TEB-ov
Prilog namijenjen članovima uprave, menadžerima, ravnateljima i drugima
POSLOVNI info PRILOG ČASOPISU FIP 11/20
Revizori - bodovi?
Darivanje poslovnih partnera
S T U D E N I 2020.
Prodaja poslovnih udjela
Plaćanja u gotovini
Pretplata na TEB-ov časopis “Financije, pravo i porezi” za 2021. Posebna ponuda: 1. Za uplatu pretplate do 30.11.2020. godine na tiskano (1.300,00 kn) ili internet (1.000,00 kn) izdanje FIP-a za 2021. godinu, poklanjamo besplatan webinar (ili snimku webinara) koji TEB izvodi i organizira samostalno po Vašem izboru, iskoristivo do 31.03.2021. godine. 2. Za uplatu pretplate do 30.11.2020. godine na tiskano i internet (1.600,00 kn) izdanje FIP-a za 2021. godinu, poklanjamo besplatan webinar (ili snimku webinara) koji TEB izvodi i organizira samostalno po Vašem izboru i osobni dar (TEB-ovu platnenu eko torbu ili majicu ili kapu do isteka zaliha), koji ćemo dostaviti na adresu koju navedete. 3. A ko se odlučite povećati svoju sadašnju pretplatu i na internet ili tiskano izdanje, za uplatu pretplate do 30.11.2020. godine na tiskano i internet (1.600,00 kn) izdanje FIP-a za 2021. godinu, uz besplatan webinar koji TEB izvodi i organizira samostalno po Vašem izboru, pokloniti ćemo Vam i osobni dar (TEB-ovu platnenu eko torbu ili majicu ili kapu - do isteka zaliha), koji ćemo dostaviti na adresu koju navedete.
Godišnja pretplata na tiskano i internet izdanje časopisa FIP uključuje: 12 brojeva časopisa u tiskanom i digitalnom obliku, TEB-ov “Poslovni info” za menadžere - dodatak sa poslovnim informacijama uz svaki broj FIP-a, neograničene besplatne telefonske savjete uz PIN s TEB-ovim savjetnicima, svaki radni dan od 8,00 - 14,00 sati, besplatan pisani odgovor - mišljenje na vaše jedno pitanje, ostala uz 50% popusta, stručne i poslovne obavijesti putem TEB-ovog e-mail servisa, popust na brojnim seminarima i webinarima, kalendar za računovođe s datumima podnošenja propisanih izvješća (samo uz tiskano izdanje), brzo informiranje o aktualnostima putem newslettera i ostale pogodnosti.
mi z u e r P olu, r t n o k B! E T j pita
POSLOVNI info
SADRŽAJ
PRILOG ČASOPISU FIP 11/20
TEB savjetovanje poslovno
Impresum
Utemeljitelj i nakladnik: TEB Poslovno savjetovanje d.o.o. Zagreb, Trg žrtava fašizma 15/1 OIB: 99944170669 telefon: 385 (01) 46 11 211 telefaks: 385 (01) 46 11 411 Internet adresa: www.teb.hr e-mail: teb@teb.hr Direktor: mr. sc. Mladen Štahan Uredničko vijeće: dr. sc. Dragan Bolanča Ivica Maros mr. sc. Slavica Pezer Blečić Zdenka Pogarčić dr. sc. Katarina Žager Nakladnički savjet: mr. sc. Mladen Štahan mr. sc. Mirjana Paić Ćirić Nikolina Bičanić Domagoj Zaloker Ljubica Ðukanović Grafička urednica: Katja Dobrec Radić Tisak: Tiskara Zelina d.d., Sv. Ivan Zelina
TEB-ov Poslovni info izlazi mjesečno kao prilog časopisu “Financije, pravo i porezi”
Revizija 2R evizori, jeste li sakupili bodove nužne za održavanje revizorske licence? mr. sc. Mladen Štahan Porezi 3P rodaja poslovnih udjela - oporezivanje i izvješćivanje Jasminka Rakijašić, dipl. oec. 4 Darivanje poslovnih partnera mr. sc. Ida Dojčić 6 Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću pri zapošljavanju mladih osoba mr. sc. Mirjana Paić Ćirić 7 Tko mora provesti revalorizaciju dugotrajne materijalne imovine? Domagoj Zaloker, dipl. oec. 8 Ugovorna zabrana natjecanja i obračun javnih davanja Dinko Lukač, dipl. oec. 10 P laćanje i naplata gotovim novcem Irena Slovinac, dipl. oec. 11 Naknada troškova smještaja radnika mr. sc. Sanja Živko Proračun 12 P ostupanja po prijavljenim nepravilnostima – novi Pravilnik (nastavak) Nikolina Bičanić, mag. oec. Pravo 14 Š to mora sadržavati ugovor o radu za rad kod kuće Ljubica Ðukanović, mag. iur. 16 N ovčana naknada za vrijeme nezaposlenosti Vedran Jelinović, dipl. iur. Gospodarstvo izički pokazatelji turizma RH u 2020. F godini na razini 2001. godine mr. sc. Ivan Kelebuh
FINANCIJE REVIZIJA PIŠE: MLADEN ŠTAHAN
Revizori, jeste li sakupili bodo za održavanje revizorske licen
U
skladu sa Zakonom o reviziji i Pravilnikom o stalnom stručnom usavršavanju ovlaštenih revizora, ovlašteni revizori su se dužni stručno usavršavati. O svom usavršavanju ovlašteni revizori moraju voditi evidenciju, koju za razdoblje od 29.11.2019. do 29.11.2020. trebaju najkasnije do 29.12.2020. godine dostaviti u Ministarstvo financija. Da bi održao licencu, ovlašteni revizor mora u jednogodišnjem razdoblju ostvariti najmanje 35 bodova, od kojih bar 20 mora biti iz osnovnih aktivnosti (od kojih najmanje ½ bodova treba imati oznaku „A“).
daje prethodnu suglasnost - ako se vode odgovarajuće evidencije i imaju odgovarajuća odobrenja od priznatih međunarodnih računovodstvenih udruga. Osnovna aktivnost je i objavljena stručna knjiga ili priručnik (s recenzijom sveučilišnog profesora), te objavljeni članak u knjizi ili stručnom časopisu, sve iz područja revizije, računovodstva i srodnih područja i držanje
Za trogodišnje razdoblje propisana struktura bodova po područjima, i to: 1. najmanje 60 bodova iz područja revizije, 2. najmanje 40 bodova iz područja računovodstva i 3. najviše 20 bodova iz ostalih područja.
Osnovne i ostale aktivnosti Osnovne aktivnosti se odnose na sudjelovanje revizora kao polaznika ili edukatora na stručnim skupovima: 1. prema programima na koje je Ministarstvo financija dalo prethodnu suglasnost, 2. u organizaciji međunarodnih profesionalnih organizacija koje su članice Međunarodne federacije računovođa na koje Ministarstvo financija nije dalo prethodnu suglasnost, 3. internog i eksternog tipa, u organizaciji revizorskih društava, na koje Ministarstvo financija ne 2 studeni 2020.
ne daje prethodnu suglasnost, kao i sudjelovanje u radnim skupinama na izradi propisa iz područja računovodstva, revizije i srodnih područja koje osniva ministar financija. U ostale aktivnosti ubraja se i samoedukacija kontinuiranom izobrazbom putem interneta i čitanje profesionalnih publikacija, knjiga i časopisa za tematske jedinice iz propisanih područja, uz odgovarajuće bilješke.
predavanja na edukacijama za ovlaštene revizore. Ostale aktivnosti obuhvaćaju sudjelovanje revizora na stručnim edukacijama internog tipa, u organizaciji revizorskih i drugih društava koja pružaju savjetodavne usluge i edukacijskih organizacija, na koje Ministarstvo financija
Iako ovlašteni revizor ne mora svake godine postići propisane omjere za trogodišnje razdoblje, najbolje je u svakom jednogodišnjem razdoblju ostvariti propisanu strukturu. Ovlašteni revizor je dužan čuvati dokumentaciju i potvrde kojima može dokazati ispunjenje svoje obveze u svojim evidencijama. Ako u tekućoj godini ovlašteni revizor ne ostvari najmanje 35 bodova stalnog stručnog usavršavanja odnosno 120 bodova u
POREZI
ove nužne nce? razdoblju od tri uzastopne godine, dužan je o tome obavijestiti Ministarstvo financija, te navesti i dokumentirati opravdane razloge zbog kojih nije mogao ispuniti tu obvezu - ako ih ima (privremena nesposobnost za rad, upućivanje na rad u inozemstvo i dr.). Samo za opravdane razloge propisane su određene pogodnosti. Ovlaštenom revizoru koji u razdoblju od tri godine ne stekne 120 bodova, Ministarstvo financija ukinuti će rješenje kojim je izdano odobrenje za rad za obavljanje revizorskih usluga. Za ponovno stjecanje revizorske licence ovlašteni revizor treba ponovo položiti ispit.
Tko provodi stručno usavršavanje? Stalno stručno usavršavanje ovlaštenih revizora provode Hrvatska revizorska komora i drugi organizatori (i TEB), prema programima na koje Ministarstvo financija daje prethodnu suglasnost. Sakupljanje bodova ove je godine značajno otežano pandemijom koronavirusa, radi koje brojne najavljene edukacije nisu održane. Usprkos tome, TEB svojim programima omogućuje stjecanje svih potrebnih bodova za održavanje revizorske licence za razdoblje 29.11.2019. - 29.11.2020. godine, koje možete pogledati na: https://www.teb.hr/media/19620/ bodovi-za-revizore.pdf
PIŠE: JASMINKA RAKIJAŠIĆ
Prodaja poslovnih udjela - oporezivanje i izvješćivanje O
porezivanje kapitalnih dobitaka, odnosno razlike između ugovorene prodajne cijene financijske imovine koja se otuđuje i njene nabavne vrijednosti, u sustav oporezivanja porezom na dohodak uvedeno je 1. siječnja 2016. godine. Kapitalni dobici oporezuju se po stopi od 12%, uvećano za prirez, i to je konačni porez. Pored ostalih vrsta, financijskom imovinom smatraju se i udjeli u kapitalu trgovačkih društava, a otuđenje istih porezni obveznik je obvezan prijaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave u roku od 8 dana od dana otuđenja. Porez na dohodak od kapitalnih dobitaka po osnovi otuđenja udjela plaća se po rješenju Porezne uprave u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.
Udjeli stečeni prije 1.1.2016. Međutim, odredbe o oporezivanju kapitalnih dobitaka ne primjenjuju se pri otuđenju financijske imovine stečene prije 1. siječnja 2016. godine. Stoga, ako se otuđuju poslovni udjeli koji su kupljeni ili na drugi način stečeni prije 1.1.2016., kapitalni dobici od prodaje tih udjela ne podliježu oporezivanju porezom na dohodak. U ovom slučaju nema obveze prijave ugovora Poreznoj upravi, niti obveze izvješćivanja na Obrascu JOPPD.
Oslobođenja od oporezivanja Osim financijske imovine stečene prije 1.1.2016., dohodak po osnovi kapitalnih dobitaka studeni 2020. 3
FINANCIJE POREZI ne oporezuje se niti ako je otuđenje izvršeno: ▶ između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji; ▶ između razvedenih bračnih drugova, a otuđenje je u neposrednoj svezi s razvodom braka; ▶ u svezi s nasljeđivanjem financijske imovine;1 ▶ nakon dvije godine od dana nabave, odnosno stjecanja. U slučaju primjene nekog od navedenih izuzeća, s obzirom da se radi o neoporezivom otuđenju udjela, nema obveze dostavljanja ugovora Poreznoj upravi u roku od 8 dana. Međutim, o ostvarenim kapitalnim dobicima treba izvijestiti na Obrascu JOPPD. Naime, u Prilogu 4. Obrasca JOPPD (Neoporezivi primici/primici koji se ne smatraju dohotkom), navedena je oznaka 022 za izvješćivanje o ostvarenim kapitalnim dobicima po navedenim osnovama koji su izuzeti od oporezivanja. JOPPD se dostavlja do kraja mjeseca veljače tekuće godine, s danom i oznakom izvješća dana 31. prosinca prethodne godine, za kapitalne dobitke ostvarene u prethodnoj godini. Kada se naknadno otuđuje financijska imovina stečena na neki od prethodno navedenih načina, danom stjecanja smatra se dan prvotnog stjecanja kada je primijenjeno izuzeće od oporezivanja. 2 Primici po osnovi kapitalnih dobitaka od otuđenja financijske imovine ako to nije djelatnost poreznog obveznika koji ne podliježu oporezivanju sukladno odredbi čl. 67. st. 8. Zakona o porezu na dohodak i primici po osnovi otkupa udjela u Fondu hrvatskih branitelja iz domovinskog rada i članova njihovih obitelji 1
4 studeni 2020.
PIŠE: IDA DOJČIĆ
Darivanje poslovn P
oslovnim partnerima smatraju se osobe s kojima postoji poslovni odnos ili se očekuje da će se takav odnos uspostaviti. Prigodno darivanje ili ugošćenje poslovnih partnera uobičajena je praksa u poslovanju poduzetnika. Iako se radi o izdacima učinjenima u poslovne svrhe, a to je uspostavljanje što bolje poslovne suradnje s poslovnim partnerima, ovi izdaci nisu u cijelosti porezno priznati. Ugošćenja, darivanja i ostali troškovi nastali iz poslovnog odnosa s poslovnim partnerom u poreznom smislu smatraju se reprezentacijom. Reprezentacijom se, sukladno Pravilniku o porezu na dodanu vrijednost, smatraju:
gom primatelja. Pravilnikom o PDV-u je također navedeno (čl. 11.) kako se povremeno davanje poklona pojedinačne vrijednosti do 160,00 kn bez PDV-a ne smatra isporukom dobara uz naknadu, što znači da ne podliježe PDV-u, pod uvjetom da se pokloni ne daju istim osobama i da ne postoji pravna obveza ili obveza protuisporuke odnosno protuusluge primatelja dobra. Ako se radi o davanju za koje postoji točno određena protuusluga primatelja, tada se radi o isporuci uz naknadu, sukladno odredbama čl. 4. st. 1. Zakona o PDV-u. Kako se ovakvo davanje ne bi smatralo isporukom, istoj osobi u jednom tromjesečju može se dati najviše jedan poklon.
▶ ugošćenja poslovnih partnera, ▶ darivanje poslovnih partnera prigodnim poklonima, ▶ plaćanje poslovnim partnerima izdataka odmora, športa, rekreacije i razonode, izdataka za zakup automobila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor i razonodu i sl.
smatra davanje poklona u vrijednosti do 160,00 kn (bez PDV-a) uz uvjet da se daju povremeno i ne istim osobama. ! D arovi sa ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda dani poslovnom partneru u vrijednosti većoj od 160,00 kn smatraju se troškovima reprezentacije.
O prigodnim poklonima se radi kada poduzetnik nekog poslovnog partnera, njegovog zastupnika ili neku drugu osobu uključujući i zaposlenike daruje u dobrima ili uslugama, a da za to ne postoji pravna obveza ili neka druga povezanost s uslu-
! R eprezentacijom se ne
Zakonom o PDV-u (čl. 61. st. 1.) je zabranjen odbitak pretporeza po ulaznim računima koji se odnose na reprezentaciju. Prema čl. 136. Pravilnika o PDV-u, poduzetnik ne može odbiti pretporez obračunan:
POREZI POREZI
nih partnera ▶ z a obavljene mu isporuke dobara i usluga u tuzemstvu, ▶ pri stjecanju dobara unutar EU-a i primljene usluge iz drugih država članica, ▶ pri uvozu dobara, koja poreznom obvezniku služe za reprezentaciju. Obzirom da odbitak pretporeza po ulaznim računima što se odnose na troškove reprezentacije nije dozvoljen uopće, ukupan iznos računa (s uključenim PDV-om) predstavljat će trošak poduzet-
Dakle, reprezentacija uvijek pretpostavlja postojanje poslovnog odnosa s poslovnim partnerom.
nika. Napominjemo kako je odredbama o oporezivanju dobiti određeno da se porezna osnovica povećava za 50% troškova reprezentacije, pa porezno nepriznati dio rashoda reprezentacije, određen u paušalnom iznosu od 50% (s uključenim PDV-om) uvećava osnovicu poreza na dobit. Kod obveznika poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, odredbama čl. 33. st. 1. toč. 1. Zakona o
Treba napomenuti kako poslovni partneri također mogu biti kupci proizvoda/usluga, stoga je dozvoljeno i poslovnim partnerima poklanjati promidžbene predmete, odnosno poklone male vrijednosti, te iskazivati takve isporuke kao trošak promidžbe, koji je u cijelosti porezno priznati trošak. Promidžbeni odnosno reklamni predmeti određeni su poreznim propisima kao:
porezu na dohodak je navedeno kako se pri utvrđivanju dohotka od samostalne djelatnosti ne priznaje 50% izdataka reprezentacije.
! Poslovnim partnerima smatraju se osobe s kojima postoji poslovni odnos ili se očekuje da će se takav odnos uspostaviti (čl. 23. Pravilnika o porezu na dobit).
▶ proizvodi i roba iz asortimana poreznog obveznika prilagođeni za te svrhe s oznakom »nije za prodaju«, te ▶ drugi reklamni predmeti s nazivom tvrtke, proizvoda i drugog oblika reklame (čaše, pepeljare, stolnjaci, podmetači, olovke, rokovnici, upaljači, privjesci i sl.) dani za uporabu u prodajnom prostoru kupca, ▶ ili ako se daju potrošačima ne smatraju reprezentacijom ako je njihova pojedinačna vrijednost do 160,00 kn (bez PDV-a). Davanje poklona u svrhu promidžbe, čija je pojedinačna vrijednost do 160,00 kn bez PDV-a, ne smatra se isporukom dobara uz naknadu i na takve isporuke ne plaća se PDV, pod uvjetom da se radi o posebno prilagođenim dobrima koje imaju oznaku „nije za prodaju“ ili ako se radi o reklamnim predmetima odnosno predmetima namijenjenih promidžbi na kojima se nalazi naziv tvrtke ili proizvoda. Ta dobra mogu biti primjerice čaše, pepeljare, olovke, stolnjaci, podmetači, privjesci, prospekti, katalozi, vrećice te drugi slični proizvodi (čl. 11. st. 4. Pravilnika o PDV-u). Potrebno je istaknuti kako se darivanja učinjena u poslovne svrhe – kao poklon poslovnom partneru ili u svrhu promidžbe, nikako ne smije izjednačavati s privatno motiviranim izuzimanjima poduzetnika. studeni 2020. 5
FINANCIJE POREZI PIŠE: MIRJANA PAIĆ ĆIRIĆ
Oslobođenje od plaćanja dopr plaću pri zapošljavanju mladih
R
azmišljate li o zapošljavanju novih radnika podsjećamo vas da je za određene kategorije radnika zakonodavac propisao oslobođenja od plaćanja doprinosa na plaću (doprinosa za zdravstveno osiguranje), i to za: radnike koji se prvi puta zapošljavaju, za koje je oslobođenje propisano u razdoblju od jedne godine od dana zapošljavanja. Oslobođenje se može koristiti isključivo uz dokaz HZMO-a da osoba, do trenutka zapošljavanja, nije bila u sustavu osiguranja, osim za određene iznimke1; mlade osobe, uz oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću u razdoblju od pet godina, uz propisane uvjete i djecu umrlih/nestalih branitelja iznad 29 godina starosti – također oslobođenje od 5 godina od dana zapošljavanja uz obvezan ugovor na neodređeno vrijeme. Dakle, za navedene se radnike u propisanom razdoblju poslodavci oslobođaju od plaćanja doprinosa na plaću (jednu odnosno pet godina, u kojem se razdoblju plaća samo doprinos za mirovinsko osiguranje - 15% + 5%). Ističemo da se oslobođenje odnosi samo na plaću (pri1
Smatra se da osoba nije bila u sustavu osiguranja ako ima ostvaren staž osiguranja temeljem drugog dohotka do 8 dana i ako je u osiguranju temeljem obavljanja roditeljskih dužnosti.
6 studeni 2020.
mitak isplaćen u novcu ili naravi za rad u određenom mjesecu prema ugovoru o radu, pravilniku o radu ili kolektivnom ugovoru), a ne i na tzv. ostale primitke (naknade, nagrade, potpore iznad neoporezivih iznosa, naknade za neiskorišteni godišnji odmor, bonuse, plaće izvan redovnih mjesečnih plaća i sl.).
Mlade osobe
Da bi se osoba smatrala mladom osobom uvjet je da do dana početka osiguranja ima manje od 30 godina života što znači da se mladom osobom smatra i osoba koja je u trenutku sklapanja ugovora o radu/početka osiguranja navršila 29 godina i 11 mjeseci života. Drugi uvjet za oslobođenje od plaćanja doprinosa je sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme, uz obveznu prijavu na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, pri čemu treba istaknuti da se oslobođenje ne može koristiti ako je ta osoba prethodno već imala sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme s istim poslodavcem. To znači da poslodavac može, za osobu koja je kod njega radila na određeno vrijeme (i prvo zapošlja-
vanje) odnosno bila na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnoga odnosa, koristiti propisano oslobođenje. Ističemo da je za prijavu mlade osobe u HZMO-u, u obrascu M-1P/eM-1P propisana posebna osnova osiguranja (Radni odnos osobe mlađe od 30 godina prema Zakonu o doprinosima). Ako poslodavac naknadno uvidi da nije prijavio osobu po toj osnovi, tada može retroaktivno promijeniti prijavu (s datumom prijave radnika u radni odnos). Poslodavac može u određenim slučajevima produžiti razdoblje korištenja oslobođenja od plaćanja doprinosa na plaću (čl. 16.a st. 4. Pravilnika o doprinosima), i to ako: ▶ mlada osoba za vrijeme trajanja pet godina zaposlenja ostvaruje pravo iz obveznog zdravstvenog osiguranja na naknadu plaće na teret državnog proračuna ili ▶ toj osobi miruje radni odnos radi dragovoljnog služenja vojnog roka u oružanim snagama RH. Naknade koje isplaćuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje na teret državnog proračuna su npr. naknade za vrijeme roditeljskog dopusta. Međutim, naknade za vrijeme: bolovanja od 43. dana privremene nesposobnosti za rad, komplikacija u trudnoći, rodiljnog dopusta, se isplaćuju na teret
POREZI
rinosa na h osoba sredstava HZZO-a pa iz navedene odredbe čl. 16.a Pravilnika o doprinosima proizlazi da vrijeme ostvarivanja naknade na teret HZZO-a ne bi produžilo razdoblje korištenja oslobođenja od plaćanja doprinosa na plaću. Ipak, temeljem usmenih saznanja iz nadležnih institucija, vrijeme korištenja oslobođenja može se produžiti i ako osoba ostvaruje naknadu na teret HZZO-a, bez obzira što to ne proizlazi iz navedene odredbe Pravilnika. Vezano uz korištenje neplaćenog dopusta od strane mlade osobe, a za koje vrijeme je poslodavac odjavio osobu s mirovinskog osiguranja (pri čemu radni odnos nije prekinut, ali sva prava i obveze iz radnog odnosa miruju), smatramo da poslodavac, nakon prestanka korištenja neplaćenog dopusta radnika, ima pravo nastaviti korištenje oslobođenja od plaćanja doprinosa na plaću pri čemu razdoblje korištenja neplaćenog dopusta ne produžuje razdoblje korištenja oslobođenja. Detaljnije o mogućnostima nastavnog korištenja oslobođenja u slučaju spajanja, pripajanja ili drugih oblika reorganizacije poslodavca, načinu popunjavanja obrasca JOPPD i dr., možete pročitati u našem časopisu. DETALJNIJE O TEMI: FIP br. 6/20, J. Rakijašić, str. 107
POREZI
PIŠE: DOMAGOJ ZALOKER
Tko mora provesti revalorizaciju dugotrajne materijalne društva koja imovine? Trgovačka kao metodu naknadnog N
akon što se dugotrajmjerenja dugotrajne na materijalna imovina materijalne imovine nabavi, odnosno nakon što se početno evidentira (pri- primjenjuju metodu troška, zna) u poslovnim knjigama nisu dužna povećavati trgovačkog društva, društvo je dužno odabrati metodu knjigovodstvenu vrijednost njenog naknadnog mjerenja, svoje dugotrajne materijalne što je utvrđeno zahtjevima imovine revalorizacijom, HSFI-a 6 - Dugotrajna maneovisno o iznosu njene terijalna imovina i MRS-a 16 - Nekretnine, postrojenja procijenjene fer vrijednosti. i oprema. Metoda naknadnog mjemože pouzdano izmjeriti, iskazuje renja dugotrajne materijalne u njenom revaloriziranom iznosu. imovine trebala bi biti određena Revalorizirani iznos dugotrajne računovodstvenim politikama materijalne imovine čini fer vridruštva, a moguće je odabrati jednost na datum revalorizacije jednu od dvije metode: metodu umanjena za iznos amortizacije te troška ili metodu revalorizacije. možebitne gubitke od umanjenja Koristeći metodu troška vrijednosti. Revalorizaciju je podruštvo u svojim poslovnim trebno obavljati dovoljno redovito knjigama dugotrajnu materi- kako se knjigovodstvena vrijednost jalnu imovinu iskazuje prema imovine ne bi značajnije razlikovautvrđenom trošku nabave uma- la od njene fer vrijednosti na kraju njenom za iznos amortizacije izvještajnog razdoblja. Fer vrijedte možebitne gubitke od uma- nost možemo definirati kao cijenu njenja vrijednosti (vrijednosna koja bi se mogla postići njenom prodajom u urednoj transakciji usklađenja na niže). Koristeći metodu revaloriza- između sudionika na tržištu. cije društvo u svojim poslovnim Prema tome, ako pretpostaknjigama dugotrajnu materijal- vimo da društvo kao metodu nu imovinu, čija se fer vrijednost naknadnog mjerenja dugostudeni 2020. 7
FINANCIJE POREZI trajne materijalne imovine, prema svojim računovodstvenim politikama, primjenjuje metodu revalorizacije, tada je dužno na datum izvještajnog razdoblja (datum bilance) procijeniti fer vrijednost imovine. Ako se utvrdi da se procijenjena fer vrijednost imovine znatno razlikuje od njene knjigovodstvene vrijednosti (nakon obračuna godišnje amortizacije), tada je društvo dužno uskladiti knjigovodstvenu vrijednost do visine fer vrijednosti. Bez obzira na navedeno, većina tuzemnih trgovačkih društava kao metodu naknadnog mjerenja dugotrajne materijalne imovne primjenjuje metodu troška. Radi činjenice da takva društva ne primjenjuju metodu revalorizacije kao metodu naknadnog mjerenja dugotrajne materijalne imovine, ona nisu dužna u svojim poslovnim knjigama usklađivati vrijednost dugotrajne imovine u slučajevima kada fer vrijednost imovine znatno premašuje njenu knjigovodstvenu vrijednost. S druge strane, kada postoji bilo kakav pokazatelj o umanjenju vrijednosti dugotrajne materijalne imovine uz ispunjenje svih odnosnih uvjeta iz HSFI-a 6 odnosno MRS-a 36 - Umanjenje imovine, društvo je dužno provesti vrijednosno usklađenje u svojim poslovnim knjigama, neovisno o tome primjenjuje li društvo metodu revalorizacije ili metodu troška kao metodu naknadnog mjerenja predmetne imovine. DETALJNIJE O TEMI: FIP br. 10/18, D.Zaloker, str. 49 FIP br. 5/17, D.Zaloker, str. 25
8 studeni 2020.
PIŠE: DINKO LUKAČ
Ugovorna zabrana javnih davanja P
oslodavac i radnik mogu ugovoriti da se određeno vrijeme nakon prestanka ugovora o radu, radnik ne smije zaposliti kod druge osobe koja je u tržišnom natjecanju s poslodavcem, te da ne smije za svoj račun ili za račun treće osobe sklapati poslove kojima se natječe s poslodavcem, a poslodavac se pri tom obvezuje radniku isplatiti naknadu.
Ugovor o zabrani natjecanja i visina naknade Ugovor o zabrani natjecanja (Ugovor) mora se sklopiti u pisanom obliku (ili ugovorom o radu ili posebnim ugovorom) i ne smije se zaključiti za razdoblje duže od 2 godine od dana prestanka radnog odnosa, a ako se ugovora usmeno tada nije pravno valjan. Odredbe ugovora kojima se uređuje ugovorna zabrana natjecanja vrijede samo nakon prestanka radnog odnosa, a primjenjuju se samo ako su ugovorne stranke izričito ugovorile njihovu primjenu. Ako je u Ugovoru samo općenito navedena ugovorna zabrana natjecanja, tada se smatra da su zabranjeni i sklapanje poslova i zapošljavanje (zabrana zapošljavanja na bilo kojem radnom mjestu kod
poslodavca koji je u tržišnom natjecanju s ranijim poslodavcem). Tržišno natjecanje između dva poslodavca postoji ako oni obavljaju istu registriranu djelatnost te iz takve djelatnosti nude na tržištu kupcima iste proizvode i usluge. Ugovor ne obvezuje radnika ako poslodavac tim ugovorom nije preuzeo obvezu isplate naknade radniku za vrijeme trajanja zabrane te ako njegov cilj nije zaštita opravdanih poslovnih interesa poslodavca. Ugovorna zabrana natjecanja obvezuje radnika samo ako je Ugovorom poslodavac preuzeo obvezu da će radniku za vrijeme trajanja zabrane isplaćivati naknadu najmanje u iznosu polovice prosječne plaće isplaćene radniku u 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu, najkasnije do 15-og u mjesecu za prethodni mjesec.
Kada prestaje ugovorna zabrana natjecanja? Ugovorna zabrana natjecanja prestaje važiti istekom vremena na koji je ugovorena ili istekom roka od 2 godine, te u situaciji kada: ▶ r adnik otkaže ugovor o radu izvanrednim otka-
POREZI POREZI
a natjecanja i obračun zom jer je poslodavac teško povrijedio obvezu iz ugovora o radu, i radnik pisano izjavi da se ne smatra vezanim tim ugovorom u roku od mjesec dana od dana prestanka ugovora o radu, ▶ poslodavac otkaže ugovor o radu, a nema za to opravdani razlog po Zakonu o radu, osim ako poslodavac u roku od 15 dana od otkaza ugovora obavijesti radnika da će mu za vrijeme trajanja ugovorne zabrane natjecanja plaćati naknadu u iznosu polovice prosječne plaće isplaćene radniku u 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Poslodavac se može osloboditi obveze plaćanja naknade za ugovornu zabranu natjecanja ako pisano obavijesti radnika da odustaje od iste i nakon što su prošla 3 mjeseca od dana dostave radniku izjave o odustanku. Usmeni odustanak je pravno neobvezujući.
Obračun poreza na dohodak kao za plaću Plaćom po poreznim propisima o dohotku smatraju se svi primici koje poslodavac u novcu ili u naravi isplaćuje ili daje radniku po osnovi radnog odnosa prema propisima koji uređuju radni odnos. U navedene primitke ubraja se i plaća koju
poslodavac isplaćuje radniku u svezi sa prijašnjim radom po osnovi prijašnjeg radnog odnosa. Kako poslodavac isplaćuje radniku naknadu temeljem ugovorne zabrane natjecanja nakon prestanka radnog odnosa, ta naknada se smatra plaćom jer je u vezi sa prijašnjim radom temeljem bivšeg radnog odnosa.
bivšem radniku, a taj se primitak ne odnosi na naknadu za rad za trajanja radnog odnosa niti je primitak stečen unutar vremena u kojem je postojao radni odnos. Osnovica za obračun doprinosa jest drugi dohodak, a obveznik obračunavanja i obveznik plaćanja svih doprinosa jest isplatitelj primitka. Obveznik doprinosa iz osnovice jest primatelj, a obveznik doprinosa na osnovicu jest isplatitelj primitka.
Izvješćivanje u Obrascu JOPPD
Obračun doprinosa kao za drugi dohodak Naknada s osnove ugovorne zabrane natjecanja koju bivši poslodavac isplaćuje bivšem radniku nakon prestanka radnog odnosa po odredbama propisa o doprinosima ima značenje drugog dohotka. Drugim dohotkom se smatra i primitak po osnovi kojega se, prema propisima o porezu na dohodak, utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada kada ga poslodavac isplaćuje ili daje u naravi
Bivši poslodavac dostavlja podatke Poreznoj upravi na Obrascu JOPPD o isplaćenoj naknadi bivšem radniku za ugovornu zabranu natjecanja te obračunatim i uplaćenim doprinosima, porezu na dohodak i prirezu. Na B strani Obrasca JOPPD popunjavaju se svi podaci u retku, uz napomenu da treba upisati iz Priloga 2 u polje 6.1. šifru 0201 (stjecatelj primitka od nesamostalnog rada koji se prema propisima o porezu na dohodak oporezuje kao dohodak od nesamostalnog rada, a prema propisima o doprinosima kao drugi dohodak) i u polje 6.2. šifru 0401 (primici po osnovi nesamostalnog rada iz čl. 114. st. 1. Zakona o doprinosima koji se isplaćuju bivšem radniku ili drugoj osobi umjesto bivšeg radnika) te u polje 10.1. i 10.2. godinu u kojoj se primitak isplaćuje tj. 1.1.2020 do 31.12.2020. studeni 2020. 9
FINANCIJE POREZI PIŠE: IRENA SLOVINAC
Plaćanje i naplata gotovim novcem
P
laćanje i naplata u gotovom novcu u Republici Hrvatskoj temeljno je uređena Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Prema ovom zakonu, trgovačka društva, ustanove, neprofitne organizacije i druge pravne osobe, kao i obrtnici i druge fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost u Republici Hrvatskoj ne smiju primiti naplatu ili obaviti plaćanje u gotovini (novčanicama kunama i kovanicama kunama i lipama) u vrijednosti od 75.000,00 kn i većoj. Dakle, plaćanje i naplata u gotovu novcu između osoba koje obavljaju registriranu djelatnost i drugih fizičkih i pravnih osoba moguća je samo u iznosu manjem od 75.000,00 kn. Navedeno se ne primjenjuje na međusobna plaćanja između građana. Ograničenje vrijedi i u slučaju ako se naplata ili plaćanje obavlja u više međusobno očigledno povezanih gotovinskih transakcija u vrijednosti od 75.000,00 kn i većoj. Međutim, kada se plaćanje obavlja između dva obveznika fiskalizacije ili prema obrtnicima, prema posebnim propisima dopušteno plaćanje u gotovom novcu je manje.
proizvoda i usluga do iznosa od 5.000,00 kn po jednom računu. Navedeno ograničenje ne primjenjuje se na plaćanja kreditnim i debitnim karticama. Naime, Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom razlikuje pojam gotovine i pojam gotovog novca. Gotovim novcem (na koji se odnosi ograni-
iznosu plaćanja (osim ako nisu propisana od strane banke odnosno drugog izdavatelja kartice).
Plaćanje obrtnicima
Propisima o porezu na dohodak propisano je ograničenje u plaćanju gotovim novcem prema obrtnicima. Tako tijela državne uprave i sudbene vlasti i druga državna tijela, tijela i službe JLiP(R)S, zavodi, neprofitne organizacije, poduzetnici – pravne i fizičke osobe mogu obrtnicima i drugim fizičkim osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost izvršiti plaćanje u gotovom novcu do iznosa od 5.000,00 kn. Plaćanje u iznosu većem od 5.000,00 kn navedene pravne i fizičke osobe moraju izvršiti na žiro račun obrtnika ili karticom. Navedeno se primjenjuje samo na navedene pravne i fizičke osobe, a ne i na potrošače (građane) kada čenje od 5.000,00 kn) smatraju se obrtnicima plaćaju obavljene im novčanice kune i kovanice kune usluge odnosno prodanu robu. i lipe. Pojam gotovine je širi, pa Zabrana plaćanja u obuhvaća gotov novac (novčanice i kovanice kune i lipe), kartice i sl. gotovom novcu Napominjemo da je obveznik Pravna ili fizička osoba koja na fiskalizacije svaki račun koji na- računima u banci ima evidentiraplati gotovinom (gotovim novcem ne neizvršene obveze za plaćanje, ili karticom) obvezan poslati na čiji je redoslijed plaćanja propisan fiskalizaciju da bi račun sadrža- posebnim propisima, tj. čiji je ravao JIR, i to neovisno radi li se o čun u blokadi, ne može plaćati gotovinskom računu ili računu gotovim novcem i/ili zadržati iz čl. 79. st. 1. Zakona o PDV-u. gotov novac u blagajni. Pravna ili Plaćanje prema propisima Račun naplaćen debitnom ili fizička osoba čiji je račun u bloo fiskalizaciji kreditom karticom također tre- kadi mora sav primljeni gotov Obveznik fiskalizacije može ba fiskalizirati. No, kod plaćanja novac (utržak) uplatiti na svoj plaćati gotovim novcem drugom debitnim i kreditnim karticama žiro račun odmah, a najkasnije obvezniku fiskalizacije za nabavu ne primjenjuju se ograničenja u idući radni dan.
10 studeni 2020.
POREZI POREZI PIŠE: SANJA ŽIVKO
Naknada troškova smještaja radnika P
oslodavac može svojim radnicima bez plaćanja poreza na dohodak podmiriti troškove smještaja nastale za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca na temelju vjerodostojne dokumentacije. Troškovi smještaja mogu se podmiriti svim radnicima s kojima poslodavac ima zasnovan radni odnos neovisno o tome je li radni odnos zasnovan na nepuno ili puno radno vrijeme, na određeno ili neodređeno radno vrijeme (uključujući i stalne sezonske poslove), te neovisno o tome imaju li radnici prebivalište odnosno uobičajeno boravište u sjedištu poslodavca ili mjestu izdvojene poslovne jedinice u mjestu rada ili u nekom drugom mjestu, neovisno o činjenici koliko je mjesto rada udaljeno od mjesta prebivališta odnosno uobičajenog boravišta radnika. Visina naknade troškova smještaja radnika nije ograničena iznosom, pa se neoporezivo može nadoknaditi trošak do visine stvarnih izdataka. Naknadu troškova smještaja radnika nije moguće isplatiti u gotovini već isključivo
bezgotovinskim putem, odnosno radniku na njegov tekući račun. Za podmirenje troškova smještaja radniku, poslodavac donosi odluku, a neoporezivi primitak radnika priznaje se za mjesec u kojemu je pružena usluga smještaja. Troškovi smještaja koje poslodavac osigurava svojim radnicima za vrijeme rada na terenu ili na službenom putu ne
smatraju se troškovi smještaja radnika iz odredbe čl. 7. st. 2. toč. 36. Pravilnika o porezu na dohodak. Poslodavac može radniku osigurati neoporezivi primitak po osnovi nadoknade troškova smještaja na jedan od sljedećih načina: ▶ t rošak smještaja poslodavac uplaćuje na račun radnika ▶ t rošak smještaja poslodavac
izravno podmiruje pružatelju usluga ▶p oslodavac organizira smještaj u vlastitim objektima. Ako radnik sam sklopi ugovor o najmu s pružateljem usluge, a poslodavac donese odluku o refundaciji troška smještaja radniku, radnik poslodavcu treba dostaviti kopiju sklopljenog ugovora ili računa (koji glasi na radnika) temeljem kojeg će poslodavac izvršiti refundaciju sredstava, uplatom na radnikov račun. U tom slučaju smatra se da je primitak ostvaren onda kada je radniku isplaćena naknada za podmirivanje troškova smještaja. U slučaju da radnik više nema izdataka za smještaj, obavezan je o istom obavijestiti poslodavca. Ovdje je bitno napomenuti da se troškom smještaja smatra ukupan iznos iskazan na ugovoru ili računu uz uvjet da u isti nisu uključene stavke koje se uobičajeno ne pripisuju trošku smještaja kao npr. korištenje garaže, posebno plaćeni izdaci za korištenje telefona i interneta, posebna naplata utroška struje, vode, grijanja i slično. studeni 2020. 11
FINANCIJE POREZI Ako se trošak smještaja isplaćuje radniku koji radi istovremeno kod dva ili više poslodavaca prije isplate naknade troška smještaja radnik je dužan dostaviti izjavu da su navedeni primici već isplaćeni za isto razdoblje, te da se neoporezivo može isplatiti samo razlika do visine stvarnih izdataka. Radnik nije obvezan dostaviti izjavu ako su poslodavcu dostupni podaci o ostvarenim neoporezivim primicima u sustavu ePorezna. Ovi se primici iskazuju na JOPPD obrascu, na str. B u polju 15.1. s oznakom neoporezivog primitka 68 – Troškovi smještaja radnika nastali za vrijeme rada kod poslodavca na temelju vjerodostojne dokumentacije koji se podmiruju na račun radnika. JOPPD se predaje na dan isplate ili do 15. dana tekućeg mjeseca za primitke koji su isplaćeni u prethodnom mjesecu. Drugi način na koji se radniku može nadoknaditi trošak smještaja je kad poslodavac izravno podmiruje trošak smještaja pružatelju usluge, osobi koja iznajmljuje prostor za stanovanje radniku. I u ovom slučaju bitno je da su zadovoljeni propisani uvjeti, tj. da se naknada troška smještaja plaća na temelju računa ili ugovora, da trošak smještaja ne uključuje režijske troškove, te da je plaćen bezgotovinskim putem, što znači: doznakom na žiroračun najmodavca ili karticom koja glasi na poslodavca ili obračunskim plaćanjem (cesijom, prijebojem i sl.).
Neoporezivi primitak radnika iskazuje se na JOPPD obrascu, na str. B u polju 15.1. s oznakom primitka 67 – Troškovi smještaja radnika nastali za vrijeme rada kod poslodavca na temelju vjerodostojne dokumentacije koji se podmiruju bezgotovinskim putem. JOPPD se predaje do 15. dana tekućeg mjeseca za usluge smještaja ostvarene u prethodnom mjesecu, bez obzira na datum plaćanja usluge smještaja. Treći način na koji se radniku može osigurati naknada troškova smještaja je kada je smještaj organiziran kod samog poslodavca. To znači da poslodavac može imati svoje nekretnine koje daje na uporabu zaposlenicima za potrebe stanovanja. Pritom je poslodavac dužan osigurati vjerodostojnu dokumentaciju, evidenciju ili obračun troškova nekretnine dane na korištenje, kako bi se mogla utvrditi vrijednost neoporezivog primitka. Trošak, odnosno cijena koštanja smještaja radnika može naprimjer obuhvatiti trošak amortizacije zgrade, trošak amortizacije opreme i inventara i ostale mjesečne troškove. Obzirom da se režijski troškovi ne mogu priznati kao neoporezivi primitak radnika, treba ih podmiriti sam radnik, no ukoliko bi poslodavac ipak odlučio radniku nadoknaditi i te troškove, u tom bi slučaju za utvrđenu vrijednost režijskih troškova trebao obračunati plaću u naravi.
PIŠE: NIKOLINA BIČANIĆ
U
prošlom broju TEB-ovog Poslovnog infa pisali smo o novom Pravilniku o postupanju i izvještavanju o nepravilnostima1 (u nastavku: Pravilnik). Pojasnili smo pojam osoba za nepravilnosti i povjerljive osobe, vrste nepravilnosti i propisana postupanja ovisno o vrsti nepravilnosti. U nastavku pojašnjavamo način postupanja po prijavljenim nepravilnostima u pojedinim institucijama, ovisno o tome imaju li imenovanu osobu za nepravilnosti ili ne, odnosno imaju li povjerljivu osobu ili ne. Tijek postupanja u institucijama koje… n emaju obvezu imenovati osobu za nepravilnosti ni povjerljivu osobu: Čelnik/osoba koju on ovlasti ››› ü procjenjuje osnovanost zaprimljene prijave o nepravilnostima, ü određuje vrstu nepravilnosti, ü nalaže poduzimanje odgovarajućih mjera, ü izvještava o nepravilnosti osobu za nepravilnosti (povjerljivu osobu) u nadležnom ministarstvu/ razdjelu odnosno JLP(R)S (na Prilogu 2 Pravilnika), ü prati kako se poduzimaju mjere za otklanjanje;
Nar. nov., br. 78/20
1
12 studeni 2020.
PRORAČUN POREZI
Postupanja po prijavljenim nepravilnostima – novi Pravilnik (nastavak) Tijek postupanja u institucijama koje… nemaju obvezu imenovati osobu za nepravilnosti, ali imaju obvezu imenovati povjerljivu osobu: Sve obavijesti o prijavljenim, odnosno uočenim nepravilnostima dostavljaju se povjerljivoj osobi. Povjerljiva osoba ››› üp rocjenjuje osnovanost zaprimljene prijave o nepravilnostima, pri čemu može tražiti objašnjenja, smjernice ili stručno mišljenje od nadležnih ustrojstvenih jedinica unutar institucije te ako je moguće određuje vrstu nepravilnosti koristeći klasifikaciju nepravilnosti iz zakona kojim je uređen sustav unutarnjih kontrola u javnom sektoru RH, ü obavještava čelnika o zaprimljenoj informaciji po prijavljenoj, odnosno uočenoj nepravilnosti i ü predlaže čelniku poduzimanje odgovarajućih mjera. Čelnik institucije po zaprimljenoj informaciji o prijavljenoj, odnosno uočenoj nepravilnosti ››› ü daje nalog nadležnim ustrojstvenim jedinicama za utvrđivanje činjenica vezano za prijavljenu, odnosno uočenu nepravilnost, ü nalaže poduzimanje mjera u skladu s odredbama Pravilnika, ako je nepravilnost utvrđena, ü izvještava o nepravilnosti osobu za nepravilnosti, odnosno povjeljivu osobu koja obavlja dužnost osobe za nepravilnosti u nadležnom ministarstvu ili drugom državnom tijelu na razini razdjela organizacijske klasifikacije, odnosno u nadležnoj JLP(R)S (na Prilogu 2 Pravilnika),
Tijek postupanja u institucijama koje…
Tijek postupanja u institucijama koje…
ü p rati kako se poduzimaju mjere i provode aktivnosti usmjerene na otklanjanje prijavljene/ uočene nepravilnosti.
ü nalaže poduzimanje mjera u skladu s odredbama Pravilnika, ako je nepravilnost utvrđena, ü izvještava o nepravilnosti (na Prilogu 2 Pravilnika), ü prati kako se poduzimaju mjere i provode aktivnosti usmjerene na otklanjanje prijavljene/ uočene nepravilnosti.
u ministarstvima/razdjelima i JLP(R)S (imaju obvezu imenovati osobu za nepravilnosti i povjerljivu osobu): Sve obavijesti o prijavljenim, odnosno uočenim nepravilnostima dostavljaju se osobi za nepravilnosti ili povjerljivoj osobi koja obavlja dužnost osobe za nepravilnosti. Osoba za nepravilnosti ili povjerljiva osoba koja obavlja dužnost osobe za nepravilnosti ››› ü procjenjuje osnovanost zaprimljene prijave o nepravilnostima, pri čemu može tražiti objašnjenja, smjernice ili stručno mišljenje od nadležnih ustrojstvenih jedinica unutar institucije te ako je moguće određuje vrstu nepravilnosti koristeći klasifikaciju nepravilnosti iz zakona kojim je uređen sustav unutarnjih kontrola u javnom sektoru RH i ü obavještava čelnika o zaprimljenoj informaciji po prijavljenoj, odnosno uočenoj nepravilnosti te ü predlaže čelniku poduzimanje odgovarajućih mjera. Čelnik po zaprimljenoj informaciji o prijavljenoj, odnosno uočenoj nepravilnosti ››› ü daje nalog nadležnim ustrojstvenim jedinicama za utvrđivanje činjenica vezano za prijavljenu, odnosno uočenu nepravilnost,
Provjere Izjava o fiskalnoj odgovornosti Nadležna ministarstva/razdjeli i JLP(R)S-i za svaku instituciju iz nadležnosti provjeravaju formalni sadržaj Izjave o fiskalnoj odgovornosti (u nastavku: Izjava) i Upitnika o fiskalnoj odgovornosti (u nastavku: Upitnik). Na odabranom uzorku provjeravaju se pitanja iz Upitnika, dostavljeni Izjava i Upitnik. O utvrđenim nepravilnostima po provedenim provjerama odmah, a najkasnije u roku od 7 radnih dana: poduzimaju se mjere iz čl. 12. Pravilnika (ovisno o vrsti nepravilnosti) a za sve nepravilnosti utvrđene u provjerama popunjava se jedan obrazac iz Priloga 2 (Podaci o prijavljenoj nepravilnosti). DETALJNIJE O TEMI: FIP br. 7/20, D. Kozina, A. Zorić str. 20
studeni 2020. 13
PRAVO PIŠE: LJUBICA ÐUKANOVIĆ
Što mora sadržavati ugovor
R
ad kod kuće je rad na izdvojenom mjestu rada i ugovor o radu za obavljanje poslova kod kuće radnika mora sadržavati i dodatne podatke iz čl. 17. st. 1. Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14, 127/17 i 98/19; u nastavku: ZR). Obvezan sadržaj pisanog ugovora o radu propisan je čl. 15. st. 1. ZR koji mora sadržavati podatke o ▶ strankama te njihovu prebivalištu, odnosno sjedištu ▶ mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima ▶ nazivu posla, odnosno naravi ili vrsti rada, na koje se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova ▶ danu početka rada ▶ očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme ▶ trajanju plaćenoga godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja trajanja toga odmora ▶ otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnosno poslodavac, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja otkaznih rokova ▶ osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo ▶ trajanju redovitog radnog dana ili tjedna. Obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu na izdvojenom mjestu rada za rad kod kuće radnika propisan je čl. 17. st. 1. 14 studeni 2020.
ZR-a koji, osim podataka iz čl. 15. ZR-a, mora sadržavati i dodatne podatke o: ▶ radnom vremenu, ▶ s trojevima, alatima i opremi za obavljanje poslova koje je poslodavac dužan nabaviti, instalirati i održavati, ▶u porabi vlastitih strojeva, alata i druge opreme radnika i naknadi troškova u vezi s time, ▶n aknadi drugih troškova radniku vezanih uz obavljanje poslova, ▶n ačinu osposobljavanja i stručnog usavršavanja radnika. P rimjer - Ugovor o radu
na izdvojenom mjestu rada za obavljanje poslova kod kuće radnika
__________________zastupan po Predsjedniku Uprave _______________________ (u daljnjem tekstu: Poslodavac) i _____________________ (u daljnjem tekstu: Radnik) sklopili su dana ______________. godine sljedeći
Ugovor o radu na izdvojenom radnom mjestu za rad od kuće Članak 1. Zbog posebnih okolnosti izazvanih epidemijom virusa SARS-CoV-2, ugovorne strane suglasno mijenjaju pojedine odredbe ugovora o radu sklo-
pljenog __________ godine za obavljanje poslova radnog mjesta ________________ (Osnovni ugovor o radu). Članak 2. Ugovorne stranke suglasne su da ovim Ugovor privremeno uređuju međusobna prava i obveze, da se isti primjenjuje za vrijeme posebnih okolnosti izazvanih epidemijom virusa SARS-CoV-2, te da će se po prestanku tih okolnosti ponovo ustanoviti prava i obveze iz Osnovnog ugovora. Prava i obveze iz ovog Ugovora počinju teći _______________ godine. Za vrijeme obavljanja poslova kod kuće plaća radnika neće biti utvrđena u manjem iznosu od plaće radnika koji radi na istim ili sličnim poslovima u poslovnom prostoru poslodavca. Članak 3. U Osnovnom ugovoru o radu mijenja se čl. ___ kojim je ugovoreno mjesto rada radnika i sada glasi: „Poslove radnog mjesta iz čl. ______ Osnovnog ugovora radnik će obavljati na izdvojenom radnom mjestu rada kod kuće na adresi: ________________ . Članak 4. Poslove iz čl. 1. ovog Ugovora Radnik će obavljati u punom radnom vremenu u šestodnevnom rasporedu sukladno
PRAVO POREZI
o radu za rad kod kuće Članak 9. Na ovaj Ugovor se ne primjenjuju odredbe Zakona o radu o rasporedu radnog vremena, prekovremenom radu, preraspodjeli radnog vremena noćnom radu i stanci. Članak 10.
rasporedu koji donosi Poslodavac o kojem će mailom obavještavati radnika, u skladu sa Zakonom o radu. Članak 5. Za obavljanje ugovorenih poslova Poslodavac će Radniku osigurati: - prijenosno računalo, - mobilni telefonski uređaj, - mobilni internet, - odgovarajuće punjače i kablove. Članak 6. Poslodavac osigurava servisiranje i održavanje opreme iz čl. 5. ovog Ugovora, a za vrijeme popravke osigurat će zamjensku opremu. Članak 7. Poslodavac će Radniku omogućiti osposobljavanje i stručno
Obveza Poslodavca je voditi evidenciju radnog vremena usavršavanje i svu pomoć za rad radnika, te obvezuje Radnika da od kuće a odjel/služba tehničke svakodnevno bilježi i izvještava podrške bit će radniku svo vri- Poslodavca o tim podacima. jeme dostupan/dostupna. Članak 11. Članak 8. Sve ostale odredbe Osnovnog Poslodavac je obvezan Radniku ugovora o radu od __________ osigurati sigurne uvjete rada, a ostaju na snazi i u cijelosti se kako će Radnik obavljati admi- primjenjuju. nistrativne poslove Poslodavac Članak 12. neće raditi procjenu rizika na mjestu rada, a Radnik je du- Ugovorne strane su ovaj Ugovor žan držati se svih sigurnosnih i pročitala i potvrđuju da u cijezdravstvenih mjera u skladu sa losti razumiju njegove odredbe zakonima i drugim propisima, i da su sa istim suglasne. što uključuje i usluge ovlašteČlanak 13. ne osobe za poslove zaštite na radu. Ovaj ugovor je sačinjen u tri Poslodavac će o sigurnosnim i jednaka primjerka od kojih zdravstvenim mjerama Radnika je jedan za Radnika, a dva za obavještavati putem službenog Poslodavca maila za svo vrijeme obavljanja Za Poslodavca: poslova od kuće. Radnik:
studeni 2020. 15
FIGOSPO PRAVO PIŠE: VEDRAN JELINOVIĆ
Novčana naknada za vrijeme nezaposlenosti
P
ravo na novčanu naknadu nakon prestanka radnog odnosa ili obavljanja samostalne djelatnosti nezaposlena osoba ostvaruje u postupku i pod uvjetima propisanim Zakonom o tržištu rada (Nar. nov., br. 118/18 – 32/29; u nastavku: Zakon). U nastavku ovog teksta izdvajamo ono najbitnije vezano uz ostvarenje tog prava nakon prestanka radnog odnosa, dok ćemo u sljedećem broju skrenuti pažnju na okolnosti bitne uz ostvarenje tog prava nakon prestanka obavljanja samostalne djelatnosti.
opravdanog razloga (pri čemu Zakon ne navodi koji bi to bio), zahtjev se može podnijeti Zavodu u roku od 8 dana od dana prestanka razloga koji je prouzročio propuštanje roka, ali najkasnije 60 dana od propuštanja roka. Iznimno od svega navedenog, nezaposlena osoba kojoj je radni odnos prestao na temelju odluke nadležnog suda stječe pravo na novčanu naknadu ako se prijavi Zavodu i podnese zahtjev u roku od 60 dana od dana pravomoćnosti iste.
Prethodni staž kao temeljni uvjet
Podnošenje zahtjeva
Da bi nezaposlena osoba stekla pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti mora u trenutku prestanka radnog odnosa imati prethodni staž u trajanju od najmanje 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca.
Rok za podnošenje zahtjeva Da bi ostvarila to pravo, nezaposlena osoba treba se prijaviti i podnijeti zahtjev Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (u nastavku: Zavod) u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa, prestanka privremene nesposobnosti za rad odnosno rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog ili skrbničkog dopusta nakon prestanka radnog odnosa. Ako se ovaj rok propusti zbog 16 studeni 2020.
Prijava se u pravilu vrši osobnim dolaskom u područni ured HZZ-a prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta. S obzirom na trenutnu situaciju vezanu za sprečavanje širenja virusa COVID-19 do daljnjega je iznimno moguće podnošenje zahtjeva: ▶p reporučeno poštom uz presliku identifikacijskog dokumenta (osobna iskaznica, putovnica); ▶ s kenirano putem e-maila uz presliku osobne dokumentacije (osobna iskaznica, putovnica); ▶ telefonskim putem (za osobe koje nemaju mogućnost podnošenja zahtjeva na gore navedene načine).1 1
Više informacija o postupku prijave i potrebnoj dokumentaciji dostupne su na mrežnim stranicama Zavoda (www.hzz.hr)
Tko nema pravo na novčanu naknadu? Pravo na novčanu naknadu nema nezaposlena osoba kojoj je radni odnos prestao na jedan od sljedećih načina: 1. zbog toga što je otkazala radni odnos odnosno službu, osim u slučaju izvanrednog otkaza ugovora o radu uzrokovanog ponašanjem poslodavca 2. pisanim sporazumom o prestanku radnog odnosa odnosno službe2 3. sudskom nagodbom kojom je utvrđen prestanak radnog odnosa 4. zbog toga što nije zadovoljila na probnom radu ili nije zadovoljila tijekom pripravničkog odnosno vježbeničkog staža odnosno nije u propisanom roku položila stručni ispit koji je posebnim propisom utvrđen kao uvjet za nastavak rada 2
Iznimno da, ako je sporazum o prestanku radnog odnosa odnosno službe sklopljen: zbog premještaja bračnog druga odnosno izvanbračnog druga ili životnog partnera u drugo mjesto prebivališta u skladu s posebnim propisima zbog promjene mjesta prebivališta zbog zdravstvenih razloga, a na temelju mišljenja zdravstvene ustanove koju određuje ministar nadležan za zdravstvo ili na prijedlog poslodavca, a u slučaju kolektivnog zbrinjavanja viška radnika prema posebnom propisu.
PRAVO POREZI
5. redovnim otkazom uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radnika ili izvanrednim otkazom zbog teške povrede radne obveze odnosno službene dužnosti ili prestankom službe po sili zakona zbog razloga uvjetovanih ponašanjem službenika ili 6. zbog izdržavanja kazne zatvora duže od 3 mjeseca.
Visina naknade
Osnovicu za utvrđivanje visine novčane pomoći čini prosjek brutoplaće ostvaren u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa. Novčana pomoć za prvih 90 dana korištenja iznosi 60%, a za preostalo vrijeme korištenja 30% od osnovice. Međutim, najviši iznos nov-
čane pomoći za prvih 90 dana korištenja ne može biti viši od 70%, a za preostalo vrijeme korištenja ne može biti viši od 35% iznosa prosječne netoplaće isplaćene po zaposlenome u pravnim osobama RH u prethodnoj godini prema posljednjem službeno objavljenom podatku. Prosječna mjesečna isplaćena neto-plaća po zaposlenome u pravnim osobama RH za 2019. iznosila je 6.457 kuna (Nar. nov., br. 24/20), što znači da najviši iznos novčane pomoći za prvih 90 dana korištenja u 2020. ne može biti viši od 4.519,90 kn, a za preostalo vrijeme korištenja ne može biti viši od 2.259,95 kn. Najniži iznos novčane pomoći ne može biti niži od 50% iznosa minimalne plaće, umanjene za doprinose za obvezna
osiguranja utvrđene posebnim propisom.
Rad na ugovor o djelu ili autorski ugovor za vrijeme nezaposlenosti
Zavod će prestati voditi osobu kao nezaposlenu ako ta osoba ostvari mjesečni primitak od pružanja usluga prema posebnim propisima odnosno drugi dohodak prema propisima o porezu na dohodak koji je veći prosječne isplaćene novčane naknade u prethodnoj kalendarskoj godini, a što u 2020. godini iznosi 2.433,45 kn. Iznos se utvrđuje s obzirom na podatak o uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja dobivenih od Središnjeg registra osiguranika. U tom slučaju obustavlja se isplata novčane pomoći.
FIGOSPO GOSPODARSTVO PIŠE: IVAN KELEBUH
Fizički pokazatelji turizma RH u 2020. godini na razini 2001. godine N
akon šestogodišnjeg rasta dolazaka i noćenja domaćih i stranih turista u Hrvatskoj uzastopce, uslijed pandemije bolesti COVID-19 u 2020. godini već šesti mjesec zaredom ipak je ostvaren značajan pad u turističkom prometu i smještajnim kapacitetima. Tako je u prvih osam mjeseci 2020. ostvareno 36,6 mil. noćenja, što je za 52,0% manje nego u istom razdoblju 2019. godine. Od toga je broj noćenja stranih turista manji za čak 54,6% i domaćih za 19,5%. Takav eksponencijalni pad noćenja posebice stranih i domaćih turista odrazit će se i na ukupnu turističku bi-
lancu Hrvatske za cijelu 2020. godinu. Ukoliko se takav nepovoljni trend nastavi u rujnu, listopadu, studenom i prosincu ove godine, tada možemo očekivati turističku bilancu na razini 2001. kada je ostvareno 43,4 mil. noćenja i 7,9 mil. dolazaka turista, a time i manje za oko 5,5 mlrd. eura deviznog prihoda od turizma nego u 2019. Trend noćenja turista pokazuje da je u razdoblju od 2000. do 2019. godine povećan za 132,9%, pri čemu stranih turista za 147,2% i domaćih za 38,1%. Istodobno, rast ukupnog broja dolazaka povećan je za 171,1%, stranih turista za 197,6% i domaćih za 69,6%.
Tablica 1. Osnovni pokazatelji razvoja turizma Hrvatske od 2000. do 2020. godine Smještajni kapaciteti, stanje 31.VIII. u tis. Ukupno sobe i
Ukupno postelje
Dolasci tis. Ukupno
Domaćih turista
u tisućama Noćenja tis.
Stranih turista
Ukupno
Domaćih turista
Stranih turista
2000.
283
759
7 137
1 305
5 832
39 183
5 138
2001.
289
786
7 860
1 316
6 544
43 404
5 020
38 384
2002.
283
804
8 320
1 376
6 944
44 692
4 981
39 711
2003.
292
841
8 878
1 469
7 409
46 635
5 312
41 323
2004.
300
871
9 412
1 500
7 912
47 797
5 281
42 516
34 045
2005.
313
909
9 995
1 528
8 467
51 421
5 434
45 987
2006.
304
926
10 385
1 726
8 659
53 007
5 985
47 022
2007.
326
944
11 162
1 856
9 306
56 005
6 431
49 574
2008.
316
969
11 261
1 846
9 415
57 103
6 478
50 625
2009.
333
969
10 935
1 600
9 335
56 301
5 800
50 501
2010.
316
910
10 604
1 493
9 111
56 416
5 424
50 992
2011.
321
934
11 456
1 529
9 927
60 354
5 603
54 751
2012.
305
881
11 835
1 466
10 369
62 743
5 221
57 522
2013.
322
962
12 434
1 485
10 948
64 818
5 138
59 680
2014.
336
1 002
13 128
1 505
11 623
66 484
5 160
61 324
2015.
348
1 062
14 343
1 660
12 683
71 605
5 743
65 863
2016.
368
1 149
15 594
1 786
13 809
78 050
5 857
72 193
2017.
403
1 243
17 431
1 838
15 593
86 200
5 978
80 222
2018. 2019.
425
1 313
18 667
2 022
16 645
89 652
6 477
83 175
441
1 355
19 566
2 213
17 353
91 243
7 095
84 148
-
-
6 179
1 125
5 054
36 598
4 571
32 027
I.-VIII.2020.
Izvor: DZS
(nastavak u sljedećem broju)