Poslovni info br. 10/20 by Domagoj Zaloker

TEB-ov

Prilog namijenjen članovima uprave, menadžerima, ravnateljima i drugima

POSLOVNI info PRILOG ČASOPISU FIP 10/20

Testiranje na COVID – neoporezivo Nastavak ovrha nakon 18.10.2020.

L I S T O P A D 2020.

Imenovanje revizora Privremena nesposobnost za rad obrtnika Kada moramo vratiti potporu za očuvanje radnih mjesta?

Iskoristite POSEBNU PONUDU na pretplatu za 2021. i uštedite! Za uplate pretplate do 9.10.2020. na tiskano i internet izdanje TEB-ovog časopisa “Financije, pravo i porezi” - FIP za 2021. odobravamo: 1. 2. 3. 4.

100,00 kn popusta u odnosu na redovnu cijenu besplatno internet izdanje FIP-a do 31.12.2020. besplatan webinar (ili snimku webinara) koji TEB izvodi samostalno po Vašem izboru osobni poklon, koji ćemo dostaviti na adresu koju navedete.

Godišnja pretplata na tiskano i internet izdanje časopisa FIP uključuje:  12 brojeva časopisa u tiskanom i digitalnom obliku,  TEB-ov “Poslovni info” za menadžere - dodatak sa poslovnim informacijama uz svaki broj FIP-a,  neograničene besplatne telefonske savjete uz PIN s TEB-ovim savjetnicima, svaki radni dan od 8,00 - 14,00 sati,  besplatan pisani odgovor - mišljenje na vaše jedno pitanje, ostala uz 50% popusta,  stručne i poslovne obavijesti putem TEB-ovog e-mail servisa,  popust na brojnim seminarima i webinarima,  kalendar za računovođe s datumima podnošenja propisanih izvješća (samo uz tiskano izdanje),  brzo informiranje o aktualnostima putem newslettera i  ostale pogodnosti.

mi Preuz lu, o kontr EB! T pitaj

POSLOVNI info

SADRŽAJ

PRILOG ČASOPISU FIP 10/20

TEB savjetovanje poslovno

Impresum

Utemeljitelj i nakladnik: TEB Poslovno savjetovanje d.o.o. Zagreb, Trg žrtava fašizma 15/1 OIB: 99944170669 telefon: 385 (01) 46 11 211 telefaks: 385 (01) 46 11 411 Internet adresa: www.teb.hr e-mail: teb@teb.hr Direktor: mr. sc. Mladen Štahan Uredničko vijeće: dr. sc. Dragan Bolanča Ivica Maros mr. sc. Slavica Pezer Blečić Zdenka Pogarčić dr. sc. Katarina Žager Nakladnički savjet: mr. sc. Mladen Štahan mr. sc. Mirjana Paić Ćirić Nikolina Bičanić Domagoj Zaloker Ljubica Ðukanović Grafička urednica: Katja Dobrec Radić Fotografija naslovnice: mr. sc. Dražen Mikulčić Tisak: Tiskara Zelina d.d., Sv. Ivan Zelina

TEB-ov Poslovni info izlazi mjesečno kao prilog časopisu “Financije, pravo i porezi”

Aktualno 2T estiranje na COVID-19 na teret poslodavca ipak neoporezivo mr. sc. Mirjana Paić Ćirić 3Š to poslodavci moraju znati o nastavku ovrha nakon 18.10.2020.? Vedran Jelinović, dipl. iur. Revizija 4 Izbor i obveza imenovanja revizora mr. sc. Mladen Štahan Porezi 6M ora li se voditi evidencija kod korištenja službenih automobila? Domagoj Zaloker, dipl. oec. 7D arovanja za zdravstvene potrebe mr. sc. Sanja Živko 8K ako dokazati provjeru PDV ID broja svog poslovnog partnera? mr. sc. Ida Dojčić 10 P rivremena nesposobnost za rad obrtnika Dinko Lukač, dipl. oec. 12 Otkup poljoprivrednih proizvoda Irena Slovinac, dipl. oec. Proračun 13 P ostupanja po prijavljenim nepravilnostima - novi Pravilnik Nikolina Bičanić, mag. oec. Zdravstveno osiguranje 14 Š to se smatra ozljedom na radu? Ljubica Ðukanović, mag. iur. Gospodarstvo 16 P ostupanja koje dovode do obveze povrata Potpora za očuvanje radnih mjesta Jasminka Rakijašić, dipl. oec. načajan pad prometa trgovine na malo u Z Hrvatskoj i u zemljama EU-a zbog bolesti COVID-19 mr. sc. Ivan Kelebuh

AKTUALNO PIŠE: MIRJANA PAIĆ ĆIRIĆ

Testiranje na COVID-19 na poslodavca ipak neoporezivo

osebne okolnosti koje nas prate od ožujka ove godine uvjetovale su, pored ostaloga, izmjene niza zakonskih propisa čija je primjena omogućila poslodavcima razne olakšice odnosno oslobođenja od plaćanja određenih javnih davanja. Temeljni propis koji je definirao pojam posebne okolnosti je Opći porezni zakon, na način da navedeni pojam podrazumijeva događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati a pritom, pored ostalog, ugrožava život i zdravlje građana te narušava gospodarsku aktivnost.

tu odredbu koja bi omogućila Zakona). Napominjemo da neoporezivo plaćanje testiranja je, prema mišljenju MF, takva na COVID-19 za radnike, a od neoporeziva isplata moguća i strane poslodavca te se je plaćaako se ti pregledi omogućunje testiranja smatralo plaćom ju samo radnicima određene u naravi. dobne skupine. Zakon i Pravilnik o porezu ▶ Neoporezivim iznosima koji se ne smatraju dohotkom od na dohodak reguliraju nekoliko nesamostalnog rada smatraslučajeva mogućih neoporezivih ju se i troškovi pribavljanja isplata odnosno davanja radniciputničkih isprava, cijepljenja ma, a koji se odnose na područje i liječničke preglede, ali u svezdravstva. zi sa službenim putovanjem ▶ Tako je propisano da se primiu inozemstvo, pod uvjetom da te troškove ne plaća obvezno zdravstveno osiguranje (čl. 7. st. 19. Pravilnika o porezu na dohodak). Testiranje na ▶ Neoporeziva isplaCOVID-19 i ta radnicima od strane poslodavca ostali neoporezivi moguća je u obliku primici s područja darovanja pravnih i zdravstva fizičkih osoba, a za Za obavljanje odrezdravstvene potrebe đenih djelatnosti kao (operativne zahvate, uvjet je propisan negaliječenja, nabavu liTrošak testiranja radnika na COVID-19 jekova i ortopedskih tivan test na COVID-19 plaćen od strane poslodavca ne smatra pomagala, te troško(negativan PCR test) ve prijevoza i smjeradnika. Do donošenja se plaćom radnika. štaja u zdravstvene Pravilnika o izmjeni i dopunama Pravilnika o provedbi cima od nesamostalnog rada ustanove), ako nisu plaćene obOpćeg poreznog zakona1 porene smatraju sistematski kon- veznim, dopunskim, dodatnim i zni propisi s područja poreza na trolni liječnički pregledi ako ih privatnim zdravstvenim osigudohodak nisu sadržavali izričije poslodavac omogućio svim ranjem niti na teret sredstava radnicima i fizičkim osobama fizičke osobe. 1 Pravilnik o izmjeni i dopunama Tek je dopuna Pravilnika o koje ostvaruju primitke od Pravilnika o provedbi Općeg porenesamostalnog rada (čl. 22. provedbi OPZ-a (novi čl. 71.zc) znog zakona (Nar. nov., br. 103/20)

2 listopad 2020.

AKTUALNO POREZI

teret omogućila da se iznimno od posebnih propisa o oporezivanju dohotka, trošak laboratorijskog ispitivanja uzročnika zarazne bolesti odnosno epidemije zaraznih bolesti što ih poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće na svoj teret omogućuje radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz članka 21. stavka 1. Zakona o porezu na dohodak u interesu obavljanja djelatnosti poslodavca i isplatitelja primitka odnosno plaće ne smatra se primitkom po osnovi nesamostalnog rada. Navedena se dopuna primjenjuje od 19.9.2020. Isto tako, i nabava zaštitnih maski za radnike mogla bi se podvesti pod zaštitna sredstva te se i plaćanje istih od strane poslodavca ne smatra dohotkom od nesamostalnog rada radnika.

Cijepljenje protiv gripe Sve prethodno propisane odredbe uz mogućnost neoporezivog plaćanja s područja zdravstva ne uključuje cijepljenje protiv gripe. Kao što je prethodno navedeno, od cijepljenja je neoporezivo samo ono koje je vezano uz službeno putovanje u inozemstvo. Stoga, podmirivanje troška cijepljenja protiv gripe koje bi bilo plaćeno na teret poslodavca i nadalje se za radnika smatra plaćom u naravi.

PIŠE: VEDRAN JELINOVIĆ

Što poslodavci moraju znati o nastavku ovrha nakon 18.10.2020.?

a vrijeme trajanja posebnih okolnosti uslijed proglašenja epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARSCoV-2 uveden je od 18.4. odnosno od 1.5.2020. zastoj ovršnih postupaka i zastoj tijeka zateznih kamata u trajanju od 3 mjeseca (na temelju Zakona o dopuni Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, Nar. nov., br. 47/20 te Zakona o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima, Nar. nov., br. 53/20). Odlukom Vlade RH od 16.7. 2020. to razdoblje je produženo do 18.10.2020. (Nar. nov., br. 83/20). Istekom navedenog datuma (nedjelja!) nastavljaju se svi ovršni postupci, uključujući ovrhu na novčanim sredstvima i ovrhu na plaći, a nastavljaju teći i zatezne kamate.

Utjecaj prestanka zastoja na ovršne postupke Kada govorimo o ovrsi na novčanim sredstvima po računima (provodi je Fina), prvo treba reći da je zastoj vrijedio samo u odnosu na fizičke osobe. Prestanak zastoja znači da će Fina izdati nalog bankama da obave

prijenos sredstava s računa ovršenika – fizičke osobe na račun ovrhovoditelja. Drugim riječima, sva sredstva koja se 19.10.2020. nalaze na računu, kao i ono što će ubuduće biti uplaćivano na račune tog ovršenika – fizičke osobe biti će prebačeno u korist vjerovnika/ovrhovoditelja koji mu prema redu prvenstva plijeni njegove račune. Kad govorimo o ovrsi na plaći (provodi je poslodavac) to znači da će poslodavac, prilikom svake isplate plaće i drugih primanja koje vrši nakon 18.10.2020., ovršivi dio plaće morati uplatiti ovrhovoditelju koji tom radniku plijeni plaću. Dakle, nije bitno koja plaća se isplaćuje tj. za koje razdoblje, već je bitno kada se to primanje isplaćuje.

Primjer 1. Isplata plaće za rujan do 18.10. Ako poslodavac isplaćuje plaću za rujan bilo kada do 18.10., poslodavac će cjelokupan iznos plaće isplatiti radniku, neovisno od toga ima li radnik blokirani račun te neovisno od toga je li poslodavcu dostavljena kakva ovršna isprava radi provedbe ovrhe na plaći. Međutim, u listopad 2020. 3

AKTUALNO ovom slučaju radnik koji ima istodobno i otvoren zaštićeni račun će biti u mogućnosti s tom plaćom u cijelosti slobodno raspolagati samo do 18.10.2020. Ako radnik dotad ne podigne novce sa svojih računa (izuzev zaštićenog računa jer mu se ta sredstva ne smiju plijeniti!), sve što mu se 19.10.2020. zatekne na računu biti će prebačeno u korist vjerovnika/ovrhovoditelja koji mu blokiraju račun.

Napomena za poslodavce koji su tijekom zastoja ovrhe sve isplaćivali na redovni ili zaštićeni račun

Za vrijeme trajanja zastoja ovrhe, neki poslodavci su iznose plaće i drugih primanja isplaćivali radnicima u cijelosti na njihov redovni račun (koji bi da nije bilo zastoja bio u blokadi) ili u cijelosti na zaštićeni račun. Iako za takvo postupanje nije bilo valjane zakonske osnove, jer su i Primjer 2. Isplata plaće za za vrijeme zastoja ostale važeće rujan nakon 18.10. odredbe o uplati zaštićenih iznoAko poslodavac plaću za rujan sa na zaštićeni račun, činjenica isplaćuje 19.10. (ili kasnije), po- je da nikakva šteta ovršenicima i slodavac koji provodi ovrhu na ovrhovoditeljima tijekom zastoja plaći biti će u obvenije nastala uslijed zi ovršivi dio plaće toga. Međutim, izniisplatiti ovrhovoditelju, a dio plaće koji mno je bitno napomenuti da se s isplaje izuzet od ovrhe, tama plaće i drugih isplatiti radniku na primanja ponovno njegov zaštićeni račun, ako ga radnik uspostavi postupanje kao prije zastoja ima, odnosno na redovni tekući račun te da se na zaštićeni ako radnik nema račun isplaćuju isključivo primanja otvoren zaštićeni koja su izuzeta od račun. Ako poslodavac ne provodi ovrhe, dok se ostalo ovrhu na plaći, ali mora isplaćivati na radnik ima otvoren Do nastavka ovršnih redovni (blokirani) zaštićeni račun, postupaka dolazi račun. U suprotnom, ako poslodavac će ovrex lege, te se o poslodavac šivi dio plaće biti u nastavi obvezi isplatiti na tome neće donositi isplaćivati radniku redovni (blokirani) posebne odluke. sve na redovni račun pa se to prenese račun, a dio plaće koji je izuzet od ovrhe, isplatiti u korist ovrhovoditelja, poslodavac je radniku napravio štetu. na zaštićeni račun. Koji dio plaće i materijalnih S druge strane, ako poslodavac prava su izuzeti od ovrhe pa se sve nastavi isplaćivati na zaštićeni posljedično tome smiju isplaćivati račun, time je oštetio vjerovnika/ na zaštićeni račun propisano je u ovrhovoditelja koji radniku pličl. 172. i 173. Ovršnog zakona. jeni račune. 4 listopad 2020.

PIŠE: MLADEN ŠTAHAN

Izbor i P

rema odredbama Zakona o reviziji, obveznici revizije dužni su izabrati i imenovati revizora (revizorsko društvo) za zakonsku reviziju svojih financijskih izvještaja. Obveznici revizije propisani su i Zakonom o računovodstvu (ZOR), a obvezu pojedinih vrsta revizije uz navedene propise određuje i Zakon o trgovačkim društvima (ZTD). Ponekad će trgovačka društva (poduzetnici) koji nisu obveznici revizije svoje financijske izvještaje podvrgnuti reviziji radi zahtjeva kreditora, investitora ili drugih poslovnih partnera, iz marketinških motiva ili radi neovisne i stručne kontrole financijskog poslovanja za koju sami nemaju dovoljno znanja. Takve revizije mogu biti sveobuhvatne ali i ciljane, odnosno ograničene na pojedine aspekte poslovanja i moraju se provoditi sukladno Međunarodnim revizijskim standardima. Međutim, u takvom slučaju revizor se može odabrati i revizija se može provesti u bilo kojem vremenu, prema željama i potrebama naručitelja, pa se propisani rokovi o kojima pišemo u nastavku ne odnose na te poduzetnike.

Za što je obvezna revizija? Obveznici revizije dužni su reviziji podvrgnuti sve godišnje financijske izvještaje (GFI) koje su prema ZOR-u dužni

REVIZIJA POREZI

obveza imenovanja revizora sastaviti i podliježu reviziji, te lih poduzetnika nadzorni odbor o kojima je revizor dužan izraziti ili uprava (direktor). Postupak odabira revizorskog svoje mišljenje. To su: izvještaj o financijskom položaju (bilanca), društva prilično je zahtjevan zadatak u okviru račun dobiti i gubitka, bilješke Skupština obveznika re- kojeg je, između uz financijske vizije je dužna imenovati ostalog, uputno izvještaje, iz- revizorsko društvo ili provjeriti da li vještaj o ostaloj revizorsko drušsveobuhvatnoj samostalnog revizora za tvo ima važeće dobiti, izvještaj odnosnu godinu najkas- odobrenje za rad o novčanim toko- nije do 30.9. te godine. i da li ispunjava vima i izvještaj o sve potrebne uvpromjenama ka- To znači da za reviziju jete za obavljanje pitala. financijskih izvještaja za zakonske reviOsim toga, 2020. godinu poduzet- zije. Naime, ako obvezi revizije u reviziju ne obave nik treba imenovati ovlaštene osobe, cijelosti ili djelomično podliježu i revizora do 30.9.2020. ZTD-om je propisano da je odluka godišnje izvješće, izvješće poslovodstva, izjava o ko- skupštine ništava. deksu korporativnog upravljanja, Tako, primjerice, revizorsko nefinancijsko izvješće i izvješće o društvo koje obavlja zakonsku plaćanjima u javnom sektoru, te konsolidirani financijski izvještaji, osim nefinancijskog izvješća. Poduzetnici su također dužni provesti reviziju promijenjenih GFI-a, ako ih nakon izdavanja odluče promijeniti. Postupak odabira revizora provodi se javnim natječajem ili izravnim traženjem ponuda, a poduzetnik kriterije za odabir revizora može oblikovati samostalno, u ovisnosti o cijeni, ugledu revizorske tvtke i/ili drugim preferencijama. Revizora uvijek treba imenovati skupština, na prijedlog koji podnosi ovlašteno tijelo ili osoba. Kod subjekata od javnog interesa reviziju subjekta od javnog into je revizijski odbor, a kod osta- teresa mora imati najmanje tri

ovlaštena revizora zaposlena u punom radnom vremenu, mora obavijestiti Ministarstvo financija o prvom sklapanju ugovora o reviziji s tim subjektom, zakonsku reviziju istog subjekta od javnog interesa može obavljati najviše sedam uzastopnih godina, a pojedini subjekti od javnog interesa moraju ugovoriti zakonsku reviziju s najmanje dva međusobno neovisna revizorska društva itd. Ovlaštenja revizorskih društava i revizora mogu se provjeriti na internetskoj stranici Ministarstva financija Republike Hrvatske, na adresi: www.mfin.hr. Revizora valja odabrati na vrijeme, kako bi se na vrijeme oblikovao prijedlog skupštini za imenovanje. Imenovanje revizorskog društva ne smije biti ničim uvjetovano (osim u slučajevima predviđenima ZTD-om) i zabranjena je svaka ugovorna odredba kojom bi se ograničio taj izbor. Skupština može imenovati revizora na svojoj redovnoj godišnjoj sjednici koja se prema ZTD-u morala održati do 31.8.2020. Međutim, ako revizor nije bio imenovan na redovnoj skupštini, treba sazvati i do 30.9.2020. održati izvanrednu skupštinu na kojoj će se imenovati revizor za 2020. godinu.

listopad 2020. 5

POREZI PIŠE: DOMAGOJ ZALOKER

Mora li se voditi evidencija korištenja službenih automo

ada govorimo o evidenciji najam (uvećano za PDV), bez obPrema tome, slučaju kada se korištenja službenih osobnih zira na opseg korištenja službenih primitak u naravi po osnovi koriautomobila, poduzetnici/porezni osobnih automobila u privatne štenja službenog osobnog automoobveznici u obzir moraju uzeti svrhe. Također, primitak u nara- bila utvrđuje u visini 1% nabavne odredbe relevantnih poreznih vi po osnovi korištenja osobnih vrijednosti ili 20% mjesečne rate propisa, kao i relevantna mišlje- automobila može se utvrđivati i operativnog leasinga ili dugotrajnja/upute Porezne uprave. prema opsegu stvarnog korištenja nog nama, porezni obveznik ne Općepoznati restrikmora voditi evidenciju tivni porezni tretman o korištenju. Postavlja se pitanje nabave i korištenja što u situacijama kada službenih osobnih ause službeni osobni automobila u velikoj mjeri tomobil koristi iskljuproizlazi i iz činjenice da čivo u službene svrhe? se oni ipak u određenoj Logika nalaže da bi mjeri koriste i za privatse u takvim slučajevine svrhe. Odredbe o evidenciji ma evidencija o korio korištenju službenih štenju automobila moosobnih automobila, rala voditi, ako ni zbog kada govorimo o porečega drugog, kako bi znim propisima, možemo Kada se službeni osobni automobil koristi porezni obveznik popronaći u Pravilniku o reznim vlastima mogao porezu na dohodak (Nar. isključivo u službene svrhe, odnosno kada formalno dokazati da nov., br. 10/17 - 74/20; u se troškovi korištenja u porezne svrhe se službeni automobil nastavku: Pravilnik) i to u priznaju u visini 50% nastalih troškova, zaista i koristi iskljudijelu u kojem se propisučivo u službene svrhe porezni obveznik nije obvezan voditi je utvrđivanje primitaka odnosno da u tom di(dohotka) u naravi. jelu nema osnove za evidenciju o njegovom korištenju. Podsjećamo da se, preutvrđivanja bilo kakvog ma odredbama čl. 22. Pravilnika, na način da se kilometri pređeni u primitka (dohotka) u naravi. Tako smo godinama i tumaprimici u naravi (primici oporezivi privatne svrhe pomnože s 2,00 kn. Što se tiče obveze vođenja evi- čili, ali stvari su se promijenile porezom na dohodak) utvrđuju i po osnovi korištenja službenih dencije korištenja službenog osob- objavom Upute u vezi poreznog osobnih automobila u privatne nog automobila, čl. 22. Pravilnika tretmana prijevoznih sredstava svrhe i to u visini od 1% nabavne propisano je da se ona mora voditi (u nastavku: Uputa PU) od strane vrijednosti osobnog automobila isključivo kada se primitak u nara- Porezne uprave koja je 3. travnja mjesečno (uvećano za PDV) odno- vi po osnovi korištenja automobila 2018. i objavljena na internet strasno u visini 20% od mjesečne rate u privatne svrhe utvrđuje prema nicama Porezne uprave (https:// za operativni leasing ili dugotrajni opsegu stvarnog korištenja. www.porezna-uprava.hr/HR_ 6 listopad 2020.

POREZI POREZI

kod obila? publikacije/Lists/mislenje33/ Display.aspx?id=19589). Jedan izvadak iz te Upute PU prenosimo u nastavku: „Slijedom svega navedenog, zakonske odredbe odnosno priznavanje odbitka 50% pretporeza izvršeno je u cilju pojednostavljenja postupka. Pojednostavljenje proizlazi iz činjenice da se priznavanjem prava na odbitak 50% pretporeza kod korištenja prijevoznih sredstva za osobni prijevoz ne propisuje obveza vođenja dodatnih evidencija jer se smatra da pretporez nije odbijen u dijelu u kojem se prijevozna sredstva koriste u privatne svrhe, pa ne proizlazi ni obveza obračuna PDV-a prilikom korištenja istih u dijelu za privatne potrebe.“. Podcrtali smo ključni dio teksta. Naglašavamo da mi (TEB) našim klijentima i ostalim poreznim obveznicima nikada nismo niti želimo nametati dodatne administrativne obveze, ali moramo ipak (radi nas samih) reći da ovaj dio teksta Upute PU nikako ne potvrđuje našu prethodno navedenu logiku. Bez obzira na to, uvažavajući tekst Upute PU, kao i odredbe Pravilnika, zaključujemo da kada se službeni osobni automobil koristi isključivo u službene svrhe porezni obveznik nije obvezan voditi evidenciju o njegovom korištenju.

PIŠE: SANJA ŽIVKO

Darovanja za zdravstvene potrebe P

oslodavac može radniku ili drugoj fizičkoj osobi dati darovanja za zdravstvene potrebe, odnosno za potrebe liječenja, operativnog zahvata, nabavku lijekova ili ortopedskog pomagala te za troškove prijevoza i smještaja u zdravstvene ustanove. Prema odredbama Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak, primici koje radnik ili druga fizička osoba ostvari s osnove darovanja u novcu i dobrima dobivenima od pravnih i fizičkih osoba za zdravstvene potrebe, ne smatraju se dohotkom i nisu predmet oporezivanja pod uvjetom da: ▶ z dravstvene potrebe koje se financiraju danim darovanjima nisu plaćene iz osnovnog, dopunskog, dodatnog ili privatnoga zdravstvenog osiguranja niti na teret sredstava fizičke osobe; ▶ su novčana sredstva (darovanja) isplaćena na žiroračun fizičke osobe primatelja darovanja ili zdravstvene ustanove u tuzemstvu ili u inozemstvu za te svrhe te ▶ davatelj i primatelj darovanja

o navedenim darovanjima i njihovu korištenju posjeduju vjerodostojne isprave (potvrde o primitku dobara, isprave o izvršenoj doznaci na žiroračun primatelja, račune za izvršene zdravstvene usluge račune za troškove prijevoza i smještaja u zdravstvene ustanove i drugo). Ako navedeni uvjeti nisu is-

punjeni ili ako primljena darovanja nisu u cijelosti ili dijelom utrošena za zdravstvene potrebe primatelja, neutrošena novčana sredstva ili vrijednost darovanja smatraju se oporezivim primitkom. Iznimno, neutrošena novčana sredstva ili vrijednost darovanja ne smatraju se oporezivim primitkom ako se isti dalje daruju za zdravstvene potrebe. listopad 2020. 7

FINANCIJE POREZI PIŠE: IDA DOJČIĆ

Da bi se utvrdilo da li fizička osoba zadovoljava uvjete za oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak, bitno je da davatelj i primatelj darovanja posjeduju vjerodostojne isprave o darovanju i njihovom namjenskom utrošku. Također, kod darovanja za potrebe liječenja maloljetnog djeteta skrećemo pozornost da se takvi primici ne mogu isplatiti na žiroračun roditelja. Naime, Zakonom o porezu na dohodak izričito je propisano da se sredstva moraju uplatiti na žiroračun primatelja darovanja ili zdravstvene ustanove. U tom slučaju roditelji moraju za dijete otvoriti žiroračun na koji će primati darovanja za njegovo liječenje. Davatelj darovanja obvezan je voditi evidenciju o danim darovanjima, neovisno u kojem obliku, ona osobito sadrži sljedeće podatke: nadnevak isplate odnosno davanja, ime i prezime primatelja darovanja te njegov OIB, način isplate (na žiroračun primatelja dara ili zdravstvene ustanove ili u dobrima) i iznos koji se daruje. Za primitke koje fizičke osobe ostvare po osnovi darovanja pravnih i fizičkih osoba za zdravstvene potrebe pod propisanim uvjetima ne podnosi se JOPPD obrazac, niti od strane isplatitelja, niti od strane samih poreznih obveznika, primatelja darovanja. DETALJNIJE O TEMI: FIP br. 7/17, I. Uljanić Škreblin, S. Bartolec, str. 51

8 listopad 2020.

Kako dokazati svog poslovnog P

DV identifikacijski broj se u državama članicama Europske unije koristi za potrebe identifikacije obveznika PDV-a. Prije nego što porezni obveznici iz RH isporuče dobra ili pruže uslugu poreznom obvezniku u Europskoj uniji, trebaju zatražiti njegov PDV identifikacijski broj kojim se koristi prilikom isporuka odnosno stjecanja dobara i usluga na zajedničkom europskom tržištu. Provjera valjanosti PDV identifikacijskog broja poslovnog partnera iz EU-a je bitna, jer ukoliko poslovni partner iz EU-a nema valjani PDV identifikacijski broj, isporuka dobara ili usluga ne može biti oslobođena PDV-a. Za provjeru PDV ID broja svaka država članica EU-a ima uspostavljenu elektroničku bazu podataka s podacima o osobama koje su registrirane za PDV u njihovoj državi i PDV ID brojevima koji su im izdani. U toj bazi podataka sadržani su podaci o PDV ID brojevima, datumu izdavanja broja, nazivu i adresi poreznog obveznika, te o prestanku važenja PDV ID broja. Takve elektroničke baze podataka svih država članica povezane su u VIES (VAT Information Exchange System), tj. PDV sustav za razmjenu informacija na razini EU-a. VIES, dakle, omogućuje brzu provjeru podataka o poreznim obveznicima iz drugih država članica, od-

nosno potvrdu PDV ID brojeva, te poreznim vlastima kontrolu tijeka isporuka dobara između država članica. Provjeru valjanosti PDV ID broja poreznog obveznika iz druge države članice moguće je obaviti na Internet stranicama Europske komisije: http://ec.europa.eu/taxation_ customs/vies/ U padajućem izborniku „Država članica/Member State“ odaberemo državu članicu našeg poslovnog partnera iz EU-a. Nakon što smo odabrali državu, u polje „PDV id. broj/VAT number“ unosimo PDV ID broj poslovnog partnera (bez ISO koda države) te pritisnemo „Potvrdi/Verify“. Odgovori na pitanje je li PDV ID broj važeći, te pripada li određenom imenu/adresi, mogu biti slijedeći: ▶ Da, PDV id. broj je valjan/ Yes, valid VAT number – PDV ID broj je valjan u trenutku provjere; ▶ Ne, nevaljan PDV id. broj/No, invalid VAT number - PDV ID broj nije valjan ili nije ispravan u trenutku provjere; ▶ Da, broj pripada danom imenu/adresi; ▶ Ne, broj ne pripada danom imenu/adresi. Porezni obveznici mogu obavljati provjeru PDV ID broja na dvije razine:

POREZI POREZI

provjeru PDV ID broja partnera? ▶ razina 1 - provjerava se samo valjanost PDV ID broja, ▶ razina 2 - provjerava se valjanost PDV ID broja i naziv/ime i adresa kupca/stjecatelja dobara ili primatelja usluga. Zbog zaštite podataka pojedine nacionalne porezne administracije ne daju podatke o imenima i adresama koje su povezane s određenim PDV ID brojem. Ako putem web stranice porezni obveznik ne dobije odgovor o imenu i adresi poreznog obveznika kojeg želi provjeriti, može se obratiti elektroničkom poštom Poreznoj upravi RH na adresu: provjeravaljanosti@porezna-uprava.hr. Kako bi hrvatski porezni obveznici izvršili provjeru valjanosti PDV ID broja putem Porezne uprave, potrebno je identificirati se sljedećim podacima: ▶ PDV ID broj (HR+OIB) tuzemnog poduzetnika, ▶ naziv/ime i prezime tuzemnog poduzetnika, ▶ adresa sjedišta tuzemnog poduzetnika, ▶ strani PDV ID broj koji se želi provjeriti, ▶ naziv/Ime i prezime te adresa sjedišta vašeg poslovnog partnera.

Ukoliko tuzemni isporučitelj dobije potvrdu valjanosti, to znači da je njegov kupac porezni obveznik registriran za PDV u drugoj državi članici i da je ispunjen jedan od preduvjeta da može obaviti isporuku dobra u drugu državu članicu bez obračuna hrvatskog PDV-a. Treba naglasiti da je od 1.1.2020. PDV ID broj materijalni uvjet za oslobođenje od PDV-a kod isporuke u drugu državu članicu. Tuzemni porezni obveznik – isporučitelj dobara mora potvrdu valjanosti PDV ID broja

imati u svojoj knjigovodstvenoj dokumentaciji, jer je ona ključni dokaz da je kupac registriran kao porezni obveznik u drugoj državi članici i da mu je mogao izdati račun bez PDV-a, odnosno primijeniti oslobođenje.

! Dokaz o provjeri valjanosti PDV ID broja kupca porezni obveznici trebaju osigurati u svojim knjigovodstvenim evidencijama.

Obzirom da se porezni status kupca može promijeniti, primjerice PDV ID broj kupca može biti ukinut, čuvanjem dokaza o poreznom statusu kupca (npr. ispis ekrana provjere) isporučitelj će moći dokazati da je u trenutku isporuke mogao primijeniti porezno oslobođenje. Međutim, kao dokaz da je isporučitelj na određeni datum izvršio provjeru valjanosti PDV ID broja svog poslovnog partnera može biti dovoljno i to da isporučitelj u svojoj knjigovodstvenoj evidenciji ima pohranjen „Referentni broj“.

! Kao dokaz da je porezni obveznik iz RH izvršio provjeru valjanosti PDV ID broja kupca iz EU-a: ▶ ispisuje ekran provjere iz VIES baze ili ▶ u knjigovodstvenoj evidenciji ima pohranjen „Referentni broj“. Naime, ukoliko porezni obveznik u polje „Država članica podnositeljica/Requester Member State“ unese svoj vlastiti PDV ID broj, tada će kod prikaza rezultata dobiti i šifriranu oznaku pod nazivom „Referentni broj/ Consultation Number“. Pomoću te šifrirane oznake isporučitelj može dokazati da je na određeni datum izvršio provjeru valjanosti određenog PDV ID broja svoj poslovnog partnera i da je kao rezultat dobio odgovor da je PDV ID broj na taj datum bio valjan. listopad 2020. 9

FINANCIJE POREZI PIŠE: DINKO LUKAČ

Privremena nesposobnost O

brtnik je osoba koja obavlja gospodarsku djelatnost, osiguranik je mirovinskog i zdravstvenog osiguranje te ima pravo na naknadu plaće zbog privremene nesposobnosti za rad. Izabrani doktor utvrđuje početak (i kraj) privremene nesposobnosti za rad.

Osnovica za naknadu plaće Osnovica za naknadu plaće jest mjesečna osnovica osiguranja za obračun i uplatu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje za posljednjih 6 mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio osigurani slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće, umanjena za zakonom propisane obvezne doprinose, porez i prirez. Primjera radi, da je privremena nesposobnost nastupila u listopadu 2020., tada bi propisana osnovica (5.682,30 kn mjesečno) umanjena za doprinose, porez i prirez bila 4.391,26 kn mjesečno, odnosno 26.347,55 kn za 6 mjeseci (od travnja do rujna 2020.). Koristeći navedene podatke, dnevna naknada plaće iznosila bi 167,82 kn (26.347,55/157 dana od travnja do rujna 2020., bez nedjelja). Uz pretpostavku da je obrtnik na privremenoj nesposobnosti za rad na teret HZZO-a bio 9 dana (od 1. do 10.10.2020.), naknada plaće bila bi 1.510,38 kn. Naknada plaće pripada obrtniku za radne dane u tjednu (6 radnih dana), a obračunava se kao pro10 listopad 2020.

sječna dnevna naknada, koristeći podatke iz Potvrde o osnovicama osiguranja. Kako obrtnik sebi ne isplaćuje plaću, to znači da si neće isplaćivati ni naknadu plaće za prva 42 dana bolovanja. Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti pripada obrtniku od 43. dana privremene nesposobnosti. Međutim, kada se naknada plaće isplaćuje od prvog dana privremene nesposobnosti na teret sredstava HZZO-a, ona pripada obrtniku od prvog dana privremene nesposobnosti. Obrtnik je obvezan uz zahtjev za isplatu naknade plaće priložiti izvješće o privremenoj nesposobnosti te dokaz da je podmirio sve dospjele obveze doprinosa. Naknada plaće mu pripada pod uvjetom da za vrijeme privremene nesposobnosti ne radi, odnosno na drugi način zlorabi vrijeme utvrđene privremene nesposobnosti.

Obveza doprinosa Obrtnik ‘’dohodaš’’ sam je obveznik doprinosa (za MO I. stup (20% ili 15%) i II. stup (5%), zdravstveno osiguranje (16,5%) te iste obračunava i uplaćuje na propisanu mjesečnu osnovicu koja za 2020. iznosi 5.682,30 kn (8.742,00 x 0,65). Mjesečni iznosi doprinosa dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec. Obrtnik ‘’dobitaš’’ sam utvrđuje osnovicu i obračunava doprino-

se (‘’iz’’ - za MO I. stup (20% ili 15%), za MO II. stup (5%) i ‘’na’’ osnovicu - za zdravstveno osiguranje (16,5%) za svoje osobno osiguranje. Iznos osnovice utvrđuje se prema iznosu poduzetničke plaće te ista ne može biti niža od 9.616,20 kn (8.742,00 x 1,1). Doprinosi dospijevaju na naplatu istodobno s isplatom poduzetničke plaće, a najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec. Osnovica na koju se plaćaju doprinosi je i osnovica za utvrđivanje naknade plaće za bolovanje. Ako isplaćuje poduzetničku plaću u iznosu manjem od 9.616,20 kn, doprinose plaća na 9.616,20 kn te u tom slučaju utvrđuje naknadu za bolovanje od propisane osnovice 9.616,20 kn. Ako obrtnik ‘’dobitaš’’ isplati poduzetničku plaću veću od 9.616,20 kn, tada doprinose plaća na tu veću plaću, pa je u slučaju bolovanja osnovica za naknadu plaće ta veća osnovica. Međutim, valja voditi računa da iznos naknade plaće ne može biti veći od 4.257,28 kn (3.326,00 x 28%), osim ako se ne radi o npr. priznatoj ozljedi na radu ili profesionalnoj bolesti, korištenju rodiljnog dopusta i prava na rad u polovici punoga radnog vremena po propisima o rodiljnim i roditeljskim potporama ili korištenju dopusta za slučaj smrti djeteta, u slučaju mrtvorođenog djeteta ili smrti djeteta za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta.

POREZI POREZI

za rad obrtnika Obveza podnošenja JOPPD obrasca

radne dane, bolovanje na teret osiguranika i sl. U slučaju iskaObrtnici za obračunate dopri- zivanja korištenja prava na teret nose podnose obrazac JOPPD na HZZO-a (šifre 5201 do 5299 iz dan isplate primitka/najkasni- Priloga 2), obrtnik ‘’dohodaš’’ i je sljedeći radni dan ili na dan nastanka obveze obračuna i uplate doprinosa ako nema isplate primitka odnosno na dan kada se ti doprinosi obvezno obračunavaju i uplaćuju sukladno posebnim propisima. Obrtnik ‘’dohodaš’’ popunjava Obrazac JOPPD za obvezne doprinose koristeći u jednom retku šifre 0041/5801 te u drugom retku neku od šifri 5201 do 5213 (npr. 5201) i 0000 ako je na bolovanju na teret HZZO-a. Isti u Obrascu JOPPD ne iskazuje bolovanje na svoj teret, nego obrtnik ‘’dobitaš’’ (osiguranici) samo bolovanje na teret HZZO-a. upisuju stvarne dane mirovanja Također, ako obrtnik ‘’dobitaš’’ obveze doprinosa. U polju 10.0 Ukupni neodrađesebi ne isplaćuje poduzetničku plaću ne iskazuje u Obrascu ni sati, za oznake stjecatelja priJOPPD bolovanje na svoj teret. mitka 0041 – 0049 i 0031 – 0039 U polju 10. Ukupni sati rada upisuje se 0 (nula), osim u slučaju prema kojima se radi obračun, za mirovanja obveze doprinosa koje oznake stjecatelja primitka 0041 je kraće od mjesec dana ili kori– 0049 i 0031 – 0039 upisuje se štenja prava na rad s polovicom stvarni broj dana provedenih u punog radnog vremena kada se osiguranju po toj osnovi – unu- upisuju stvarni dani korištenja tar toga (izvještajnog) mjeseca, prava. U slučaju iskazivanja kobez umanjenja za blagdane, ne- rištenja prava na teret HZZO-a

(šifre 5201 do 5299), osiguranici koji obavljaju samostalnu djelatnost i po toj osnovi su obveznici poreza na dohodak ili dobit upisuju stvarne dane mirovanja obveze doprinosa. Kako nema obveze doprinosa za razdoblje u kojem je na privremenoj nesposobnosti za rad na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja ili sredstava državnog proračuna, obrtnik mora utvrditi osnovicu na koju će obračunati propisane doprinose. Istu utvrđuje u iznosu (npr. 3.849,30 kn za mjesec listopad 2020.), i to tako da najprije utvrdi dnevnu osnovicu za obračun doprinosa (npr. 183,30 kn za listopad 2020.) iz omjera 5.682,30 kn propisana osnovica : 31 dan u listopadu 2020., te dobiveni iznos množi s brojem dana kada nije na bolovanju (npr. 183,30 x 21). U Obrascu JOPPD zaduženje za doprinose se iskazuje u jednom retku, npr. (0041 i 5801; 10. i 10.0.: 31 i 9; 10.1. i 10.2.: 01.10.202020. i 31.10.2020.), a u drugom retku iskazuje se bolovanje na teret HZZO-a, npr. (5201 i 0000; 10. i 10.0.: 9 i 9; 10.1. i 10.2.: 01.10.2020. i 10.10.2020.). listopad 2020. 11

FINANCIJE POREZI PIŠE: IRENA SLOVINAC

Otkup poljoprivrednih proizvoda P

roizvođači prehrambenih proizvoda, trgovci, ugostitelji, škole, dječji vrtići i druge registrirane fizičke i pravne osobe (u nastavku: otkupljivač) za potrebe svoje djelatnosti često kupuju poljoprivredne proizvode izravno od poljoprivrednika fizičkih osoba. Poljoprivrednici fizičke osobe - koji svoje proizvode stavljaju na tržište moraju biti upisani u Upisnik poljoprivrednika odnosno Upisnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Hoće li otkupljivaču za kupljene poljoprivredne proizvode poljoprivrednik izdati račun, te na koji način otkupljivač može obaviti plaćanje prema njemu ovisi o poreznom statusu poljoprivrednika.

Otkup od OPG-a poreznog obveznika Fizičke osobe su po osnovi djelatnosti poljoprivrede i šumarstva obveznici poreza na dohodak, ako su po toj osnovi obveznici poreza na dodanu vrijednost ili ako po toj osnovi u poreznom razdoblju ostvare ukupni godišnji primitak veći od 80.500,00 kn. OPG-u koji se smatra poreznim obveznikom otkupljivač mora otkupljene proizvode platiti na žiro račun, a može i u gotovini do 5.000,00 kn po jednom računu. 12 listopad 2020.

Za prodane proizvode OPG upisan u registar poreznih obveznika obvezan je izdati račun. OPG obveznik poreza na dohodak (ili poreza na dobit) smatra se i obveznikom fiskalizacije, te je račun ispostavljen otkupljivaču naplaćen gotovinom obvezan fiskalizirati.

Otkup od OPG-a koji nije porezni obveznik

Otkupljuje li otkupljivač poljoprivredne proizvode od poljoprivrednika/OPG-a koji se ne smatra obveznikom poreza na dohodak (poljoprivrednik čiji ukupni godišnji primitak nije veći od 80.500,00 kn i nije obveznik PDV-a) otkupljene poljoprivredne proizvode može platiti u gotovini (novčanicama i kovanicama kunama i lipama), ali samo u iznosu manjem od 75.000,00 kn. Ako se otkupljuju proizvodi u vrijednosti od 75.000,00 kn i većoj plaćanje se mora obaviti na transakcijski račun. Poljoprivrednik/OPG koji se ne

smatra poreznim obveznikom ne mora izdati račun. Za otkup poljoprivrednih proizvoda od osobe koja nije porezni obveznik otkupljivač je obvezan izdati otkupni blok.

Otkup prerađenih proizvoda Prerada poljoprivrednih proizvoda te proizvodnja prehrambenih i neprehrambenih proizvoda na OPG-u, prema propisima koji uređuju obavljanje djelatnosti OPG-a, smatra se dopunskom djelatnosti OPG-a i mora biti upisana u Upisnik OPG-a. Prodaja poljoprivrednih proizvoda u „prerađenom“ stanju (voćnih sokova, džemova, pekmeza, ajvara, tjestenine i drugih proizvoda dobivenih preradom poljoprivrednih proizvoda), u smislu propisa o porezu na dohodak, ne smatra se djelatnošću poljoprivrede. Fizička osoba koja na tržištu prodaje prerađevine poljoprivrednih proizvoda smatra se po toj osnovi obveznikom poreza na dohodak neovisno o visini ostvarenih primitaka, te je obvezna u roku 8 dana od početka obavljanja dopunskih djelatnosti upisati se u registar obveznika poreza na dohodak. Za prodane prerađene proizvode obvezna je izdati račun, a otkupljivač može ove proizvode platiti na žiro račun OPG-a ili u gotovini do iznosa od 5.000,00 kn po jednom računu.

PRORAČUN POREZI PIŠE: NIKOLINA BIČANIĆ

Postupanja po prijavljenim nepravilnostima – novi Pravilnik U

srpnju1 je stupio na snagu Pravilnik o postupanju i izvještavanju o nepravilnostima2 (u nastavku: Pravilnik) koji uređuje: ▶ način postupanja po prijavljenim nepravilnostima, ▶ uvjete za imenovanje osobe za nepravilnosti te sadržaj odluke za imenovanje osobe za nepravilnosti, ▶ o bveze, način i rokove izvještavanja o nepravilnostima u upravljanju sredstvima državnog proračuna, proračuna JLP(R)S-a, proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračuna JLP(R)S-a, sredstvima trgovačkih društava u vlasništvu RH i/ili jedne ili više JLP(R)S i drugih pravnih osoba kojima je osnivač RH i/ili jedna ili više JLP(R)S te ▶ način i rokove izvještavanja o utvrđenim nepravilnostima po provedenim provjerama sadržaja Izjave o fiskalnoj odgovornosti sukladno propisima kojima se uređuje davanje Izjave o fiskalnoj odgovornosti. Sastavni dio Pravilnika jesu i prilozi 1. – 5. (obrasci), putem kojih će biti osiguran jedinstven način 16. srpnja 2020. Nar. nov., br. 78/20

1 2

prijave i postupanja po prijavljenim nepravilnostima za sve obveznike, te samo godišnje izvještavanje. Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestao je važiti Naputak iz 2012. godine3.

Osoba za nepravilnosti i povjerljiva osoba Obveza imenovanja osobe za nepravilnosti propisana je samo na razini: ▶ ministarstava i drugih državnih tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije državnog proračuna te na razini ▶ JLP(R)S-a. 3

Naputak o otkrivanju, postupanju i izvješćivanju o nepravilnostima u upravljanju sredstvima proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika, Nar. nov., br. 70/12

Ako su ministarstva i druga državna tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije državnog proračuna te JLP(R)S-i obvezni imati povjerljivu osobu, povjerljiva osoba je ujedno i osoba za nepravilnosti. Pojam povjerljive osobe definiran je Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti4. Tim je Zakonom određeno da je poslodavac koji zapošljava najmanje pedeset osoba dužan uspostaviti unutarnje prijavljivanje nepravilnosti. Dakle, proračunski korisnici državnog proračuna koji nisu razdjeli, te svi Nar. nov., br. 17/19

listopad 2020. 13

ANCIJE PRORAČUN proračunski korisnici JLP(R)S-a te izvanproračunski korisnici, nemaju osobu za nepravilnosti, međutim ako zapošljavaju najmanje pedeset osoba, moraju imati povjerljivu osobu.

Postupanja po prijavljenim nepravilnostima Osoba za nepravilnosti obvezna je: ▶ za svaku zaprimljenu prijavu o nepravilnostima popuniti obrazac Podaci o prijavljenoj nepravilnosti (Prilog 2 Pravilnika), ▶ o bavijestiti odgovornu osobu, ▶ p rocijeniti osnovanost zaprimljene prijave (na temelju naloga odgovorne osobe može tražiti objašnjenja, smjernice ili stručno mišljenje ustrojstvenih jedinica ili institucije iz nadležnosti), ▶ odrediti vrstu nepravilnosti (klasifikacija nepravilnosti prema Zakonu i Pravilniku), ▶ predložiti odgovornoj osobi poduzimanje odgovarajućih mjera i aktivnosti za otklanjanje nepravilnosti, ▶ pratiti tijek postupanja po utvrđenim nepravilnostima (Prilog 3) te ▶ pripremiti godišnje objedinjeno izvješće o nepravilnostima (Prilog 5).

Vrste nepravilnosti i propisana postupanja Ako se utvrdi postojanje nepravilnosti u instituciji odgovorna osoba poduzima sljedeće mjere: ▶ u slučaju utvrđenih nepravilnosti za koje postoji sumnja 14 listopad 2020.

na kazneno djelo, predmet s dokazima u prilogu dostavlja na postupanje nadležnom državnom odvjetništvu, ▶ u slučaju utvrđenih nepravilnosti koje imaju obilježje prekršaja propisanog Zakonom o proračunu, predmet s dokazima u prilogu dostavlja na postupanje nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Ministarstva financija u čijem je djelokrugu proračunski nadzor, ▶ u slučaju utvrđenih nepravilnosti koje imaju obilježje prekršaja propisanog Zakonom o računovodstvu, predmet s dokazima u prilogu dostavlja na postupanje Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, ▶ u slučaju utvrđenih nepravilnosti za koje nisu propisane prekršajne odredbe, nalaže mjere za otklanjanje nepravilnosti. U sljedećem broju TEB-ovog Poslovnog infa pojasnit ćemo tijek postupanja s prijavljenim/ uočenim nepravilnostima posebno za ▶ institucije koje nemaju obvezu imenovati osobu za nepravilnosti ni povjerljivu osobu ▶ institucije koje nemaju obvezu imenovati osobu za nepravilnosti ali imaju povjerljivu osobu odnosno za ▶ institucije koje imaju obvezu imenovati osobu za nepravilnosti. Također pojasnit ćemo i obvezu godišnjeg izvještavanja te postupanja s nepravilnostima po provedenim provjerama Izjava o fiskalnoj odgovornosti. DETALJNIJE O TEMI: FIP br. 7/20, D. Kozina, A. Zorić, str. 20

PIŠE: LJUBICA ÐUKANOVIĆ

Što se O

zljedom na radu smatra se: 1. o zljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem te ozljeda prouzročena naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je uzročno vezana uz obavljanje poslova/ djelatnosti na osnovi koje je ozlijeđena osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju, kao i ozljeda nastala tijekom obveznoga kondicijskog treninga vezanog uz održavanje psihofizičke spremnosti za obavljanje određenih poslova, sukladno posebnim propisima, 2. bolest koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada/ bavljanja djelatnosti ili u vezi s obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje je osigurana osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju, 3. ozljeda nastala na način iz toč. 1. koju osigurana osoba zadobije na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji joj je osiguran/ na posao na osnovi kojeg

ZDRAVSTVENO OSIGURANJE POREZI

smatra ozljedom na radu? je osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju, 4. ozljeda, odnosno bolest iz toč. 1. i 2. koja nastane kod osigurane osobe u okolnostima iz čl. 16. Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 80/13, 137/13 i 89/19; u nastavku: ZOZO). Ozljedom na radu ne smatra se ozljeda/bolest do koje je došlo zbog: 1. skrivljenog, nesavjesnog ili neodgovornog ponašanja na radnome mjestu/pri obavljanju djelatnosti, kao i na redovitom putu od stana do mjesta rada i obrnuto (npr. tučnjava na radnom mjestu ili u vremenu dnevnog odmora, namjerno nanošenje povrede sebi ili drugome, obavljanje poslova pod utjecajem alkohola ili opojnih droga, upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola ili opojnih droga i sl.), 2. aktivnosti koje nisu u vezi s obavljanjem radnih aktivnosti (npr. radni odmor koji nije korišten u propisano vrijeme, radni odmor koji nije korišten u cilju obnove psihofizičke i radne sposobnosti nužno potrebne za nastavak radnog procesa, fizičke aktivnosti koje nisu u vezi s radnim odnosom i sl.),

3. namjernog nanošenja ozljede od strane druge osobe izazvanog osobnim odnosom s osiguranom osobom koje se ne može dovesti u kontekst radno-pravne aktivnosti, 4. atake kronične bolesti, 5. urođene ili stečene predispozicije zdravstvenog stanja koje mogu imati za posljedicu bolest. Postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede ili bolesti za ozljedu na radu pokreće se podnošenjem prijave o ozljedi

na radu na propisanoj tiskanici koja se podnosi regionalnom/područnoj službi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u nastavku: HZZO) nadležnom prema mjestu prebivališta/boravka osigurane osobe, a može se podnijeti i prema sjedištu poslodavca. Prijavu o ozljedi na radu podnosi poslodavac ili osoba koja samostalno osobnim radom obavlja djelatnost te organizator određenih poslova i aktivnosti iz čl. 16. ZOZO-a.

Prijava se podnosi po službenoj dužnosti ili na traženje ozlijeđenog ili oboljelog radnika, odnosno osigurane osobe kojoj se obvezno osiguravaju prava za slučaj ozljede na radu. Prijavu o ozljedi na radu je obvezan podnijeti izabrani doktor opće/obiteljske medicine prema zahtjevu ozlijeđene ili oboljele osigurane osobe ili prema prijedlogu nadležnog doktora specijaliste medicine rada koji je nadležan za provođenje specifične zdravstvene zaštite radnika prema sjedištu poslodavca/organizatora određenih aktivnosti i poslova, ako prijavu ne podnese poslodavac/ organizator određenih aktivnosti i poslova. Zahtjev za priznavanje ozljede na radu i utvrđivanjem prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja uslijed ozljede na radu može podnijeti i sama osigurana osoba, odnosno član obitelji u slučaju smrti osigurane osobe. Rok za podnošenje prijave o ozljedi na radu/zahtjeva je 8 dana od dana nastanka ozljede na radu, a osigurana osoba za koju HZZO-u nije podnesena prijava o ozljedi na radu u roku od tri godine od isteka naprijed naznačenog roka gubi pravo na pokretanje postupka utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu od strane HZZO-a. listopad 2020. 15

FIGOSPO GOSPODARSTVO PIŠE: JASMINKA RAKIJAŠIĆ

Postupanja koje dovode do obveze povrata Potpora za očuvanje radnih mjesta I

zmjenama i dopunama kriterija za dobivanje Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima Koronavirusom za svibanj 2020., utvrđene su isplate odnosno postupanja poslodavaca koja dovode do obveze vraćanja primljene potpore za taj mjesec. Isti razlozi sadržani su i u kriterijima Potpora za lipanj, te za srpanj i kolovoz, a također i u kriterijima Potpore za očuvanje radnih mjesta – skraćivanje radnog vremena. Pritom, razlika je u tome što se kod potpora za svibanj i lipanj te za srpanj i kolovoz ograničenja odnose samo na poslodavce koji su tražili potporu za 50 i više radnika, dok se kod potpore za skraćivanje radnog vremena ograničenja odnose na sve poslodavce koji su tražili tu potporu. Ista ograničenja odnose se i na sve poslodavce koji ostvaruju Potporu za ORM u zaštitnim radionicama, integrativnim radionicama i radnim jedinicama za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Dakle, poslodavci koji su tražili potporu za očuvanje radnih mjesta za svibanj i lipanj te za srpanj i kolovoz1 za 50 i više radnika, kao i poslodavci koji ostvaruju potporu za skraćivanje radnog vremena ili Isto vrijedi i u slučaju korištenja potpora za razdoblje od rujna do prosinca.

16 listopad 2020.

potporu za zaštitne radionice i sl., biti će u obvezi vratiti iste ako od 29. svibnja pa do 31. prosinca 2021. godine: ▶ i splate dividendu ili udjel u dobiti ili druge istovjetne primitke koji se smatraju raspodjelom dobiti bilo kojega poreznog razdoblja; ▶ a ko vlastite dionice odnosno vlastite poslovne udjele dodijele članovima uprave i/ili izvršnim direktorima i/ili prokuristima i/ili drugim osobama

koje su ovlaštene da vode cijelo ili dio njegovog poduzeća; ▶d odijele pravo osobama iz toč. 2. na opcijsku kupnju dionica ili bilo koje drugo pravo koje se temelji na vrijednosti vlastitih dionica; ▶ i splati osobama iz toč. 2. bilo koji iznos kao što su: bonus za postignute rezultate, nagrada za radne rezultate iznad neoporezivog iznosa propisanog propisima kojima se uređuje

oporezivanje dohotka i ostale slične primitke koji se oporezuju kao dohodak od nesamostalnog rada ili drugi dohodak, sukladno propisima kojima se uređuje oporezivanje dohotka; ▶ s teknu vlastite dionice odnosno vlastite poslovne udjele. Dakle, što se tiče konkretno isplata, ograničenje se odnosi prvenstveno na isplate dividendi ili udjela u dobiti, bonusa te nagrada za radne rezultate iznad neoporezivog iznosa. Odnosno, iz navedenog proizlazi da se ograničenja ne odnose na mogućnost isplate neoporezivih primitaka2, pa tako ni nagrada za radne rezultate do 5.000,00 kn godišnje, prigodnih nagrada do 3.000,00 kn godišnje, jubilarnih nagrada i dr. Napominjemo i da se navedena ograničenja ne odnose na one poslodavce koji su primili potpore za svibanj i/ili lipanj i/ili za srpanj i kolovoz, a imaju manje od 50 zaposlenih, što znači da isti mogu i nadalje isplaćivati dividende odnosno udjele u dobiti i druge isplate bez obveze povrata potpore. Također, obveza povrata se ne odnosi na potpore primljene za ožujak i travanj. 2

Osim dividendi i udjela u dobiti iz neoporezivih razdoblja.

GOSPODARSTVO POREZI PIŠE: IVAN KELEBUH

Značajan pad prometa trgovine na malo u Hrvatskoj i u zemljama EU-a zbog bolesti COVID-19 N

akon kontinuiranog rasta realnog prometa od trgovine na malo u Hrvatskoj na godišnjoj razini od rujna 2014., ukupan realni promet u trgovini na malo u ožujku 2020. u odnosu na veljaču pao je za 11,7% na mjesečnoj i 7,0% na godišnjoj razini. Takav trend kretanja prometa od trgovine na malo u posljednjih šest godina korelirao je s trendom ukupne gospodarske aktivnosti, kako u zemljama EU, tako i u Hrvatskoj. Najveći utjecaj na rast prometa u trgovini na malo u Hrvatskoj u posljednjim godinama bile su rekordne turističke sezone, realno povećanje neto plaća te niže cijene. Međutim, 19. ožujka 2020. godine uslijed pandemije bolesti COVID-19 donesene su određene epidemiološke mjere čija se primjena odrazila na pad u trgovini na malo kod većine grupa proizvoda. Od toga je promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) pao za 26,7%, a promet od trgovine na malo prehrambenim proizvodima za 1,4%. Posebno valja istaknuti da je to najveći pad realnog prometa u trgovini na malo na godišnjoj razini u posljednjih deset godina, od siječnja 2010. U ožujku 2020. u odnosu na isti mjesec prethodne godine, prema izvornim indeksima, porast prometa ostvarile su nespecijalizirane prodavaonice pretežno živežnim namirnicama te ljekarne, medicinski i ortopedski proizvodi, kozmetički i toaletni proizvodi na koje otpada 54,7% ukupnog prometa, dok su ostale trgovačke struke, na koje otpada 45,3%, ostvarile pad prometa te je ukupan izvorni promet od trgovine na malo nominalno pao za 6,5% u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Najveći pad nominalnog prometa u ožujku

2020. u odnosu na isti mjesec prethodne godine ostvarile su: motorna goriva i maziva, od 20,1% i s utjecajem na ukupan indeks prometa od 3,0%, te audio i videooprema, željezna roba, boje i staklo, električni aparati za kućanstvo, namještaj i drugi proizvodi za kućanstvo, s padom prometa od 28,6%. I u travnju 2020. u odnosu na isti mjesec prethodne godine, prema izvornim indeksima, porast prometa zabilježila je samo trgovina na malo internetom ili preko pošte, i to za 19,8%, a u odnosu na ožujak porast je dosegao čak 48,9%, dok su sve ostale trgovačke struke zabilježile pad prometa. Ukupan izvorni promet od trgovine na malo nominalno je pao za 26,5% u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Najveći doprinos padu nominalnog prometa u travnju 2020. u odnosu na isti mjesec prethodne godine, prema izvornim indeksima, ostvarile su sljedeće trgovačke struke: motorna goriva i maziva, s padom prometa od 39,4% i s utjecajem na ukupan indeks prometa od 5,8%, audio i video oprema, željezna roba, boje i staklo, električni aparati za kućanstvo, namještaj i drugi proizvodi za kućanstvo, s padom prometa od 45,0% i s utjecajem na ukupan indeks prometa od 3,0% te računalna oprema, knjige i novine, igre i igračke, cvijeće i sadnice, satovi i nakit i ostala trgovina na malo u specijaliziranim prodavaonicama, s padom prometa od 38,6% i s utjecajem na ukupan indeks prometa od 2,0%. U prva četiri mjeseca 2020. godine realni promet pao je za 5,3% i nominalno za 4,8% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dok je još u prva tri mjeseca u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje taj promet bio realno veći za 2,6% i nominalno za 3,8%.

FIGOSPO GOSPODARSTVO Tablica 1. Nominalni indeksi prometa od trgovine na malo po trgovačkim strukama Ukupno Ukupno, osim motornih vozila i motocikala, njihovih dijelova i pribora te motornih goriva i maziva Motorna vozila, dijelovi i pribor za motorna vozila, motocikli i dijelovi

Udio u ukup- Utjecaj na ukupan indeks, %1) nom prometu, % IV. 2020. IV. 2020. IV. 2019.

IV. 2020. III. 2020.

IV. 2020. IV. 2019.

I. – IV. 2020. I. - IV. 2019.

100,0

83,8

73,5

95,2

83,4

84,7

77,7

97,7

1,8

-1,1

66,6

41,3

75,9

Motorna goriva i maziva

14,8

-5,8

81,6

60,6

87,5

Nespecijalizirane prodavaonice pretežno živežnim namirnicama

48,3

-0,4

92,6

99,1

108,5

Ostale nespecijalizirane prodavaonice

4,5

-1,9

74,0

58,5

89,9

Specijalizirane prodavaonice živežnim namirnicama

5,9

-1,5

82,3

75,0

95,9

Ljekarne, medicinski i ortopedski proizvodi, kozmetički i toaletni proizvodi

9,9

-0,3

75,7

96,5

112,8

Tekstil, odjevni predmeti, obuća i kožni proizvodi

1,2

-1,1

33,0

12,2

62,5

Audio i videooprema, željezna roba, boje i staklo, električni aparati za kućanstvo, namještaj i drugi proizvodi za kućanstvo

6,7

-3,0

79,3

55,0

83,0

Računalna oprema, knjige i novine, igre i igračke, cvijeće i sadnice, satovi i nakit i ostala trgovina na malo u specijaliziranim prodavaonicama

5,1

-2,0

82,3

61,4

85,5

Trgovina na malo internetom ili preko pošte

1,2

0,2

148,9

119,8

110,1

Ostala trgovina na malo izvan prodavaonica

0,6

-0,3

71,5

51,8

83,1

Utjecaj na ukupan indeks pokazuje umnožak udjela trgovačke struke u ukupnom prometu i stope rasta ili pada prometa u mjesecu tekuće godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine podijeljen sa 100. Izvor: DZS

Trend pozitivnog rasta gospodarske aktivnosti, a time i prometa u trgovini na malo na razini EU, započeo je krajem 2013. te se nastavlja tijekom cijelog razdoblja sve do veljače 2020. Tijekom ožujka ove godine, zbog bolesti COVID-19, zabilježen je pad prometa u trgovini na malo u zemljama EU-a i zemljama eurozone, na mjesečnoj i na godišnjoj razini. U odnosu na ožujak ove godine prema veljači, pad prometa u trgovini na malo u zemljama EU-a manji je za 10,1% i u zemljama euro zone za 11,7%, također i u odnosu na ožujak prošle godine u zemljama EU-a za 7,6% i zemljama euro zone za 8,8%. Trend pada prometa u trgovini na malo u travnju ove godine nastavlja se bilježiti te je ostvaren dvoznamentasti pad u zemljama EU-a i zemljama euro zone. U travnju ove godine u odnosu na ožujak, pad prometa u trgovini na malo u zemljama EU-a iznosi 11,1% i u zemljama eurozone 11,7%. Također i u odnosu na travanj prošle godine u zemljama EU-a za 18,0%

i u zemljama Eurozone za 19,6%. Na takav trend utjecali su pad prometa motornih goriva i maziva za 42,6% i neprehrambenih proizvoda za 29,7%. Osim toga, rast prometa imaju samo hrana, piće i duhan, za 1,4% u odnosu na travanj prošle godine. U travnju ove godine u odnosu na ožujak, najveći pad prometa u trgovini na malo imale su: Rumunjska 22,3%, Irska 21,9%, Hrvatska 20,6%, Francuska 20,0%, Španjolska 19,4%. Istodobno, najmanji pad prometa imaju: Njemačka (-5,3%), Nizozemska (-5,7%), Austrija (-6,1%), Poljska (-7,7%) i Slovenija (-8,8%). U travnju ove godine u odnosu na prošlogodišnji travanj, najveći pad prometa u trgovini na malo imale su: Francuska (-31,1%), Španjolska (-29,8%), Malta (-24,8%), Luksemburg (-24,7%) Hrvatska (-24,0%) i Slovenija (-22,6%). Istodobno, najmanji pad prometa imale su: Finska (-0,5%), Danska (-3,2%), Švedska (-3,4%), Nizozemska (-5,8%) i Njemačka (-6,2%).