TEB-ov
Prilog namijenjen članovima uprave, menadžerima, ravnateljima i drugima
POSLOVNI info PRILOG ČASOPISU FIP 5/19
S V I B A N J 2019.
Kamatna stopa na zajmove između povezanih osoba u 2019. godini Naplaćivanje vrećica, izvješćivanje i plaćanje naknade
Primjenjujete li HSFI ili MSFI?
Označavanje Likvidacija vozila u–javnom društva cestovnom obveza GFI i prijevozu prijave poreza na dobit
Koliko vjerovati revizorskom izvješću?
TEB organizira TRENING / Specijalistički program izobrazbe u području javne nabave Zagreb, 6. - 10. svibnja 2019. (35 sati), Hotel Central, Branimirova 3, Zagreb PRAKTIKUM / Izaslani radnici, prekogranični rad i inozemne mirovine s prikazom u obrascima JOPPD i INO-DOH Zagreb, 7. svibnja 2019. (utorak), Sheraton Zagreb Hotel, Ul. kneza Borne 2 PRAKTIKUM / Automobili i službena putovanja na primjerima iz prakse Zagreb, 7. svibnja 2019. (utorak), Sheraton Zagreb Hotel, Ul. kneza Borne 2 SEMINAR / Pravo na godišnji odmor i regres u 2019. Zagreb, 9. svibnja 2019. (četvrtak), Hotel Palace, Trg J. J. Strossmayera 10 PRAKTIKUM / Poslovna spajanja i računovodstvo goodwilla Zagreb, 10. svibnja 2019. (petak), Hotel Central, Branimirova 3 PRAKTIKUM / Stručno usavršavanje iz proračunskog računovodstva i financija Zagreb, 20. - 24. svibnja 2019., Hotel Central, Branimirova 3
Detaljnije o programima i prijavi vidjeti na www.teb.hr
Prijava na TEB newsletter: www.teb.hr/newsletter/
POSLOVNI info
SADRŽAJ
PRILOG ČASOPISU FIP 5/19
TEB savjetovanje poslovno
Impresum
Utemeljitelj i nakladnik: TEB Poslovno savjetovanje d.o.o. Zagreb, Trg žrtava fašizma 15/1 OIB: 99944170669 telefon: 385 (01) 46 11 211 telefaks: 385 (01) 46 11 411 Internet adresa: www.teb.hr e-mail: teb@teb.hr Direktor: mr. sc. Mladen Štahan Uredničko vijeće: dr. sc. Dragan Bolanča Ivica Maros mr. sc. Slavica Pezer Blečić Zdenka Pogarčić dr. sc. Katarina Žager Nakladnički savjet: mr. sc. Mladen Štahan mr. sc. Mirjana Paić Ćirić Nikolina Bičanić Domagoj Zaloker Ljubica Ðukanović Grafička urednica: Katja Dobrec Radić Tisak: Tiskara Zelina d.d., Sv. Ivan Zelina
TEB-ov Poslovni info izlazi mjesečno kao prilog časopisu “Financije, pravo i porezi”
Revizija 2K oliko vjerovati revizorskom izvješću? mr. sc. Mladen Štahan Porezi 3M oraju li prokuristi ući u sustav osiguranja? mr. sc. Mirjana Paić Ćirić 4O tpis dionica/udjela ovisnog društva u likvidaciji Domagoj Zaloker, dipl. oec. 6P DV na usluge pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača Dinko Lukač, dipl. oec. 7E videncija o primljenim računima - što se šalje u Poreznu upravu? mr. sc. Ida Dojčić Financije 9P rimjenjujete li HSFI-e ili MSFI-e? Irena Slovinac, dipl. oec. 10 L ikvidacija društva - obveza GFI i prijave poreza na dobit Jasminka Rakijašić, dipl. oec. Komunalno gospodarstvo 12 R ok zastare komunalne naknade Ljubica Ðukanović mag. iur. Radni odnosi 13 Š to poslodavci moraju znati o pravu na godišnji odmor? Vedran Jelinović, dipl. iur. Neprofitne organizacije 14 D vojno ili jednostavno knjigovodstvo? Nikolina Bičanić, mag. oec. Gospodarstvo 16 O čekivani prihodi od turizma u 2018. u Hrvatskoj mr. sc. Ivan Kelebuh
REVIZIJA PIŠE: MLADEN ŠTAHAN
Koliko vjerovati revizorskom D
a bi smanjili rizik, poduzetnici provjeravaju i prate poslovanje svojih poslovnih partnera, osobito u slučaju pozajmica, plaćanja predujma ili davanja robe odnosno proizvoda prije naplate. U tu svrhu obično se prikupljaju različite informacije, ali i analiziraju financijski izvještaji postojećih, i još pažljivije novih (potencijalnih) poslovnih partnera, koriste se Finini BON-1 i BON-2 ili drugi slični obrasci, te proučava izvješće revizora. Da bi rezultati financijske analize bili pouzdani, moraju biti pouzdani financijski izvještaji koji se analiziraju. No, koliko se doista može vjerovati revizorskom izvješću? Ovo pitanje dodatno je potaknuo slom Agrokora, koji se dogodio usprkos pozitivnom revizorskom mišljenju, a bilo je i drugih primjera koji su pokazali da revizija nije baš uvijek sasvim pouzdana. Pri razmatranju pouzdanosti revizije valja poći od toga da se revizija u Hrvatskoj obavlja prema Zakonu o reviziji, Međunarodnim revizijskim standardima, Uredbi (EU) i drugim propisima. Revizija treba biti stručna, neovisna, samostalna i objektivna, što se nastoji osigurati brojnim i strogim uvjetima za stjecanje i održavanje revizorske licence.
Uvjeti za revizore Tako su, prije pristupanja rigoroznom ispitu, zaiteresirani dužni steći visoku stručnu spremu (najmanje 300 ECTS bodova 2 svibanj 2019.
ili VSS ) i 5 godina radnog isku- kvantitete i kvalitete revizije. stva, od čega najmanje 3 godine u Revizorsko izvješće obavljanju zakonske revizije pod Revizorsko izvješće mora biti nadzorom ovlaštenog revizora u zadnjih 8 godina prije polaganja u pisanom obliku s propisanim revizorskog ispita. Ispit se polaže elementima. U mišljenju, koje je prema propisanom opsežnom i za- najvažniji dio revizorskog izvješća, htjevnom programu pri Hrvatskoj mora biti jasno navedeno da li revirevizorskoj komori, uz nadzor dirani godišnji financijski izvještaji Ministarstva financija. Kad polo- ili godišnji konsolidirani financijski že ispit i steknu licencu, ovlašteni izvještaji (promatrani kao cjelina) revizori dužni su održavati licencu pružaju istinit i fer prikaz u sklastalnim stručnim usavršavanjem, du sa Zakonom o računovodstvu i računovodstvenim također uz nadzor Ministarstva standardima, te jesu financija. li u skladu s propisiNadalje, revizima. Mišljenje može ju smiju obavljati biti pozitivno, s samo revizorska rezervom ili negativno. Predviđeno društva i ovlašteni revizori je i suzdržano mišljenje, no tada se koji imaju dobar smatra da reviziugled i kojima Mišljenjem se ja nije obavljena. je Ministarstvo financija dalo izražava razumno a ne Nadalje, revizor odobrenje za potpuno uvjerenje da li je u svom izvješću dužan opisati narad, koje se može ukinuti. A da bi su financijski izvještaji čin rada, ograničepoduzetnici bili bez značajnih pogrešaka. nja revizije, svoju odgovornost i odsigurni da će angažirati doista ovlaštenog re- govornost uprave poduzetnika, te vizora, na internetskom portalu istaknuti ključna pitanja i svoj stav Ministarstva financija objavljen o značajnim neizvjesnostima koje je popis ovlaštenih revizorskih bi mogle dovesti u pitanje nastavak društava i ovlaštenih revizora. vremenski neograničenog poslovaUz nadzor Minstarstva finan- nja. Revizijom se ispituju pažljivo cija, revizorska društva dužna su odabrani uzorci, pa se mišljenjem prema Međunarodnim revizij- izražava razumno a ne potpuno skim standardima i sama provo- uvjerenje da li su financijski izditi nadzor nad radom revizora, vještaji bez značajnih pogrešaka. provjeravati da li se pridržavaju Radi toga ne treba očekivati da će propisa, revizijskih standarda i revizija uvijek otkriti sve, a osozahtjeva neovisnosti, te potrebne bito manje pogreške i propuste.
POREZI
m izvješću? Ponekad revizori neće uočiti niti značajne pogreške, osobito ako su posljedica prijevare u koju je uključeno poslovodstvo, o čemu smo u više navrata pisali u TEBovom Poslovnom infu tijekom prethodne godine. Stoga, iako će iskusni i stručni revizori najčešće uočiti veća odstupanja, pozitivno mišljenje ipak nije garancija da se u poslovanju i evidentiranju poslovanja nije provukla neka pogreška, propust ili prijevara. Ipak, visoki standard kvalitete revizije osigurava rigorozna procedura stjecanja i održavanja revizorskog ovlaštenja, dozvole za rad, stroga pravila i propisani eksterni i interni nadzor, pa zaključujemo da revizija nedvojbeno povećava pouzdanost financijskih izvještaja, a slijedom toga i pouzdanost analiza, procjena i prosudbi koje se zasnivaju na revidiranim podacima. No da bi revizorsko izvješće s mišljenjem bilo korisna pomoć u procjeni rizika i kod ocjene kvalitete poslovnih partnera, menadžeri, analitičari i drugi korisnici revizorskih izvješća moraju biti svjesni ograničenja revizije i dobro razumjeti što to revizija garantira, a što ne. Uostalom, revizorsko mišljenje ne bi trebalo biti jedina podloga za ocjenu nečijeg poslovanja, već ga valja koristiti zajedno sa svim ostalim raspoloživim izvorima. A ako različiti izvori upućuju na različite zaključke, prije donošenja konačnog suda analizu svakako treba dodatno proširiti i produbiti.
PIŠE: MIRJANA PAIĆ ĆIRIĆ
Moraju li prokuristi ući u sustav osiguranja? Upis i ovlasti prokuriste prema ZTD-u Prokura je, sukladno čl. 44. Zakona o trgovačkim društvima, trgovačka punomoć i daje se isključivo u pisanom obliku. Ovlasti prokuriste su dosta velike tako da, prema čl. 47. ZTD-a, prokurist može sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje u ime i za račun trgovačkoga društva i zastupati ga u postupcima pred upravnim i drugim državnim organima, ustanovama
s javnopravnim ovlastima, te državnim i izbranim sudovima. Međutim, valja istaći da bez posebne ovlasti ne može otuđiti ni opteretiti nekretnine trgovačkoga društva i ne može davati izjave ni poduzimati pravne radnje kojima se započinje stečajni postupak ili drugi postupak koji dovodi do prestanka društva. Isto tako, prokurist ne može davati punomoć za sklapanje poslova drugim osobama. Prokurist potpisuje trgovačko društvo svojim imenom
svibanj 2019. 3
FINANCIJE POREZI i prezimenom, uz naznaku ▶ 2 4% poreza na dohodak iz koje je vidljiv njegov položaj uvećan za prirez porezu, prokuriste ili uz oznaku “p.p.”. ▶ 1 0% (7,5% + 2,5%) doPrema čl. 54. ZTD-a, davanje prinosa za mirovinsko prokure i njezin opoziv upisuju osiguranje, se u sudski registar, a uz prija▶ 7 ,5% doprinosa za zdravvu za upis se prilažu odluka o stveno osiguranje. davanju prokure/odluka kojom Nalog za plaćanje. U nase ona opoziva. U sudski registar upisuju se ime i prezime logu za plaćanje pri isplati neto drugog dohotka upisuju prokuriste i njegov OIB. se, prema čl. 258.e Pravilnika Jesu li obvezni plaćati o doprinosima i čl. 92. st. 6. doprinose? Pravilnika o porezu na dohoJesu, ali samo ako primaju dak, obvezni elementi HR67 naknadu za svoj rad u druš- (model) te u polju ‘’poziv na tvu u kojem su imenovani broj platitelja’’ OIB – GG001 kao prokuristi. Naime, niti do GG365/366 – 8. U nalogu za plaćanje pri Zakonom o mirovinskom osiguranju (u nastavku: ZOMO), isplati neto dohotka u polje niti Zakonom o obveznom model upisuje se HR69 te u zdravstenom osiguranju, a polje poziv na broj primatelja niti Zakonom o doprinosima, 40002 – OIB isplatitelja osobprokuristi nisu imenovani kao nog primanja – 399. osobe koje moraju ući u sustav Porez na dohodak i prirez osiguranja, kao što je to pro- uplaćuju se u korist računa pisano npr. za članove uprave. grada/općine prema prebivaKao prokuristi su vrlo često lištu poreznog obveznika (pobili imenovani umirovljenici sloprimca odnosno primatelja budući prijašnjih godina nije dohotka), na brojčanu oznaku bilo svima omogućeno zapo- 1945. sliti se, a da im se pritom miroObrazac JOPPD. Isplatitelj je vina ne obustavi. S obzirom da obvezan o isplaćenoj naknadi nisu prema prethodno nave- izvijestiti Poreznu upravu poddenim zakonskim propisima nošenjem JOPPD obrasca pri bili obvezni ući u sustav osi- čemu se u polje 6.1. upisuguranja, kao što to ne moraju je oznaka 4002; 6.2. – 4030; niti sada, oni su imali pravo, 10.1. – 10.2.: 01.01.2019. – uz ev. naknadu za prokuru, 31.12.2019. koristiti i mirovinu. Ako prokuristi nisu zaposleKada društvo isplaćuje pro- nici društva, ev. isplate dnevnikuristi naknadu za njegov rad, ca i ostalih troškova službenih ta se naknada oporezuje na na- putovanja također se oporezuju čin propisan za drugi dohodak, na način propisan za drugi doa to znači da se plaćaju sljedeće hodak. obveze: 4 svibanj 2019.
PIŠE: DOMAGOJ ZALOKER
Otpis društva P
rilikom vrijednosnog usklađenja ili otpisa financijske imovine za poduzetnika nastaje rashod od umanjenja vrijednosti takve imovine imovine koji se prema zahtjevima računovodstvenih standarda priznaje u računu dobiti i gubitka. Porezno priznavanje tako nastalog rashoda nije bezuvjetno, nego uvjetovano odredbama propisa o oporezivanju dobiti, koji predmetnu problematiku ograničavaju svojim, za poduzetnike, restriktivnim odredbama. Kada si postavljamo pitanje u vezi poreznog priznavanja rashoda od otpisa dionica/udjela koje matična društva imaju u svojim ovisnim društvima kod kojih je pokrenut postupak likvidacije, moramo uzeti u obzir ne samo odredbe poreznih propisa, nego i odredbe Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93 - 110/15; u nastavku: ZTD). Prema čl. 5. st. 1. Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04 - 106/18; u nastavku: Zakon), porezna osnovica je dobit koja se utvrđuje prema računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, uvećana i umanjena prema odredbama ovoga Zakona. Prema čl. 7. st. 1. toč. 1. Zakona, porezna osnovica uvećava se za rashode od vri-
POREZI POREZI
dionica/udjela ovisnog u likvidaciji
jednosnih usklađenja dionica i u slučajevima u kojima dolazi do udjela (nerealizirani gubici), ako prodaje ili nekog drugog oblika su bili iskazani u rashodima. njihove uporabe - odnosno kada Prema odredbama čl. 10. st. dolazi do njihove tzv. „realizacije“. Kada govorimo o dionicama/ 1. Zakona, rashodi smanjenja vrijednosti financijske imovine udjelima koje matica drži u svom priznaju se u razdoblju u kojemu ovisnom društvu koje se nalazi je imovina prodana ili na drugi u postupku likvidacije, sasvim je jasno da matica ne može ispuninačin uporabljena. Prema čl. 21. st. 1. i 2. Pravilnika ti propisane uvjete za porezno o porezu na dobit priznavanje ras(Nar. nov., br. 95/05 Rashodi od otpisa hoda realizacijom - 1/19; u nastavku: dionica/udjela ovisnog dionica/udjela Pravilnik), rashodiovisnog društva ma od vrijednosnih društva u likvidaciji u likvidaciji jer, usklađenja iz čl. 7. nije porezno priznati realno, takva fist. 1. toč. 1. Zakona, nancijska imorashod jer je smatraju se nerealivina nema nikazirani gubici koji se kvu ekonomsku uvjetovan porezno ne priznavrijednost niti dobrovoljnom ju. Nerealiziranim sposobnost genegubitkom smatra se nekih buodlukom vlasnika riranja usklađenje vrijeddućih prihoda za ovisnog društva! bilo kojeg držatenosti ispod troška stjecanja. lja takve financijIz navedenih odredbi Zakona i ske imovine. Napominjemo da Pravilnika razvidno je da se ras- je generiranje budućih prihoda hodi od otpisa dionica/udjela jedan od ključnih elemenata pri mogu porezno priznati isključivo određivanju poreznog priznava-
nja bilo kojeg rashoda, što je i vrlo jasno propisano čl. 11. Pravilnika. Nadalje, prema odredbama čl. 367. i 466. ZTD-a likvidacijom društva smatra se prestanak društva odlukom članova društva, odnosno njegovih vlasnika. Analizirajući odredbe čl. 367. i 466. ZTD-a dolazimo do ključnog elementa koji direktno utječe na porezni efekt rashoda od otpisa dionica/udjela jer se, jednostavnim rječnikom, likvidacija društva smatra dobrovoljnim pravnim postupkom o kojem isključivo odlučuju članovi društva, odnosno u predmetnom slučaju sama matica. Prema tome, moramo zaključiti da se likvidacija ovisnog društva ne može smatrati tzv. „realizacijom“ dionica/udjela koje u tom društvu ima matica, odnosno da se rashod od njihovog otpisa ne može smatrati porezno priznatim, jer nije rezultat prodaje ili drugog načina njihove uporabe, nego rezultat dobrovoljne odluke vlasnika društva. svibanj 2019. 5
FINANCIJE POREZI PIŠE: DINKO LUKAČ
PDV na usluge pisaca, sklad umjetnika izvođača O
d 1.1.2019. PDV se obračunava i plaća po sniženoj stopi od 13% na usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost po posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava uz prethodno odobrenje Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo (DZIV) koji je središnje državno tijelo nadležno za intelektualno vlasništvo.
Što se smatra uslugama i povezanim pravima?
Propisani uvjet Pisci, skladatelji i umjetnici izvođači trebaju biti članovi odgovarajuće organizacije za kolektivno ostvarivanje prava koja ima prethodno odobrenje DZIV-a kako bi mogli primijeniti stopu PDV-a od 13% na svoje usluge. Ukoliko isti nisu ispunili navedeni propisani uvjet tada PDV na svoje usluge obračunavaju po stopi od 25% (odnosno po stopi od 24% od 1.1.2020.).
Tko je organizacija za kolektivno ostvarivanje prava?
Organizacija za kolektivno Uslugama i povezanim pravi- ostvarivanje prava je organizama pisaca, skladatelja i umjetni- cija koja je na temelju zakona, ka izvođača smatraju se usluge punomoći ili ugovora ovlaštena i povezana prava koje isporučuju pisci, skladatelji i umjetnici izvođači te drugi nositelji prava koji su ta prava stekli na temelju pravnoga posla, zakonom, nasljeđivanjem ili na drugi način. Istima se smatraju i usluge i povezana prava koje isporučuju organizacije za kolektivno ostvarivanje prava u obavljanju poslova kolektivnog ostvarivanja prava, neovisno o tome djeluje li u svoje ime ili u ime nositelja prava, a za korist nositelja prava. 6 svibanj 2019.
ostvarivati autorska ili srodna prava za dva ili više nositelja prava, neovisno djeluje li u svoje ime ili u ime nositelja prava, za njihovu zajedničku korist, kojoj je to jedina ili glavna svrha i koja: - pripada ili je pod kontrolom svojih članova i – ustrojena na neprofitnoj osnovi. Statut je temeljni opći akt koji sadrži pravila o ustrojstvu i djelovanju iste u smislu propisa kojim se uređuju statusna pitanja pravnih osoba. Kolektivno ostvarivanje prava na području Republike Hrvatske može obavljati organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koja ima za obavljanje takve djelatnosti odobrenje DZIV-a. Nositelj prava je član koji ispunjava uvjete članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava i koji je primljen u njezino članstvo.
Autorska i srodna prava Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima uređuje autorsko pravo, srodna prava, individualno i kolektivno ostvarivanje autorskog prava i srodnih prava te zaštitu istih u slučaju povrede. Autorsko pravo je pravo autora (stvaratelja) na njihovim djelima iz književnoga, znanstvenog
POREZI POREZI
datelja i i umjetničkog područja, a sadržava moralna prava autora, imovinska prava autora i druga prava autora. Isto pripada fizičkoj osobi koja stvori autorsko djelo tj. originalnu intelektualnu tvorevinu iz navedenih područja koje ima individualni karakter, bez obzira na način i oblik izražavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu. Autorska djela jesu osobito: jezična djela (pisana djela, govorna djela, računalni programi); glazbena djela s riječima ili bez riječi; dramska i dramsko-glazbena djela; djela arhitekture; djela primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna, itd. Prijevodi, prilagodbe, glazbene obrade i druge prerade autorskog djela, koje su originalne intelektualne tvorevine individualnog karaktera, zaštićene su kao samostalna autorska djela. Srodna prava su, između ostaloga, i prava umjetnika izvođača na njihovim izvedbama, prava nakladnika na njihovim izdanjima, itd. Pravo umjetnika izvođača pripada fizičkoj osobi koja izvede djelo iz književnog ili umjetničkog područja. Umjetnici izvođači su glumci, pjevači, glazbenici, plesači i druge osobe koje glumom, pjevanjem, recitiranjem, pokretima ili na drugi način izvode djela s područja književnosti i umjetnosti ili izražaja folklora te redatelj kazališne predstave i dirigent umjetničkog ansambla.
PIŠE: IDA DOJČIĆ
Evidencija o primljenim računima - što se šalje u Poreznu upravu?
S
ukladno posljednjim izmjenama Zakona o PDV-u, za razdoblja oporezivanja od 1. siječnja 2019. porezni obveznici uz Prijavu poreza na dodanu vrijednost (Obrazac PDV) elektroničkim putem podnose i posebnu evidenciju o primljenim računima - Knjigu primljenih (ulaznih) računa (Obrazac U-RA). Iznimno, posebnu evidenciju o primljenim računima ne podnosi porezni obveznik koji nema sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu i obavlja isključivo povremeni međunarodni cestovni prijevoz putnika na području RH, te mali porezni obveznik koji nije upisan u registar obveznika PDV-a i nema pravo na odbitak pretporeza. Porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a od 1. siječnja 2019. uz prijavu PDV-a obvezno podnosi i posebnu evidenciju o primljenim računima i to elektroničkim putem do 20. dana u mjesecu koji slijedi po
završetku razdoblja oporezivanja, koje može biti mjesečno ili tromjesečno, nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu odnosno prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika. Posebna evidencija o primljenim računima sadrži podatke iz čl. 165. Pravilnika o PDV-u, odnosno podatke iz Knjige primljenih (ulaznih) računa (Obrazac U-RA). Posebna evidencija o primljenim računima (Knjiga U-RA) mora se podnijeti u istom roku kao i prijava PDV-a (Obrazac PDV), odnosno do 20. dana u mjesecu koji slijedi po završetku razdoblja oporezivanja, te se svaka podnosi pojedinačno elektroničkim putem. U Knjigu primljenih računa upisuju se računi izdani od tuzemnih poreznih obveznika, uključujući i račune za plaćene predujmove, te podaci o naknadnim ispravcima pretporeza. U Knjigu U-RA upisuju se podaci svibanj 2019. 7
FINANCIJE POREZI o porezno značajnim stavkama računa, pa ako su u primljenom računu sadržane i prolazne stavke koje ne čine sastavni dio naknade za obavljenu isporuku odnosno poreznu osnovicu, tada se taj dio računa ne iskazuje u stupcima 6, 7, 8, 9 i 10 Knjige U-RA, ali se za iznose prolaznih stavki sadržanih u ulaznom računu može u Knjizi U-RA dodati nove stupce u kojima će ih porezni obveznik evidentirati. Međutim, podaci iz dodatnih stupaca se ne dostavljaju u Poreznu upravu.
godini je 1.1.2013. Treba napomenuti kako je Pravilnikom o PDV-u propisano (čl. 163. st. 4.) da radi osiguravanja podataka o stjecanjima dobara iz drugih država članica, primljenim i obavljenim uslugama u druge države članice kao i u treće zemlje, o primljenim isporukama na koje se primjenjuje prijenos porezne obveze prema čl. 75. st. 2. Zakona i čl. 75. st. 3. Zakona te o PDV-u plaćenom pri uvozu, porezni obveznik mora voditi posebnu evidenciju. Dakle, Posebna evidencija ulazni računi s prijeo primljenim računinosom porezne obveOd 1. siječnja 2019. obveznici ma (Knjiga U-RA), ze po kojima porezni koja se dostavlja puPDV-a podnose uz PDV obrazac i obveznik kao primatem sustava ePoretelj isporuke/usluge (i posebnu evidenciju o primljenim zna, treba sadržavati računa) obračunava podatke iskazane na računima (Obrazac U-RA), do 20. PDV se ne evidentired. br. III.1., III.2. raju u Knjigu U-RA, u mjesecu putem sustava i III.3. PDV obrasca. već porezni obveznik ePorezna. Prema tumačenju za ovakve ulazne račune mora imati poPorezne uprave, ako porezni obveznik upisan u registar pretporeza (pro rata), u Knjizi sebne evidencije. Sadržaj tih poobveznika PDV-a u PDV obrascu U-RA evidentiraju pretporez koji sebnih evidencija se ne dostavlja nije iskazao pretporez pod točka- se može odbiti (iskazan u PDV u Poreznu upravu. ma III.1., III.2. i III.3., smatra se obrascu pod III.) i pretporez koji Ulazni računi s prijenosom da je za to razdoblje oporezivanja se ne može odbiti. Poduzetnici koji porezne obveze, ispostavljeni od posebna evidencija o primljenim plaćaju PDV prema naplaćenim inozemnih poreznih obveznika računima podnesena, jer ista ne naknadama imaju pravo na pret(za stjecanje, primljene usluge) sadrži račune koje porezni ob- porez u trenutku kada plate ulazni ili tuzemnih poduzetnika (npr. veznik može koristiti za odbitak račun, što znači da u Knjizi U-RA za građevinske usluge, isporuke pretporeza. i slijedom toga u PDV obrascu Dakle, u Knjizi U-RA koja se određenog mjeseca/tromjesečja u otpada itd.) evidentiraju se u podostavlja u Poreznu upravu sadr- 2019. godini, mogu biti iskazani sebne evidencije i ne dostavljaju žani su podaci o ulaznim raču- podaci o računima i PDV-u po se uz PDV obrazac. nima na kojima je iskazan PDV tim računima iz ranijih godina Što sadrži nova aplikacija u (po stopi od 5%, 13% ili 25%) i (obračunat po stopama od 10%, sustavu ePorezna - Obrazac U-RA po kojima je porezni obveznik 22% ili 23%). Najstariji datum ra- pojašnjeno je u našem časopisu odbio pretporez u cijelosti ili čuna koji se može unijeti u 2019. FIP 3/19. 8 svibanj 2019.
djelomično (npr. računi koji se odnose na osobne automobile) ili PDV nije odbijen uopće (npr. računi za reprezentaciju). Obveznici PDV-a koji primjenjuju podjelu
FINANCIJE PIŠE: IRENA SLOVINAC
Primjenjujete li HSFI-e ili MSFI-e? S
vi poduzetnici obveznici poreza na dobit dužni su godišnje financijske izvještaje (u nastavku: GFI) sastavljati i objavljivati primjenom Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja (HSFI-a) ili Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (MSFI-a). S obzirom da se financijski izvještaji sastavljaju na temelju bruto bilance, tj. podataka iskazanih u glavnoj knjizi, poduzetnici su HSFI/MSFI-e dužni primjenjivati već prilikom knjiženja poslovnih događaja.
Tko primjenjuje HSFI-e? Obveznici primjene HSFI-a su mikro, mali i srednji poduzetnici.
Tko primjenjuje MSFI-e?
iznosu prihoda i prosječnog broja zaposlenih tijekom poslovne godine utvrđenim na zadnji dan poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini za koju se sastavljaju financijski izvještaji. To znači da se za potrebe sastavljanja GFI-a za 2018. treba razvrstati temeljem pokazatelja iz GFI-a za 2017.
bilancu, račun dobiti i gubitka, izvještaj o novčanim tokovima, izvještaj o promjenama kapitala i bilješke uz
Poduzetnici
Kriteriji
I. Mikro poduzetnik ne prelazi pokazatelje u 2 od 3 uvjeta
ukupna aktiva 2.600.000,00 kn prihod 5.200.000,00 kn prosječan broj radnika: 10
II. Mali poduzetnik ne prelazi pokazatelje u 2 od 3 uvjeta
ukupna aktiva 30.000.000,00 kn prihod 60.000.000,00 kn prosječan broj radnika: 50
MSFI-e su obvezni primjenjivati veliki poduzetnici i svi subjekti III. Srednji poduzetnik ne prelazi pokazatelje u 2 od 3 uvjeta od javnog interesa. MSFI-e može primjenjivati i ovisno društvo, odnosno društvo kći koje je obveznik IV. Veliki poduzetnici - prelaze pokazatelje u najmanje 2 od 3 primjene HSFI-a, a čije matično uvjeta iz toč. III. društvo sastavlja i prezentira godišnje konsolidirane financijske izvještaje primjenom MSFI-a. Ako GFI poduzetnika O veličini i standardima koje je društvo kći odluči primjenjivati MSFI-e obvezno je svoje GFI-e poduzetnik obvezan primjenjivati ovisi sadržaj GFI-a i dokumensastavljati primjenom MSFI-a. tacije koju je poduzetnik obvezan Jeste li mikro, mali, sastaviti i predati Fini. Tako su za srednji ili veliki javnu objavu Fini dužni dostaviti: poduzetnik? ▶m ikro i mali poduzetnici: biSvaki se poduzetnik razvrstava lancu, račun dobiti i gubitka i prema veličini sam, na temelju pobilješke uz financijske izvještaje kazatelja o iznosu ukupne aktive, ▶ srednji i veliki poduzetnici:
ukupna aktiva 150.000.000,00 kn prihod 300.000.000,00 kn prosječan broj radnika: 250
financijske izvještaje, a ▶ obveznici primjene MSFI-a (uz navedene izvještaje) i izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. GFI svih poduzetnika moraju biti sastavljeni u skladu s HSFIima odnosno MSFI-ima. DETALJNIJE O TEMI: FIP br. 1/19, Štahan M., str. 34-54 FIP br. 2/19, Kovačić D., str. 53-62
svibanj 2019. 9
FINANCIJE FINANCIJE PIŠE: JASMINKA RAKIJAŠIĆ
Likvidacija društva - obveza poreza na dobit Z
akonom o računovodstvu1 je za poduzetnike propisana obveza podnošenja godišnjeg financijskog izvještaja (u nastavku: GFI) za statističke i druge potrebe te za potrebe javne objave. Navedene obveze imaju i društva nad kojima je pokrenut postupak likvidacije odnosno društva koja su u likvidaciji. Navedene obveze regulira i Pravilnik o načinu vođenja registra godišnjih financijskih izvještaja, te načinu primanja i postupku provjere potpunosti i točnosti godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg izvješća (Nar. nov., br. 1/19 i 93/17; u nastavku: Pravilnik).
Godina početka postupka likvidacije Za godinu u kojoj je pokrenut postupak likvidacije podnose se GFI i za statističke i druge potrebe te za javnu objavu. Također, za razdoblje do pokretanja likvidacije potrebno je podnijeti i prijavu poreza na dobit i druge obračune. GFI za statističke i
druge potrebe
GFI za statističke i druge potrebe sastavljaju se za određenu kalendarsku godinu. Stoga, društva na kojima je tijekom godine pokrenut postupak likvidacije za tu godinu sastavljaju samo jedan Zakon o računovodstvu (Nar. nov., br. 78/15 – 116/18; u nastavku: ZOR)
1
10 svibanj 2019.
GFI za statističke potrebe. U tom GFI u stupcu za tekuću godinu objedinjuju podatke za razdoblje do otvaranja likvidacije i nakon otvaranja likvidacije pa do 31.12. odnosne godine. U stupcu za prethodno razdoblje popunjavaju se podaci za prethodno godišnje razdoblje. Rok podnošenja GFI za statističke potrebe i za društva u likvidaciji je 30. travnja tekuće za prethodnu godinu, a vrsta izvještaja je 30 – izvještaj koji ispunjava obveznik u likvidaciji. GFI za javnu objavu Poduzetnik nad kojim je u toku godine pokrenut likvidacijski postupak, za potrebe javne objave sastavlja GFI za razdoblje od 1.1. do dana koji prethodi pokretanju likvidacije. Taj GFI dostavlja se Fini u roku od 90 dana od pokretanja likvidacije, s oznakom vrste izvještaja – 31. Popunjavaju se stupci i za prethodno i za tekuće razdoblje, s tim da se podaci za prethodno razdoblje odnose na cijelu proteklu godinu (RDG) odnosno na stanje 31.12. (bilanca), dok se podaci za tekuće razdoblje odnose na podatke od 1.1. do dana otvaranja likvidacije, odnosno na stanje na dan prije pokretanja likvidacije. Uz taj GFI, od nestandardne dokumentacije, obveza je pre-
dati samo bilješke, dok nema obveze predavati godišnje izvješće, revizorsko izvješće, odluku o prijedlogu raspodjele dobiti ili pokriću gubitka i odluku o utvrđivanju GFI-a (čl. 11. st. 5. Pravilnika). Prijava poreza na dobit
i drugi obračuni
Sukladno čl. 29. st. 3. Zakona o porezu na dobit2, porezno razdoblje je i dio poslovne godine odnosno razdoblje koje se nastavlja na poslovnu godinu do otvaranja likvidacije. Dakle, i razdoblje od početka godine do otvaranja likvidacije je razdoblje za koje postoji obveza podnošenja prijave poreza na dobit. Rok za podnošenje prijave je 4 mjeseca od isteka razdoblja za koje se utvrđuje obveza poreza na dobit. Porezni obveznik dužan je pisano obavijestiti Poreznu upravu i o samom otvaranju postupka likvidacije i to u roku od 8 dana od dana nastanka promjene (čl. 39. st. 1. Zakona o PD-u). Uz Obrazac PD, kao i kod uobičajenog godišnjeg obračuna, obveznici predaju Obrazac TZ (obračun turističke članarine), Obrazac SR (obračun spomeničke rente), te druge priloge po potrebi. 2
Zakon o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04 – 106/18; Zakon o PD-u)
FINANCIJE POREZI
GFI i prijave Razdoblje likvidacije – završetak likvidacije GFI za statističke i
druge potrebe
GFI za statističke i druge potrebe obvezno se predaje za svaku kalendarsku godinu sve do godine u kojoj je okončan postupak
likvidacije. Dakle, ako postupak likvidacije traje možda i više godina, GFI za statističke potrebe se podnosi za svaku cijelu kalendarsku godinu.
FI za javnu objavu G Za poduzetnike koji su u postupku likvidacije, GFI se sastavlja za razdoblje od dana pokretanja postupka likvidacije do datuma završetka postupka likvidacije (čl. 19. st. 10. ZOR-a). Dakle, za
potrebe javne objave, razdoblje izvješćivanja je cijelo razdoblje od otvaranja pa sve do okončanja likvidacijskog postupka. Vrsta izvještaja u tom slučaju je 30, a popunjavaju se samo podaci za tekuće razdoblje. U bilanci se iskazuje stanje na dan okončanja likvidacije, a račun dobiti i gubitka obuhva-
ća cijelo razdoblje od početka do završetka likvidacije. Kao godina izvještavanja upisuje se godina u kojoj je postupak završen. GFI se i u ovom slučaju sastavlja ovisno o veličini poduzetnika, no uz taj GFI nema obveze podnošenja godišnjeg izvješća, revizorskog izvješća, odluke o prijedlogu raspodjele dobiti ili pokriću gubitka i odluke o utvrđivanju GFI-a (čl. 11. st. 5. Pravilnika).
Rok za podnošenje tog GFI-a je šest mjeseci od završetka likvidacijskog postupka (čl. 12. st. 5. Pravilnika).
brazac PD i drugi O
obračuni
Sukladno čl. 29. st. 3. Zakona o PD-u, porezno razdoblje je i razdoblje koje se nastavlja od otvaranja do okončanja postupka likvidacije. Dakle, prijava poreza na dobit sastavlja se za cjelokupno razdoblje trajanja postupka likvidacije, sve do okončanja istog. Prijava se podnosi u roku od 4 mjeseca po okončanju likvidacije. Uz Obrazac PD, kao i kod uobičajenog godišnjeg obračuna, obveznici predaju obrazac TZ (obračun turističke članarine), obrazac SR (obračun spomeničke rente) te druge propisane priloge po potrebi. Društva u likvidaciji mogu biti oslobođena plaćanja članarine Hrvatskoj gospodarskoj komori, uz uvjet dostave Rješenja o upisu Odluke o likvidaciji u sudski registar nadležnog trgovačkog suda. svibanj 2019. 11
FINANCIJE KOMUNALNO GOSPODARSTVO PIŠE: LJUBICA ÐUKANOVIĆ
Rok zastare komunalne Z
astara (lat. praescriptio) je štenik svoje pravo ne ostvari u njegova obveza zastarjela. Kao što institut obveznog prave koja određenom vremenu. Nastupom smo prethodno naveli nastupom je uređena Zakonom o obveznim zastare ne gasi se samo pravo, zastare ne prestaje samo pravo zaodnosima (Nar. nov. br., 35/05 – tako da dužnik i nadalje ostaje htijevati ispunjenja obveze već je 29/18; u nastavku: ZOO) nastupom dužnik i on može svoju obvezu posljedica zastare da dužnik može koje prestaje pravo zahtijevati is- ispuniti, ali vjerovnik ne može uskratiti ispunjenje svoje obveze punjenje obveze preko suda. Kod svoje pravo ostvariti putem suda i da je u tom slučaju vjerovnik ne ovog instituta vrijeme i protek ukoliko se dužnik na nju pozove. može ostvariti prisilnim putem. vremena utječu na prestanak obZOO izrijekom propisuje da se U tom slučaju obveza dužnika veze dužnika. Protek postaje neutuživa, ali Zastara nastupa kada istekne posljednji je dužnik može ispuvremena kod zastare dovodi do određedan zakonom određenog vremena, a u to niti na više načina a nog pravnog učinka, jedan od njih je da tako da zastara na- vrijeme se računa i vrijeme koje je proteklo se na zastaru ne postupa kad protekne zove. U tom slučaju u korist dužnikovih prednika. zakonom određeno radi se o odustajanju vrijeme u kojem je dužnika od zastare. Česti upiti odnose vjerovnik mogao se na zastaru naplate zahtijevati ispunjenje komunalne naknade svoje obveze (čl. 214. budući je jedan od st. 2. ZOO). Kada nastupi zanačina da se izbjegne stara dužnik može plaćanje ovog dugovanja i zastara. uskratiti ispunjenje Prema Zakonu o svoje obveze vjerovniku i to prvenstveno komunalnom gosiz razloga pasivnosti podarstvu (Nar. vjerovnika od trenov. br. 68/18 i nutka dospjelosti do proteka zako- pravnim poslom ne smije odre- 110/18), komunalna naknada je nom određenog vremena u kojem diti dulje ili kraće vrijeme zastare novčano javno davanje koje se se može putem suda zahtijevati od vremena određenog zakonom plaća za održavanje komunalne ispunjenje. Bitno je istaći da sud kao niti odrediti da zastara neće infrastrukture, a prihod je prona zastaru ne pazi po službenoj teći za neko vrijeme. Izričita je računa jedinice lokalne samodužnosti već se na nju mora po- zakonska norma prema kojoj se uprave za pokriće komunalnih zvati dužnik ukoliko želi ostvariti dužnik ne može odreći zastare djelatnosti. Komunalna naknada se koriposljedice nastupanja zastare, a prije nego protekne vrijeme odreone su da vjerovnik u tom slučaju đeno za zastaru, već samo nakon sti za financiranje održavanja i građenja komunalne infrastrukne može prisilno ostvariti naplatu proteka tog vremena. Ispunjenjem zastarjele obveze ture, a može se na temelju odlusvoje tražbine putem suda. Svrha zastare je da u pravnom dužnik gubi pravo zahtijevati ke predstavničkog tijela jedinice odnosu ne bude neizvjesnosti povrat onoga što je dao bez obzira lokalne samouprave koristiti i za ukoliko vjerovnik, odnosno ovla- da li je znao ili nije znao da je ▶ financiranje građenja i održa12 svibanj 2019.
RADNI ODNOSI POREZI PIŠE: VEDRAN JELINOVIĆ
naknade Što poslodavci vanja objekata predškolskog ▶ školskog ▶ zdravstvenog ▶ socijalnog sadržaja ▶ javnih građevina sportske i kulturne namjene te ▶ poboljšanja energetske učinkovitosti zgrada u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, ako se time ne dovodi u pitanje mogućnost održavanja i građenja komunalne infrastrukture. Jednogodišnji rok zastare iz čl. 232. ZOO-a odnosi se na tražbine za isporučenu električnu i toplinsku energiju, plin, vodu, dimnjačarske usluge i za održavanje čistoće ako je isporuka obavljena za potrebe kućanstva. Ovaj rok se primjenjuje i na tražbine radio i televizijskih postaja za upotrebu radio i televizorskog prijemnika, tražbine pošte, telegrafa i telefona, za povremene tiskovine, računajući od isteka vremena za koje je tiskovina naručena. Rok zastare za komunalnu naknadu, kao povremenog javnog davanja, propisan je čl. 226. ZOO-a i iznosi tri godine, a počinje teći prvog idućeg dana nakon roka dospijeća navedenog na računu. Ako jedinica lokalne samouprave ili komunalno poduzeće kojem je povjerila naplatu komunalne naknade, u roku od 3 godine ne pokrene postupak prisilne naplate, nastupit će rok zastare i ista se neće moći naplatiti ako dužnik istakne prigovor zastare.
moraju znati o pravu na godišnji odmor? S
gledišta prava radnika na godišnji odmor, svibanj i lipanj su bitni mjeseci u godini. To stoga što do kraja lipnja svaki poslodavac mora prema svojim radnicima ispuniti dvije obveze: 1. omogućiti im korištenje preostalog godišnjeg odmora iz prethodne godine, te 2. izraditi plan korištenja godišnjih odmora za tekuću godinu. U nastavku ćemo se osvrnuti na ove dvije obveze poslodavca.
Godišnji odmor iz prethodne godine Neiskorišteni dio godišnjeg odmora iz prethodne godine radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine. Dakle, sve dane neiskorištenog godišnjeg odmora iz 2018. poslodavac je dužan omogućiti svojim djelatnicima najkasnije do 30.6.2019. godine. Tu je potrebno voditi računa i o obvezi poslodavca da radnika najmanje 15 dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijesti o trajanju godišnjeg odmora i o razdoblju njegovog korištenja. Stoga, ako će radnik preostala 4 dana godišnjeg odmora iz 2018. koristiti u razdoblju od 20.5. do 24.5.2019. poslodavac ga o tome mora obavijestiti najkasnije
4.5.2019. Ovo pravilo je primjenjivo u svim onim slučajevima kada poslodavac raspoređuje radnika na godišnji odmor, a ne onda kada poslodavac odobrava zahtjev radnika za godišnjim odmorom. Iznimno od pravila da se godišnji odmor mora iskoristiti najkasnije do 30.6. iduće godine, radnik koji svoj godišnji odmor iz prethodne godine, zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, nije mogao iskoristiti do 30.6. ili mu ga poslodavac nije omogućio do tog datuma, ima pravo iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad. Npr., ako je radnica od 1.6.2017. do 15.9.2019. na rodiljnom i roditeljskom dopustu, poslodavac će joj do 31.12.2019. biti u obvezi omogućiti neiskorišteni godišnji odmor iz 2018., a pritom ostvaruje i pravo na godišnji odmor za 2019. godinu.
Plan korištenja godišnjih odmora za tekuću godinu Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu i Zakonom o radu, a najsvibanj 2019. 13
FIGOSPO RADNI ODNOSI kasnije do 30. lipnja tekuće go- tjedno, no o tome mora postojati dine. Dakle, do 30.6.2019. poslo- suglasna volja radnika i poslodavac mora imati napisani plan davca. Zbog moguće prekršajne korištenja godišnjih odmora za odgovornosti poslodavca, prepotu kalendarsku godinu. Pojedini ručljivo je da takav dogovor bude kolektivni ugovori utvrđuju i u pisanom obliku. Poslodavac je potom radnika kraći rok (npr. za graditeljstvo, za drvnu i papirnu industriju, te dužan najmanje 15 dana prije kougostiteljstvo do kraja svibnja). rištenja godišnjeg odmora obaviPri utvrđivanju rasporeda jestiti o trajanju godišnjeg odmora korištenja godišnjeg odmora i o razdoblju njegovog korištenja. moraju se uzeti u obzir potrebe Posljedice propuštanja organizacije rada te mogućnosti za odmor raspoložive radnicima. ovih obveza Naravno da će uvijek prevagnuti Poslodavcu koji ne utvrdi raspotrebe organipored korištenja zacije rada, no Bilo kakav sporazum godišnjeg odmosmatramo svrili propusti između poslodavca i ra sishodnim čim radnika obaviviše izaći u susret radnika o odricanju od jestiti o trajanju željama radnika. prava na godišnji odmor, i razdoblju koriPoslodavci kod štenja godišnjeg odnosno o isplati kojih je ustanovodmora najljeno radničko manje 15 dana naknade umjesto vijeće dužni su unaprijed, neće korištenja godišnjeg se odmah izreći se prilikom donošenja rasporeodmora ništetan je novčana kazna, da korištenja goveć će mu u pro(bez učinka je) i dišnjih odmora vedbi inspekcijpredstavlja najteži savjetovati s raskog nadzora, dničkim vijeprekršaj poslodavca. inspektor usmećem, odnosno nim rješenjem sa sindikalnim povjerenikom, narediti ispunjenje tih obveza. ako nema radničkog vijeća. Međutim, ako poslodavac radniPrilikom izrade rasporeda po- ku ne omogući korištenje godišnjeg trebno je uzeti u obzir okolnost odmora na način i pod uvjetima da ako se godišnji odmor kori- propisanim Zakonom o radu (npr. sti u dva dijela, tada u godini za nije mu omogućio godišnji odmor koju se ostvaruje to pravo, radnik iz prethodne godine do 30.6. odmora iskoristiti najmanje 2 tjed- nosno do kraja iduće kalendarske na u neprekidnom trajanju (pod godine), ovaj propust predstavlja uvjetom da ih je ostvario), osim teži prekršaj za koji su propisane ako se radnik i poslodavac druk- visoke novčane kazne (31.000,00 čije ne dogovore. Dakle, moguće do 60.000,00 kn za poslodavca je da se godišnji odmor u većem pravnu osobu odnosno 4.000,00 dijelu ili čak u cijelosti prenese u do 6.000,00 kn za poslodavca fiiduću kalendarsku godinu ili da zičku osobu i odgovornu osobu se primjerice koristi po dva dana pravne osobe). 14 svibanj 2019.
PIŠE: NIKOLINA BIČANIĆ
Dvojno ili
Z
akonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (u nastavku: Zakon)1 uređen je, između ostaloga, okvir financijskog poslovanja i elementi računovodstvenog sustava neprofitnih organizacija. Prema Zakonu, sve neprofitne organizacije obvezne su voditi poslovne knjige i sastavljati financijske izvještaje.
Obvezno dvojno knjigovodstvo Zakonom je propisano da neprofitna organizacija (u nastavku: NO) vodi knjigovodstvo po načelu dvojnog knjigovodstva, prema rasporedu računa iz računskog plana propisanog za NO. Svaka NO prve tri godine od osnivanja obvezna je voditi dvojno knjigovodstvo. Zakon je propisao mogućnost, da iznimno, NO može voditi jednostavno knjigovodstvo i primjenjivati novčano računovodstveno načelo.
Uvjeti za prelazak na jednostavno knjigovodstvo Zakonski zastupnik NO može donijeti Odluku o vođenju jednostavnog knjigovodstva i primjeni novčanog računovodstvenog načela ako je: vrijednost imovine NO na kraju svake od prethodne tri godine uzastopno manja od 230.000,00 kuna i Nar. nov., br. 121/14
1
NEPROFITNE ORGANIZACIJE POREZI
i jednostavno knjigovodstvo? godišnji prihod NO u svakoj od prethodne tri godine uzastopno manji od 230.000,00 kuna godišnje. Dakle, nije obavezno da zakonski zastupnik NO donese Odluku o vođenju jednostavnog knjigovodstva i primjeni novčanog računovodstvenog načela kada se ispune zakonski uvjeti za donošenje takve odluke. Tako da NO koja zadovoljava navedene propisane uvjete za prelazak na jednostavno knjigovodstvo, može odlučiti i nadalje voditi dvojno knjigovodstvo, a u tom slučaju obvezna je primjenjivati odredbe Zakona u dijelu sastavljanja i prezentiranja financijskih izvještaja.
Prelazak na jednostavno knjigovodstvo u 2019.
prihoda i vrijednosti imovine na kraju godine < 230.000,00 kuna), odnosno do opoziva. Uputa Ministarstva financija o prelasku s dvojnog na jednostavno knjigovodstvo može se preuzeti na: http://www.mfin.hr/ adminmax/docs/Upute%20o%20 prijelazu%20iz%20dvojnog%20 u%20jednostavno%20k.PDF .
"Ostanak" na dvojnom knjigovodstvu u 2019.
odlučile i nadalje voditi dvojno knjigovodstvo, trebale su o tome obavijestiti Ministarstvo financija na Obrascu: RNO-P, prilikom predaje godišnjih financijskih izvještaja za 2018. godinu. Naime, podatak da takve NO i nadalje vode dvojno knjigovodstvo relevantan je za bazu financijskih izvještaja i kao takav, obvezan je podatak za Registar neprofitnih organizacija.
Prelazak s jednostavnog One NO koje i nadalje odluče na dvojno knjigovodstvo voditi dvojno knjigovodstvo, iako u 2019. udovoljavaju uvjetima za vođenje jednostavnog knjigovodstva (prihodi i vrijednost imovine za sve prethodne
Ako je zakonski zastupnik neprofitne organizacije odlučio da će NO u 2019. prijeći na vođenje jednostavnog knjigovodstva, NO je trebala o tome izvijestiti Ministarstvo financija do 1. ožujka 2019., dostavom Obrasca: 3 godine manji RNO-P kojim se prood 230.000,00 vode promjene u Registru neprofitnih orkuna) obvezne ganizacija2. su i nadalje saOdluka o prelasku na stavljati i predavati finanjednostavno knjigovodstvo važeća je dok NO zadovoljava Zakonom cijske izvještaje na isti način kao i propisane uvjete (o visini godišnjih sve neprofitne organizacije koje su obveznice dvojnog knjigovodstva. 2 Pravilnik o izvještavanju i Registru neNavedene NO koje su, iako su profitnih organizacija (Nar. nov., br. udovoljile uvjete za vođenjem jed31/15, 67/17 i 115/18); Obrazac i uputa nostavnog knjigovodstva od 2019., na: http://www.mfin.hr/hr/registar-npf
NO koja je u 2018. vodila jednostavno knjigovodstvo obvezna je prijeći na sustav dvojnog knjigovodstva, ukoliko: ▶ nabavna vrijednost dugotrajne imovine u prethodnoj (2018.) godini premašuje 230.000,00 kn i/ili ▶ ukupni primici u prethodnoj (2018.) godini premašuju 230.000,00 kn. NO može donijeti Odluku o prijelazu na sustav dvojnog knjigovodstva iako zadovoljava uvjetima za vođenje jednostavnog knjigovodstva. O tome obavještava Ministarstvo financija na obrascu za prijavu promjene u Registru neprofitnih organizacija (Obrazac: RNO-P) u razdoblju do dana predaje godišnjih financijskih izvještaja (rok je bio 1. ožujka 2019.). Međutim, ukoliko će NO koja vodi jednostavno knjigovodstvo tijekom 2019. godine početi obavljati gospodarsku djelatnost svibanj 2019. 15
NEPROFITNE ORGANIZACIJE
NO koja vodi dvojno knjigovodstvo sastavlja financijske izvještaje polugodišnje i godišnje, a NO koja vodi jednostavno knjigovodstvo sastavlja samo godišnji financijski izvještaj. i postati obveznik plaćanja poreza na dobit po obračunu, mora tijekom godine prijeći na vođenje dvojnog knjigovodstva. U tom je slučaju potrebno kontaktirati Ministarstvo financija i podnijeti prijavu promjene u Registru neprofitnih organizacija (na Obrascu: RNO-P). Ostanak u sustavu dvojnog knjigovodstva je minimalno 3 godine. Uputa Ministarstva financija o prelasku s jednostavnog na dvojno knjigovodstvo može se preuzeti na: http://www.mfin. hr/adminmax/docs/Prijelaz%20 iz%20jednostavnog%20u%20 dvojno%20knjigovodstvoay.pdf .
PIŠE: IVAN KELEBUH
Očekivani prihodi U
Hrvatskoj se petu godinu 1986. kada je ostvareno 68,2 mil. zaredom nastavlja porast noćenja. Spomenuto povećanje dolazaka i noćenja domaćih i noćenja u 2018. u odnosu na stranih turista. Tako je 2018. os- 1986. rezultat je rasta noćenja tvareno čak 89,7 stranih turista za Očekivani prihodi 23,8 mil. noćenja mil. noćenja, što je do sada najviše od turizma u 2018. ili 40,0% te je njizabilježenih nohov udio povećan u Hrvatskoj bi ćenja ili 4,0% sa 87,0% na više nego u 2017. iznosili oko 10 mlrd. 93,0%, domaćih Od toga, broj turista manji je za noćenja stranih eura, što čini 45% 5,6 mil. ili 27,0%. turista veći je za proračuna ili 20% Istodobno, 3,7% i domaćih ostvaren je pad BDP-a u 2018. noćenja domaćih za 8,3%. Takav rast noćenja straturista za čak 5,6 godini. nih turista odramil. ili 27,0%, a zio se na povećanje deviznog njihov udio u ukupnom broju prihoda, koji se u 2018. očekuje noćenja smanjen je s 13,% u u iznosu od oko 10,0 mlrd. eura, 1986. na 7,0% u 2018. Međutim, što je za 500 mil. eura ili 5,0% posebno valja spomenuti da se u više nego u 2017., kada je izno- tom razdoblju smanjio boravak sio 9,5 mlrd. eura. Kontinuirani turista sa 6,7 dana (1986.) na 4,8 rast turističkih noćenja od 1994. dana (2018.), pri tome domaćih doveo je do toga da se u 2018. turista s 5,0 dana na 3,2 dana i godini premaši razina noćenja iz stranih od 7,1 dan na 5,0 dana.
Financijsko izvještavanje Sve neprofitne organizacije obvezne su sastavljati financijske izvještaje. Vrsta financijskih izvještaja koji se sastavljaju ovisi o tome vodi li neprofitna organizacija jednostavno ili dvojno knjigovodstvo, što detaljnije propisuje Pravilnik o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija. DETALJNIJE O TEMI: FIP br. 2/19, I. Jakir Bajo, str. 206 FIP br. 3/19, I. Jakir Bajo, str. 169
16 svibanj 2019.
Smještajni kapaciteti, stanje 31. VIII.
Dolasci
Noćenja
Ukupno Ukupno ukupno domaćih stranih ukupno postelje sobe turista turista
domaćih stranih turista turista
1980.
269
692
7 929
1 486
6 443
53 600
7 750
45 850
1981.
282
728
8 333
1 513
6 820
56 573
7 715
48 858
1982.
302
769
8 042
1 620
6 422
54 436
8 315
46 121
1983.
300
775
8 268
1 753
6 515
54 632
8 541
46 091
1984.
310
800
9 146
1 778
7 368
59 465
8 526
50 939
1985.
313
820
10 125
1 790
8 335
67 665
8 790
58 875
1986.
324
849
10 151
1 767
8 384
68 216
8 836
59 380
1987.
338
886
10 487
1 731
8 756
68 160
8 397
59 763
1988.
355
926
10 354
1 661
8 693
67 298
7 946
59 352
1989.
349
923
9 670
1 580
8 090
61 849
7 383
54 466
1990.
323
862
8 497
1 448
7 049
52 523
6 747
45 776
1991.
233
632
2 297
809
1 488
10 471
3 409
7 062
GOSPODARSTVO
od turizma u 2018. u Hrvatskoj Smještajni kapaciteti, stanje 31. VIII.
Dolasci
Noćenja
Ukupno Ukupno ukupno domaćih stranih ukupno postelje sobe turista turista
domaćih stranih turista turista
1992.
210
576
2 135
746
1 389
11 005
3 190
7 815
1993.
224
610
2 514
851
1 663
13 208
3 168
10 040
1994.
255
662
3 655
1 127
2 528
20 377
4 450
15 927
1995.
250
649
2 610
1 125
1 485
13 151
4 388
8 763
1996.
259
688
4 186
1 271
2 915
21 860
4 941
16 919
1997.
277
725
5 585
1 407
4 178
30 775
5 661
25 114
1998.
291
773
5 852
1 353
4 499
31 852
5 307
26 545
1999.
272
720
5 127
1 322
3 805
27 126
5 241
21 885
2000.
283
759
7 137
1 305
5 832
39 183
5 138
34 045
2001.
289
786
7 860
1 316
6 544
43 404
5 020
38 384
2002.
283
804
8 320
1 376
6 944
44 692
4 981
39 711
2003.
292
841
8 878
1 469
7 409
46 635
5 312
41 323
2004.
300
871
9 412
1 500
7 912
47 797
5 281
42 516
2005.
313
909
9 995
1 528
8 467
51 421
5 434
45 987
2006.
304
926
10 385
1 726
8 659
53 007
5 985
47 022
2007.
326
944
11 162
1 856
9 306
56 005
6 431
49 574
2008.
316
969
11 261
1 846
9 415
57 103
6 478
50 625
2009.
333
969
10 935
1 600
9 335
56 301
5 800
50 501
2010.
316
910
10 604
1 493
9 111
56 416
5 424
50 992
2011.
321
934
11 456
1 529
9 927
60 354
5 603
54 751
2012.
305
881
11 835
1 466 10 369
62 743
5 221
57 522
2013.
322
962
12 434
1 485 10 948
64 818
5 138
59 680
2014.
336
1 002
13 128
1 505 11 623
66 484
5 160
61 324
2015.
348
1 062
14 343
1 660 12 683
71 605
5 743
65 863
2016.
368
1 149
15 594
1 786 13 809
78 050
5 857
72 193
2017.
403
1 243
17 431
1 838 15 593
86 200
5 978
80 222
2018.
425
1 2701)
18 667
2 022 16 645
89 652
6 477
83 175
Prethodni rezultati. 2) Katkad ukupno ne odgovara zbroju pojedinih stavki zbog iskazivanja broja u tisućama. 3) Od 1991. do 2009. uključeni su vezovi u lukama nautičkog turizma, od 2002. apartmani, a od 2004. mjesta za kampiranje. 4) Od 1991. do 2009. uključene su i luke nautičkog turizma. 5) Od 2017. isključeni su poslovni subjekti spavaći i kušet-vagoni te poslovni subjekti riječnog i pomorskog prometa (samo redovite linije). 1)
Izvor: DZS
Trend noćenja stranih turista pokazuje da je u razdoblju od 1980. do 2018. veći rast deviznog prihoda od rasta noćenja stranih turista. Tako je broj noćenja stranih turista u 2000. od 34,0 mil. noćenja veći
za 49,8% i deviznog prihoda (3,012 mlrd. eura) za 106,8% u odnosu na 2010. Trend rasta noćenja stranih turista od 2000. do 2006. bio je znatno veći i brži nego u prijašnjim razdobljima. Tako je broj noćenja
stranih turista veći za 112,1% i deviznog prihoda za 186,7%. Takav pozitivni trend noćenja stranih turista nastavljen je i u 2014., 2015., 2016., 2017. i 2018. što se povoljno odrazilo na ostvareni devizni prihod od turizma, a time i na platnu bilancu Hrvatske. Tijekom cijelog razdoblja (1980. - 2018.) rast broja dolazaka stranih turista (158,3%) i noćenja (81,4%) nisu pratili povećanje smještajnih kapaciteta (soba 58,0%). U 2018. u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je 18,7 mil. dolazaka i 89,7 mil. noćenja turista. U odnosu na 2017. ostvaren je porast dolazaka turista za 7,1%, te porast noćenja za 4,0%. Domaći turisti ostvarili su 2,0 mil. dolazaka i 6,5 mil. noćenja, što je porast dolazaka za 10,0% i porast noćenja za 8,3% u odnosu na 2017. Strani turisti ostvarili su 16,6 mil. dolazaka i 83,2 mil. noćenja, što je 6,7% više dolazaka i 3,7% više noćenja u usporedbi s 2017. Najviše dolazaka i noćenja stranih turista u 2018. ostvarili su turisti iz Njemačke, i to 2,8 mil. dolazaka i 20,0 mil. noćenja (16,7% od ukupno ostvarenih stranih dolazaka i 24,0% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista), potom slijede noćenja turista iz Slovenije (8,8%), Austrije (8,5%), Poljske (7,3%), Češke (6,2%), Italije (6,0%) te Ujedinjene Kraljevine (5,0%).
Turisti iz Njemačke ostvarili su porast dolazaka za 6,4% i porast noćenja za 2,3% u 2018. u odnosu na 2017. Turisti iz ostalih navedenih zemalja, osim iz Poljske također su ostvarili po
rast i dolazaka i noćenja turista u 2018. u odnosu na 2017. Turisti iz Njemačke najviše noćenja ostvarili su u Istarskoj županiji, i to 8,7 mil., što je 43,3% ukupno ostvarenih noćenja njemačkih Dolasci
2017.
turista te u Primorsko-goranskoj županiji gdje su ostvarili 4,6 mil. noćenja, što je 23,1% ukupno ostvarenih noćenja njemačkih turista u Hrvatskoj u 2018.
Noćenja
2018.
indeksi 2018. 2017.
2017.
2018.
2018.
indeksi 2018. 2017.
struktura noćenja, %
Prosječan broj noćenja po dolasku
15 592 899
16 644 871
106,7
80 221 997
83 175 143
103,7
100,0
Njemačka
2 615 900
2 783 513
106,4
19 525 823
19 983 716
102,3
24,0
7,2
Slovenija
1 297 681
1 364 252
105,1
7 140 125
7 278 621
101,9
8,8
5,3
Austrija
1 331 215
1 369 709
102,9
6 990 661
7 064 741
101,1
8,5
5,2
Poljska
934 336
929 184
99,4
6 056 181
6 039 972
99,7
7,3
6,5
Češka
741 757
755 104
101,8
5 067 098
5 127 447
101,2
6,2
6,8
Italija
1 110 219
1 148 078
103,4
4 915 170
5 023 959
102,2
6,0
4,4
Ujedinjena Kraljevina
750 675
821 114
109,4
3 809 782
4 177 988
109,7
5,0
5,1
Nizozemska
442 692
486 349
109,9
2 904 353
3 052 082
105,1
3,7
6,3
Mađarska
545 789
598 975
109,7
2 769 749
2 978 151
107,5
3,6
5,0
Slovačka
425 173
430 882
101,3
2 794 329
2 813 770
100,7
3,4
6,5
Francuska
536 072
583 130
108,8
1 969 831
2 088 534
106,0
2,5
3,6
Bosna i Hercegovina
354 018
395 469
111,7
1 546 753
1 708 503
110,5
2,1
4,3
Švedska
294 281
297 081
101,0
1 571 052
1 583 018
100,8
1,9
5,3
SAD
451 947
558 751
123,6
1 178 063
1 413 182
120,0
1,7
2,5
Švicarska
250 601
264 865
105,7
1 088 400
1 106 396
101,7
1,3
4,2
Norveška
172 077
179 913
104,6
1 058 398
1 084 155
102,4
1,3
6,0
Belgija
202 796
210 193
103,6
951 024
943 974
99,3
1,1
4,5
Danska
123 662
134 164
108,5
809 586
853 665
105,4
1,0
6,4
Rusija
119 689
122 691
102,5
806 365
790 962
98,1
1,0
6,4
Španjolska
250 387
285 501
114,0
534 065
607 491
113,7
0,7
2,1
77 857
101 054
129,8
468 711
598 424
127,7
0,7
5,9
Srbija
122 881
138 349
112,6
511 813
592 519
115,8
0,7
4,3
Australija
186 323
217 341
116,6
488 437
557 931
114,2
0,7
2,6
Finska
106 400
112 709
105,9
525 051
548 044
104,4
0,7
4,9
Koreja, Republika
448 636
408 110
91,0
548 624
498 463
90,9
0,6
1,2
Kanada
136 519
172 712
126,5
363 585
438 239
120,5
0,5
2,5
Rumunjska
104 991
113 652
108,2
412 445
430 932
104,5
0,5
3,8
Irska
76 685
84 075
109,6
344 581
378 422
109,8
0,5
4,5
Kina
159 301
233 630
146,7
234 836
342 740
145,9
0,4
1,5
Japan
142 043
159 574
112,3
221 360
240 965
108,9
0,3
1,5
Izrael
56 952
65 160
114,4
142 400
171 794
120,6
0,2
2,6
Litva
45 399
41 512
91,4
179 780
165 991
92,3
0,2
4,0
125 561
131 993
105,1
148 740
155 690
104,7
0,2
1,2
Brazil
62 219
65 070
104,6
141 159
149 131
105,6
0,2
2,3
Indija
55 745
64 444
115,6
124 251
141 837
114,2
0,2
2,2
Portugal
47 817
55 065
115,2
115 566
133 108
115,2
0,2
2,4
Makedonija
30 154
35 573
118,0
104 827
126 734
120,9
0,2
3,6
Bugarska
64 982
63 415
97,6
128 358
123 440
96,2
0,1
1,9
Ostale azijske zemlje
43 528
40 543
93,1
120 178
118 869
98,9
0,1
2,9
Argentina
40 589
52 190
128,6
91 843
118 587
129,1
0,1
2,3
Estonija
27 782
25 678
92,4
118 704
108 217
91,2
0,1
4,2
Ukupno
Ukrajina
Tajvan, Kina
Izvor: DZS
(nastavak u sljedećem broju)
5,0