Blagajnički maksimum

PIŠE: IRENA SLOVINAC

Blagajnički maksimum je najviši iznos gotovog novca koji se može zadržati u blagajni na kraju radnog dana, a koji je potreban poduzetniku drugi radni dan za vraćanje ostatka novca kupcima i dr. osobama. Iznos gotovog novca iznad visine blagajničkog maksimuma na kraju dana (ili najkasnije sljedeći radni dan) polaže se na žiro račun poduzetnika. Tko mora odrediti blagajnički maksimum?

Odluku o blagajničkom maksimum mora donijeti svaka osoba koja se smatra obveznikom fiskalizacije, tj.: • fizička osoba obveznik poreza na dohodak po osnovi samostalne djelatnosti (djelatnosti obrta i s obrtom izjednačene djelatnosti, djelatnosti slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva), te • pravna i fizička osoba koja se smatra obveznikom poreza na dobit (čl. 3. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom; Nar. nov., br. 133/12 – 138/20). Koliki je blagajnički maksimum?

Visinu blagajničkog maksimuma obveznik fiskalizacije određuje samostalno internim aktom, sukladno potrebama i uvjetima sigurnosti, a najviše do iznosa propisanih čl. 41.f st. 2. Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Nar. nov., br. 146/12 – 144/21).

Kriterij za određivanje visine blagajničkog maksimuma je ve-

ličina obveznika fiskalizacije

utvrđena sukladno Zakonu o poticanju razvoja malog gospodarstva (Nar. nov., br. 29/02 – 121/16; u nastavku: Zakon), te isti može iznositi kako je prikazano u tablici.

Fizička osoba obveznik poreza na dobit visinu blagajničkog maksimuma određuje kao mikro, mali ili srednji poduzetnik. Navedeni iznosi su blagajnički maksimum obveznika fiskalizacije kao cjeline, a u okviru toga iznosa obveznik fiskalizacije određuje blagajnički maksimum svojim organizacijskim dijelovima.

Obveznici fiskalizacije koji

prelaze kriterije za malo gos-

podarstvo mogu odrediti blagajnički maksimum u iznosu od 100.000,00 kn neovisno o svo-

jim organizacijskim dijelovima

odnosno u iznosu do 100.000,00 kn za svaki organizacijski dio.

Veličina poduzetnika

Mikro poduzetnik i fizičke osobe Mali poduzetnik Srednji poduzetnik

Kriteriji za određivanje veličine poduzetnika

Malo gospodarstvo u smislu Zakona čine subjekti u podu-

zetništvu i obrtu koji: Ì zapošljavaju prosječno godišnje < od 250 radnika, Ì u poslovanju su neovisni, odnosno autonomni subjekti koji nisu klasificirani kao partnerski subjekti te povezani subjekti, sukladno Preporuci Komisije 2003/361/EC« od 6. svibnja 2003. godine, Visina Ì prema fiblagajničkog nancijskim maksimuma izvješćima za Obveznik fiskalizacije koji prelazi kriterije za malo gospodarstvo 10.000,00 kn 50.000,00 kn 80.000,00 kn 100.000,00 kn prethodnu godinu ostvaruju godišnji poslovni prihod Obveznik fiskalizacije koji obavlja mjenjačke poslove 100.000,00 kn u iznosu protuvrijednosti ≤ 50 mil. eura, ili imaju ukupnu aktivu ako su obveznici poreza na dobit/ dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u iznosu protuvrijednosti ≤ 43 mil. eura. Prema čl. 3. Zakona razlikuju se mikro, mali i srednji subjekti malog gospodarstva. Mikro subjekti malog gos-