TEB-ov Poslovni info br. 4/20 by Domagoj Zaloker

TEB-ov

Prilog namijenjen članovima uprave, menadžerima, ravnateljima i drugima

POSLOVNI info PRILOG ČASOPISU FIP 4/20

T R A V A N J 2020.

Novi rok za prijavu poreza na dobit Otkaz ugovora o radu – otkazni rok

eRačun i eOdobrenje

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST  Autori:

mr. sc. Ida Dojčić, Renata Kalčić, Dinko Lukač, Irena Slovinac, Domagoj Zaloker  Izašlo iz tiska: rujan 2019.  Opseg: 1140 str. Iz tiska izlazi novi TEB-ov priručnik „Porez na dodanu vrijednost“. Sustav oporezivanja PDV-om u Europskoj uniji, s kojim je hrvatski PDV sustav u potpunosti usklađen, reguliran je brojnim Direktivama i ostalim izvorima prava, što ovaj porez čini izuzetno kompleksnim. U TEB-ovom PDV priručniku je na primjerima iz prakse detaljno pojašnjena primjena svih odredbi Zakona i Pravilnika o PDV-u, te ostalih poreznih i carinskih propisa kojima je regulirano oporezivanje PDV-om u RH. Također, dan je i osvrt na promjene u oporezivanju PDV-om najavljene od 1.1.2020.

Cijena: 690,00 kn

POPIS IMOVINE I ZAKON O SPRJEČAVANJU PRANJA NOVCA I OBVEZA - INVENTURA FINANCIRANJU TERORIZMA V. izmijenjeno i dopunjeno

s podzakonskim aktima i komentarom izdanje II. d opunjeno i izmijenjeno izdanje  Autori:  Autori: Ivica Maros, Ante Biluš,

Tomislav Sertić  Izašlo iz tiska: rujan 2019.  Opseg: 456 str. Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma s komentarom izdan u studenom 2017., imao je za cilj pomoći obveznicima provedbe mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u praktičnoj primjeni. S obzirom na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona, koji je stupio na snagu 25.4.2019., osim pojedinih odredbi koje stupaju na snagu 1.1.2020., autori su odlučili pripremiti i drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje ovoga Komentara s osvrtom na nove odredbe Zakona. Kao dodanu vrijednost i pomoć obveznicima i drugim dionicima u praktičnoj provedbi Zakona autori su u ovom izdanju posebno komentirali i pripadajuće pravilnike o provedbi Zakona: Pravilnik o Registru stvarnih vlasnika, Pravilnik o minimalnim tehničkim uvjetima koje moraju ispunjavati sredstva videoelektroničke identifikacije i dr. pravilnike objavljene u Nar. nov., br. 1/19.

Cijena: 490,00 kn

Nikolina Bičanić, Irena Slovinac, Marija Šarić, Krešimir Vranar  I zašlo iz tiska: listopad 2019.  Opseg: 149 str. Priručnik je namijenjen poduzetnicima, obrtnicima, proračunskim korisnicima, neprofitnim organizacijama i drugim osobama. Iz priručnika izdvajamo: - organizacija inventure - od plana do odluke o inventurnim razlikama - ogledni primjeri odluka, pravilnika, naputka za provedbu popisa, izvještaja i odluka o rezultatima popisa i dr. dokumenata - evidentiranje inventurnih razlika - dopušteni kalo, rastep, kvar i lom, te drugi neoporezivi manjkovi - oporezivanje manjka PDV-om, porezom na dohodak i porezom na dobit

Cijena: 220,00 kn

POSLOVNI info

SADRŽAJ

PRILOG ČASOPISU FIP 4/20

TEB savjetovanje poslovno

Impresum

Utemeljitelj i nakladnik: TEB Poslovno savjetovanje d.o.o. Zagreb, Trg žrtava fašizma 15/1 OIB: 99944170669 telefon: 385 (01) 46 11 211 telefaks: 385 (01) 46 11 411 Internet adresa: www.teb.hr e-mail: teb@teb.hr Direktor: mr. sc. Mladen Štahan Uredničko vijeće: dr. sc. Dragan Bolanča Ivica Maros mr. sc. Slavica Pezer Blečić Zdenka Pogarčić dr. sc. Katarina Žager Nakladnički savjet: mr. sc. Mladen Štahan mr. sc. Mirjana Paić Ćirić Nikolina Bičanić Domagoj Zaloker Ljubica Ðukanović Grafička urednica: Katja Dobrec Radić Tisak: Tiskara Zelina d.d., Sv. Ivan Zelina

TEB-ov Poslovni info izlazi mjesečno kao prilog časopisu “Financije, pravo i porezi”

Menadžment 2Z ašto menadžeri trebaju pozorno pratiti odstupanja od plana? mr. sc. Mladen Štahan Porezi 3e Račun i eOdobrenje mr. sc. Ida Dojčić 5S ezonski rad u poljoprivredi – tko može raditi i kako obračunati poreze i doprinose mr. sc. Mirjana Paić Ćirić 7D obrovoljno mirovinsko osiguranje kao neoporezivi primitak Jasminka Rakijašić, dipl. oec. 8 I znosi trošarina/posebnog poreza od 1.4.2020 Dinko Lukač, dipl. oec. 10 Rokovi za predaju prijave poreza na dobit Irena Slovinac, dipl. oec. 11 Oporezivanje kamata po primljenim zajmovima od fizičkih osoba Domagoj Zaloker, dipl. oec. Neprofitne organizacije 12 Način prestanka postojanja udruga mr. sc. Sanja Živko 14 F inanciranje udruga iz javnih izvora objavljeni natječaji Nikolina Bičanić, mag. oec. Radni odnosi 15 N ajmanje trajanje otkaznog roka u slučaju otkaza ugovora o radu Vedran Jelinović, dipl. iur. Zdravstveno osiguranje 14 P ostupak utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu Ljubica Ðukanović, mag. iur.

MENADŽMENT PIŠE: MLADEN ŠTAHAN

Zašto menadžeri trebaju pozor odstupanja od plana? D

a bi plan uspješnosti bio doista koristan menadžerima, nakon izrade plana potrebno je redovito i učestalo pratiti njegovo ostvarenje i utvrđivati razlike između ostvarenih i planiranih veličina (odstupanja od plana). Veće ili manje razlike između planiranog i ostvarenog uobičajeno se javljaju kod svih poduzetnika, jer se poslovanje nikad ne odvija točno onako kako je bilo planirano. Da bi odstupanja bila što manja, važno je da u izradi plana sudjeluju menadžeri koji izvrsno poznaju tržište, konkurenciju i mogućnosti (resurse i ograničenja) poduzetnika kojim upravljaju. Jer nerealno planiranje negativno utječe na motivaciju radnika, a može utjecati i na ocjenu uspješnosti menadžera itd.

Zašto dolazi do odstupanja? Odstupanja od plana mogu biti pozitivna ili negativna. Pozitivna odstupanja nastaju kada je ostvarenje bolje od planiranog, a negativna kada je lošije. U svakom planu će vjerojatno kod nekih stavaka doći do pozitivnih, a kod nekih do negativnih odstupanja. Negativna odstupanja mogu nastati radi preambicioznog plana, koji se razumno niti nije mogao ostvariti (ne postoje potrebni resursi, tržište, niti okolnosti), a pozitivna radi premalo ambicioznog plana. U postupku planiranja menadžeri procjenjuju buduće 2 travanj 2020.

poduzetnika u 2020. godini utjecati će epidemija izazvana koronavirusom. Ako je plan za 2020. sastavljan u listopadu ili studenom 2019., epidemija koja će velikoj većini poduzetnika znatno otežati poslovanje, nije se mogla predvidjeti. Na sličan način može utjecati svaka prirodna nepogoda, ali i drugi vanjski i unutarnji faktori, kao npr. dolazak ili odlazak konkurencije, havarija važnog postrojenja, ili gubitak ključnih stručnjaka. Odstupanja može uzrokovati i blokada, odnosno stečaj ili likvidacija važnog kupca, koji neće biti u mogućnosti platiti isporučeno, ili obustavljanje isporuka dobavljača, koje može onemogućiti proizvod-

događaje (one na koje mogu i one na koje ne mogu utjecati), nastojeći realno planirati. Ipak, budućnost je u određenoj mjeri uvijek neizvjesna, a uzroci na-

stanka razlika između planiranog i ostvarenja mogu biti različiti i često su višestruki. Kreću se u rasponu koji određuju pristup planiranju i važni događaji koji se nisu mogli pretpostaviti. Primjerice, na poslovanje svih

Ostvarenje u odnosu na plan s odstupanjima Opis/razdoblje

Plan za x.

Ostvareno za x.

I. Prihodi 1. Proizvod A 2. Proizvod B … 3. Ostali prihodi II. Rashodi 1. Proizvod A 2. Proizvod B … 3. Ostali rashodi III. Bruto dobit (I-II) IV. Porez na dobit* V. Neto dobit*

700 400 200 100 650 300 300 50 50 10 40

720 455 180 85 660 420 200 40 60 11 49

u 000 kn

Odstupanja od plana

Index promjena

4 kolona 3 kolona 2 20 55 (20) (15) 10 120 (100) (10) 10 1 9

5 (kolona 3/kolona 2) x 100 102,9 113,7 90,0 85,0 101,5 140,0 66,7 80,0 120,0 110,0 122,5

* Za razdoblja tijekom godine razrada uspješnog računa može završiti s dobiti prije oporezivanja (bruto dobit), jer se porez na dobit ne obračunava prema ostvarenom tekućem rezultatu, nego prema akontacijama na temelju rezultata prethodne godine. Konačna obveza za porez na dobit i neto dobit biti će utvrđene tek po isteku poslovne godine.

POREZI

rno pratiti eRačun i eOdobrenje PIŠE: IDA DOJČIĆ

Svi neplanirani ili nedovoljno precizno planirani događaji reflektirat će se kroz negativna ili pozitivna odstupanja. nju i prodaju, pa tako narušiti planirani rezultat. A ako su isporuke unaprijed plaćene predujmom, može biti ugrožena i likvidnost. Praćenjem i analizom poslovanja kupaca i dobavljača mogu se donekle prevenirati opisana neugodna iznenađenja, a dobrim održavanjem mogu se spriječiti havarije postrojenja. Također, može se pratiti nezadovoljstvo ključnih radnika, a praćenjem i osluškivanjem tržišta, mogu se na vrijeme uočiti značajne promjene kod konkurencije i kupaca. Međutim, prirodne nepogode najčešće nije moguće predvidjeti. Redovitim praćenjem tih odstupanja, menadžeri će ranije uočiti da li se poslovanje odvija drugačije od planiranog, ili ne, što će im omogućiti bržu reakciju - osmišljavanje i implementaciju potebnih mjera i akcija kojima će se eliminirati ili ublažiti negativni trendovi, odnosno dodatno potaknuti pozitivni. Odstupanja od plana trebaju se, u skladu s dinamikom poslovanja i okružja, pratiti učestalo (mjesečno, ili ev. tromjesečno). Tablicom na prethodnoj strani prikazan je mogući način praćenja odstupanja od plana.

bveza izdavanja računa propisana je odredbama Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 115/16 - 32/20), kao i posebnim poreznim propisima. Prema čl. 78. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13121/19), svaki porezni obveznik mora za isporučena dobra i obavljene usluge ispostaviti račun koji sadrži podatke iz čl. 79. ovog Zakona. Račun može biti ispostavljen na papiru ili u elektroničkom obliku. Elektronički račun, odnosno kako se uobičajeno u poslovnoj praksi naziva eRačun postaje sve zastupljeniji u svakodnevnom poslovanju između poreznih obveznika (B2B), te između poduzetnika i tijela javne uprave (B2G). Treba napomenuti kako je poreznim propisima predviđena mogućnost, ali ne i obveza izdavanja računa u elektroničkom obliku. Međutim, ova je obveza propisana Zakonom o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi (Nar. nov., br. 94/18) i to za sve sudionike u sustavu javne nabave. Ovim je Zakonom uvedena obveza zaprimanja eRačuna u postupcima javne nabave od 1.12.2018., te obveza izdavanja eRačuna u postupcima javne nabave od 1.7.2019.1 !R ačunom se smatra i račun izdan i poslan u elektroničkom obliku, ako postoji suglasnost primatelja za prihvat takvog računa. Detaljnije o obvezi izdavanja eRačuna u FIP-u br. 06/19, str. 19. – 28.

Sukladno propisima o PDV-u (čl. 80. Zakona i čl. 161. Pravilnika o PDV-u), računom se smatra i račun izdan i poslan u elektroničkom obliku, pod uvjetom da postoji suglasnost primatelja za prihvat takvog računa. Suglasnost za prihvaćanje računa u elektroničkom obliku primatelj daje u pisanom obliku ili dogovorom o obradi ili plaćanju primljenog računa. Računi u elektroničkom obliku mogu biti poslani i primljeni u jednom formatu, a zatim konvertirani u neki drugi format. Format sadržaja može se konvertirati u druge oblike pod uvjetom da sadržaj računa nije izmijenjen. ! R ačuni u elektroničkom obliku prenose se izravno kupcu putem elektroničke pošte ili sigurne veze ili neizravno putem jednog ili više pružatelja usluga, ili im kupac može pristupiti preko web portala ili na neki drugi način. Računi izrađeni na papiru, skenirani, poslani i zaprimljeni elektroničkom poštom mogu se smatrati računima u elektroničkom obliku, ako ispunjavaju uvjete za osiguranje vjerodostojnosti podrijetla, cjelovitosti sadržaja i čitljivosti računa. Porezni obveznik obvezan je utvrditi na koji će način osigurati vjerodostojnost podrijetla, cjelovitost sadržaja i čitljivost računa. Navedeno se može ostvariti pomoću travanj 2020. 3

POREZI elektroničke razmjene podataka (EDI) ili naprednog elektroničkog potpisa ili bilo koje metode poslovne kontrole koja omogućuje povezivanje računa s isporukama dobara i usluga. Metoda poslovne kontrole je proces koji kreiraju, provode i ažuriraju odgovorne osobe radi osiguranja financijskog, računovodstvenog i izvještavanja i postupanja u skladu sa zakonskim uvjetima. To osobito znači proces kojim porezni obveznik kreira, provodi i ažurira potrebnu razinu sigurnosti u identitet isporučitelja ili izdavatelja računa (vjerodostojnost podrijetla), nepromjenjivost podataka o PDV-u (cjelovitost sadržaja) i čitljivost računa od trenutka izdavanja do kraja razdoblja za pohranu. Primjer kontrole poslovanja je uparivanje popratne dokumentacije. Ovakvom kontrolom poslovanja račun se provjerava kao jedan od dokumenata iz poslovanja i računovodstvenog procesa, a ne kao neovisan i samostalan dokument. Naime, računi su samo jedan u nizu dokumenata (uz narudžbenicu, ugovor, prijevozničke isprave, obavijest o plaćanju i sl.), koji se odnose na poslovni događaj i dokumentiraju ga. Ukoliko se računi ispostavljaju i primaju u e-obliku, svi popratni dokumenti također se mogu razmjenjivati elektroničkim putem.

Naknadno odobreni popusti Naknadno odobrenje temelji se na prethodno ispostavljenom računu za obavljenu isporuku/uslugu, te se njime naknadno smanju4 travanj 2020.

je porezna osnovica i razmjerni iznos obveze PDV-a – kod isporučitelja, te iznos pretporeza kod primatelja isporuke. Pravilnikom o PDV-u je u čl. 43. propisano da ako se naknadno umanji naknada zbog različitih vrsta popusta koje isporučitelj daje primatelju, kao što su popusti zbog ranijeg plaćanja (casa sconto), rabati i druge vrste odobrenja (bonifikacija) ili zbog nemogućnosti naplate, tada se umanjuje porezna osnovica na način propisan čl. 33. st. 7. Zakona o PDV-u. Prema čl. 33. st. 7. Zakona o PDV-u, ako se porezna osnovica promijeni naknadno zbog opoziva, različitih

vrsta popusta ili nemogućnosti naplate, tada porezni obveznik koji je isporučio dobra ili obavio uslugu može ispraviti iznos PDV-a ako: ▶p orezni obveznik kome su isporučena dobra ili obavljene usluge ispravi odbitak pretporeza i o tome pisano izvijesti isporučitelja (kada je kupac tuzemni porezni obveznik) ili ▶p orezni obveznik kojemu su isporučena dobra ili obavljene usluge, koji nema sjedište u RH i nije registriran za potrebe PDV-a u RH pisano izvijesti isporučitelja da nije zatražio povrat PDV-a u RH. Obzirom da odredbom čl. 33. st. 7. Zakona o PDV-u nije pro-

pisano da pisano izvješćivanje isporučitelja podrazumijeva isključivo izvješćivanje u papirnatom obliku, to može biti i u elektroničkom obliku. ! Temeljem ispostavljenog eRačuna isporučitelj ispostavlja kupcu obavijest o naknadno odobrenom popustu kao eOdobrenje. ! Primatelj isporuke izvješćuje isporučitelja o ispravku odbitka pretporeza u e-obliku.

Poslovne evidencije u elektroničkom obliku Sukladno čl. 67. OPZ-a, porezni obveznici koji obavljaju svoje poslovanje elektroničkim putem, moraju osigurati izvornost primljenih i izdanih isprava i drugih podataka te cjelovitost njihova sadržaja. Porezni obveznici koji poslovne knjige, evidencije, izvješća i druge podatke koji izravno ili neizravno utječu na utvrđivanje porezne osnovice vode u elektroničkom obliku za svrhe oporezivanja moraju: ▶ č uvati podatke u elektroničkom obliku, ▶d opustiti pristup tim podacima u elektroničkom obliku, ▶o sigurati čitljivost izvornih podataka bez obzira na okolnosti promjene opreme korištenih sustava ili programa, ▶o sigurati pravilno spremanje i čuvanje podataka za propisano razdoblje, ▶o mogućiti pristup elektronički vođenim poslovnim knjigama, evidencijama, izvješćima i drugim podacima koji izravno ili neizravno utječu na utvrđivanje porezne osnovice i u slu-

POREZI POREZI čajevima kada se čuvaju u elektroničkom obliku kod drugih osoba ili u drugim zemljama, ▶p ohraniti i čuvati podatke u obliku koji dopušta nadzor u razumnom vremenu, ▶o mogućiti kopiranje podataka s mrežnih podataka, podataka na internetu i podataka s računala i druge opreme. Na zahtjev poreznog tijela porezni obveznici moraju staviti na raspolaganje dokumentaciju o elektroničkom sustavu korištenom za v ođenje poslovnih knjiga, evidencija, izvješća i druge podatke koji izravno ili neizravno utječu na utvrđivanje porezne osnovice. Dokumentacija mora sadržavati opis: ▶ elektroničkog sustava (dizajn, konstrukcija i rad) ▶ podsustava i datoteka (sadržaj, struktura, linije za komunikaciju) ▶ funkcionalnih procedura koje su dio elektroničkog sustava ▶ kontrole koja osigurava točnost i pouzdanost postupaka i funkcioniranja elektroničkoga sustava ▶ kontrole koja sprječava neovlaštene dopune, izmjene ili brisanja elektronički pohranjenih podataka. Svaka izmjena u elektroničkom sustavu (elektronički programi, procedure i datoteke) mora biti dokumentirana u vremenskom redoslijedu izmjena, s datumom izmjene i obrazloženjem razloga, tipa i posljedica izmjene. ! Porezni obveznik i osobe koje za poreznog obveznika vode poslovne knjige ne mogu ni u kojem slučaju Poreznoj upravi dostaviti podatke u papirnatom obliku. Podaci moraju biti dostavljeni u formatu prilagođenom standardima koji se objavljuju na mrežnim stranicama Porezne uprave.

PIŠE: MIRJANA PAIĆ ĆIRIĆ

Sezonski rad u poljoprivredi – tko može raditi i kako obračunati poreze i doprinose Z

obavljaju ugovorene poslove, akonom o tržištu rada propisan je, pored ostalog, i ▶ osobe koje imaju utvrđenu opću nesposobnost za rad, način zapošljavanja na privremenim/povremenim poslovi- ▶ osobe koje su osigurane na produženo osiguranje prema ma u poljoprivredi. posebnom propisu koji uređuje Tko se (ne)može mirovinsko osiguranje, osim zaposliti kao sezonski ako su osigurane na produženo radnik? osiguranje za vrijeme nezapoSezonski radnik u poljoprivreslenosti, tijekom privremenog di je, prema Zakonu o doprinoili sezonskog prekida obavljasima, osoba koja na temelju ugonja djelatnosti ili za vrijeme nevora o sezonskom radu obavlja zaposlenosti pomorca nakon privremene/povremene poslove prestanka ugovora o radu na u poljoprivredi sukladno Zakonu određeno vrijeme, aloljetne osobe te o tržištu rada kojim su propisana ▶ m sobe koje koriste rodiljna i područja (čl. 78.) na kojima se ▶ o roditeljska prava po posebmogu obavljati privremeni/povremeni sezonski poslovi. nom propisu. Na sezonskim poslovima u Sezonski radnik u poljoprivrepoljoprivredi ne mogu se za- di može biti nezaposlena osoba, korisnik mirovine ili tražitelj zaposliti sljedeće osobe: ▶ z aposlene/samozaposlene poslenja koji, temeljem ugovora osobe i osobe koje se nalaze u o sezonskom radu, obavlja prinekom radnom ili socijalnom vremene/povremene sezonske statusu na temelju kojega su poslove u poljoprivredi. obvezno osigurane, Ugovor o sezonskom ▶ osobe koje su zaposlene temeljem ugovora o radu na određe- radu no vrijeme za stalne sezonske Poslodavci (fizičke ili pravne poslove, u razdoblju u kojem osobe koje obavljaju regitravanj 2020. 5

POREZI striranu poljoprivrednu djelatnost, fizičke osobe nositelji OPG-a evidentiranog u odgovarajućem upisniku i građani) mogu sa sezonskim radnikom u poljoprivredi sklapati ugovor o sezonskom radu za obavljanje privremenih/povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi i za obavljanje onih sezonskih poslova u poljoprivredi koji se odnose na prodaju na malo izvan prodavaonica, vlastitog sezon-

rubriku na obrascu ugovora. Poslodavac nije obvezan za sezonske radnike u poljoprivredi voditi evidenciju o radnicima, niti im dostavljati isprave o plaći prema općim propisima o radu.

Plaćanje doprinosa i poreza Obveza plaćanja doprinosa propisana je za doprinos za mirovinsko osiguranje I. stup (20%/15%) i II. stup (5%) na propisanu dnev-

ski sakupljenog ili proizvedenog nu osnovicu koja za 2020. iznosi uroda, proizvoda ili kulture od- 116,56 kn (8.742,00 x 0,4 : 30) nosno ulovljene te dnevna svota Ugovor se sklapa ili uzgojene ribe doprinosa/vrii drugih vodenih predajom vrijednosnog jednost kupona iznosi 23,31 kn organizama. kupona, a najniža Ugovor se sklapa (116,56 x 20%). Najniži dnevza svaki radni dan dnevna plaća za 2020. ni iznos neto posebno (najduže iznosi 93,25 kn. plaće koju je po90 dana s tim da taj rad ne mora biti u neprekinutom slodavac dužan isplatiti za 2020., trajanju), prije početka rada i to nakon obračuna i obustave porepredajom i prihvatom vrijedno- za na dohodak i prireza porezu, snog kupona. Nakon primitka ne može biti niži od 93,25 kn.1 kupona od poslodavca, sezonski 1 radnik za svaki radni dan lijepi vri- Odluka o najnižem dnevnom iznosu plaće sezonskog radnika u poljoprivredi jednosne kupone u odgovarajuću za 2020. godinu (Nar. nov., br. 129/19) 6 travanj 2020.

Dnevni iznos plaće, kao i svi ostali primici koje poslodavac eventualno isplaćuje sezonskom radniku, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak pri čemu se ne priznaju nikakvi izdaci, a porez se plaća po odbitku po stopi od 12% (čl. 78.a Zakona o porezu na dohodak). Budući je poslodavac propisane doprinose platio unaprijed kupnjom vrijednosnog kupona, pri isplati plaće se ne obračunavaju niti uplaćuju doprinosi. To znači da je poslodavac pri isplati dnevne plaće obvezan obračunati i uplatiti samo porez na dohodak i eventualno prirez porezu, do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je izvršena isplata ili davanje. Pri iskazivanju podataka u obrascu JOPPD ističemo da se na str. B, pod 6.1. upisuje oznaka 4001, pod 6.2. – 4033, 10. i 10.0. – 0, 10.1. i 10.2. – 01.01.2020./31.12.2020., 11. – iznos primitka, 13.5. – porezna osnovica, 14.1. i 14.2. – iznos poreza i prireza, 16.1. i 16.2. – način i iznos isplate, svi ostali podaci – 0/0,00. Navedeni porezni obveznici za drugi dohodak po osnovi privremenih odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi ne podnose godišnju poreznu prijavu (čl. 49. Zakona o porezu na dohodak).

POREZI POREZI PIŠE: JASMINKA RAKIJAŠIĆ

Dobrovoljno mirovinsko osiguranje kao neoporezivi primitak D

obrovoljno mirovinsko osiguranje (III. stup) temelji se na dobrovoljnom sklapanju ugovora fizičke osobe s odabranim dobrovoljnim mirovinskim fondom. No, takve premije za radnika mogu uplaćivati i poslodavci, u kom slučaju će iste, do propisanog iznosa, biti neoporezivi primitak.

Premije za III. stup – neoporezivi primitak Naime, prema Zakonu o porezu na dohodak, premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koje poslodavac na svoj teret uplaćuje u korist radnika, uz njegov pristanak, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu do visine 500,00 kn za svaki mjesec poreznog razdoblja, odnosno 6.000,00 kn godišnje, je primitak na koji se ne plaća porez na dohodak. Premije se mogu platiti i odjednom za više mjeseci, odnosno mogu se uplatiti i jednom godišnje do iznosa od 6.000,00 kn. S obzirom na navedeni porezni tretman, plaćanje premija za III. stup do propisanih iznosa, jedan je od najpovoljnijih načina dodatnog stimuliranja radnika. Stoga, takva plaćanja ne bi trebala utjecati na ugovoreni iznos bruto plaće radnika, a time i na neto iznos plaće. Poslodavac može odlučiti da

će uplaćivati i više svote, no u tom slučaju će se iznosi iznad neoporezivih smatrati plaćom u naravi (neto plaćom) te podlijegati plaćanju svih propisanih obveza kao i plaća za redovan rad. O uplaćenim premijama dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u korist radnika ne izvješćuje se na obrascu JOPPD. Također, s obzirom da je od 1.1.2019. godine ukinut dohodak od osiguranja, brisan je i Obrazac DMO – Evidencija o uplaćenim premijama dobrovoljnog mirovinskog osiguranja za _____ godinu, te se o uplaćenim premijama za III. stup više ne izvješćuje Porezna uprava.

Porezno priznati rashod Uplata premija za dobrovoljno mirovinsko osiguranje u visini neoporezivih iznosa također je i porezno priznati rashod. Naime, odredbama Zakona o porezu na dobit propisano je da se rashodima smatraju i rashodi po osnovi uplaćenih premija dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist zaposlenika, uz njegov pristanak, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu, a na koje se ne plaća porez na dohodak prema

Zakonu o porezu na dohodak. No, porezno će biti priznati i rashodi za premije uplaćene iznad neoporezivih iznosa, budući se premije iznad neoporezivih iznosa smatraju plaćom radnika.

Samostalne djelatnosti – priznati izdaci Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja do ranije navedenih propisanih iznosa mogu za svoje radnike, ali i za sebe osobno uplaćivati i osobe koje obavljaju samostalne djelatnosti, kao priznate izdatke. Naime, prema Zakonu o porezu na dohodak, poslovnim izdacima smatraju se i premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja uplaćene u korist radnika i/ili osobno poreznog obveznika koji obavlja samostalnu djelatnost, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu, na koje se ne plaća porez na dohodak sukladno tom Zakonu. travanj 2020. 7

FINANCIJE POREZI PIŠE: DINKO LUKAČ

Iznosi trošarina/posebnog

d 1.4.2020. primjenjuju se novi iznosi trošarina, odnosno posebnih poreza, a zbog činjenice da su na snazi od navedenog datuma Uredba o visini trošarine na duhanske prerađevine i duhanske proizvode, Uredba o visini trošarine na alkohol i alkoholna pića te Uredba o načinu izračuna i visinama sastavnica za izračun posebnog poreza na kavu i bezalkoholna pića, koje su objavljene u Nar. nov., br. 33/20.

Iznos trošarine na duhanske prerađevine i duhanske proizvode

▶ visina trošarine za grijani duhanstvarnog alkohola manjim od ski proizvod je 800,00 Kn za 1 kg, 15% iznosi 500,00 Kn po hek▶ v isina trošarine za novi duhantolitru gotovog proizvoda, ski proizvod je 800,00 Kn za ▶ t rošarina na etilni alkohol iznosi 6.000,00 Kn po hektolitru jedan kg. čistog alkohola.

Iznos trošarine na alkohol Iznos posebnog poreza na i alkoholna pića Iznosi trošarina na alkohol i al- kavu i bezalkoholna pića koholna pića propisani su Uredbom o visini trošarine na alkohol i alkoholna pića kako se navodi: ▶ t rošarina na pivo iznosi 40,00 Kn za 1% volumnog udjela stvarnog alkohola sadržanoga u jednom hektolitru gotovog proizvoda, ▶ trošarina na pivo koje proizvode male nezavisne pivovare i koje se pušta u potrošnju na teritoriju RH plaća se za 1% volumnog udjela stvarnog alkohola sadržanoga u jednom hektolitru gotovog proizvoda, i to:

Iznosi trošarina na duhanske prerađevine i duhanske proizvode propisani su Uredbom o visini trošarine na duhanske prerađevine i duhanske proizvode kako se navodi: ▶ v isina specifične trošarine je 370,00 Kn za 1000 komada za godišnju proizvodnju iznos piva u hl trošarine cigareta, 20,00 Kn ▶ s topa proporcionalne trošarine ≤5.000 5.001 – 25.000 22,00 Kn na cigarete je 34% od malopro25.001 – 75.000 24,00 Kn dajne cijene, 75.001 – 125.000 26,00 Kn ▶m inimalna trošarina na cigarete je 824,00 Kn za 1000 komada ▶ t rošarina na mirna i pjenušava vina iznosi 0,00 Kn za jedan cigareta, ▶ v isina trošarine na sitno rezani hektolitar gotovog proizvoda, duhan za savijanje cigareta je ▶ trošarina na ostala pića koja su dobivena vrenjem osim 800,00 Kn za 1 kg, ▶ v isina trošarine za ostali duhan piva i vina iznosi 0,00 Kn za za pušenje je 800,00 Kn za 1 kg, jedan hektolitar gotovog pro▶ v isina trošarine za cigare je izvoda, ▶ trošarina na međuproizvode s 800,00 Kn za 1000 komada, ▶ v isina trošarine za cigarilose volumnim udjelom stvarnog je 800,00 Kn za 1000 komada, alkohola od 15% i većim iznosi ▶ v isina trošarine na e-tekućinu 800,00 Kn po hektolitru goje 0,00 Kn za jedan mililitar, tovog proizvoda, a s udjelom 8 travanj 2020.

Iznosi posebnog poreza na kavu i bezalkoholna pića propisani su Uredbom o načinu izračuna i visinama sastavnica za izračun posebnog poreza na kavu i bezalkoholna pića kako se navodi: a) posebni porez na kavu: 1. posebni porez na prženu kavu iz KN 0901 21 i KN 0901 22 (čl. 4. st. 2. toč. 1. Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića, Nar. nov., br. 72/13 – 22/20; u nastavku: Zakon) te na ekstrakte, esencije i koncentrate od kave iz KN 2101 11 (čl. 4. st. 2. toč. 2. Zakona) plaća se prema netomasi kave i iznosi: Predmet oporezivanja

Iznos u Kn/ kg kave

pržena kava

6,00

ekstrakti, esencije i koncentrati od kave

20,00

2. posebni porez na pripravke na osnovi kave iz KN 2101 12 ili pripravke na osnovi ekstrakata, esencija ili koncentrata (čl. 4. st. 2. toč. 3. Zakona) te na nadomjestke kave što sadrže kavu iz KN 0901 90 90 (čl. 4. st. 2. toč. 4. Zakona) plaća se prema netomasi kave sadržane u gotovom proizvodu i iznosi:

POREZI POREZI

poreza od 1.4.2020. Predmet oporezivanja

Iznos u Kn/kg kave sadržane u gotovom proizvodu

pripravci na osnovi kave

6,00

pripravci na osnovi ekstrakata, esencija i koncentrata od kave

20,00

nadomjesci kave što sadrže kavu

6,00

b) posebni porez na bezalkoholna pića prema volumenu: 1. posebni porez na predmete oporezivanja iz čl. 4. st. 3. Zakona plaća se prema volumenu izraženom u hektolitru bezalkoholnog pića, i to: 1.1. na pića iz KN 2009 i 2202 te ostala pića s udjelom alkohola ne većim od 1,2% iz KN 2204, 2205, 2206 i 2208, osim pića koja su mješavina piva i bezalkoholnih pića iz KN 2206 s volumnim udjelom stvarnog alkohola većim od 0,5% vol (čl. 4. st. 3. toč. 1. Zakona) te praške i granule namijenjene za pripremu bezalkoholnih pića, neovisno o njihovom razvrstavanju u KN (čl. 4. st. 3. toč. 3. Zakona) u iznosu od 20,00 Kn/hektolitar, i 1.2. na sirupe i koncentrate namijenjene za pripremu bezalkoholnih pića, neovisno o njihovu razvrstavanju u KN (čl. 4. st. 3. toč. 2. Zakona) u iznosu od 140,00 Kn/hektolitar. c) posebni porez na bezalkoholna pića prema sadržaju šećera: 1. posebni porez na predmete oporezivanja iz čl. 4. st. 3. toč. 1. i 3. Zakona plaća se prema sadržaju šećera, ako predmeti opore-

zivanja ne sadrže metil-ksantine oporezivanja iz čl. 4. st. 3. toč. 1. i 3.Zakona koji sadrže metil-ksanili taurin i iznosi: tine, a ne sadrže taurin plaća se prePredmeti Iznos u Sadržaj oporezivanja iz Kn/hl ma sadržaju metil-ksantina i iznosi šećera u čl. 4. st. 3. toč. bezalkog/100 ml 80,00 Kn/hl bezalkoholnog pića. 1. i 3. Zakona holnog bezalkopića prema koji ne sadrže Na predmete oporezivanja čiji je holnog metil-ksantine sadržaju pića sadržaj metil-ksantina manji od 15 ili taurin šećera mg/100 ml proizvoda posebni poprva skupina do 2 0,00 rez se plaća prema sadržaju šećera. druga skupina 2,001-5 10,00 treća skupina 5,001-8 30,00 2. posebni porez na predmete četvrta skupina 8,00160,00 oporezivanja iz čl. 4. st. 3. toč. 2. 2. posebni porez na predmete Zakona koji sadrže metil-ksantine, oporezivanja iz čl. 4. st. 3. toč. 2. a ne sadrže taurin plaća se prema Zakona plaća se prema sadržaju sadržaju metil-ksantina i iznosi šećera, ako predmeti oporeziva- 560,00 Kn/hl sirupa ili koncennja ne sadrže metil-ksantine ili trata. Na predmete oporezivanja čiji je sadržaj metil-ksantina manji taurin i iznosi: Iznos u Kn/ od 15 mg/100 ml proizvoda u odPredmeti Sadržaj hl sirupa oporezivanja govarajućem omjeru razrijeđenog šećera u ili konceniz čl. 4. st. 3. g/100 ml bezalkoholnog pića posebni porez trata toč. 2. Zakona sirupa ili prema koji ne sadrže plaća se prema sadržaju šećera. koncensadržaju metil-ksantine trata Napomena: što spada u predmet šećera ili taurin prva skupina do 14 0,00 oporezivanja iz čl. 4. st. 3. toč. 1., 2. i druga skupina 14,001-35 70,00 3. Zakona navedeno je pod toč. b) u treća skupina 35,001-56 210,00 ovom tekstu. Navedeno se primječetvrta skupina 56,001420,00 njuje pri izračunu posebnog poreza d) posebni porez na bezalkoholna od toč. c) do toč.e) ovoga teksta. Utvrđivanje volumena predmepića prema sadržaju taurina: 1. posebni porez na predmete ta oporezivanja koji se dobiva iz oporezivanja iz čl. 4. st. 3. toč. 1. i prašaka i granula Volumen predmeta oporeziva3. Zakona koji sadrže taurin plaća se prema sadržaju taurina i iznosi nja iz čl. 4. st. 3. toč. 3. Zakona 200,00 Kn/hl bezalkoholnog pića. koji se dobiva iz prašaka i gra2. posebni porez na predmete nula namijenjenih za pripremu oporezivanja iz čl. 4. st. 3. toč. 2. bezalkoholnih pića utvrđuje se Zakona koji sadrže taurin pla- prema volumenu pripremljenog ća se prema sadržaju taurina i proizvoda sukladno podacima iznosi 1.400,00 Kn/hl sirupa ili označenim na pretpakovini ili etiketi koja je na nju pričvršćena koncentrata. e) posebni porez na bezalkohol- prema propisima o informiranju na pića prema sadržaju metil- potrošača o hrani ili prema pratećem dokumentu na kojem se ksantina: 1. posebni porez na predmete taj podatak nalazi. travanj 2020. 9

FINANCIJE POREZI PIŠE: IRENA SLOVINAC

Rokovi za predaju prijave poreza na dobit Porezno razdoblje

akonom o izmjenama i dootvaranja likvidacije ili stečaja, punama Zakona o porezu na ▶ r azdoblje koje se nastavlja od dobit (Nar. nov., br. 121/19), čije otvaranja stečaja do kraja poodredbe su stupile na snagu 1. slovne godine, siječnja 2020., između ostalog, ▶ r azdoblje koje se nastavlja od otvaranja do okončanja popropisana su porezna razdoblja stupka likvidacije, u slučaju okončanja poslovanja, obveza najave Poreznoj upravi ▶ razdoblje koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do postupaka za prestanak poslovanja, te novi rokovi za predaju okončanja poslovanja sukladno poreznih prijava. posebnim propisima.

Porezno razdoblje

Obveza najave prestanka Porezno razdoblje u pravilu je poslovanja

kalendarska godina, a iznimno Porezna uprava može na zahtjev poreznog obveznika odobriti da se porezno razdoblje i kalendarska godina razlikuju, pri čemu porezno razdoblje ne smije prelaziti razdoblje od 12 mjeseci. Porezno razdoblje čini i dio poslovne godine u sljedećim situacijama: ▶ r azdoblje od početka poslovanja poreznog obveznika do kraja te poslovne godine, ▶ razdoblje od premještaja sjedišta ili upravljanja poslovima iz inozemstva u tuzemstvo do kraja te poslovne godine, ▶ razdoblje koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do premještaja sjedišta ili upravljanja poslovima iz tuzemstva u inozemstvo, ▶ razdoblje koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do dana spajanja ili podjele, ▶ razdoblje koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do 10 travanj 2020.

Porezni obveznik dužan je Poreznoj upravi najaviti najkasnije 30 dana prije početka obavljanja formalnih radnji prema nadležnim tijelima kada namjerava pokrenuti postupke: ▶p remještaja sjedišta ili upravljanja poslovima iz tuzemstva u inozemstvo, ▶ spajanja ili podjele, ▶ okončanja likvidacije i prestanka društva po skraćenom postupku bez likvidacije ili drugi postupak okončanja poslovanja sukladno posebnim propisima.

Rokovi predaje porezne prijave Izmjenama Zakona promijenjeni su (skraćeni) rokovi za predaju Prijave poreza na dobit (osim u slučaju redovnog poslovanja). Obrazac PD odnosno Obrazac PD-NN (ako porezni obveznik porez na dobit plaća prema novčanom načelu) podnosi se u sljedećim rokovima:

Rok predaje

kalendarska/poslovna godina

4 mjeseca nakon isteka razdoblja od početka poslovanja za koje se poreznog obveznika do utvrđuje kraja te poslovne godine porez na od otvaranja stečaja do dobit kraja poslovne godine od premještaja sjedišta ili upravljanja poslovima iz inozemstva u tuzemstvo do kraja te poslovne godine koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do dana spajanja ili podjele

30 dana od isteka poreznog razdoblja

koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do otvaranja likvidacije ili stečaja koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do premještaja sjedišta ili upravljanja poslovima iz tuzemstva u inozemstvo od otvaranja do okončanja postupka likvidacije koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do okončanja poslovanja sukladno posebnim propisima (skraćeni postupak prestanka društva bez likvidacije)

8 dana od isteka poreznog razdoblja

Neprofitne organizacije i druge osobe iz čl. 2. st. 7. Zakona koje porez na dobit plaćaju u paušalnom iznosu Obrazac PD-PO za porezno razdoblje (kalendarsku godinu) podnose najkasnije 15 dana od dana isteka poreznog razdoblja (tj. do 15. siječnja). Porez na dobit plaća se s danom podnošenja porezne prijave.

POREZI POREZI PIŠE: DOMAGOJ ZALOKER

Oporezivanje kamata po primljenim zajmovima od fizičkih osoba

ada fizička osoba daje zajam pravnoj osobi, ugovorne kamate isplaćene fizičkoj osobi oporezuju se prema odredbama tuzemnih propisa (primjena tuzemne stope poreza) ili prema odredbama ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (primjena povoljnije stope poreza ili neoporezivanje) pod uvjetom da je fizička osoba rezident države ugovornice.

Zajam primljen od fizičke osobe rezidenta

propisima ili ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Ako se radi o rezidentu države koja s RH nema u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, primjenjuju se tuzemni propisi. Prema tome, ako se radi o zajmu s ugovorenom kamatom, tada se svaka isplaćena kamata, neovisno o visini kamatne stope, smatra dohotkom od kapitala fizičke osobe te tuzemni isplatitelji predujam poreza na dohodak obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji istodobno s isplatom kao porez po odbitku. Porez na dohodak se obračunava po stopi od 12% bez obračuna prireza.

Zajam može biti bez ugovorene kamate bez ikakvih poreznih posljedica. Ako se radi o zajmu s ugovorenom kamatom, tada se svaka isplaćena kamata, neovisno o visini kamatne stope, smatra dohotkom od kapitala fizičke osobe (čl. 64. i 65. Zakona o porezu na dohodak). Predujam poreza na dohodak obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji istodobno s isplatom kao porez po odbitku (čl. 70. Ako se radi o rezidentu države Zakona o porezu na dohodak). Porez na dohodak se obračuna- koja s RH ima u primjeni ugova po stopi od 12% uvećano za vor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, pod uvjetom da prirez (ako je propisan). su ispunjeni svi formalni uvjeti Zajam primljen od fizičke propisani Zakonom i Pravilnikom osobe nerezidenta o porezu na dohodak, primjenjuju Zajam može biti bez ugovorene se odredbe ugovora. To znači da je kamate bez ikakvih posljedica. Ako moguća primjena povoljnije stope je ugovorena kamata, tada se isplata poreza ili neobračunavanje porekamate oporezuje prema tuzemnim za jer pravo na oporezivanje ima

isključivo država rezidentnosti. Kako bi se mogla primijeniti povoljnija stopa poreza iz ugovora, isplatitelj mora u svom posjedu imati ovjerene primjerke obrasca »Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na kamate prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i ----------« koji treba biti ovjeren od inozemnog poreznog tijela ili za to ovlaštene osobe (čl. 86. Pravilnika o porezu na dohodak). Ovjereni zahtjev se podnosi pri prvoj isplati i vrijedi 12 mjeseci od datuma ovjere. Kako bi isplatitelj mogao primijeniti povoljniju stopu iz ugovora, u trenutku isplate mora raspolagati ovjerenim primjercima predmetnog obrasca. Ako isplatitelj u trenutku isplate ne raspolaže ovjerenim primjercima predmetnog obrasca, dužan je prilikom oporezivanja isplate primijeniti tuzemne propise (oporezivati isplatu porezom od 12%). Ako je prema odredbama ugovora određeno da se prilikom isplate ne plaća porez, tada isplatitelj u trenutku isplate mora raspolagati s potvrdom o rezidentnosti primatelja isplate izdanu od strane inozemnog poreznog tijela ili za to ovlaštene osobe. Potvrda o rezidentnosti vrijedi 12 mjeseci od datuma izdavanja. travanj 2020. 11

NEPROFITNE ORGANIZACIJE PIŠE: SANJA ŽIVKO

Način prestanka postojanja

druga svoje postojanje završava kad zbog određenih okolnosti prestaje djelovati. Pritom se može primijeniti postupak likvidacije i skraćeni postupak za prestanak postojanja udruge. Razlozi za prestanak djelovanja udruge propisani su čl. 48. Zakona o udrugama1, a to su: ▶ odluka skupštine o prestanku udruge, ▶ p ripajanje drugoj udruzi, spajanje s drugom udrugom, podjela udruge razdvajanjem, ▶ protek dvostruko više vremena od vremena predviđenog za održavanje redovne sjednice skupštine, a ona nije održana, ▶ pravomoćna odluka suda o ukidanju udruge, ▶ pokretanje stečajnog postupka, ▶ na zahtjev člana, ako je broj članova udruge pao ispod broja osnivača potrebnog za osnivanje udruge, a nadležno tijelo udruge u roku od godinu dana od nastupanja te činjenice nije donijelo odluku o prijmu novih članova. Ako su razlozi prestanka djelovanja udruge odluka skupštine, neodržavanje redovite sjednice skupštine u određenom roku, pravomoćna sudska odluka ili zahtjev člana zbog navedenih okolnosti, tada se prema Zakonu provodi postupak likvidacije udruge. Osim postupka likvidacije, udruga može prestati postojati i primjenom skraće Zakon o udrugama (Nar. nov., br. 74/14 – 98/19; u nastavku: Zakon)

12 travanj 2020.

nog postupka za prestanak po- de likvidatora. Na temelju pravostojanja udruge. moćne odluke suda o ukidanju udruge nadležno upravno tijelo Likvidacija udruge donosi rješenje o pokretanju liPrema čl. 49. Zakona postupak kvidacijskog postupka. likvidacije udruge započinje rješeLikvidator treba provesti likvinjem nadležnog upravnog tijela o dacijski postupak u roku od 60 prestanku djelovanja i pokretanju dana od dana primitka rješenja likvidacijskog postupka, koje sa- nadležnog upravnog tijela o otvadrži razloge za pokretanje postup- ranju likvidacijskog postupka. ka, osobno ime likvidatora i način Pokretanjem postupka likviprovođenja likvidacijskog postup- dacije prestaju ovlaštenja tijela i osoba ovlaštenih za zastupanje udruge, a udrugu zastupa likvidator. Likvidator je fizička ili pravna osoba koju je imenovalo nadležno tijelo udruge, a koja je kao likvidator upisana u registar udruga. Likvidator ne mora biti član udruge. On zastupa udrugu u postupku likvidacije, te se otvaranjem likvidacijskog postupka upisuje u registar udruga kao osoba ka, te podatke o promjeni naziva ovlaštena za zastupanje udruge do udruge, tako da se uz naziv udruge okončanja postupka likvidacije i dodaje oznaka „u likvidaciji“, a što brisanja udruge iz registra udruga. U postupku provođenja limora biti upisano u registar udruga. Likvidator je dužan nadlež- kvidacije udruge likvidator je nom upravnom tijelu podnijeti dužan: zahtjev za upis prestanka djelo- ▶ utvrditi stanje na poslovnom vanja udruge u registar udruga računu udruge, u roku od osam dana od dana ▶ utvrditi knjigovodstveno stanje donošenja odluke skupštine o dugovanja i potraživanja, prestanku postojanja udruge ▶ utvrditi ostalu imovinu udruodnosno pokretanju stečajnog ge, te postupka. Uz zahtjev potrebno ▶ pribaviti iz službene evidenje priložiti zapisnik sa sjednice cije Ministarstva financija skupštine na kojoj je donesena – Porezne uprave potvrdu o odluka o prestanku udruge koja nepostojanju duga s osnove sadrži uputu o načinu provedbe javnih davanja. Ako likvidator utvrdi da udruga likvidacijskog postupka, podjeli preostale imovine i visini nakna- ima dugovanja, dužan je ob-

NEPROFITNE ORGANIZACIJE POREZI

udruga javiti poziv vjerovnicima da prijave svoja tražbine prema udruzi u roku od 30 dana od dana objave poziva, a za eventualna potraživanja dužan je pozvati dužnike na plaćanje dugova u roku od 30 dana. Preostalu imovinu likvidator će raspodijeliti u skladu s odredbama čl. 53. Zakona. Prema navedenim odredbama Zakona u slučaju prestanka postojanja udruge imovina se, nakon namirenja vjerovnika i troškova likvidacijskog, sudskog i drugih postupaka, predaje udruzi, ustanovi ili zakladi koje imaju iste ili slične statutarne ciljeve, a na osnovi odluke skupštine sukladno statutu. Udruga nema pravo imovinu dijeliti svojim osnivačima, članovima udruge, osobama ovlaštenim za zastupanje, zaposlenima ili s njima povezanim osobama. Ako je udruga financijska sredstva primila iz javnih izvora u smislu odredbi čl. 32. Zakona u slučaju prestanka postojanja, ostatak sredstava vratit će u proračun iz kojega su financijska sredstva dodijeljena. Kada se u slučaju prestanka postojanja udruge iz bilo kojih razloga ne može provesti postupak s imovinom udruge koji je udruga odredila svojim statutom, preostalu imovinu stječe jedinica lokalne samouprave na čijem je području sjedište udruge. Nakon raspodjele preostale imovine likvidator je dužan u roku osam dana od dana okončanja likvidacijskog

postupka podnijeti nadležnom ▶ kada skupština donese odluku o prestanku postojanja udruge, upravnom tijelu završni račun i izvješće o provedenom likvi- ▶ kada je proteklo dvostruko više vremena od vremena predvidacijskom postupku. Ako utvrđena imovina udruge đenog za održavanje redovne nije dovoljna za namirenje obsjednice skupštine, a ona nije veza, o toj činjenici likvidator održana i obavještava nadležni sud prema ▶ kada je broj članova udruge pao sjedištu udruge u roku osam ispod broja osnivača potrebnog dana od završetka likvidacijskog za osnivanje udruge. U skraćenom postupku ne postupka radi pokretanja stečajnog postupka. Stečajni postupak se provoditi se postupak likvidacije ako većina svih može provesti u Pri prestanku članova upravnog slučaju kada se potraživanja vjepostojanja udruga (izvršnog) tijela rovnika udruge ne udruge da izmogu namiriti iz primjenjuje se postupak javu pred javnim njezine imovine ili likvidacije i skraćeni bilježnikom da udruga ne djeluje, kada je djelovanje udruge zabranjeno postupak za prestanak da su ispunjene sve odlukom suda. poslovanja udruge. obveze udruge i da je preostala Stečajni se postupak provodi sukladno odredbama imovina udruge raspodijeljena u Stečajnog zakona2. skladu s odredbama čl. 53. Zakona. Na temelju pravomoćnog Članovi uprave koji su dali izjavu rješenja o brisanju udruge, solidarno odgovaraju za obveze udruga se briše iz registra udruga. udruge pet godina od dana briUdruga nije obvezna prijaviti sanja udruge iz registra udruga. Zahtjev za upis prestanka prestanak djelovanja Registru neprofitnih organizacija. Nepro- postojanja udruge po skraćenom fitne organizacije brišu se iz postupku nadležnom upravnom Registra neprofitnih organiza- tijelu podnosi osoba ovlaštena za cija brisanjem iz matičnog regi- zastupanje udruge, odnosno jedan stra, a obavijest o tome Ministar- od članova upravnog tijela udruge. stvu financija dostavlja voditelj Za udrugu koja prestaje postodgovarajućeg registra po služ- ojati po skraćenom postupku, benoj dužnosti najkasnije u roku nadležno upravno tijelo donosi 30 dana od nastale promjene. rješenje o brisanju udruge iz registra udruga. Udruga se briše iz Skraćeni postupak za registra udruga, ali u registru prestanak poslovanja ostaju upisana osobna imena, udruge prebivalište, OIB članova tijela Skraćeni postupak za pres- udruge koji su potpisali izjavu, tanak poslovanja udruge pro- s naznakom njihove solidarne pisuje čl. 51. Zakona. On se može odgovornosti za eventualne naprovesti u tri slučaja: knadno utvrđene obveze udruge. Brisanjem iz registra udruga, 2 Stečajni zakon udruga prestaje postojati. (Nar. nov., br. 71/15 i 104/17) travanj 2020. 13

FINANCIJE NEPROFITNE ORGANIZACIJE PIŠE: NIKOLINA BIČANIĆ

Financiranje udruga iz javnih izvora - objavljeni natječaji

ad udruga osim sredstvima uplaćenih članarina, dobrovoljnih priloga i darova, obavljanjem djelatnosti na tržištu, često se kod velikog broja udruga financira i iz donacija iz državnog proračuna i proračuna JLP(R)S-a te drugih javnih izvora. Zakonom o udrugama1 propisano je da nadležna državna tijela, JLP(R)S-i i druge javne institucije financiraju i ugovaraju provedbu programa i projekata od interesa za opće dobro na temelju javnog poziva odnosno natječaja ili na temelju posebnog propisa o financiranju javnih potreba. Uredba2 propisuje da se pod javnim izvorima podrazumijevaju sredstva državnog proračuna (uključujući i namjenska sredstva od igara na sreću), sredstva proračuna županija, gradova i općina, sredstva javnih fondova i prihoda javnih trgovačkih društava i drugih javnih institucija, fondova EU-a i inozemnih javnih izvora. Važno je istaknuti da su obveznici primjene Uredbe također i sva trgovačka društva u vlasništvu RH/ JLP(R)S e te druge pravne osobe kojima je osnivač RH/JLP(R)S, kada iz javnih izvora financiraju

programe i projekte udruga.

Financiranje iz državnog proračuna RH Vladin Ured za udruge pripremio je i 26.2.2020. objavio na svojim internetskim stranicama objedinjeni Godišnji plan natječaja i drugih programa financiranja udruga iz javnih izvora na nacionalnoj razini u 2020. (može se preuzeti na: https://udruge. gov.hr/vijesti/godisnji-plan-natjecaja-tijela-drzavne-uprave-za2020-godinu/50983). Navedeni dokument sadrži podatke o natječajima za dodjelu sredstava iz Državnog proračuna RH te iz inozemnih fondova (ne sadrži podatke o planiranom financiranju iz Europskog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.“).4 Godišnji plan natječaja za 2020. godinu uključuje podatke o planiranim javnim natječajima i pozivima koje javni davatelji planiraju objaviti i financirati u 2020. godini; sadrži 84 programa za dodjelu bespovratnih sredstava projektima i programima organizacija civilnoga društva ukupne vrijednosti od pre3

Zakon o udrugama (Nar. nov., br. 74/14, 70/17 i 98/19) 2 Uredba o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (Nar. nov., br. 26/15; u nastavku: Uredba) 1

14 travanj 2020.

Dostupno 10.3.2020. (ažurirano 2.3.2020.) Godišnji plan objave Poziva za ESF objavilo je nadležno Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava na mrežnim stranicama Europskog socijalnog fonda (http://www. esf.hr/objavljen-godisnji-plan-objave-poziva-na-dostavu-projektnih-prijedloga-za2020-godinu/ ; dostupno 10.3.2020)

ko 444 mil. kuna koje 23 davatelja planiraju dodijeliti u 2020. godini. Planirano je financiranje od preko 6.300 projekata i programa organizacija civilnoga društva u područjima skrbi o hrvatskim braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata, socijalne skrbi, razvoju volonterstva, pravima djece, izvaninstitucionalnom odgoju i obrazovanju, promicanju znanosti, programa za učenike pripadnike nacionalnih manjina, pomoćnika u nastavi, promicanja ljudskih prava i prava nacionalnih manjina, demokratizacije i razvoja civilnog društva, zaštite potrošača, suradnje s LAG-ovima, međunarodne razvojne suradnje, medijske pismenosti, kulture, potpore proizvođačima u području poljoprivrede, pravnih klinika te u području kaznenih djela i izvršavanja kazne zatvora, strukovnih udruga u turizmu, tražitelja međunarodne zaštite, zaštite okoliša, zaštite zdravlja i borbe protiv ovisnosti, aktivnosti sporta, potpora u zapošljavanju te drugim područjima od interesa za opće dobro. Godišnji plan natječaja za 2020. prikazuje podatke o planiranim javnim natječajima uključujući i okvirne rokove raspisivanja i završetka natječaja, te potpisivanja ugovora.

Financiranje iz proračuna JLP(R)S-a Svaka jedinica lokalne samouprave obvezna je izraditi svoj te-

RADNI ODNOSI POREZI meljni dokument za raspisivanje i provedbu javnog natječaja (opći akt) za financiranje udruga. Svaka jedinica kao davatelj financijskih sredstava kreira vlastite kriterije za dodjelu sredstava, uvjete natječaja, način prijavljivanja i postupak provedbe natječaja, u skladu s Uredbom. Veliki dio danih donacija često su manji novčani iznosi i jedinice lokalne samouprave trebale bi prilikom kreiranja natječajne dokumentacije primijeniti kriterij proporcionalnosti (iz čl. 13. st. 2. Uredbe), u odnosu na vrijednost natječaja i najviši iznos financijskih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom programu ili projektu. Navedeno znači da u odnosu na velike vrijednosti natječaja, prilikom objave natječaja manjih vrijednosti za financiranje projekata manjih vrijednosti, davatelj sredstava može smanjiti sadržaj i količinu potrebne natječajne dokumentacije i na taj način omogućiti jednostavniji postupak odobravanja financijskih sredstava udrugama. U proteklim mjesecima 2020. objavljeni su javni natječaji za financiranje programa i projekata udruga za 2020. velikog broja jedinica lokalne samouprave, pa upućujemo udruge na internetske stranice pojedinih jedinica na kojima su natječaji objavljeni. Primjerice, Javni poziv Grada Zagreba za podnošenje prijava za dodjelu jednokratnih financijskih potpora udrugama za 2020. raspisan je 14.2.2020 i otvoren je do iskorištenja sredstava za 2020.5 (https://www.zagreb.hr/javni-pozivza-podnosenje-prijava-za-dodjelujedno/155174 ). 5

koja su osigurana u proračunu Grada Zagreba za 2020. godinu (Službeni glasnik Grada Zagreba, br. 24/19); Napominjemo da je u Proračunu Grada Zagreba osigurano približno 489 mil. kuna za tekuće i kapitalne donacije.

PIŠE: VEDRAN JELINOVIĆ

Najmanje trajanje otkaznog roka u slučaju otkaza ugovora o radu

a razliku od izvanrednog dužuje za još 2 tjedna, a ako otkaza, redovitim otkazom je radnik navršio 55 godina se ugovor o radu otkazuje uz života za mjesec dana). Navedeni rokovi skraćuju se za otkazni rok. Najkraće trajanje otkaznog roka propisano je u čl. polovicu ako se radniku ugovor 122. Zakona o radu (u nastav- o radu otkazuje zbog povrede ku: ZR), a ovisi o prethodnom obveze iz radnog odnosa tj. ako trajanju neprekidnog radnog je riječ o otkazu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnika. odnosa kod tog poslodavca. U slučaju redovitog otkaza Otkazni rok ako ugovor otkazni rok je najmanje: ▶ 2 tjedna ako je radni odnos o radu otkazuje radnik Za slučaj kada radnik otkazutrajao neprekidno manje od 1 godine (iznimno kod je ugovor o radu, može se kolekprobnog rada koji može tivnim ugovorom ili ugovorom radu odrediti trajati najduže 6 Podatak o otkaznim okraći otkazni rok mjeseci otkazni rok je najmanje rokovima kojih se za radnika nego za 7 dana) moraju pridržavati poslodavca. U tom ▶ mjesec dana ako primjenjiradnik i poslodavac slučaju vat će se za radnika je radni odnos bitan su sadržaj povoljnije pravo trajao neprekidno 1 godinu ugovora o radu. sukladno pravilu ▶ mjesec dana i iz čl. 9. st. 3. ZR-a. 2 tjedna ako je radni odnos Nadalje, ako radnik otkazuje trajao neprekidno 2 godine ugovor o radu, otkazni rok ne ▶ 2 mjeseca, ako je radni odnos može biti duži od mjesec dana, trajao neprekidno 5 godina ako on za to ima osobito va▶ 2 mjeseca i 2 tjedna ako je žan razlog (čl. 122. st. 7. ZR-a). radni odnos trajao neprekid- Vezano uz ovu odredbu često je pitanje u praksi što se smano 10 godina ▶ 3 mjeseca ako je radni odnos tra osobito važnim razlogom, trajao neprekidno 20 godina odnosno može li se u taj razlog (ako je radnik navršio 50 go- ubrojiti i zapošljavanje kod drudina života ovaj rok se pro- gog poslodavca. travanj 2020. 15

FIGOSPO RADNI ODNOSI Iz rijetke sudske prakse izdvajamo tumačenje Županijskog suda u Splitu u predmetu Gž R-557/2019 od 29.8.2019., u kojem je radnik otkazao ugovor uz pridržavanje otkaznog roka u trajanju od 30 dana pa nakon što ga poslodavac nije prihvatio tražeći od radnika da se pridržava redovitog zakonskog otkaznog roka, radnik je otkazao ugovor izvanrednim otkazom: „Zakonom nije propisan niti jedan primjer takvog osobito važnog razloga, a niti je propisano tko je ovlašten procjenjivati je li neki razlog osobito važan za radnika, da bi mu se zbog njega mogao skratiti otkazni rok. No po mišljenju ovog suda namjera zakonodavca je bila da se radniku omogući da čim prije završi s radom kod postojećeg poslodavca, u slučaju nekog za njega osobito važnog razloga. Također, radnik je taj koji bi trebao reći i ocijeniti radi li se o osobito važnom razlogu zbog kojeg otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana. Što se tiče promjene posla kao osobito važnog razloga za skraćenje otkaznog roka, to može predstavljati osobito važan razlog da se radniku skrati otkazni rok, ako on tako smatra, ali isto se treba utvrditi u svakom pojedinom slučaju, ovisno o okolnostima slučaja. Naime, ako je zapošljavanje kod novog poslodavca uvjetovano time da radnik mora tamo što prije početi raditi (odnosno prije nego što bi mu trebao isteći redovni otkazni rok), u tom bi slučaju radnik imao potrebu da mu se skrati otkazni rok, pa je za cijeniti da su to osobito važne okolnosti zbog kojih radniku treba skratiti otkazni rok. Također, moguće je da je riječ o 16 travanj 2020.

iznimno velikoj poslovnoj prilici koju radnik ne želi propustiti (ali i u toj bi situaciji nužan uvjet bio da novi poslodavac traži da novi radnik odmah ili vrlo skoro započne s radom za njega, u svakom slučaju prije isteka njegovog otkaznog roka). Ako novi poslodavac ne bi postavio takav uvjet, onda ne bi bilo opravdanog razloga da radnik zahtijeva da mu se skrati redovni otkazni rok. Radnik je dužan dokazati postojanje osobito važnog razloga za skraćivanje otkaznog roka, jer je opće pravilo da onaj koji nešto tvrdi treba to i dokazati. Ako radnik ne dokaže postojanje takvog razloga, poslodavac može od njega tražiti da odradi propisani ili ugovoreni otkazni rok, a ako to

čin u ovom slučaju učiniti.“ U drugom predmetu kod istog suda zaključeno je kako preseljenje obitelji u drugi grad radi lakšeg zapošljavanja supruge i radnika, te loši uvjeti rada kod poslodavca također predstavljaju osobito važan razlog za ranije otkazivanje ugovora (ŽS u Splitu, Gžx-1164/2012 od 16.1.2013.).

Prava radnika za vrijeme otkaznog roka

Za vrijeme otkaznoga roka radnik ima pravo uz naknadu plaće biti odsutan s rada najmanje 4 sata tjedno radi traženja novog zaposlenja, a ako je radnik tijekom otkaznog roka oslobođen obveze rada, poslodavac mu je dužan isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznoga roka. Tako se razdoblje otkaznog roka uračunava i u navršene mjesece za ostvarivanje prava na otpremninu i naknadu za neiskorišteni godišnji odmor. Umjesto podatka o otkaznom Prema našem mišljenju u roku, u ugovoru o radu može ostala prava ubraja se i pravo naknadu troškova prijevose uputiti na odgovarajući na za i svih drugih materijalnih zakon, drugi propis, kolektivni prava koje bi mu pripadala u ugovor ili pravilnik o radu koji tom radnom odnosu da nije oslobođen obveze rada tj. kao uređuje ta pitanja. da odrađuje otkazni rok. radnik ne učini, poslodavac ima Primjerice, ako bi radnik ostvario pravo na naknadu štete. i pravo na jubilarnu nagradu, jer Dakle, kada radnik daje otkaz bi tijekom otkaznog roka navršio poslodavcu, promjena posla može ugovorene godine radnog staža, biti osobito važan razlog za skraće- poslodavac bi mu trebao isplanje otkaznog roka, ali je to potrebno titi i tu nagradu. To stoga što za utvrditi u svakom pojedinačnom vrijeme otkaznog roka i nadalje slučaju, imajući na umu naprijed teku prava i obveze iz ugovora o navedeno, što je međutim, prvostu- radu pa tako i ugovorena plaća i panjski sud propustio na valjan na- materijalna prava.

ZDRAVSTVENO OSIGURANJE POREZI PIŠE: LJUBICA ÐUKANOVIĆ

Postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu

rava za slučaj ozljede na radu ostvaruju se nakon prethodno provedenog postupka utvrđivanja i priznavanja ozljede za ozljedu na radu, koji provodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (u nastavku: HZZO). U tom postupku utvrđuju se uvjeti koji moraju biti ispunjeni kako bi se ozljeda ili bolest mogli priznati za ozljedu na radu. Ozljeda na radu može se priznati osiguranicima koji se obvezno moraju osigurati s osnove ozljede na radu (čl. 7. st. 4. ZOZO-a) te osiguranim osobama (čl. 16. ZOZO-a) kod kojih je došlo do ozljeđivanja, odnosno bolesti u smislu čl. 66. ZOZO-a, kojim je propisano što se smatra ozljedom na radu.  Pokretanje postupka

utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu Postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede za ozljedu na radu pokreće poslodavac podnošenjem prijave o ozljedi na radu kod nadležnog regionalnog ureda/područne službe HZZO-a prema mjestu prebivališta/boravišta osigurane osobe. Postupak se može pokrenuti pisanim zahtjevom po službenoj dužnosti ili na traženje ozlijeđene osobe (člana obitelji u slučaju smrti osigurane osobe), a može ga pokrenuti i nadležni regionalni ured/područna služba HZZO-a, ako sazna za činjenice

i okolnosti nastanka ozljede na radu ili u vezi s radom.  Podnošenje prijave o ozljedi na radu Prijava o ozljedi na radu podnosi se na tiskanicama »Prijava o ozljedi na radu« - Tiskanica OR. Uz prijavu obvezno se naznačuje uzrok ozljede, sukladno popisu oznaka uzroka ozljeda sadržanih u Prilogu 1. Pravilnik. Uz prijavu ozljede na radu obvezno se prilaže medicinska i druga dokumentacija kojom se može dokazati da je nastanak ozljede i mjesto nastanka ozljede uzročno-posljedično vezan uz obvezu i proces rada odnosno obavljanja djelatnosti. Ako je ozljeda nastala na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji je osoba osigurana, odnosno na posao na osnovi kojeg je osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju ne dostavlja se dokaz o uzročno-posljedično vezan uz obvezu i proces rada. Kod ozljede na radu koja se dogodila u obavljanju poslova vezanih uz poslovanje obveznika podnošenja prijave potrebno je priložiti: ▶p resliku cjelokupne medicinske dokumentacija vezana uz nastalu ozljedu, ▶ pisanu izjavu osiguranika o okolnostima nastanka ozljede, ▶ pisanu izjavu očevidaca o okolnostima vezanim uz ozljedu

(ako postoji i ako je moguće), ▶ pisanu izjavu poslodavca ako podaci u prijavi sadržavaju određene nepreciznosti i dvojbe (na traženje HZZO-a, ako je potrebno), ▶ presliku zapisnika o inspekcijskom nadzoru nadležnog Inspektorata rada (ako je nadzor obavljen) i ▶ presliku zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova od strane nadležne PU MUP-a RH (ako je ispitivanje obavljeno). Kod ozljede koja je posljedica prometne nesreće: ▶p resliku zapisnika o očevidu PP PU MUP-a RH, ▶p resliku evidencije o radom vremenu na dan ozljede i ▶ presliku putnog naloga u slučaju da je u pitanju ozljeda koja se dogodila na službenom putu. Kod ozljede čija je posljedica smrt ozlijeđene osobe: ▶ presliku obdukcijskog nalaza. Ako je nastanak ozljede vezan uz proces rada na izdvojenom mjestu uz prijavu ozljede na radu obvezno se prilaže i: ▶u govor o radu kojim se dokazuje status radnika na izdvojenom mjestu rada, ▶p otvrdu poslodavca s evidencijom o radnom vremenu, ▶ zapisnik o inspekcijskom nadzoru nadležnog tijela, ako je nadzor obavljen ili ▶ drugi dokaz kojim se mogu

utvrditi uvjeti rada na izdvojenom mjestu rada koji su uređeni propisima o radu i zaštiti na radu (npr. zapisnik o provedenom unutarnjem nadzoru, izvješće o provedbi mjera zaštite na radu na izdvojenom mjestu rada i sl.). Obveznici podnošenja prijave koji raspolažu odgovarajućom elektroničkom opremom i posjeduju elektronički potpis koji su u HZZO-u registrirani putem pristupnog lista kao korisnici usluge, mogu prijavu podnijeti i elektroničkim putem kao elektroničku ispravu sukladno Zakonu o elektroničkoj ispravi kao e-prijavu o ozljedi na radu. Pristupni list HZZO-a može se preuzeti s internetske stranice HZZO-a na adresi: www. hzzo.hr pod »e-Zdravstveno«. Za točnost podataka dostavljenih i preuzetih u HZZO-u odgovorna je ovlaštena osoba pravne odnosno fizičke osobe navedena u pristupnom listu HZZO-a koja je podnijela prijavu i potpisala ju elektroničkim potpisom kojim ujedno jamči i istovjetnost priložene dokumentacije u elektroničkom obliku s izvornom dokumentacijom. Podnošenje e-prijave o ozljedi na radu obavlja se upisom podataka u elektronički obrazac koji sadržajem odgovara Tiskanici OR. Sastavni dio prijave je i izvješće izabranog doktora opće/obiteljske medicine koje popunjava i dostavlja HZZO-u izabrani doktor ozlijeđene ili oboljele osigurane osobe u elektroničkom obliku. Prijava o ozljedi na radu podnosi se neovisno o tome da li je ozljeda imala za posljedicu privremenu nesposobnost za rad

ZOZO-om, Zakonom o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 47/09), drugim propisima i Pravilnikom. U postupku utvrđivanja činjenica radi priznavanja ozljede na radu može se, osim stručno medicinskog vještačenja liječničkog povjerenstva HZZO-a, zatražiti i stručno mišljenje nadležnog doktora specijaliste medicine rada kao i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. O priznavanju ozljede na radu HZZO odlučuje, u pravilu, bez donošenja pisanog rješenja, ovjerom zaprimljene Podatke o zaprimljenim pri- tiskanice prijave o ozljedi na javama o ozljedama na radu radu – Tiskanica OR. HZZO dostavlja tijelu nadIznimno, HZZO obvezno doležnom za inspekciju rada te nosi rješenje u slučaju nepriznaHrvatskom zavodu za javno vanja ozljede, odnosno bolesti zdravstvo elektroničkim putem k ao ozljede na radu i kada oduz odgovarajuću autentifikaciju lučuje o priznavanju ozljede na i autorizaciju korisnika. radu na osnovi zahtjeva osiguraNadležni regionalni ured/pone osobe odnosno člana obitelji dručna služba HZZO-a obvezna osigurane osobe u slučaju smrti je na zahtjev podnositelja koji neosigurane osobe, kao i kada se posredno predaje prijavu o ozljeosoba u postupku utvrđivanja i di na radu potvrditi primitak pripriznavanja ozljede ili bolesti za jave stavljanjem otiska prijemnog ozljedu na radu pisanim putem štambilja na kopiju prijave ili poizričito izjasni da istu ne smatra seban papir, kojim se potvrđuje ozljedom na radu. datum primitka te broj pod kojim Kada se o ozljedi na radu je prijava zaprimljena u HZZO-u. odlučuje rješenjem, izrekom  Rok podnošenja prijave o rješenja mora se odlučiti o konozljedi na radu kretnoj ozljedi, odnosno bolePrijava o ozljedi na radu pod- sti, uz naznaku datuma njezinosi se u roku od 8 dana od dana nog nastanka, oznake prema nastanka ozljede. Osigurana Međunarodnoj klasifikaciji boosoba za koju nije podnesena lesti i broja evidencije priznate prijava o ozljedi na radu u roku ozljede na radu. od tri godine od isteka rokova Postupak priznavanja ozljeod 8 dana od dana nastanka oz- de na radu provodi se po žurljede gubi pravo na pokretanje nom postupku. postupka utvrđivanja i priznavaRješenje o ozljedi na radu nja ozljede na radu. donosi nadležni regionalni ur Vođenje postupka i donoše- ed/nadležna područna služnje rješenja o ozljedi na radu ba HZZO-a a protiv istog se Postupak priznavanja ozlje- može podnijeti žalba Direkciji de na radu provodi se na osnovi HZZO-a koja ne odgađa izvršezaprimljene prijave u skladu sa nje rješenja.

osigurane osobe. Prijava ozljede na radu se popunjava u 5 primjeraka i to za: ▶ obveznika podnošenja prijave ▶ osiguranu osobu ▶ nadležnog doktora specijalistu medicine rada ▶ izabranog doktora opće/obiteljske medicine i ▶ HZZO.