1351 35,5932 36,0544 36,1702 36,2862 36,5188 36,7521 36,9863 37,4570 37,9310 38,4083 38,8889 39,3728 39,8601 40,3509 40,8451 41,3428 41,8440

8 25,00 25,25 25,50 25,75 26,00 26,25 26,50 26,56 26,63 26,75 26,88 27,00 27,25 27,50 27,75 28,00 28,25 28,50 28,75 29,00 29,25 29,50

*Napomena: Isplatitelj je obvezan na bruto iznos naknade obračunati i 13% doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje. Obzirom da se radi o doprinosu na isplatu koji ne tereti neto iznos taj doprinos nije uključen u koeficijent (stupac 3).

Financije, pravo i porezi | TEB-ov podsjetnik

Drugi dohodak - primjeri izračunavanja Drugi dohodak – ugovor o djelu

 može se sklopiti za naknade po osnovi djelatnosti trgovačkih putnika, akivizitera, športskih sudaca i delegata, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika, konzultanata, sudskih vještaka te za druge slične djelatnosti  obračun propisanih obveza istovjetan je i za članove nadzornih odbora, skupština, povjerenstava i ostalih iz čl. 32. st. 3. toč. 1. Zakona o porezu na dohodak Propisane obveze i osnovice

Stopa/Rokovi

Osnovica za obračun doprinosa za MO: ►

bruto naknada

Osnovica za obračun poreza: ►

bruto naknada umanjena za

Obveze: ►

porez

25%

►

prirez

prema odluci

►

doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup) doprinos za zdravstveno osiguranje

►

uplata isključivo na žiroračun

Obrasci izvješćivanja: ►

20,0% (15% + 5%)

►

Poreznoj upravi: JOPPD

Osnovica za obračun poreza: bruto naknada umanjena za propisani izdatak od 30% ► doprinosi se ne obračunavaju Obveze: ► porez 25% ► prirez prema odluci Obrasci izvješćivanja Porezne uprave: na dan ► JOPPD isplate Napomena: Ako je dogovoren neto iznos potrebno je isti preračunati na bruto primjenom koeficijenata. Drugi dohodak – koeficijenti i stope za izračun obveza iz neto svota. ►

R.b.

doprinos za MO

13,0%

Stopa/Rokovi

1. 2. 3. 4. 5.

Opis

Iznos

Bruto iznos Paušalni izdatak (30%) Osnovica za obračun poreza (rb.1 - rb.2) Porez i prirez - porez (rb.3 x 25%) - prirez (1.241,14 x 18%) Neto primitak (rb.1 - rb.4)

7.092,20 2.127,66 4.964,54 1.464,54 1.241,14 223,40 5.627,66

Drugi dohodak - ostale napomene na dan isplate

Napomena: Ako je dogovoren neto iznos potrebno je isti preračunati na bruto primjenom koeficijenata. Drugi dohodak – koeficijenti i stope za izračun obveza iz neto svota.

Ugovor o djelu umirovljenika  od 1. siječnja 2009. godine na drugi dohodak umirovljenika ne obračunavaju se doprinosi. Isplate drugog dohotka obavljaju se isključivo na žiroračun primatelja!

 Primjer izračuna:

Drugi dohodak – umjetnička djela

Za poslove prijevoda službenih dopisa s Anom Matić, s prebivalištem u Zagrebu, dogovorena je isplata naknade u iznosu od 7.092,20 kn (bruto).

(nije registriran kao slobodno zanimanje)

R.b. 1. 2. 3. 4. 5. 6.

Opis Bruto iznos Doprinosi za MO - I. stup - II. stup Osnovica za obračun poreza (rb.1 - rb.2) Porez i prirez - porez (rb.3 x 25%) - prirez (1.418,44 x 18%) Neto primitak (rb.3 - rb.4) Doprinos za ZO (rb.1 x 13%)

Drugi dohodak – autorska djela

Iznos 7.092,20 1.418,44 1.063,83 354,61 5.673,76 1.673,76 1.418,44 255,32 4.000,00 922,00

 primjenjuje se za naknade za djela koja se smatraju autorskim djelom sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (Nar. nov., br. 167/03, 79/07, 80/11, 125/11 - Kazneni zakon i 141/13)

 priznaje se dodatni izdatak od 25%, temeljem potvrde nadležne udruge ili agencije iz koje je vidljivo da se radi o umjetničkom djelu, te izdatak od 30%

Propisane obveze i osnovice Osnovica za obračun poreza: bruto naknada umanjena za propisani izdatak od 55% (30% + 25%) ► doprinosi se ne obračunavaju Obveze: ► porez ► prirez Obrasci izvješćivanja Porezne uprave: ► JOPPD

Stopa/Rokovi

►

267 25% prema odluci na dan isplate

Financije, pravo i porezi | 1/14

Propisane obveze i osnovice

TEB-ov podsjetnik | Financije, pravo i porezi

7. Doprinosi, naknade, članarine za 2013. Red. Opis br. 1 2 1. Komorski doprinos 1.1. Doprinos HGK 1

Obveznici

Osnovica

Stopa

Rok plaćanja

 Članarina – paušal2  Doprinos - UP za 2011. dohodak ili osnovica poreza na dobit paušal

pravne osobe - članice HGK fizičke osobe

1.2. Doprinos HOK-u

fizičke i pravne osobe

2. Doprinos za šume Naknade za opće ko- pravne i fizičke osobe koje obav- ukupan prihod 2.1. risne funkcije šuma* ljaju gospodarsku djelatnost 2.2. Biološka obnova šuma Hrvatske šume prihod od prodaje drveta prodajna cijena proizvoda na panju pravne osobe koje prodaju - brdsko planinska i područja 2.3. Šumski doprinos proizvode iskorištavanja šuma posebne državne skrbi 3. Članarine 3.1. Članarine turističkim djelatnosti propisane čl. 4. i 5. ukupan prihod (PO) zajednicama Zakona o članarinama ukupni primici - PDV (FO) 4. Spomenička renta Direktna spomenička Osobe koje obavljaju gospom² korisne poslovne površine 4.1. renta darsku djelatnost u nepokr. kulturnom dobru Indirektna Pravne i fizičke osobe prema Ukupni prihod (za plaćanje 4.2. spomenička renta propisnim šiframa djelatnosti predujmova UP prethodne godine) 1 2

 50/1.275/ 4.675 kn Mjesečno, do posljednjeg dana u mj. za tekući mj.  0,005% 0,40% do 31. 3. za I. polugod. do 30. 9. za II. polugod. 18,00 kn +POK+ tromjesečno i to: udruženje obrtnika 28. 2., 31. 5., 31. 8. i 30. 11. 0,0265%

tromjesečno i to: 30. 4., 30. 6., 1. 10. i 30. 11 pri prodaji drveta

3% 3,5%

pri dobivanju prava na iskorištavanje

5,0% prema mjestu i djelatnosti

zadnji dan u mjesecu za tekući mjesec

Od 1,00 – 7,00 kn Prema odluci grada/mjeseca za prethodni mjesec Krajem tekućeg mjeseca za prethodni mjesec

0,05%

Odluka o financiranju HGK (Nar. nov., br. 134/12) Prema kategoriji članice izračunatoj na osnovi podataka iz GFI-a za 2010.

Stope članarina turističkim zajednicama Skupina djelatnosti (razne djelatnosti iz čl. 4. Zakona) Prva: 49.31, 49.39, 50, 51.10, 52.22, 52.23, 55, 56, 65.12, 66.12, 68, 69.2, 73.11, 77.21, 77.22, 79, 81.30, 82.3, 93.1, 93.11, 93.29 Druga: 49.32, 52.29, 77.11, 77.34, 77.35, 90, 92, 93.21 Treća: 45.20, 53, 58, 59, 60, 61, 62, 63, 74.1, 74.2, 74.3, 96.01, 96.02, 96.04 Skupina djelatnosti (trgovačke djelatnosti iz čl. 5. Zakona)

268

Prva: 45.1, 45.32, 45.40, 47.19, 47.25, 47.26, 47.30, 47.5, 47.6, 47.71, 47.72, 47.73, 47.74, 47.75, 47.76, 47.77, 47.78, 47.79, 47.8, 47.9, 47.91, 47.99, Druga: 47.1, 47.2 Treća: 45, 45.31, 45.40, 46.2, 46.3, 46.4, 46.5, 46.6, 46.7, 46.9 Četvrta: sve djelatnosti iz treće skupine koje se bave i vanjskom trgovinom

Razred turističkih mjesta A B C D 0,2000

0,1840 0,1600

0,1440

0,1600 0,1200

0,1440 0,1200 0,1040 0,0800

0,1040 0,0640

Razred turističkih mjesta B C D

0,0400 0,0384

0,0344

0,0320

0,0320 0,0304 0,0240 0,0224 0,0160 0,0104

0,0280 0,0200 0,0080

0,0264 0,0184 0,0080

Cjenik objave promidžbenih oglasa u časopisu „Financije, pravo i porezi“ i „TEB-ovom Poslovnom infu“ Formati stranica:

Omot Zadnja vanjska stranica Unutarnje stranice korica

Cijena Unutarnje Cijena (bez PDV-a) stranice (bez PDV-a) 4.500,00

1/1

2.160,00

3.000,00

1/2

1.440,00

1/3 1/4

1.200,00 1.080,00

„Financije, pravo i porezi“ „Poslovni info“ Format Dimenzije Format Dimenzije 1/1 20,5 x 27 cm 1/1 16.5 x 23,5 cm 1/2 20,5 x 13 ili 10 x 27 cm 1/2 16,5 x 12 ili 8 x 23,5 cm 1/3 20,5 x 9 cm 1/3 16,5 x 8 cm 1/4 20,5 x 6 ili 10 x 12 cm 1/4 16,5 x 6 ili 8 x 12 cm

Cijene za umetke, posebne oblike i formate oglasa te popusti utvrđuju se dogovorom.

Financije, pravo i porezi | TEB-ov podsjetnik

Razvrstavanje gradova, općina i naselja u turističke razrede Pravilnik o proglašavanju turističkih općina i gradova i o razvrstavanju naselja u turističke razrede (Nar. nov., br. 122/09, 9/10-ispr., 61/10, 82/10, 36/11, 89/11, 146/11, 141/12, 144/12 i 38/13) OPĆINA

IVANIĆ GRAD JASTREBARSKO

SAMOBOR

SVETA NEDELJA SV. IVAN ZELINA

VELIKA GORICA

VRBOVEC ZAPREŠIĆ

Bistra Brdovec Dubrava Gradec Jakovlje Krašić Klinča Sela

Kloštar Ivanić Križ Marija Gorica Pisarovina Rugvica Stupnik Žumberak

NASELJE

RAZRED D Dugo Selo C Lukarišće B D Ivanić Grad A Šumećani C D Donji Desinec C Ivančići C Jastrebarsko B Plešivica C D Bregana C Lug Samoborski C Samobor A Smerovišće C D Rakitje C Sveta Nedelja B D Blaževdol C Brezovec C Zelinski Donja Zelina C Hrastje C Komin C Sveti Ivan Zelina C D Staro Čiče C Velika Buna C Velika Gorica A Velika Mlaka C Vukovina C D Luka C Vrbovec B D Ivanec C Bistranski Zaprešić B D Poljanica C Bistranska D C D C D D C C D C D C C C

Savski Marof Dubrava Jakovlje Kraljev Vrh Krašić Donja Zdenčina Klinča Sela Repišće

D Kloštar Ivanić

C D C

Križ

D Hrastina

C D C D C D C D C

Pisarovina Ježevo Donji Stupnik Žumberak

II. KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA GRAD DONJA STUBICA KLANJEC KRAPINA

OPĆINA

NASELJE

RAZRED D

Donja Stubica Klanjec

A D C D

Krapina

OROSLAVJE

Oroslavje

PREGRADA

Pregrada Sopot Valentinovo

ZABOK

Zabok

ZLATAR Bedekovčina Budinščina Desinić Gornja Stubica

Zlatar Bedekovčina Budinščina

D Gornja Stubica

Hum na Sutli Krapinske Toplice Kumrovec Marija Bistrica Mihovljan Stubičke Toplice Sveti Križ Začretje Tuhelj Veliko Trgovišće Zagorska Sela Zlatar Bistrica

A D B D C C C D B D C D C D C D

Hum na Sutli

C D C

OPĆINA

Krapinske Toplice Kumrovec Risvica

Mihovljan

A D C

Sveti Križ Začretje Tuhelj Tuheljske Toplice Veliko Trgovišće Zagorska Sela

NASELJE

Banova Jaruga Kutina Brestača Novska

PETRINJA

Petrinja

SISAK

Dvor Gvozd Hrvatska Dubica Jasenovac

Čigoć Kratečko Sisak

Gvozd

Topusko

GRAD

OPĆINA

NASELJE

RAZRED D

Donji Zvečaj

Duga Resa

Mrežnički Brig

B C od 6.4.2013.

Petrakovo Brdo

Zvečaj KARLOVAC

B D

Karlovac OGULIN

A D

Jasenak

Ogulin

Otok Oštarijski

Sabljak Selo OZALJ

C D

Ozalj SLUNJ

C D

Rastoke Slunj

C B

Barilović

C D C

Bosiljevo

Cetingrad

C RAZRED D C

B D C A D C C D B D C C A D D C D

Drenov Bok

Popovača Potok

D Zlatar Bistrica

Lipovljani

DUGA RESA

C D C A

Lekenik Letovanić Pešćenica

B B D C C C D C D B C D D A

IV. KARLOVAČKA ŽUPANIJA

C A D

Hrvatska Kostajnica

NOVSKA

Sunja Topusko

D Sljeme Stubičke Toplice

KUTINA

Popovača

A D C C D

Marija Bistrica

Glina

HRVATSKA KOSTAJNICA

Lipovljani

III. SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA GRAD GLINA

Lekenik

Jasenovac Krapje

D B

D Barilović

Draganić

Generalski Stol

D Generalski Stol

Josipdol

C D

Josipdol Kamanje

B D

Krnjak

D Krnjak

Netretić

269

D Netretić

Rakovica

C D

Čatrnja

Grabovac

Oštarski Stanovi

Rakovica Ribnik

C D

Vojnić

D Vojnić

Žakanje

C D

Jurovski Brod

Žakanje

Financije, pravo i porezi | 1/14

I. ZAGREBAČKA ŽUPANIJA GRAD DUGO SELO

TEB-ov podsjetnik | Financije, pravo i porezi

V. VARAŽDINSKA ŽUPANIJA GRAD IVANEC

OPĆINA

NASELJE Ivanec

LEPOGLAVA Lepoglava

LUDBREG

Ludbreg

NOVI MAROF

Novi Marof

VARAŽDIN

Hrašćica Varaždin

VARAŽDINSKE TOPLICE

RAZRED D C D C D B D C D C A

Sveti Petar Orehovec Virje

Bednja Gornji Kneginec Jalžabet Ljubešćica Maruševec Petrijanec Trnovec Bartolovečki Vidovec Vinica

Trakošćan

A D A D

Turčin Jalžabet

Petrijanec

B D C D D D C

GRAD BJELOVAR

DARUVAR GAREŠNICA

GRUBIŠNO POLJE

Vidovec Vinica

270

OPĆINA

RAZRED D Đurđevac A KOPRIVNICA D Koprivnica A Starigrad C KRIŽEVCI D Križevci B Drnje D Ferdinandovac D Ferdinandovac C Gola D Gola C Gornja Rijeka D Kostanjevec C Riječki Hlebine D Hlebine C Kalinovac D Kalinovac C Kalnik D Kalnik C Kloštar D Podravski Kloštar C Podravski Legrad D Legrad C Molve D Molve C Novigrad D Podravski Novigrad C Podravski Peteranec D Peteranec C Podravske C Sesvete Rasinja D Cvetkovec C Subotica C Podravska Sokolovac D Sokolovac C Sveti Ivan D Žabno Sveti Ivan C Žabno

D C C C

MALI LOŠINJ

Ćunski Ilovik Mali Lošinj Nerezine Osor Punta Križa Susak Sveti Jakov Unije Ustrine Veli Lošinj

Ivanska Kapela Sirač Šandrovac

NASELJE

RAZRED D Bjelovar B Letičani C D Čazma B Dapci C Gornji Draganec C D Daruvar A Markovac C D Garešnica C Garešnički C Brestovac Hrastovac C D

Berek

C D C D C

VI. KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA GRAD ĐURĐEVAC

OPĆINA

ČAZMA

D Trnovec

Hampovica Miholjanec Virje

VII. BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA

D Varaždinske Toplice

Brzac Kornić Krk Milohnići Pinezići

Štefanje Velika Pisanica Veliki Grđevac Veliko Trojstvo

Grubišno Polje Rastovac Veliki Zdenci Podgarić Ivanska Kapela Sirač Šandrovac Narta Štefanje Babinac Veliki Grđevac Maglenča

B C C D B D C D C D C D C D C C D C D C D C

VIII. PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA GRAD BAKAR

CRES

OPĆINA

NASELJE Bakar Hreljin Kukuljanovo Beli

CRIKVENICA

ČABAR

DELNICE

KASTAV KRALJEVICA KRK

Cres Martinšćica Miholašćica Porozina Stivan Valun Crikvenica Dramalj Jadranovo Selce Čabar Gerovo Makov Hrib Plešce Prezid Tršće Brod na Kupi Crni Lug Delnice Kastav Bakarac Kraljevica

RAZRED D A C C D C od 6.4.2013. A A A C C A D A A A A D C B C C C B D B C A D B D B A D

NOVI VINODOLSKI

C B A C C D C B A A A A B C B C A D

Klenovica Novi Vinodolski Povile Sibinj Krmpotski Smokvica Krmpotska

OPATIJA

Dobreć Ičići Ika Opatija Pobri Vela Učka Veprinac

RAB

Mundanije

RIJEKA

Rijeka

VRBOVSKO

Baška

Brod Moravice Čavle

Dobrinj

Fužine Jelenje Klana Kostrena Lokve Lopar Lovran MalinskaDubašnica

Gomirje Hajdine Lukovdol Moravice Severin na Kupi Vrbovsko Baška Draga Bašćanska Jurandvor Brod Moravice Cernik Čavle Mavrinci Soboli Zastenice Čižići Dobrinj Klanice Klimno Rasopasno Soline Sveti Vid Dobrinjski Šilo Županje Fužine Dražice Podhum Klana

Lokve

Lovran Medveja

A A B B B D C A B A C C C A C D A D C C C C C B D A D C D C D C B C C C D B C D B C C D A C D A D C C D C A D A A D A A D

Bogovići Kremenići Malinska

B C A

Financije, pravo i porezi | TEB-ov podsjetnik

Mošćenička Draga

Mrkopalj

Omišalj Punat Ravna Gora

Skrad Vinodolska općina Viškovo

Vrbnik

Bregi Jurdani Jušići Matulji Rukavac Rupa Ružići Veli Brgud

Lovinac

C C C B C

Perušić Plitvička jezera

B A C D C C B A C C C C

Udbina

D Brseč Mošćenice Mošćenička Draga Begovo Razdolje Mrkopalj Sunger Tuk Mrkopaljski

Punat Ravna Gora Stara Sušica Šije Skrad

C C A D C C C C A B A D B B C D B

Vrhovine

Risika Vrbnik

GRAD ORAHOVICA

OPĆINA

NOVALJA

OTOČAC

SENJ

Brinje Karlobag

Jezerce Kapela Korenička Korana Korenica Plitvička Jezera Poljanak Rastovača Rudanovac Smoljanac Vranovača Vrelo Koreničko

Cernik

Slatina

Čačinci Gradina Mikleuš Pitomača

Sopje Suhopolje Špišić Bukovica

NASELJE

Cernik

Voćin

Korija Milanovac Virovitica Slatinski Drenovac

Dragalić Garčin Selna Klakar Rušćica Nova Kapela Nova Kapela Oprisavci Oprisavci

Bačevac Mikleuš Križnica Otrovanec Pitomača Višnjica Suhopolje Špišić Bukovica

OPĆINA

NASELJE Hrnjevac Kutjevo Venje Vetovo

LIPIK

Lipik

PAKRAC

Pakrac

PLETERNICA

Pleternica

POŽEGA Jakšić Kaptol Velika

Požega Jakšić Komarovci Trenkovo Velika

Lužani Rešetari Rešetari Sibinj Gromačnik Sibinj Slavonski Šamac Staro Petrovo Selo Staro Petrovo Selo Velika Kopanica

OPĆINA

NASELJE

SLAVONSKI BROD Brodski Varoš Slavonski Brod

OPĆINA

NASELJE Benkovac

BIOGRAD NA MORU

RAZRED D C D

Biograd na Moru NIN Grbe Nin Zaton Obrovac PAG Bošana Dinjiška Košljun Miškovići Pag Smokvica Šimuni Vlašići ZADAR Brgulje Ist Kožino Mali Iž Molat Olib Petrčane Premuda Silba Veli Iž Zadar Zapuntel

Bibinje Gračac

Jasenice

C A

XIII. ZADARSKA ŽUPANIJA GRAD BENKOVAC

RAZRED D

Nova Gradiška

C D

Velika Kopanica

XII. BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA GRAD NOVA GRADIŠKA

C D

OBROVAC

RAZRED D C C C B D B D C D C D B D C D C D C C

C D D C D C D C D C D C D C D C C D

Kruševica

D C

Voćin

XI. POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA GRAD KUTJEVO

Oriovac

B D C D C D C C C D C D C D

C D

Donji Andrijevci

RAZRED D A C D B D C B B D

C D

Donji Andrijevci

C A A B B C C C C D C D

C D D

Brodski Stupnik

Udbina

Orahovica Stara Jošava

VIROVITICA

D C C C D C A

RAZRED D Gospić B Mogorić C D Gajac A Kustići C Lun B Metajna B Novalja A Stara Novalja A Vidalići C Zubovići C D Čovići C Ličko Lešće C Otočac A Prozor C D Alan C Jablanac C Klada C Krasno B Krivi Put C Lukovo B Prizna C Senj A Starigrad C Stinica C Sveti Juraj A D Brinje C D Baške Oštarije B Cesarica B Karlobag A Lukovo Šugarje C

OPĆINA

SLATINA

IX. LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA GRAD GOSPIĆ

Donji Kosinj Perušić

Podvinje Bebrina Brodski Stupnik

X. VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA

C Marčelji Marinići Viškovo

D C D C C D B

Lovinac

Gračac Jasenice Rovanjska

A D C A A D B D C B C C A C A B D C B B B B C A C A B A C B D C D B C

271

Financije, pravo i porezi | 1/14

Matulji

Maršići Milčetići Milovčići Porat Sveti Anton Sveti Vid -Miholjice Vantačići Žgombići

TEB-ov podsjetnik | Financije, pravo i porezi

Kali Kolan

B B A A D A D B A C C B B B B B B D C D B B B D B C B A C C A B D B B D A C C B C C C C C C B A D A

Kolanski Gajac Kukljica Novigrad Novigrad Pakoštane Drage Pakoštane Vrgada Pašman Banj Dobropoljana Kraj Neviđane Pašman Ždrelac Poličnik Poličnik Posedarje Posedarje Vinjerac Povljana Preko Lukoran Ošljak Poljana Preko Rivanj Sutomišćica Ugljan Privlaka Ražanac Ražanac Rtina Sali Božava Brbinj Luka Sali Savar Veli Rat Verunić Zaglav Žman Starigrad Seline Starigrad Sukošan Sukošan Sveti Filip i Jakov

A B B B D B D B

Tkon Vir Vir Vrsi Vrsi

XIV. OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA GRAD BELI MANASTIR

OPĆINA

NASELJE

VALPOVO Ladimirevci Valpovo Bilje Bilje Kopačevo Lug Tikveš Vardarac Zlatna Greda Bizovac Bizovac Samatovci Čeminac Čeminac Novi Čeminac Čepin Čepin Darda Darda Mece Draž Draž Đurđenovac Beljevina Erdut Aljmaš Dalj Erdut Ernestinovo Ernestinovo Gorjani Gorjani Jagodnjak Jagodnjak Kneževi Vinogradi

BELIŠĆE Belišće DONJI MIHOLJAC

B C D C

Donji Miholjac Đakovo Piškorevci NAŠICE Jelisavac Našice Ribnjak Zoljan

B D B C D C A C C

C C C

Zlarin Žirje VODICE Prvić Luka Prvić Šepurine Srima Vodice Bilice Bilice Murter-Kornati

Levanjska Varoš

Pirovac Pirovac Primošten Primošten Primošten Burnji Rogoznica

Beničanci

Krčenik

Trnava Kondrić Vuka Vuka

GRAD

OPĆINA

NASELJE Drniš Pakovo Selo

KNIN Knin Vrpolje SKRADIN Dubravice Skradin ŠIBENIK Grebaštica Jadrtovac Kaprije Krapanj Lozovac Raslina Šibenik Zaton

Ražanj

Zečevo Rogozničko

Dvornica

Podglavica

Betina Jezera Tisno

D A A A A

OPĆINA

NASELJE

ILOK OTOK Otok VINKOVCI Vinkovci VUKOVAR Vukovar ŽUPANJA Babina Greda Bošnjaci Ivankovo Ivankovo Negoslavci Nijemci Lipovac Nijemci Nuštar Nuštar Privlaka Stari Mikanovci Stari Mikanovci Tovarnik Tovarnik Vrbanja

RAZRED D C D D C C D C A D A C B A C B A C

RAZRED D

Ilok

XV. ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA DRNIŠ

Rogoznica

Tribunj

C D C D C D C

Popovac

XVI. VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA

Popovac

A D A D

D B

Tisno

C D C

Podravska Moslavina

A C D A B A A D C B

Murter

Magadenovac

ĐAKOVO

Levanjska Varoš

D Beli Manastir Branjin Vrh

D Karanac Kneževi Vinogradi Suza Zmajevac

GRAD

RAZRED

D C A D C C D C C C C C C D A C D C C D C D C C D C D C D C C C D C D C D C

Josipovac Osijek

D Sveti Filip i Jakov Sveti Petar Turanj

272

OSIJEK

Vrbanja

B D C D A D A B C C D C C D B C D C C D C D C D C

XVII. SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA GRAD HVAR

IMOTSKI

KAŠTELA

KOMIŽA MAKARSKA

OPĆINA

NASELJE

RAZRED D Hvar A Milna B Sveta Nedjelja B D Glavina Donja C Imotski B C Kaštel Lukšić B Kaštel Stari B Kaštel Štafilić A D Komiža A C Makarska A

Financije, pravo i porezi | TEB-ov podsjetnik

Čelina Lokva Rogoznica Mimice Omiš Pisak Stanići Zakučac SINJ Brnaze Glavice Sinj SOLIN Solin SPLIT Slatine Split Stobreč Žrnovnica STARI GRAD Stari Grad SUPETAR Mirca Splitska Supetar TRILJ Čaporice Jabuka Košute Trilj Ugljane TROGIR Arbanija Trogir VIS Brgujac Dračevo Polje Marinje Zemlje Milna Plisko Polje Podselje Podstražje Rogačić Stončica Rukavac Vis VRGORAC Vrgorac VRLIKA Vrlika Baška Voda Baška Voda Krvavica Promajna Bol Bol Brela Brela Cista Provo Dicmo Osoje Sičane Dugi Rat Duće Dugi Rat Dugopolje Dugopolje Gradac Podaca Hrvace Hrvace Jelsa Gdinj Ivan Dolac Jelsa Vrboska Zastražišće Zavala Klis

D C

Klis Lećevica Lećevica

C C A C C C D C C A D B D B A B C D A D C B A D C C C A C D B A D C C C B C C C C C B A D C D C D A C B D A D A D D C C C B B D C A B D C D C B A A C B D

Marina Marina Milna Milna Okrug Okrug Gornji Podgora Drašnice Igrane Podgora Živogošće Podstrana Postira Postira Primorski Dolac Pučišća

C D C D B D A D B D B A A A A C A

Fuškulin Kukci Poreč – Parenzo Rakovci PULA – POLA

Seget Seget Donji Seget Vranjica Selca Povlja Selca Sumartin Sućuraj Sućuraj Sutivan Šolta Grohote Maslinica Nečujam Rogač Stomorska Tučepi OPĆINA

NASELJE Buje – Buie Kaldanija – Caldania Kanegra – Canegra Kaštel – Castel Krasica – Crasizza Marušići – Marussici Momjan – Momiano Plovanija – Plovania Škrile – Scrile

BUZET Buzet Hum Roč LABIN Labin Rabac NOVIGRAD – CITTANOVA

C C

D Antenal - Antenal Bužinija – Businia Dajla – Daila Mareda – Mareda Novigrad – Cittanova

PAZIN Pazin POREČ – PARENZO

B A A A A D A

A C A C

A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A D

Galižana – Gallesano Peroj – Peroi Vodnjan – Dignano Bale – Valle Bale – Valle Barban Barban Brtonigla – Verteneglio

C A A D A D C D

Brtonigla – Verteneglio Fiorini – Fiorini Karigador – Carigador Nova Vas – Villanova Cerovlje

C C A C

Draguć

D C

Fažana – Fasana Valbandon

A A

Fažana – Fasana

273

Funtana – Fontane Grožnjan – Grisignana

A D Grožnjan – Grisignana Šterna – Sterna

D Baderna Buići Červar-Porat Filipini

Babići - Babici Bašanija - Bassania Crveni Vrh – Monte Rosso Čepljani - Ceppiani Đuba - Giubba Finida - Finida Juricani Giurizzani Katoro – Catoro Kmeti - Metti Križine - Crisine Lovrečica – San Lorenzo Materada Matterada MonterolMonterol Murine - Morno Petrovija - Petrovia Savudrija – Salvore Seget - Seghetto Sveta Marija na Krasu – dio Madonna del Carso – in parte Umag – Umago Valica - Valizza Vardica - Vardiza Vilanija - Villania Zambratija – Zambrattia VODNJAN – DIGNANO

A A D A C B D B A

A C

RAZRED D B

A C C

Rovinj – Rovigno UMAG – UMAGO

D C B D A B D C B B D B A D D B B B B A

A C

XVIII. ISTARSKA ŽUPANIJA GRAD BUJE – BUIE

Pula – Pola ROVINJ – ROVIGNO

D Gornji Humac Pučišća

C C A C

Gračišće Gračišće Kanfanar Kanfanar

B C D C D B

Financije, pravo i porezi | 1/14

OMIŠ

TEB-ov podsjetnik | Financije, pravo i porezi

Karojba

D C

Karojba Kaštelir Labinci – Castelliere-S. Domenica Kršan

C D C D C

Vozilići Lanišće Brest Ližnjan – Lisignano

D Ližnjan – Lisignano

B D C D C C B A

Lupoglav Lupoglav Marčana Divšići Kavran Krnica Medulin Motovun – Montona

Korčula Žrnovo METKOVIĆ Metković OPUZEN Opuzen PLOČE Ploče Blato Blato Dubrovačko primorje

Motovun – Montona

Janjina Drače Sreser Konavle Cavtat Čilipi Molunat Zvekovica

A D C C D C D B B B B D C D C

Livade – Levade Oprtalj – Portole Pićan Pićan Raša Koromačno Raša Ravni Sveta Marina Sveta Nedelja Nedešćina Sveti Lovreč Sveti Lovreč Sveti Petar u Šumi Svetvinčenat

Kula Norinska Krvavac II Lastovo Glavat Lastovo Pasadur Skrivena Luka Sušac Uble Zaklopatica Lumbarda Mljet Babino Polje Goveđari Polače Pomena Ropa Saplunara Sobra

C D B

Svetvinčenat Tar-Vabriga – Torre-Abrega

D Tar – Torre Vabriga – Abrega

Orebić Donja Banda Kučište Lovište Orebić Potomje Stanković Trstenik Viganj

A A D C

Tinjan Tinjan Višnjan – Visignano

D Višnjan – Visignano

Vižinada – Visinada

D Vižinada – Visinada

Slivno Blace Duboka Klek Komarna

Vrsar – Orsera

D Vrsar – Orsera

A D B

Žminj Žminj

Smokvica Smokvica Ston Brijesta Hodilje Mali Ston Metohija Putniković Ston Žuljana

XIX. DUBROVAČKO-NERETVANSKA GRAD DUBROVNIK

OPĆINA

NASELJE Brsečine Dubrovnik Koločep Komolac Lopud Lozica Mokošica Orašac Rožat Suđurađ Sustjepan Šipanska Luka Trsteno

RAZRED D C A A C A C C A C B C A B

B D A C D B D C D B D B

XX. MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC

OPĆINA

Trpanj Donja Vrućica Trpanj Vela Luka Župa dubrovačka

C A D B B D A C B C D C D C C C od 6.4.2013. C C C od 6.4.2013. C A D B C C A C C C D D B B A C B C B D B C A B A B D C C A B C A B D C A A D

Kupari Mlini Plat Soline Srebreno

C A B C B

NASELJE Čakovec Ivanovec Mačkovec

MURSKO SREDIŠĆE

RAZRED D A C C D

Mursko Središće Peklenica PRELOG Čukovec Otok Prelog

D Banići Slano

Oprtalj – Portole

274

Zaton KORČULA

Belica Belica Gardinovec Dekanovec Dekanovec Domašinec Domašinec Donja Dubrava Donja Dubrava Donji Kraljevec Donji Kraljevec Hodošan Donji Vidovec Donji Vidovec Goričan Goričan Gornji Mihaljevec

B C D C C C D C C D C D C D C D C C D C D C D

Gornji Mihaljevec Kotoriba Kotoriba Nedelišće Nedelišće Pretetinec Orehovica Orehovica Podbrest Podturen Novakovec Selnica Zebanec Selo Strahoninec Strahoninec Sveta Marija Sveta Marija Sveti Juraj na Bregu

C D C D C C D C C D C D C D C D C D

Lopatinec Vučetinec Sveti Martin na Muri

C C D

Grkaveščak Sveti Martin na Muri Šenkovec Šenkovec Štrigova Štrigova Železna Gora Vratišinec Vratišinec

A C D C D C C D C

XXI. GRAD ZAGREB GRAD ZAGREB

OPĆINA

NASELJE Buzin Ivanja Reka Lučko Markovo Polje Odra Popovec Sesvete Veliko Polje Zagreb

RAZRED D B C B C C C B C A

Financije, pravo i porezi | TEB-ov podsjetnik

8. Da se ne zaboravi! Rokovi za podnošenje obrazaca i plaćanja obveza u siječnju 2014. POREZI I ČLANARINE

Obveze

Rokovi do 15. siječnja 2014. za plaće odnosno drugi dohodak isplaćen u prosincu 2013. do 31. siječnja 2014. za 2013.  na dan isplate primitka ili sljedeći dan  u roku 8 dana od primitka dohotka iz inozemstva  do 31. siječnja 2014. za primitke u naravi, mirovine HZMO-a, drugi dohodak sezonskih radnika u poljoprivredi do 31. siječnja 2014. za 2013. do 15. siječnja 2014. za 2013. do 31. siječnja 2014. za prosinac 2013. do 20. siječnja 2014. za prosinac 2013.

Obrazac ID, IDD, IDD-1 Obrazac ID-1, IP Obrazac JOPPD DOH-Z za fizičke osobe koje obavljaju zajedničku djelatnost Obrazac PO-SD (paušalno oporezivanje obrta i poljoprivrede) Predujam poreza na dohodak i dobit PDV za mjesečne obveznike Prijava za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica EU-a (Obrazac PDV-S) Zbirna prijava (Obrazac ZP) Prijava za isporuku novih prijevoznih sredstava (Obrazac – Isporuka NPS) Prijava za stjecanje novih prijevoznih sredstava (Obrazac – Stjecanje NPS) PDV za tromjesečne obveznike Porez na potrošnju (obrazac PP-MI-PO) Predujam indirektne spomeničke rente Obavijest Poreznoj upravi o izboru i načinu plaćanja članarine turističkoj zajednici Predujam članarine turističkoj zajednici Članarina i doprinos HGK-u POSEBNI POREZI Izvješće o obračunanom posebnom porezu na plovila proizvedena i isporučena u RH (mjesečno i godišnje) - Obrazac PP-PLO (ako je bilo isporuka) Izvješće o obračunanom posebnom porezu na zrakoplove proizvedene i isporučene u RH (mjesečno i godišnje) - Obrazac PP-ZRA (ako je bilo isporuka)

do 20. siječnja 2014. za prosinac 2013. do 20. siječnja 2014. za prosinac 2013. najkasnije 10 dana od dana isporuke NPS najkasnije 10 dana od dana isporuke NPS do 20. siječnja 2014. za IV. tromjesečje 2013. do 31. siječnja 2014. za prosinac 2013. do 31. siječnja 2014. za prosinac 2013. do 10. siječnja 2014. za 2014. do 31. siječnja 2014. za siječanj 2014. do 31. siječnja 2014. za siječanj 2014. do 15. siječnja 2014. za prosinac 2013. do 15. siječnja 2014. za prosinac 2013. do 15. siječnja 2014. za prosinac 2013. – bezalkoholna pića i kava do 31. siječnja 2014. za 2013. – bezalkoholna pića i kava do 10. siječnja 2014. za prosinac 2013. – za luksuzne proizvode do 31. siječnja 2014 za 2013. – za luksuzne proizvode

Izvješća o proizvodima na koja se plaća posebni porez (mjesečna i godišnja) TROŠARINE

do 8. siječnja 2014. za razdoblje od 16. do 31. prosinca 2013. do 20. siječnja 2014. za razdoblje od 1. do 15. siječnja 2014.

Dnevna izvješća (alkohol i alkoholna pića, energenti) Mjesečna izvješća o preuzetim, utrošenim i vraćenim markicama za označavanje (alkohol i alkoholna pića) Mjesečna izvješća o stanju zaliha, primljenim proizvedenim, otpremljenim i uvezenim količinama trošarinskih proizvoda, kretanju trošarinskih proizvoda i obračunatoj trošarini (alkohol i alkoholna pića, duhanski proizvodi, energenti) Izvješća o uplaćenim trošarinama (energenti) PRORAČUNI I PRORAČUNSKI KORISNICI I JEDINICE LIP(R)S-a Mjesečni izvještaj o obvezama korisnika državnog proračuna Konsolidirani mjesečni izvještaj o obvezama korisnika državnog proračuna - razdjela Godišnje izvješće o sustavu financijskog upravljanja i kontrola

do 20. siječnja 2014. za prosinac 2013. do 20. siječnja 2014. za prosinac 2013. do 8. siječnja 2014. za prosinac 2013. do 10. siječnja 2014. za prosinac 2013. do 15. siječnja 2014. za prosinac 2013. do 31. siječnja 2014. za 2013.

9. Korisne informacije Otpremnine

Način prestanka radnoga odnosa Sporazumni prekid

Poslovno i osobno uvjetovani otkaz

Otpremnina zbog ozljede na radu, tj. prof. bolesti

Visina otpremnine prema ZR-u Nije propisana Najmanje jedna trećina prosječne mj. plaće ostvarene u 3 mj. prije prestanka ugovora, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca (čl. 119. ZR-a1) Ako nakon završenog liječenja nije vraćen na rad – otpremnina u visini dvostrukog iznosa od iznosa koji bi mu inače pripadao (čl. 80. ZR-a)

Umirovljenje

Nije propisano

1 2

Neoporezivo

Pravo na otpremninu

275

Cijeli iznos oporeziv kao plaća Do 6.400 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca (čl. 13. st. 2. Sukladno ugovoru o radu, toč. 21. Pravilnika2) kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu, ZR-u uvažavaDo 8.000 kn za svaku navršenu godinu jući primjenu najpovoljnijeg rada kod tog poslodavca (čl. 13. st. 2. prava (čl. 7. ZR-a) toč. 21. Pravilnika) Do 8.000 kn (čl. 13. st. 2. toč. 20. Pravilnika)

Zakon o radu (Nar. nov., br. 149/09, 61/11 i 82/12 - Zakon o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje) Pravilnik o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05 – 79/13)

Financije, pravo i porezi | 1/14

Red. br. 1.

TEB-ov podsjetnik | Financije, pravo i porezi

Ovrha na primicima i izuzeća od ovrhe PRIMICI NA KOJIMA SE PROVODI OVRHA

Plaća Drugi primici: - naknada umjesto plaće, - naknada za skraćeno radno vrijeme, - naknada zbog umanjenja plaće, - mirovina, - plaće vojnih osoba - primanja osoba u pričuvnom sastavu za vrijeme vojne službe i - drugo stalno novčano primanje civilnih i vojnih osoba, osim na ovrhu na primanjima iz st. 5. i 6. čl. 173. OZ.1 IZNOS OVRHE Radi naplate tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, Radi naplate tražbine po odnosno gubitka radne drugoj osnovi sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja

Za uzdržavanje djeteta

- Ako ovršenik prima plaću (drugi primitak) veću od prosjeka RH (5.507,00 kn) od ovrhe izuzeta 1/2 prosjeka RH2: 2.753,50 kn (čl. 173. st. 1. OZ).

- Ako ovršenik prima plaću (drugi primitak) veću od prosjeka RH -(5.507,00 kn), od ovrhe izuzete 2/3 prosjeka RH: 3.671,33 kn (čl. 173. st. 1. OZ).

- Ako ovršenik prima plaću (drugi primitak) veću od prosjeka RH (5.507,00 kn), od ovrhe izuzeta 1/4 prosjeka RH: 1.376,75 kn (čl. 173. st.1. OZ).

- Ako prima plaću (drugi primitak) manju od prosjeka RH (5.507,00 kn) – od ovrhe izuzeta ½ njegove plaće (čl. 173. st. 2. OZ).

- Ako prima plaću (drugi primitak) manju od prosjeka RH (5.507,00 kn) – od ovrhe izuzete 2/3 njegove plaće (čl. 173. st. 2. OZ).

- Ako prima plaću (drugi primitak) manju od prosjeka RH (5.507,00 kn) – od ovrhe izuzeta 1/2 njegove plaće (čl. 173. st. 2. OZ).

Ovršni zakon (Nar. nov., br. 112/12 i 25/13 - Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničkom postupku) Prosječna neto plaća u pravnim osobama u RH za razdoblje siječanj – kolovoz 2013 (Nar. nov., br. 138/13) 3 Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (Nar. nov., br. 85/08, 110/08, 34/11 i 54/13) 1 2

PRIMICI IZUZETI OD OVRHE

1. primanja po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, 2. primanja po osnovi naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju, 3. primanja po osnovi socijalne skrbi, 4. primanja po osnovi privremene nezaposlenosti, 5. primanja po osnovi dječjega doplatka, 6. primanja po osnovi stipendije i pomoći učenicima i studentima, 7. naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika, 8. primanja po osnovi odličja i priznanja 9. rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno, 10. ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima. (čl. 172. OZ) Ovrha na primanju invalida po osnovi novčane naknade za tjelesno oštećenje i doplatak za tuđu pomoć i njegu može se provesti samo radi naplate tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, i to do iznosa od 1/2 toga primanja. Ovrha na primanju po osnovi ugovora o doživotnom uzdržavanju i doživotnoj renti te na primanju po osnovi ugovora o osiguranju života može se provesti samo na dijelu koji prelazi iznos osnovice na temelju koje se utvrđuje iznos pomoći za uzdržavanje. (čl. 173. st. 5. i 6. OZ) Novčane potpore ostvarene prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama ne mogu biti predmet ovrhe ili osiguranja (kredita, pologa i slično), osim prema sudskoj odluci ili rješenju nadležnog centra za socijalnu skrb radi koristi djeteta za koje su ostvarene.(čl. 4. st. 1. ZRRP)3 Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti, odnosno spriječenosti za rad zbog korištenja zdravstvene zaštite, odnosno drugih okolnosti iz čl. 36. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju izuzeta je od ovrhe4. U postupku ovrhe poreznog duga ne mogu se plijeniti sljedeće ovršenikove tražbine: 1. po osnovi plaće i s plaćom izjednačenih primanja do iznosa minimalne plaće u RH utvrđene prema propisu o minimalnoj plaći (3.017,615), 2. novčani primici koji su izuzeti od oporezivanja prema posebnim propisima (čl. 142. OPZ6).

Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 80/13 i 137/13) U redba o visini minimalne plaće za 2014. (132. sjednica Vlade RH od 18.12.2013. – www.vlada.hr) O pći porezni zakon (Nar. nov., br. 147/08, 18/11, 78/12, 136/12 i 73/13)

4 5

Pregled oporezivosti kamata

276

Zajmodavatelj

Zajmoprimatelj

PODUZETNIK

REZIDENT

NEREZIDENT – POVEZANO DRUŠTVO

NEREZIDENT -POVEZANO DRUŠTVO PODUZETNIK

REZIDENT FIZIČKA OSOBA ZAPOSLENIK

REZIDENT

ZAPOSLENIK I VLASNIK VLASNIK KOJI NIJE ZAPOSLENIK

FIZIČKA OSOBA GRAĐANIN ILI VLASNIK

PODUZETNIK REZIDENT

Kamata beskamatno s kamatom beskamatno s kamatom: iznad 7% ili ispod 7% beskamatno s kamatom: iznad 7% ili ispod 7% min. 3% godišnje ispod 3% min. 3% godišnje ispod 3% min. 3% godišnje

Dobit

Porezni tretman

tržišna kamata minimalni prihod priznati rashod minimalni prihod rezidenta kamata 7% godišnje maksimalni rashod rezidenta kamata 7% godišnje kamata koja je ostvarena je prihod kamata koja je ostvarena je prihod kamata prihod

ispod 3%

skrivena isplata dobiti

beskamatno s kamatom

kamata priznati rashod

Dohodak -------

dohodak se ne utvrđuje dohodak u naravi - plaća dohodak se ne utvrđuje dohodak u naravi – plaća dohodak se ne utvrđuje izuzimanje – dohodak od kapitala nema dohotka dohodak od kapitala

Financije, pravo i porezi | TEB-ov podsjetnik

Stope zakonskih zateznih kamata Razdoblje

Primjena – subjekti

od 11.9.1996. do 30.6.2002. od 1.7.2002. do 31.12.2007.

Svi subjekti

od 1.1.2008. do 30.6.2011. od 1.7.2011. do 29.6.2013.

od 30.6.2013.

2 3 4 5 6 7 8

Uredba o visini stope zatezne kamate (Nar. nov., br. 76/96) Uredba o visini stope zatezne kamate (Nar. nov., br. 72/02 i 153/04) U navedenim odnosima moguće je bilo ugovoriti stopu zatezne kamate, ali najviše do 21% godišnje. Zakon o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05 i 41/08) Eskontna stopa Hrvatske narodne banke (Nar. nov., br. 1/08, 75/08 i 1/09, 76/09, 82/10 i 1/11) U navedenim odnosima moguće je bilo ugovoriti stopu zatezne kamate, ali najviše do 18% godišnje. Zakon o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05, 41/08 i 125/11) E skontna stopa Hrvatske narodne banke (Nar. nov., br. 74/11, 1/12, 73/12, 1/13 i 83/13)

Propis Uredba o visini stope zatezne kamate1 Uredba o visini stope zatezne kamate2 ZOO4 i eskontna stopa HNB-a5 ZOO7 i eskontna stopa HNB-a8

12,40%10

ZFPiPS11 i objava HNB-a o visini prosječne stope12

15%

ZOO i eskontna stopa HNB-a

12%

ZOO i eskontna stopa HNB-a

Čl. 3. toč. 16. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi: "poslovne transakcije" jesu transakcije između poduzetnika ili između poduzetnika i osoba javnog prava (u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze) koje rezultiraju dobavom robe ili pružanjem usluga za novčanu naknadu. 10 Za poslovne transakcije između poduzetnika moguće je ugovoriti drugačiju kamatnu stopu, ali ne veću od stope zakonskih kamata koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora (trenutno 12,40%). 11 Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Nar. nov., br. 108/12, 144/12, 81/13 i 112/13) 12 Prosječna kamatna stopa na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 86/13) 9

Novi ekonomsko-financijski propisi (Nar. nov., br. 139/13 – 153/13)

Naziv propisa

Nar. nov., br.

Stupanje na snagu

141/27.11.2013.

5.12.2013.

149/12.12.2013.

§ Prosječna ponderirana kamatna stopa uz koju su hrvatske kreditne institucije odobravale stambene kredite u 149/12.12.2013. CHF i kunama uz valutnu klauzulu CHF

Autorsko pravo i srodna prava § Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima Banke § Prosječna ponderirana kamatna stopa na stanja stambenih i ostalih potrošačkih kredita

Branitelji § Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji

148/11.12.2013.

1.1.2014.

141/27.11.2013.

5.12.2013.

Državne potpore § Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o državnim potporama Gospodarstvo § Indeks potrošačkih cijena u listopadu 2013. godine

140/22.11.2013.

§ Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama

143/2.12.2013.

3.12.2013.

§ Indeks proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda na domaćem tržištu u studenome 2013.

151/16.12.2013.

143/2.12.2013.

10.12.2013.

145/6.12.2013.

15.12.2013. Iznimke: vidi čl. 261.

§ Kolektivni ugovor o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo od 7. prosinca 2001.(Evid.broj 23/01) - sedme izmjene i dopune

142/29.11.2013.

3.10.2013.

§ Kolektivni ugovor za graditeljstvo (Pročišćeni tekst)

142/29.11.2013.

§ Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja

143/2.12.2013.

2.12.2013.

§ Dodatak II Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenika

150/13.12.2013.

§ Dodatak II Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama

150/13.12.2013.

§ Ispravak Dodatka II Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama

153/18.12.2013.

§ Ispravak Dodatka II. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike

153/18.12.2013.

Javna nabava § Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi Kazneni postupak § Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku

277

Kolektivni ugovori

Financije, pravo i porezi | 1/14

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba javnog prava Ostali odnosi Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba javnog prava Ostali odnosi Poslovne transakcije9 koje su sklopljene nakon 30.6.2013. ili poslovne transakcije u kojima isporuka robe i/ili pružanje usluga nastupaju nakon 30.6.2013. Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba javnog prava koji nisu poslovne transakcije i poslovne transakcije između tih osoba u kojima je isporuka robe ili pružanje usluga nastupila prije 30.6.2013. Ostali odnosi

God. stopa 18% 15% 17%3 14% 15%6 12%

TEB-ov podsjetnik | Financije, pravo i porezi

Naziv propisa

Nar. nov., br.

Stupanje na snagu

141/27.11.2013.

5.12.2013.

139/20.11.2013.

28.11.2013.

143/2.12.2013.

10.12.2013. iznimke: vidi čl. 101.

§ Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o posebnom porezu na motorna vozila

140/22.11.2013.

23.11.2013.

§ Pravilnik o uvjetima za oslobađanje od plaćanja doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje poljoprivrednika starijih od 65 godina

141/27.11.2013.

5.12.2013.

§ Naredba o izmjeni i dopuni Naredbe o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2013. godini

143/2.12.2013.

2.12.2013.

§ Odluka o prirezu porezu na dohodak Grada Hrvatske Kostajnice

147/10.12.2013.

18.12.2013.

§ Zakon o Poreznoj upravi

148/11.12.2013.

19.12.2013.

§ Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak

148/11.12.2013.

19.12.2013. iznimke: vidi čl. 12.

§ Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost

148/11.12.2013.

19.12.2013. iznimke: vidi čl. 11.

§ Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit

148/11.12.2013.

19.12.2013. iznimke: vidi čl. 11.

§ Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima

148/11.12.2013.

19.12.2013.

§ Zakon o izmjenama Zakona o područjima posebne državne skrbi

148/11.12.2013.

1.1.2014.

§ Zakon o izmjeni Zakona o brdsko-planinskim područjima

148/11.12.2013.

1.1.2014.

Leasing § Zakon o leasingu Obrazovanje § Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju Obrt § Zakon o obrtu Porezi i doprinosi

§ Zakon o izmjeni Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara

148/11.12.2013.

1.1.2014.

§ Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnim zonama

148/11.12.2013.

19.12.2013.

§ Odluka o izmjeni Odluke o prirezu poreza na dohodak Općine Antunovac

149/12.12.2013.

20.12.2013.

§ Odluka o porezima Općine Lanišće

153/18.12.2013.

26.12.2013.

§ Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o proglašavanju turističkih općina i gradova i o razvrstavanju naselja u turističke razrede

153/18.12.2013.

1.1.2014.

143/2.12.2013.

1.1.2014.

§ Uredba o institucionalnom okviru sustava za suzbijanje nepravilnosti i prijevara

144/4.12.2013.

12.12.2013.

§ Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu i projekcija za 2014. i 2015. godinu (NN br. 145A)

145/6.12.2013.

7.12.2013.

§ Zakon o izmjeni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu (NN br. 145A)

145/6.12.2013.

7.12.2013.

Potrošačko kreditiranje § Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju Proračun

§ Državni proračun Republike Hrvatske za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu

152/17.12.2013.

1.1.2014.

§ Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu

152/17.12.2013.

1.1.2014.

§ Odluka o visini naknade predsjedniku i članovima povjerenstava za provedbu državnog referenduma

145/6.12.2013.

5.12.2013.

§ Odluka o provedenom državnom referendumu održanom 1. prosinca 2013.

147/10.12.2013.

139/20.11.2013.

1.1.2014.

147/10.12.2013.

1.1.2014.

151/16.12.2013.

17.12.2013.

Referendum

278

Stambene štedionice § Zakon o dopuni Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje Statistika § Odluka o obvezi dostavljanja podataka o platnom prometu i elektroničkom novcu Stranci § Odluka o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2014. Zapošljavanje § Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti 153/18.12.2013.

1.1.2014.

Zdravstveno osiguranje § Ispravak Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o ortopedskim i drugim pomagalima

141/27.11.2013.

§ Pravilnik o dentalnoj zdravstvenoj zaštiti iz obveznog zdravstvenog osiguranja

146/9.12.2013.

10.12.2013.

§ Pravilnik o dopuni Pravilnika o načinu propisivanja i izdavanja lijekova na recept

146/9.12.2013.

10.12.2013.

Financije, pravo i porezi | TEB-ov podsjetnik

Pregled uplatnih računa PLAĆE 1. Porez i prirez na dohodak

Uplatni račun/Poziv na broj PO: Pravne osobe; FO: Fizičke osobe

Račun grada/općine prebivališta poreznog obveznika npr. Zagreb 1001005-1713312009 - od nesamostalnog rada radnika PO i FO 68 1406 - OIB 1.1. Porez i prirez na dohodak za uplate od 1. siječnja 2014. Račun grada/općine prebivališta poreznog obveznika npr. Zagreb 1001005-1713312009 - od nesamostalnog rada radnika PO i FO HR68 1880 - OIB isplatitelja oznaka izvješća JOPPD (5 zn.) 2. Doprinos za mirovinsko osiguranje – I. stup 1001005 - 1863000160 - I. stup PO 68 8109 – OIB - ident. R-Sm (4 zn.) FO 68 8117 – OIB – ident. R-Sm (4 zn.) - dodatni dopr. za staž s povećanim trajanjem PO i FO 68 8150 – OIB – ident. R-Sm (4 zn.) 2.1. Doprinos za mirovinsko osiguranje – I. stup za uplate od 1. siječnja 2014. 1001005 - 1863000160 - I. stup PO i FO HR68 8168 – OIB isplatitelja – oznaka izvješća JOPPD (5 zn.) - dodatni dopr. za staž s povećanim trajanjem PO i FO HR68 8192 – OIB isplatitelja – oznaka izvješća JOPPD (5 zn.) 3. Doprinos za mirovinsko osiguranje – II. stup 1001005 - 1700036001 - II. stup PO 68 2003 – OIB - ident. R-Sm (4 zn.) FO 68 2011 – OIB – ident. R-Sm (4 zn.) - dodatni dopr. za staž s povećanim trajanjem PO i FO 68 2020 – OIB – ident. R-Sm (4 zn.) 3.1. Doprinos za mirovinsko osiguranje – II. stup za uplate od 1. 1001005 - 1700036001 siječnja 2014. – II. stup PO i FO HR68 2283 – OIB isplatitelja – oznaka izvješća JOPPD (5 zn.) - dodatni dopr. za staž s povećanim trajanjem PO i FO HR68 2321 – OIB isplatitelja – oznaka izvješća JOPPD (5 zn.) 4. Doprinos za zdravstveno osiguranje 1001005 - 1863000160 - obvezno zdravstveno osiguranje PO 68 8400 – OIB FO 68 8419 – OIB - zaštita zdravlja na radu PO 68 8559 – OIB FO 68 8567 – OIB - zdravstvena zaštita u inozemstvu PO i FO 68 8443 – OIB 4.1. Doprinos za zdravstveno osiguranje za uplate od 1. siječnja 2014. 1001005 - 1863000160 - obvezno zdravstveno osiguranje PO i FO HR68 8486 – OIB isplatitelja – oznaka izvješća JOPPD (5 zn.) - zaštita zdravlja na radu PO i FO HR68 8630 – OIB isplatitelja – oznaka izvješća JOPPD (5 zn.) - zdravstvena zaštita u inozemstvu PO i FO HR68 8508 – OIB isplatitelja – oznaka izvješća JOPPD (5 zn.) 5. Doprinos za zapošljavanje 1001005 – 1863000160 - doprinos za zapošljavanje PO i FO 68 8702 – OIB - zapošljavanje osoba s invaliditetom PO i FO 68 8729 – OIB 5.1. Doprinos za zapošljavanje za uplate od 1. siječnja 2014. 1001005 - 1863000160 - doprinos za zapošljavanje PO i FO HR68 8753 – OIB isplatitelja – oznaka izvješća JOPPD (5 zn.) - zapošljavanje osoba s invaliditetom PO i FO HR68 8761 – OIB isplatitelja – oznaka izvješća JOPPD (5 zn.) OBRTNICI, SLOBODNA ZANIMANJA I POLJOPRIVREDNICI 1. Porez i prirez na dohodak Račun grada/općine prebivališta poreznog obveznika npr. Zagreb 1001005-1713312009 -o d obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, od slobodnih zanimanja i 68 1430 – OIB od poljoprivrede i šumarstva 2. Doprinosi -m irovinsko osiguranje – I. stup za osiguranike samostalne obveznike 1001005 – 1863000160 temeljem rješenja Porezne uprave 68 8214 – OIB -m irovinsko osiguranje – II. stup za osiguranike samostalne obveznike 1001005 – 1700036001 temeljem rješenja Porezne uprave 68 2046 – OIB – ident. R-Sm (ne mora) -o bvezno zdravstveno osiguranje za osiguranike samostalne obveznike 1001005 – 1863000160 koji plaćaju doprinos na temelju rješenja Porezne uprave 68 8478 – OIB - z aštita zdravlja na radu za osiguranike koji doprinos plaćaju temeljem 1001005 – 1863000160 rješenja Porezne uprave prema mjesečnoj osnovici 68 8591 – OIB PODUZETNIČKA PLAĆA 1. Porez i prirez na dohodak Račun grada/općine prebivališta poreznog obveznika npr. Zagreb 1001005-1713312009 - od nesamostalnog rada 68 1406 – OIB 1.1. Porez i prirez na dohodak za uplate od 1. siječnja 2014. Račun grada/općine prebivališta poreznog obveznika npr. Zagreb 1001005-1713312009 - od nesamostalnog rada PO i FO 68 1880 - OIB isplatitelja - oznaka izvješća JOPPD (5 zn.)

IBAN konstrukcija HRxx100100517yyy1200k npr. Zagreb HR1110010051713312009 HRxx100100517yyy1200k npr. Zagreb HR1110010051713312009 HR1210010051863000160

HR1210010051863000160

HR7610010051700036001

HR1210010051863000160

HR1210010051863000160 HR1210010051863000160

HRxx100100517yyy1200k npr. Zagreb HR1110010051713312009

279 HR1210010051863000160 HR7610010051700036001 HR1210010051863000160 HR1210010051863000160 HRxx100100517yyy1200k npr. Zagreb HR1110010051713312009 HRxx100100517yyy1200k npr. Zagreb HR1110010051713312009

Financije, pravo i porezi | 1/14

Opis obveze

TEB-ov podsjetnik | Financije, pravo i porezi

Opis obveze 2. Doprinosi - mirovinsko osiguranje – I. stup - mirovinsko osiguranje – II. stup - obvezno zdravstveno osiguranje - zaštita zdravlja na radu 2.1. Doprinosi za uplate od 1. siječnja 2014. - mirovinsko osiguranje – I. stup - mirovinsko osiguranje – II. stup - obvezno zdravstveno osiguranje - zaštita zdravlja na radu DRUGI DOHODAK 1. Porez i prirez na dohodak - članovi skupština i nadzornih odbora, upravnih vijeća, povjerenstva, suci porotnici (čl. 32. st. 3. t. 1. Zakona) - autorske naknade - djelatnost trgovačkih putnika, agenata, akvizitera, sportskih sudaca i delegata, prevoditelja, tumača, sudskih vještaka, turističkih djelatnika, konzultanata te druge slične djelatnosti kao i po osnovu ostalih nenavedenih primitaka od drugog dohotka (čl. 32. st. 3. t. 4. i t. 11. Zakona) - drugi dohodak po osnovi primitaka u naravi, te nagrada učenicima, primitaka učenika i studenata za rad preko učeničkih i studentskih udruga, stipendija, nagrada i naknada iznad propisanih iznosa (čl. 32. st. 3. t. 5. – 10. Zakona) - drugi dohodak po osnovu naknada za isporučeno umjetničko djelo osobama koje obavljaju umjetničku i kulturnu djelatnost (čl. 32. st. 5. t. 1. – Zakona) -d rugi dohodak po osnovu profesionalnih djelatnosti novinara, umjetnika i športaša koji su osigurani po toj osnovi i doprinose za obvezna osiguranja koje plaćaju prema rješenju (čl. 32. st. 5. t. 2. Zakona) - drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti iznad najviše godišnje osnovice (čl. 33. Zakona) - drugi dohodak nerezidenta za obavljanje umjetničke, artističke, zabavne, športske, književne, likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom, radijom i televizijom te zabavnim priredbama (čl. 32. st. 5. t. 3. Zakona) 1.1. Porez i prirez na dohodak za uplate od 1. siječnja 2014. - za sve vrste isplata drugog dohotka

2. Doprinosi - mirovinsko osiguranje - I. stup - mirovinsko osiguranje - II. stup

280

- obvezno zdravstveno osiguranje 2.1. Doprinosi za uplate od 1. siječnja 2014. - mirovinsko osiguranje – I. stup

Uplatni račun/Poziv na broj PO: Pravne osobe; FO: Fizičke osobe 1001005 – 1863000160 68 8303 – OIB – ident. R-Sm (4 zn.) 1001005 – 1700036001 68 2216 – OIB – ident. R-Sm (4 zn.) 1001005 – 1863000160 68 8680 – OIB 1001005 – 1863000160 68 8699 – OIB 1001005 – 1863000160 HR68 8184 – OIB isplatitelja – oznaka izvješća JOPPD (5 zn.) 1001005 – 1700036001 HR68 2305 – OIB isplatitelja – oznaka izvješća JOPPD (5 zn.) 1001005 – 1863000160 HR68 8494 – OIB isplatitelja – oznaka izvješća JOPPD (5 zn.) 1001005 – 1863000160 HR68 8648 – OIB isplatitelja – oznaka izvješća JOPPD (5 zn.)

IBAN konstrukcija HR1210010051863000160 HR7610010051700036001 HR1210010051863000160 HR1210010051863000160 HR1210010051863000160 HR7610010051700036001 HR1210010051863000160 HR1210010051863000160

Račun grada/općine prebivališta poreznog HRxx100100517yyy1200k obveznika npr. Zagreb npr. Zagreb 1001005-1713312009 HR1110010051713312009 68 1457 – OIB primatelja 68 1465 – OIB primatelja 68 1813 – OIB primatelja 68 1821 – OIB primatelja 68 1830 – OIB primatelja 68 1848 – OIB primatelja 68 1643 – OIB primatelja PO 68 1473 – OIB primatelja FO 68 1473 – OIB primatelja Račun grada/općine prebivališta poreznog HRxx100100517yyy1200k obveznika npr. Zagreb npr. Zagreb 1001005-1713312009 HR1110010051713312009 PO i FO HR68 1945 - OIB isplatitelja oznaka izvješća JOPPD (5 zn.) 1001005 - 1863000160 PO i FO 68 8290 – OIB - ident. R-Sm (4 zn.) HR1210010051863000160 1001005 - 1700036001 PO i FO 68 2194 – OIB - ident. R-Sm (4 zn.) HR7610010051700036001 1001005 – 1863000160 HR1210010051863000160 PO i FO 68 8664 – OIB

1001005 – 1863000160 HR68 8176 – OIB isplatitelja – oznaka izvješća JOPPD (5 zn.) - mirovinsko osiguranje – II. stup 1001005 – 1700036001 HR68 2291 – OIB isplatitelja – oznaka izvješća JOPPD (5 zn.) - obvezno zdravstveno osiguranje 1001005 – 1863000160 HR68 8540 – OIB isplatitelja – oznaka izvješća JOPPD (5 zn.) OBVEZNO OSIGURANE OSOBE U ODREĐENIM OKOLNOSTIMA (čl. 16. ZOZO-a i čl. 18. ZOMO-a) 1. Doprinosi za uplate od 1. siječnja 2014. - mirovinsko osiguranje – I. stup 1001005 – 1863000160 HR68 8206 – OIB isplatitelja – oznaka izvješća JOPPD (5 zn.)

HR1210010051863000160 HR7610010051700036001 HR1210010051863000160

HR1210010051863000160

Financije, pravo i porezi | TEB-ov podsjetnik

Uplatni račun/Poziv na broj IBAN konstrukcija PO: Pravne osobe; FO: Fizičke osobe - zaštita zdravlja na radu 1001005 – 1863000160 HR1210010051863000160 HR68 8656 – OIB isplatitelja – oznaka izvješća JOPPD (5 zn.) DOPRINOSI ZA POSLOPRIMCE ČIJI POSLODAVCI IMAJU SJEDIŠTE U OSTALIM ZEMLJAMA ČLANICAMA EU 1. Doprinosi za obvezna osiguranja 1001005 – 1863000160 HR1210010051863000160 HR68 8095 – OIB obveznika uplate DOHODAK OD IMOVINE 1. Porez i prirez na dohodak Račun grada/općine prebivališta poreznog HRxx100100517yyy1200k obveznika npr. Zagreb npr. Zagreb 1001005-1713312009 HR1110010051713312009 - dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava koji se plaća po 68 1635 – OIB primatelja rješenju PU (čl. 27. st. 5. Zakona) - dohodak od imovinskih prava (čl. 27. st. 4. Zakona) 68 1546 – OIB primatelja - dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i or- 68 1511 – OIB primatelja ganiziranja i kampova koji se utvrđuje paušalno (čl. 27. st. 4. i čl. 44. st. 2. Zak.) -d ohodak od imovine na temelju najma ili zakupa pokretnina i nekretni- 68 1503 – OIB primatelja na koji se plaća po rješenju Porezne uprave (čl. 27. st. 2. Zakona) 1.1. Porez i prirez na dohodak za uplate od 1. siječnja 2014. Račun grada/općine prebivališta poreznog HRxx100100517yyy1200k - po osnovi dohotka od imovinskih prava npr. Zagreb obveznika HR1110010051713312009 npr. Zagreb 1001005-1713312009 PO i FO HR68 1929 - OIB isplatitelja oznaka izvješća JOPPD (5 zn.) DOHODAK OD KAPITALA 1. Porez i prirez na dohodak Račun grada/općine prebivališta poreznog HRxx100100517yyy1200k obveznika npr. Zagreb npr. Zagreb 1001005-1713312009 HR1110010051713312009 -d ohodak od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu (čl. 68 1570 – OIB primatelja 51. st. 4. i 5. u svezi s čl. 30. st. 11. Zakona) - dohodak po osnovi udjela u dobiti članova uprave i radnika dodjelom i op- 68 1600 – OIB primatelja cijskom kupnjom vlastitih dionica trgovačkih društava (čl. 30. st. 4. Zakona) - dohodak od kamata 68 1597 – OIB primatelja -d ohodak od izuzimanja i korištenja usluga članova trgovačkih društava 68 1589 – OIB primatelja za privatne potrebe (čl. 30. st. 2. Zakona) 1.1. Porez i prirez na dohodak za uplate od 1. siječnja 2014. Račun grada/općine prebivališta poreznog HRxx100100517yyy1200k - po osnovi dohotka od kapitala obveznika npr. Zagreb npr. Zagreb 1001005-1713312009 HR1110010051713312009 PO i FO HR68 1910 - OIB isplatitelja oznaka izvješća JOPPD (5 zn.) DOHODAK OD OSIGURANJA 1. Porez i prirez na dohodak Račun grada/općine prebivališta poreznog HRxx100100517yyy1200k obveznika npr. Zagreb npr. Zagreb 1001005-1713312009 HR1110010051713312009 - dohodak po osnovi životnog osiguranja s obilježjima štednje (čl. 31. Zakona) 68 1422 – OIB primatelja - dohodak po osnovi dobrovoljnog mirovinskog osiguranja (čl. 31. Zakona) 68 1805 – OIB primatelja 1.1. Porez i prirez na dohodak za uplate od 1. siječnja 2014. Račun grada/općine prebivališta poreznog HRxx100100517yyy1200k - po osnovi dohotka od osiguranja obveznika npr. Zagreb npr. Zagreb 1001005-1713312009 HR1110010051713312009 PO i FO HR68 1937 - OIB isplatitelja oznaka izvješća JOPPD (5 zn.) SAMOSTALNE DJELATNOSTI 1. Porez i prirez na dohodak Račun grada/općine prebivališta poreznog HRxx100100517yyy1200k npr. Zagreb obveznika HR1110010051713312009 npr. Zagreb 1001005-1713312009 -d ohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, na dohodak od slobodnih zanimanja i na dohodak od poljoprivrede i šumarstva koji se 68 1449 – OIB utvrđuje paušalno (čl. 44. st. 1. i 5. Zakona) - dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, na dohodak od slobod- 68 1430 – OIB primatelja nih zanimanja i na dohodak od poljoprivrede i šumarstva (čl. 17. i 18. Zakona) - po godišnjoj prijavi 68 1619 – OIB primatelja POREZ NA DOBIT 1. Porez na dobit Račun grada/općine sjedišta poduzetnika/ HRxx100100517yyy1606k prebivališta poduzetnika npr. Zagreb npr. Zagreb 1001005-1713316067 HR5510010051713316067 PO i FO 68 1651 – OIB 2. Porez na dobit po odbitku Račun grada/općine sjedišta poduzetnika/ HRxx100100517yyy1606k prebivališta poduzetnika npr. Zagreb npr. Zagreb 1001005-1713316067 HR5510010051713316067 - naknada za autorska prava i druga prava intelektualnog vlasništva 68 1660 – OIB -u sluge istraživanja tržišta, poreznog i poslovnog savjetovanja, revizorske 68 1678 – OIB usluge i dr. - dividende i udjeli u dobiti 68 1686 – OIB - kamate 68 1694 – OIB -n a usluge plaćene osobama koje imaju sjedište izvan EU, a u kojima je 68 1864 – OIB opća ili prosječna stopa oporezivanja dobiti niža od 12,5% Opis obveze

Financije, pravo i porezi | 1/14

281

TEB-ov podsjetnik | Financije, pravo i porezi Opis obveze 3. Porez po tonaži broda (čl. 429. Pomorskog zakonika)

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST (PDV) 1. Porez na dodanu vrijednost (PDV) - pri uvozu na uplate preko računa 845 - na usluge poduzetnika - povrat PDV-a stranim poduzetnicima iz EU - VAT refund (čl. 68. Zakona o PDV-u) POSEBNI POREZI 1. Posebni porezi - osobni automobili - naftni derivati - alkohol - pivo - bezalkoholna pića - duhanski proizvodi - kava - luksuzni proizvodi - premije osiguranja od automobilske odgovornosti - kasko osiguranje GRADSKI I OPĆINSKI POREZI 1. Porezi grada/općine - porez na potrošnju - kuće za odmor - reklame - tvrtka/naziv - korištenje javnih površina - neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište - neiskorištene poduzetničke nekretnine - neizgrađeno građevinsko zemljište NAKNADE ZA ŠUME Općekorisne funkcije šuma Šumski doprinos MINERALNE SIROVINE Naknada za eksploataciju Naknada za područje posebne državne skrbi DOPRINOS HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Članarina HGK

Doprinos HGK

282

DOPRINOS HRVATSKOJ OBRTNIČKOJ KOMORI Paušalni iznos Doprinos od dohotka, dobiti ili plaće ČLANARINE TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA Članarine turističkim zajednicama

SPOMENIČKA RENTA Direktna spomenička renta Indirektna spomenička renta

Uplatni račun/Poziv na broj IBAN konstrukcija PO: Pravne osobe; FO: Fizičke osobe Račun grada/općine sjedišta poduzetnika/ HRxx100100517yyy1606k prebivališta poduzetnika npr. Zagreb npr. Zagreb 1001005-1713316067 HR5510010051713316067 68 1961 - OIB 1001005 - 1863000160 PO i FO 68 1201 – OIB 68 1210 – OIB 68 1228 – OIB

HR1210010051863000160

68 1236 – OIB 1001005 - 1863000160 PO i FO 68 1040 – OIB 68 1058 – OIB 68 1066 – OIB 68 1074 – OIB 68 1082 – OIB 68 1090 – OIB 68 1104 – OIB 68 1112 – OIB 68 1120 – OIB 68 1139 – OIB

HR1210010051863000160

Račun za redovno poslovanje grada/općine npr. Zagreb npr. Zagreb 2360000-1813300007 HR3423600001813300007 PO i FO 68 1708 – OIB 68 1716 – OIB 68 1724 – OIB 68 1732 – OIB 68 1740 – OIB 68 1759 – OIB 68 1767 – OIB 68 1775 – OIB 1001005-1700055099 HR8210010051700055099 PO 67 OIB – godina na koju se odnosi uplata (4 zn.) Račun za redovno poslovanje grada/općine npr. Zagreb npr. Zagreb 2360000-1813300007 HR3423600001813300007 PO i FO 68 7714 – OIB Račun za redovno poslovanje grada/općine npr. Zagreb npr. Zagreb 2360000-1813300007 HR3423600001813300007 PO i FO 68 5827 – OIB Račun grada/općine prema Zakonu o PPDS PO i FO 67 OIB 1001005 – 170052620 HR8510010051700052620 67 OIB – oznaka poduzeća – mjesec/godina (4 zn.) - kod oznake poduzeća upisuje se: 002 – mali, 003 – srednji, 004 - veliki HR4910010051700052783 1001005 – 1700052783 67 OIB – 001 – mjesec/godina (4 zn.) Račun grada/općine npr. Zagreb 1001005-1713352360 PO i FO 67 OIB Račun grada/općine npr. Zagreb 1001005-1713352417 PO i FO 67 OIB

HRxx100100517yyy5236k npr. Zagreb HR3810010051713352360 HRxx100100517yyy5241k npr. Zagreb HR5110010051713352417

Račun grada/općine u kojem je sjedište turističke zajednice npr. Zagreb 1001005-1713327153 PO i FO 67 OIB

HRxx100100517yyy2715k npr. Zagreb HR7510010051713327153

Račun grada/općine gdje je renta ubrana npr. Zagreb 1001005-1713328693 PO i FO 67 OIB Račun grada/općine gdje je renta ubrana npr. Zagreb 1001005-1713328708 PO i FO 67 OIB

HRxx100100517yyy2869k npr. Zagreb HR1110010051713328693 HRxx100100517yyy2870k npr. Zagreb HR9110010051713328708

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Cijena (kn)

Naziv izdanja FINANCIJE I POREZI Popunjavanje i rokovi - Obrazac JOPPD s primjerima (listopad 2013.) NOVO! Porez na dodanu vrijednost od 1. srpnja 2013. (kolovoz 2013.) NOVO! Primjena novih propisa o PDV-u (rujan 2013.) - seminarski materijal NOVO! Analitički kontni plan za trgovačka društva (listopad 2013) NOVO! Popis imovine i obveza - inventura (studeni 2012.) HSFI - Hrvatski standardi financijskog izvještavanja (listopad 2012.) Poticaji zapošljavanja i porezne aktualnosti - Pravo na godišnji odmor (lipanj 2012.) Državne potpore i poticaji razvoju poduzetništva u RH (svibanj 2012.) Arhiviranje dokumentacije kod poduzetnika, proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija (svibanj 2012.) Propisane obveze u sustavu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma (travanj 2012.) Računovodstvo trgovačkih društava - primjena HSFI-a i MSFI-a na praktičnim primjerima s ažuriranim dodatkom (lipanj 2010.) Strateški menadžment (veljača 2012.) (popust za studente)

13 14 15 16 17 18 19 20

21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35

Primjeri financijskih i računovodstvenih ugovora - III. izdanje (veljača 2010.) Trgovačko poslovanje (svibanj 2009.) Vrednovanje poduzeća - II. dopunjeno i prošireno izdanje (ožujak 2012.) Mjenica i zadužnica (siječanj 2006.) Uvod u poslovnu analizu (studeni 2008.) PRAVO Izmjene Zakona o radu (lipanj 2013.) Pravo na godišnji odmor (travanj 2012.) Trgovačka društva prema Zakonu o trgovačkim društvima i ZTD - komplet od 2 knjige: “Trgovačka društva” s razradom praktične primjene ZTD-a s opsežnom domaćom i inozemnom praksom te proćišćeni tekst ZTD-a sa CD-om, u kojem su navedeni brojevi stranica knjige “Trgovačka društva” na kojim se objašnjava primjena odnosnih odredbi članka ZTD-a (tvrde korice, ukupno 980 str.) (travanj 2010.) Zakon o sudskom registru, Pravilnik o načinu upisa u sudski registar (rujan 2010.) Zakon o upravnim sporovima (prosinac 2010.) Informacijsko upravno pravo (veljača 2011.) Aktualnosti u primjeni novog Zakona o općem upravnom postupku (travanj 2010.) JAVNA NABAVA Izmjene Zakona o javnoj nabavi s objašnjenjima i pročišćenim tekstom Zakona o javnoj nabavi (lipanj 2013.) OSIGURANJE Osnove osiguranja (rujan 2013.) NOVO! PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO Aktualnosti i pripreme za godišnje izvještaje za proračunske korisnike (studeni 2013.) Proračunsko računovodstvo - primjena Računskog plana s primjerima knjiženja (svibanj 2011.) Računski plan za proračunsko računovodstvo (svibanj 2011.) Primjena Pravilnika o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (travanj 2011.) LOKALNA I PODRUČNA (REGIONALNA) SAMOUPRAVA Obavljanje djelatnosti trgovačkih društava i ustanova u vlasništvu lokalnih jednica (ožujak 2011.) “Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave - prijam u službu, primjena Zakona o radu, primjena Zakona o porezu na dohodak (rujan 2010.)” Plaće i radni odnosi u lokalnoj područnoj (regionalnoj) samoupravi (ožujak 2010.) Službenički odnosi, platni i klasifikacijski sustav u lokalnim jedinicama (srpanj 2010.) ZDRAVSTVO Novi sustav socijalnog osiguranja (rujan 2013.) - seminarski materijal Sveukupna svota:

(popust za studente)

NOVO!

Kol.

Ukupna vrijednost

200,00 400,00 300,00 50,00 99,00 99,00 99,00 99,00 149,00 99,00 199,00 240,00 (79,00) 69,00 49,00 149,00 29,00 210,00 290,00 99,00 199,00

49,00 49,00 99,00 49,00 290,00 290,00 (150,00) 200,00 249,00 60,00 149,00 49,00 49,00 49,00 49,00

NOVO!

240,00

PODACI O NARUČITELJU

283

NARUDŽBENICA

Društvo / Ime i prezime

Ulica i broj

Mjesto

OIB

Ime i prezime naručitelja

Telefon

E-mail

Datum

Potpis i pečat

Fax:

Obvezujemo se dugujuću svotu od _____________ kn uplatiti u korist TEB-a: IBAN HR56 2340 0091 1001 8078 7

Financije, pravo i porezi | 1/14

Red. br.

TEB-ova biblioteka

Financije, pravo i porezi | TEB-ov podsjetnik

TEB-ova stalna izdanja za 2014. Red. Naziv izdanja Cijena (kn) Kol. br.

Ukupna vrijednost

1. Časopis „Financije, pravo i porezi“ – mjesečnik s dodacima i drugim pogodnostima ▶ pretplata na tiskano izdanje FIP uključuje: – 12 brojeva časopisa, TEB-ov Poslovni info (12 brojeva), upute za porezne prijave, telefonske savjete, TEB-ov e-mail servis, popuste na seminarima i ostale pogodnosti 1.200,00 ▶ tiskano i internet izdanje (godišnja pretplata) 1.500,00 ▶ internet izdanje (godišnja pretplata) 1.000,00 2. TEB-ov priručnik o porezima - TPP i ZMF ▶ pretplata na TPP uključuje: – za dosadašnje pretplatnike: osnovno izdanje TPP-a (u registratoru) i dopune za 2014., dopune za Zbirku mišljenja Ministarstva financija – ZMF za 2014. 1.120,00 – za nove pretplatnike: osnovno izdanje TPP-a (u registratoru) i dopune za 2014., osnovno izdanje Zbirke mišljenja Ministarstva financija – ZMF za 2014. s dopunama za 2014. ▶ INTERNET IZDANJE je uključeno u cijenu 3. Zbirka mišljenja Ministarstva financija – ZMF ▶ za dosadašnje pretplatnike: dopune za 2014. 400,00 ▶ za nove pretplatnike: osnovno izdanje s dopunama za 2014. 750,00 ▶ INTERNET IZDANJE je uključeno u cijenu 4. Priručnik o trgovačkom poslovanju - PTP ▶ za dosadašnje pretplatnike: dopune za 2014. 840,00 ▶ za nove pretplatnike: osnovno izdanje s dopunama za 2014. 1.320,00 ▶ INTERNET IZDANJE uključeno je u cijenu 5. Sustav javne nabave - SJN ▶ za dosadašnje pretplatnike: dopune za 2014. 870,00 ▶ za nove pretplatnike: osnovno izdanje (dva registratora) s dopunama za 2014. 1.200,00 ▶ INTERNET IZDANJE zakonskih pročišćenih tekstova uključeno je u cijenu 6. Sustav državne riznice - SDR ▶ za dosadašnje pretplatnike: dopune za 2014. 860,00 ▶ za nove pretplatnike: osnovno izdanje s dopunama za 2014. 1.400,00 ▶ INTERNET IZDANJE zakonskih pročišćenih tekstova uključeno je u cijenu 7. Međunarodni ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i socijalnom osiguranju - TPU ▶ osnovno izdanje s dopunama po objavi novih ugovora 600,00 ▶ pretplatnici TPP-a (50% popusta) 300,00 8. Lokalna i područna (regionalna) samouprava - LPS ▶ za dosadašnje pretplatnike: dopune za 2014. 945,00 ▶ za nove pretplatnike: osnovno izdanje (dva registratora) s dopunama za 2014. 1.300,00 ▶ INTERNET IZDANJE zakonskih pročišćenih tekstova uključeno je u cijenu

NARUDŽBENICA PODACI O NARUČITELJU

284

Društvo / Ime i prezime

Ulica i broj

Mjesto

OIB

Ime i prezime naručitelja

Telefon

E-mail

Datum

Potpis i pečat

Fax:

Obvezujemo se dugujuću svotu od _____________ kn uplatiti u korist TEB-a: IBAN HR56 2340 0091 1001 8078 7

TEB-ova biblioteka

TEB-ov podsjetnik | Financije, pravo i porezi

TEB-ov PRIRUČNIK O POREZIMA - TPP ZA PRETPLATNIKE TPP-a POSEBNA POGODNOST:

Dodatak TPP-u: Zbirka mišljenja Ministarstva financija - ZMF

Pretplatom na TPP dobivate: • TPP – osnovno izdanje tiskano u obliku registratora s dopunama u 2014. • ZMF – tiskano u obliku registratora s dopunama u 2014. • Online izdanje

registrator TPU - Međunarodni ugovori uz 50% popusta Iz sadržaja izdvajamo: • aktualna mišljenja Ministarstva financija

• Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja • Ugovori o socijalnom osiguranju

Zaključite s TEB-om Ugovor o uslugama savjetovanja za 2014. i smanjite troškove poslovanja! Ugovor obuhvaća:

Zaključite ugovor po cijeni od 7.320,00 kn (PS 1 ili PS 2) odnosno od 10.980,00 kn (PS 1 i PS 2) godišnje i znatno smanjite troškove poslovanja!