TEB-ov
Prilog namijenjen članovima uprave, menadžerima, ravnateljima i drugima
POSLOVNI info PRILOG ČASOPISU FIP 10/21
L I S T O P A D 2021.
Stečajni upravitelji – obveznici PDV-a? Rokovi za podnošenje ponuda u javnoj nabavi
Isplata predujma dobiti
Revizori – novi rok za trogodišnju prijavu
RAČUNOVODSTVO I POREZI za poduzetnike
Izašlo iz tiska: srpanj 2021. Opseg: 907 str. utori: mr. sc. Ida Dojčić, Dinko Lukač, A
mr. sc. Silvija Pretnar Abičić, Jasminka Rakijašić, Irena Slovinac, mr. sc. Mladen Štahan, dr. sc. Boris Tušek, Domagoj Zaloker, dr. sc. Katarina Žager
Na 907 stranica priručnik obuhvaća:
sadržaj knjigovodstvenih isprava i poslovnih knjiga te postupak likvidature knjigovodstvenih isprava,
primjere knjiženja poslovnih događaja po razredima,
550,00 kn
skupinama konta i analitičkim kontima s uputama za primjenu HSFI-a i MSFI-a, upute za primjenu poreznih propisa s primjerima poreznih obračuna i knjiženja poreza na dohodak, PDV-a, poreza na dobit i drugih davanja, transakcije s povezanim osobama, obračunska plaćanja s primjerima i dr.
PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO Primjena Računskog plana s primjerima knjiženja Izašlo iz tiska: kolovoz 2021. Autori: Nikolina Bičanić, mr. sc. Ivana Jakir Bajo,
mr. sc. Ida Dojčić, Mladenka Karačić, Irena Slovinac Opseg: 548 stranica V. prošireno, izmijenjeno i dopunjeno izdanje priručnika koji obuhvaća: - primjere knjiženja poslovnih događaja po razredima, skupinama računa i osnovnim računima propisanog računskog plana s uputama za primjenu Pravilnika o proračunskom računovodstvu i
440,00 kn
-p ročišćeni tekst Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu.
POSLOVNI info
SADRŽAJ
PRILOG ČASOPISU FIP 10/21
TEB savjetovanje poslovno
Impresum
Utemeljitelj i nakladnik: TEB Poslovno savjetovanje d.o.o. Zagreb, Trg žrtava fašizma 15/1 OIB: 99944170669 telefon: 385 (01) 46 11 211 telefaks: 385 (01) 46 11 411 Internet adresa: www.teb.hr e-mail: teb@teb.hr Direktor: mr. sc. Mladen Štahan Uredničko vijeće: dr. sc. Dragan Bolanča Ivica Maros mr. sc. Slavica Pezer Blečić Zdenka Pogarčić dr. sc. Katarina Žager Nakladnički savjet: mr. sc. Mladen Štahan mr. sc. Mirjana Paić Ćirić Nikolina Bičanić Domagoj Zaloker Ljubica Ðukanović Grafički urednik: Goran Ferenček Tisak: Tiskara Zelina d.d., Sv. Ivan Zelina
TEB-ov Poslovni info izlazi mjesečno kao prilog časopisu “Financije, pravo i porezi”
Aktualnosti 2O vlašteni revizori - novi rok i druge novosti uz prvu trogodišnju prijavu stalnog stručnog usavršavanja mr. sc. Mladen Štahan Porezi 3M ogu li stečajni upravitelji biti obveznici PDV-a? mr. sc. Ida Dojčić 5N abava dugotrajne imovine - troškovi edukacije zaposlenika Domagoj Zaloker, dipl. oec. 6M lade osobe – olakšica i kod novog poslodavca? Jasminka Rakijašić, dipl. oec. 6N esposobnost obrtnika za rad u 2021. Dinko Lukač, dipl. oec. 8N ajviša godišnja osnovica – tko i kada podnosi zahtjev za povrat doprinosa? mr. sc. Mirjana Paić Ćirić 9 I splata predujma dobiti Irena Slovinac, dipl. oec. Proračun 10 P osljedice „neurednog“ knjigovodstva - neiskazana dugotrajna imovina u poslovnim knjigama po vrsti, količini i vrijednosti Nikolina Bičanić, mag. oec. Radno pravo 13 O dgovornost poslodavca za štetu uzrokovanu radniku Ljubica Ðukanović, mag. iur. Javna nabava 14 R okovi za podnošenje ponuda u javnoj nabavi Vedran Jelinović, dipl. iur. Gospodarstvo 16 K retanje cijena novih stanova u Hrvatskoj od 2016. do 2021. mr. sc. Ivan Kelebuh
AKTUALNOSTI PIŠE: MLADEN ŠTAHAN
Ovlašteni revizori - novi rok i druge novosti uz prvu trogodišnju prijavu stalnog stručnog usavršavanja P
rema odredbama Zakona o reviziji i Pravilnika o stalnom stručnom usavršavanju ovlaštenih revizora, ovlašteni revizori dužni su se stručno usavršavati već treću godinu za redom. U skladu s tim zahtjevom, ovlašteni revizor treba pohađati i evidentirati licencirane i druge odobrene edukacije u obrascu „Evidencija o stalnom stručnom usavršavanju ovlaštenog revizora“ (dio A, B i C) i dostavljati ga Ministarstvu financija. Do 31.12.2020. godine ovlašteni revizori su bili dužni svake godine do 30.12. dostaviti propisani obrazac u Ministarstvo financija (za razdoblje od 29.11. prethodne do 29.11. tekuće godine), a ta obveza bila je propisana i za trogodišnje razdoblje. Izmjenama Pravilnika, od 1.1.2021. godine ukinuta je obveza jednogodišnjeg izvještavanja, pa se ovaj obrazac treba predati u Ministarstvo financija samo svake treće godine, najkasnije na dan isteka tog razdoblja. To znači da za prvo trogodišnje razdoblje ovlašteni revizori trebaju dostaviti obrazac za tri godine u skraćenom roku - do 29.11.2021. godine. Nadalje, Pravilnikom je od 1.1.2021. propisano da eduka2 listopad 2021.
cije ovlaštenih revizora mogu trajati kraće od 5 sati (do konca 2020. morale su trajati najmanje 5 punih sati/300 minuta), čime je značajno povećana mogućnost prikupljanja potrebnih bodova, te da se edukacije mogu održavati i putem interneta (na propisani način). Ovlašteni revizor je dužan u svojim evidencijama čuvati dokumentaciju i potvrde kojima može dokazati ispunjenje obveze
stalnog stručnog usavršavanja najmanje 5 godina od datuma održane aktivnosti stalnog stručnog usavršavanja, a ta dokumentacija mora biti dostupna na uvid Ministarstvu financija.
Potrebni bodovi Ovlašteni revizori prikupljaju potrebne bodove iz osnovnih i ostalih aktivnosti. Pritom je obvezna struktura bodova propisna prilično komlicirano: u razdoblju od 3 uzastopne godine treba ostvariti najmanje 120 bodova (60 bodova iz područja revizije, 40 iz područja računovodstva
i 20 iz ostalih područja). Od ovih bodova najmanje 60 mora biti iz osnovnih aktivnosti, od kojih najmanje 30 treba biti iz područja s oznakom “A“. Ostalih 60 bodova može biti iz ostalih aktivnosti. Uz to, ovlašteni revizor mora u svakoj pojedinoj godini ostvariti najmanje 35 bodova, od kojih minimalno 20 mora biti iz osnovnih aktivnosti (od kojih najmanje ½ tj. 10 bodova treba imati oznaku „A“). Ev. nedostajućih 15 bodova do 120 (3x35=105), mora se ostvariti najkasnije u 3. godini. O svim potankostima uz prvi trogodišnji obrazac „Evidencija o stalnom stručnom usavršavanju ovlaštenog revizora (dio A, B i C)“, te detaljno o potrebnim bodovima prema propisanoj strukturi i posljedicama neostvarenja propisanih bodova, pisat ćemo detaljno u FIP-u br. 11/21, u kojem ćemo na primjeru prikazati način popunjavanja obrasca. Na kraju podsjećamo ovlaštene revizore da sve potrebne bodove mogu steći na TEB-ovim webinarima i seminarima za revizore (i računovođe), a o temama i datumima održavanja može se informirati na internet adresi TEB-a: www.teb.hr.
POREZI PIŠE: IDA DOJČIĆ
Mogu li stečajni upravitelji biti obveznici PDV-a? S
tečajni postupak može se otvoriti ako sud utvrdi postojanje stečajnoga razloga, a stečajni razlozi su nesposobnost za plaćanje i prezaduženost (čl. 5. Stečajnog zakona; Nar. nov., br. 71/15 i 104/17). Stečajni upravitelji obavljaju svoju djelatnost temeljem imenovanja od strane trgovačkih sudova. Prema čl. 76. Stečajnog zakona, sud u stečajnom postupku imenuje i razrješava stečajnoga upravitelja, nadzire njegov rad i daje mu obvezne upute, u skladu s ovim Zakonom. Stečajni upravitelj ima pravo na nagradu za svoj rad i naknadu stvarnih troškova (čl. 94. Stečajnog zakona). Nagrada za rad i naknada troškova smatraju se oporezivim primicima stečajnog upravitelja. Obveza poreza na dohodak i doprinosa za obvezna osiguranja prema nagradi za rad stečajnih upravitelja ovisi radi li se o primitku koji se isplaćuje stečajnom upravitelju koji obavlja samostalnu djelatnost slobodnog zanimanja ili se radi o primitku od kojega se utvrđuje drugi dohodak. Prema čl. 29. Zakona o porezu na dohodak, djelatnostima slobodnih zanimanja smatraju se profesionalne djelatnosti fizičkih osoba, koje su po toj osnovi obvezno osigurane prema propisima koji uređuju obvezna osiguranja, odnosno djelatno-
samostalnu djelatnost i utvrđuje dohodak na temelju poslovnih knjiga, porez na dohodak plaća sukladno čl. 29. do 35. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 115/16 – 138/20) te ima obvezu podnošenja godišnje prijave poreza na dohodak do kraja veljače tekuće za prethodnu godinu, dakle do 28.2.2022. za Nagrađivanje rada i 2021. godinu. U slučaju isplate primitka po osnovi nagrade stenadoknada troškova čajnom upravitelju koji obavlja stečajnom upravitelju samostalnu djelatnost isplatitelj uređeno je Stečajnim je obvezan te naknade isplatiti na zakonom, a poreznim je njegov žiro račun i nema obvezu obračunavanja i uplate doprinosa propisima reguliran način iz osnovice i na osnovicu niti oboporezivanja primitaka vezu obračuna, obustave i uplate predujma poreza na dohodak i stečajnih upravitelja. prireza porezu na dohodak, jer se tako naplaćena nagrada/naknada smatra poslovnim primitkom poreznog obveznika, koji se unosi u propisane poslovne knjige. Stečajni upravitelj koji utvrđuje drugi dohodak prema isplaćenoj naknadi sukladno čl. 39. st. 3. toč. 4. Zakona o porezu na dohodak1, porez na dorevizora, inženjera, arhitekata, hodak utvrđuje od svakoga pojeporeznih savjetnika, stečajnih dinačnog primitka umanjenog za upravitelja, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika i druge 1 Primici po osnovi djelatnosti trgovačkih putnika, agenta, akvizitera, slične djelatnosti. sti fizičkih osoba kojima su to osnovne djelatnosti i koje su po toj osnovi upisane u registar poreznih obveznika poreza na dohodak. Djelatnostima slobodnih zanimanja osobito se smatraju: samostalna djelatnost zdravstvenih djelatnika, veterinara, odvjetnika, javnih bilježnika,
Utvrđivanje poreza na
dohodak
Stečajni upravitelj koji obavlja
športskih sudaca i delegata, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika, konzultanata, sudskih vještaka te druge slične djelatnosti od kojih se utvrđuje drugi dohodak.
listopad 2021. 3
FINANCIJE POREZI radnih uvjeta, naknada i obveza poslodavca, a koji ima obilježja nesamostalnosti. Prema tome, poreznim obveznicima ne smatraju se fizičke i pravne osobe u dijelu primitaka koje ostvare kao PDV članovi predstavničkih tijela »Porezni obveznik« u smislu državne vlasti, tijela i jedinica Zakona o porezu na dodanu lokalne i područne (regionalne) vrijednost (Nar. nov., br. 73/13 samouprave, članovi skupština, - 138/20) je svaka osoba koja sa- upravnih i nadzornih odbora mostalno obavlja bilo koju gos- pravnih osoba, suci porotnici, podarsku djelatnost bez obzira stečajni upravitelji i arbitražni na svrhu i rezultat obavljanja te suci. Stoga, ove osobe u dijelu u djelatnosti. Vezano uz utvrđi- kojem obavljaju navedene poslove vanje poreznog statusa osoba ne smatraju se poreznim obveznikoje obavljaju stečajno-upra- cima i nisu obvezni upisati se u viteljsku djelatnost, Središnji registar obveznika PDV-a.“ ured Porezne uprave je u svom Obveznicima PDV-a se ne mišljenju (Kl: 410-19/13-01/662, smatraju fizičke u dijelu primiUr. br: 513-07-21-01/13 od taka koje ostvare kao stečajni 20.12.2013.) naveo sljedeće: „… upravitelji. Stečajni upravitelji u Tablica 1. Naknada stečajnog upravitelja kao drugi dohodak dijelu u kojem obavRed. Nagrada Naknada ljaju poslove stečajnog Opis Stopa Ukupno br. za rad troškova upravitelja nisu obve1. Nagrada/naknada stečajnom upravitelju 10.000,00 2.000,00 12.000,00 kn zni upisati se u registar 2. Osnovica za utvrđivanje doprinosa 10.000,00 2.000,00 12.000,00 kn obveznika PDV-a. 3. Mirovinsko osiguranje I. stup 7,5% 750,00 150,00 900,00 kn Dakle, obveznikom 4. Mirovinsko osiguranje II. stup 2,5% 250,00 50,00 300,00 kn PDV-a se ne smatra 5. Izdatak za doprinose iz osnovice (3. + 4.) 10% 1.000,00 200,00 1.200,00 kn fizička osoba u dijelu 6. Dohodak = porezna osnovica (1. - 5.) 9.000,00 1.800,00 10.800,00 kn primitaka koje ostvari 7. Porez na dohodak 20% 1.800,00 360,00 2.160,00 kn kao stečajni upravitelj, 8. Prirez porezu na dohodak 15% 270,00 54,00 324,00 kn ako tu djelatnost ne 9. Ukupno porez i prirez (7. + 8.) 2.070,00 414,00 2.484,00 kn obavlja u svoje ime, za 10. Iznos za isplatu 6.930,00 1.386,00 8.316,00 kn svoj račun i na vlasti11. Doprinos za zdravstveno osiguranje 7,5% 750,00 150,00 900,00 tu odgovornost te ako 12. Ukupni trošak isplatitelja (1. + 11.) 10.750,00 2.150,00 12.900,00 ne snosi gospodarski rizik povezan s obavDoprinosi se obračunavaju Samostalnost, koja je jedan od ljanjem te djelatnosti. Obzirom s obračunom primitka i dos- osnovnih uvjeta da bi se fizička ili da nije ispunjen uvjet samostalpijevaju na naplatu istodobno pravna osoba smatrala poreznim nosti, stečajni upravitelj se ne s isplatom primitka, a o vrsti i obveznikom, ne postoji u sluča- smatra poreznim obveznikom iznosima obračunanih dopri- ju zaposlenika i drugih osoba u smislu PDV-a (čl. 6. Zakona o nosa, osnovici prema kojoj su koje su povezane s poslodavcem PDV-u), neovisno o izabranom doprinosi obračunani, razdo- ugovorom o radu ili drugim ugo- načinu obračunavanja i utvrđiblju na koje se obveza odnosi i vorom kojim se uređuje odnos vanja poreza na dohodak. drugim podacima koje utvrdi, poslodavca i posloprimca glede propisane izdatke, a izdacima koji se priznaju pri utvrđivanju drugog dohotka smatraju se uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitaka, prema posebnim propisima. Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka plaća se po odbitku, po stopi od 20% bez priznavanja osobnog odbitka. Za osiguranika po osnovi primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak, obveznik doprinosa iz osnovice je primatelj, a obveznik doprinosa na osnovicu isplatitelj primitka. Obveznik obračunavanja i obveznik plaćanja svih doprinosa je isplatitelj primitka, na način propisan čl. 111. do 117. Zakona o doprinosima (Nar. nov., br. 84/08 – 106/18).
4 listopad 2021.
obveznik obračunavanja tj. isplatitelj drugog dohotka (stečajni dužnik/stečajna masa) sastavlja obračunsku prijavu i Obrazac JOPPD.
POREZI POREZI PIŠE: DOMAGOJ ZALOKER
Nabava dugotrajne imovine i troškovi edukacije zaposlenika P
rilikom nabave određenih predmetna dugotrajne materijalne imovine (na primjer strojeva, postrojenja i opreme) dolazi do potrebe za edukacijom zaposlenika u svrhu pravilnog upravljanja takvom imovinom. U tom smislu postavljaju se pitanja mogu li se takvi izdaci za edukaciju zaposlenika uključiti u trošak nabave dugotrajne materijalne imovine ili se priznaju u rashode razdoblja u kojem nastaju? Kako bismo odgovorili na to pitanje potrebno je pažljivo promotriti zahtjeve MRS-a 16 – Nekretnine, postrojenja i oprema i HSFI-a 6 – Dugotrajna materijalna imovina u kojima se nalaze zahtjevi u svezi početnog priznavanja, naknadnog mjerenja, prestanka priznavanja i objavljivanju dugotrajne materijalne imovine u financijskim izvještajima poduzetnika. Prema zahtjevima MRS-a 16 i HSFI-a 6, dugotrajna materijalna imovina se u financijskim izvještajima poduzetnika početno priznaje prema trošku nabave. U trošak nabave dugotrajne materijalne imovine uključuju se sljedeći izdaci: ▶ nabavna cijena, uključujući uvozne carine i nepovratne poreze na nabavu nakon odbitka trgovačkih popusta i rabata, ▶ svi troškovi koji se izravno mogu pripisati dovođenju imovine na mjesto i u stanje
kako bi djelovala u skladu s namjerama rukovodstva, te ▶ početno procijenjeni troškovi rastavljanja i uklanjanja imovine, i obnove mjesta na kojemu se ona nalazi.
Troškovi edukacije zaposlenika u svrhu rukovanja pojedinom dugotrajnom materijalnom imovinom ne uključuju se u trošak nabave te imovine, nego se priznaju kao rashodi razdoblja u kojem nastaju.
Neki od troškova koji se izravno mogu pripisati dovođenju imovine na mjesto i u stanje kako bi djelovala u skladu s namjerama rukovodstva su: ▶ troškovi primanja zaposlenih koji proizlaze izravno iz gradnje ili nabave pojedine nekretnine, postrojenja i opreme; ▶ troškovi pripreme gradilišta; ▶ početni troškovi isporuke i pretovara; ▶ troškovi ugradnje i montaže; ▶ troškovi ispitivanja rada imovine; i
▶ honorari stručnjaka. Neki od primjera troškova koji se ne uključuju u trošak nabave dugotrajne materijalne imovine su: ▶ troškovi otvaranja novog pogona; ▶ troškovi uvođenja novog proizvoda ili usluge (uključujući troškove oglašavanja i promotivnih aktivnosti); ▶ troškovi poslovanja na novoj lokaciji ili s novom skupinom klijenata (uključujući troškove izobrazbe zaposlenih); i ▶ administrativni troškovi i ostali opći troškovi. Priznavanje troškova u nabavnu vrijednost dugotrajne materijalne imovine prestaje kad je imovina na lokaciji i u stanju potrebnom kako bi djelovala u skladu s namjerama rukovodstva. Prema tome, onog trenutka kada je imovina spremna za uporabu prestaje formiranje troška nabave te imovine, imovina se stavlja uporabu i počinje obračun amortizacije te imovine, neovisno o tome jesu li zaposlenici spremni i educirani za upravljanje tom imovinom. U tom smislu zaključujemo da se izdaci koji nastaju po osnovi edukacije zaposlenika za rukovanje pojedinom dugotrajnom materijalnom imovinom ne uključuju u trošak nabave te dugotrajne materijalne imovine, nego se priznaju kao rashodi razdoblja u kojem nastaju. listopad 2021. 5
FINANCIJE POREZI PIŠE: DINKO LUKAČ
Mlade osobe – olakšica i Nesposobno kod novog poslodavca? O PIŠE: JASMINKA RAKIJAŠIĆ
U
praksi se događaju situacije da poslodavac zaposli osobu koja se prema propisanim kriterijima smatra mladom osobom (ugovor na neodređeno vrijeme, mlađa od 30 godina) i za koju bi mogao koristiti oslobođenje od doprinosa na plaću. Međutim, za tu osobu je već bivši poslodavac koristio istu olakšicu, pa se postavlja pitanje o mogućnosti korištenja te olakšice kod novog poslodavca.
odnosno razdoblje kraće od pet godina. Isto se postupa i kada mlada osoba zbog spajanja, pripajanja ili drugih oblika reorganizacije dosadašnjeg poslodavca nastavlja raditi kod novog poslodavca. Pod uvjetom da je novi poslodavac preuzeo sve obveze iz ugovora o radu s dosadašnjim poslodavcem te da se razdoblje osiguranja neposredno nastavlja, osoba zadržava status mlade osobe, te novi poslodavac može nastaviti Povezani poslodavci/ koristiti olakšicu. Isto se odnosi i statusne promjene u slučaju premještaja službenika Pravilnikom o doprinosima odnosno namještenika. propisana je mogućnost naNovo korištenje olakšice stavka korištenja olakšice u preostalom razdoblju do pet kod drugog poslodavca Međutim, ako se radi o zapogodina ako se novi poslodavac smatra povezanom osobom s šljavanju kod svih ostalih novih ranijim poslodavcem (u smislu poslodavaca, a osoba u trenutku propisa o porezu na dobit) ili ta novog zapošljavanja zadovoljadva poslodavca obavljaju djelat- va uvjete da se smatra mladom nost u supoduzetništvu. Dakle, osobom, s obzirom da propisima u tom slučaju, novi poslodavac, nisu za taj slučaj propisana nikakva ograničenja, novi poslodavci mogu koristiti olakšicu novih pet godina, neovisno o tome što je ista već u bilo kojem periodu korištena kod ranijeg poslodavca. Tako, primjerice, ako je bivši poslodavac koristio olakšicu koji sklopi ugovor o radu na za mladu osobu u razdoblju od neodređeno vrijeme s mladom npr. 3 godine, a ta osoba se zatim osobom, može koristiti olakšicu zaposli kod novog poslodavca u preostalom dijelu propisanog na neodređeno vrijeme te je još razdoblja od ukupno pet godina. uvijek mlađa od 30 godina, tada Sukladno navedenom, novi po- i novi poslodavac može koristiti slodavac može koristiti olakšicu istu olakšicu i to u trajanju od samo za neiskorišteno razdoblje, novih 5 godina. 6 listopad 2021.
brtnik je osoba koja obavlja gospodarsku djelatnost, osiguranik je mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, a u slučaju privremene nesposobnosti za rad čiji početak i kraj utvrđuje izabrani doktor, ima pravo na naknadu plaće. Naknada plaće mu pripada za radne dane u tjednu (6 radnih dana), a obračunava se kao prosječna dnevna naknada, po podacima iz Potvrde o osnovicama osiguranja. Kako obrtnik sebi ne isplaćuje plaću, to znači da si neće isplaćivati ni naknadu plaće za prva 42 dana bolovanja. Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti pripada obrtniku od 43. dana privremene nesposobnosti. Međutim, kada se naknada plaće isplaćuje od prvog dana privremene nesposobnosti na teret sredstava HZZO-a, ona pripada obrtniku od prvog dana privremene nesposobnosti. Obrtnik je obvezan uz zahtjev za isplatu naknade plaće priložiti izvješće o privremenoj nesposobnosti te dokaz da je podmirio sve dospjele obveze doprinosa. Naknade plaće mu pripada pod uvjetom da za vrijeme privremene nesposobnosti ne radi, odnosno na drugi način zlorabi vrijeme utvrđene privremene nesposobnosti.
Osnovica za naknadu plaće Osnovica za naknadu plaće jest mjesečna osnovica osiguranja za obračun i uplatu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje za posljednjih 6 mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio osigurani slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo
POREZI POREZI
ost obrtnika za rad u 2021. na naknadu plaće, umanjena za zakonom propisane obvezne doprinose, porez i prirez. Ukoliko bi privremena nesposobnost obrtnika nastupila primjera radi u listopadu 2021., propisana osnovica (5.967,65 kn mjesečno) umanjena za doprinose, porez i prirez bila bi 4.591,43 kn mjesečno, odnosno 27.548,58 kn za 6 mjeseci (od travnja do rujna 2021.). Koristeći navedene podatke, dnevna naknada plaće iznosila bi 175,47 kn (27.548,58/157 dana od travnja do rujna 2021., bez nedjelja). Uz pretpostavku da je obrtnik na privremenoj nesposobnosti za rad na teret HZZO-a bio 10 dana (od 1. do 12.10.2021.), naknada plaće bila bi 1.754,70 kn.
može biti niža od 10.099,10 kn (9.181,00 x 1,1). Doprinosi dospijevaju na naplatu istodobno s isplatom poduzetničke plaće, a najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec. Osnovica na koju se plaćaju doprinosi je i osnovica za utvrđivanje naknade plaće za bolovanje. Ako isplaćuje poduzetničku plaću u iznosu manjem od 10.099,10 kn, doprinose plaća na 10.099,10 kn te u tom slučaju utvrđuje naknadu za bolovanje od propisane osnovice 10.099,10 kn. Ako obrtnik
Propisana osnovica za obračun doprinosa Obrtnik koji plaća porez na dohodak (tzv. obrtnik ‘’dohodaš’’) sam je obveznik doprinosa (za MO I. stup (20% ili 15%) i II. stup (5%), zdravstveno osiguranje (16,5%) te iste obračunava i uplaćuje na propisanu mjesečnu osnovicu koja za 2021. iznosi 5.967,65 kn (9.181,00 x 0,65). Mjesečni iznosi doprinosa dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec. Obrtnik koji plaća porez na dobit (tzv. obrtnik ‘’dobitaš’’) sam utvrđuje osnovicu i obračunava doprinose (‘’iz’’ - za MO I. stup (20% ili 15%), za MO II. stup (5%) i ‘’na’’ osnovicu - za zdravstveno osiguranje (16,5%) za svoje osobno osiguranje. Iznos osnovice utvrđuje se prema iznosu poduzetničke plaće te ista ne
‘’dobitaš’’ isplati poduzetničku plaću veću od 10.099,10 kn, tada doprinose plaća na tu veću plaću, pa je u slučaju bolovanja osnovica za naknadu plaće ta veća osnovica. Međutim, valja voditi računa da iznos naknade plaće ne može biti veći od 4.257,28 kn (3.326,00 x 28%), osim ako se ne radi o priznatoj ozljedi na radu ili profesionalnoj bolesti, korištenju rodiljnog dopusta i prava na rad u polovici punoga radnog vremena po propisima o rodiljnim i roditeljskim potporama ili korištenju dopusta za slučaj smrti djeteta, u slučaju mrtvorođenog djeteta ili
smrti djeteta za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta. Bitno je znati da obrtnik ne plaća doprinose za obvezna osiguranja za razdoblje u kojem je privremeno nesposoban za rad na teret sredstava HZZO-a ili sredstava proračuna.
Popunjavanje JOPPD obrasca Obrtnici za obračunate doprinose podnose obrazac JOPPD na dan isplate primitka/najkasnije sljedeći radni dan ili na dan nastanka obveze obračuna i uplate doprinosa ako nema isplate primitka odnosno na dan kada se ti doprinosi obvezno obračunavaju i uplaćuju sukladno posebnim propisima. Obrtnik ‘’dohodaš’’ popunjava obrazac JOPPD za obvezne doprinose koristeći u jednom retku šifre 0041/5801 te u drugom retku neku od šifri 5201 do 5213 (npr. 5201) i 0000 ako je na bolovanju na teret HZZO-a. Isti u obrascu JOPPD ne iskazuje bolovanje na svoj teret, nego samo bolovanje na teret HZZO-a. Također, ako obrtnik ‘’dobitaš’’ sebi ne isplaćuje poduzetničku plaću ne iskazuje u obrascu JOPPD bolovanje na svoj teret. U polju 10. Ukupni sati rada prema kojima se radi obračun, za oznake stjecatelja primitka 0041 – 0049 i 0031 – 0039 upisuje se stvarni broj dana provedenih u osiguranju po toj osnovi – unutar toga (izvještajnog) mjeseca, bez umanjenja za blagdane, neradne dane, bolovanje na teret osiguranika i sl. U slučaju iskazivalistopad 2021. 7
FINANCIJE POREZI nja korištenja prava na teret HZZO-a (šifre 5201 do 5299 iz Priloga 2), obrtnik ‘’dohodaš’’ i obrtnik ‘’dobitaš’’ (osiguranici) upisuju stvarne dane mirovanja obveze doprinosa. U polju 10.0 Ukupni neodrađeni sati, za oznake stjecatelja primitka 0041 – 0049 i 0031 – 0039 upisuje se 0 (nula), osim u slučaju mirovanja obveze doprinosa koje je kraće od mjesec dana ili korištenja prava na rad s polovicom punog radnog vremena kada se upisuju stvarni dani korištenja prava. U slučaju iskazivanja korištenja prava na teret HZZO-a (šifre 5201 do 5299), osiguranici koji obavljaju samostalnu djelatnost i po toj osnovi su obveznici poreza na dohodak ili dobit upisuju stvarne dane mirovanja obveze doprinosa. Kako nema obveze doprinosa za razdoblje u kojem je na privremenoj nesposobnosti za rad na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja ili sredstava državnog proračuna, obrtnik mora utvrditi osnovicu na koju će obračunati propisane doprinose. Istu utvrđuje u iznosu (npr. 3.657,50 kn za mjesec listopad 2021.), i to tako da najprije utvrdi dnevnu osnovicu za obračun doprinosa (npr. 192,50 kn za listopad 2021.) iz omjera 5.967,65 kn propisana osnovica : 31 dan u listopadu 2021., te dobiveni iznos množi s brojem dana kada nije na bolovanju (npr. 192,50 x 19). U Obrascu JOPPD zaduženje za doprinose se iskazuje u jednom retku, npr. (0041 i 5801; 10. i 10.0.: 31 i 10; 10.1. i 10.2.: 01.10.2021. i 31.10.2021.), a u drugom retku iskazuje se bolovanje na teret HZZO-a, npr. (5201 i 0000; 10. i 10.0.: 10 i 10; 10.1. i 10.2.: 01.10.2021. i 12.10.2021.). 8 listopad 2021.
PIŠE: MIRJANA PAIĆ ĆIRIĆ
Najviša godišnja osnovica podnosi zahtjev za povrat N ajviša godišnja osnovica je, prema Zakonu o doprinosima, najviši iznos do kojega je za pojedinog osiguranika u mirovinskom osiguranju za određenu godinu prema svim osnovama obveza uplatiti doprinos za I. stup mirovinskog osiguranja (20%/15% + 5%) bez obzira na broj dana provedenih u osiguranju te godine. Najviša godišnja osnovica umnožak je iznosa prosječne plaće, koeficijenta 6,0 i brojke 12 što za 2021. iznosi 661.032,00 kn (9.181,00 x 6 x 12). Dakle, to je iznos do kojega je poslodavac obvezan obračunati sve propisane doprinose, a pri isplati primitaka (npr. tzv. ostalih primitaka kao što su bonusi, oporezivih otpremnina i sl.) iznad navedenoga iznosa, poslodavac može odlučiti da na razliku iznad iznosa od 661.032,00 kn ne obračuna doprinos za I. stup mirovinskog osiguranja. Doprinos za II. stup MO te za zdravstveno osiguranje obračunavaju se i uplaćuju na ukupno isplaćeni iznos. Zakonom o doprinosima je propisano da najvišu godišnju osnovicu utvrđuje Porezna uprava s tim da je može primijeniti i poslodavac, i to pri obračunu doprinosa prema plaći i ostalim
primicima od nesamostalnog rada oporezivih porezom na dohodak što ih isplaćuje osiguraniku po osnovi radnog odnosa, pod uvjetom da se plaća i ostali primici odnose na isto obračunsko razdoblje (kalendarsku godinu).
Zahtjev za povrat doprinosa Obveznik doprinosa za kojega je poslodavac u njegovo ime i u njegovu korist uplatio doprinos za MO I. stup, za određenu kalendarsku godinu, u iznosu višem od iznosa doprinosa obračunanog prema najvišoj godišnjoj osnovici propisanoj za tu godinu, ima pravo na povrat toga doprinosa. Pravo na povrat više plaćenih doprinosa utvrđuje Porezna uprava u upravnom postupku na temelju zahtjeva obveznika doprinosa.
Zahtjev za 2021. se podnosi najranije 1.2. 2022., a najkasnije u roku od 5 godina.
Pritom su poslodavac i ev. isplatitelji drugog dohotka obvezni, na zahtjev osiguranika, izdati mu potvrdu o iznosima osnovica te iznosima uplaćenog doprinosa za MO I. stup na Obrascu GOD-
POREZI POREZI
a – tko i kada Isplata predujma dobiti doprinosa? P PIŠE: IRENA SLOVINAC
DOP koji se podnosi uz zahtjev za godišnji obračun i povrat doprinosa za I. stup MO. Ističemo da se pri isplati drugog dohotka, bez obzira na isplaćeni iznos, ne smije primjenjivati najviša godišnja osnovica. Osiguranik može podnijeti zahtjev najranije 1. veljače godine koja slijedi iza godine za koju se podnosi, a najkasnije u roku od pet godina nakon isteka godine u kojoj je obračunan i uplaćen doprinos za I. stup MO prema osnovici čiji je iznos viši od najviše godišnje osnovice. Ako je Porezna uprava napravila godišnji obračun doprinosa temeljem kojega je osiguranik ostvario povrat plaćenog doprinosa za I. stup MO, a on je naknadno ostvario primitke koji se odnose na godinu za koju je izvršen godišnji obračun, prema kojima je plaćen doprinos na dio osnovice iznad najviše godišnje osnovice, osiguranik može podnijeti novi zahtjev u roku od 5 godina od isteka godine u kojoj je doprinos prema naknadno ostvarenim primicima obračunan i uplaćen. Budući se prema Zakonu o porezu na dohodak primitak po osnovi povrata doprinosa smatra drugim dohotkom, Porezna uprava će prije izvršenog povrata obračunati porez na dohodak po stopi od 30% te ev. prirez porezu (čl. 75. i čl. 77.), što se ujedno smatra i konačnim dohotkom.
redujam dobiti (dividende) za tekuću godinu može se isplatiti u skladu i pod uvjetima propisanim Zakonom o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93 – 40/19), te poreznim propisima.
je za j.d.o.o. ZTD-om propisana obveza unošenja 25% ostvarene dobiti u zakonske rezerve, pri isplati predujma dobiti u j.d.o.o.-u trebalo bi postupiti na isti način. To znači iznos dobiti utvrđene u privremenom računu dobiti i gubitka umanjiti za iznos Uvjeti i ograničenja koji se unosi u zakonske rezerve Društvo s ograničenom od- i vlasniku (vlasnicima) predujgovornošću (d.o.o.) i jedno- miti utvrđenu dobit umanjenu stavno društvo s ograničenom za taj iznos. odgovornošću (j.d.o.o.) može Obveza plaćanja poreza članovima društva (vlasnicima) Društvo pri isplati predujma isplatiti predujam dobiti za 2021. udjela u dobiti/dividende: već tijekom 2021. godine. Dioničko društvo (d.d.) može • fizičkoj osobi rezidentu mora obračunati i uplatiti predujam predujam dividende za 2021. poreza na dohodak od kapitagodinu dioničarima isplatiti la po stopi od 10% uvećano za tek poslije 1.1.2022., i to pod prirez ako je propisan, uvjetom da privremeni račun dobiti i gubitka za 2021. godinu • fizičkoj osobi nerezidentu mora obračunati i uplatiti popokazuje dobit i da je društvo rez na dohodak od kapitala ostvarilo dobit u 2020. godini. U po stopi od 10% ili po stopi iz zadovoljenje ovih uvjeta, predujam dividende može se isplatiti ugovora ako RH sa zemljom najviše u visini polovine dobiti u kojoj je primatelj rezident umanjene za iznos koji se mora ima potpisan ugovor o izbjeunijeti u zakonske i/ili druge gavanju dvostrukog oporezirezerve društva, a najviše do vanja (čl. 70. st. 19. Zakona o iznosa 50% dobiti ostvarene u porezu na dohodak; Nar. nov., 2020. godini. br. 115/16 – 138/20). O isplati predujma udjela u Neovisno o pravnom obliku društvo mora pri isplatiti dobiti dobiti/dividende izvještava se postupati s pažnjom dobrog gos- putem obrasca JOPPD na dan podarstvenika i u dobroj vjeri. isplate ili sljedeći radni dan. Da bi isplatilo predujam dobiti/ U slučaju isplate predujma dodividende društvo mora sasta- biti/dividende pravnoj osobi neviti privremeni račun dobiti i rezidentu obračunava se i uplagubitka, te ukoliko on pokazuje ćuje porez na dobit po odbitku po dobit, predujam dobiti može se stopi od 10%; osim ako je međuisplatiti do iznosa iskazanog u narodnim ugovorom o izbjegaračunu dobiti i gubitka. No, kako vanju dvostrukog oporezivanja
listopad 2021. 9
FINANCIJE POREZI drukčije uređeno (čl. 31. st. 7. i 31.e Zakona o porezu na dobit; Nar. nov., br. 177/04 – 138/20). Za primjenu niže stope propisane međunarodnim ugovorom isplatitelj mora imati ovjereni obrazac Zahtjeva za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na dividende prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i države rezidentnosti pravne osobe. Zakonom o porezu na dobit propisano je i oslobođenje od plaćanja poreza po odbitku kada se dividende i udjeli u dobiti isplaćuju između povezanih društava iz različitih država članica EU ako primatelj udjela u dobiti/dividende ima najmanje 10% udjela u kapitalu društva koje isplaćuje dividendu/udio u dobiti i taj najniži postotak udjela ima u neprekidnom razdoblju od 24 mjeseca, pri čemu isplatitelj mora imati propisanu dokumentaciju.
Što kada je predujmljena dobit veća od ostvarene? Ako je vlasniku isplaćen predujam dobiti, a po isteku godine utvrđena je dobit u manjem iznosu od isplaćenog predujma dobiti, više predujmljena dobit ne može se pretvoriti u neki drugi oblik potraživanja (npr. pozajmicu vlasniku, predujam dobiti za sljedeću godinu i sl.). Naime, nastala razlika smatra se dohotkom od kapitala po osnovi izuzimanja vlasnika-fizičke osobe te podliježe oporezivanju po stopi 30% uvećano za prirez (ako je propisan). 10 listopad 2021.
PIŠE: NIKOLINA BIČANIĆ
Posljedice „neurednog“
dugotrajna imovina u poslovn
N
ije rijetko pitanje koje primamo putem telefonskog servisa: „Kako doći do podataka o vrsti, količini i vrijednosti neevidentirane dugotrajne nefinancijske imovine u poslovnim knjigama proračuna/proračunskih korisnika, te na koji način evidentirati tu imovinu u propisanim poslovnim knjigama? Zadnji takav upit primili smo od proračunskog korisnika kojemu je nadležni proračun naložio da utvrdi stvarno stanje svoje imovine – po vrsti, količini i pojedinačnoj vrijednosti (nabavnoj, ispravku i sadašnjoj vrijednosti), te da te podatke unese u novi program, kojeg su nabavili za sve svoje proračunske korisnike iz nadležnosti, radi jedinstvenog postupanja i lakše razmjene i obrade međusobnih podataka. U nastavku ćemo pokušati pojasniti odredbe propisa čija je „neprimjena“ dovela do ovakve situacije, te koje sve nepravilnosti navedeno postupanje povlači za sobom, ali i radnje koje je potrebno poduzeti, a za koje je primarno odgovoran čelnik proračunskog korisnika, kako bi se nefinancijska imovina konačno „uvela“ u propisane analitičke evidencije, ali i glavnu knjigu proračunskog korisnika. Na početku treba istaknuti da Zakon o proračunu1 obvezuje sve proračune i proračunske korisni-
1
Nar. nov., br. 87/08 – 15/15 (v. čl. 97., 102. i dr.)
ke na vođenje poslovnih knjiga, između ostaloga i pomoćnih, a Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i Računskom planu2 propisana je kao obvezna pomoćna knjiga, pored ostalih, analitičko knjigovodstvo dugotrajne nefinancijske imovine. Ta evidencija prema Pravilniku mora sadržavati podatke o imovini – po vrsti, količini i vrijednosti (nabavnoj i otpisanoj) te s drugim potrebnim podacima. Dakle, Pravilnikom je propisan samo minimalni sadržaj ove evidencije, a ostale „potrebne“ podatke koji će se upisivati i pratiti u toj evidenciji, određuje svaki proračun/proračunski korisnik za sebe. Zakonom o proračunu (čl. 125. st. 1. toč. 43. propisana je novčana kazna za prekršaj odgovorne osobe proračuna i proračunskog korisnika u iznosu od 50 do 100 tis. kn ako JLP(R) S i proračunski korisnik nemaju poslovne knjige – dnevnik, glavnu knjigu i pomoćne knjige (iz čl. 102. st. Zakona). Napominjemo da nepridržavanje odredbi o vođenju analitičke evidencije dugotrajne nefinancijske imovine i njenoj usuglašenosti s glavnom knjigom povlači za sobom i obavezu proračunskog korisnika da o toj nepravilnosti izvijesti kroz Izjavu o fiskalnoj odgovornosti (to je Nar. nov., br. 124/14 -108/20 (u nastavku: Pravilnik)
2
PRORAČUN POREZI
“ knjigovodstva - neiskazana
nim knjigama po vrsti, količini i vrijednosti pitanje iz Upitnika o fiskalnoj odgovornosti pod red. br. 56.). S obzirom da kod proračunskog korisnika iz našeg upita nije ustrojena analitička evidencija dugotrajne imovine i sitnog inventara na propisani način, u nastavku se pojašnjavaju još neke odredbe Pravilnika te postupci koje korisnik treba poduzeti.
Početno iskazivanje imovine Sukladno čl. 18. Pravilnika imovina se početno iskazuje po trošku nabave (nabavnoj vrijednosti) odnosno, po procijenjenoj vrijednosti. Navedeno znači da se imovina po prvi puta uknjižava u poslovne knjige po trošku nabave, a kada on nije poznat, tada po procijenjenoj vrijednosti. Iskazivanje po procijenjenoj vrijednost primjenjujemo kada se radi o donacijama, viškovima ili u našem slučaju – postoji imovina u uporabi koja nije evidentirana pojedinačno po vrsti, količini i pojedinačnoj nabavnoj i otpisanoj vrijednosti. Može se pretpostaviti da vrijednosti koje proračunski korisnik iz našeg upita ima iskazane na računima glavne knjige i to odjeljka 0212 Poslovni objekti i podskupine računa 022 Postrojenja i oprema (dugovno) predstavljaju trošak nabave te imovine, te da svote na računu 02921 Ispravak vrijednosti građevinskih objekata i 02922 Ispravak vrijednosti po-
strojenja i opreme predstavljaju iznose ispravka vrijednosti koji je obračunavan koncem svake godine, primjenom propisanih stopa ispravka vrijednosti, a na osnovicu – vrijednosti s računa odjeljka 0212 i podskupine 022. Ukoliko je imovina prilikom nabave ispravno klasificirana na odjeljku 0212 i podskupini 022, ukoliko su s obzirom na to od trenutka nabave pa do sada, koncem svake godine primijenjene propisane stope ispravka vrijednosti imovine te ukoliko svih dosadašnjih godina nije bilo manjkova ni viškova te imovine, podaci o ukupnoj vrijednosti imovine iz glavne knjige su vjerojatno „točni“. Međutim, činjenica da navedeni podaci o imovini nisu iskazani pojedinačno, po vrsti, količini i vrijednosti - u pomoćnim knjigama znači da se cijelo vrijeme postupa suprotno odredbama čl. 97. i 98. Zakona o proračunu, te čl. 7. Pravilnika o proračunskom računovodstvu.
Usklađivanje knjigovodstvenog stanja godišnjim popisom Također, s obzirom na činjenicu da ne postoje knjigovodstveni podaci o pojedinačnim vrijednostima imovine – nabavnoj vrijednosti, ispravku i sadašnjoj vrijednosti, znači da se svih ovih godina godišnji popis nije provodio.
Naime, godišnji popis je obaveza svakog proračuna odnosno proračunskog korisnika, da svake godine, sa stanjem na dan 31. prosinca popiše svu svoju imovinu (i obveze), a to znači provjeri njeno postojanje i kvalitetu (uporabno stanje), te takvo popisno stanje usporedi s knjigovodstvenim, te ga uskladi, prema popisnom stanju. Bez obzira što je možda svake godine imovina proračunskog korisnika iz našeg upita „brojana i popisivana na neke popisne liste“, to se ne može smatrati obavljenim godišnjim popisom, jer nije bila moguća usporedba takvog popisnog stanja s knjigovodstvenim, jer knjigovodstvenog nije bilo, a posljedično nije nikada moglo biti provedeno usklađenje knjigovodstvenog stanja prema popisnom stanju. Navedeno nije u skladu s čl. 14. – 16. Pravilnika i neposredno utječe na realnost podataka iskazanih u financijskim izvještajima (primarno bilancama) za cijeli proteklo razdoblje.
Preporuka za postupanje Prema svemu navedenome, u ovakvim situacijama preporučujemo obavljanje popisa navedene imovine odmah – u toku godine, i tom prilikom potrebno je izvršiti procjenu vrijednosti cjelokupne imovine za koju se ne vodi propisana analitička evidencija, rukovodeći se postolistopad 2021. 11
FINANCIJE PRORAČUN jećim – zbirnim podacima iz glavne knjige, koja se vodi na gore navedenim računima te računima za nabavu opreme unazad 11 godina. Naime, s obzirom da je propisani rok za čuvanje knjigovodstvenih isprava na temelju kojih se podaci unose u glavnu knjigu 11 godina, na raspolaganju su svi ulazni računi za postrojenja i opremu (i sitni inventar) unazad 11 godina. Preporučujemo da se na temelju te dokumentacije utvrde pojedinačne nabavne vrijednosti nabavljene opreme proračunskog korisnika unatrag 11 godina. Ukoliko se prilikom popisa naiđe na imovinu koja je još starija, vrijednost tih predmeta popisno povjerenstvo treba odrediti procjenom (primjerice, za drvenu stolicu – nabavnu vrijednost 400,00 i isti ispravak vrijednosti, tako da je procijenjena sadašnja vrijednost 0,00 kn). Također, svaki predmet koji se nalazi kod proračunskog korisnika prilikom obavljanja popisa treba obilježiti inventarnim brojem koji će predstavljati broj pod kojim će se taj predmet zavesti u pomoćnoj knjizi i ubuduće pratiti. Najbolje je kod obilježavanja koristiti naljepnice s bar kodom (svakom bar kodu treba pridružiti inventarni broj iz analitičke evidencije), radi jednostavnijeg obavljanja svakog budućeg godišnjeg popisa, koji će se provoditi krajem svake proračunske godine, na propisima predviđen način. Što se tiče popisa nekretnina i utvrđivanja njihove vrijednosti, mišljenja smo da se radi utvrđivanja vrijednosti objekta mogu 12 listopad 2021.
„preuzeti“ vrijednosti koje su iskazane u poslovnim knjigama, kako se ne bi stvarali dodatni troškovi angažiranja stručnjaka za procjenu vrijednosti nekretnina. Napominjemo da se knjigovodstvena dokumentacija o stjecanju nekretnina čuva trajno, prema posebnim propisima te da još uvijek u propisima o proračunskom računovodstvu nema odredaba o obavljanju revalorizacije imovine.
Zaključno Može se zaključiti da je u našem slučaju nadležni proračun (JLP(R)S) opravdano zatražio od proračunskog korisnika iz nadležnosti da se sva imovina: popiše – po pojedinačnim vrijednostima, za svaki predmet opreme i postrojenja te objekt, te evidentira - uvede u propisanu pomoćnu knjigu dugotrajne nefinancijske imovine – po pojedinačnim vrijednostima, za svaki predmet opreme i postrojenja te objekta, te da se eventualno usklade podaci iz glavne knjige, prema tome popisnom stanju. Dakle, čelnik proračunskog korisnika treba donijeti odluku o obavljanju popisa ove imovine, imenovati povjerenstva za popis, odrediti rok za taj posao, sastavljanje popisnih lista (koje će sadržavati podatke o procijenjenim nabavnim vrijednostima, ispravku vrijednosti i sadašnjoj vrijednosti), sastavljanje zapisnika o obavljenom popisu i dostavu istoga čelniku. A potom čelnik treba odlučiti o načinu knjiženja (osobe iz računovodstva pomažu kod sastavljanja te
dokumentacije, ali čelnik kao odgovorna osoba – formalno kroz odluku o rezultatima popisa daje nalog za provođenje knjiženja prema rezultatima popisa), sve u skladu s čl. 14. – 16. Pravilnika o proračunskom računovodstvu. Napominjemo da redovan godišnji popis ima kontrolnu svrhu i tada nije prikladno da osobe koje su izravno zadužene za rukovanje određenom imovinom sudjeluju u povjerenstvu za popis te konkretne imovine, a jednako tako ni osobe zaposlene u odjelu računovodstva koje imaju uvid u knjigovodstveno stanje te imovine. Međutim u ovakvim situacijama, kada se mora obaviti izvanredan popis imovine, u popis treba uključiti sve djelatnike. Pritom će osobe iz računovodstvenih odjela dati veliki doprinos, pripremom podataka iz ulaznih računa za nabavu opreme i postrojenja unazad 11 godina, koji su na raspolaganju (a čak i više godina od toga, ako dokumentacija nije bačena). Na kraju preporučujemo dva članka u kojima je detaljno pojašnjeno postupanje s nefinancijskom imovinom, a koji su objavljeni u TEB-ovom časopisu Financije, pravo i porezi, koji mogu pomoći kod organizacije i provedbe ovog zahtjevnog zadatka. DETALJNIJE O TEMI: FIP br. 11/20, N. Bičanić, Obveza godišnjeg popisa imovine i obveza FIP br. 4/20 N. Bičanić, Dugotrajna nefinancijska imovina male vrijednosti i sitni inventar od 2020. godine
RADNO PRAVO POREZI PIŠE: LJUBICA ÐUKANOVIĆ
Odgovornost poslodavca za štetu uzrokovanu radniku Z
akonom o radu je propisana odgovornost poslodavca za štetu koju radnik pretrpi na radu i u svezi s radom. Prema čl. 111. ZR-a poslodavac je dužan štetu uzrokovanu radniku nadoknaditi prema općim propisima obveznog prava odnosno Zakonu o obveznim odnosima (u nastavku: ZOO). Koje odredbe ZOO-a primijeniti ovisi da li je šteta posljedica skrivljenog ponašanja ili djelovanja opasne stvari ili obavljanja opasne djelatnosti. Ovisno o uzroku, odgovornost poslodavca se temelji na presumiranoj krivnji ili objektivnoj odgovornosti kod koje nema krivnje na strani štetnika - poslodavca. Ako je poslodavac odgovoran za nastalu štetu radniku, odgovara prema načelima krivnje, odnosno njegova se krivnja presumira. To je najblaži oblik krivnje i na poslodavcu je da dokazuje da nije kriv za štetu koju je radnik pretrpio. Krajnja nepažnja ili namjera poslodavca je, za razliku od najblažeg oblika krivnje, oblik krivnje koju mora dokazati radnik. Prema čl. 1045. ZOO-a tko drugom prouzroči štetu, dužan je tu štetu nadoknaditi ukoliko ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, a pritom se predmnijeva obična nepažnja. Radniku koji je pretrpio
ozljedu na radu prouzročenu djelovanjem opasne stvari ili obavljanjem poslova u opasnoj djelatnosti za naknadu te štete se primjenjuje kriterij objektivne odgovornosti. Poslodavac je odgovoran za slučajeve objektivne odgovornosti jer je zbog propusta ili određenih radnji radnik pretrpio štetu. Za naknadu štete zbog objektivne odgovornosti se ne zahtijeva krivnja poslodavca već poslodavac odgovara za tu štetu iako nije učinio propust koji je u vezi s štetom koju je pretrpio radnik na radu i u vezi s radom. Člankom 1063. ZOO-a je propisano da „šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću se smatra da potječe od te stvari, odnosno
djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete“. Stoga, prema odredbama ZOO-a, za štetu nastalu od opasne stvari, odnosno opasne djelatnosti poslodavac odgovara bez obzira na krivnju prema kriteriju uzročnosti. Dovoljno je da postoji uzročna veza između štetne radnje i ozljede koju je radnik pretrpio na radu i u svezi s radom da bi radnik ostvario naknadu štete, a poslodavac ima mogućnost dokazivati da za štetu nije odgovoran i može se osloboditi odgovornosti ako dokaže da je šteta nastala: višom silom, krivnjom radnika ili krivnjom treće osobe. Postojanje uzročne veze jedna je od pretpostavki odgovornosti poslodavca i zahtijeva se kod svih kriterija odgovornosti. No, ovisno o tome da li se radi o odgovornosti po kriteriju krivnje ili kriteriju uzročnosti, razlika je u čemu se sastoji uzrok štete. Ako se radi o odgovornosti temeljem osobne krivnje, mora postojati uzročna veza između osobne nedopuštene radnje i nastale štete. U slučaju odgovornosti za drugog, uzročna veza mora postojati između nedopuštene štetne radnje štetnika – poslodavca i nastale štete, za koga odgovara listopad 2021. 13
RADNO PRAVO odgovorna osoba za koju se presumira da je štetnik. Kada se radi o uzročnoj odgovornosti ili tzv. objektivnoj odgovornosti, mora postojati uzročna veza između opasne stvari ili opasne djelatnosti i nastale štete i nije potrebno dokazivati štetnikovu nedopuštenu radnju. Pojam opasne stvari nije određen ZOO-om već je taj pojam odredila sudska praksa tako da se opasnom stvari smatra pokretna ili nepokretna stvar „čiji položaj ili uporaba, ili osobina, ili samo postojanje, predstavlja povećanu opasnost nastanka štete za okolinu“ i treba ih nadzirati povećanom pažnjom. Djelatnost se smatra opasnom „kada u njezinom redovnom tijeku, već samo prema njezinoj tehničkoj prirodi i načinu obavljanja može biti ugroženo zdravlje ljudi ili imovina“, stoga je potrebna posebna pozornost svih osoba koje obavljaju tu djelatnost. Odgovornost poslodavca za ozljedu na radu propisana je i čl. 25. Zakona o zaštiti na radu prema kojem za ozljedu na radu koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca, se smatra da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Poslodavac se može osloboditi odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu. 14 listopad 2021.
PIŠE: VEDRAN JELINOVIĆ
Rok za dostavu pon K
ako bi postupci javne nabave bili brži i učinkovitiji, rokovi za sudjelovanje u njima trebali bi biti što kraći te bi trebalo izbjeći stvaranje nepotrebnih prepreka pristupu gospodarskih subjekata u unutarnjem tržištu, a pogotovo malih i srednjih poduzeća. Stoga bi trebalo imati na umu da bi pri određivanju rokova za primanje ponuda i zahtjeva za sudjelovanje naručitelji trebali posebno uzeti u obzir složenost ugovora i vrijeme potrebno za sastavljanje ponuda, čak ako to zahtijeva utvrđivanje rokova dužih od minimalnih rokova predviđenih u direktivama o javnoj nabavi (Direktiva 2014/24 i Direktiva 2014/25).
Minimalni rokovi za dostavu ponuda u otvorenom postupku To je ujedno i primarno pravilo pri određivanju rokova za dostavu ponuda koje je preneseno u čl. 227. Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 120/16; u nastavku: ZJN 2016): „Naručitelj je obvezan prilikom određivanja rokova za dostavu zahtjeva za sudjelovanje i ponuda posebno uzeti u obzir složenost predmeta nabave i vrijeme potrebno za izradu zahtjeva za sudjelovanje i ponuda, poštujući minimalne rokove propisane odredbama ovoga Zakona.“ U otvorenom postupku velike vrijednosti minimalni rok za dostavu ponuda je 35 dana od
dana slanja poziva na nadmetanje, ali se taj rok može skratiti za 5 dana budući da se ponude dostavljaju elektroničkim sredstvima komunikacije. To znači da rok za dostavu ponuda u RH u otvorenom postupku velike vrijednosti ne smije biti kraći od 30 dana od dana slanja poziva na nadmetanje (čl. 228. i 232. ZJN 2016). Ovaj rok može se skratiti na 15 dana u slučaju žurne situacije propisno opravdane od naručitelja (čl. 234.) ili u slučaju objave prethodne informacijske obavijesti koja ne služi kao sredstvo poziva na nadmetanje ako su ispunjeni uvjeti iz čl. 231. ZJN 2016. U postupku javne nabave male vrijednosti minimalni rok može se skratiti na 20 dana (čl. 236. st. 1. ZJN 2016). Za nabavu društvenih i drugih posebnih usluga iz Priloga X ZJN 2016 rok za dostavu ponuda mora minimalno iznositi 15 dana od dana slanja poziva na nadmetanje, neovisno od toga je li riječ o velikoj ili maloj nabavi (čl. 325. st. 4. ZJN 2016).
Određivanje roka za dostavu Rokovi za dostavu zahtjeva za sudjelovanje i ponuda određuju se na način da se utvrdi točan datum i vrijeme do kojeg se zahtjevi za sudjelovanje i ponude mogu pravodobno dostaviti. Jedno od pitanja u praksi i pogrešaka koje se znaju dogoditi
JAVNA NABAVA
nuda u otvorenom postupku jest određivanje isteka roka za dostavu na taj zadnji dan kada bi rok trebao istjeći, tj. na 30. odnosno 20. dan od dana slanja poziva na nadmetanje. Takvo određivanje nije zakonito, jer rokovi za dostavu ponuda moraju biti puni dani, a što potvrđuje i upravna praksa. Primjer: Kako izračunati najkraći dan dostave ponude ako smo poslali poziv na nadmetanje na objavu 24.9.2021. (petak)? Kada se rok počinje računati od trenutka nastupa događaja ili poduzimanja radnje, sat odnosno dan u kojemu je nastupio događaj ili je poduzeta radnja ne uračunava se u taj rok, već se početak roka računa od prvoga sljedećeg sata, odnosno dana. Rok izražen u danima počinje teći početkom prvoga sata prvoga dana i završava istekom posljednjeg sata zadnjeg dana toga roka. To znači da dan slanja (24.9.2021.) ne ulazi u početak roka, već se kao dan početka roka uzima prvi sljedeći dan, a to je 25.9.2021. (subota). Naime, državni blagdani, subote i nedjelje ne utječu na početak i tijek roka, osim ako su izrijekom izuzeti ili su rokovi izraženi u radnim danima, a tek ako posljednji dan roka pada na državni blagdan, subotu ili nedjelju, rok istječe protekom posljednjeg sata sljedećeg radnog dana. Primjenom ovih pravila na primjeru nabave male vrijed-
nosti, to znači da zadnji 20-i dan koji se mora poštivati pada na 14.10.2021. (četvrtak). Dakle, otvaranje ponuda mora biti najranije 15.10.2021. (petak). Da se radi o nabavi velike vrijednosti u kojem se mora odre-
U odnosu na sadržaj poziva na nadmetanje ili dokumentaciju o nabavi, žalba se izjavljuje u roku od 10 dana od dana objave poziva na nadmetanje.
diti minimalni rok od 30 dana, taj zadnji dan bio bi 24.10.2021. (nedjelja), što znači da otvaranje ponuda mora biti najranije 25.10.2021. (ponedjeljak).
Posljedice određivanja kraćeg roka za dostavu od minimalnog dopuštenog Određivanje kraćeg roka za dostavu ponuda (ili zahtjeva za sudjelovanje) od minimalnog roka propisanog jedna je od 8
osobito bitnih povreda postupka javne nabave iz čl. 404. st. 2. ZJN 2016. Na te povrede Državna komisija pazi po službenoj dužnosti neovisno o fazi u kojoj je izjavljena žalba. Stoga, ukoliko pogrešno određivanje roka za dostavu promakne naručitelju prilikom izrade dokumentacije o nabavi odnosno gospodarskim subjektima i naručitelju tijekom roka za dostavu ponuda pa se kasnije podnese žalba na postupak otvaranja ponuda ili primjerice na odluku o odabiru ili poništenju, Državna komisija će po službenoj dužnosti provjeravati postojanje osobito bitnih povreda. U takvom slučaju Državna komisija će poništiti ne samo odluku o odabiru, već i postupak javne nabave u cijelosti (čl. 425. st. 1. toč. 4. ZJN 2016), jer je riječ o povredi koja nikakvim naknadnim postupkom naručitelja ne može biti ispravljena u toj fazi postupka javne nabave (npr. DKOM, Klasa: UP/II034-02/17-01/562 od 4.9.2017., Klasa: UP/II-034-02/17-01/558 od 14.9.2017. ili Klasa: UP/II034-02/17-01/563 od 18.9.2017.) Stoga je iznimno bitno da na ovu, ali i na druge osobito bitne povrede postupka javne nabave iz faze izrade dokumentacije o nabavi, sudionici vode osobitog računa tijekom faze izrade dokumentacije o nabavi i tijekom roka za dostavu ponuda, jer im vođenje postupka i izrade ponude može biti uzaludan posao. listopad 2021. 15
FIGOSPO GOSPODARSTVO PIŠE: IVAN KELEBUH
Kretanje cijena novih stanova u Hrvatskoj od 2016. do 2021. U
2016. godini započinje oporavak gospodarstva u Hrvatskoj, a time i rast cijena stambenih nekretnina i novosagrađenih stanova. Od 2016. do 2020. cijene prodanih novih stanova porasle su u Hrvatskoj za 26,8%, pri tome u Zagrebu za 34,2% i u ostalim naseljima Hrvatske za 16,9%. U 2020. godini prodano je 3.140 novih stanova preko trgovačkih društava i drugih pravnih osoba
po prosječnoj cijeni od 12.869 kn, što je više za 16,7% nego u 2016. Najveći pad broja stanova zabilježen je kod POS stanova sa 807 stanova u 2016. na samo 82 stana u 2020. Istodobno je i cijena tih stanova u istom razdoblju manja za 1,3% i iznosi 7.703 kn, što je manje za 39,5% od prosječne cijene Hrvatske prodanih stanova u 2020.
Tablica 1. Prosječne cijene prodanih novih stanova po 1m2 u kn u RH 2016.
2017.
2018.
2019.
2020.
I-VI.2020.
Republika Hrvatska
10 034
10 734
11 466
12 338
12 724
13 385
Zagreb
10 445
12 098
12 749
12 834
14 013
14 127
9 582
9 679
10 310
11 732
11 198
12 347
Republika Hrvatska
11 027
11 128
11 819
12 536
12 869
13 550
Zagreb
11 423
12 164
12 831
13 077
14 239
14 371
Ostala naselja
10 576
10 117
10 765
11 881
11 268
12 424
Republika Hrvatska
7 806
8 132
7 670
7 704
7 703
7 499
Zagreb
8 134
8 143
7 473
7 653
7 514
7 545
Ostala naselja
7 471
8 131
7 688
7 782
8 050
7 347
Ostala naselja
Prema prodavatelju stanova Trgovačka društva i druge pravne osobe, bez POS-a1)
POS
Izvor: DZS
U Tablicama 1. i 2. prezentirani su podaci o prodajnim cijenama novih stanova od 2016. do prvog polugodišta 2021. U promatranom razdoblju najveći rast cijena novih stanova zabilježen je u 2019. od 7,6%, pri čemu u Zagrebu za 0,7%, a u ostalim naseljima za 13,8%. Značajan rast cijena novih stanova zabilježen je i u 2017. - za 7,0% i to u Zagrebu za čak 15,8%, a u ostalim naseljima Hrvatske za 1,0%. U prvom polugodištu 2021. prosječna cijena 1 m2 novih stanova koje su pro16 listopad 2021.
davala trgovačka društva i druge pravne osobe, bez POS-a, iznosila je 13.550 kn. Ta cijena veća je za 5,8% u odnosu na drugo polugodište 2020. i to za 4,7% u odnosu na prvo polugodište 2020. Prosječna cijena 1 m2 stanova POS-a (na temelju Programa društveno poticane stanogradnje) u prvom polugodištu 2021. iznosila je 7.499 kn. U istom razdoblju ukupna prosječna cijena po 1 m2 svih prodanih stanova (bez obzira na prodavatelja) iznosila je 13.385 kn.
GOSPODARSTVO POREZI Tablica 2. Stope promjena prosječnih cijena prodanih novih stanova u RH po 1 m2 u % 2017. 2016. Republika Hrvatska Zagreb Ostala naselja
2018. 2017.
2019. 2018.
2020. 2019.
I-VI.2020. I-VI.2019.
7,0
6,8
7,6
3,1
15,8
5,4
0,7
9,2
5,2 0,8
1,0
6,5
13,8
-4,6
10,3
Prema prodavatelju stanova Trgovačka društva i druge pravne osobe, bez POS-a1) Republika Hrvatska
0,9
6,2
6,1
2,7
5,3
Zagreb
6,5
5,5
1,9
8,9
0,9
-4,7
6,4
10,4
-5,2
0,3
Ostala naselja
POS Republika Hrvatska
4,2
-5,7
0,4
0,0
-2,6
Zagreb
0,1
-8,2
2,4
-1,8
0,4
Ostala naselja
8,8
-5,5
1,2
3,4
-8,7
Tablica 3. Broj i površina novih prodanih stanova i struktura cijene u RH u prvom polugodištu 2021.
broj
Struktura prosječne cijene stanova po 1 m2 u%
Prodani stanovi
Prosječna korisna površina jednog stana u m2
Ukupna prosječna cijena stanova 100,0%
troškovi građenja i dobit izvođača u%
troškovi građevinskog zemljišta u%
ostali troškovi u%
Republika Hrvatska
2 365
64,1
100,0
15,8
60,0
24,2
Zagreb
1 409
62,1
100,0
15,8
59,7
24,5
956
66,0
100,0
15,8
60,5
23,7
Ostala naselja
Prema prodavatelju stanova
Trgovačka društva i druge pravne osobe, bez POS-a
Republika Hrvatska
2 312
63,8
100,0
15,8
59,8
24,4
Zagreb
1 367
62,4
100,0
15,8
59,6
24,8
945
65,8
100,0
15,9
60,4
23,7
Ostala naselja
POS
Republika Hrvatska
53
78,0
100,0
16,5
72,2
11,3
Zagreb
42
75,6
100,0
17,4
73,5
9,1
Ostala naselja
11
87,5
100,0
13,4
67,6
19,0
Iz prezentiranih podataka vidljivo je da struktura jednog metra kvadratnog prodanog stana pokazuje da na troškove građevinskog zemljišta u RH u prvom polugodištu 2021. otpada 15,8%, na troškove građenja i dobit izvođača - 60,0% i na ostale troškove - 4,8%. Struktura troškova u Gradu Zagrebu, ostalim naseljima i u trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama pokazuje slične tendencije, osim POS-a. U POSu troškovi građevinskog zemljišta su veći u Gradu Zagrebu i iznose 17,4%, potom u trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama 73,5% i ostali troškovi su manji i iznose 9,1% . Cijena 1 m2 prodanog stana obuhvaća: troškove građevinskog zemljišta (pribavljanje zemljišta te ev. troškove raseljavanja stanara iz postojećih stambenih zgrada ako nije kupljeno prazno zemljište); troškove građenja (rušenje postojećih građevina, čišćenje gradilišta, zemljane radove, podizanje zgrada, podizanje i pokrivanje krovnih konstrukcija, instalacijske i završne radove na zgradi i stanovima) te dobit izvođača radova; ostale troškove (pribavljanje odobrenja za građenje, projektiranje, premjeravanje zemljišta, stručni nadzor, različite pristojbe i poreze, osiguranja, kamate na kredit, PDV, troškove i dobit poslovnog subjekta koji je naručio gradnju radi daljnje prodaje na tržištu).
Godina
ukupno
Zagreb
ostala naselja
Ukupno
13385
14127
12347
trgovačka društva i druge pravne osobe
13550
14371
12424
POS
7499
7545
7347
PROSJEČNE CIJENE PRODANIH NOVIH STANOVA PO 1m2 PREMA PRODAVATELJU I NASELJU U PRVOM POLUGODIŠTU 2021. 16000 14000 12000
ukupno
10000
Zagreb
8000
ostala naselja
6000 4000 2000 0
Ukupno
trgovačka društva i druge pravne osobe
POS
Godina
2019.
2020.
2021.
Ukupno
12142
12824
13385
trgovačka društva i druge pravne osobe
12375
12939
13550
POS
7501
8214
7499
PROSJEČNE CIJENE PRODANIH NOVIH STANOVA PO 1m2 PREMA PRODAVATELJU U PRVOM POLUGODIŠTU 2019., 2020. I 2021. kune 16000 14000 12000
2019.
10000
2020.
8000
2021.
6000 4000 2000 0
Ukupno IZVOR:DZS
trgovačka društva i druge pravne osobe
POS