TEB-ov Poslovni info br. 4/21

TEB-ov

Prilog namijenjen članovima uprave, menadžerima, ravnateljima i drugima

POSLOVNI info PRILOG ČASOPISU FIP 4/22

Predložene izmjene Zakona o PDV-u

Obvezna izvješća prema ZTD-u

T R A V A N J 2022.

Nezaposleni – novčana naknada u 2022.

Blagajnički maksimum

Priručnik za izradu dokumentacije o nabavi - iz prakse upravnih tijela - s komentarima  Izašlo iz tiska: veljača 2022.  Opseg: 272 str.  Autor: Vedran Jelinović Priručnik je namijenjen svim sudionicima postupaka javne nabave. Praksa koja se u njemu obrađuje može služiti naručiteljima i ponuditeljima kao dobar orijentir i smjernice pri izradi dokumentacije o nabavi odnosno procjeni je li ista sukladna propisima i načelima javne nabave.

350,00 kn

U Priručniku se uz komentare autora navode dijelovi iz obrazloženja odluka Državne komisije i Visokog upravnog suda RH, kao i mišljenja Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja kao središnjeg tijela državne uprave nadležnog za politiku javne nabave te shvaćanja Suda Europske unije, u pitanjima koja su od značaja za izradu dokumentacije o nabavi.

Porezni aspekti grupe društava

Analiza primjene Direktive majka - kćer, uz pregled sudske prakse Suda pravde EU  Izašlo iz tiska: prosinac 2021.  Autorice: Iva Uljanić Škreblin, Ksenija Cipek  Opseg: 150 stranica

290,00 kn

Direktivama Vijeća 90/435/EEZ i 2011/96/EU reguliran je način oporezivanja raspodijeljene dobiti (dividende), koju ovisna trgovačka društva država članica isplaćuju svojim matičnim društvima, a koja se nalaze u drugim državama članicama EUa. Cilj ovih Direktiva je izuzeti dividende i druge podjele dobiti, koje plaćaju društva kćeri matičnim društvima, od poreza po odbitku te ukloniti dvostruko oporezivanje takve dobiti. U ovom je priručniku analizirana Direktiva majka - kćer, dana su pojašnjena pojedinih odredbi Direktive i s njima povezana sudska praksa Suda pravde EU-a, te implementacija ove Direktive u hrvatski sustav oporezivanja dobiti.

POSLOVNI info

SADRŽAJ

PRILOG ČASOPISU FIP 4/22

TEB savjetovanje poslovno

Impresum

Utemeljitelj i nakladnik: TEB Poslovno savjetovanje d.o.o.

Zagreb, Trg žrtava fašizma 15/1 OIB: 99944170669 telefon: 385 (01) 46 11 211 telefaks: 385 (01) 46 11 411 Internet adresa: www.teb.hr e-mail: teb@teb.hr Direktor: mr. sc. Mladen Štahan Uredničko vijeće: dr. sc. Dragan Bolanča Ivica Maros mr. sc. Slavica Pezer Blečić Zdenka Pogarčić dr. sc. Katarina Žager Nakladnički savjet: mr. sc. Mladen Štahan mr. sc. Mirjana Paić Ćirić Nikolina Bičanić Domagoj Zaloker Ljubica Ðukanović Grafički urednik: Goran Ferenček Tisak: Tiskara Zelina d.d., Sv. Ivan Zelina

TEB-ov Poslovni info izlazi mjesečno kao prilog časopisu “Financije, pravo i porezi”

AKTUALNO 2 Predložene izmjene Zakona o PDV-a mr. sc. Ida Dojčić MENADŽMENT I TRGOVAČKA DRUŠTVA 3O bvezna poslovna izvješća d.o.o.-a, j.d.o.o.-a i d.d.-a prema ZTD-u mr. sc. Mladen Štahan FINANCIJE 4P očetno priznavanje ulaganja u tuđu imovinu u zakupu Domagoj Zaloker, dipl. oec.

6 Blagajnički maksimum Irena Slovinac, dipl. oec.

POREZI I DOPRINOSI 7 Mlade osobe – produljenje oslobođenja Jasminka Rakijašić, dipl. oec.

8 Nezakonita uporaba motornog vozila Dinko Lukač, dipl. oec.

10 Kada i kako prijaviti inozemni dohodak mr. sc. Mirjana Paić Ćirić PRORAČUN 12 Z aduživanje proračunskih korisnika državnog proračuna Nikolina Bičanić, mag. oec.

PRAVO 13 P rivremena zaštita raseljenih osoba iz Ukrajine Ljubica Ðukanović, mag. iur.

14 N ovčana naknada za vrijeme nezaposlenosti nakon prestanka radnog odnosa u 2022.

Vedran Jelinović, dipl. iur.

GOSPODARSTVO Rast bruto domaćeg proizvoda RH i svih zemalja članica EU-a u 2021. mr. sc. Ivan Kelebuh

AKTUALNO PIŠE: IDA DOJČIĆ

Predložene izmjene Zakona

U

ožujku 2022. godine u saborsku proceduru upućen je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, a donošenje ovih zakonskih izmjena predviđeno je po hitnoj proceduri, obzirom da bi iste trebale stupiti na snagu od 1. travnja 2022.

Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopuna Zakona o PDV-u obuhvaćene su sljedeće izmjene: • da se na isporuku prirodnog plina obavljenu u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. PDV obračunava i plaća po sniženoj stopi od 5%, • proširenje primjene snižene stope PDV-a od 5% na dječju hranu, jestiva ulja i masti, maslac i margarin, isporuku živih životinja, isporuku svježeg ili rashlađenog mesa i jestivih klaoničkih proizvoda, isporuku svježih ili rashlađenih kobasica i sličnih proizvoda od mesa, isporuku žive ribe te svježe ili rashlađene ribe, rakova, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka, isporuku svježeg ili rashlađenog povrća, korijena i gomolja, isporuku svježeg i suhog voća i orašastih plodova, isporuku svježih jaja peradi (u ljusci), sadnice i sjemenje, gnojiva i pesticide, hranu za životinje te ulaznice za koncerte, sportska i kulturna događanja, • proširenje primjene snižene stope PDV-a od 13% na prirodni plin i grijanje iz toplinskih stanica, ogrjevno 2 travanj 2022.

žeg mesa, svježih kobasica, drvo, pelet, briket i sječku te žive ribe i svježe ribe, svježih menstrualne potrepštine, rakova, svježeg povrća, svje• da povredu porezne tajne ne žeg i suhog voća, svježih jaja, predstavljaju podaci o tome sadnica i sjemenja, gnojiva i da je porezni obveznik znao pesticida, hrane za životinje ili morao znati da sudjeluje u  sa 13% na 5% transakcijama čija je namjera izbjegavanje plaćanja PDV-a. ¾ isporuka dječje hrane, jestivih ulja i masti  sa 13% na 5% Primjena stopa PDV-a od ¾ isporuke maslaca i margarina 1.4.2022.  sa 25% na 5% Sukladno predloženim izmje- ¾ ulaznice za koncerte  sa 13% nama odredbi čl. 38. Zakona na 5% o PDV-u, od 1.4.2022. dolazi ¾ ulaznice za sportska događado promjene u primjeni stopa nja i kulturna događanja  sa PDV-a kod sljedećih dobara od25% na 5%. nosno usluga: Kako je navedeno u obrazloženju zakonskog prijedloga, smanjenjem stope PDV-a s 25% i 13% PDV na 5% za prethodno navedena dobra i usluge omogućilo bi se porezno rasterećenje građana i gospodarstva koji su suočeni s rastom troškova, potaknula bi se zaštita baštine i promocija hrvatske kulture te otvorio prostor za razvoj i unaprjeđenje sustava sporta u RH. Također, proširenjem primjene snižene ¾ isporuka prirodnog plina i stope PDV-a od 13% na prirodgrijanja iz toplinskih stanica ni plin i grijanje iz toplinskih  sa 25% na 13% stanica, ogrjevno drvo, pelet, Ì iznimno, na isporuke pri- briket i sječku ublažio bi se rast rodnog plina u razdoblju cijena energenata i omogućilo od 1.4.2022. do 31.3.2023. očuvanje standarda građana te primjenjuje se stopa PDV-a bi se izjednačila stopa PDV-a od 5% za isporuku električne energije ¾ isporuka ogrjevnog drva, pe- i ostalih energenata. Sniženjem leta, briketa i sječke  sa 25% stope PDV-a na 13% za menstruna 13% alne potrepštine smanjilo bi se ¾ isporuka menstrualnih po- porezno opterećenje, što bi poretrepština  sa 25% na 13% znim obveznicima omogućilo da ¾ isporuka živih životinja, svje- samostalno odluče na koji će

MENADŽMENT I TRGOVAČKA DRUŠTVA PIŠE: MLADEN ŠTAHAN

a o PDV-u Obvezna poslovna način usmjeriti razliku nastalu zbog sniženja stope PDV-a.

Odgovornost za prijevarne aktivnosti kod PDV-a Odredbama čl. 127. Zakona o PDV-u je propisano kako će se porezni obveznik, koji obavlja u tuzemstvu isporuke dobara i usluga s pravom na odbitak pretporeza smatrati odgovornim, ako iz objektivnih okolnosti proizlazi da je znao ili morao znati da će zbog prijevarnih aktivnosti dio ili cijeli iznos PDV-a vezan za isporuku koja mu je obavljena, ili bilo koju prethodnu ili sljedeću isporuku istih dobara ili usluga, ostati neplaćen. Ako se utvrdi odgovornost poreznog obveznika, istome će se osporiti pravo na pretporez.

U slučaju kada Porezna uprava sumnja da su isporuke dobara i usluga dio transakcija čija je namjera prijevarno izbjegavanje plaćanja PDV-a, tada će poreznog obveznika koji sudjeluje u takvim transakcijama obavijestiti o njegovoj odgovornosti, te od dana primitka takve obavijesti Porezna uprava može smatrati da je porezni obveznik znao ili morao znati da s takvim transakcijama sudjeluje u transakcijama kojima je namjera izbjegavanje plaćanja PDV-a. Sukladno predloženim dopunama Zakona, ovi podaci ne predstavljaju povredu porezne tajne.

izvješća d.o.o.-a, j.d.o.o.-a i d.d.-a prema ZTD-u P

rema odredbama Zakona o trgovačkim društvima (ZTD), direktori d.o.o.-a i j.d.o.o.-a, te uprave d.d.-a, dužni su svake godine sastavljati poslovna izvješća i podnositi ih nadzornom odboru i/ili skupštini. Ako d.o.o. (i j.d.o.o.) nije ustrojio nadzorni odbor, direktor je dužan sva propisana izvješća predočiti izravno skupštini društva.

Uprava (direktor) je dužna izvješćivati nadzorni odbor (i/ ili skupštinu) o: a) poslovnoj politici i drugim načelnim pitanjima budućeg vođenja poslova te odstupanjima od ranijih predviđanja s navođenjem razloga za to (ovo izvješće treba sastaviti i predočiti pravodobno, po potrebi i bez odgađanja, a najmanje jednom godišnje); b) rentabilnosti poslovanja društva, a napose rentabilnosti uporabe vlastitog kapitala (i ovo izvješće treba sastaviti i predočiti pravodobno, a najmanje jednom godišnje - kada se razmatraju godišnji financijski izvještaji); c) tijeku poslova, napose priho-

da i stanja društva (direktor/ uprava je dužna o ovim pitanjima izvijestiti nadzorni odbor ili skupštinu pravodobno, a najmanje svaka tri mjeseca); d) poslovima koji bi mogli biti od velikog značaja za rentabilnost poslovanja i za likvidnost društva (i o tim poslovima obvezno se izvješćuje nadzorni odbor ili skupština pravodobno).

Kod vladajućeg društva u koncernu izvješće obuhvaća i društva koncerna.

Sva ova izvješća se moraju sastaviti u pisanom obliku, savjesno i istinito. Njihov detaljan sadržaj nije propisan, pa će menadžeri prilagoditi izvješćivanje osobitostima i potrebama društva kojim upravljaju. Uz to, nadzorni odbor (ako je ustrojen) može zahtijevati od uprave da ga se o nekim pitanjima izvješćuje detaljnije ili na drugačiji način, da ga se izvješćuje i o drugim pitanjima, te da ga se izvješćuje češće nego je to predviđeno ZTD-om. Kod velikih i složenih društava ova izvješća mogu biti vrlo opsežna, a kod malih i mikro to mogu biti samo kratke travanj 2022. 3

MENADŽMENT I TRGOVAČKA DRUŠTVA informacije o svim propisanim pitanjima.

Nadalje, uprava velikog i srednjeg d.d.-a, d.o.o.-a i j.d.o.o.-a dužna je jednom godišnje u pisanom obliku podnijeti glavnoj skupštini izvješće o stanju društva i konsolidirano godišnje izvješće (ako ima ovisno društvo). Mikro i mali poduzetnici nisu obveznici izrade godišnjeg izvješća (o stanju društva), ako u bilješkama objave podatke o vlastitim dionicama i udjelima.

Iako sva ova izvješća u pravilu sastavljaju stručne službe njihovo sastavljanje i predočavanje nadzornom odboru i skupštini zakonska je obveza i odgovornost menadžera (uprave ili direktora).

Uprava d.o.o.-a, j.d.o.o.-a i d.d-a dužna je odmah sazvati i izvijestiti skupštinu ako postoji odnosno ako je nastao gubitak u visini polovine temeljnog ka-

pitala. A kako su stečajni razlozi nesposobnost za plaćanje i prezaduženost, Stečajnim zakonom i Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, propisani su uvjeti i okolnosti u kojima uprava mora ili može otvoriti predstečajni postupak ili stečaj.

Uz navedena izvješća uprave, nadzorni odnosno upravni odbor d.d.-a (ako je ustrojen) 4 travanj 2022.

podnosi glavnoj skupštini pisano izvješće o obavljenom nadzoru, u kojem mora navesti: - djeluje li društvo u skladu sa zakonom, aktima i odlukama glavne skupštine, - jesu li GFI (i godišnje izvješće) napravljeni u skladu sa stanjem u poslovnim knjigama i pokazuju li ispravno imovinsko i poslovno stanje, - svoj stav o prijedlogu uprave glede dobiti odnosno pokrića gubitka. Članovi nadzornog odnosno upravnog odbora koji se ne slažu s nekim dijelom izvješća ili izvješćem nadzornog odbora u cjelini, dužni su u pisanom obliku dostaviti skupštini svoje primjedbe.

Sve obveze nadzornog odnosno upravnog odbora d.d.a primjenjuju se i na d.o.o.-e (i j.d.o.o-e) koji su slijedom odredbi ZTD-a morali, ili koji su svojevoljno ustrojili nadzorni odbor.

U pojedinim situacijama ZTD-om je određeno i sastavljanje izvješća vezano za poduzetničke ugovore, odnose s povezanim poduzećima, pripajanja i poslovna spajanja i dr.

Godišnje financijske izvještaje (uz koje se u pravilu predočavaju i poslovna izvješća) treba predočiti članovima trgovačkih društava (skupštini) najkasnije do 31.8. sljedeće godine.

Za potankosti oko pristupa izradi ovih izvješća upućujemo čitatelje na članke „Financijski i poslovni izvještaji poduzetnika za 2021.“ i „Godišnje izvješće i izvješće poslovodstva“, koje smo objavili u FIP-u br. 1 i 2/2022.

PIŠE: DOMAGOJ ZALOKER

Početno pr imovinu u N

ačin računovodstvenog evidentiranju troškova koji nastaju ulaganjem u poslovni prostor u zakupu, kod poduzetnika obveznika poreza na dobit, ovisi o tome terete li tako nastali troškovi zakupnika ili ih zakupnik zaračunava zakupodavcu, kao i o vrsti odnosno prirodi takvih troškova.

Ako je ugovorom o zakupu poslovnoga prostora, ili drugim međusobnim sporazumom, određeno da ulaganja koja će obaviti zakupnik idu na teret zakupodavca, tada zakupnik za ugovorena ulaganja u poslovni prostor ispostavlja račun zakupodavcu. Takva ulaganja se u poslovnim knjigama zakupnika evidentiraju kao rashodi razdoblja, dok se potraživanja za ista, temeljem ispostavljenih računa, evidentiraju u korist prihoda.

U takvim situacijama, računi za obavljena ulaganja ispostavljeni od strane zakupnika prebijaju se s računima za zakup ispostavljenima od strane zakupodavca.

Ako je ugovorom o zakupu poslovnoga prostora ugovoreno da ulaganja koja će obaviti zakupnik idu na teret zakupnika, te da zakupnik za obavljena ulaganja neće teretiti zakupodavca, računovodstveni tretman ulaganja ovisi prvenstveno o njihovoj vrsti jer će ona odrediti terete li ulaganja rashode razdoblja ili dugotrajnu imovinu zakupnika.

FINANCIJE

riznavanje ulaganja u tuđu u zakupu Ako se radi o ulaganjima koja imaju obilježje tekućeg održavanja poslovnoga prostora (npr. ličenje zidova, lakiranje parketa, manji elektroinstalacijski radovi i sl.), zakupnik ih evidentira na teret rashoda razdoblja. Takvi tekući izdaci ne zadovoljavaju uvjete priznavanja kao stavke dugotrajne imovine navedene u zahtjevima nadležnih računovodstvenih standarda (HSFI 5 - Dugotrajna nematerijalna imovina, HSFI 6 – Dugotrajna materijalna imo-

jer se, zapravo, radi samo o pravu korištenja predmetnog ulaganja za vrijeme trajanja ugovora o zakupu, a ne o stvarnom „fizičkom“ vlasništvu nad obavljenim ulaganjem (imovinom).

Na primjer, kada zakupnik u poslovni prostor u zakupu postavlja pregradne zidove (naravno, uz dozvolu zakupodavca) kako bi, za potrebe nesmetanog obavljanja svoje djelatnosti, od jedne velike prostorije napravio nekoliko manjih, nakon

vina, MRS 16 – Nekretnine, postrojenja i oprema i MRS 38 - Nematerijalna imovina).

Kada bi ulaganja u tuđi prostor u zakupu zadovoljila uvjete priznavanja kao stavke imovine, potrebno je utvrditi radi li se o materijalnoj ili nematerijalnoj imovini. U pravilu se takva ulaganja u tuđu imovinu u zakupu evidentiraju u skupini dugotrajne nematerijalne imovine zakupnika

prestanka ugovora o zakupu ti zidovi u pravilu ostaju u poslovnome prostoru (ostaju u vlasništvu zakupodavca) jer su nakon ugradnje postali sastavni dijelovi poslovnoga prostora i, osim ako nije ugovoreno vraćanje poslov noga prostora u prvobitno stanje, zakupnik ih neće ukloniti po svome izlasku iz poslovnoga prostora.

Ista analogija može se primijeniti i u slučajevima kada zakupnik ruši

pojedine zidove kako bi od nekoliko manjih prostorija napravio jednu veću, te kod ostalih građevinskih/rekonstrukcijskih radova, ali i kod postavljanja, na primjer, instalacijskih mrežnih odnosno telekomunikacijskih vodova.

Prema tome, sva značajnija ulaganja u poslovni prostor u zakupu temeljem kojih ne dolazi do stvarnog „fizičkog“ vlasništva zakupnika nad tim ulaganjima, a koja zadovoljavaju zahtjeve HSFI-a 5 i MRS-a 38 za priznavanje kao stavke imovine, zakupnik u svojim poslovnim knjigama evidentira kao dugotrajnu nematerijalnu imovinu.

Sva ulaganja koja zakupnik obavi u poslovni prostor u zakupu, a koja nakon obavljenog ulaganja postaju njegovo stvarno „fizičko“ vlasništvo i za koja su zadovoljeni uvjeti priznavanja kao imovine navedeni zahtjevima HSFI-a 6 i MRS-a 16, zakupnik u svojim poslovnim knjigama evidentira kao dugotrajnu materijalnu imovinu.

Na primjer, kada bi zakupnik u poslovni prostor u zakupu ugradio uređaje ili postavio opremu i namještaj za koje je ugovorom o zakupu ugovoreno da nakon prestanka ugovora ostaju u vlasništvu zakupnika, tada bi predmetni uređaji, oprema i namještaj trebali biti evidentirani kao dugotrajna materijalna imovina zakupnika.

travanj 2022. 5

FINANCIJE FINANCIJE PIŠE: IRENA SLOVINAC

Blagajnički maksimum B

lagajnički maksimum je najviši iznos gotovog novca koji se može zadržati u blagajni na kraju radnog dana, a koji je potreban poduzetniku drugi radni dan za vraćanje ostatka novca kupcima i dr. osobama. Iznos gotovog novca iznad visine blagajničkog maksimuma na kraju dana (ili najkasnije sljedeći radni dan) polaže se na žiro račun poduzetnika.

Tko mora odrediti blagajnički maksimum?

Odluku o blagajničkom maksimum mora donijeti svaka osoba koja se smatra obveznikom fiskalizacije, tj.: • fizička osoba obveznik poreza na dohodak po osnovi samostalne djelatnosti (djelatnosti obrta i s obrtom izjednačene djelatnosti, djelatnosti slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva), te • pravna i fizička osoba koja se smatra obveznikom poreza na dobit (čl. 3. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom; Nar. nov., br.

133/12 – 138/20).

Koliki je blagajnički maksimum?

Visinu blagajničkog maksimuma obveznik fiskalizacije određuje samostalno internim aktom, sukladno potrebama i uvjetima sigurnosti, a najviše do iznosa propisanih čl. 41.f st. 2. Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Nar. nov., 6 travanj 2022.

zetništvu i obrtu koji: br. 146/12 – 144/21).

Kriterij za određivanje visine � zapošljavaju prosječno godišnje < od 250 radnika, blagajničkog maksimuma je veličina obveznika fiskalizacije � u poslovanju su neovisni, odnosno autonomni subjekti utvrđena sukladno Zakonu o koji nisu klasificirani kao parpoticanju razvoja malog gostnerski subjekti te povezani podarstva (Nar. nov., br. 29/02 subjekti, sukladno Preporuci – 121/16; u nastavku: Zakon), te Komisije 2003/361/EC« od 6. isti može iznositi kako je prikasvibnja 2003. godine, zano u tablici. � prema fiVisina Veličina blagajničkog nancijskim poduzetnika maksimuma izvješćima za Mikro poduzetnik i fizičke osobe 10.000,00 kn prethodnu goMali poduzetnik 50.000,00 kn dinu ostvaruSrednji poduzetnik 80.000,00 kn ju godišnji poObveznik fiskalizacije koji prelazi kriterije 100.000,00 kn za malo gospodarstvo slovni prihod Obveznik fiskalizacije koji obavlja u iznosu pro100.000,00 kn mjenjačke poslove tuvrijednosti Fizička osoba obveznik pore≤ 50 mil. eura, ili imaju ukuza na dobit visinu blagajničkog pnu aktivu ako su obveznici maksimuma određuje kao miporeza na dobit/ dugotrajnu kro, mali ili srednji poduzetnik. imovinu ako su obveznici Navedeni iznosi su blagajnički maksimum obveznika fiskalizacije kao cjeline, a u okviru toga iznosa obveznik fiskalizacije određuje blagajnički maksimum svojim organizacijskim dijelovima.

Obveznici fiskalizacije koji prelaze kriterije za malo gospodarstvo mogu odrediti blagajnički maksimum u iznosu od 100.000,00 kn neovisno o svojim organizacijskim dijelovima poreza na dohodak, u iznoodnosno u iznosu do 100.000,00 su protuvrijednosti ≤ 43 mil. kn za svaki organizacijski dio. eura.

Kriteriji za određivanje Prema čl. 3. Zakona razlikuju veličine poduzetnika se mikro, mali i srednji subjekti Malo gospodarstvo u smislu malog gospodarstva.

Zakona čine subjekti u poduMikro subjekti malog gos-

POREZI podarstva su fizičke i pravne osobe koje: • prosječno godišnje imaju zaposleno manje od 10 radnika, • prema financijskim izvješćima za prethodnu godinu - ostvaruju godišnji poslovni prihod u iznosu protuvrijednosti do 2.000.000,00 eura, ili - imaju ukupnu aktivu ako su obveznici poreza na dobit/dugotrajnu imovi nu ako su obveznici poreza na dohodak, u iznosu protuvrijednosti do 2.000.000,00 eura.

Mali subjekti malog gospodarstva su fizičke i pravne osobe koje: • prosječno godišnje imaju zaposleno manje od 50 radnika, • prema financijskim izvješćima za prethodnu godinu - ostvaruju godišnji poslovni prihod u iznosu protuvrijednosti do 10.000.000,00 eura, ili - imaju ukupnu aktivu ako su obveznici poreza na dobit/ dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u iznosu protuvrijednosti do 10.000.000,00 eura.

Srednji subjekti malog gospodarstva su fizičke i pravne osobe čiji je godišnji prosječni broj radnika, ukupni godišnji promet ili zbroj bilance/ dugotrajna imovina veća od mjerila utvrđenih za male subjekte.

Iznosi iz financijskih izvještaja u kunama preračunavaju se u eure primjenom srednjeg tečaja HNB-a na dan izvještavanja (31.12.).

PIŠE: JASMINKA RAKIJAŠIĆ

Produljenje korištenja olakšice za mladu osobu U

slučaju zapošljavanja radnika koji se smatra mladom osobom prema Zakonu o doprinosima, poslodavac je oslobođen plaćanja doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje u razdoblju do pet godina. Mladom osobom smatra se fizička osoba koju poslodavac po osovi ugovora o radu sklopljenog na neodređeno vrijeme prijavljuje na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje, te do dana početka osiguranja ima manje od 30 godina života, a do dana sklapanja ugovora o radu nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme s istim poslodavcem.

Pravilnikom o doprinosima predviđene su i okolnosti u kojima se razdoblje od pet godina korištenja olakšice može i produžiti. Tako, prema Pravilniku, razdoblje se može produžiti ako mlada osoba za vrijeme trajanja pet godina zaposlenja: • ostvaruje pravo iz obveznog zdravstvenog osiguranja na

naknadu plaće na teret državnog proračuna, • radni odnos joj miruje radi dragovoljnog služenja vojnog roka u oružanim snagama RH, i to razmjerno broju dana za koje je ostvarivala pravo na naknadu plaće odnosno u kojima je radni odnos mirovao.

Dakle, prema Pravilniku, u slučaju ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, predviđeno je produljenje olakšice kada se ostvaruje pravo na naknadu plaće na teret državnog proračuna (npr. naknada za roditeljski dopust). Međutim, prema nedavno objavljenom travanj 2022. 7

FINANCIJE POREZI mišljenju Porezne uprave (Kl. 410-01/21-01/2969, Ur. br. 51307-21-01-22-2, od 3.2.2022.)1, proizlazi da se olakšica može produžiti i za razdoblja u kojima osoba ostvaruje naknade na teret HZZO-a, kao što su naknade za bolovanja i rodiljni dopust.

Izvadak iz mišljenja: „U razdoblju od 1. travnja 2020. do 2. svibnja 2020. osiguranica je bila na bolovanju zbog komplikacija u trudnoći, od 3. svibnja 2020. do 9. studenog 2020. koristila pravo na rodiljni dopust, od 10. studenog 2020. do 31. srpnja 2021. koristila pravo na roditeljski dopust te od 1. kolovoza 2021. koristila pravo roditeljski dopust s polovicom punog radnog vremena…. …U navedenom razdoblju osiguranica je ostvarila prava iz obveznih osiguranja na puno radno vrijeme od 1. travnja 2020. do 31. srpnja 2021. (16 mjeseci) te od 1. kolovoza 2021. do 8. prosinca 2021. na pola punoga radnog vremena (4 mjeseca i 8 dana). Kako je u posljednjem razdoblju koristila pravo na rad na pola punoga radnog vremena, a sukladno gore navedenoj odredbi Pravilnika tijek od pet godina zaposlenja kod istog poslodavca produžuje se za broj dana razmjernih punom radnom vremenu odnosno za dva mjeseca i četiri dana. Temeljem navedenog, ukupno razdoblje produženja razdoblja korištenja olakšice oslobođenja obračuna i plaćanja doprinosa na osnovicu iznosi ukupno 18 mjeseci i četiri dana.“ 1

https://www.porezna-uprava.hr/ HR_publikacije/Lists/mislenje33/ Display.aspx?id=19778

8 travanj 2022.

PIŠE: DINKO LUKAČ

Nezakonita uporab Z

akonom o posebnom porezu na motorna vozila uređen je pojam nezakonite uporabe motornog vozila na području Republike Hrvatske (RH), a pod istom se smatra svako korištenje, posjedovanje te činjenično ili pravno raspolaganje motornim vozilom na koje u RH nije na propisan način obračunat ili plaćen posebni porez. Obveza obračunavanja i uplate posebnog poreza nastaje kada se npr. fizičkoj osobi utvrdi nezakonita uporaba motornog vozila na području RH od strane carinskog ili policijskog službenika.

Tko je obveznik plaćanja posebnog poreza?

U situaciji da fizička osoba s prebivalištem u RH nije ostvarila pravo na izuzeće od plaćanja posebnog poreza (npr. zbog kratkotrajne uporabe u RH, zaposlenja kod poslodavca iz druge države članice Europske unije (EU), a istu se zatekne u upravljanju motornim vozilom registriranim u drugoj državi članici EU, smatrat će se da se radi o nezakonitoj uporabi motornog vozila od te fizičke osobe, pa će se istoj osobi obračunati posebni porez na motorna vozila. Dakle, obveznik plaćanja posebnog poreza je osoba koja je nezakonito uporabila motorno vozilo na području RH. Takvom osobom smatra se i osoba koja je sudje-

lovala u nezakonitoj uporabi motornog vozila na području RH, a znala je ili je prema okolnostima slučaja morala znati da je takva uporaba nezakonita te osoba koja je odnosno motorno vozilo stekla u vlasništvo ili posjed premda je u trenutku stjecanja ili primitka motornog vozila znala ili je prema okolnostima slučaja morala znati da je motorno vozilo u nezakonitoj uporabi na području RH. Ukoliko bi carinski ili policijski službenici zatekli fizičku osobu u upravljanju motornim vozilom registriranim u državi koja nije država članica EU (tj. registriranim u trećoj zemlji), ta fizička osoba bi morala platiti i posebni porez na motorna vozila te carinu i PDV.

Obračun i uplata posebnog poreza Kod nezakonite uporabe motornog vozila obveza obračuna i uplate posebnog poreza na motorna vozila nastaje: ▶ kad proizvođač, trgovac ili trgovac rabljenim motornim vozilima isporuči drugoj osobi motorno vozilo na koje u RH nije na propisan način obračunat ili plaćen posebni porez prije izdavanja računa ili bez izdavanja računa ili takvo motorno vozilo uporabi za svoje potrebe ▶ kad se utvrdi da je fizička osoba s prebivalištem u RH posjedovala motorno

POREZI

ba motornog vozila vozilo na koje u RH nije na propisan način obračunat ili plaćen posebni porez ili koristila takvo motorno vozilo na cesti u RH. Smatra se da fizička osoba ima prebivalište u RH ako ista na području RH stvarno boravi više od 185 dana u svakoj kalendarskoj godini zbog osobnih i poslovnih veza ili u slučaju kada poslovne veze ne postoje, ako postoje osobne

veze koje ukazuju na blisku povezanost između osobe i mjesta u kojem prebiva na području RH. U slučajevima nezakonite uporabe motornog vozila posebni porez po službenoj dužnosti utvrđuje i obračunava nadležni carinski ured donošenjem rješenja, a isti fizička osoba treba uplatiti u roku od

15 dana od dana primitka rješenja nadležnog carinskog ureda.

Tko može koristiti motorno vozilo registrirano u drugoj državi članici EU?

Fizička osoba koja ima prebivalište u RH te pravna osoba koja ima sjedište u RH mogu koristiti u RH motorno vozilo registrirano u drugoj državi članici EU. Navedeno motor-

no vozilo se može iznajmiti, uzeti u leasing ili posuditi.

Ako se takvo motorno vozilo upotrebljava na cestama u RH u trajanju dužem od 15 dana obvezno se prijavljuje Carinskoj upravi elektroničkim putem prije ulaska na područje RH. U daljnjem roku od 15 dana od dana prijave carinskom uredu nadležnom prema svom sjedištu

ili prebivalištu treba podnijeti propisanu poreznu prijavu.

Posebni porez obračunat će se razmjerno trajanju ugovora o najmu ili leasingu, odnosno vremenu trajanja uporabe motornog vozila na cestama u RH. Neprijavljivanje motornog vozila nadležnom carinskom uredu u navedenim rokovima smatra se nezakonitom uporabom motornog vozila na području RH.

Što se ne smatra nezakonitom uporabom motornog vozila?

Motorno vozilo nije nezakonito upotrebljavano na području RH ako: ▶ fizička osoba s prebivalištem u drugoj državi članici EU koristi na području RH motorno vozilo registrirano u drugoj državi članici EU u razdoblju, kontinuiranom ili ne, od najduže 6 mjeseci za svako razdoblje od 12 mjeseci, ▶ fizička osoba motorno vozilo registrirano u drugoj državi članici EU u kojoj ima prebivalište redovito koristi za putovanja iz mjesta prebivališta u mjesto rada na području RH i obrnuto (dnevni migrant). U ovom slučaju nema vremenskog ograničenja za uporabu motornog vozila, ▶ student motorno vozilo registrirano u drugoj državi članici EU u kojoj ima prebivalište koristi na području travanj 2022. 9

FINANCIJE POREZI RH u kojoj boravi isključivo zbog studiranja.

Navedeno motorno vozilo se na području RH ne smije koristiti za prijevoz putnika uz plaćanje ili materijalnu naknadu bilo koje vrste ili za industrijski i/ili komercijalni prijevoz robe uz plaćanje ili bez plaćanja. Također, motorno vozilo se ne smije otuđiti, iznajmiti ili posuditi, a ne smije ga koristiti druga osoba osim one koja ga je unijela, a u kojim slučajevima se smatra da je motorno vozilo nezakonito uporabljeno na području RH. Ne smatra se da je motorno vozilo nezakonito upotrebljavano na području RH ako se motorno vozilo registrirano u drugoj državi članici EU nalazi u posjedu ili uporabi kod: ▶ fizičke osobe s prebivalištem u RH koja je zaposlena kod poslodavca u drugoj državi članici EU, a vozilo je u vlasništvu poslodavca. Fizička osoba s prebivalištem u RH je u tom slučaju dužna Carinskoj upravi predočiti pisanu izjavu vlasnika motornog vozila te druge dokaze iz kojih je nedvojbeno da je motorno vozilo prvenstveno namijenjeno za obavljanje zaposlenikovog posla izvan područja RH, te u roku od 5 dana od dana prijave podnijeti zahtjev za izuzeće od plaćanja posebnog poreza na propisanom obrascu. Pravo na izuzeće ne mogu ostvariti osobe koje su zaposlene kod poslodavca sa sjedištem u drugoj državi članici EU s mjestom rada i 10 travanj 2022.

prijavom u RH, ▶ fizičke osobe s prebivalištem u RH koja ima registriran obrt ili slobodno zanimanje u drugoj državi članici EU, a motorno vozilo je registrirano na ime nositelja obrta, odnosno slobodnog zanimanja odnosno odgovorna je osoba, partner, dioničar ili član trgovačkog društva ili poduzeća registriranog u drugoj državi članici EU, a motorno vozilo je u vlasništvu tog stranog pravnog subjekta. Ukoliko su ispunjeni uvjeti, carinski ured izdaje odobrenje za upravljanje tim vozilom na području RH u razdoblju koje ne može biti duže od godinu dana, ▶ fizičke osobe s prebivalištem u RH koja je motorno vozilo iznajmila, uzela u leasing ili posudila u drugoj državi članici EU radi kratkotrajne uporabe u RH. U tom slučaju motorno vozilo smije biti u uporabi na području RH najduže 15 dana od dana prijave Carinskoj upravi, u kojem roku motornim vozilom smije upravljati samo osoba koja ga je posudila ili iznajmila. Osoba koja je posudila, uzela u leasing ili iznajmila motorno vozilo dužna je prijaviti se Carinskoj upravi elektroničkim putem prije ulaska na područje RH. Bitno je znati da se to motorno vozilo ne smije ponovno upotrebljavati na cestama u RH u roku od godine dana od dana prethodne prijave.

PIŠE: MIRJANA PAIĆ ĆIRIĆ

Kada i kak Z

a sve osobe, rezidente RH1, koje ostvaruju primitke u ili iz inozemstva, bez obzira radi li se o dohotku od nesamostalnog rada, drugom dohotku, dohotku od imovine ili dohotku od kapitala, propisana je obveza upisa u registar poreznih obveznika (nadležna je ispostava Porezne uprave prema prebivalištu poreznog obveznika), u roku od 8 dana od ostvarivanja primitaka. Osim toga, valja provjeriti da li je s državom iz koje je ostvaren dohodak u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja2 (koji ima prednost u odnosu na nacionalno zakonodavstvo) kao i koja država ima pravo oporezivanja ostvarene vrste dohotka. Da bi se mogle primijeniti odredbe ugovora, rezident RH mora inozemnom isplatitelju dohotka dostaviti od Porezne uprave ovjereni obrazac (Zahtjev), ako je propisan ugovorom, odnosno potvrdu o rezidentnosti. Ako takav ugovor nije zaključen, primjenjuje se Zakon o porezu na dohodak.

1

2

Ističemo da odjava prebivališta ili uobičajenog boravišta ne znači da osoba više nije rezident RH već se porezna rezidentnost utvrđuje isključivo temeljem Općeg poreznog zakona i propisanog Upitnika TI (tuzemni izlaz).

Pregled važećih ugovora možete vidjeti u TEB-ovom Poslovnom infu 1-2/22.

POREZI

ko prijaviti inozemni dohodak Predujam poreza na dohodak

Uz plaćanje predujma poreza na dohodak koji je ostvaren izravno iz inozemstva ili u inozemstvu, moguća su dva slučaja:  Predujam poreza na dohodak nije plaćen u inozemstvu • porezni obveznik sam obračunava porez i ev. prirez u roku od 30 dana od dana primitka  Predujam poreza na dohodak je plaćen u inozemstvu • porezni obveznik obaviještava o toj činjenici Poreznu upravu, u roku od 8 dana od dana ostvarenog prvog primitka u tekućoj godini, putem pisane izjave (INO-IZJAVA), • predajom navedene izjave smatra se da je prijavljeno ostvarivanje dohotka iz inozemstva se se porezni obveznik ne mora upisati u registar poreznih obveznika.

odbitka, a obračunati porez se uplaćuje na OIB poreznog obveznika. Obveza uplate doprinosa ovisi o vrsti ostvarenog dohotka pa tako za dohodak od kapitala ne postoji obveza dok za drugi dohodak (ugovor o djelu, autorski honorar) ta obveza postoji, ali

plaćen u inozemstvu, a porezni obveznik je PU podnio INO-IZJAVU, tada je obvezan ostvareni dohodak iskazati na Obrascu INO-DOH koji se podnosi PU do 31.1. tekuće godine za prethodnu godinu.

U navedenom slučaju nije ob-

samo za doprinos za mirovinsko osiguranje (10%/7,5% + 2,5%).

Naime, budući nema poslodavca na čiji bi se teret obračunao doprinos za zdravstveno osiguranje, taj se doprinos ne obračunava niti uplaćuje. Doprinosi dospijevaju na naplatu u roku od 30 dana od dana ostvarenog primitka.  Ako je predujam poreza

vezan podnositi JOPPD obrazac, osim u slučaju kada postoji obveza plaćanja doprinosa kada se iskazuju samo doprinosi, a ne i porez na dohodak. Plaćeni porez u inozemstvu se uračunava u tuzemni porez ili izuzima iz tuzemnog poreza, ovisno o odredbama međunarodnih ugovora, ali samo temeljem potvrde o uplaćenom porezu koje izdaje

Podnošenje izvješća  Ako predujam poreza na dohodak nije plaćen u inozemstvu, porezni obveznik obračunava predujam poreza i podnosi JOPPD obrazac u roku od 30 dana od dana ostvarenog primitka pri čemu se dohodak preračunava u kunsku protuvrijednost primjenom srednjeg tečaja HNB-a na dan isplate. Predujam poreza se obračunava po stopi propisanoj za određenu vrstu dohotka (npr. za drugi dohodak 20%), uvećano za ev. prirez porezu, bez priznavanja osobnog

travanj 2022. 11

FINANCIJE POREZI inozemno porezno tijelo ili za to ovlaštena osoba (nije dovoljna potvrda inozemnog isplatitelja), a koja se mora dostaviti najkasnije do 30.11. tekuće godine za prethodnu godinu. Ističemo da se plaćeni porez u inozemstvu može uračunati sukladno ugovoru, ali se može uračunati i ako ugovor nije u primjeni.

Koliko poreza plaćenog u inozemstvu se može uračunati u tuzemni porez? To će se utvrditi tako da se na konačni dohodak koji je ostvaren u/iz inozemstva primijeni tuzemna stopa poreza propisana za određenu vrstu dohotka i to je najviši iznos do kojega se može uračunati porez plaćen u inozemstvu. Ako temeljem tog izračuna proizlazi da je u inozemstvu plaćeno manje poreza, u tuzemni se porez uračunava taj uplaćeni porez te je porezni obveznik dužan platiti razliku poreza.

Međutim, ako je u inozemstvu plaćeno više poreza, tada se ev. povrat može ostvariti samo od države u kojoj je inozemni dohodak isplaćen.

Podsjećamo sve rezidente RH koji nisu prijavili dohodak iz ili u inozemstvu od 2016. godine nadalje da to mogu učiniti podnošenjem dobrovoljne prijave inozemnih dohodaka, bez obzira na činjenicu što je porez plaćen u inozemstvu. Rok za dobrovoljnu prijavu ino dohodaka nije propisan. Međutim, rok za dobrovoljnu prijavu će isteći danom zaprimanja službenog poziva Porezne uprave da se pokreće postupak oporezivanja primitaka iz inozemstva po službenoj dužnosti.

12 travanj 2022.

PIŠE: NIKOLINA BIČANIĆ

Zaduživanje proraču korisnika državnog p N

ovost od 1. siječnja ove godine, od kada je u primjeni novi Zakon o proračunu1, je da je sada tim Zakonom propisano pod kojim uvjetima se mogu zaduživati proračunski korisnici državnog proračuna.

Dakle, kao i za ostale subjekte u proračunskom sustavu, sada je i za ove proračunske korisnike posebnim odredbama uređeno dugoročno zaduživanje.

Povrati zaduživanja – iz vlastitih sredstava Člankom 109. st. 1. Zakona o proračunu propisano je da proračunski korisnici državnog proračuna mogu sklapati ugovore o dugoročnom zajmu i 1

Nar. nov., br. 144/21

ugovore o dugoročnom kreditu isključivo ako obveze po ovim ugovorima podmiruju iz vlastitih prihoda, a uz prethodno dobivenu suglasnost Vlade.

Dakle, proračunski korisnici koji ne ostvaruju vlastite prihode s kojima bi mogli osigurati povrat dugoročnih kredita i zajmova, ne mogu se dugoročno zaduživati.

Proračunski korisnici državnog proračuna mogu se dugoročno zaduživati isključivo ako će obveze po ovim ugovorima podmirivati iz vlastitih prihoda, uz prethodno dobivenu suglasnost Vlade.

PRAVO PIŠE: LJUBICA ÐUKANOVIĆ

Privremena zaštita unskih proračuna raseljenih osoba iz Ukrajine Prethodna suglasnost

Člankom 109. st. 2. Zakona o proračunu propisano je da nadležno ministarstvo odnosno nadležno državno tijelo na razini razdjela organizacijske klasifikacije čiji se proračunski korisnik zadužuje predlaže Vladi donošenje odluke o davanju suglasnosti za zaduživanje iz čl. 109. st. 1. Zakona. To znači da proračunski korisnik državnog proračuna upućuje zahtjev za dobivanje prethodne suglasnosti Vlade za dugoročno zaduživanje preko svog nadležnog razdjela.

Tako će primjerice, fakulteti prije zaključivanja ugovora morati zatražiti suglasnost Vlade RH za zaduživanje putem nadležnog Ministarstva znanosti i obrazovanja, kliničke bolnice putem Ministarstva zdravstva, kazališta koja su proračunski korisnici državnog proračuna putem Ministarstva kulture i medija itd.

Financijski leasing Podsjećamo da se ugovori o financijskom leasingu smatraju dugoročnim zaduživanjem, što znači da će i kod takvog zaduživanja biti potrebno ishoditi prethodnu suglasnost Vlade.

R

adi zaštite interesa raseljenih osoba i drugih osoba koje traže zaštitu čl. 78. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (u nastavku: Zakon) propisano je, da u slučajevima masovnog priljeva ili predstojećeg masovnog priljeva raseljenih osoba iz trećih zemalja koje se ne mogu vratiti u zemlju svog podrijetla, osobito ako postoji rizik da zbog tog masovnog priljeva nije moguće učinkovito provesti postupak odobrenja međunarodne zaštite, Vlada Republike Hrvatske (u nastavku: Vlada RH) donosi odluku kojom uvodi privremenu zaštitu.

Odlukom o uvođenju privremene zaštite u Republici Hrvatskoj za raseljene osobe iz Ukrajine (u nastavku: Odluka), Vlada RH je na sjednici održanoj 7.3.2022. uvela privremenu zaštita u RH za raseljene osobe iz Ukrajine sukladno Zakonu i Provedbenoj Odluci Vijeća Europske unije od 4.3.2022. (u nastavku: Vijeća EU).

Privremena zaštita je Odlukom uvedena sljedećim kategorijama raseljenih osoba, koje su napustile Ukrajinu od 24.2.2022., i to:

• državljanima Ukrajine i članovima njihovih obitelji koji su boravili u Ukrajini na dan 24.2.2022., • osobama bez državljanstva i državljanima ostalih trećih

zemalja, koji su u Ukrajini uživali međunarodnu ili istovjetnu nacionalnu zaštitu na dan 24.2.2022. i članovima njihovih obitelji koji su u Ukrajini imali odobren boravak na dan 24.2.2022., • državljanima ostalih trećih zemalja koji su u Ukrajini imali važeći stalni boravak na dan 24.2.2022. sukladno travanj 2022. 13

FINANCIJE PRAVO ukrajinskim propisima i koji se ne mogu vratiti u svoju zemlju ili regiju podrijetla u sigurnim i trajnim uvjetima.

Odlukom je uvedena privremena zaštita i za članove obitelji raseljenih osoba, a prema toč. II. Odluke to su: • njegov/njezin bračni drug ili njegov/njezin izvanbračni drug, • njihova maloljetna djeca, bez obzira na to jesu li rođena u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici ili su posvojena, • ostali bliski rođaci koji su živjeli u zajedničkom domaćinstvu u trenutku kad su nastale okolnosti povezane raseljavanjem osoba iz Ukrajine, a koji su u to vrijeme bili potpuno ili uglavnom ovisni o tim osobama.

Raseljenim osobama i njihovim članovima obitelji Vlada RH je Odlukom odobrila privremenu zaštitu, a osiguran im je i pristup svim pravima koja proizlaze iz statusa raseljene osobe pod međunarodnom i privremenom zaštitom.

Najdulje vrijeme trajanja privremene zaštite je tri godine koje se odobrava na vrijeme od jedne godine, a istekom jedne godina privremena zaštita se može automatski produžiti na šest mjeseci, a najduže do godine dana, osim ako je privremena zaštita prestala.

Iznimno, privremena zaštita se može još produžiti za najviše godinu dana na temelju odluke Vijeća EU. Privremena zaštita prestaje: • istekom najduljeg dopuštenog vremena trajanja ili 14 travanj 2022.

• odlukom Vijeća EU. Stranac pod privremenom zaštitom u RH ima pravo na: ▶ boravak ▶ iskaznicu ▶ osnovna sredstva za život i smještaj ▶zdravstvenu zaštitu ▶ osnovno i srednje obrazovanje ▶ informacije o pravima i obvezama ▶rad bez potrebe ishođenja dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada ▶ spajanje obitelji i slobodu vjeroispovijesti.

Stranac pod privremenom zaštitom je dužan: ▶ poštivati Ustav, zakone i druge propise RH ▶ surađivati s državnim tijelima RH te postupati po njihovim mjerama i uputama ▶ podvrgnuti se provjeri i utvrđivanju identiteta ▶ podvrgnuti se zdravstvenom pregledu ▶ poštivati Kućni red Prihvatilišta ▶ pojaviti se u Prihvatilištu u roku koji mu je određen ▶ odazvati se pozivu Ministarstva unutarnjih poslova (u nastavku: MUP) za saslušanje te surađivati tijekom cijelog postupka odobrenja međunarodne zaštite ▶ ostati na području RH za vrijeme trajanja postupka odobrenja međunarodne zaštite ▶ javiti promjenu boravišta MUP-u u roku od dva dana od dana promjene ▶ pridržavati se uputa i mjera MUP-a o ograničenju slobode kretanja.

MUP je obvezan pisanim putem, u što kraćem roku, obavijestiti stranca pod privremenom zaštitom o pravima i obvezama na jeziku za koji se opravdano pretpostavlja da ga razumije i na kojem može komunicirati.

PIŠE: VEDRAN JELINOVIĆ

Novčana nak nakon presta P

ravo na novčanu naknadu nakon prestanka radnog odnosa ili obavljanja samostalne djelatnosti nezaposlena osoba ostvaruje u postupku i pod uvjetima propisanim Zakonom o tržištu rada (Nar. nov., br. 118/18 – 18/22; u nastavku: Zakon). U nastavku teksta dajemo pregled bitnih informacija vezanih uz ostvarenje ovog prava nakon prestanka radnog odnosa, dok ćemo u sljedećem broju skrenuti pažnju na okolnosti bitne uz ostvarenje prava na naknadu nakon prestanka obavljanja samostalne djelatnosti.

Prethodni staž kao temeljni uvjet Da bi nezaposlena osoba stekla pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti mora u trenutku prestanka radnog odnosa imati prethodni staž u trajanju od najmanje 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca. Ne mora biti neprekinuti.

Rok za podnošenje zahtjeva Da bi ostvarila pravo na naknadu, nezaposlena osoba treba se prijaviti i podnijeti zahtjev Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (u nastavku: HZZ) u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa, prestanka privremene nesposobnosti za rad odnosno rodiljnog, roditeljskog, posvoji-

PRAVO

knada za vrijeme nezaposlenosti anka radnog odnosa u 2022. teljskog ili skrbničkog dopusta nakon prestanka radnog odnosa.

Ako se ovaj rok propusti zbog opravdanog razloga (pri čemu Zakon ne navodi koji bi to bio), zahtjev se može podnijeti u roku

od 8 dana od dana prestanka razloga koji je prouzročio propuštanje roka, ali najkasnije 60 dana od propuštanja roka.

Iznimno od svega navedenog, nezaposlena osoba kojoj je radni odnos prestao na temelju odluke nadležnog suda stječe pravo na novčanu naknadu ako se prijavi HZZ-u i podnese zahtjev u roku od 60 dana od dana pravomoćnosti iste.

Podnošenje zahtjeva Zahtjev se podnosi HZZ-u na jedan od sljedeća tri načina: • osobno, u bilo kojoj područnoj službi, područnom ure-

du, odnosno ispostavi HZZ-a prema mjestu prijavljenog boravišta ili prebivališta; • preporučeno poštom uz presliku identifikacijskog dokumenta (osobna iskaznica, putovnica);

• skenirano putem e-maila uz presliku osobne dokumentacije (osobna iskaznica, putovnica); Uz prijavnicu u evidenciju nezaposlenih i zahtjev za novčanu naknadu potrebno je priložiti: • dokaz o razlogu prestanka radnog odnosa, potvrđen potpisom i pečatom poslodavca (npr. odluka o otkazu ugovora o radu, obavijest o isteku ugovora na određeno…). Tiskanica M-2P se ne smatra pravovaljanim dokazom o razlogu prestanka radnog odnosa.

• dokaz o prosjeku bruto pla-

će ostvarene u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa (npr. potvrda poslodavca, platne liste ovjerene od strane poslodavca) i računa banke1

Tko nema pravo na novčanu naknadu?

Pravo na novčanu naknadu nema nezaposlena osoba kojoj je radni odnos prestao na jedan od sljedećih načina: 1. zbog toga što je otkazala radni odnos odnosno službu, osim u slučaju izvanrednog otkaza ugovora o radu uzrokovanog ponašanjem poslodavca, 2. pisanim sporazumom o prestanku radnog odnosa odnosno službe,2 3. sudskom nagodbom kojom 1

2

Obrasci za preuzimanje i detaljnije informacije dostupne su na internetskim stranicama HZZ-a (www.hzz.hr).

Iznimno ima pravo, ako je sporazum o prestanku radnog odnosa odnosno službe sklopljen: 1. zbog premještaja bračnog druga odnosno izvanbračnog druga ili životnog partnera u drugo mjesto prebivališta u skladu s posebnim propisima, 2. zbog promjene mjesta prebivališta zbog zdravstvenih razloga, a na temelju mišljenja zdravstvene ustanove koju određuje ministar nadležan za zdravstvo ili 3. na prijedlog poslodavca, a u slučaju kolektivnog zbrinjavanja viška radnika. travanj 2022. 15

PRAVO je utvrđen prestanak radnog 60 %, a za preostalo vrijeme ći ne može biti niži od 50 % odnosa, korištenja 30 % od osnovice. iznosa minimalne plaće, uma4. zbog toga što nije zadovoljiMeđutim, najviši iznos nov- njene za doprinose za obvezna la na probnom radu ili nije čane pomoći za prvih 90 dana osiguranja utvrđene posebnim zadovoljila tijekom priprav- korištenja ne može biti viši od propisom. To znači da najniži ničkog odnosno vježbenič- 70%, a za preostalo vrijeme ko- iznos novčane pomoći u 2022. kog staža odnosno nije u rištenja ne viši od 35 % iznosa iznosi 1.875,00 kn. propisanom roku položila prosječne netoplaće isplaćene Rad na ugovor o djelu stručni ispit koji je poseb- po zaposlenome u pravnim nim propisom utvrđen kao osobama RH u prethodnoj ili autorski ugovor za uvjet za nastavak rada, godini prema posljednjem vrijeme nezaposlenosti Zavod će presta5. redovnim otkati voditi osobu kao zom uvjetovanim Pravo na naknadu ostvaruje osoba koja: nezaposlenu ako ta skrivljenim pona- 1. ispunjava uvjet prethodnog staža, osoba ostvari mjesečšanjem radnika ili ni primitak od pruizvanrednim ot- 2. do prestanka radnog odnosa nije žanja usluga prema kazom zbog teške došlo njenom krivnjom (ili voljom), posebnim propisima povrede radne 3. mora se u zakonskom roku prijaviti odnosno drugi dohoobveze odnosno nadležnom HZZ-u i podnijeti zahtjev dak prema propisima službene dužnoo porezu na dohodak sti ili prestankom za novčanu naknadu. koji je veći prosječne službe po sili zakona zbog razloga uvjetovanih službeno objavljenom podatku. isplaćene novčane naknade u Prosječna mjesečna isplaćena prethodnoj kalendarskoj goponašanjem službenika ili 6. zbog izdržavanja kazne za- neto-plaća po zaposlenome u dini. U tom slučaju obustavit pravnim osobama RH za 2021. će se isplata novčane pomoći. tvora duže od 3 mjeseca. iznosila je 7.129 kuna (Nar. Prosječno isplaćena novčana Visina naknade nov., br. 23/22), što znači da naknada u 2021. godini iznoOsnovicu za utvrđivanje najviši iznos novčane pomoći sila je 2.560,22 kn, pa stoga ni visine novčane pomoći čini za prvih 90 dana korištenja mjesečni primitak nezaposlene prosjek brutoplaće ostvaren u u 2022. ne može biti viši od osobe koja prima naknadu tijetromjesečnom razdoblju koje 4.990,30 kn, a za preostalo kom 2022. ne bi smjela prelaziti je prethodilo prestanku radnog vrijeme korištenja ne može taj iznos, jer će joj se obustaviti odnosa. Novčana pomoć za pr- biti viši od 2.495,15 kn. isplata naknade. vih 90 dana korištenja iznosi Najniži iznos novčane pomo-

Novi TEB-ov portal! https://porezi.teb.hr

POREZI – sve na jednom mjestu besplatno

besplatno

pretplata

pretplata

pretplata

PROČIŠĆENI TEKSTOVI ZAKONA

PROČIŠĆENI TEKSTOVI PROVEDBENIH PROPISA

MIŠLJENJA POREZNE UPRAVE

TEB-ovi STRUČNI ČLANCI I TEKSTOVI

TEB-OVA PISANA MIŠLJENJA

GOSPODARSTVO POREZI PIŠE: IVAN KELEBUH

Rast bruto domaćeg proizvoda RH i svih zemalja članica EU-a u 2021.

U razdoblju od 2015. do početka 2020. godine, bruto domaći proizvod Hrvatske je bilježio kontinuirani rast. Početkom 2020. i uslijed izbijanja pandemije bolesti COVID-19, mnoge su države morale poduzeti razne mjere ograničavanja gospodarskih aktivnosti i kretanja ljudi koje su utjecale i na pad gospodarstva, a time i na značajan pad BDP-a. Tako je u 2021. godini BDP Hrvatske manji za 8,4% i na razini zemalja EU-a za 6,2% u odnosu na 2019.

Bruto domaći proizvod RH u 2021. prema tekućim cijenama iznosio je 431,5 milijardi kn i veći je za 53,2 milijarde kn ili 10,4% nego u 2020. BDP po stanovniku za 2021. iznosio je oko 14.800 eura. Na rast BDP-a u 2021. utjecale su glavne komponente poput: rasta izvoza robe (+20,0%), usluga (+51,5%), potrošnje ku-

ćanstva (+10,1%), ukupnog rasta uvoza robe i usluga (14,7%) i rasta bruto investicija u fiksni kapital (+7,8%).

Bruto dodana vrijednost (BDV) u 2021. godini u odnosu na 2020. realno je veća za 8,9%. Na realni rast BDV-a utjecao je rast bruto dodane vrijednosti u trgovini, prijevozu i skladištenju te smještaju, pripremi i usluživanju hrane (+25,0%), potom u Informacijama i komunikacijama (+9,9%), prerađivačkoj industriji, rudarstvu i vađenju (+6,9%), poljoprivredi (+5,5%), javnoj upravi i obrani, obrazovanju, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (+10,5%) i građevinarstvu (+9,3%) i stručnim, znanstvenim, tehničkim, administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (+2,8%).

Tablica1. Realne stope rasta, odnos prema istom tromjesečju prethodne godine1) kućanstva

Konačna potrošnja NPUSK

država

Bruto investicije u fiksni kapital

ukupno

Izvoz roba i usluga robe

usluge

ukupno

Uvoz roba i usluga robe

usluge

Bruto domaći proizvod

2020.

-5,3

-6,5

4,1

-6,1

-22.7

0,3

-42,0

-12,3

-8,8

-28.0

-8,1

2021.

10,1

4,7

3,0

7,8

33,3

20,0

51,5

14,7

14,8

13,9

10,4

1) Privremeni podaci 2) Izvor: DZS

Kretanje stope promjena rasta i pada BDP-a u zemljama članicama EU-a od 2018. do 2021. pokazuje kontinuirani rast, osim 2020. zbog bolesti COVID-19. Utjecaj pandemije na globalno gospodarstvo očitovao se i u velikom padu trgovinskih tokova između zemalja članica EU-a i drugih država. Zbog smanjenja putovanja, prometa i ostalih poslovnih usluga u izvozu usluga, također se može uočiti znatan pad uvoza usluga.

U 2021. u odnosu na 2020., rast BDP-a od 5,5% imale su sve zemlje članice EU-a i zemlje euro područja 5,6%. Najveći rast BDP-a imale su: Irska (+13,5%), Hrvatska (+10,4%), Malta (+9,5%), Slovenija i Estonija (+8,3%).

Istodobno, najnižu stopu rasta bilježe Njemačka (+3,1%), Slovačka (+3,2%), Finska (+3,3%), Češka (+3,4%) i Bugarska (+3,9%).

Tablica 2. Bruto domaći proizvod po zemljama, realne stope rasta odnos prema istom razdoblju prethodne godine, u % 2018

2019

2020

EU-27

2,1

1,6

-6,2

2021 5,5

Euro Zona-19

1,9

1,3

-6,6

5,6

Irska

8,5

5,6

3,4

13,5

Hrvatska

2,8

2,9

-8,4

10,4

Malta

5,2

5,5

-7,0

9,5

Estonija

4,4

5,0

-2,9

8,3

Slovenija

4,4

3,2

-5,5

8,3

Grčka

1,6

1,9

-8,2

8,2

Mađarska

5,4

4,6

-5,0

7,5 7,4

Francuska

1,8

1,5

-8,1

Italija

0,9

0,3

-8,9

7,0

Luxembourg

3,1

2,3

-1,3

7,0

Belgija

1,8

1,7

-6,4

6,4

Rumunjska

4,5

4,1

-3,9

6,0

Cipar

5,2

3,1

-5,1

5,7

Poljska

5,4

4,5

-2,7

5,7

Španjolska

2,4

2,0

-11,0

5,5

Portugal

2,8

2,5

-7,6

5,4

Litva

3,9

4,3

-0,8

4,9

Nizozemska

2,4

1,7

-3,8

4,9

Austrija

2,6

1,4

-6,6

4,9

Švedska

2,0

1,4

-2,8

4,7

Latvija

4,0

2,0

-3,6

4,6

Danska

2,2

2,8

-3,3

4,2

Bugarska

3,1

3,7

-4,2

3,9

Češka

3,2

2,3

-5,6

3,4 3,3

Finska

1,3

1,3

-2,8

Slovačka

3,8

2,3

-5,2

3,2

Njemačka

1,3

0,6

-4,9

3,1

Izvor: Eurostat