Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad u posebnim slučajevima Ljubica Ðukanović, mag. iur.

O načinu oporezivanja ovisi visina poreza i doprinosa obrtnika.

Obveze za poreze i doprinose

Obrtnik koji porez na dohodak plaća temeljem po-

slovnih knjiga u 2022. godini mjesečno će plaćati doprinose u ukupnom iznosu od 2.262,65 kn. Porez na dohodak se plaća tek po podnošenju prve porezne prijave. U prvoj godini obavljanja djelatnosti nema obvezu plaćanja poreza na dohodak.

Nakon isteka poreznog razdoblja (kalendarske godine) obrtnik je dužan podnijeti godišnju poreznu prijavu (Obrazac DOH), najkasnije do 28. veljače sljedeće godine, i u njoj utvrditi konačnu obvezu poreza na dohodak od samostalne djelatnosti (po stopi 20% i 30%, ovisno o visini ostvarenog dohotka). Nakon podnesene prve porezne prijave, mjesečno se plaća predujam poreza na dohodak.

Obrtnik koji je izabrao

paušalno oporezivanje (uz ispunjenje propisanih uvjeta) u 2022. godini mjesečno će plaćati doprinose u ukupnom iznosu od 1.392,40 kn. Porez na dohodak plaća se temeljem rješenja Porezne uprave po stopi 10%, tromjesečno, na propisanu osnovicu u iznosu godišnjeg paušalnog dohodak, a ovisno o visini godišnjeg primitka. Obrtnik koji u poreznom razdoblju ostvari ukupni godišnji primitak: do 85.000,00 kn plaća porez u iznosu od 318,75 kn, od 85.000,00 do 115.000,00 kn porez u iznosu od 431,25 kn, od 115.000,00 do 149.500,00 kn porez u iznosu od 560,64 kn, od 149.500,00 do 230.000,00 kn porez u iznosu od 862,50 kn, od 230.000,00 do 300.000,00 kn porez u iznosu od 1.125,00 kn; uvećano za prirez ako se plaća. Navedeni iznos poreza plaća se do kraja svakog tromjesečja.

Ako obrtnik djelatnost obavlja uz radni odnos, obvezan je plaćati doprinose za drugu djelatnost i to: ▪ obrtnik kojem se dohodak utvrđuje na temelju poslovnih knjiga, doprinose plaća na godišnju osnovicu koju čini ostvareni dohodak/ dobit od obavljanja djelatnosti, a najviše do iznosa od 13.018,01 kn, ▪ obrtnik koji porez na dohodak plaća u paušalnom iznosu , ovisno o visini ostvarenog godišnjeg primitka, u iznosu od 2.231,25/3.018,75 /3.924,38/6.037,50/7.875,00 kn, u roku 15 dana od dostave rješenja.

Umjesto poreza na dohodak, obrtnik može izabrati da plaća porez na dobit.

Obrtnik obveznik porez

na dobit mjesečno plaća doprinose u ukupnom iznosu od 3.829,11. Nakon isteka poslovne godine podnosi prijavu poreza na dobit (Obrazac PD). Porez na dobit plaća se po stopi 10% odnosno 18% (ovisno o visini ostvarenog prihoda) s danom podnošenja porezne prijave. Nakon podnesene prve porezne prijave, mjesečno se plaća predujam poreza na dobit.

PIŠE: LJUBICA ÐUKANOVIĆ

Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad u posebnim slučajevima

Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnos-

ti/spriječenosti za rad zbog korištenja zdravstvene zaštite i drugih okolnosti iz čl. 39. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 80/13, 137/13 i 98/19; u nastavku: ZOZO) je pravo iz obveznog zdravstvenog osiguranja koje se osigurava i ostvaruje pod jednakim uvjetima i na način propisan ZOZO-om i Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja (Nar. nov., br. 49/14 – 9/21; u nastavku: Pravilnik).

Pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, prema propisima o zdravstvenom osiguranju, pripada osiguranicima kada su odsutni s rada zbog bolesti, ozljede odnosno drugih okolnosti radi kojih su spriječeni izvršavati svoju obvezu rada u skladu s ugovorom o radu, drugim ugovorom ili aktom i to samo za dane, odnosno sate za koje bi imali pravo na plaću, odnosno naknadu plaće prema propisima o radu.

Ako osiguraniku prestane radni odnos za vrijeme trajanja privremene nesposobnosti za rad/obavljanje djelatnosti osobnim radom, pripada mu naknada plaće još najviše 30 dana nakon prestanka radnog odnosa/obavljanja djelatnosti osobnim radom.

Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad u posebnim slučajevima

Pravo na naknadu plaće poslije prestanka radnog odnosa

pripada pod uvjetom da je: ■ izabrani doktor osiguraniku privremenu nesposobnost utvrdio najmanje osam dana prije dana prestanka radnog odnosa/obavljanja djelatnosti osobnim radom, ■ u vrijeme prestanka radnog odnosa/obavljanja djelatnosti osobnim radom osiguranik imao pravo na naknadu plaće u skladu sa ZOZO-om.

Prava na naknadu plaće pod prethodno navedenim uvjetima iznimno ima i osiguranik kojem je za vrijeme privremene nesposobnosti prestao radni odnos/ obavljanje djelatnosti osobnim radom, ako je ta privremena nesposobnost posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu ili priznate ozljede na radu/ profesionalne bolesti, a pravo na naknadu plaće pripada osiguraniku sve dok ponovno ne budu radno sposoban ili mu nalazom i mišljenjem nadležnog tijela vještačenja mirovinskog osiguranja ne bude utvrđena invalidnost.

Osiguranik ima pravo na teret sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje/državnog proračuna ostvariti pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad u maksimalnog trajanja od 18 po istoj dijagnozi bolesti bez prekida u skladu sa ZOZO-om i Pravilnikom, a nakon toga u iznosu 50% zadnje isplaćene naknade plaće na ime te privremene nesposobnosti dok za tu nesposobnost postoji medicinska indikacija.

Visina naknade plaće u iznosu 50% zadnje isplaćene nakna-

de po isteku 18 mjeseci po istoj dijagnozi bolesti ne odnosi se na osiguranika koji je privremeno nesposoban za rad zbog: ■ liječenja zloćudnih bolesti, ■ njege člana obitelji – djeteta oboljelog od zloćudnih bolesti, ■ provođenja hemodijalize ili peritonejske dijalize te ■ uzimanja i presađivanja dijelova ljudskog tijela.

Za vrijeme privremene ne-

sposobnosti za rad zbog ▶ bolesti i komplikacija u vezi s trudnoćom i porodom ▶ korištenja prava na rodiljni dopust ▶ prava na rad u polovici punoga radnog vremena ▶ prava na dopust za slučaj smrti djeteta, osiguraniku koji koristi jedno od navedenih prava pripada pravo na naknadu plaće i nakon prestanka radnog odnosa/obavljanja djelatnosti osobnim radom do isteka korištenja istog prava.

Ako osiguranik tijekom korištenja prava na naknadu plaće, a nakon prestanka radnog odnosa, zasnuje radniodnos s punim ili nepunim radnim vremenom ili počne obavljati djelatnost osobnim radom, prestaje

mu pravo na naknadu plaće za

navedene slučajeve.

Osiguraniku kojem za vrijeme trajanja privremene nesposobnosti prestane radni odnos, a ima pravo na naknadu plaće, tu naknadu obračunava i isplaćuje HZZO neposredno osiguraniku.