Obveza kompenzacijskog usklađenja između povezanih osoba mr. sc. Ida Dojčić

Tablica 1. Tko se (ne)ubraja u ukupan broj radnika

Ubrajaju se u ukupan broj radnika

▪ osnivači/članovi u trgovačkim društvima i ustanovama u RH koji su u radnom odnosu s poslodavcem

▪ obrtnici i druge osobe koje na području RH obavljaju djelatnost slobodnog zanimanja ili druge dozvoljene djelatnosti i po toj osnovi su obvezno osigurani

Ne ubrajaju se u ukupan broj radnika

▪ radnici koji su u radnom odnosu s agencijom na temelju ugovora o radu za privremeno obavljanje poslova/radi ustupanja korisnicima (agencija mora biti upisana u evidenciju agencija) ▪ radnici koji su u radnom odnosu kod poslodavca temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme za obavljanje sezonskih poslova i koji su temeljem tog ugovora prijavljeni na obvezno mirov. osiguranje ▪ radnici zaposleni u udruzi osoba s invaliditetom, na poslovima osobnih asistenata ▪ radnici zaposleni na poslovima Oružanih snaga RH, policijskim poslovima, poslovima zaštite i spašavanja, poslovima zaštite osoba i imovine, poslovima vatrogasaca i pirotehničara na koje se, sukladno Zakonu o zaštiti na radu, primjenjuju posebni propisi o zaštiti na radu i koji ispunjavaju uvjete za obavljanje navedenih poslova s posebnim uvjetima rada

Kada poslodavac zapošljava osobe s invaliditetom potrebno je da su te osobe zaposlene na najmanje pola radnog vremena (najmanje 20 sati tjedno), koje su zaposlene na zadnji dan u mjesecu (moraju biti prijavljene pri HZMO-u na zadnji da u mjesecu) i koje zadovoljavaju uvjete za upis u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom. Kod prijave radnika na HZMO treba u posebnoj rubrici označiti da se radi o osobi s invaliditetom te priložiti dokumentaciju o invaliditetu koA se provjerava kod Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Mjesečna novčana naknada za 2022.

Ako poslodavac nije ispunio obvezu zapošljavanjem osoba s invaliditetom ili nekom od propisanih zamjenskih kvota, tada je obvezan platiti mjesečnu novčanu naknadu u iznosu od 20% minimalne plaće za svaku osobu koju je trebao zaposliti.

Minimalna plaća za 2022. propisana je u iznosu od 4.687,50 kn te je iznos novčane naknade koja se plaća za svaku osobu koju je poslodavac trebao zaposliti 937,50 kn (4.687,50 x 20%). Navedeni iznos se plaća za siječanj 2022. do zaključno za prosinac 2022., i to do kraja mjeseca za prethodni mjesec te se, kao i prošle godine, ne iskazuje u JOPPD obrascu.

Novčana naknada se uplaćuje na račun državnog proračuna: HR1210010051863000160, poziv na broj:

HR 68 5118 – OIB poslodavca

PIŠE: IDA DOJČIĆ

Obveza kompenzacijskog usklađenja između povezanih osoba

Od 2021. godine, prema izmijenjenom čl. 13. st. 1. Zakona o porezu na dobit, poreznom obvezniku je propisana obveza redovitog provođenja usklađenja cijena između povezanih osoba. Ova se odredba primjenjuje za porezna razdoblja započeta od 1.1.2021.

Sukladno čl. 13. st. 1. Zakona o porezu na do bit, ako se između povezanih osoba u njihovim poslovnim odnosima ugovore takve cijene ili drugi uvjeti koji se razlikuju od cijena ili drugih uvjeta koji bi se ugovorili između nepovezanih osoba, tada porezni obveznik za iznos dobiti koja bi bila ostvarena, kada bi se radilo o odnosima između nepovezanih osoba, provodi usklađenje. Kako je bilo navedeno u Konačnom prijedlogu izmjena Zakona, navedena odredba je propisana zbog racionalizacije postupaka vezanih uz transferne cijene, kako kod Porezne uprave, tako i kod poreznih obveznika te zbog sprječavanja nesporazuma, ispravaka poreznih prijava i sprječavanja sudskih ili arbitražnih postupaka. Kada je riječ o utvrđivanju cijena i drugih ugovornih odnosa između povezanih osoba, odnosno transfernih cijena, Zakon i Pravilnik o porezu na dobit se temeljno oslanjaju na Smjernice o određivanju transfernih cijena za multinacionalna trgovačka

Obveza kompenzacijskog usklađenja između povezanih osoba

društva i porezne uprave, koje objavljuje OECD.

Postupak kompenzacijskog usklađenja

Smjernicama OECD-a je definiran pojam kompenzacijskog usklađenja kao prilagodba u okviru koje porezni obveznik

prijavi transfernu cijenu u po-

rezne svrhe, odnosno po mišljenju toga poreznog obveznika kao cijenu pri nepristranoj transakciji za neku nadziranu transakciju, iako se ta cijena razlikuje od svote koja je stvarno naplaćena između povezanih poduzetnika. Takva se prilagodba obavlja prije popunjavanja porezne prijave. U Pravilniku o porezu na dobit preciznije je određeno (čl. 40.) što se podrazumijeva pod usklađenjem iz čl. 13. st. 1. Zakona o porezu na dobit, odnosno pojašnjeno je da se od poreznog obveznika zahtijeva kompenzacijsko usklađenje. Usklađenje se mora obaviti prije podnošenja porezne prijave, a porezni obveznik mora pri podnošenju porezne prijave dostaviti i obrazloženje zbog čega cijena

koju je utvrdio prije početka ili u vrijeme nadzirane transakcije nije zadovoljila načelo nepristrane transakcije.

U slučaju kada porezni obveznik na kraju poreznog razdoblja utvrdi da postoji neusklađenost cijene s načelom nepristrane transakcije, isti je dužan provesti kompenzacijsko usklađenje.

Usklađenje se mora obaviti prije podnošenja porezne prijave, a porezni obveznik mora pri podnošenju Prijave poreza na dobit dostaviti i obrazloženje zbog čega cijena koju je utvrdio prije početka ili u vrijeme nadzirane transakcije nije zadovoljila načelo nepristrane transakcije.

Temeljem tih odredbi, ako porezni obveznik u jednoj državi na kraju poreznog razdoblja utvrdi da transferne cijene nisu u rasponu nepristrane transakcije koji je utvrđendokumentacijom o transfernim cijenama, treba prije podnošenja porezne prijave izvršiti kompenzacijsko usklađenje. Primjerice, ako je tijekom poreznog razdoblja (npr. 2021.) porezni obveznik zbog nepovoljnih tržišnih okolnosti morao sniziti prodajne cijene, prenijet će dio gubitka na povezano društvo od kojeg nabavlja proizvode na način da će mu izdati terećenje. U tom slučaju bi proporcionalno usklađenje trebalo provesti i povezano društvo koje sudjeluje u predmetnoj transakciji u drugoj državi u kojoj je rezident, također prije podnošenja porezne prijave. Međutim, ako je kompenzacijska prilagodba dopuštena u državi jednog povezanog poduzetnika, ali ne i u državi drugog povezanog poduzetnika, može doći do dvostrukog oporezivanja. Stoga se navedenim Smjernicama OECD-a upućuje na primjenu postupka međusobnog