Menadžment

na naplatu s danom podnošenja Obrasca DOH (godišnja prijava poreza na dohodak) ili s danom podnošenja Obrasca PD (godišnja prijava poreza na dobit). Paušalni dohodak

Godišnji paušalni dohodak je osnovica za obračun doprinosa obvezniku koji od druge djelatnosti porez na dohodak plaća prema paušalnom dohotku. Za djelatnost obrta i/ili poljoprivrede kao druge djelatnosti paušalni dohodak može biti: ▶12.750,00 kn ako je obveznik u 2020. ostvario ukupni godišnji primitak do 85.000,00 kn ▶ 17.250,00 kn ako je obveznik u 2020. ostvario ukupni godišnji primitak iznad 85.000,00 kn do 115.000,00 kn ▶22.425,00 kn ako je obveznik u 2020. ostvario ukupni godišnji primitak iznad 115.000,00 kn do 149.500,00 kn ▶34.500,00 kn ako je obveznik u 2020. ostvario ukupni godišnji primitak iznad 149.500,00 kn do 230.000,00 kn ▶45.000,00 kn ako je obveznik u 2020. ostvario ukupni godišnji primitak iznad 230.000,00 kn do 300.000,00 kn. Ako je razdoblje obavljanja druge djelatnosti kraće od ukupnog razdoblja obavljanja djelatnosti u 2020. godini, iznos godišnje osnovice razmjeran je broju mjeseci u kojima je obveznik doprinosa obavljao drugu djelatnost u odnosu na broj mjeseci obavljanja djelatnosti u 2020. godini. U broj mjeseci obavljanja druge djelatnosti ne uzima se razdoblje u kojem je obveznik privremeno obustavio obavljanje druge djelatnosti sukladno propisu o obrtu. Prema paušalnom dohotku (godišnjoj osnovici) obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i to: ▶MO I. stup po stopi od 10% odnosno 7,5% ako je osiguranik MO I. i II. stupa ▶ MO II. stup po stopi od 2,5% te ▶ doprinos za ZO po stopi od 7,5%.

Godišnja obveza doprinosa dospijeva na naplatu u roku od 15 dana od dana uručenja rješenja obvezniku, a tu obvezu utvrđenu rješenjem Porezna uprava evidentira na poreznom broju obveznika (dužnika) s danom dospijeća za uplatu. Bitno je znati da se navedeno rješenje Porezne uprave donosi za kalendarsku godinu (obračunsko razdoblje) za koju postoji obveza doprinosa tj. za 2020., a tako utvrđena obveza doprinosa je konačna obveza.

Plan uspješnosti

Uprethodnim brojevima Infa pisali smo o važnosti i vr stama planova i kako planiranje može utjecati na ostvarivanje po slovnih ciljeva. U ovom Infu pozabavit ćemo se pristupom izradi godišnjeg plana uspješnosti, jer je uspješnost jedan od najvažni jih menadžerskih ciljeva.

Plan uspješnosti, koji se često naziva i financijski plan ili budžet, u biti je račun dobiti i gubitka za buduće razdoblje. Međutim, za razliku od financijskog izvještaja o uspješnosti koji se odnosi na prošlost i čiji sadržaj i strukturu strogo određuju računovodstveni propisi, planski uspješni račun odnosi se na budućnost, nije formaliziran, i može se prilagoditi potrebama menadžera svakog pojedinog poduzetnika. To znači da svaki menadžer može odrediti njegovu strukturu i vremensku dinamiku prema svojim potrebama odnosno potrebama poslovanja. Prilagodba strukture odnosi se na razvrstavanje planskih prihoda prema glavnim proizvodima i uslugama za koje se planiraju odnosni troškovi (i porezi), a vremenska dinamika na razdoblja za koja se plan sastavlja.

Svaki plan je odluka o namjeravanom postupanju u budućnosti, pa tako i plan uspješnosti. Njime se određuje koje se sve aktivnosti namjeravaju provesti u poslovnoj godini, što je sve za njih potrebno i koji se

Plan uspješnosti

financijski učinak očekuje. Što obuhvaća plan uspješnosti?

Plan uspješnosti je ujedno i plan poslovanja. Njegova izrada je za htjevna, jer obuhvaća sve važne poslovne segmete. Obično se za sniva na pojedinačnim planovima po svakom glavnom proizvodu i/ ili usluzi i uključuje mnoge pojedi načne planove: plan prodaje (analizu i procjenu tržišta, konkurencije, supstituta, itd.), plan nabave i pro izvodnje (plan potrebnih količina i cijena inputa, plan ostalih troškova i kalkulacije cijena koštanja itd.), plan kadrova i plaća, plan investici ja, plan likvidnosti itd. U ovisnosti o planiranim poslovnim i drugim (investicijskim) aktivnostima i njihovim izvorima, uz redovite

prihode i rashode valja planirati prihode i rashode od novih inve sticija, prihode i rashode od kamata itd. Mnogi od spomenutih planova početno se izražavaju u naturalnim jedinicama, da bi se u financijskom planu iskazali u novcu. Uloga menadžera

Uz stručne službe u planiranje uspješnosti (i sve navedene plano ve) svakako trebaju biti uključeni menadžeri. Menadžeri izvrsno poznaju poslovanje poduzetnika kojim upravljaju, pa će na temelju postojećih ugovora s kupcima i/ili trgovcima i dobavljačima, te pro cjeni prodaje na temelju dobrog poznavanja tržišta, najbolje moći procijeniti očekivanja i prodaju planira kraće, plan je pouzdaniji. Stoga će u okviru godišnjeg plana veći poduzetnici obično planirati uspješnost na mjesečnoj razini, dok će manjima možda biti dovoljno planirati po tromjesečjima.

U Tablici 1. prikazana je moguća struktura godišnjeg plana uspješnosti po kvartalima.

Opis/kvartal 1. 2. 3. 4. Ukupno I. Prihodi 700 1.300 1.500 2.000 5.500 1. Proizvod A 400 700 1.000 1.200 3.300 2. Proizvod B … 200 400 400 500 1.500 3. Ostali prihodi 100 200 100 300 700 II. Rashodi 1000 1000 1100 1300 4.400 1. Proizvod A 500 600 800 1.000 2.900 2. Proizvod B … 300 300 200 200 1.000 3. Ostali rashodi 200 100 100 100 500 III. Bruto dobit (I-II) (300) 300 400 700 1100 IV. Porez na dobit 50 50 50 50 200 V. Neto dobit (350) 250 350 650 900

u narednom razdoblju, trošak i dinamiku plaćanja dobavljačima, dinamiku investicija itd.

U nekim okolnostima planom uspješnosti trebati će predvidjeti gubitak, bilo u pojedinom razdo blju unutar godine, bilo u cjelini. Planirani gubitak može biti poslje dica restrukturiranja, odluke da se eliminiraju nagomilani latentni (neiskazani) gubitci, velikih in vesticija koje se sporo vraćaju itd. Tada planom trebaju biti obuhva ćene mjere i aktivnosti kojima se planirani gubitak namjerava na doknaditi, u kojem slučaju možda neće biti dovoljno planirati samo za jednogodišnje razdoblje. O višegodišnjem planiranju pisat ćemo u nekom od budućih brojeva TEB-ovog Poslovnog infa. Primjer plana uspješnosti Što je razdoblje za koje se Na isti način ovaj plan može se razdijeliti po mjesecima, ili po drugim razdobljima. Kod donošenja odluke o broju planskih razdoblja na koji će se podijeliti plan uspješnosti, treba povesti računa o tome da se poslovanje odvija u sve dinamičnijem okružju. U ovisnosti o brzini tih promjena, godišnji plan treba razdijeliti na veći ili manji broj razdoblja. A kada prihodi i rashodi nisu ravnomjerno raspoređeni tijekom godine, planirati treba za svako razdoblje posebno, a ne naprosto podijeliti godišnji plan sa brojem razdoblja, jer će se tako planom uvažiti sezonske oscilacije.

Uz samo planiranje, jednako je važno pratiti ostvarenje plana i učestalo utvrđivati razlike (odstupanja od plana). O tome ćemo pisati u narednom broju TEB-ovog Poslovnog infa.

PIŠE: MIRJANA PAIĆ ĆIRIĆ Uvjeti za mirovinu

u 2020. godini

Izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju (Nar. nov., br. 102/19) povoljnije su propisani uvjeti za ostvarivanje mirovi ne u 2020. u odnosu na prethodnu godi nu. Povoljniji uvjeti propisani su za žene, budući se produžuje prijelazno razdoblje, ali i za sve osiguranike budući je kao uvjet za starosnu mirovinu ponovno pro pisana životna dob od 65 godina.

Starosna mirovina

Sukladno čl. 33. i čl. 180. Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO), pravo na starosnu mirovinu ostvaruju osiguranici koji zadovolje sljedeće uvjete: Osiguranici Godine života Mirovinski staž Žene 62 godine i 8 mj. 15 godina Muškarci 65 godina 15 godina

Kako bi se stimulirao što duži ostanak na tržištu rada, za svaki mjesec rada nakon ostvarenih propisanih godina života povećava se polazni faktor za starosnu mirovinu (1,0) za 0,34%, uz uvjet da osoba prvi put stječe mirovinu nakon navršene starosne dobi propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu prema ovome Zakonu i ima 35 godina mirovinskog staža, a najviše za 5 godina. Ukupno povećanje mirovine za 5 godina dužega rada iznosi 20,4% (čl. 85. st. 3. ZOMO-a).

Dugogodišnji osiguranici

Osobe koje navrše 60 godina života i 41 godi nu staža u efektivnom trajanju, ostvaruju pra vo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika. Za osobe koje ostvaruju pravo na ovu vrstu mirovine nije propisano pravo na uvećanje mirovine nakon navršenih uvjeta godina života i staža.

Ističemo da osobe koje navrše uvjete za starosnu mirovinu (čl. 33. i čl. 180. ZOMO-a) kao i osobe koje su navršile životnu dob iz navedenih članaka uz sniženje starosne granice, ne mogu ostvariti pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika.

Prijevremena starosna mirovina

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu ostvaruju, prema čl. 34. i čl. 182. ZOMO-a, osiguranici koji zadovolje sljedeće uvjete: Osiguranici Godine života Mirovinski staž Žene 57 godina i 6 mj. 32 god. i 6 mj. Muškarci 60 godina 35 godina

Za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu u odnosu na uvjete propi sane za starosnu mirovinu, polazni faktor (1,0) se umanjuje za 0,2%, što za 5 godina ranijeg umirovljenja znači umanjenje za 12%.

Neka pitanja nabave i prodaje osobnih automobila kod proračuna i proračunskih korisnika

Proračuni, proračunski i izvanproračunski ko risnici radi obavljanja svoje djelatnosti mogu nabavljati i koristiti osobne automo bile. Kupitiih mogu sredstvima ostvarenima od prihoda poslovanja (to mogu biti sredstva doznačena iz nadležnog proračuna, pri hodi ostvareni po posebnim propisima, primljene novčane donacije, pomoći, prihodi od obavljanja po slova na tržištu – tzv. vlastiti prihodi i dr.) ili sredstvima kredita, zajma ili putem financijskog leasinga. Proračuni, proračunski i izvanproračunski korisnici automobile mogu koristiti i uzimanjem u zakup (na jam), na operativni (poslovni) leasing, a mogu ih steći i kao primljenu donaciju.

Zaduživanje radi nabave automobila

Treba napomenuti da je zaduživanje proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika uređeno Zakonom o proračunu 1 i

Neka pitanja nabave i prodaje osobnih automobila kod proračuna i proračunskih

podzakonskim propisima 2 . Prema navedenim propisima, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (u nastavku: JLP(R)S, ponegdje: jedinica) ne mogu nabavljati os obne automobile iz dugoročnih kredita i zajmova 3 (što uključuje

i financijski leasing), ali pravne osobe u njihovom većinskom vlasništvu ili suvlasništvu te ustanove čiji je osnivač jedinica mogu, uz suglasnost većinskog vlasnika odnosno osnivača. Prema Zakonu o proračunu pravne os obe u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu Republike Hrvatske mogu sklapati ugovore o kreditu i ugovore o zajmu na osnovi odluke o suglasnosti Vlade, ako vrijed nost posla ili jamstvo prelazi iznos

Pravilnik o postupku zaduživanja te davanja jamstava i suglasnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Nar. nov., br. 55/09 i 139/10; u nastavku: Pravilnik o zaduživanju) V. čl. 4. Pravilnika o zaduživanju

utvrđen zakonom o izvršavanju državnog proračuna. Operativni leasing

Što se tiče korištenja automobila putem operativnog leasinga, ono je dozvoljeno proračunima, proračunskim i izvanproračunskim

korisnicima. Međutim, tu se radi o preuzimanju obveza po ugovorima koji zahtijevaju plaćanje u sljedećim godinama, što je uređeno čl. 44. st. 2. – 6. Zakona o proračunu i prema kojem su korisnici državnog proračuna obvezni ishoditi suglasnost Vlade odnosno ministra financija prije zaključenja takvih ugovora, a navedeno se na odgovarajući način primjenjuje i na JLP(R)S-e (dakle i proračunske korisnike jedinica). Prihodi od prodaje automobila

obnih automobila jesu namjenski prihodi i za sve proračunske korisnike obvezna je njihova up lata u nadležni proračun(čl. 48. Zakona o proračunu). Zakonom o izvršavanju državnog proračuna odnosno odlukom o izvršavanju proračuna JLP(R)S-a može se odrediti izuzeće od obveze up late ovih prihoda u proračun. Prema Zakonu o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu 4 , obveza uplate ovih prihoda u državni proračun ne odnosi se na proračunske korisnike u viso kom obrazovanju, javne institute, Sveučilišni računski centar (Srce), Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu, Hrvatsku maticu is eljenika, proračunske korisnike u pravosuđu – sustavu izvršenja sankcija, ustanove u socijalnoj skrbi, kulturi i zdravstvu, nacio nalne parkove, parkove prirode, Agenciju za elektroničke medije, Hrvatsku agenciju za civilno zrakoplovstvo, Hrvatsku en

Prema Zakonu o proračunu, prihodi ostvareni od prodaje os

4

Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu (Nar. nov., br. 117/19)