TEB-ov
Prilog namijenjen članovima uprave, menadžerima, ravnateljima i drugima
POSLOVNI info PRILOG ČASOPISU FIP 3/22
O Ž U J A K 2022.
Stranci kao ključno osoblje
Prodaja službenih auta i oslobođenje od PDV-a
Otvarate obrt - kolike će biti vaše obveze?
Obveza zapošljavanja osoba s invaliditetom
Priručnik za izradu dokumentacije o nabavi - iz prakse upravnih tijela - s komentarima Izašlo iz tiska: veljača 2022. Opseg: 272 str. Autor: Vedran Jelinović Priručnik je namijenjen svim sudionicima postupaka javne nabave. Praksa koja se u njemu obrađuje može služiti naručiteljima i ponuditeljima kao dobar orijentir i smjernice pri izradi dokumentacije o nabavi odnosno procjeni je li ista sukladna propisima i načelima javne nabave.
350,00 kn
U Priručniku se uz komentare autora navode dijelovi iz obrazloženja odluka Državne komisije i Visokog upravnog suda RH, kao i mišljenja Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja kao središnjeg tijela državne uprave nadležnog za politiku javne nabave te shvaćanja Suda Europske unije, u pitanjima koja su od značaja za izradu dokumentacije o nabavi.
Porezni aspekti grupe društava
Analiza primjene Direktive majka - kćer, uz pregled sudske prakse Suda pravde EU Izašlo iz tiska: prosinac 2021. Autorice: Iva Uljanić Škreblin, Ksenija Cipek Opseg: 150 stranica
290,00 kn
Direktivama Vijeća 90/435/EEZ i 2011/96/EU reguliran je način oporezivanja raspodijeljene dobiti (dividende), koju ovisna trgovačka društva država članica isplaćuju svojim matičnim društvima, a koja se nalaze u drugim državama članicama EUa. Cilj ovih Direktiva je izuzeti dividende i druge podjele dobiti, koje plaćaju društva kćeri matičnim društvima, od poreza po odbitku te ukloniti dvostruko oporezivanje takve dobiti. U ovom je priručniku analizirana Direktiva majka - kćer, dana su pojašnjena pojedinih odredbi Direktive i s njima povezana sudska praksa Suda pravde EU-a, te implementacija ove Direktive u hrvatski sustav oporezivanja dobiti.
POSLOVNI info
SADRŽAJ
PRILOG ČASOPISU FIP 3/22
TEB savjetovanje poslovno
Impresum
Utemeljitelj i nakladnik: TEB Poslovno savjetovanje d.o.o. Zagreb, Trg žrtava fašizma 15/1 OIB: 99944170669 telefon: 385 (01) 46 11 211 telefaks: 385 (01) 46 11 411 Internet adresa: www.teb.hr e-mail: teb@teb.hr Direktor: mr. sc. Mladen Štahan Uredničko vijeće: dr. sc. Dragan Bolanča Ivica Maros mr. sc. Slavica Pezer Blečić Zdenka Pogarčić dr. sc. Katarina Žager Nakladnički savjet: mr. sc. Mladen Štahan mr. sc. Mirjana Paić Ćirić Nikolina Bičanić Domagoj Zaloker Ljubica Ðukanović Grafički urednik: Goran Ferenček Tisak: Tiskara Zelina d.d., Sv. Ivan Zelina
MENADŽMENT I TRGOVAČKA DRUŠTVA 2 Državljani trećih zemalja - uvjeti za ključno osoblje ili samozapošljavanje Vedran Jelinović, dipl. iur. REVIZIJA 4 Što su revizori dužni revidirati i o čemu sve trebaju izdati revizorsko mišljenje? mr. sc. Mladen Štahan POREZI I DOPRINOSI 6 Oslobođenje od PDV-a kod prodaje službenih automobila Domagoj Zaloker, dipl. oec. 7 Obveza zapošljavanja osoba s invaliditetom mr. sc. Mirjana Paić Ćirić 8 Obveza kompenzacijskog usklađenja između povezanih osoba mr. sc. Ida Dojčić 10 Druga djelatnost i obveza doprinosa za 2021. godinu Dinko Lukač, dipl. oec 12 Mirovine iz inozemstva Jasminka Rakijašić, dipl. oec.
POSLOVANJE OBRTNIKA TEB-ov Poslovni info 13 Otvarate obrt - kolike će biti vaše obveze? izlazi mjesečno kao Irena Slovinac, dipl. oec. prilog časopisu “Financije, pravo i porezi” PRAVO 14 Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad u posebnim slučajevima Ljubica Ðukanović, mag. iur. PRORAČUN 16 Nova web aplikacija Ministarstva financija Nikolina Bičanić, mag. oec. GOSPODARSTVO Kretanje fizičkih pokazatelja turizma Hrvatske od 2020. do 2021. mr. sc. Ivan Kelebuh
MENADŽMENT I TRGOVAČKA DRUŠTVA PIŠE: VEDRAN JELINOVIĆ
U
Državljani trećih zemalja ili samozap
vjeti pod kojima državljani trećih zemalja smiju raditi u RH propisani su Zakonom o strancima (u nastavku: Zakon). Državljanin treće zemlje je osoba koja nema državljanstvo države članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) ili Švicarske Konfederacije, a ima državljanstvo treće zemlje ili je osoba bez državljanstva. EGP uz države članice EU-a uključuje i Norvešku, Island i Lihtenštajn. Da bi državljanin treće zemlje mogao raditi u RH, mora mu u pravilu biti izdana dozvola za boravak i rad ili potvrda o prijavi rada. Kategorija državljana treće zemlje koje smiju raditi bez jedne od ovih dviju isprava propisane su čl. 89. Zakona (npr. ima dugotrajno boravište ili stalni boravak). Potvrda o prijavi rada predviđena je za kraće i povremene poslove do 90 dana (čl. 140.) ili do 30 dana (čl. 141.) u kalendarskoj godini i izdaje se u manje formalnom postupku.
Dozvola za boravak i rad Dozvola za boravak i rad izdaje se u pravilu uz provedbu testa tržišta rada i uz mišljenje područne službe odnosno ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). Test tržišta rada dužan je zatražiti poslodavac prije podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad kod područne službe odnosno ureda HZZ-a, 2 ožujak 2022.
osim ako se radi o bilo kojem od sljedećih slučajeva: • riječ je o produljenju dozvole za boravak i rad za istog poslodavca i istog državljanina treće zemlje (čl. 92.), • riječ je o zanimanjima za koje je Upravno vijeće HZZ-a donijelo odluku o zanimanjima za koja poslodavac nije dužan
i rad podnosi policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji (PU/ PP) prema mjestu namjeravanog boravka ili rada državljanina treće zemlje ili sjedištu poslodavca. Za podnošenje zahtjeva bez tržišta rada i mišljenja HZZ-a poslodavcima je omogućeno slanje zahtjeva s adrese elektronske pošte s kojom se koristi u pravnom
zatražiti provedbu testa tržišta rada (čl. 101.), • riječ je o sezonskom radniku u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu do 90 dana (čl. 104. st. 2.), • riječ je jednoj od 30 kategorija iz čl. 110. Zakona. Znači, ako se radi o bilo kojem od prethodno navedenih slučajeva, nije se potrebno obraćati HZZ-u sa zahtjevom za provedbu testa tržišta rada, već se zahtjev za izdavanje dozvole za boravak
prometu na adresu elektroničke pošte nadležne PU/PP prema mjestu namjeravanog boravka državljanina treće zemlje. Detaljnije upute i smjernice za podnošenje zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad državljana trećih zemalja, s popisom dokumentacije koju je potrebno priložiti uz zahtjev, te popisom adresa elektroničke pošte nadležnih PU/PP-a, kao i Odluka HZZ-a o zanimanjima za koja poslodavac nije
MENADŽMENT I TRGOVAČKA DRUŠTVA
- uvjeti za ključno osoblje pošljavanje dužan zatražiti provedbu testa tržišta rada, dostupne su na www.hzz.hr. Skrećemo pažnju da je 24. veljače 2022. na snagu stupio novi Pravilnik o boravku državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj (Nar. nov., br. 20/22) kojim se propisuju uvjeti i dokazi koji se podnose uz zahtjev. Primjetno je da se dozvola za boravak i rad podnosi na novome obrascu 2a umjesto 9a prema dosadašnjem uređenju.
Uvjeti za samozapošljavanje u vlastitom trgovačkom društvu ili obrtu s najmanje 51% udjela
Da bi državljaninu treće zemlje bila izdana dozvola za boravak i rad radi samozapošljavanja u trgovačkom društvu u kojem ima vlasnički udio najmanje 51 % ili u obrtu u kojem ima vlasnički udio najmanje 51 %, moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti: 1. u osnivanje trgovačkog društva ili obrta uložio je najmanje 200.000,00 kn, 2. na neodređeno i puno radno vrijeme zaposlena su najmanje tri hrvatska državljana, a čija brutoplaća iznosi najmanje visinu prosječne bruto isplaćene plaće u RH u protekloj godini (njihova bruto plaća u 2022. mora iznositi najmanje 9.537,00 kn),
3. njegova mjesečna brutoplaća iznosi najmanje 1,5 prosječne mjesečne bruto isplaćene plaće u Republici Hrvatskoj prema posljednjem službeno objavljenom podatku tijela državne uprave nadležnog za statistiku (njegova bruto plaća u 2022. mora iznositi najmanje 14.305,50 kn), dok državljanin treće zemlje koji se samozapošljava u vlastitom obrtu mora dokazati da iznos ostvaren dohotkom od samostalne djelatnosti iznosi najmanje 1,5 prosječne mjesečne neto isplaćene plaće u Republici Hrvatskoj prema posljednjem službeno objavljenom podatku tijela državne uprave nadležnog za statistiku (taj iznos u 2022. mora iznositi najmanje 10.629,00 kn). Podaci o najmanjim neto/ bruto iznosima bazirani su na temelju Prosječne mjesečne isplaćene neto i bruto plaće po zaposlenome u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj – kolovoz 2021. (Nar. nov., br. 118/21). Nakon što Državni zavod za statistiku objavi te podatke za cijelu proteklu godinu, onda će ti iznosi biti primjenjivi na najniža primanja za ispunjenje uvjeta izdavanja dozvole za boravak i rad po ovoj osnovi. Bitno je naglasiti da je držav-
ljanin treće zemlje koji je upisan kao osnivač trgovačkog društva ili u kojem ima vlasnički udio najmanje 51 % ili u obrtu u kojem ima vlasnički udio najmanje 51 %, dužan je regulirati dozvolu za boravak i rad sukladno ovim pravilima, te mu se za isto trgovačko društvo ili obrt ne može izdati dozvola za boravak i rad za zanimanje za koje se traži test provjere tržišta rada.
Uvjeti za izdavanje dozvole za boravak i rad kao ključno osoblje Gotovo pa isti uvjeti propisani su i za izdavanje dozvole za boravak i radu državljaninu treće zemlje koji se zapošljava kao ključno osoblje kod poslodavca u RH. Dakle, u slučajevima kad nema najmanje 51% udjela u vlastitom trgovačkom društvu ili obrtu. Tada uvjet od najmanje tri zaposlena hrvatska državljana na puno i neodređeno vrijeme s brutoplaćom najmanje u visini prosječne bruto isplaćene plaće protekloj godini mora biti zadovoljen s obzirom na poslove različite od poslova prokurista, člana uprave ili nadzornog odbora. Ako se više takvih osoba zapošljava kao ključno osoblje, na svakog zaposlenog državljanina treće zemlje moraju biti zadovoljeni uvjeti najmanje 3 zaposlena hrvatska državljana. ožujak 2022. 3
MENADŽMENT I TRGOVAČKA DRUŠTVA U smislu izdavanja ove dozvole ključnom osobom smatra se: 1. osoba koja u trgovačkom društvu, podružnici ili predstavništvu ima viši položaj, osoba koja upravlja poslovanjem, osoba koja se nalazi pod općim nadzorom ili rukovodstvom uprave ili dioničara odnosno članova trgovačkog društva te osoba koja obnaša neku istovjetnu dužnost uključujući: - upravljanje radom odjela ili pododjela društva - praćenje i nadziranje rada drugih radnika, odnosno obavljanje nadzornih ili voditeljskih poslova - ovlaštenje za odlučivanje o zapošljavanju i otpuštanju radnika odnosno davanje preporuka vezanih uz zapošljavanje, otpuštanje ili druge kadrovske poslove 2. visokokvalificirana osoba koja radi u trgovačkom društvu, podružnici ili predstavništvu, koja posjeduje posebna stručna znanja i/ili ovlasti prijeko potrebne za pružanje usluga, služenje opremom za istraživanje, primjenu tehnika ili vođenje poslovanja trgovačkog društva, podružnice ili predstavništva. I tu je važno spomenuti kako je državljanin treće zemlje koji je upisan kao osoba ovlaštena za zastupanje trgovačkog društva, podružnice ili predstavništva dužan regulirati dozvolu za boravak i rad sukladno ovim pravilima, te mu se za isto trgovačko društvo, podružnicu ili predstavništvo ne može izdati dozvola za boravak i rad za zanimanje za koje se traži test provjere tržišta rada. 4 ožujak 2022.
PIŠE: MLADEN ŠTAHAN
Što su revizori duž trebaju izdati reviz R
evizija u Hrvatskoj uređena je Zakonom o reviziji (Zrev), Zakonom o računovodstvu (ZOR), Zakonom o trgovačkim društvima (ZTD), direktivama EU i dr. propisima. Ovim aktima određene su i obveze revizora u reviziji godišnjih financijskih izvještaja. Tako su, u okviru revizije GFI-a, ovlašteni revizori dužni revidirati i obveznicima revizije izdati revizorsko mišljenje o: 1. tome da li godišnji financijski izvještaji (GFI) pružaju istinit i fer prikaz u skladu s okvirom financijskog izvještavanja (računovodstvenim standardima) i jesu li u skladu s propisima; 2. tome da li godišnji konsolidirani financijski izvještaji
pružaju istinit i fer prikaz u skladu s okvirom financijskog izvještavanja i jesu li u skladu s propisima; 3. godišnjem izvješću i konsolidiranom godišnjem izvješću, koje obuhvaća i: - izjavu o tome je li izvješće poslovodstva usklađeno s GFI za istu poslovnu godinu i je li to izvješće sastavljeno u skladu sa ZOR-om i ostalim propisima (na temelju znanja i razumijevanja stečenih tijekom zakonske revizije o revidiranom subjektu i njegovu okruženju, revizor treba izdati izjavu o tome je li utvrdio značajne pogrešne prikaze u izvješću poslovodstva. Ako ih
POREZNI ASPEKTI GRUPE DRUŠTAVA Analiza primjene Direktive majka - kćer, uz pregled sudske prakse Suda pravde EU
Izašlo iz tiska: prosinac 2021. Opseg: 150 str. Autorice: Iva Uljanić Škreblin, Ksenija Cipek U ovom je priručniku analizirana Direktiva majka - kćer, dana su pojašnjena pojedinih odredbi Direktive i s njima povezana sudska praksa Suda pravde EU-a, te na kraju implementacija ove Direktive u hrvatski 290,00 kn sustav oporezivanja dobiti.
REVIZIJA
žni revidirati i o čemu sve zorsko mišljenje? ima, revizor je dužan opisati prirodu takvih pogrešaka), - m išljenje o dijelovima izjave o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja i o usklađenosti te izjave sa ZOR-om i GFI sastavljenima za isto izvještajno razdoblje, s izjavom o tome je li, na temelju znanja i razumijevanja poslovanja poduzetnika i njegova okruženja stečenog u okviru revizije, identificirao značajne pogrešne prikaze. Ako ih ima, revizor treba opisati prirodu takvih pogrešaka. - mišljenje o izvještaju o plaćanjima u javnom sektoru i konsolidiranom izvještaju o plaćanjima u javnom sektoru; 4. tome je li izrađeno nefinancijsko izvješće i konsolidirano nefinancijsko izvješće, i obznaniti da li je ono uključeno u izvješće poslovodstva ili je sadržano u zasebnom izvješću (ovlašteni revizori i revizorska društva nisu u okviru zakonske revizije dužni revidirati nefinancijsko izvješće ni konsolidirano nefinancijsko izvješće); 5. GFI-u poduzetnika koji su sudjelovali u poslovnim pripajanjima, spajanjima, odnosno podjelama kao preuzimatelji
ili novoosnovana društva; 6. promijenjenim GFIima kod (kad obveznik revizije nakon što objavi svoje izvještaje, utvrdi da su oni u značajnoj mjeri pogrešni i odluči ih promijeniti); 7. rezultatima posebnih revizija prema ZTD-u, drugim propisima i Međunarodnim revizijskim standardima. Osim revizorskog izvješća, ovlašteni revizori koji revidiraju subjekte od javnog interesa dužni su dostaviti posebno dodatno izvješće revizijskom odboru i upravnom ili nadzornom odboru. Podsjećamo na kraju da je najvažniji dio revizorskog izvješća revizorsko mišljenje, koje može biti pozitivno, s rezervom ili negativno. Postoji i četvrta opcija mišljenja - kada se ovlašteni revizor suzdrži od izdavanja mišljenja, no tada se smatra da revizija niti
nije provedena. Uz mišljenje, u revizorskm izvješću ovlašteni revizor je dužan upozoriti na sva druga važna pitanja koja nisu utjecala na njegovo mišljenje i od kojih se nije ogradio u revizorskom mišljenju, te navesti sve značajne neizvjesnosti u vezi s događajima ili okolnostima koji mogu dovesti u pitanje sposobnost za nastavak vremenski neograničenog poslovanja, te druge propisane podatke i informacije.
Revizorsko mišljenje može biti pozitivno, s rezervom ili negativno. Međutim, revizor se može i suzdržati od izdavanja mišljenja u kojem slučaju se smatra da revizija nije niti provedena. ožujak 2022. 5
POREZI PIŠE: DOMAGOJ ZALOKER
Oslobođenje od PDV-a kod službenih automobila O
d 1.1.2018. u primjeni je odredba čl. 27. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 115/16; u nastavku: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u), prema kojoj su plaćanja PDV-a oslobođene isporuke plovila namijenjenih za razonodu, zrakoplova, osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz za koje nije bio moguć odbitak pretporeza prema članku 61. stavku 1. točki a) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13 143/14) koje porezni obveznici nabave do 31. prosinca 2017. U tom smislu podsjećamo da je zabrana odbitka pretporeza (u cijelosti) prilikom nabave osobnih automobila bila na snazi od 1.3.2012. do 31.12.2017. Oslobođenje od plaćanja PDV-a prema čl. 27. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u primjenjuje se prilikom prodaje osobnih automobila nabavljenih u razdoblju od 1.3.2012. do 31.12.2017., pod uvjetom da je u trenutku njihove nabave poreznom obvezniku, prema tada važećim odredbama čl. 61. st. 1. toč. a) Zakona o PDV-u, odbitak pretporeza bio zabranjen u cijelosti. U takvim slučajevima porezni obveznici na svojim izlaznim računima, uz sve ostale obve-
6 ožujak 2022.
zne elemente iz čl. 79. Zakona o PDV-u, obvezno, sukladno čl. 79. st. 3. Zakona o PDV-u, na izlaznom računu navode i klauzulu o oslobođenju od plaćanja PDV-a, a koja može biti napisana kako slijedi: „Oslobođeno plaćanja PDV-a prema čl. 27. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 115/16)“.
o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u ne može se koristiti bezuvjetno. Ako poreznom obvezniku prilikom nabave automobila u razdoblju od 1.3.2012. do 31.12.2017. pravo na odbitak pretporeza nije bilo zabranjeno prema tada važećoj odredbi čl. 61. st. 1. toč. a) Zakona o PDV-u, mišljenja smo da prodaja takvog automobila podliježe plaćanju
Porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a oslobođenje od plaćanja PDV-a kod prodaje službenog automobila može primijeniti isključivo ako je taj automobil nabavio s obračunanim PDV-om u razdoblju 1.3.2012. – 31.12.2017. u kojem mu je odbitak tog PDV-a bio u cijelosti zabranjen prema tada važećim odredbama čl. 61. st. 1. toč. a) Zakona o PDV-u. Pravo na oslobođenje od plaćanja PDV-a kod prodaje automobila propisano čl. 27. Zakona
PDV-a, bez obzira kada i od koga je taj automobil nabavljen. To mogu biti situacije u kojima nabava takvog automobila uopće nije bila predmet oporezivanja PDV-om (npr. automobil nabavljen od građanina), kao i situacije u kojima je nabava takvog automobila bila predmet oporezivanja PDV-om, ali je zabrana odbitka pretporeza bila propisana nekom drugom odredbom Zakona o PDV-u (npr. zabrana odbitka pretporeza za tzv. „male porezne obveznike“ iz čl. 90. st.
POREZI PIŠE: MIRJANA PAIĆ ĆIRIĆ
prodaje 2. Zakona o PDV-u) ili situacije u kojima je porezni obveznik prilikom nabave automobila odbio pretporez u cijelosti ili djelomično. Prema tome, porezni obveznici upisani u registar obveznika PDV-a ne bi mogli primijeniti oslobođenje od plaćanja PDV-a prema čl. 27. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u kod prodaje službenih automobila (evidentiranih kao dugotrajna imovina) u slučajevima: - prodaje automobila nabavljenog prije upisa u registar obveznika PDV-a, - prodaje automobila nabavljenog od osobe koja nije upisana u registar obveznika PDV-a, - prodaje automobila za koji je prilikom nabave odbijen pretporez u cijelosti, - prodaje automobila nabavljenog prije 1. ožujka 2012., - prodaje automobila nabavljenog od poreznog obveznika koji je prilikom prodaje primijenio oslobođenje od plaćanja PDV-a, - prodaje automobila nabavljenog od preprodavatelja u posebnom postupku oporezivanja marže i - prodaje automobila nabavljenog nakon 31.12.2017. uz priznavanje 50% pretporeza.
Obveza zapošljavanja osoba s invaliditetom O
bveznici kvotnog zapošljavanja su poslodavci koji, prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, zapošljavaju najmanje 20 radnika (20 i više) uz određene izuzetke 1 propisane navedenim Zakonom. Ovi su poslodavci obvezni zaposliti osobe s invaliditetom u visini od 3% u odnosu na ukupan broj zaposlenih, neovisno o djelatnosti koju obavljaju.
Načini ispunjavanja obveze
Poslodavac utvrđuje broj osoba s invaliditetom koje bi trebao zaposliti na način da pomnoži
ukupan broj radnika posljednjeg
1 Ova se obveza ne odnosi na: no- dana mjeseca sa 3%.
voosnovane poslodavce u razdoblju od 24 mjeseca od dana upisa u odgovarajući registar/ dana ustrojavanja prema posebnom propisu; predstavništva stranih osoba; strana diplomatska i konzularna predstavništva; integrativne i zaštitne radionice te poslodavce iz sektora proizvodnje tekstila, odjeće, kože, drva i namještaja.
Svoju obvezu kvotnog zapošljavanja poslodavac može ispuniti zapošljavanjem osoba s invaliditetom, zamjenskom kvotom, plaćanjem propisane naknade radi nezapošljavanja osoba s invaliditetom ili kombinacijom prethodno navedenog.
ožujak 2022. 7
FINANCIJE POREZI Tablica 1. Tko se (ne)ubraja u ukupan broj radnika Ubrajaju se u ukupan broj radnika
Ne ubrajaju se u ukupan broj radnika
▪ osnivači/članovi u trgovačkim društvima i ustanovama u RH koji su u radnom odnosu s poslodavcem
▪ radnici koji su u radnom odnosu s agencijom na temelju ugovora o radu za privremeno obavljanje poslova/radi ustupanja korisnicima (agencija mora biti upisana u evidenciju agencija)
▪ obrtnici i druge osobe koje na području RH obavljaju djelatnost slobodnog zanimanja ili druge dozvoljene djelatnosti i po toj osnovi su obvezno osigurani
▪ radnici koji su u radnom odnosu kod poslodavca temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme za obavljanje sezonskih poslova i koji su temeljem tog ugovora prijavljeni na obvezno mirov. osiguranje ▪ radnici zaposleni u udruzi osoba s invaliditetom, na poslovima osobnih asistenata ▪ radnici zaposleni na poslovima Oružanih snaga RH, policijskim poslovima, poslovima zaštite i spašavanja, poslovima zaštite osoba i imovine, poslovima vatrogasaca i pirotehničara na koje se, sukladno Zakonu o zaštiti na radu, primjenjuju posebni propisi o zaštiti na radu i koji ispunjavaju uvjete za obavljanje navedenih poslova s posebnim uvjetima rada
Kada poslodavac zapošljava osobe s invaliditetom potrebno je da su te osobe zaposlene na najmanje pola radnog vremena (najmanje 20 sati tjedno), koje su zaposlene na zadnji dan u mjesecu (moraju biti prijavljene pri HZMO-u na zadnji da u mjesecu) i koje zadovoljavaju uvjete za upis u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom. Kod prijave radnika na HZMO treba u posebnoj rubrici označiti da se radi o osobi s invaliditetom te priložiti dokumentaciju o invaliditetu koA se provjerava kod Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Mjesečna novčana naknada za 2022. Ako poslodavac nije ispunio obvezu zapošljavanjem osoba s invaliditetom ili nekom od 8 ožujak 2022.
propisanih zamjenskih kvota, tada je obvezan platiti mjesečnu novčanu naknadu u iznosu od 20% minimalne plaće za svaku osobu koju je trebao zaposliti. Minimalna plaća za 2022. propisana je u iznosu od 4.687,50 kn te je iznos novčane naknade koja se plaća za svaku osobu koju je poslodavac trebao zaposliti 937,50 kn (4.687,50 x 20%). Navedeni iznos se plaća za siječanj 2022. do zaključno za prosinac 2022., i to do kraja mjeseca za prethodni mjesec te se, kao i prošle godine, ne iskazuje u JOPPD obrascu. Novčana naknada se uplaćuje na račun državnog proračuna: HR1210010051863000160, poziv na broj: HR 68 5118 – OIB poslodavca
PIŠE: IDA DOJČIĆ
Obveza ko između po O
d 2021. godine, prema izmijenjenom čl. 13. st. 1. Zakona o porezu na dobit, poreznom obvezniku je propisana obveza redovitog provođenja usklađenja cijena između povezanih osoba. Ova se odredba primjenjuje za porezna razdoblja započeta od 1.1.2021. Sukladno čl. 13. st. 1. Zakona o porezu na do bit, ako se između povezanih osoba u njihovim poslovnim odnosima ugovore takve cijene ili drugi uvjeti koji se razlikuju od cijena ili drugih uvjeta koji bi se ugovorili između nepovezanih osoba, tada porezni obveznik za iznos dobiti koja bi bila ostvarena, kada bi se radilo o odnosima između nepovezanih osoba, provodi usklađenje. Kako je bilo navedeno u Konačnom prijedlogu izmjena Zakona, navedena odredba je propisana zbog racionalizacije postupaka vezanih uz transferne cijene, kako kod Porezne uprave, tako i kod poreznih obveznika te zbog sprječavanja nesporazuma, ispravaka poreznih prijava i sprječavanja sudskih ili arbitražnih postupaka. Kada je riječ o utvrđivanju cijena i drugih ugovornih odnosa između povezanih osoba, odnosno transfernih cijena, Zakon i Pravilnik o porezu na dobit se temeljno oslanjaju na Smjernice o određivanju transfernih cijena za multinacionalna trgovačka
POREZI
ompenzacijskog usklađenja ovezanih osoba društva i porezne uprave, koje podrazumijeva pod usklađenjem objavljuje OECD. iz čl. 13. st. 1. Zakona o porezu na dobit, odnosno pojašnjeno Postupak je da se od poreznog obveznika kompenzacijskog zahtijeva kompenzacijsko usklausklađenja đenje. Usklađenje se mora obaviti Smjernicama OECD-a je defi- prije podnošenja porezne prijave, niran pojam kompenzacijskog a porezni obveznik mora pri podusklađenja kao prilagodba u nošenju porezne prijave dostaviti okviru koje porezni obveznik i obrazloženje zbog čega cijena
prijavi transfernu cijenu u porezne svrhe, odnosno po mišljenju toga poreznog obveznika kao cijenu pri nepristranoj transakciji za neku nadziranu transakciju, iako se ta cijena razlikuje od svote koja je stvarno naplaćena između povezanih poduzetnika. Takva se prilagodba obavlja prije popunjavanja porezne prijave. U Pravilniku o porezu na dobit preciznije je određeno (čl. 40.) što se
koju je utvrdio prije početka ili u vrijeme nadzirane transakcije nije zadovoljila načelo nepristrane transakcije. U slučaju kada porezni obveznik na kraju poreznog razdoblja utvrdi da postoji neusklađenost cijene s načelom nepristrane transakcije, isti je dužan provesti kompenzacijsko usklađenje. Usklađenje se mora obaviti prije podnošenja porezne pri-
jave, a porezni obveznik mora pri podnošenju Prijave poreza na dobit dostaviti i obrazloženje zbog čega cijena koju je utvrdio prije početka ili u vrijeme nadzirane transakcije nije zadovoljila načelo nepristrane transakcije. Temeljem tih odredbi, ako porezni obveznik u jednoj državi na kraju poreznog razdoblja utvrdi da transferne cijene nisu u rasponu nepristrane transakcije koji je utvrđen dokumentacijom o transfernim cijenama, treba prije podnošenja porezne prijave izvršiti kompenzacijsko usklađenje. Primjerice, ako je tijekom poreznog razdoblja (npr. 2021.) porezni obveznik zbog nepovoljnih tržišnih okolnosti morao sniziti prodajne cijene, prenijet će dio gubitka na povezano društvo od kojeg nabavlja proizvode na način da će mu izdati terećenje. U tom slučaju bi proporcionalno usklađenje trebalo provesti i povezano društvo koje sudjeluje u predmetnoj transakciji u drugoj državi u kojoj je rezident, također prije podnošenja porezne prijave. Međutim, ako je kompenzacijska prilagodba dopuštena u državi jednog povezanog poduzetnika, ali ne i u državi drugog povezanog poduzetnika, može doći do dvostrukog oporezivanja. Stoga se navedenim Smjernicama OECD-a upućuje na primjenu postupka međusobnog ožujak 2022. 9
FINANCIJE POREZI dogovaranja (MAP - Mutual Agreement Procedure) u slučaju problema u vezi s kompenzacijskim usklađenjima, a nadležna tijela pozivaju se da poduzmu sve da bi se razriješilo svako dvostruko oporezivanje, do kojeg može doći zbog različitih domaćih pristupa takvim usklađenjima na kraju godine. Pravilnikom o porezu na dobit je navedeno (čl. 40. st. 7.) kako usklađenje iz čl. 13. Zakona nije zapreka da se u mogućem postupku nadzora provede naknadno usklađenje, niti to usklađenje ima utjecaja na eventualni postupak zajedničkog dogovaranja. Detaljno o primjeni ovih odredbi, s primjerima kompenzacijskog usklađenja, pisali smo u FIP-u br. 04/2021.1 Na kraju još treba napomenuti kako povezane osobe koje su rezidenti i koje nemaju obvezu primijeniti čl. 13. Zakona o porezu na dobit, trebaju primijeniti odredbe čl. 49. st. 3. Općeg poreznog zakona, sukladno kojima će ugovori i poslovni odnosi između povezanih osoba biti porezno priznati samo onda ako bi i druge osobe koje nisu u takvom međusobnom odnosu pod istim ili sličnim okolnostima utvrdile takve ugovorne uvjete ili uspostavile takve poslovne odnose. Za te svrhe porezni obveznik može na pojednostavljen način primijeniti odredbe čl. 13. Zakona, a kamatna stopa koju objavi ministar financija za pojedino porezno razdoblje bit će porezno priznata i između povezanih osoba rezidenata. 1 Detaljnije u članku: M. Vergles „Novosti u Zakonu o porezu na dobit u reguliranju poslovanja između povezanih osoba“, FIP 4/21 10 ožujak 2022.
PIŠE: DINKO LUKAČ
Druga djelatnost i za 2021. godinu D
rugom djelatnosti smatra se samostalna djelatnost obrta ili slobodnog zanimanja ili poljoprivrede i šumarstva ili ostala djelatnost koju nositelj te djelatnosti obavlja istodobno uz osiguranje po osnovi radnog odnosa ili po bilo kojoj od osnova obveznih osiguranja. Godišnja osnovica od koje se utvrđuje iznos doprinosa osnovom druge djelatnosti za 2021. može biti ili dohodak ili dobit koji su utvrđeni temeljem poslovnih knjiga ili pak dohodak koji je utvrđen u paušalnom iznosu. Obveznik plaćanja doprinosa je osoba koja obavlja drugu djelatnost.
Osnovica - ostvareni dohodak ili dobit temeljem poslovnih knjiga
Godišnja osnovica za obračun doprinosa je ostvareni dohodak (razlika primitaka i izdataka) ili dobit (razlika između prihoda i rashoda) za 2021. godinu. Taj ostvareni dohodak je dohodak prije umanjenja za preneseni gubitak i ostala umanjenja dohotka prema propisima o porezu na dohodak i posebnim propisima, odnosno ta ostvarena dobit je dobit prije umanjenja za preneseni gubitak i ostala umanjenja i uvećanja dobiti prema propisima
o porezu na dobit i posebnim propisima. Godišnja osnovica za obračun doprinosa za 2021. godinu može iznositi najviše do 71.611,80 kn (9.181,00 x 0,65 x 12). Ako je razdoblje obavljanja druge djelatnosti kraće od ukupnog razdoblja obavljanja djelatnosti u 2021., iznos godišnje osnovice biti će razmjeran (proporcionalan) broju mjeseci u kojima je obveznik doprinosa obavljao drugu djelatnost u odnosu na broj mjeseci obavljanja djelatnosti u 2021. godini. Bitno je znati da se u broj mjeseci obavljanja druge djelatnosti računa svaki puni mjesec druge djelatnosti uvećan za posljednji mjesec (bez obzira na broj dana obavljanja djelatnosti u tom mjesecu) te bez umanjenja za mjesece u kojima je djelatnost privremeno obustavljena i mjesece u kojima je korišteno pravo na privremenu nesposobnost za rad. Također, u broj mjeseci obavljanja djelatnosti računa se svaki puni mjesec u kojemu je osoba obavljala tu djelatnost uvećan za posljednji mjesec (bez obzira na broj dana obavljanja djelatnosti u tom mjesecu) te bez umanjenja za mjesece u kojima je djelatnost privremeno obustavljena i mjesece u kojima je korišteno pravo na privremenu nesposobnost za rad.
POREZI
obveza doprinosa
Prema godišnjoj osnovici obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i to: ▶ MO I. stup po stopi od 10% odnosno 7,5% ako je osiguranik MO I. i II. stup ▶ MO II. stup po stopi od 2,5% te ▶ doprinos za zdravstveno osiguranje (ZO) po stopi od 7,5%. Osoba koja obavlja drugu djelatnost obračunava i plaća navedene doprinose. Iznos godišnje osnovice i obveze doprinosa prema istoj utvrđuju se nakon isteka godine za koju se obveza odnosi, tj. nakon isteka 2021. Godišnja obveza doprinosa dospijeva na naplatu s danom podnošenja godišnje prijave poreza
na dohodak (Obrazac DOH) ili s danom podnošenja godišnje prijave poreza na dobit (Obrazac PD).
Osnovica – godišnji paušalni dohodak Godišnji paušalni dohodak je osnovica za obračun doprinosa obvezniku koji od druge djelatnosti porez na dohodak plaća prema paušalnom dohotku. Za djelatnost obrta i/ili poljoprivrede kao druge djelatnosti paušalni dohodak može biti: ▶12.750,00 kn ako je obveznik u 2021. ostvario ukupni godišnji primitak do 85.000,00 kn ▶17.250,00 kn ako je obveznik u 2021. ostvario
ukupni godišnji primitak iznad 85.000,00 kn do 115.000,00 kn ▶ 22.425,00 kn ako je obveznik u 2021. ostvario ukupni godišnji primitak iznad 115.000,00 kn do 149.500,00 kn ▶ 34.500,00 kn ako je obveznik u 2021. ostvario ukupni godišnji primitak iznad 149.500,00 kn do 230.000,00 kn ▶ 45.000,00 kn ako je obveznik u 2021. ostvario ukupni godišnji primitak iznad 230.000,00 kn do 300.000,00 kn. Ako je razdoblje obavljanja druge djelatnosti kraće od ukupnog razdoblja obavljanja djelatnosti u 2021. godini, iznos godišnje osnovice razmjeran je broju mjeseci u kojima je obveznik doprinosa obavljao drugu djelatnost u odnosu na broj mjeseci obavljanja djelatnosti u 2021. godini. U broj mjeseci obavljanja druge djelatnosti ne uzima se razdoblje u kojem je obveznik privremeno obustavio obavljanje druge djelatnosti sukladno propisu o obrtu. Prema paušalnom dohotku (godišnjoj osnovici) obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i to: ▶ MO I. stup po stopi od 10% odnosno 7,5% ako je osiguranik MO I. i II. stup ▶ MO II. stup po stopi od 2,5% te ▶ doprinos za ZO po stopi od 7,5%. Porezna uprava rješenjem po službenoj dužnosti utvrđuje godišnju obvezu doprinosa, a ista dospijeva na naplatu u roku od 15 dana od dana uručenja rješenja obvezniku. ožujak 2022. 11
FINANCIJE POREZI PIŠE: JASMINKA RAKIJAŠIĆ
Mirovine iz inozemstva O
sobama koje su tuzemni porezni obveznici odnosno tuzemni rezidenti1, oporezivi dohodak, pored onog ostvarenog u tuzemstvu, čini i dohodak kojeg ostvare u inozemstvu (načelo svjetskog dohotka). Stoga je propisana obveza prijavljivanja i dohotka koji se ostvari izravno iz inozemstva, pa tako i inozemnih mirovina. Prije svega, za osobe koje počinju ostvarivati primitke iz inozemstva, propisana je obveza prijave u registar poreznih obveznika (obrazac RPO), i to u roku od osam dana od početka ostvarivanja primitaka. Što se tiče oporezivanja, za mirovine koje se ostvaruju iz inozemstva i podliježu oporezivanju u RH, predviđeno je da se predujam poreza plaća po rješenju Porezne uprave, i to do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec, odnosno tromjesečno ako je utvrđeni mjesečni predujam poreza i prireza do 100,00 kn. Ako tijekom godine dođe do promjena u iznosu mirovine, a povećanje je veće ili manje od 20%, također je potrebno o tome izvijestiti Poreznu upravu, i to do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu. Tada, Porezna uprava donosi
novo rješenje o utvrđenom predujmu poreza i razlici za uplatu ili povrat za prethodno porezno razdoblje. U slučaju da se iz mirovina porez plaća u inozemstvu2, tada porezni obveznik nije u obvezi porez plaćati i u tuzemstvu tijekom poreznog razdoblja, o čemu je obvezan o tome pisanom izjavom obavijestiti
Poreznu upravu, u roku od osam dana od ostvarenog prvog primitka. Međutim, tada je obveza ostvarene dohotke iskazati na godišnjem obrascu INO-DOH do 31.1. tekuće za prethodnu godinu3, uz koji prilaže potvrdu o porezu plaćenom u inozemstvu4 koji će se tad uračunati u tuze2
3 1
Rezident je fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj ima prebivalište ili uobičajeno boravište (čl. 3. st. 1. Zakona o porezu na dohodak, Nar. nov., br. 115/16 – 138/20)
12 ožujak 2022.
4
Npr. kada se mirovina ostvaruje iz država s kojima nije u primjeni međunarodni ugovor (npr. Australija, SAD, Argentina i dr.) ili se mirovina ostvaruje iz država s kojima RH ima podijeljeno pravo oporezivanja (Danska, Finska, JAR, Nizozemska, Kanada) Isto se primjenjuje i kada, u skladu s međunarodnim ugovorom, RH izuzima taj dohodak od oporezivanja. Potvrda se može dostaviti i naknadno, do 30.11. tekuće za prethodnu godinu.
mnu poreznu obvezu, odnosno umanjiti porez obračunat prema tuzemnim propisima. No, kada se mirovine ostvaruju iz država s kojima su u primjeni međunarodni ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, treba istaknuti da prema velikom broju tih ugovora, pravo oporezivanja mirovina ima država rezidentnosti poreznog obveznika, što znači da ako je osoba rezident RH, tada pravo oporezivanja ima RH. Te zemlje su: Albanija, Armenija, Austrija, Azerbajdžan, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Češka, Čile, Estonija, Francuska, Grčka, Gruzija, Indija, Indonezija, Iran, Irska, Island, Italija, Izrael, Jordan, Katar, Koreja, Kuvajt, Latvija, Litva, Mađarska, Malezija, Malta, Moldova, Norveška, Portugal, Rumunjska, Rusija, Sirija, Slovačka, Slovenija, Srbija,Španjolska, Švicarska, Turkmenistan, Turska, Ujedinjena Kraljevina VB i Ukrajina. S druge strane, prema ugovorima, mirovine koje RH nema pravo oporezivati su one ostvarene iz sljedećih država: Njemačke, Poljske, Sjeverne Makedonije, Luksemburga, Kine, Maroka, Mauricijusa, Omana i San Marina. Oporezivati se u RH neće ni mirovine iz Belgije i Švedske, jer se prema ugovorima izuzimaju od oporezivanja.
POSLOVANJE OBRTNIKA PIŠE: IRENA SLOVINAC
Otvarate obrt - kolike će biti vaše obveze? Z
a otvaranje obrta fizička osoba mora ispunjavati određene uvjete (da joj nije izrečena sigurnosna mjera ili zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti i da ima pravo korištenja prostora ako je to potrebno za obavljanje obrta). Obrt se otvara podnošenjem zahtjeva nadležnom uredu u županiji odnosno nadležnom uredu grada Zagreba. Po primitku rješenja o upisu u Obrtni registar i obrtnice, potrebno je izraditi pečat i otvoriti žiro račun, te prijaviti se u sustav mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.
Upis u registar poreznih obveznika
Nakon upisa obrta u Obrtni registar, obrtnik mora, u roku 8 dana od početka obavljanja djelatnosti, nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu (uobičajenom boravištu) podnijeti prijavu radi upisa u registar obveznika poreza na dohodak (obrazac RPO), u kojoj između ostalih podataka treba navesti predviđeni iznos dohotka. Dohodak od samostalne djelatnosti (obrta) je razlika između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka
nastalih u poreznom razdoblju, a utvrđuje se na temelju podataka iz poslovnih knjiga. Porez na dohodak može se plaćati i
(npr. djelatnost računalnog programiranja, savjetovanja, usluge čišćenja i dr.) biti će povoljnije porez plaćati u pa-
paušalnom iznosu ako obrtnik nije obveznik PDV-a i u poreznom razdoblju ne ostvaruje ukupni godišnji primitak veći od 300.000,00 kn. Dakle, kod otvaranja obrta i početka poslovanja obrtnik može izabrati hoće li porez na dohodak plaćati temeljem poslovnih knjiga ili u paušalnom iznosu (ako nije obveznik PDV-a). Koji način oporezivanja izabrati? Ovisi o djelatnosti koja će se obavljati i koliki se izdaci očekuju. Na primjer, obrtniku koji će obavljati uslužnu djelatnost, za čije obavljanje nije potreban materijal ni dugotrajna imovina značajne vrijednosti
ušalnom iznosu. S druge strane, obrtniku koji će obavljati trgovačku i/ili drugu djelatnost u kojoj svakodnevno nastaju izdaci za nabavu robe ili materijala, te za čije je obavljanje potrebna dugotrajna imovina značajne vrijednosti (po osnovi koje će imati značajne izdatke amortizacije) vjerojatno će biti povoljnije dohodak utvrđivati na temelju poslovnih knjiga. U tom slučaju, možda je obrtniku povoljnije i da se odmah upiše u registar obveznika PDV-a, kako bi pri nabavi opreme, materijala, robe koristio pretporez. No, za donošenje odluke procjenu treba napraviti za svaki slučaj pojedinačno. ožujak 2022. 13
FINANCIJE POSLOVANJE OBRTNIKA O načinu oporezivanja ovisi visina poreza i doprinosa obrtnika.
Obveze za poreze i doprinose Obrtnik koji porez na dohodak plaća temeljem poslovnih knjiga u 2022. godini mjesečno će plaćati doprinose u ukupnom iznosu od 2.262,65 kn. Porez na dohodak se plaća tek po podnošenju prve porezne prijave. U prvoj godini obavljanja djelatnosti nema obvezu plaćanja poreza na dohodak. Nakon isteka poreznog razdoblja (kalendarske godine) obrtnik je dužan podnijeti godišnju poreznu prijavu (Obrazac DOH), najkasnije do 28. veljače sljedeće godine, i u njoj utvrditi konačnu obvezu poreza na dohodak od samostalne djelatnosti (po stopi 20% i 30%, ovisno o visini ostvarenog dohotka). Nakon podnesene prve porezne prijave, mjesečno se plaća predujam poreza na dohodak. Obrtnik koji je izabrao paušalno oporezivanje (uz ispunjenje propisanih uvjeta) u 2022. godini mjesečno će plaćati doprinose u ukupnom iznosu od 1.392,40 kn. Porez na dohodak plaća se temeljem rješenja Porezne uprave po stopi 10%, tromjesečno, na propisanu osnovicu u iznosu godišnjeg paušalnog dohodak, a ovisno o visini godišnjeg primitka. Obrtnik koji u poreznom razdoblju ostvari ukupni godišnji primitak: do 85.000,00 kn plaća porez u iznosu od 318,75 kn, od 85.000,00 do 14 ožujak 2022.
115.000,00 kn porez u iznosu od 431,25 kn, od 115.000,00 do 149.500,00 kn porez u iznosu od 560,64 kn, od 149.500,00 do 230.000,00 kn porez u iznosu od 862,50 kn, od 230.000,00 do 300.000,00 kn porez u iznosu od 1.125,00 kn; uvećano za prirez ako se plaća. Navedeni iznos poreza plaća se do kraja svakog tromjesečja. Ako obrtnik djelatnost obavlja uz radni odnos, obvezan je plaćati doprinose za drugu djelatnost i to: ▪ obrtnik kojem se dohodak utvrđuje na temelju poslovnih knjiga, doprinose plaća na godišnju osnovicu koju čini ostvareni dohodak/ dobit od obavljanja djelatnosti, a najviše do iznosa od 13.018,01 kn, ▪ obrtnik koji porez na dohodak plaća u paušalnom iznosu , ovisno o visini ostvarenog godišnjeg primitka, u iznosu od 2.231,25/3.018,75 /3.924,38/6.037,50/7.875,00 kn, u roku 15 dana od dostave rješenja. Umjesto poreza na dohodak, obrtnik može izabrati da plaća porez na dobit. Obrtnik obveznik porez na dobit mjesečno plaća doprinose u ukupnom iznosu od 3.829,11. Nakon isteka poslovne godine podnosi prijavu poreza na dobit (Obrazac PD). Porez na dobit plaća se po stopi 10% odnosno 18% (ovisno o visini ostvarenog prihoda) s danom podnošenja porezne prijave. Nakon podnesene prve porezne prijave, mjesečno se plaća predujam poreza na dobit.
PIŠE: LJUBICA ÐUKANOVIĆ
Naknada pla nesposobnos
N
aknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti/spriječenosti za rad zbog korištenja zdravstvene zaštite i drugih okolnosti iz čl. 39. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 80/13, 137/13 i 98/19; u nastavku: ZOZO) je pravo iz obveznog zdravstvenog osiguranja koje se osigurava i ostvaruje pod jednakim uvjetima i na način propisan ZOZO-om i Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja (Nar. nov., br. 49/14 – 9/21; u nastavku: Pravilnik). Pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, prema propisima o zdravstvenom osiguranju, pripada osiguranicima kada su odsutni s rada zbog bolesti, ozljede odnosno drugih okolnosti radi kojih su spriječeni izvršavati svoju obvezu rada u skladu s ugovorom o radu, drugim ugovorom ili aktom i to samo za dane, odnosno sate za koje bi imali pravo na plaću, odnosno naknadu plaće prema propisima o radu. Ako osiguraniku prestane radni odnos za vrijeme trajanja privremene nesposobnosti za rad/obavljanje djelatnosti osobnim radom, pripada mu naknada plaće još najviše 30 dana nakon prestanka radnog odnosa/obavljanja djelatnosti osobnim radom.
PRAVO
aće za vrijeme privremene sti za rad u posebnim slučajevima
Pravo na naknadu plaće poslije prestanka radnog odnosa pripada pod uvjetom da je: ■ izabrani doktor osiguraniku privremenu nesposobnost utvrdio najmanje osam dana prije dana prestanka radnog odnosa/obavljanja djelatnosti osobnim radom, ■ u vrijeme prestanka radnog odnosa/obavljanja djelatnosti osobnim radom osiguranik imao pravo na naknadu plaće u skladu sa ZOZO-om. Prava na naknadu plaće pod prethodno navedenim uvjetima iznimno ima i osiguranik kojem je za vrijeme privremene nesposobnosti prestao radni odnos/ obavljanje djelatnosti osobnim radom, ako je ta privremena nesposobnost posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu ili priznate ozljede na radu/ profesionalne bolesti, a pravo na naknadu plaće pripada osi-
guraniku sve dok ponovno ne budu radno sposoban ili mu nalazom i mišljenjem nadležnog tijela vještačenja mirovinskog osiguranja ne bude utvrđena invalidnost. Osiguranik ima pravo na teret sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje/državnog proračuna ostvariti pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad u maksimalnog trajanja od 18 po istoj dijagnozi bolesti bez prekida u skladu sa ZOZO-om i Pravilnikom, a nakon toga u iznosu 50% zadnje isplaćene naknade plaće na ime te privremene nesposobnosti dok za tu nesposobnost postoji medicinska indikacija. Visina naknade plaće u iznosu 50% zadnje isplaćene naknade po isteku 18 mjeseci po istoj dijagnozi bolesti ne odnosi se na
osiguranika koji je privremeno nesposoban za rad zbog: ■ liječenja zloćudnih bolesti, ■ njege člana obitelji – djeteta oboljelog od zloćudnih bolesti, ■ provođenja hemodijalize ili peritonejske dijalize te ■ uzimanja i presađivanja dijelova ljudskog tijela. Za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog ▶ bolesti i komplikacija u vezi s trudnoćom i porodom ▶ korištenja prava na rodiljni dopust ▶ prava na rad u polovici punoga radnog vremena ▶ prava na dopust za slučaj smrti djeteta, osiguraniku koji koristi jedno od navedenih prava pripada pravo na naknadu plaće i nakon prestanka radnog odnosa/obavljanja djelatnosti osobnim radom do isteka korištenja istog prava. Ako osiguranik tijekom korištenja prava na naknadu plaće, a nakon prestanka radnog odnosa, zasnuje radni odnos s punim ili nepunim radnim vremenom ili počne obavljati djelatnost osobnim radom, prestaje mu pravo na naknadu plaće za navedene slučajeve. Osiguraniku kojem za vrijeme trajanja privremene nesposobnosti prestane radni odnos, a ima pravo na naknadu plaće, tu naknadu obračunava i isplaćuje HZZO neposredno osiguraniku. ožujak 2022. 15
PRORAČUN PIŠE: NIKOLINA BIČANIĆ
Nova web aplikacija Ministarstva financija
P
oslove prikupljanja i obrada financijskih izvještaja obveznika proračunskog računovodstva kao i vođenja Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika (u nastavku ponegdje: Registar) Ministarstvo financija je već dugi niz godina povjerilo Fini. Međutim, zbog kontinuiranog povećanja opseg poslova vezanih uz financijsko izvještavanje, novih potreba i sve složenijih zahtjeva od strane nositelja službene statistike u RH i statističkog ureda EU-a (EUROSTAT-a) te ostalih institucija na razini EU-a, informacijski sustav za informatičku podršku Ministarstva financija postao je ograničavajući i neodgovarajući pa je razvijeno novo 16 ožujak 2022.
Novi informacijski sustav (nova aplikacija) podržat će prikupljanje i obradu financijskih izvještaja obveznika proračunskog računovodstva i upravljanje podacima iz Registra. aplikativno rješenje za prikupljanje i obradu financijskih izvještaja obveznika proračunskog računovodstva i upravljanje podacima iz Registra.
Predaja financijskih izvještaja Obveznici financijskog izvještavanja u sustavu proračuna do
sada su financijske izvještaje predavali Fini, a počevši s izvještajima za prvo tromjesečje 2022. godine, financijski izvještaji predavat će se putem web aplikacije Ministarstva financija. Financijski izvještaji predavat će se na propisanim (dosadašnjim) obrascima financijskih izvještaja, u MS Excel formatu, koji će se učitavati direktno u aplikaciju. Poveznica za prijavu u aplikaciju bit će objavljena na internetskim stranicama Ministarstva financija.
Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika Poslove vođenja Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika također putem nove aplikacije preuzima Ministarstvo financija. To znači da se obrasci RKP, PRKP i B-RKP više ne dostavljaju Fini nego se upisi, promjene i brisanje podataka iz Registra izvršaju direktno kroz novu aplikaciju. DETALJNIJE O TEMI: FIP br. 3/22, K. Nesterović, str. 138
GOSPODARSTVO POREZI PIŠE: IVAN KELEBUH
Kretanje fizičkih pokazatelja turizma Hrvatske od 2020. do 2021.
O
d prve godine članstva Hrvatske u EU turizam kontinuirano bilježi visoke stope rasta dolazaka i noćenja stranih turista. Nakon šestogodišnjeg dinamičnog rasta (2014. – 2019.) dolazaka (+49,0%), domaćih i stranih turista, te noćenja (+37,0%) domaćih i stranih turista u Hrvatskoj uzastopce, uslijed pandemije bolesti COVID-19 u 2020. ostvaren je značajan pad turističkog prometa. U 2021 nastavlja se značajan rast turističkog prome I na razini je gotovo 2015., kada je ostvareno 71,2 mil. noćenja. Tako je u 2021. ostvareno 12,8 mil. dol-
azaka (za 82,5% više) i 70,2 mil. noćenja što je za 72,1% više nego 2020. Pritom su domaći turisti ostvarili 2,1 mil. dolazaka (+46,6%) i noćenja 7,4 mil. (+35,8%). Istodobno, strani turisti ostvarili su 10,6 mil. noćenja (+ 91,9%) i 62,8 mil. noćenja (za 77,6% više). Najviše noćenja ostvarili su turisti iz Njemačke, Poljske, Slovenije, Austrije Češke, Mađarske i Slovačke. Najposjećeniji su gradovi u Istarskoj županiji: Rovinj, Poreč, Umag, Funtana, Medulin i Pula, potom slijedi Dubrovnik, Split, Zadar i Grad Zagreb.
Tablica 1. Osnovni pokazatelji razvoja turizma Hrvatske od 2000. do 2021.
Godina
Smještajni kapaciteti, stanje 31.VIII. (u tisućama)
Dolasci (u tisućama)
Noćenja tis. (u tisućama)
Ukupno sobe i
Ukupno postelje
ukupno
domaćih turista
stranih turista
ukupno
domaćih turista
stranih turista
2000.
283
759
7 137
1 305
5 832
39 183
5 138
34 045
2001.
289
786
7 860
1 316
6 544
43 404
5 020
38 384
2002.
283
804
8 320
1 376
6 944
44 692
4 981
39 711
2003.
292
841
8 878
1 469
7 409
46 635
5 312
41 323
2004.
300
871
9 412
1 500
7 912
47 797
5 281
42 516
2005.
313
909
9 995
1 528
8 467
51 421
5 434
45 987
2006.
304
926
10 385
1 726
8 659
53 007
5 985
47 022
2007.
326
944
11 162
1 856
9 306
56 005
6 431
49 574
2008.
316
969
11 261
1 846
9 415
57 103
6 478
50 625
2009.
333
969
10 935
1 600
9 335
56 301
5 800
50 501
2010.
316
910
10 604
1 493
9 111
56 416
5 424
50 992
2011.
321
934
11 456
1 529
9 927
60 354
5 603
54 751
2012.
305
881
11 835
1 466
10 369
62 743
5 221
57 522
2013.
322
962
12 434
1 485
10 948
64 818
5 138
59 680
2014.
336
1 002
13 128
1 505
11 623
66 484
5 160
61 324
2015.
348
1 062
14 343
1 660
12 683
71 606
5 743
65 863
2016.
368
1 149
15 594
1 786
13 809
78 050
5 857
72 193
2017.
403
1 243
17 431
1 838
15 593
86 200
5 978
80 222
2018.
425
1 313
18 667
2 022
16 645
89 652
6 477
83 175
2019.
441
1 358
19 566
2 213
17 353
91 243
7 095
84 148
2020. 2021.
399 -
1 170 -
7 001 12 776
1 456 2 135
5 545 10 641
40 794 70 202
5 415 7 354
35 379 62 848
Izvor: DZS
Tablica 2. Dolasci i noćenja stranih turista u hrvatsku prema zemlji prebivališta Dolasci
Zemlja 2020.
2021.
Noćenja Indeksi 2021. 2020.
2020.
2021.
2021. Indeksi 2021. 2020.
struktura noćenja, %
Prosječan broj noćenja po dolasku
Strane zemlje - ukupno
5 545 279 10 640 809
191,9 35 379 064 62 847 827
177,6
100,0
5,9
Njemačka
1 480 454
184,9 11 739 390 19 931 221
169,8
31,7
7,3
2 737 013
Poljska
642 927
957 439
148,9
4 353 828
6 287 267
144,4
10,0
6,6
Slovenija
769 264
994 990
129,3
4 727 223
6 127 362
129,6
9,7
6,2
Austrija
355 457
1 025 521
288,5
2 097 557
5 682 370
270,9
9,0
5,5
Češka
481 458
720 913
149,7
3 212 204
4 783 597
148,9
7,6
6,6
Mađarska
211 620
431 257
203,8
1 167 009
2 286 255
195,9
3,6
5,3
Slovačka
145 310
327 294
225,2
970 540
2 189 144
225,6
3,5
6,7
Nizozemska Italija
85 270
373 600
438,1
563 923
2 153 507
381,9
3,4
5,8
228 458
417 253
182,6
1 231 506
1 996 481
162,1
3,2
4,8
Francuska
137 823
375 905
272,7
527 671
1 304 091
247,1
2,1
3,5
Bosna i Hercegovina
116 360
256 949
220,8
542 414
1 245 749
229,7
2,0
4,8
Ujedinjena Kraljevina
118 514
221 471
186,9
595 914
1 096 876
184,1
1,8
5,0
90 593
193 789
213,9
486 431
884 667
181,9
1,4
4,6
Švicarska SAD
51 767
263 690
509,4
247 808
815 033
328,9
1,3
3,1
Ukrajina
73 621
138 271
187,8
453 023
783 573
173,0
1,2
5,7
Rusija
22 774
132 509
581,8
128 764
673 681
523,2
1,1
5,1
Srbija
67 264
124 680
185,4
367 443
660 425
179,7
1,1
5,3
Danska
33 891
82 798
244,3
207 618
517 159
249,1
0,8
6,2
Švedska
37 394
84 868
227,0
184 287
426 447
231,4
0,7
5,0
Irska
7 735
25 524
330,0
36 484
111 068
304,4
0,2
4,4
Norveška
3 565
21 455
601,8
17 715
112 916
637,4
0,2
5,3 3,0
Japan
7 360
4 770
64,8
15 116
14 451
95,6
0,1
Kontinentalna Kina
9 280
10 326
111,3
26 068
29 672
113,8
0,1
2,9
Koreja, Republika
23 396
5 817
24,9
33 252
16 566
49,8
0,1
2,8
Izvor: DZS
Broj ostvarenih dolazaka i noćenja stranih turista u Tablici 2. pokazuje visoki stupanj koncentracije, tj. da na tri zemlje (Njemačku, Poljsku i Sloveniju) otpada preko polovine turističkih noćenja stranih turista (51,4%) ili da sedam zemalja u 2021. (od Njemačke do Slovačke), izravno određuje ukupan broj noćenja stranih turista, jer na njih otpada 75,1% noćenja i 71,0% dolazaka stranih turista, dok sve preostale zemlje sudjeluju sa 24,9% noćenja i 29,0% dolazaka. U odnosu na 2020., broj dolazaka stranih turista povećan je za 91,9% i noćenja za 77,6%. Povećanju noćenja najviše su doprinijeli turisti iz Njemačke (+84,9%), potom Poljske (+48,9%), Slovenije (+29,3%) i Austrije (+188,5%). Utjecaj pandemije u 2020. se odrazio na pad broja dolazaka i noćenja stranih turista. Najveći
pad noćenja imale su: Ujedinjena Kraljevina (-86,2%), SAD (-84,2%), Nizozemska (-80,4%), Italija (-76,0%), Bosna I Hercegovina (-70,4%), Austrija (-70,3%), Slovačka (-65,6%), Mađarska (-65,6%) i Švicarska (-56,5%). Pad broja dolazaka I noćenja odrazio na sve turističke destinacije. U 2020. godini najviše turističkih noćenja ostvareno je u Rovinju (1,75 mil. noćenja, manje za 54,5% nego u 2019.), potom Poreču (1,2 mil. noćenja, manje za 81,0%), Crikvenici (971,1 tisuću noćenja, manje za 46,8%), Zadru (823,0 tisuća noćenja, manje za 59,3%), Splitu (811,9 tisuća noćenja, manje za 70,3%), Gradu Zagrebu (780,0 tisuća noćenja, manje za 70,4%) i Dubrovniku (776,0 tisuća noćenja, manje za 81,9%), nego u 2019. godini.
