TEB-ov
Prilog namijenjen članovima uprave, menadžerima, ravnateljima i drugima
POSLOVNI info PRILOG ČASOPISU FIP 10/19
L I S T O P A D 2019.
Ovršni tretman novih neoporezivih primitaka
Vrste planova Prednosti pri zapošljavanju
Tko se smatra povezanim osobama?
TEB organizira PRAKTIKUM / GDPR na praktičnim primjerima Zagreb, 3.10.2019. (četvrtak), Hotel Central, Branimirova 3 (ulaz iz Petrinjske ulice) PRAKTIKUM / Poslovna spajanja i računovodstvo goodwilla Zagreb, 11. listopada 2019. (petak), Forum Zagreb - Kongresni centar, Radnička cesta 50 - centar Green Gold IZOBRAZBU / Specijalistički program izobrazbe u području javne nabave Zagreb, 14.10. – 18.10.2019., Hotel Central, Branimirova 3 (ulaz iz Petrinske ulice) PRAKTIKUM / Rad i odgovornost revizijskih odbora Zagreb, 15.10.2019. (utorak), Sheraton Zagreb Hotel, Ul. kneza Borne 2 TRENING / Stručno usavršavanje iz proračunskog računovodstva i financija Zagreb, 21. - 25.10.2019., Hotel Central, Branimirova 3 (ulaz iz Petrinjske ulice) SEMINAR / Aktualnosti i pripreme za kraj 2019. - poduzetnici Zadar, 21.10.2019., Hotel Kolovare Osijek, 21.10.2019., Hotel Osijek, Šibenik, 22.10.2019., Hotel Jadran Varaždin, 22.10.2019., Park Boutique Hotel Dubrovnik, 23.10.2019., Hotel Lero Rijeka, 23.10.2019., Grand Hotel Bonavia Split, 24.10.2019., Hotel Art Pula, 24.10.2019., Županijska Komora Pula Zagreb, 25.10.2019., Hotel International Zagreb Bjelovar, 25.10.2019., Ekonomski fakultet Bjelovar SEMINAR / Tradicionalno dvodnevno savjetovanje u Opatiji Pripreme za sastavljanje godišnjih izvještaja i poreznih prijava za 2019. i druge aktualnosti u 2020. za: poduzetnike proračune i proračunske korisnike Opatija, 28. i 29. 11.2019. (četvrtak i petak), Grand Hotel 4 opatijska cvijeta
Detaljnije o programima i prijavi vidjeti na www.teb.hr
Prijava na TEB newsletter: www.teb.hr/newsletter/
POSLOVNI info
SADRŽAJ
PRILOG ČASOPISU FIP 10/19
TEB savjetovanje poslovno
Impresum
Utemeljitelj i nakladnik: TEB Poslovno savjetovanje d.o.o. Zagreb, Trg žrtava fašizma 15/1 OIB: 99944170669 telefon: 385 (01) 46 11 211 telefaks: 385 (01) 46 11 411 Internet adresa: www.teb.hr e-mail: teb@teb.hr Direktor: mr. sc. Mladen Štahan Uredničko vijeće: dr. sc. Dragan Bolanča Ivica Maros mr. sc. Slavica Pezer Blečić Zdenka Pogarčić dr. sc. Katarina Žager Nakladnički savjet: mr. sc. Mladen Štahan mr. sc. Mirjana Paić Ćirić Nikolina Bičanić Domagoj Zaloker Ljubica Ðukanović Grafička urednica: Katja Dobrec Radić Tisak: Tiskara Zelina d.d., Sv. Ivan Zelina
TEB-ov Poslovni info izlazi mjesečno kao prilog časopisu “Financije, pravo i porezi”
Aktualno 2O vršni tretman paušalne naknade za prehranu, troškova smještaja radnika te troškova jaslica i vrtića? Vedran Jelinović, dipl. iur. Financije 4 Vrste planova mr. sc. Mladen Štahan Porezi 5S manjenje PDV-a kod odobrenja i ispravka računa Irena Slovinac, dipl. oec. 6K oje se neoporezive naknade radnicima moraju isplatiti na račun? Jasminka Rakijašić, dipl. oec. 7R ad kod dva ili više poslodavaca - izjave za isplatu neoporezivih primitaka mr. sc. Mirjana Paić Ćirić 8P orezna osnovica kod stjecanja dobara unutar EU Domagoj Zaloker, dipl. oec. 9N astanak obveze PDV-a i njegov odbitak Dinko Lukač, dipl. oec. 11 T ko se u poreznom smislu smatra povezanim osobama? mr. sc. Ida Dojčić Proračun 13 N ova Uredba o fiskalnoj odgovornosti Nikolina Bičanić, mag. oec. 14 T roškovi programa Erasmus+ kod proračunskih korisnika mr. sc. Sanja Živko Radni odnosi 16 O stvarivanje prednosti pri zapošljavanju Ljubica Ðukanović mag. iur. Gospodarstvo Vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske u 2019. godini mr. sc. Ivan Kelebuh
AKTUALNO PIŠE: VEDRAN JELINOVIĆ
Ovršni tretman paušalne nak smještaja radnika te troškova
I
zmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak koje su stupile na snagu 1.9.2019. (Nar. nov., br. 80/19) proširena je lista neoporezivih primitaka iz čl. 7. st. 2. toga Pravilnika, koje po osnovi nesamostalnog rada isplaćuje poslodavac svojim radnicima, i to za sljedeće primitke:
Uvjeti pod kojima se ovi primici smatraju neoporezivima, dodatno se razrađuju u izmijenjenim i dopunjenim odredbama st. 4. te st. 35. do 40. čl. 7. Pravilnika. Od navedenih primanja, izravno se radniku isplaćuje primanje pod toč. 34. (paušalna naknada za troškove prehrane), te pri-
Naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih 33. i drugih usluga namijenjenih 1,0 odmoru radnika prema propisima ministarstva nadležnog za turizam
do 2.500,00 kuna godišnje
Novčane paušalne naknade za 34. podmirivanje troškova prehrane 2,0 radnika
do 5.000,00 kuna godišnje
Troškovi prehrane radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod 35. 4,8 poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije
do 12.000,00 kuna godišnje pod uvjetom da računi o obavljenim uslugama prehrane glase na poslodavca i da su podmireni bezgotovinskim putem. Neoporezivi primitak priznaje se za mjesec u kojem je usluga prehrane obavljena.
Troškovi smještaja radnika nastali za vrijeme radnog odnosa 36. kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije
do visine stvarnih izdataka podmirenih bezgotovinskim putem. Neoporezivi primitak priznaje se za mjesec u kojem je usluga smještaja obavljena.
Naknade za troškove redovne skrbi djece radnika isplaćene na račun radnika temeljem vjerodostojne dokumentacije 37. ustanova predškolskog odgoja te drugih pravnih ili fizičkih osoba koje temeljem posebnih propisa i odluka nadležnog tijela skrbe o djetetu predškolske dobi
do visine stvarnih izdataka
2 listopad 2019.
manje iz toč. 36. (naknada za troškove smještaja radnika – kad radnik sam sklapa ugovor o najmu ili nađe smještaj) i 37. (naknada za troškove redovne skrbi djece). Za razliku od nekih drugih primanja iz čl. 7. st. 2. Pravilnika koja se smiju u neoporezivom dijelu isplaćivati u gotovini, poput dnevnice za službeni put i rad na terenu, jubilarne nagrade, regresa i božićnice, ova tri primanja moraju se isplatiti radniku na njegov račun (vidi čl. 92. st. 3. podtoč. 5.5. Pravilnika). Jedno od mnogobrojnih pitanja koja se postavljaju u praksi u vezi s isplatom ovih primanja tiče se između ostalog i načina njihove isplate u slučaju provedbe ovrhe na plaći odnosno u slučaju provedbe ovrhe po računima i otvorenih zaštićenih računa radnika. Ograničenja od ovrhe na plaći propisana su u čl. 173. Ovršnog zakona (Nar. nov., br. 112/12 – 73/17; u nastavku: OZ), dok se ostala primanja radnika koja su izuzeta od ovrhe nabrajaju u čl. 172. OZ-a. Pritom je potrebno naglasiti da se na zaštićeni račun smiju uplatiti samo ona primanja koja su po ovršnom ili kakvom posebnom zakonu izuzeta od ovrhe („numerus clausus“). Prema tome, budući da se ova primanja moraju isplatiti na
AKTUALNO POREZI
knade za prehranu, troškova a jaslica i vrtića? račun i k tome nisu izuzeta od ovrhe po nijednom zakonu, proizlazi da se ne mogu isplaćivati na zaštićeni račun, već isključivo na redovni (blokirani) račun radnika-ovršenika. U nastavku dodatno pojašnjavamo moguća postupanja poslodavca, ovisno o tome na kojem predmetu se ovrha provodi.
Ovrha se provodi samo na plaći radnika U slučaju provedbe ovrhe samo na plaći radnika-ovršenika, dakle u slučaju kad nema i istodobne blokade računa ni otvorenog zaštićenog računa, poslodavac će radniku dio plaće koji je izuzet od ovrhe i sva ostala primanja koja nisu plaća uplaćivati na njegov redovni (neblokirani) račun, a ovršivi dio plaće će isplaćivati ovrhovoditelju do namire potraživanja iz ovršne isprave. Paušalna naknada za troškove prehrane (toč. 34.), naknada za troškove smještaja radnika (toč. 36.) i naknada za troškove redovne skrbi djece (toč. 37.) u ovom se slučaju isplaćuju na redovni (neblokirani) račun radnika.
Ovrha se provodi samo na novčanoj tražbini po računima radnika
34.), naknada za troškove smještaja radnika (toč. 36.) i naknada za troškove redovne skrbi djece (toč. 37.) isplaćuju na redovni Ako radnik-ovršenik ima otvo- (blokirani) račun radnika. ren samo zaštićeni račun, dakle ne provodi se istodobno i ovrha Ovrha se provodi na plaći tog radnika, već samo istodobno i na plaći i ovrha po računima (ovrha koju na novčanoj tražbini provodi Fina), poslodavac će za- po računima radnika
štićeni dio plaće i druga primanja koja su po čl. 172. OZ-a izuzeta od ovrhe isplatiti radniku na zaštićeni račun, a ovršivi dio plaće i primanja iz radnog odnosa koja nisu izuzeta od ovrhe uplaćivati na redovni (blokirani) račun. U ovom slučaju se paušalna naknada za troškove prehrane (toč.
Ako poslodavac provodi ovrhu na plaći radnika-ovršenika i istodobno su mu blokirani računi jer se provodi i ovrha po računima, poslodavac će zaštićeni dio plaće i druga primanja koja su po čl. 172. OZ-a izuzeta od ovrhe isplatiti radniku na zaštićeni račun, dok će ovršivi dio plaće isplaćivati ovrhovoditelju koji provodi ovrhu na plaći do namire potraživanja iz ovršne isprave, a ostala primanja iz radnog odnosa koja nisu plaća te nisu izuzeta od ovrhe uplaćivati na redovni (blokirani) račun. U ovom slučaju se paušalna naknada za troškove prehrane (toč. 34.), naknada za troškove smještaja radnika (toč. 36.) i naknada za troškove redovne skrbi djece (toč. 37.) također isplaćuju na redovni (blokirani) račun. listopad 2019. 3
FINANCIJE FINANCIJE PIŠE: MLADEN ŠTAHAN
Vrste planova
B
rojni aspekti planiranja zahtijevaju različite vrste planova, koje se mogu kalsificirati prema različitim kriterijima. Tako npr. H. Weihrich i H. Koontz (Menadžment, MATE d.o.o. Zagreb, 1994. str. 122) navode sljedeće vrste planova: 1. misije ili svrhe, 2. ciljevi, 3. strategije, 4. politike, 5. procedure, 6. pravila, 7. programi i 8. proračuni. Slične podjele koriste i drugi autori, pri čemu neki razlikuju misiju od svrhe, a neki dodaju još i vizije, što međutim dopunski zamagljuje ovu ionako često nedovoljno jasnu razinu plana. Misija ili svrha je glavni razlog postojanja i djelovanja društva, koju paralelno s rastom i razvitkom i dr. promjenama kod poduzetnika treba preispitivati, dotjerivati i mijenjati. Ciljevi (skupine ciljeva) trebaju biti jasni, mjerljivi i realni. Mogu biti privremeni ili stalni, pojedinačni ili cjeloviti, kratkoročni ili dugoročni. Različite razine menadžera planiraju različite ciljeve, od strateških do operativnih. Strategije pojašnjavaju kako poduzetnik namjerava ostvariti 4 listopad 2019.
svoje ciljeve. Obično se odnose na dugoročne ciljeve, akcije i pribavljanje potrebnih resursa. Politike daju okvir za postupanje na određenim područjima, procedure unaprijed određuju redosljed i način postupanja u ovisnosti o situacijama, a pravila nalažu uvjek ista postupanja. Programi su planovi za izvođenje određenih konkretnih aktivnosti društva.
I na kraju, proračuni su financijski planovi - budžeti, kojima se očekivana budućnost kvantificira u novcu. Kada se govori i piše o planiranju, načešće se misli na izradu financijskog plana - planski račun dobiti i gubitka strukturi-
ran po asortimanu proizvoda i/ili usluga, po poslovnim jedinicama i ukupno za čitavog poduzetnika. Često se sastavlja i planska bilanca, te planski novčani tok.
Pojedinačni planovi – uvjet izrade financijskog plana Da bi se mogao izraditi financijski plan - budžet, prije valja sastaviti pojedinačne planove: plan proizvodnje, plan nabave, plan prodaje, plan kadrova, plan troškova, plan investicija, plan marketinga itd. Pojedinačni planovi razlikuju se prema predmetu planiranja i prikazuju planirane stavke po vrsti, količini i iznosu. Mogu biti višegodišni, godišnji, ali sastavljaju se u ovisnosti o situaciji i potrebama menadžera i za kraća razdoblja. Tako se, primjerice, u slučaju poteškoća kod naplate i plaćanja, plan likvidnosti može sastavljati mjesečno, ili za još kraća razdoblja. Svi ovi planovi su međusobno zavisni i objedinjavaju se u financijskom planu – budžetu poduzetnika. Planove operativno pripremaju stručne službe poduzetnika: planeri-analitičari, kontroleri, ili računovođe. Međutim, u izradu svih vrsta planova trebaju se aktivno uključiti menadžeri, pri čemu potrebnu razinu menadžera (visoki, srednji, niži) za pojedini plan određuje vrsta plana (i menadžeri).
POREZI PIŠE: IRENA SLOVINAC
Smanjenje PDV-a kod odobrenja i ispravka računa N
akon što je za obavljenu isporuku dobara ili usluga izdan račun, nerijetko dolazi do naknadnog odobravanja popusta, cassa sconta i sl. ili storniranja cijelog računa u slučaju povrata robe ili potrebe ispravljanja pogrešno izdanog računa. U tim slučajevima isporučitelj obveznik PDV-a može smanjiti poreznu osnovicu odnosno obvezu PDV-a samo uz ispunjenje određenih uvjeta. Postupak umanjenja odnosno storniranja računa, te naknadnog umanjenja porezne obveze ovisi je li račun za isporučenu robu ili obavljenu uslugu izdan poreznom obvezniku, te je li isti odbio pretporez ili ne, ili osobi koja nije porezni obveznik.
koji se ispravlja, po kojem računu i datum odnosno porezno razdoblje u kojem je kupac ispravio pretporez. Navedeno se primjenjuje neovisno izdaje li se i dostavljanja račun poštom, kao elektronički račun ili e-račun.
Umanjenje računa izdanog poreznom obvezniku koji nema pravo na odbitak pretporeza
Umanjenje računa izdanog poreznom obvezniku U situaciji kada se porezna osnovica promijeni naknadno zbog opoziva, različitih vrsta popusta ili nemogućnosti naplate, tada porezni obveznik koji je isporučio dobra ili obavio uslugu može ispraviti iznos PDV-a ako porezni obveznik kome su isporučena dobra ili obavljene usluge ispravi odbitak pretporeza i o tome pisano izvijesti isporučitelja. Oblik i sadržaj izjave nije propisan, a radi ispravnog umanjenja porezne obveze ista mora sadržavati iznos pretporeza
Kada je račun ispostavljen poreznom obvezniku koji nema pravo na odbitak pretporeza (neprofitnoj organizaciji, ustanovi, malom poreznom obvezniku), porezni obveznik prodavatelj može umanjiti poreznu osnovicu zbog različitih vrsta popusta, povrata robe ili sl. pod uvjetom da primi izjavu da primatelj nema pravo na odbitak pretporeza i dokaz o povratu dijela prodajne cijene. Kao dokaz da je kupcu vraćen novac može biti izvadak sa žiro računa, isplatnica, izjava kupca
na odobrenju/storno računu da je primio povrat novca ili dr. isprava. Navedeno postupanje primjenjuje neovisno radi li se o računu u papirnatom ili računu u elektroničkom obliku odnosno e-računu.
Umanjenje (storno) računa izdanog krajnjem potrošaču Kada je do povrata robe došlo od strane kupca - krajnjeg potrošača (građanina), porezni obveznik prodavatelj može smanjiti poreznu osnovicu temeljem storno računa ili dijela računa ako raspolaže odgovarajućim dokazom o povratu prodajne cijene (isplatnica, izjava kupca na storno računu da je primio povrat novca za vraćene proizvode, potvrda o odobrenju kartice kupca u slučaju naplate karticom ili sl. isprava). Porezna osnovica, odnosno obveza PDV-a može se umanjiti u razdoblju oporezivanja u kojem je obavljen povrat prodajne cijene kupcu. Ukoliko se povrat obavlja po računu za koji je porezni obveznik u trenutku prodaje robe proveo postupak fiskalizacije izdavanja računa jer je isti naplaćen sredstvom koje se u smislu propisa o fiskalizaciji smatra gotovinom (tzv. fiskaliziranom računu), tada je u trenutku povrata novca i storno račun (račun izdan s negativnim predznakom, tj. minusom) potrebno fiskalizirati. listopad 2019. 5
FINANCIJE POREZI PIŠE: JASMINKA RAKIJAŠIĆ
Koje se neoporezive naknade radnicima moraju isplatiti na račun? Z
akonom o porezu na doho- 2) naknade za troškove smjeNapominjemo da se navedeni dak, čl. 86., za isplate primištaja radnika za vrijeme rad- iznosi odnose na ukupan neopotaka fizičkim osobama, kako onih nog odnosa kod poslodavca rezivi godišnji iznos pojedine naoporezivih tako i neoporezivih, nana temelju vjerodostojne do- knade po radniku od strane svih čelno je propisana obveza isplate kumentacije, u slučaju kada poslodavaca. Stoga, ako radnik na njihov žiroračun kod banke, radnik sam sklopi ugovor o ima zasnovan radni odnos s više uz mogućnost određenih iznimnajmu s pružateljem usluge ili poslodavaca istovremeno ili je ki. Iznimke od navedene obveze, nađe smještaj (kopije ugovora tijekom godine mijenjao posloodnosno vrste primitaka koje se ili računa dostavljene poslo- davce, obvezan je prije isplate pridavcu) - do visine stvarnih mitaka svakom poslodavcu dati mogu isplatiti na tekući račun, te izdataka1; pisanu izjavu u kojoj će navesti onih za koje je dopuštena i isplata u gotovom novcu, propisani su čl. 92. 4) naknade za troškove redovne je kod drugog i/ili bivšeg posloskrbi djece radnika temeljem davca ostvario određenu isplatu Pravilnika o porezu na dohodak. Što se tiče neoporezivih navjerodostojne dokumentacije za to razdoblje i u kojem iznosu. Osobe koje obavljaju samostalknada, nagrada, potpora i sl., ustanova predškolskog odgoja za većinu takvih primitaka dote drugih pravnih ili fizičkih nu djelatnost (obrtnici, slobodpuštena je isplata i u gotovom osoba koje temeljem posebnih na zanimanja, poljoprivrednici) novcu, međutim za pojedine je propisa i odluka nadležnog ti- navedene neoporezive naknade jela skrbe o djetetu predškol- mogu, osim za svoje radnike, ipak propisana obveza isplate na ske dobi – do visine stvarnih isplaćivati i za sebe osobno, i to će tekući račun. izdataka. im biti porezno priznati izdatak. Neoporezivi primici radnika Napominjemo i da navedeni koje su isplatitelji obvezni isplatiti neoporezivi primici, prema sada na njihov tekući račun, i koji se važećem Ovršnom zakonu, stoga ne mogu isplatiti u gonisu izuzeti od ovrhe, te se tovini su sljedeći: isplaćuju na redovni te1) novčane nagrade kući račun. U zakonza radne rezultate skoj proceduri je i i druge oblike dodatdonošenje novog nog nagrađivanja radniOvršnog zakona, prema ka (dodatna plaća, dodatak prijedlogu kojega bi se prošiuz mjesečnu plaću i sl.) – do rio opseg izuzeća od ovrhe, te 5.000,00 kn godišnje; je nakon njegovog donošenja i 2) novčane paušalne naknade za stupanja na snagu moguće da će podmirivanje troškova pre- 1 neoporeziva naknada se u 2019. i neki od navedenih primitaka hrane radnika – do 5.000,00 Ta može isplatiti za smještaj koji se odbiti izuzeti od ovrhe. kn godišnje; nosi na razdoblje od 1.9.2019. 6 listopad 2019.
POREZI POREZI PIŠE: MIRJANA PAIĆ ĆIRIĆ
Rad kod dva ili više poslodavaca - izjave za isplatu neoporezivih primitaka I
zmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 80/19) propisana je mogućnost isplate nekoliko novih neoporezivih primitaka, počevši od 1. rujna 2019., i to: naknade za prehranu (paušalno ili temeljem vjerodostojne dokumentacije), smještaj (temeljem računa koji glasi na poslodavca ili ugovora o najmu koji sklapa sam radnik), naknade troškova redovne skrbi djece predškolske dobi te naknade za ugostiteljske i turističke usluge za odmor radnika.
Međutim, pri njihovoj isplati isplatitelj mora voditi računa radi li radnik kod dva ili više poslodavaca odnosno je li tokom godine radio kod nekog drugog poslodavca. Ako je odgovor potvrdan, tada mora voditi računa da od radnika zatraži odgovarajuću pismenu izjavu temeljem koje će utvrditi je li radnik kod bivšeg odnosno drugog poslodavca već ostvario isplatu za neki od na-
Neoporezivi primici za koje radnici moraju dostaviti izjave ako rade kod dva ili više poslodavaca/ako je radio kod drugog poslodavca Vrsta neoporezivog primitka
Neoporezivi iznos
Prigodne nagrade (božićnica, regres i sl.; čl. 7. st. 2. rbr. 5. Pravilnika)
do 2.500,00 kn godišnje
Novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika (čl. 7. st. 2. rbr. 32. Pravilnika)
do 5.000,00 kn godišnje
Naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika prema propisima ministarstva nadležnog za turizam (čl. 7. st. 2. rbr. 33. Pravilnika)
do 2.500,00 kn godišnje
Novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika (čl. 7. st. 2. rbr. 34. Pravilnika)
do 5.000,00 kn godišnje
Troškovi prehrane radnike za vrijeme radnog odnosa temeljem vjerodostojne dokumentacija (čl. 7. st. 2. rbr. 35. Pravilnika)
do 12.000,00 kn godišnje
Troškovi smještaja radnika za vrijeme radnog odnosa do visine stvarnih temeljem vjerodostojne dokumentacije (čl. 7. st. 2. izdataka rbr. 36. Pravilnika) Naknada troškova redovne skrbi djece isplaćene na račun radnika za djecu predškolske dobi (čl. 7. st. 2. rbr. 37. Pravilnika)
do visine stvarnih izdataka
vedenih neoporezivih primitaka. Ako mu je drugi poslodavac isplatio određeni iznos, tada drugi poslodavac može neoporezivo isplatiti samo razliku do iznosa propisanog Pravilnikom. U nastavku dajemo pregled primitaka za koje isplatitelj mora zatražiti izjavu. Ističemo da je za točnost podataka odgovoran isključivo radnik. Nacrtom prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, koji bi se primjenjivao od 1.1.2020. (koji se nalazi na stranicama e savjetovanja) predlaže se da Porezna uprava može poslodavcima i isplatiteljima plaće omogućiti, putem sustava ePorezna, a temeljem podataka iz svojih službenih evidencija, uvid u podatke koji se odnose na isplaćene neoporezive primitke koje radnik može ostvariti od više poslodavaca i isplatitelja plaće do određenog godišnjeg iznosa u poreznom razdoblju. listopad 2019. 7
FINANCIJE POREZI PIŠE: DOMAGOJ ZALOKER
Porezna osnovica kod stjecan dobara unutar EU P
orezna osnovica kod stjecanja za izračun posebnog poreza na ma unutar EU obvezan platiti ili dobara unutar EU utvrđuje motorna vozila ulazi i prodajna ci- je platio (čl. 34. st. 2. Zakona o se temeljem istih elemenata koji jena motornog vozila u koju je već PDV-u). Ako nakon stjecanja dose koriste za određivanje porezne uključen iznos PDV-a koji se mora bara unutar EU stjecatelj dobara osnovice za isporuke istih doba- obračunati na predmetno stjecanje ostvari povrat trošarine plaćene u ra u tuzemstvu (čl. 34. Zakona o motornog vozila iz druge države državi u kojoj je započela otprema PDV-u). Prema tome, poreznu članice, pa samim time iznos po- ili prijevoz tih dobara, porezna osnovicu kod stjecanja dobara sebnog poreza na motorna vozila osnovica kod stjecanja dobara unutar EU čine slijedeće stavke: nije moguće uključiti u poreznu odgovarajuće će se umanjiti (čl. ▶n aknada koju čini sve ono što osnovicu za obračun PDV-a. 34. st. 3. Zakona o PDV-u). U poreznu osnovicu je isporučitelj primio ili kod stjecanja dobara treba primiti od kupca unutar EU ne ulaze sniili neke druge osobe za ženja cijena, odnosno te isporuke uključujući popusti zbog prijevreiznose subvencija koji su menog plaćanja i popuizravno povezani s cijesti što se kupcu odobre u nom isporučenih dobara trenutku isporuke, kao ni ili usluga; ▶ i znosi poreza, carina, iznosi koje porezni obvepristojbi i sličnih davaznik zaračuna ili primi nja, osim PDV-a, te spood kupca kao povrat za redni troškovi kao što su izdatke koje je platio u provizije, troškovi pakiranjegovo ime i za njegov nja, prijevoza i osiguranja račun i koje u evidencije koje isporučitelj dobara unosi kao prolazne stavili usluga zaračunava ke (čl. 33. st. 3. Zakona kupcu ili primatelju. o PDV-u). Porezni obvePrilikom stjecanja prijevoznih U poreznu osnovicu kod znik mora imati dokaze o stjecanja dobara unutar EU sredstava iz drugih država članica, iznosu izdataka u vezi s uračunavaju se iznosi poprolaznim stavkama i ne u poreznu osnovicu za obračun može odbiti PDV ako je sebnih poreza, trošarina i pristojbi koje se plaćaju pri na njih obračunan. PDV-a ne uključuje se iznos Prilikom stjecanja dostjecanju dobara iz druge posebnog poreza na motorna bara unutar EU ugovori države članice (čl. 41. st. 5. vozila. (transakcije) nominirane Pravilnika o PDV-u). Naime, prema odredbama su u stranim valutama, pa U poreznu osnovicu kod stjeca- se u praksi često postavljaju pitaZakona o posebnom porezu na motorna vozila i Uredbe o načinu nja dobara unutar EU uključuju nja u vezi primjene tečaja kojim se izračuna posebnog poreza na mo- se i trošarine što ih je stjecatelj porezna osnovica u stranoj valuti torna vozila u poreznu osnovicu dobara koja podliježu trošarina- mora preračunati u kune za 8 listopad 2019.
POREZI POREZI
nja Ne zaboravite eure preračunati u kune po srednjem tečaju HNB-a na datum nastanka obveze obračuna PDV-a! potrebe evidentiranja u poslovni i poreznim knjigama te poreznim prijavama. Prema odredbama čl. 36. st. 2. Zakona o PDV-u, ako su elementi za utvrđivanje porezne osnovice, osim pri uvozu dobara, utvrđeni u stranoj valuti, za preračun u kune koristi se srednji tečaj Hrvatske narodne banke na dan nastanka obveze obračuna PDV-a. Iznimno, prema odredbama čl. 36. st. 3. Zakona o PDV-u, porezni obveznik može primijeniti tečaj koji na dan nastanka obveze obračuna PDV-a objavi Europska središnja banka. Konverzija drugih valuta koje nisu euro vršit će se primjenom tečaja svake valute za euro. U tom smislu podsjećamo na odredbe čl. 31. st. 2. Zakona o PDV-u prema kojima obveza obračuna PDV-a kod stjecanja dobara unutar EU-a nastaje u trenutku izdavanja računa ili najkasnije petnaestog (15.) dana u mjesecu nakon mjeseca u kojem je obavljeno stjecanje, ako do tog datuma nije izdan račun od strane isporučitelja dobara iz druge države članice. Na taj dan porezni obveznik dužan je poreznu osnovicu i pripadajući PDV preračunati u kune primjenom tečaja iz čl. 36. Zakona o PDV-u.
PIŠE: DINKO LUKAČ
Nastanak obveze PDV-a i njegov odbitak U
općeno rečeno PDV se može obračunavati i plaćati ili temeljem izdanih računa ili temeljem naplaćenih računa (naknada) za obavljene isporuke. Pritom je bitno znati da se obračun i plaćanje PDV-a temeljem naplaćenih računa ne primjenjuje primjerice na isporuke dobara unutar Europske unije (EU), stjecanje dobara unutar EU, uvoz dobara, izvoz dobara itd.
Isporuke dobara/usluga u RH i nastanak obveze PDV-a Za isporuke dobara i obavljene usluge u Republici Hrvatskoj (RH) obveza obračuna PDV-a nastaje kada je nastao oporezivi događaj tj. kada su dobra isporučena ili usluge obavljene. Utvrđena obveza PDV-a iskazuje se u Obrascu PDV-a za razdoblje oporezivanja (npr. mjesec) u kojem je obavljena isporuka dobara i usluga, bez obzira da li je ili nije izdan račun za tu obavljenu isporuku. U slučaju kontinuiranih isporuka dobara (npr. struje, vode, plina, itd.) ili usluga (npr. najma), isporuka dobra/usluge obavljena
je istekom mjeseca na koji se račun odnosi za ta dobra ili usluge. Ako bi se radilo o davanju licence na razdoblje od 1 godine ili više, a pritom se korištenje iste naplati odjednom u cijelosti za cijelu godinu, tada porezna obveza nastaje u mjesecu u kojem je izdan račun. Po primljenom računu za korištenje licence može se odbiti pretporez u cijelosti bez obzira što će se licenca koristiti tu 1 ili više godina. Osim o poreznoj obvezi u razdoblju oporezivanja valja voditi računa i odbitku ulaznog PDV-a (pretporeza). Isti se može odbiti u trenutku nastanka obveze PDV-a. Bitno je pritom znati da se PDV može odbiti samo uz ispunjene uvjete tj. da je primljeno dobro te da je primljen i račun sa svim propisanim podacima za to dobro u razdoblju oporezivanja. Račun po kojem bi se odbio pretporez treba se dobiti do 20-og u mjesecu, a taj mjesec slijedi razdoblje oporezivanja tj. mjesec u kojem je obavljena isporuka. Međutim, ako porezni obveznik nema račun do 20-og u mjesecu za primljenu isporuku dobra/ listopad 2019. 9
FINANCIJE POREZI usluge, pretporez će moći od- cijelosti za cijelo razdoblje kobiti tek u razdoblju oporezivanja rištenja licence, porezna obveza nastaje u obračunskom razdou kojem će primiti račun. blju u kojem je primio račun za Stjecanje dobara iz EU i danu licencu. U istom obračunnastanak obveze PDV-a skom razdoblju može koristiti Kod stjecanja dobara iz EU odbitak pretporeza bez obzira obveza PDV-a nastaje u trenut- što će licencu koristiti 1 godinu ku izdavanja računa ili najkasni- ili više. je 15-og dana u mjesecu nakon Uvoz dobara i nastanak mjeseca u kojem je obavljena isporuka iz EU ako račun do obveze PDV-a Kod uvoza dobara obveza tada nije izdan. Odbitak pretporeza se može ostvariti u obra- PDV-a nastaje u trenutku uvočunskom razdoblju u kojem mu za dobara. PDV obračunan pri uvozu porezni obveznik može je nastala obveza PDV-a. odbiti kao pretporez ako za Primljene usluge iz EU i uvezena dobra ima jedinstvenu nastanak obveze PDV-a carinsku deklaraciju u kojoj je Kod primljenih usluga iz naveden kao uvoznik dobara te EU porezna obveza primatelju u kojoj je iskazan iznos PDV-a usluge iz RH nastaje u razdoblju oporezivanja u kojem je usluga obavljena. Pravo na odbitak pretporeza koristi se u obračunskom razdoblju u kojem mu je nastala obveza za PDV ako su ispunjeni uvjeti za odbitak pretporeza. Ako nije dobiven račun za obavljenu uslugu, porezni obveznik treba koji treba platiti ili je omogudokazati da mu je uistinu obav- ćeno njegovo izračunavanje. ljena usluga i bez obzira što nije Pretporez pri uvozu se može primio račun može koristiti odbiti bez obzira što iznos pravo na odbitak pretporeza. PDV-a uvoznik nije stvarno Ako bi se radilo o davanju li- uplatio na propisani uplatni cence poreznom obvezniku iz račun. Pri uvozu PDV se treba RH na razdoblje od 1 godine platiti u roku za plaćanje uvoili više, a pritom se korištenje znih davanja kako je propisano te licence odmah naplaćuje u carinskim propisima. 10 listopad 2019.
Napomena: prilikom uvoza strojeva i opreme čija je vrijednost veća od 1.000.000,00 kn po jednoj carinskoj deklaraciji, uz ispunjenje uvjeta iz propisa o PDV-u i prethodno dobivenog rješenja od Carinske uprave, PDV se pri uvozu plaća obračunski putem Obrasca PDV (uz istovremeno iskazivanje i obveze i pretporeza u Obrascu PDV-a).
Graditeljska djelatnost i nastanak obveze PDV-a U graditeljskoj djelatnosti obveza obračuna PDV-a nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojem je ovjerena situacija od strane nadzornog tijela o stvarno izvedenim građevinskim radovima obveznika PDV-a osobi koja nije porezni obveznik ili koja nije upisana u registar obveznika PDV-a. Ako navedeno tijelo ne bi ovjerilo situaciju, tada obveza za PDV nastaje istekom razdoblja oporezivanja koje slijedi nakon razdoblja u kojem je ispostavljena ta situacija. Ukoliko se građevinska usluga obavlja između dva obveznika PDV-a tada se koristi prijenos porezne obveze na primatelja usluge, a to znači da se obveza i odbitak PDV-a iskazuju u istom razdoblju oporezivanja u prijavi PDV-a i pritom nije bitno da li je situacija ovjerena ili ne.
POREZI POREZI PIŠE: IDA DOJČIĆ
Tko se u poreznom smislu smatra povezanim osobama?
U
govori i poslovni odnosi između povezanih osoba bit će porezno priznati samo onda ako bi i druge osobe, koje nisu u takvom međusobnom odnosu, pod istim ili sličnim okolnostima utvrdile takve ugovorne uvjete ili uspostavile takve poslovne odnose, što znači da je obvezna primjena načela nepristrane transakcije (arm’s length principle). Zakon o porezu na dobit izričito propisuje (čl. 13. st. 1.) da ako se između povezanih osoba u njihovim poslovnim odnosima ugovore takve cijene ili drugi uvjeti koji se razlikuju od cijena ili drugih uvjeta koji bi se ugovorili između nepovezanih osoba, tada se sva dobit u svoti u kojoj bi bila ostvarena, kad bi se radilo o odnosima između nepovezanih osoba, uključuje u poreznu osnovicu povezanih osoba.
! Povezanim osobama sma-
traju se osobe kod kojih jedna osoba sudjeluje izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu druge osobe, ili iste osobe sudjeluju izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu društva (čl. 13. st. 2. Zakona o porezu na dobit).
Odredbama Općeg poreznog zakona je propisano što se smatra povezanim društvima (čl. 46. OPZ-a), odnosno povezanim osobama (čl. 49. OPZ-a). Povezanim društvima u smislu
OPZ-a smatraju se društva koja u međusobnom odnosu mogu stajati kao: ▶d ruštvo koje u drugom društvu ima većinski udio ili većinsko pravo odlučivanja, ▶o visno i vladajuće društvo, ▶d ruštva koncerna, ▶d ruštva s uzajamnim udjelima koja su povezana tako da svako društvo ima više od četvrtine udjela u drugom društvu, ▶d ruštva povezana poduzetničkim ugovorima, i to: ugovorima o vođenju poslova društva, ugovorima o prijenosu dobiti te ostalim poduzetničkim ugovorima koji se upisuju u sudski registar. Povezane osobe, u smislu OPZ-a, su dvije ili više fizičkih ili pravnih osoba kod kojih je ispunjen najmanje jedan od sljedećih uvjeta: ▶ z a izvršavanje obveza iz porezno-dužničkog odnosa predstavljaju jedan rizik jer jedna od njih ima, izravno ili neizravno, kontrolu nad drugom ili drugima, ▶ z a izvršavanje obveza iz porezno-dužničkog odnosa predstavljaju jedan rizik jer jedna od njih ima, izravno ili neizravno, značajan utjecaj na drugu ili druge, ▶ i zmeđu kojih ne postoji odnos kontrole ili značajan utjecaj, ali koje predstavljaju jedan rizik za izvršavanje obveza iz pore-
zno-dužničkog odnosa, jer su međusobno povezane tako da postoji velika vjerojatnost da zbog pogoršanja ili poboljšanja gospodarskog i financijskog stanja jedne osobe može doći do pogoršanja ili poboljšanja gospodarskog i financijskog stanja jedne ili više drugih osoba, jer se između njih provodi ili postoji mogućnost prijenosa gubitaka, dobiti ili sposobnosti za plaćanje, ▶ z a izvršavanje obveza iz porezno-dužničkog odnosa predstavljaju jedan rizik na način da ostvaruju kontinuitet djelatnosti u istom prostoru, koristeći istu opremu. Dakle, prema novim odredbama OPZ-a povezanim osobama smatraju se i fizičke ili pravne osobe koje za izvršavanje obveza iz porezno-dužničkog odnosa predstavljaju jedan rizik na način da ostvaruju kontinuitet djelatnosti u jednom prostoru, koristeći istu opremu (čl. 49. st. 1. toč. 4. OPZ-a). Treba napomenuti kako je čl. 119. OPZ-a, kojim se određuje načelo odabira poreznih obveznika za porezni nadzor, propisano da kada porezno tijelo odlučuje kod kojeg će poreznog obveznika provoditi porezni nadzor, prije svega vodi računa o poreznoj snazi poreznog obveznika i objektivnim kriterijima na temelju procjene listopad 2019. 11
FINANCIJE POREZI rizika, pri čemu prioritet imaluje izravno ili neizravno s više ju veliki poduzetnici iz Zakona o od 50% glasačkih prava ili je računovodstvu i svi porezni obveizravni ili neizravni vlasnik više znici koji se smatraju povezanim od 50% kapitala ili ostvaruje osobama iz čl. 49. OPZ-a. pravo na primitak više od 50% Sukladno čl. 7. Zakona o poredobiti tog subjekta i zu na dobit, porezna osnovica se ▶ s tvarni porez na dobit koji povećava za rashode utvrđene u su subjekt ili stalna poslovna postupku nadzora s pripadajućim jedinica platili u inozemstvu porezom na dodanu vrijednost, (drugoj državi članici) manji porezom na dohodak, prirezom je od razlike između poreza na porezu na dohodak, te obveznim dobit koji bi se naplatio subjekdoprinosima koji su nastali u tu ili stalnoj poslovnoj jedinici svezi skrivenih isplata dobiti, te prema Zakonu i stvarnog poizuzimanja dioničara, članova reza na dobit koji su subjekt ili društva i fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost od koje se plaća porez na dobit, te s njima povezanim osobama. Pravilnikom o porezu na dobit je pojašnjeno (čl. 26.a) kako se povezanim osobama iz čl. 7. Zakona stalna poslovna jedinica platili. smatraju rodbinski ili blisko poDakle, za utvrđivanje kontrovezane osobe. liranog inozemnog društva potrebno je utvrditi gdje porezni Kontrolirano inozemno obveznik ima podređene (ovisne) društvo povezane osobe, plaćaju li poreze Zakonom o porezu na dobit je u tim poreznim jurisdikcijama, propisano pravilo o kontrolira- te kolike su porezne obveze tih nim inozemnim društvima, pa povezanih osoba. Za ove se pose tako prema čl. 30.b kontro- trebe primjenjuje posebna deliranim inozemnim društvom finicija povezanih osoba iz čl. poreznog obveznika smatra svaki 30.b Zakona, te se povezanim subjekt koji se pojavljuje u bilo osobama smatraju samo osobe kojem ustrojstveno pravnom u kojemu porezni obveznik: obliku ili stalna poslovna jedi- ▶ i zravno ili neizravno posjeduje udio u smislu prava glasa ili vlanica smještena u drugoj državi sništva kapitala od 25% ili više ili čija dobit ne podliježe porezu ili ostvaruje pravo na primitak od je neoporeziva u toj državi, ako 25% ili više dobiti tog subjekta, su ispunjeni sljedeći uvjeti: ▶u slučaju subjekta, ako sam ▶ fizičke osobe ili subjekti koji porezni obveznik ili zajedno izravno ili neizravno posjeduju s povezanim osobama sudjeudio u smislu prava glasa ili vla12 listopad 2019.
sništva kapitala poreznog obveznika od 25% ili više ili ostvaruje pravo na primitak od 25% ili više dobiti tog poreznog obveznika i ▶ a ko fizička osoba ili subjekt izravno ili neizravno posjeduje udio od 25% ili više u poreznom obvezniku i jednom ili više subjekata, svi dotični subjekti, uključujući poreznog obveznika, smatraju se povezanim osobama. Kako bi se utvrdilo ispunjenje uvjeta iz čl. 30.b st. 1. toč. 2. Zakona o porezu na dobit, porezni obveznik će biti dužan Poreznoj upravi dostaviti iznos poreza na dobit koji su subjekt ili stalna poslovna jedinica obvezni platiti u inozemstvu, te izračunati iznos obveze poreza na dobit kada bi bila obračunata prema Zakonu, odnosno kolika bi se porezna obveza utvrdila društvu koje se nalazi u RH.
! Podaci za utvrđivanje dobiti svakog kontroliranog inozemnog društva dostavljaju se na obrascu „Izvješće o dobiti kontroliranog inozemnog društva – Obrazac PD-KID“. Podaci potrebni za utvrđivanje kontroliranih inozemnih društava (svaki subjekt koji se pojavljuje u bilo kojem ustrojstveno pravnom obliku ili stalna poslovna jedinica), koji se odnose na izravno ili neizravno sudjelovanje u upravi, nadzoru, (glasačkim pravima) kapitalu ili dobiti subjekta te osnivanja stalne poslovne jedinice smještene u inozemstvu, dostavljaju se na obrascu Prijava činjenica bitnih za oporezivanje, koji je propisan Pravilnikom o primjeni Općeg poreznoga zakona.
PRORAČUN POREZI PIŠE: NIKOLINA BIČANIĆ
Nova Uredba o fiskalnoj odgovornosti N
ovi Zakon o fiskalnoj odgovornosti1 stupio je na snagu 1. siječnja ove godine. Nacrt nove Uredbe o fiskalnoj odgovornosti bio je u javnoj raspravi do 24. kolovoza, a donošenje nove Uredbe predviđeno je za kraj rujna. U vrijeme zaključenja ovog izdanja TEB-ovog Poslovnog infa, nova Uredba još nije donesena, a u nastavku se ukazuje na novosti koje su prezentirane u Nacrtu Uredbe.
zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava, čelnik daje Izjavu na obrascu iz priloga 1.b Uredbe. Izjava se mora dati na obrascu iz priloga 1.b Uredbe i ako na temelju Upitnika nisu utvrđene slabosti i nepravilnosti koje su utjecale ili mogu utjecati na zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava, ali je: ▶D ržavni ured za reviziju izrazio uvjetno ili negativno mišljenje za godinu za koju se Postroženi uvjeti za daje Izjava i/ili davanje Izjave 1.a, novi ▶ a ko nalozi koje je utvrdio sadržaj Izjave 1.b Državni ured za reviziju iz raIzjava se daje na temelju nijih godina još nisu provedeni. Upitnika o fiskalnoj odgovornoUpitnik o fiskalnoj sti (u nastavku: Upitnik), nalaza Državnog ureda za reviziju i ras- odgovornosti položivih informacija. Čelnik može dati Izjavu na obrascu iz priloga 1.a Uredbe samo ako se provjerama utvrdi da su sredstva korištena zakonito, namjenski i svrhovito te da sustav unutarnjih kontrola funkcionira učinkovito i djelotvorno u Dosadašnji Upitnik o fiskalokviru proračunom odnosno noj odgovornosti (za proračune financijskim planom utvrđenih i proračunske korisnike) imao je sredstava. Međutim, ako se utvr- 75 pitanja. Prema Nacrtu nove de slabosti i nepravilnosti koje Uredbe, povećan je broj pitanja, su utjecale ili mogu utjecati na neka od dosadašnjih pitanja se brišu, neka se mijenjaju, a uvode 1 se pitanja za dva nova područja: Nar. nov., br. 111/18
Transparentnost i Upravljanje imovinom.
Primopredaja dužnosti Prilikom postupka primopredaje dužnosti, čelnik kojemu prestaje obnašanje dužnosti obvezan je sastaviti Izjavu za razdoblje od 1. siječnja tekuće godine do datuma prestanka obnašanja dužnosti. Uz Izjavu se sastavljaju sljedeći prilozi: ▶ popunjeni Upitnik, ▶P lan otklanjanja slabosti i nepravilnosti, ▶ I zvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima prethodne godine, ▶M išljenje unutarnje revizije o sustavu unutarnjih kontrola za područja koja su bila revidirana. Ako je datum primopredaje raniji od 31. kolovoza, uz Izjavu se predaje i Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima prethodne godine za one slabosti i nepravilnosti koje su prema Planu otklanjanja slabosti i nepravilnosti trebale biti otklonjene u razdoblju do datuma prestanka obnašanja dužnosti te prilozi sastavljeni i predani uz Izjavu za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca prethodne godine. listopad 2019. 13
FIGOSPO PRORAČUN Ako je datum primopredaje nakon 31. kolovoza, uz Izjavu se predaju propisani prilozi sastavljeni za razdoblje od 1. siječnja do dana prestanka obnašanja dužnosti čelnika. Znači, sastavlja se novi Upitnik, testiraju se postupci, procedure, poslovne promjene, dokumentacija i ostalo iz tekuće podine. Izjava čelnika kojemu prestaje obnašanje dužnosti zajedno s navedenim prilozima predaje se čelniku koji preuzima dužnost, i ulaže u Predmet o fiskalnoj odgovornosti za određenu godinu. Primopredaja dužnosti odgovornih osoba. I nadalje ostaje propisano da čelnik može od odgovornih osoba unutarnjih ustrojstvenih jedinica obveznika tražiti davanje Izjave na temelju popunjenog Upitnika, raspoloživih informacija i vlastite procjene, iz njihova djelokruga rada, uz koju prilažu Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti ako uoče slabosti i nepravilnosti, Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima prethodne godine i popunjeni Upitnik za njihov djelokrug rada. Dakle, odgovorne osobe unutarnjih ustrojstvenih jedinica prilikom odlaska s mjesta odgovorne osobe unutarnje ustrojstvene jedinice obveznika i postupka primopredaje, ako to čelnik od njih zatraži, sastavljaju Izjavu za razdoblje od 1. siječnja tekuće godine do datuma odlaska s mjesta odgovorne osobe, koja se zajedno s propisanim prilozima predaje čelniku i ulaže u Predmet. DETALJNIJE O TEMI: FIP br. 10/19, I. Jakir-Bajo, str. 73 14 listopad 2019.
PIŠE: SANJA ŽIVKO
Troškovi programa Eras P
rogram Erasmus+ koji provodi Agencija za mobilnost i programe Europske unije (AMPEU) odvija se kroz razdoblje od 2014. do 2020. i obuhvaća pet glavnih područja: opće obrazovanje, visoko obrazovanje, obrazovanje odraslih, strukovno obrazovanje i osposobljavanje, mlade i sport. Erasmus+ pruža prilike korisnicima za suradnju i mobilnost s partnerskim državama, nudi mogućnosti međunarodne mobilnosti za pojedince i organizacije, omogućuje provođenje razdoblja studija u inozemstvu, obavljanje stručne prakse, stručna usavršavanja i osposobljavanja, volontiranja, razmjenu mladih i rad na međunarodnim projektima usmjerenima ka modernizaciji i internacionalizaciji sektora obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta. Europska komisija u želji da maksimalno pojednostavi proces provedbe i praćenja programa Erasmus+ namijenjenog sufinanciranju projekata u području obrazovanja, osposobljavanja i sporta te projekte namijenjene mladima predvidjela je paušalne troškove i primjenu načela pojednostavljenog troška (SCO Simplified costs option). To znači da se veća značajnost pridaje ocjeni kvalitete projekta, rezultatu i učincima nego pravdanju troškova računima. Troškovi provedbe projekta određeni su paušalno prema različitim zem-
ljama, a troškovi puta definirani su razredima putne udaljenosti prema kalkulatoru Europske komisije (tzv. Distance band kalkulatoru). U sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava koji korisnik potpisuje s AMPEU navode se financijska i ugovorna pravila vezana uz prihvatljivost troškova, obračun i pravdanje jediničnih doprinosa i/ili stvarnih troškova, provjera cjelokupne dokumentacije i završno izvješće. AMPEU je korisnicima sredstava Erasmus+ dala neke preporuke o postupanjima vezanim uz provođenje projekata, a Ministarstvo financija izdalo je Upute za računovodstveno evidentiranje prihoda i rashoda iz EU sredstava i sredstava Erasmus+. Kod generiranja razlika između odobrenih iznosa financijske potpore (tzv. paušalnih iznosa) i stvarnih troškova prema računima evidentiranim u poslovnim knjigama korisnika stvaraju se određeni viškovi sredstava koji nastaju npr. kupnjom avionske karte znatno prije puta kada je cijena jeftinija od kupnje karte neposredno prije polaska. Tim se viškovima sredstava prema preporukama mogu podmiriti neke druge aktivnosti, omogućiti skuplje putovanje ili smještaj, ali i koristiti opcija preraspodjele unutar iste proračunske kategorije ili između proračunskih kategorija
PRORAČUN POREZI
smus+ kod proračunskih korisnika sukladno mogućnostima koje nudi sporazum. Viškovi financijskih sredstava koji se ostvare i ostanu na kraju provedbe projekta mogu se trošiti nakon odobrenog završnog izvješća od strane AMPEU. Preporuka je AMPEU da se ta sredstva reinvestiraju u projekt odnosno da se njima koristiti
strukturnih fondova kod kojih se prihodi od EU priznaju tek po nastanku rashoda kod krajnjeg korisnika EU sredstava. Prilikom vrednovanja završnog izvješća ocjenjuje se kvaliteta provedenih aktivnosti te se u slučaju manjkave, djelomične ili zakašnjele provedbe korisniku umanjuje financijska
Erasmus+, voditelja ili nositelja i njihovih računovodstvenih službi. Naime, kao što smo naveli trošokvi se u programu Erasmus+ priznaju paušalno, bez dokumentacije, računa i sl., a realizacija, evidentiranje i opravdanost istih provodi se prema načelima proračunskog računovodstva, Pravilniku o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (Nar. nov., br. 124/14 – 3/18; u nastavku: Pravilnik) i Zakonu o proračunu (Nar. nov., br. 87/08 – 15/15; u nastavku: Zakon). Prema navedenim popisima unos podataka u poslovne knjige proračunskog korisnika temelji se na vjerodostojnim, istinitim i urednim knjigovodstUnos podataka u poslovne knjige proračunskog korisnika venim ispravama. Knjigovodstvena istemelji se na vjerodostojnim, istinitim i urednim prava pisani je ili memorirani elekknjigovodstvenim ispravama. tronički dokaz o nasprimjerice za unapređenje pro- potpora ovisno o dobivenoj taloj poslovnoj promjeni. Stoga jektnih rezultata, diseminaciju ocjeni u određenom postotku da bi se troškovi mogli evideni održivost projekta, knjige i na određene kategorije troškova tirati u poslovnim knjigama ostalu literaturu, edukacije za ili na ukupan iznos ugovorenih proračunskog korisnika iako ih osoblje, studente i sl. sredstava. možda i nije potrebno pravdati Po Uputi Ministarstva finanNo bez obzira na sva ova prema AMPEU moraju biti iscija sredstva programa Erasmus+ postupanja, propisana pravila kazani temeljem vjerodostojne dobivena od AMPEU putem programa i porezna priznanja dokumentacije. Istu zahtjeva i natječaja evidentiraju se odmah primjena načela pojednostav- porezni propis (čl. 5. st. 12. i 14. kao prihod temeljem prijenosa ljenih, paušalnih troškova dovodi Pravilnika o porezu na dohodak EU sredstava, za razliku od do nejasnoća u razumijevanju (Nar. nov., br. 10/17 – 80/19). knjigovodstvenog evidentiranja između korisnika programa listopad 2019. 15
RADNI ODNOSI PIŠE: LJUBICA ÐUKANOVIĆ
Ostvarivanje prednosti pri zapošljavanju P
ravo pojedinih osoba na prednost pri zapošljavanju ostvaruje se prilikom prijama i zapošljavanja u državnoj ili javnoj službi. Da bi pojedina osoba ostvarila prednost prilikom zapošljavanja obvezna je u prijavi na natječaj pozvati se na svoje pravo prednosti i ukoliko zadovoljava propisane uvjete za ostvarivanje prednosti ta osoba može ostvariti prednost koju može ostvariti samo pod jednakim uvjetima. Pravo prednosti pri zapošljavanju propisana je: ▶Z akonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (Nar. nov., br. 121/2017), ▶U stavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina (Nar. nov. br. 155/02, 47/10, 80/10, 93/11 i 93/11), ▶ Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Nar. nov., br. 157/13, 152/14 i 39/18), ▶Z akonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (Nar. nov., br. 33/92 - 148/13) i ▶K olektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike 16 listoopad 2019.
(Nar. nov., br. 112/17, 12/18 i 2/19; u nastavku: KU). Prema čl. 67. KU-a službeniku i namješteniku, za čijim je radom prestala potreba u državnom tijelu, to državno tijelo je dužno ponuditi prijem u državnu službu, odnosno sklapanje ugovora o radu, ako se u roku od jedne godine ukaže potreba za obavljanjem poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik bio raspoređen u trenutku kada je za njegovim radom prestala potreba. Osoba kojoj je povrijeđeno prava prednosti pri zapošljavanju, za ostvarivanje toga prava mora
podnijeti prigovor na odluku o izboru javnoj službi koja je donijela odlukom o izboru i povrijedila njome povrijedila pravo prednosti
pri zapošljavanju, odnosno žalbu na rješenju o prijemu koje je donijelo državno tijelo, tijela jedinice regionalne ili lokalne vlasti. Da li će osoba kojoj je povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju podnijeti prigovora na odluku o izboru ili žalbe na rješenju o prijamu ovisi tko je povrijedio to pravo. Primanje u radni odnos javne ustanove obavljaju na temelju odluke o izboru kandidata, a prijam u državnu, regionalnu ili lokalnu službu vlasti obavlja se na temelju rješenja o prijamu. Prigovor, odnosno žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana primitka odluke o izboru/rješenja o prijamu javnoj ustanovi ili tijelu javne vlasti koje je raspisalo natječaj a o prigovoru/žalbi odlučuje nadležno tijelo javne ustanove ili tijela javne vlasti. Ako osoba smatra da joj je povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju može, po konačnosti odluke o odabiru kandidata, odnosno konačnosti rješenja o prijamu, u roku od 15 dana podnijeti zahtjev upravnoj inspekciji za provedbu nadzora.
GOSPODARSTVO PIŠE: IVAN KELEBUH
Vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske u 2019. godini H
rvatska je u drugoj polovini 2013. pristu- godini zabilježen je sporiji rast izvoza od 3,8%, pila Europskoj Uniji i od tada je zabilježen a uvoza od 8,5% te je vanjskotrgovinski deficit kontinuirani rast gospodarske aktivnosti, rast iznosio 9,20 mlrd. eura i veći je za 17,0% ili 1,3 vanjskotrgovinske razmjene (izvoza i uvoza) i mlrd. eura. Na takav rast ukupnog izvoza u 2018. utjecao je izvoz prehrambenih proizvoda (1.145 usluga (veći dolazak stranih turista). Robni izvoz u 2014. prema 2013. veći je za mil. eura, za 6,0% više), metalnih proizvoda (498 8,1% i uvoz za 3,8%, vanjskotrgovinski deficit mil. eura, za 26,1% više), strojeva i uređaja (1.013 iznosi 6,76 mlrd. eura, a pokrivenost uvoza izvo- mil. eura, za 3,2% više), naftnih proizvoda (1.214 zom je 62,4%. U 2015. u odnosu na godinu prije, mil. eura, za 19,0% više), kemijskih proizvoda također je izvoz veći za 11,9%, a uvoz za 7,9%. (794 mil. eura, za 9,0%) i proizvodnja motornih Istovremeno vanjskotrgovinski deficit iznosi 6,96 vozila prikolica i poluprikolica (660 mil. eura, za mlrd. eura i veći je za 5,9%, a pokrivenost uvoza 22,6% više), u odnosu na 2017. izvozom 62,6%. Takav trend rasta izvoza i uvoza Istodobno, kod uvoza je ostvarena stopa ranastavljen je i u 2017. Posebno valja istaknuti rast sta od 8,1%, najviše zbog povećane vrijednoizvoza od 13,8% u 2017., što je najveća godišnja sti uvoza prehrambenih proizvoda (2.088 mil. stopa rasta od 2010., ali i vrijednosno najveći po- eura, za 2,4% više), strojeva i uređaja (1.821 mil. rast izvoza od osamostaljenja Hrvatske. Na takav eura, za 1,8% više), farmaceutskih proizvoda trend rasta izvoza najviše je utjecalo pristupanje (1.202 mil. eura, za 7,1% više), kemijskih proEuropskoj uniji, i veća orijentacija poduzetnika izvoda (1.876 mil. eura, za 13,3% više), motorna izvoz, pošto domaća potražnja još nije bila nih vozila prikolica i prikolica (1.837 mil. eura, na predkriznoj razini (2008.). Promatrano pre- za 17,9% više) i metalnih proizvoda (1.308 mil. ma izvoznim tržištima, najviše je povećan izvoz eura, za 6,9%) u odnosu na 2017. prema članicama EU-a, Grafikon 1. Kretanje izvoza i uvoza Hrvatske od 2013. do I-VI.2019. na koje otpada oko polovine ukupnog porasta izvoza. Prema zemljama najviše je povećan izvoz u Njemačku, Italiju, BiH, Srbiju, Belgiju, Francusku i SAD. Povećanju izvoza u 2017. najviše je doprinijela farmaceutska industrija čija je vrijednost izvoza povećana za 30,0%, potom izvoz proizvoda električne opreme za 8,5%, motornih vozila, prikolica i poluprikolica za 18,5% i strojeva i uređaja za 8,9% više nego u 2016. U 2018.
Tablica 1. Izvoz i uvoz prema ekonomskim grupacijama zemalja tis. eura Ukupno Države članice EU-a
Izvoz I. – XII. 2017. 14 016 945 9 093 104
I. – XII. 2018. 14 543 427 9 996 835
Uvoz indeksi I. – XII. 2018. I. – XII. 2017. 103,8 109,9
21 891 649 17 087 954
23 747 557 18 548 677
I. – XII. 2017.
I. – XII. 2018.
indeksi I. – XII. 2018. I. – XII. 2017. 108,5 108,5
Austrija
878 015
937 421
106,8
1 656 321
1 636 164
98,8
Belgija Bugarska Cipar Češka Danska Estonija
240 594 75 537 51 512 247 350 46 747 14 263
260 688 103 802 8 530 245 733 52 603 9 220
108,4 137,4 16,6 99,3 112,5 64,6
469 338 135 357 6 201 537 948 198 653 4 171
389 477 188 665 6 470 652 037 129 779 4 216
83,0 139,4 104,3 121,2 65,3 101,1
Finska Francuska Grčka Irska Italija
33 181 346 373 63 383 43 525 1 914 751
55 530 377 189 61 007 26 990 2 124 915
167,4 108,9 96,3 62,0 111,0
33 134 538 821 86 247 61 290 2 811 864
30 235 614 375 133 208 71 212 3 130 787
91,3 114,0 154,4 116,2 111,3
Mađarska Nizozemska Njemačka
471 279 166 211 1 725 259
497 812 169 249 1 926 600
105,6 101,8 111,7
1 662 723 849 393 3 361 607
1 820 830 883 874 3 622 216
109,5 104,1 107,8
Poljska Portugal Rumunjska Slovačka Slovenija Španjolska Švedska Ujedinjena Kraljevina Zemlje Efte
199 970 58 367 150 510 165 099 1 506 951 217 057 120 494 209 862 227 794
220 780 54 401 241 803 159 009 1 609 970 237 796 105 993 218 427 256 827
110,4 93,2 160,7 96,3 106,8 109,6 88,0 104,1 112,7
777 926 29 525 177 404 411 045 2 352 991 479 711 127 227 265 369 193 954
886 725 36 424 228 432 438 617 2 654 489 504 922 134 272 295 832 235 096
114,0 123,4 128,8 106,7 112,8 105,3 105,5 111,5 121,2
Norveška Švicarska Zemlje Cefte Albanija Bosna i Hercegovina Crna Gora Kosovo Sjeverna Makedonija1) Srbija Zemlje OPEC-a Alžir Irak Iran, Islamska Republika Libija Saudijska Arabija Ostale europske zemlje Bjelorusija Rusija Turska Ukrajina Ostale azijske zemlje Azerbajdžan Indija Kazahstan Kina Koreja, Republika Tajland Vijetnam Ostale američke zemlje Brazil SAD
66 682
73 358
110,0
20 698
61 278
296,1
157 587 2 444 742 55 301 1 367 917 167 338 61 752 120 213 670 067 215 016 28 059 7 291 5 322 3 065 77 919 481 192 8 639 179 714 152 088 28 924 478 019 698 15 362 14 297 112 050 56 604 5 382 24 344 729 775 7 436 546 308
179 379 2 451 675 60 353 1 361 900 188 608 74 616 128 052 636 468 241 949 62 108 36 559 6 388 2 620 66 081 444 177 8 784 147 418 103 623 36 177 503 792 819 11 015 9 619 133 379 85 378 12 529 27 787 466 619 10 212 341 043
113,8 100,3 109,1 99,6 112,7 120,8 106,5 95,0 112,5 221,3 501,4 120,0 85,5 84,8 92,3 101,7 82,0 68,1 125,1 105,4 117,3 71,7 67,3 119,0 150,8 232,8 114,1 63,9 137,3 62,4
171 935 1 351 079 6 175 685 174 5 103 1 763 75 638 575 059 489 595 3 903 221 927 52 803 116 669 75 640 617 071 8 003 302 552 281 760 23 863 1 624 999 225 371 126 142 147 358 694 532 187 491 31 126 31 544 247 332 38 540 143 754
173 134 1 436 042 7 032 732 933 5 057 2 521 86 080 600 204 591 704 3 057 397 896 60 214 70 932 45 245 739 153 11 243 379 195 319 721 26 758 1 793 962 344 264 126 337 67 370 803 048 195 152 20 639 28 459 292 170 29 020 179 767
100,7 106,3 113,9 107,0 99,1 143,0 113,8 104,4 120,9 78,3 179,3 114,0 60,8 59,8 119,8 140,5 125,3 113,5 112,1 110,4 152,8 100,2 45,7 115,6 104,1 66,3 90,2 118,1 75,3 125,1
Izvor: DZS (nastavak u sljedećem broju)