TEB-ov
Prilog namijenjen članovima uprave, menadžerima, ravnateljima i drugima
POSLOVNI info PRILOG ČASOPISU FIP 11/19
S T U D E N I 2019.
Prijedlozi izmjena poreznih propisa od 1.1.2020.
TEB organizira PRAKTIKUM / Popis imovine i obveza – inventura Zagreb, 6. studeni 2019. (srijeda), Hotel Central, Branimirova 3 (ulaz iz Petrinjske ulice) PRAKTIKUM / Oporezivanje prometa nekretnina i računovodstvo nekretnina Zagreb, 11. studeni 2019. (ponedjeljak), Hotel Central, Branimirova 3 IZOBRAZBU / Specijalistički program izobrazbe u području javne nabave Zagreb, 18. - 22. studenoga 2019., Hotel Central, Branimirova 3 (ulaz iz Petrinjske ulice) SEMINAR / Dvodnevni seminar za proračune, proračunske i izvanproračunske korisnike: Nova Uredba o fiskalnoj odgovornost Zagreb, 7. i 8. studeni 2019. (četvrtak i petak), Hrvatska obrtnička komora, Ilica 49 SEMINAR / Primjena propisa o sprječavanju pranja novca i upis u Registar stvarnih vlasnika Zagreb, 14. studeni 2019. (četvrtak), Hotel International, Miramarska cesta 24 SEMINAR / Obveza upisa u Registar stvarnih vlasnika Zagreb, 2. prosinca 2019., (ponedjeljak), Sheraton Zagreb Hotel, Ul. kneza Borne 2 SEMINAR / Razumijevanje i testiranje sustava internih kontrola u reviziji financijskih izvještaja Zagreb, 2. prosinca 2019. (ponedjeljak), Hotel Central, Zagreb, Branimirova 3 SEMINAR / Sve o PDV-u kod proračunskih korisnika na primjerima iz prakse Zagreb, 3. prosinca 2019. (utorak), Hotel Central, Zagreb, Branimirova 3 PRAKTIKUM / Rad i odgovornost revizijskih odbora Zagreb, 4. prosinca 2019. (srijeda), Hotel Central, Branimirova 3 SEMINAR / Aktualnosti i pripreme za neprofitne organizacije Zagreb, 12. prosinca 2019. (četvrtak), Hotel Central, Zagreb, Branimirova 3 SEMINAR / za proračune, proračunske i izvanproračunske korisnike: Pripreme za sastavljanje financijskih i poreznih izvještaja za 2019. i druge aktualnosti u 2020. Varaždin, 18.11.2019. (ponedjeljak), Park Boutique Hotel Split, 20.11.2019. (srijeda), HGK - Županijska komora Zadar, 21.11.2019. (četvrtak), Hotel Kolovare Zagreb, 25.11.2019. (ponedjeljak), Sheraton Zagreb Hotel Osijek, 26.11.2019. (utorak), Hotel Osijek Bjelovar, 27.11.2019. (srijeda), Ekonomski fakultet Opatija, 28.11.2019. (četvrtak), Grand Hotel 4 opatijska cvijeta SEMINAR / Tradicionalno dvodnevno savjetovanje u Opatiji Pripreme za sastavljanje godišnjih izvještaja i poreznih prijava za 2019. i druge aktualnosti u 2020. za: poduzetnike proračune i proračunske korisnike Opatija, 28. i 29. 11.2019. (četvrtak i petak), Grand Hotel 4 opatijska cvijeta
Detaljnije o programima i prijavi vidjeti na www.teb.hr Prijava na TEB newsletter: www.teb.hr/newsletter/
POSLOVNI info
SADRŽAJ
PRILOG ČASOPISU FIP 11/19
TEB savjetovanje poslovno
Impresum
Utemeljitelj i nakladnik: TEB Poslovno savjetovanje d.o.o. Zagreb, Trg žrtava fašizma 15/1 OIB: 99944170669 telefon: 385 (01) 46 11 211 telefaks: 385 (01) 46 11 411 Internet adresa: www.teb.hr e-mail: teb@teb.hr Direktor: mr. sc. Mladen Štahan Uredničko vijeće: dr. sc. Dragan Bolanča Ivica Maros mr. sc. Slavica Pezer Blečić Zdenka Pogarčić dr. sc. Katarina Žager Nakladnički savjet: mr. sc. Mladen Štahan mr. sc. Mirjana Paić Ćirić Nikolina Bičanić Domagoj Zaloker Ljubica Ðukanović Grafička urednica: Katja Dobrec Radić Tisak: Tiskara Zelina d.d., Sv. Ivan Zelina
TEB-ov Poslovni info izlazi mjesečno kao prilog časopisu “Financije, pravo i porezi”
Porezna reforma 2N acrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost Domagoj Zaloker, dipl. oec. 4N ovosti iz OPZ-a – korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona mr. sc. Ida Dojčić 6P redložene izmjene u oporezivanju dobiti od 1.1.2020. Irena Slovinac, dipl. oec. 7P redložene izmjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom Jasminka Rakijašić, dipl. oec. 8P rijedlog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dohodak od 1. siječnja 2020. mr. sc. Sanja Živko 10 Novosti od 1.1.2020. u trošarinskom propisu i propisima o posebnim porezima Dinko Lukač, dipl. oec. Proračun 12 S itni inventar i dugotrajna nefinancijska imovina male vrijednosti Nikolina Bičanić, mag. oec. Gospodarstvo 14 V anjskotrgovinska razmjena Hrvatske u 2019. godini mr. sc. Ivan Kelebuh
POREZA REFORMA PIŠE: DOMAGOJ ZALOKER
Nacrt prijedloga zakona o Zakona o porezu na dodanu D
ana 16. listopada 2019. zatvoreno je savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost koji bi trebao stupiti na snagu dana 1.1.2020. U nastavku navodimo prijedloge važnijih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost (u nastavku: Zakon).
Premještanje dobara u drugu državu članicu Predlaže se pojednostavljenje postupka oporezivanja prijenosa dobara iz tuzemstva u druge države članice u okviru tzv. aranžmana za premještanje dobara za potrebe naknadne isporuke tih dobara poreznim obveznicima iz tih država članica koji imaju pravo preuzeti vlasništvo nad tim dobrima u skladu s postojećim dogovorom između oba porezna obveznika (npr. premještanje dobara iz tuzemstva u skladište kupca ili treće osobe u drugoj državi članici). Prema predloženim izmjenama i dopunama Zakona, uz ispunjenje svih propisanih uvjeta, tuzemni porezni obveznici koji prijenos dobara u druge države članice obavljaju u okviru tzv. aranžmana za premještanje dobara, od 1.1.2020. neće imati obvezu registriranja za potrebe PDV-a i prijavljivanja stjecanja dobara u tim državama članicama. Tuzemni porezni obveznici bi u takvim slučajevima prijenos takvih 2 studeni 2019.
dobara evidentirali u posebno propisanoj evidenciji i prijavljivali u Zbirnoj prijavi (obrazac ZP), dok bi stjecanje dobara prijavljivali porezni obveznici kojima se ta dobra isporučuju u drugoj državi članici u koju su dobra otpremljena ili prevezena.
Isporuke u nizu Kod isporuka u nizu kod kojih su isporučena dobra podvrgnuta jedinstvenom prijevozu unutar EU (uključujući i trostrane poslove) u kojima sudjeluju posrednici predlaže se da se isporuka dobara s prijevozom, na koju se primjenjuje oslobođenje od plaćanja PDV-a, smatra isporuka obavljena posredniku. Iznimno od navedenog, predlaže se da se isporukom dobara s prijevozom smatra isporuka koju je obavio posrednik u slučajevima kada je posrednik svojeg isporučitelja obavijestio o PDV identifikacijskom broju koji mu je izdala država članica iz koje se dobra otpremaju ili prevoze. Posrednikom bi se u predmetnim slučajevima smatrao isporučitelj u nizu različit od prvog isporučitelja, koji sam otprema ili prevozi dobra ili to za njegov račun obavlja treća osoba.
uvjet za primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke dobara u drugu državu članicu, a ne samo formalni uvjet, predlaže se izmjena uvjeta za oslobođenje od plaćanja PDV-a kod isporuka dobara u druge države članice. U skladu s navedenim, tuzemni porezni obveznik ostvario bi pravo na oslobođenje od plaćanja PDV-a za otpremljena ili prevezena dobra u drugu državu članicu pod sljedećim uvjetima: ▶d obra se isporučuju drugom poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, a koja djeluje kao takva, u toj drugoj državi članici, ▶ porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, kojoj se obavlja isporuka registrirana je za potrebe PDV-a u toj drugoj državi članici te je isporučitelju dana svoj PDV identifikacijski broj. Oslobođenje od plaćanja PDV-a u predmetnim slučajevima ne bi se moglo primijeniti ako tuzemni porezni obveznik ne podnese Zbirnu prijavu (Obrazac ZP) te ako u njoj ne iskaže sve propisane (i točne) podatke.
Oslobođenje od plaćanja Primjena snižene PDV-a za isporuke dobara stope PDV-a na u druge države članice ugostiteljske usluge Radi činjenice da PDV identiPredlaže se primjena snižene fikacijski broj postaje materijalni stope PDV-a od 13% i na ispo-
POREZNA REFORMA POREZI
izmjenama i dopunama vrijednost ruke pripremanja i usluživanja zni obveznici kojima vrijednost jela u ugostiteljskim objektima. isporuka dobara i usluga u 2019. neće biti veća od 7.500.000,00 kn Povećanje praga za mogu se odlučiti za primjenu primjenu oporezivanja postupka oporezivanja prema prema naplaćenoj naknadi naplaćenim naknadama već od Predlaže se povećanje praga 1.1.2020., pod uvjetom da do 20. za primjenu postupka opore- siječnja 2020. podnesu pisanu zivanja prema naplaćenim na- izjavu Poreznoj upravi. knadama s 3.000.000,00 kn na Oslobođenje od 7.500.000,00 kn, odnosno da porezni obveznik sa sjedištem, plaćanja PDV-a za stalnom poslovnom jedinicom, određene djelatnosti od prebivalištem ili uobičajenim javnog interesa
boravištem u tuzemstvu čija vrijednost isporuka dobara i usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od 7.500.000,00 kn bez PDV-a, može obračunavati i plaćati PDV na temelju naplaćenih naknada za obavljene isporuke. U skladu s navedenim prijedlogom, pore-
Predlaže se brisanje uvjeta za primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke u okviru određenih djelatnosti od javnog interesa kada ih obavljaju ostale osobe na koje nisu prenijete javne ovlasti pod uvjetom da ne teže ostvarivanju dobiti te ako se dobit ipak ostvari da se ne ras-
podjeljuje, nego se koristi za nastavak ili poboljšanje obavljanja usluga. Brisanjem predmetnih uvjeta, primjena oslobođenja od plaćanja PDV-a omogućila bi se svim poreznim obveznicima koji obavljaju određene djelatnosti od javnog interesa neovisno o tome teže li ostvarivanju dobiti te raspodjeljuju li ostvarenu dobit ili ne.
Ispravak PDV-a kod isporuka inozemnim poreznim obveznicima Predlaže se mogućnost ispravka (umanjenja) iznosa PDV-a zbog opoziva, različitih vrsta popusta ili nemogućnosti naplate i u slučajevima kada su dobra ili usluge isporučene poreznim obveznicima koji nemaju sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu i nisu u tuzemstvu registrirani za potrebe PDV-a, pod uvjetom da takvi porezni obveznici obavijeste isporučitelja da nisu zatražili povrat PDV-a prema odredbama čl. 67. ili 68. Zakona.
studeni 2019. 3
FINANCIJE POREZI POREZNA REFORMA PIŠE: IDA DOJČIĆ
Novosti iz OPZ-a – korišten protivno svrsi zakona O
pći porezni zakon (Nar. nov., br. 115/16 i 106/18), kao temeljni porezni propis, uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela, koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima i predstavlja zajedničku osnovu poreznog sustava RH. U okviru aktualne porezne reforme OPZ se mijenja i dopunjuje nekim novim odredbama, a jedna od važnijih je proširenje odredbi o prividnim pravnim poslovima. Sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona, novosti koje stupaju na snagu 1.1.2020. su sljedeće:
Prema odredbama OPZ-a, porezna tijela su ovlaštena dokazivati prividnost pravnog posla kada se sklapanjem pojedinih ugovora prikriva stvarna narav određenog posla, a s ciljem kako
Nadalje, kada poduzetnik učestalo mijenja organizacijski oblik u kojem posluje, odnosno za svaki ugovoreni posao koristi jedan organizacijski oblik kojeg zamjenjuje drugim, koji je oporeziv po nižim poreznim stopama, kao i korištenje povezanih društava u svrhu primjene poreznih pogodnosti, predstavlja korištenje poreznog sustava protivno svrsi zakona. U tim slučajevima će se u poreznom postupku porezne obveze obračunati kao da tih pogodnosti nije ni bilo. U slučaju korištenja poreznih pogodnosti protivno
bi se koristile porezne pogodnosti. Dakle, ako poslodavac za posao koji ima obilježje nesamostalnog rada ugovara i isplaćuje naknadu ne kao plaću, nego kroz porezno „jeftinije“ oblike, odnosno vrste dohodaka oporezive nižim poreznim stopama, koristi porezne pogodnosti protivno svrsi zakona.
svrsi zakona za utvrđene obveze odgovara: ▶ k od isplata naknada zaposlenicima poslodavac, a posloprimac se smatra poreznim jamcem, ▶u slučaju kada poduzetnik mijenja organizacijski oblik, te u transakcijama između
ugovara druge načine obavljanja poslova ili ▶p oduzetnik koristi organizacijske oblike koji su oporezivi po nižim stopama ili ▶p oduzetnik učestalo mijenja organizacijski oblik u kojem posluje, a koji je oporeziv nižim stopama.
Korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona Izmjenama OPZ-a proširuju se odredbe o prividnim pravnim poslovima u dijelu iskorištavanja poreznih pogodnosti s ciljem i svrhom za koju nisu namijenjene. Postojećim čl. 12. OPZ-a je propisano da ako se prividnim pravnim poslom prikriva neki drugi pravni posao, tada je osnova za utvrđivanje porezne obveze prikriveni pravni posao. Novim se čl. 112.a OPZ-a posebno regulira korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona i time izbjegavanje plaćanja poreza, u slučaju kada: ▶p oslodavac za posao koji ima obilježje nesamostalnog rada 4 studeni 2019.
POREZNA REFORMA POREZI
nje poreznih pogodnosti povezanih osoba/društava fizička osoba koja stvarno upravlja tim transakcijama, odnosno povezanim društvima, a povezana društva odgovaraju za porezne obveze kao porezni jamci.
Povezane osobe U čl. 49. OPZ-a, koji uređuje porezni tretman povezanih osoba, dodaje se odredba kojom je određeno da će ugovori i poslovni odnosi između povezanih osoba biti porezno priznati samo onda ako bi i druge osobe, koje nisu u takvom međusobnom odnosu, pod istim ili sličnim okolnostima utvrdile takve ugovorne uvjete ili uspostavile takve poslovne odnose. Povezane osobe, u smislu čl. 49. OPZ-a, su dvije ili više fizičkih ili pravnih osoba kod kojih je ispunjen najmanje jedan od sljedećih uvjeta: ▶ za izvršavanje obveza iz poreznodužničkog odnosa predstavljaju jedan rizik jer jedna od njih ima, izravno ili neizravno, kontrolu nad drugom ili drugima, ▶ za izvršavanje obveza iz poreznodužničkog odnosa predstavljaju jedan rizik jer jedna od njih ima, izravno ili neizravno, značajan utjecaj na drugu ili druge, ▶ između kojih ne postoji odnos kontrole ili značajan utjecaj, ali koje predstavljaju jedan rizik za izvršavanje obveza iz porezno-dužničkog odnosa, jer su međusobno povezane tako da postoji velika vjerojatnost da zbog pogoršanja ili poboljšanja gospodarskog i financijskog sta-
nja jedne osobe može doći do pogoršanja ili poboljšanja gospodarskog i financijskog stanja jedne ili više drugih osoba, jer se između njih provodi ili postoji mogućnost prijenosa gubitaka, dobiti ili sposobnosti za plaćanje, ▶ z a izvršavanje obveza iz poreznodužničkog odnosa predstavljaju jedan rizik na način da ostvaruju kontinuitet djelatnosti u istom prostoru, koristeći istu opremu. Postojanje povezanosti u poreznom smislu jedan je od odlučujućih kriteriju kod odabira poreznih obveznika za provođenje poreznog nadzora.
Načelo odabira poreznih obveznika za porezni nadzor Sukladno čl. 119. OPZ-a, porezno tijelo odlučuje kod kojeg će poreznog obveznika provoditi porezni nadzor, vodeći računa o poreznoj snazi poreznog obveznika i objektivnim kriterijima na temelju procjene rizika, pri čemu prioritet imaju veliki poduzetnici iz Zakona o računovodstvu i porezni obveznici iz čl. 49. OPZ-a, odnosno osobe koje se u poreznom smislu smatraju povezanima. Porezni obveznik ne može utjecati na odluku poreznog tijela o odabiru poreznih obveznika kod kojih će se provoditi porezni nadzor. Odredba čl. 119. OPZ-a se dopunjuje, te se u provođenju poreznog nadzora prioritet stavlja na velike poduzetnike, zatim porezne obveznike iz čl. 49. OPZ-a (povezane osobe) te
porezne obveznike iz novog čl. 12.a OPZ-a, odnosno one kod kojih postoji sumnja o neopravdanom korištenju poreznih pogodnosti.
Porezni prekršaji Dopunjuju se odredbe kojima se određuju vrste i „težina“ poreznog prekršaja, pa su tako: ▶ najteži porezni prekršaji (čl. 192. OPZ-a) nečuvanje poslovnih knjiga, drugih evidencija i knjigovodstvenih isprava u propisanim rokovima (kazne od 20.000,00 kn do 500.000,00 kn); ▶ teži porezni prekršaji (čl. 193. OPZ-a) ako se evidencije o dnevnom gotovinskom prometu ne vode na mjestu na kojem se ti primici ostvaruju ili se ne osigurava dostupnost evidencija poreznom tijelu, ako se poslovne knjige i druge evidencije ne vode u skladu s načinom oporezivanja, te ako se pri vođenju poslovnih knjiga i drugih evidencija u elektroničkom obliku ne osiguravaju raspoloživi, čitljivi i sustavni podaci (kazne od 5.000,00 kn do 300.000,00 kn); ▶ lakši porezni prekršaji (čl. 194. OPZ-a) poduzetnik ih čini ako na početku poslovanja i krajem svake poslovne godine ne popiše svu imovinu i obveze, te ako ne popiše imovinu i obveze pri promjenama cijena dobara ili kod statusnih promjena ili prestanka obavljanja djelatnosti ili kod otvaranja postupka stečaja ili likvidacije (kazne od 2.000,00 kn do 200.000,00 kn). studeni 2019. 5
FINANCIJE POREZI POREZNA REFORMA PIŠE: IRENA SLOVINAC
Predložene izmjene u opor dobiti od 1.1.2020. D
io paketa IV. kruga poredok se drugi uvjeti (ostvareni dobit prema novčanom nazne reforme je i prijedlog dohodak, vrijednost dugotrajčelu s 3.000.000,00 kn na ne imovine i prosječan broj Zakona o izmjenama i dopunama 7.500.000,00 kn; radnika) više ne propisuju; Zakona o porezu na dobit, a čije ▶ neprofitnim organizacijama koje ostvaruju oporezive prihode od ▶ stečajne i likvidacijske mase, odredbe će se primjenjivati u pokao pravni slijednici društva obavljanja gospodarske djelatstupku podnošenja prijave poreza nosti podiže se prag (iznos nad kojima je proveden postuna dobit za 2020. g. odnosno za prihoda) za plaćanje poreza na pak stečaja/likvidacije smatraporezna razdoblja koja počinju dobit u paušalnom iznosu na ju se obveznicima poreza na teći od 1.1.2020. i nadalje. 7.500.000,00 kn; dobit; U nastavku dajemo pregled orezno priznatim rashodom promjena prema prijedlogu iz- ▶ podiže se prag od kojeg fizič- ▶ p ke osobe koje obavljaju neku smatrat će se i otpis zastarjelih mjena i dopuna Zakona o posamostalnu djelatnost/obrtnici potraživanja do 5.000,00 kn od rezu na dobit objavljenom na e savjetovanja.
Novine kod poreznog obveznika i porezne osnovice ▶p odiže se prag ostvarenih prihoda za plaćanje poreza na dobit po nižoj stopi od 12% s 3.000.000,00 kn na 7.500.000,00 kn. Time će porez na dobit po višoj stopi od 18% plaćati porezni obveznici čiji su ukupni prihodi veći od 7.500.000,00 kn. Poduzetnici koji u Obrascu PD za 2019. iskažu obvezu poreza na dobit, a u 2019. ostvarili su ukupni prihod do 7.500.000,00 kn, predujam poreza na dobit za 2020. utvrditi će primjenom stope od 12%; ▶ p odiže se prag za mogućnost plaćanja poreza na 6 studeni 2019.
obveznici plaćanja poreza na nepovezanih osoba obveznika dohodak postaju obveznici poporeza na dohodak po osnovi reza na dobit s 3.000.000,00 kn obavljanja samostalne djelatna 7.500.000,00 kn primitka. nosti (obrtnika); orezno priznatim darovaIznos ostvarenih primitaka biti ▶ p njima za zdravstvene potrebe će jedini kriterij za obveznu smatraju se i darovanja za promjenu načina oporezivanja,
POREZNA REFORMA POREZI
rezivanju Predložene izmjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom PIŠE: JASMINKA RAKIJAŠIĆ
troškove prijevoza i smještaja u zdravstvene ustanove.
Novine u podnošenju obrasca PD
▶ s kraćuje se rok za podnošenje porezne prijave u slučaju otvaranja stečaja ili likvidacije na 30 dana, a po okončanju postupka stečaja, likvidacije ili drugog načina prestanka poslovanja na 8 dana od isteka poreznog razdoblja; ▶p ropisuje se obveza podnošenja obrasca PD u slučaju prestanka društva po skraćenom postupku. Odredba će se primjenjivati i na društva koja su sukladno ZTD-u prestala poslovati po skraćenom postupku tijekom 2019.; ▶ pojašnjava se način procjene porezne osnovice u slučaju nepodnošenja porezne prijave.
Pravila protiv premještanja dobiti U Zakon o porezu na dobit implementiraju se odredbe Direktive Vijeća (EU) 2016/1164 koje propisuju izlazno oporezivanje kod prijenosa imovine iz sjedišta u stalnu poslovnu jedinicu i obrnuto, hibridne neusklađenosti i neusklađenost rezidentnosti. Odredbe kojima se uređuje obrnuta hibridna neusklađenost primjenjivat će se u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2022. g. i nadalje.
P
ored ostalih poreznih propisa čija se izmjena očekuje početkom sljedeće godine, izmjene su predviđene i za Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom.
Obveza fiskalizacije za prateće dokumente Uvodi se obveza fiskalizacije i za prateće dokumente (ponuda, narudžba, predračuni i sl.) koji sadrže podatke o plaćanju, a izdaju se prije samog računa te koji sadrže natpis „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN“. Obveznici fiskalizacije koji odluče ili imaju poslovnu potrebu izdavanja takvih pratećih dokumenata, koji se izdaju kada je sasvim izvjesno da će doći do isporuke proizvoda ili obavljanja usluge, a što uključuje dokument koji se izdaje u vrijeme kada je isporuka proizvoda ili obavljanje
usluge već započela, provode postupak fiskalizacije izdavanja računa. To znači da će obveznici fiskalizacije za prateće dokumente morati dostaviti na ovjeru svaki takav dokument putem već uspostavljenog sustava elektroničke razmjene podataka. Ovjera dokumenta
znači dodjelu Jedinstvenog identifikatora računa kojeg obveznici fiskalizacije moraju ispisati prilikom ispisa tog studeni 2019. 7
FINANCIJE POREZI POREZNA REFORMA PIŠE: SANJA ŽIVKO
dokumenta na samom dokumentu, također uz ispis zaštitnog koda izdavatelja računa. Isto tako se propisuje da je obveznik fiskalizacije dužan omogućiti korištenje programske podrške za elektroničko potpisivanje poruka o pratećem dokumentu te omogućiti vezu za elektroničku razmjenu podataka s Poreznom upravom. Ta obveza stupila bi na snagu 1. travnja 2020. godine. U roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona, obveznici će biti dužni i nadopuniti podatke o poslovnim prostorima koji se odnose na oznaku o izdavanju takvih dokumenata. Stavljanjem takve oznake o poslovnom prostoru u sustavu fiskalizacije obveznici će se izjasniti o tome izdaju li prateće dokumente na kojima navode podatke o plaćanju, te će to služiti kao indikator o postojanju obveze fiskalizacije za takve prateće dokumente.
Proširenje sadržaja računa Dodaje se novi obvezatni sadržaj računa - QR kod, kako bi se olakšala provjera računa. QR kod kao obvezni sadržaj računa mora biti naznačen na računu koji se naplaćuje sredstvom koje se smatra gotovinom. Obveznici fiskalizacije koji ostvareni promet naplaćuju sredstvom koje se ne smatra prometom gotovine nisu dužni iskazati QR kod na računu. Ministar financija pravilnikom će propisati načine generiranja QR koda, obvezatne podatke koje sadrži zapis QR koda i ip zapisa za QR kod. Navedena obveza stupila bi na snagu 1.siječnja 2021. godine. 8 studeni 2019.
Prijedlog Zakona o zakona o porezu
N
ajavljeni ciljevi IV. kruga porezne reforme temeljem prijedloga Vlade RH predviđaju smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, stabilan, održiv, jednostavan i socijalno pravedniji porezni sustav, jednostavnija i jeftinija porezna administracija te veća pravna sigurnost za porezne obveznike. Za njihovu je provedbu Vlada predložila niz mjera, čiji se prijedlozi trenutno nalaze na javnoj raspravi. Njihovo usvajanje i primjenu očekujemo od početka sljedeće godine. U nastavku dajemo sažeti prikaz novosti koje su predložene Nacrtom prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dohodak. Novim Zakonom o porezu na dohodak proširuje se obuhvat primitaka koji se ne smatraju dohotkom na način da se dohotkom ne smatraju primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja (materijalnih i financijskih dobara) od pravnih ili fizičkih osoba, za podmirivanje potreba, prikupljenih u humanitarnim i javnim akcijama koje imaju općekorisnu svrhu. Predlaže se i povećanje osobnog odbitka s 3.800,00 kn na 4.000,00 kn čime bi se smanjila porezna osnovica poreznih obveznika koji ostvaruju godišnji
dohodak neovisno o tome radi li se o radniku, umirovljeniku ili drugoj osobi koja ostvaruje dohodak. Proširuje se obuhvat primitaka na koje se ne plaća porez na dohodak odnosno utvrđuje se da se porez na dohodak ne plaća na nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja i naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja, do propisanog iznosa, te na premije dodatnog odnosno dopunskog zdravstvenog osiguranja koje poslodavci uplaćuju u korist svojeg radnika, ako su omogućeni svim radnicima prema propisu kojim je uređeno dobrovoljno zdravstveno osiguranje do propisanog iznosa. Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja i naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja iznad propisanog neoporezivog iznosa smatraju se drugim dohotkom. Nadalje, uređuje se i porezni tretman odnosno oslobođenje od obveze poreza na dohodak u slučaju otpisa nenaplaćenih potraživanja kada je trošak postupka naplate potraživanja veći od očekivane naplate. Izjednačuje se porezni tretman otpisa pojedinih traž-
POREZNA REFORMA POREZI
o izmjenama i dopunama na dohodak od 1. siječnja 2020. bina obveznika poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost s otpisima potraživanja kod obveznika poreza na dobit. Uređuje se da u cenzus od 15.000,00 za uzdržavanog člana ne ulaze naknade učenicima dualnog obrazovanja.
Pritom bi se propisana umanjenja mogla koristiti do visine mjesečne porezne osnovice od 30.000,00 kn. Umanjenje obveze obračunatog predujma moći će se koristiti kroz cijelo porezno razdoblje u kojem porezni obveznik navršava određenu godinu života.
Proširuje se pravo na umanjenje obveze predujmova poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada u iznosu od 50% porezne obveze za porezne obveznike koji imaju od 26 do 30 godina života, te se propisuje umanjenje obveze predujmova poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada u iznosu 100% porezne obveze za osobe do 25 godina života.
Sukladno tome, uređuje se način obračuna u godišnjem obračunu poreza na dohodak odnosno utvrđivanje umanjenja porezne obveze po osnovi godina života (za osobe do 25 godina života umanjenje za 100%, te za osobe između 26 i 30 godina života umanjenje za 50%) te mogućnost korištenja tih umanjenja do visine porezne osnovice od 360.000,00 kn.
Također, propisuje se mogućnost korištenja pripadajućih osobnih odbitaka temeljem porezne kartice poslodavcima pri isplati plaće bivšim radnicima za posljednji mjesec rada, a najkasnije do isplate plaće ili do dana dospjelosti plaće za posljednji mjesec rada kod tog poslodavca. Uređuje se plaćanje predujma poreza na dohodak od drugog dohotka kojeg ostvaruju učenici i studenti na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga na način da se predujam poreza obračunava na iznos primitka nakon odbitka propisanom neoporezivog iznosa od 15.000,00 kn i osnovnog osobnog odbitka. Propisuje se i obveza samozaduživanja obveznicima poreza na dohodak koji dohodak od samostalne djelatnosti utvrđuju u paušalnom iznosu odnosno obvezu plaćanja predujma poreza na dohodak više neće utvrđivati Porezna uprava rješenjem, već će se ista utvrđivati na temelju podnesenog Obrasca PO-SD. Osim toga, uređuje se mogućnost uvida trenutnog poslodavca u neoporezive primitke radnika koje je eventualno ostvario u tijeku poreznog razdoblja kod drugog/drugih poslodavaca, s ciljem ispravnog obračunavanja javnih davanja.
studeni 2019. 9
FINANCIJE POREZI POREZNA REFORMA PIŠE: DINKO LUKAČ
Novosti od 1.1.2020. u propisima o posebnim U
četvrtom krugu porezne reforme između ostalog planira se smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, postizanje jednostavnijeg i socijalno pravednijeg poreznog sustava te poticanje zdravijih navika kod konzumenata kako bi se smanjili njihovi zdravstveni problemi (npr. pretilost, bolesti povezane s prekomjernim unosom šećera, itd.). Koje novosti se planiraju od 1.1.2020. u trošarinskom propisu te propisima o posebnim porezima navodi se u nastavku teksta.
▶ izjednačavanje uvjeta poslovanja u cestovnom i željezničkom prometu robe i putnika, a zbog prava na povrat trošarine na dizelsko gorivo kao pogonsko gorivo u komercijalnom
zbog preveniranja nezakonitosti u tom području.
Zakon o posebnom porezu na motorna vozila Izmjenama i dopunama Za-
Zakon o trošarinama Izmjenama i dopunama Zakona o trošarinama koje bi stupile na snagu 1.1.2020. predlaže se: ▶u ključivanje talijanske općine Campione d’Italia i talijanskih voda Luganskog jezera u carinsko područje Unije i teritorijalno područje primjene općeg trošarinskog propisa Europske unije (Direktive Vijeća 2008/118/EU), 10 studeni 2019.
prijevozu robe i putnika željeznicom, ▶u vođenje oslobođenja od plaćanja trošarine na električnu energiju koja se koristi za pogon željeznice i tramvaja u komercijalnom prijevozu robe i putnika, ▶d etaljnije uređivanje pojedinih odredbi o posebnim mjerama nadzora nad energentima
kona o posebnom porezu na motorna vozila koje bi stupile na snagu 1.1.2020. predlaže se: ▶ o slobođenje od plaćanja upravne pristojbe za srodnike u uspravnoj liniji (npr. potomak, predak, posvojenik) koji rabljeno motorno vozilo stječu na temelju ugovora o darovanju uz uvjet da je to vozilo prethodno
POREZNA REFORMA POREZI
trošarinskom propisu i porezima registrirano na darovatelja. Naime, prema važećem zakonskom rješenju stjecatelj rabljenog motornog vozila koji to vozilo dalje otuđi prije nego ga registrira na svoje ime nije obveznik plaćanja upravne pristojbe na stjecanje rabljenog motornog vozila. Oslobođenje od plaćanja navedene upravne pristojbe ostvarivalo se sklapanjem dva ugovora: jednog o kupoprodaji rabljenog vozila, a drugog o darovanju tog istog vozila između srodnika u uspravnoj liniji te između bračnih drugova, ▶ j asno propisivanje načina na koji pristojbeni obveznik može ostvariti povrat plaćene ili više plaćene upravne pristojbe na stjecanje rabljenih motornih vozila. Pravo na povrat plaćene ili više plaćene upravne pristojbe na stjecanje rabljenih motornih vozila ima osoba koja je platila pristojbu koju nije bila obvezna platiti ili je platila pristojbu u većem iznosu od propisanog ili je platila pristojbu za radnju koju tijelo nije obavilo. Na zahtjev stranke pokreće se postupak za povrat pristojbe u roku od 90 dana od dana kada je pristojba više ili pogrešno uplaćena, odnosno od dana saznanja da radnja nije
obavljena. Zahtjev se predaje nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema prebivalištu odnosno sjedištu pristojbenog obveznika, a o opravdanosti zahtjeva odlučuje tijelo nadležno za registraciju motornog vozila. Bitno je znati da se predloženim izmjenama propisuje primjena postojećeg zakona na sva stjecanja rabljenih motornih vozila koja su nastala od 1.1.2018. do 1.1.2020. i koja su registrirana do 31.1.2020.
Zakon o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića Izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića koje bi stupile na snagu 1.1.2020. predlaže se: ▶ uvođenje oporezivanja bezalkoholnih pića prema udjelu šećera. Po odredbama važeg propisa posebni porez na bezalkoholna pića se utvrđuje linearno prema količini, ne uzimajući u obzir udjel šećera u proizvodu koji je predmet oporezivanja. Bit promjene je da se postojeći linearni sustav utemeljen isključivo na količini zamijeni sustavom utemeljenim prema udjelu šećera. To dalje znači da bi
se na bezalkoholna pića s manjim udjelom šećera plaćao manji posebni porez, ▶d odatno oporezivanje energentskih napitaka, a zbog činjenice da isti sadrže visoki udjel šećera, kofeina te sastojke poput metil-ksantina i taurina koji nisu pogodni za mlade i djecu, ▶ d efiniranje bezalkoholnih pića koja sadrže dodani šećer sukladno tarifnim oznakama Kombinirane nomenklature (KN) uz propisivanje iznimke od oporezivanja (- za proizvode koji se sukladno posebnim propisima smatraju hranom za specifične skupine i dodacima prehrani; - pića iz tarifnih oznaka KN 2202, 2009, te sirupi, koncentrati i prašci namijenjeni za pripremu bezalkoholnih pića, koji ne sadrže dodani šećer; - bezalkoholna pića koja sadrže proizvode iz tarifne oznake KN 0401 do 0404, a to su pića na osnovi mlijeka, fermentiranog mlijeka ili sirutke kao i pića dobivena od mlijeka. Izuzetak od oporezivanja na bezalkoholna pića koja sadrže proizvode iz tarifne oznake KN 0401 do 0404 se ne odnosi na proizvode koji sadrže kofein ili metil-ksantin ili taurin).
studeni 2019. 11
FINANCIJE PRORAČUN PIŠE: NIKOLINA BIČANIĆ
Sitni inventar i dugotrajna male vrijednosti S
promjenama propisa o proračunskom računovodstvu mijenjala su se pravila postupanja s dugotrajnom imovinom male vrijednosti i sitnim inventarom, a sada važeća postupanja u primjeni su još od 2015.
Dugotrajna nefinancijska imovina male vrijednosti
Propisano je da se proizvedena dugotrajna nefinancijska imovina 2 čiji je pojedinačni trošak nabave niži od 3.500,00 kn može otpisati jednokratno, Koji je kriterij za stavljanjem u upotrebu, uz razvrstavanje imovine na obvezu pojedinačnog ili skupnog dugotrajnu/kratkotrajnu? praćenja u korisnom vijeku Imovina se u proračunskom upotrebe. računovodstvu1 klasificira preSitni inventar ma vrsti, trajnosti i funkciji. S druge strane, propisano je Prema vrsti na financijsku i nefinancijsku imovinu, nadalje da sitni inventar čine predmeti nefinancijsku čine proizvedena proizvedene kratkotrajne nei neproizvedena imovina, proi- financijske imovine koji se ne zvedenu čine građevinski objekti, utroše jednokratnom upotrebom postrojenja i oprema, prijevozna u procesu poslovanja. Vrijednost sredstva itd. sitnog inventara može se otpisati Kod klasifikacije imovine po jednokratno, stavljanjem u upotrajnosti, kriterij je procijenjeni rabu ili kalkulativno, razmjerno korisni vijek upotrebe imovi- trošenju. ne, što određuje sam proračun/ Iskazivanje u poslovnim proračunski korisnik. Dugotrajna imovina je ona imovina čiji je vijek uporabe duži od jedne godine i koja duže od jedne godine zadržava isti pojavni oblik. Kratkotrajna imovina namijenjena je obavljanju djelatnosti ili daljnjoj prodaji u roku kraćem od godinu dana. Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (Nar. nov., br. 124/14 – 3/18)
1
12 studeni 2019.
knjigama
Sva se dugotrajna proizvedena imovina, pa i ona male nabavne vrijednosti iskazuje na računima skupine 02 Proizvedena dugotrajna imovina, dok se sitni inventar iskazuje na podskupini 04 Sitni inventar. Budući da se 2
to je ona imovina koja se iskazuje na skupini računa 02 Proizvedena dugotrajna imovina, primjerice: građevinski objekti, postrojenja i oprema, prijevozna sredstva, knjige, umjetnička djela itd.
u proračunskom računovodstvu ne iskazuju troškovi amortizacije, u trenutku nabave dugotrajne nefinancijske imovine, njena cjelokupna nabavna vrijednost iskazuje se kao rashod (u razredu 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine). Isto tako, i kod nabave sitnog inventara (osim kod ustanova u zdravstvu3) njegova cjelokupna nabavna vrijednost iskazuje se kao rashod, ali u razredu 3 Rashodi poslovanja. Upravo ova pravila iskazivanja rashoda kod velikog broja proračunskih korisnika predstavljaju problem. Naime, sukladno čl. 44. st. 1. i 6. Zakona o proračunu4, proračunski korisnici ne smiju preuzimati obveze na teret proračuna/financijskog plana tekućeg razdoblja, ako sredstva nisu osigurana financijskim planom. Mnogim je korisnicima onemogućeno ili je ograničeno planiranje sredstava za nabavu dugotrajne nefinancijske imovine. I tada nastupa problem kada treba nabaviti primjerice, printer, računalo, uredsku stolicu, telefon i sličnu opremu, čija pojedinačna nabavna vrijednost ne premašuje 3.500,00 kuna, a sredstva za to nisu osigurana u planskom aktu - u razredu 4. Ako sredstva za rashodi se iskazuju u trenutku utroška te imovine 4 Zakon o proračunu (Nar. nov., br. 87/08 - 15/15) 3
PRORAČUN POREZI
nefinancijska imovina takve nabavke nisu osigurana planskim aktom, a neophodna je njihova nabava i ona se realizira, događa se prekršaj5, jer se preuzimaju obveze na teret proračuna, koje nisu planirane. Često se u takvim situacijama događa da se takva imovina evidentira u poslovnim knjigama kao da se radi o nabavi sitnog inventara, budući da su u planskom aktu osigurana sredstva za nabavu sitnog inventara. Navedeni predmeti iz našeg „primjera“ ne predstavljaju kratkotrajnu nego dugotrajnu imovinu jer je njihov očekivani vijek
Pravilniku o računovodstvu6, bila je propisana odredba prema kojoj se dugotrajna proizvedena imovina male vrijednosti7 klasificirala pod sitan inventar. U tom su se razdoblju kao sitan inventar iskazivali predmeti dugotrajne imovine male vrijednosti, kao i kratkotrajne imovine koji se ne utroše jednokratnom uporabom, a rashodi za tu imovinu iskazivali su se u trenutku nabave (i planirali) kao rashodi poslovanja, na računu 32251 Sitni inventar.
vina različito klasificirala, ovisno o visini njene nabavne vrijednosti. Tako su primjerice, uredski ormari koji su imali nabavnu vrijednost 900,00 kn bili iskazani kao sitni inventar, a oni koji su imali nabavnu vrijednost 1.100,00 kn kao dugotrajna imovina.
Obveza iskazivanja u pomoćnim knjigama
I za sitan inventar i za svu dugotrajnu imovinu (uključujući i onu male vrijednosti), propisano je da se iskazuje u evidenciji i u bilanci do trenutka prodaje, daMeđutim, primjena takve rovanja, drugog načina otuđenja ili uništenja. Naime, sva se imovina materijalnog oblika vodi, osim u glavnoj knjizi i u pomoćnim – analitičkim evidencijama, gdje se prema inventarnim brojevima raspoznaje pojedinačno (ili skupno), po vrsti, količini i vrijednosti. Znači i za dugotrajnu imovinu (uključujući i onu male vrijednosti) i za sitni inventar obavezno je grupno ili pojedinačno praćenje te imovine, uporabe dulje od godinu dana. odredbe značila je i da se u po- po vrsti, količini i vrijednosti, U razdoblju od 2001. do slovnim knjigama istovrsna imo- tijekom cijelog korisnog vijeka uporabe. 2008. godine, u tada važećem Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (Nar. nov., br. 119/01, 74/02 i 3/04) 7 tada je ta vrijednost bila 1.000,00 kn 6
Vidjeti prekršajne odredbe čl. 124. st. 1. toč. 8. i 125. st. 1. toč. 10. Zakona o proračunu
5
DETALJNIJE O TEMI: FIP br. 5/18, N. Bičanić, str. 111 studeni 2019. 13
FIGOSPO GOSPODARSTVO PIŠE: IVAN KELEBUH
Vanjskotrgovinska razmjena U
Tablici 1. (Poslovni info br. 10/19) podaci o kretanju izvoza i uvoza pokazuju strukturu izvoza i uvoza Hrvatske u 2018.: dvije trećine izvoza i tri četvrtine uvoza otpada na zemlje Europske unije, a preostali dio izvoza i uvoza na zemlje Cefte, Efte i ostale europske zemalje. Od ukupnog izvoza u 2018. godini na zemlje Europske unije otpada 69,0%, izvoz je veći za 9,5%, a uvoz s udjelom od 78,0% također je veći za 8,0%. Zbog takvih tendencija kretanja izvoza i uvoza sa zemljama EU-a, vanjskotrgovinski deficit iznosi 8,5 mlrd. eura, a pokrivenost uvoza izvozom je 54,0%. Izvoz u zemlje Cefte s udjelom od 17,0% veći je za 3% i uvoz s udjelom od 6,1% veći je za 6,3%, čime je ostvaren vanjskotrgovinski suficit od 1.016 mil. eura. Tome povećanju vanjskotrgovinskog suficita doprinijelo je povećanje izvoza u Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Kosovo i Crnu Goru. Najveći vanjskotrgovinski deficit ostvaren je s Njemačkom
(1.687mil. eura), Mađarskom (1.319 mil. eura) Italijom (1.195 mil. eura), Austrijom (689 mil. eura), Slovenijom (1.034 mil. eura), Kinom (670 mil. eura) i Nizozemskom (712 mil. eura). Istodobno, vanjskotrgovinski suficit ostvaren je s Bosnom i Hercegovinom (+629 mil. eura), SAD-om (+161 mil. eura), Crnom Gorom (+184 mil. eura), Kosovom (+72 mil. eura), Albanijom (+54 mil. eura), Sjevernom Makedonijom (+42 mil. eura) i Srbijom (+37 mil. eura). Promatrano po zemljama, gospodarstvo Hrvatske tradicionalno je orijentirano na tržišta Njemačke, Italije, Slovenije, Austrije i Bosne i Hercegovine. Prema prezentiranim podacima, na tih pet zemalja otpada preko polovine izvoza (52,7%) i 50,1% uvoza. Visoki stupanj koncentracije izvoza i uvoza Hrvatske pokazuje i na razini deset zemalja, dvije trećine izvoza (66,7%) i uvoza (68,1%) otpada na te zemlje, a dok na sve ostale zemlje dolazi samo jedna trećina izvoza i uvoza.
Tablica 2. Izvoz i uvoz prema najznačajnijim odjelcima NKD-u 2007.u prvom polugodištu 2019. godine tis. eura
Izvoz I. – VI. 2018.
Ukupno Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo Prerađivačka industrija
Uvoz Indeksi I. – VI. 2019. I. – VI. 2018.
I. – VI. 2019.
I. – VI. 2018.
Indeksi I. – VI. 2019. I. – VI. 2018.
I. – VI. 2019.
6 968 884
7 370 275
105,8
11 705 673
12 593 695
107,6
261 233
314 527
120,4
349 219
374 744
107,3
6 321 633
6 689 295
105,8
10 353 679
11 412 310
110,2 111,6
548 101
582 662
106,3
994 555
1 110 226
Proizvodnja tekstila
95 618
91 002
95,2
246 176
235 958
95,8
Proizvodnja odjeće
326 115
340 146
104,3
511 983
519 911
101,5
Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala
367 548
390 761
106,3
177 008
191 494
108,2
Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda
542 730
465 744
85,8
499 682
761 652
152,4
Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda
390 051
414 597
106,3
931 555
995 982
106,9
Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda I farmaceutskih pripravaka
479 122
520 254
108,6
595 305
701 782
117,9
Proizvodnja metala
228 148
285 026
124,9
642 745
718 874
111,8
Proizvodnja prehrambenih proizvoda
14 studeni 2019.
GOSPODARSTVO
Hrvatske u 2019. godini
Izvoz I. – VI. 2018.
I. – VI. 2019.
Uvoz Indeksi I. – VI. 2019. I. – VI. 2018.
I. – VI. 2018.
Indeksi I. – VI. 2019. I. – VI. 2018.
I. – VI. 2019.
Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme
475 060
499 873
105,2
430 323
503 048
116,9
Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda
219 608
230 812
105,1
660 230
720 479
109,1
Proizvodnja električne opreme
457 656
528 121
115,4
561 815
594 853
105,9
Proizvodnja strojeva i uređaja d. n.
501 791
523 013
104,2
893 400
1 015 348
113,6
Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica
322 674
414 343
128,4
1 007 821
1 117 355
110,9
Tablica 3. I zvoz i uvoz prema najznačalnijim zemljama u izvozu i uvozu Hrvatske u prvom polugodištu 2019. tis. eura Izvoz
I. – VI. 2018.
I. – VI. 2019.
Uvoz Indeksi I. – VI. 2019. I. – VI. 2018.
I. – VI. 2018.
I. – VI. 2019.
Indeksi I. – VI. 2019. I. – VI. 2018.
Ukupno
6 968 884
7 370 275
105,8
11 705 673
12 593 695
107,6
Države članice EU-a
111,0
4 782 844
4 996 425
104,5
9 242 328
10 258 246
Austrija
480 908
447 788
93,1
835 989
810 994
97,0
Francuska
185 848
213 212
114,7
346 828
369 991
106,7
1 009 948
1 052 620
104,2
1 637 078
1 879 358
114,8
242 388
254 845
105,1
862 259
1 121 879
130,1
82 216
98 237
119,5
430 580
478 697
111,2
Njemačka
949 653
1 014 923
106,9
1 835 676
1 945 688
106,0
Poljska
112 384
113 192
100,7
434 127
458 251
105,6
Slovenija
772 161
798 606
103,4
1 301 194
1 447 162
111,2
Zemlje Efte
136 154
132 056
97,0
102 867
85 765
83,4
94 944
101 127
106,5
89 226
78 949
88,5
1 132 470
1 324 835
117,0
690 285
696 413
100,9 104,2
Italija Mađarska Nizozemska
Švicarska Zemlje Cefte
621 500
748 964
120,5
350 188
364 796
Crna Gora
90 537
96 267
106,3
2 640
2 421
91,7
Kosovo
33 838
47 115
139,2
1 058
1 461
138,1
Bosna i Hercegovina
63 276
56 548
89,4
46 079
33 763
73,3
Srbija
296 860
338 656
114,1
286 091
288 551
100,9
Zemlje OPEC-a
104 464
85 468
81,8
246 133
140 126
56,9
33 346
528
1,6
133 217
5
0,0
3 346
3 056
91,4
59 892
1 101
1,8
15 342
37 606
245,1
9 927
42 508
428,2
Sjeverna Makedonija2)
Irak Iran, Islamska Republika Saudijska Arabija
studeni 2019. 15
FIGOSPO GOSPODARSTVO Izvoz Ostale europske zemlje Rusija Turska
Uvoz Indeksi I. – VI. 2019. I. – VI. 2018.
I. – VI. 2018.
I. – VI. 2019.
Indeksi I. – VI. 2019. I. – VI. 2018.
I. – VI. 2018.
I. – VI. 2019.
209 142
183 497
87,7
415 263
370 165
67 991
75 489
111,0
224 123
162 105
72,3
51 379
70 466
137,1
171 448
185 925
108,4
89,1
282 071
245 410
87,0
815 695
821 936
100,8
Izrael
16 686
12 207
73,2
11 192
34 808
311,0
Japan
39 557
34 710
87,7
21 733
19 757
90,9
Kina
65 431
60 190
92,0
399 186
387 772
97,1
Koreja, Republika
46 081
17 242
37,4
84 196
115 219
136,8
Ostale afričke zemlje
74 315
72 293
97,3
26 937
26 424
98,1
Egipat
30 379
42 616
140,3
8 116
12 081
148,9
232 497
263 300
113,2
134 330
152 569
113,6
57 265
21 848
38,2
6 751
10 234
151,6
Oceanijske zemlje
9 418
60 190
639,1
2 834
4 233
149,4
Australija
8 436
9 522
112,9
1 282
3 716
289,8
Ostale azijske zemlje
Ostale američke zemlje Kanada
U prvom polugodištu 2019. vrijednost robnog izvoza Hrvatske iznosila je 7,37 mlrd. eura (+5,8%) i uvoza 12,6 mlrd. eura (+7,6%). Sporiji rast izvoza od uvoza u prvom polugodištu ove godine rezultirao je povećanjem vanjskotrgovinskog deficita za 11,0% (5,22 mlrd. eura) u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Na povećanje izvoza najviše je utjecao veći izvoz prerađivačke industrije (+5,8%) koja čini oko 91,0% ukupnog izvoza Hrvatske. Unutar prerađivačke industrije, najveći izvoz zabilježili su: prehrambeni proizvodi (583 mil. eura), (+ 6,3%)) proizvodnja strojeva i uređaja (+4,2%) ili 523 mil. eura, potom i gotovi metalni proizvodi za 6,2% više ili (475 mil. eura) strojevi i uređaji (499 mil. eura) ili 4,1% i gotovi metalni proizvodi za 5,2% više ili (500 mil. eura) nego u prvom polugodištu 2018. Istodobno, pad vrijednosti izvoza zabilježen je kod proizvodnje naftnih proizvoda za (-11,8%), potom kod namještaja (-9,3%) i tekstila (-4,8%). Kod uvoza najviše je povećan uvoz motornih vozila, prikolica i poluprikolica (+15,6%) ili 719. mil. eura, kemijskih proizvoda (+6,9%) ili 996 mil. eura i prehrambenih proizvoda (+11,6%) ili 1.110 mil. eura. Struktura izvoza Hrvatske po zemljama u prvom polugodištu 2019. pokazuje da više od dvije trećine (68,0%) izvoza otpada na zemlje EU, a na strani uvoza čak 82,0%. Uslijed 16 studeni 2019.
ovakvih disproporcija između izvoza i uvoza, vanjskotrgovinski deficit Hrvatske sa zemljama EU iznosi 5,26 mlrd. eura ili 0,7% više od ukupnog vanjskotrgovinskog deficita Hrvatske (5,22 mlrd. eura), koji je 18,0% veći nego u prvom polugodištu 2018. Pokrivenost izvoza uvozom sa zemljama EU-a, u prvom polugodištu ove godine smanjena je s 52,0% prošle godine na 49,0%. Od europskih zemalja, na prvom mjestu je izvoz u Italiju (1.053,0 mil. eura i veći je za 4,2%), potom Njemačku (1.015,0 mil. eura i veći je za 6,9%), Sloveniju (799,0 mil. eura i veći je za 3,4%) i Bosnu i Hercegovinu (749 mil. eura i veći je za 20,5%). Na strani uvoza na prvom mjestu je Njemačka (1.946,0 mil. eura) s povećanjem uvoza za 6,0%, potom Italija (1.879,0 mil.eura) s povećanjem uvoza za 14,8%, Slovenija (1.470 mil. eura) s povećanjem uvoza za 11,2% i Mađarska (1.122 mil. eura) s povećanjem uvoza za 30,2%. Izvoz u zemlje CEFTA-e veći je za 17,0% i uvoz je veći za 0,9%. Međutim zbog znatno većeg izvoza od uvoza, vanjskotrgovinski suficit iznosi 630,0 mil. eura, a od toga suficita na Bosnu i Hercegovinu otpada 384,0 mil. eura, Crnu Goru 94,0 mil. eura, Srbiju 50 mil. eura, Kosovo 46,0 mil. eura i Sjevernu Makedoniju 22,0 mil. eura. Od ostalih zemalja s SAD-om je ostvaren suficit od 120 mil. eura.
GOSPODARSTVO Grafikon 2. Struktura izvoza i uvoza po zemljama u 2018.
Sastavljanje Izjave o fiskalnoj odgovornosti - Popunjavanje Upitnika o fiskalnoj odgovornosti Autori: mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Nikolina BiÄ?anić, Davor Kozina (izlazi iz tiska listopad 2019.) cijena 250,00 kn
POREZ NA DODANU VRIJEDNOST Autori:
mr. sc. Ida Dojčić, Renata Kalčić, Dinko Lukač, Irena Slovinac, Domagoj Zaloker Izašlo iz tiska: rujan 2019. Opseg: 1140 str. Iz tiska izlazi novi TEB-ov priručnik „Porez na dodanu vrijednost“. Sustav oporezivanja PDV-om u Europskoj uniji, s kojim je hrvatski PDV sustav u potpunosti usklađen, reguliran je brojnim Direktivama i ostalim izvorima prava, što ovaj porez čini izuzetno kompleksnim. U TEB-ovom PDV priručniku je na primjerima iz prakse detaljno pojašnjena primjena svih odredbi Zakona i Pravilnika o PDV-u, te ostalih poreznih i carinskih propisa kojima je regulirano oporezivanje PDV-om u RH. Također, dan je i osvrt na promjene u oporezivanju PDV-om najavljene od 1.1.2020.
Cijena: 690,00 kn
POPIS IMOVINE I ZAKON O SPRJEČAVANJU OBVEZA - INVENTURA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJU TERORIZMA V. izmijenjeno i dopunjeno izdanje
s podzakonskim aktima i komentarom Autori: II. d opunjeno i izmijenjeno izdanje utori: Ivica Maros, Ante Biluš, A
Tomislav Sertić Izašlo iz tiska: rujan 2019. Opseg: 456 str. Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma s komentarom izdan u studenom 2017., imao je za cilj pomoći obveznicima provedbe mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u praktičnoj primjeni. S obzirom na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona, koji je stupio na snagu 25.4.2019., osim pojedinih odredbi koje stupaju na snagu 1.1.2020., autori su odlučili pripremiti i drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje ovoga Komentara s osvrtom na nove odredbe Zakona. Kao dodanu vrijednost i pomoć obveznicima i drugim dionicima u praktičnoj provedbi Zakona autori su u ovom izdanju posebno komentirali i pripadajuće pravilnike o provedbi Zakona: Pravilnik o Registru stvarnih vlasnika, Pravilnik o minimalnim tehničkim uvjetima koje moraju ispunjavati sredstva videoelektroničke identifikacije i dr. pravilnike objavljene u Nar. nov., br. 1/19.
Cijena: 490,00 kn
Nikolina Bičanić, Irena Slovinac, Marija Šarić, Krešimir Vranar Izašlo iz tiska: listopad 2019. Opseg: 149 str. Priručnik je namijenjen poduzetnicima, obrtnicima, proračunskim korisnicima, neprofitnim organizacijama i drugim osobama. Iz priručnika izdvajamo: - organizacija inventure - od plana do odluke o inventurnim razlikama - ogledni primjeri odluka, pravilnika, naputka za provedbu popisa, izvještaja i odluka o rezultatima popisa i dr. dokumenata - evidentiranje inventurnih razlika - dopušteni kalo, rastep, kvar i lom, te drugi neoporezivi manjkovi - oporezivanje manjka PDV-om, porezom na dohodak i porezom na dobit
Cijena: 220,00 kn